ISBN 978-953-56421-6-9

udesno lijepaPrirodna batina Primorsko-goranske upanije

NakladnikPrimorsko-goranska upanija Javna ustanova Priroda, Rijeka

Za nakladnikamr. sc. Sonja ii

Autori tekstovaIrena Juri, Patrik Krstini, Marko Modri, mr. sc. Marko Randi, Ivana Rogi, Sunica Strikovi, mr. sc. Sonja ii

Urednicamr. sc. Sonja ii

RealizacijaGlosa d.o.o. Rijeka

FotografijeSenka Bakiera, Helena Bilandija, Ljiljana Boroveki-Voska, Dinko Dori, Danijel Frka, Ivan Glava, elimir Grani, Jerko Gudac, Stanislav Horaek, Ljiljana Ivea, Duan Jeli, Sara Kaleb, Toni Koren, Boris Krstini, Patrik Krstini, Bernhard Kubicki, Josip Kusak, Boris Lau, Vedran Luci, Kristijan Mandi, Miroslav Maroevi, Marko Matei, Nadir Mavrovi, Marko Modri, Dragan Peli, Josip Poljak, Andrej Radalj, Ervin Raguzin, Marko Randi, Ivana Rogi, Sunica Strikovi, Vedran egota, Sonja ii, Dario tefani, Ante uljevi, Dijana upan

Javna ustanova Priroda, Plavi svijet, Udruga BIOM

Izrada karataSunica Strikovi

Grafiko ureenje i grafika pripremaTempora, Rijeka

TisakAKD d.o.o. Zagreb

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Sveuiline knjinice Rijeka pod brojem 130808013 ISBN 978-953-56421-6-9

Cudesno lijepaPRIRODNA BATINA PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE

Rijeka, 2015.

^

5

A PREDGOVORAko zbog raznolikosti i ouvanosti prirodne batine Republiku Hrvatsku esto nazivamo prirodnom oazom u srcu Europe, onda na isti nain za Primorsko-goransku upaniju moemo kazati da svojom ivom i neivom prirodom predstavlja Hrvatsku u malom.

upaniju ine tri osnovne subregionalne cjeline: Gorski kotar, pri-obalje i kvarnerski otoci, koje nisu geografski homogene ve se sastoje od veeg broja meusobno razliitih morfogenetskih, pedo-lokih, hidrografskih, klimatskih i vegetacijskih zona. Upravo ta raznolikost podruja rezultirala je iznimnim bogatstvom bioloke raznolikosti, pa se malo regija u ovom dijelu svijeta moe pohvaliti injenicom da na tako relativno malom prostoru ima itavu lepezu raznolikih stanita, krajobraza te biljnih, ivotinjskih i gljivljih vrsta.

O vrijednoj prirodnoj batini u Primorsko-goranskoj upaniji skrbi Javna ustanova Priroda. Ustanova je s radom zapoela u rujnu 2006. godine i danas upravlja s 28 zatienih dijelova prirode u kategorijama strogog i posebnog rezervata, spomenika prirode, park-ume, znaaj-nog krajobraza i spomenika parkovne arhitekture.

Osim u zatiena podruja, velik dio vrijednih dijelova prirodne batine Primorsko-goranske upanije, ukljuen je i u europsku eko-loku mreu Natura 2000 koja je proglaena radi ouvanja i ostva ri-vanja povoljnog stanja ugroenih i rijetkih divljih vrsta i staninih tipova koji su od osobitog znaenja za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju. U Primorsko-goranskoj upaniji Natura 2000 sastavljena je od 110 lokaliteta i obuhvaa 74,89 % kopnene povrine te 16,36 % mora. Najveim dijelom ekoloke mree upravlja Javna ustanova Priroda, a iznimku ine samo dijelovi eko loke mree koji se ras-prostiru unutar obuhvata Nacionalnog parka Risnjak i Parka prirode Uka.

6

Kao strateki cilj rada Javne ustanove Priroda istie se odrivo uprav-ljanje zatienom i vrijednom prirodnom batinom, a osnovne aktivnosti usmjerene su k ouvanju i zatiti bioloke raznolikosti te odrivom koritenju i valorizaciji prirodne batine.

Poseban je izazov u zatitu prirode ukljuiti sve relevantne dionike i sektore te za budunost ouvati prirodnu batinu, osobito one najugroenije i rijetke vrste i stanita koji nemaju samo lokalnu, regionalnu ili nacio nalnu, ve i europsku vrijednost.

Jedan od kljunih ciljeva rada Javne ustanove Priroda jest i izobrazba javnosti, pa je do danas u Ustanovi osmiljeno, pripremljeno ili uree no vie od 30 prigodnih publikacija u kojima se opisuje bio-loka i krajobrazna raznolikost Primorsko-goranske upanije.

No, stvaranje bibliografske grae iz podruja zatite prirodne bati-ne, Primorsko-goranska upanija zapoela je jo 2004. godine kada je po prvi puta objavljena knjiga Prirodna batina Primorsko-goranske upanije. Prvo je izdanje izazvalo vrlo veliki interes javnosti, pa je ve 2005. godine objavljeno drugo, neizmijenjeno izdanje. U navedenoj su knjizi sjedinjeni podatci o prirodnoj batini upanije koji su pri-kupljeni prilikom izrade prvoga upanijskoga prostornog plana, a knjigu je uredio tadanji upanijski zavod za odrivi razvoj i pro-storno planiranje u ijem je podruju rada bila i problematika zatite okolia i prirode.

Godine 2010., Javna ustanova Priroda pripremila je i javnosti pred-stavila tridesetminutni promotivni film udesno lijepa prirodna batina Primorsko-goranske upanije u kojem su slikom i rijeima opisana sva zatiena podruja, a preveden je na tri jezika: engleski, njemaki i talijanski.

PREDGOVOR

7

Primorsko-goranska upanija posveuje iznimnu pozornost skrbi za zatitu prirode koja se smatra jednim od nositelja identiteta upanije, ali i vrlo vanim resursom, poglavito u njezinom turistikom razvoju. Jedan od specifinih oblika te skrbi jest i priprema prigodnih knjiga i publikacija o vrijednoj prirodnoj batini u kojima se na jednostavan i lako razumljiv nain irem krugu itatelja predouju podatci o prirod-noj batini upanije.

Ovo izdanje posveujemo svim stanovnicima i posjetiteljima Pri-morsko-goranske upanije, jedne od prirodnim vrijednostima najbo-ga tijih upanija u Hrvatskoj, sa eljom da ih podatci skupljeni u ovoj knjizi potaknu na upoznavanje i ouvanje vrijedne i raznolike prirodne batine koja nas okruuje. Neka ova knjiga ujedno bude i poziv za etnju kroz zatiena i vrijedna prirodna podruja udesno lijepe zeleno-plave upanije.

Zlatko KOMADINA, dipl. ing. upan Primorsko-goranske upanije

PREDGOVOR

9

B RIJE UREDNICE

Biljni svijet upanije broji vie od 2700 vrsta vieg bilja pa time spada u floristiki najbogatije dijelove Hrvatske. Primjerice, pojedini kvar-nerski otoci imaju vie od 1300 biljnih vrsta i premauju sve ukupan broj vrsta u nekim povrinom mnogo veim europskim dra va ma. Meu biljnim endemima prevladavaju kvarnersko-liburnijski i ilirsko-jadranski endemi kao to su Horvatov luk, rijeki striak, paka gromotulja, jadranska perunika, nekoliko endemskih vrsta modriica i orhideja kokica, paprat kvarnerski jelenjak, istarski zvoni, kvarnerski kostri, kvarnerska visika, Hireva ljubica, dalmatinska zeina, bijela upaljka, jagodasta mljeika, Tommasini jeva mljeika, cjelolatina utilovka, jadranska ljubica, primorska krkavina, liburnijska ivanica, Gouanijevo devesilje, liburnijski karanfil, uskolisna utilovka, ilirska perunika, ilirska prenica, Haynal dova nevesika, uta krka zeina, uskoliskasti dimak, usko lisno zvonce, transki karanfil, mreasta lukica, krki vrisak, primorski mekinjak.

U planinskim dijelovima upanije mogu se pronai i ilirsko-dinarski endemi poput busenaste udoviice, bijele Grafije, Malyjevog devesilja, Kitaibelovog pakujca, trocvjetne mljeike, ilirske oanice, Scopolijeve guarke, istarske perunike, Borbseve kozje krvi, hrvatske utike. Ovdje raste i nekolicina jugoistono-alpskih endema koji povezuju floru Alpa i Dinarskih planina, poput, primjerice, busenastog zvoni a, Justinovog zvonia, purpurne uice ili prizemnog uljivca.

Na podruju upanije ne nedostaju niti raritetni primjerci flore koji su kao relikti iz nekih ranijih razdoblja geoloke prolosti do danas preivjeli sva geoloka previranja i klimatske promjene, kao to su primjerice tercijarni relikti (streliasti jelenjak u pukotinama vlanih polupilja na kvarnerskim otocima), glacijalni relikti (hrast lunjak na otoku Krku i puzava vrba u planinskim ponikvama mrazitima) ili borealni relikti (mahovi tresetari, zmijinac i vrste cretnih suho-perki u Gorskom kotaru).

10

Neki od biljnih endema ne mogu se pronai nigdje u svijetu, osim na podruju Primorsko-goranske upanije. Radi se primjerice o endemu uskog rasprostranjenja (stenoendem), ukarskom zvoniu, koji raste samo na stijenama planine Uke i nigdje drugdje. Neke druge endemske vrste, najvee i najbogatije populacije u itavom svijetu imaju upravo u nekim uim predjelima Primorsko-goranske upanije. Dvije naj poznatije su velebitska degenija i cjelolatina utilovka. Za prona lazak stanita velebitske degenije unutar granica Primorsko-goranske upanije (na podnoju planine Velika Kapela) zasluni su upravo djelatnici Javne ustanove Priroda. Osim navedenog nalaza, u njihovim su terenskim obilascima otkrivena i brojna, dosad nepo znata nalazita cjelolatine utilovke te su otkriveni i opisani neki zanimljivi, za znanost dotada neotkriveni i neopisani tipovi travnjaka, poput endemskoga travnjaka Marche-settijevog zvonia i planinske trave uskolisne aike na burnjacima grobnikih planina ili endemske zajednice travnjaka cjelolatine utilovke i otrog aa s crnkastom iljevinom na dolomitima predjela bujice Zala u podnoju planine Obru.

Zbog velikog broja raznolikih stanita, i fauna Primorsko-goranska upanije je takoer neobino bogata. Na njezinom podruju boravi 81 vrsta sisavaca, to iznosi gotovo dvije treine ukupno poznatih vrsta sisavaca u Hrvatskoj. Posebna je specifinost da na podruju upanije ive mnogobrojne rijetke, ugroene, ali i karizmatine vrste meu kojima se posebno istie posljednja populacija bjeloglavih supova u Hrvatskoj, stabilna populacija medvjeda i vuka te iznimno ugroenog risa, rezidencijalna populacija dupina u cresko-loinj skom akvatoriju, zatim suri orao, bjelonokta vjetrua, leptir apolon, rijetki i ugroeni gmazovi i vodozemci, reliktne skupine kornjaa koje se smatraju pokazateljima starih i prirodnih uma te brojne endemske vrste meu kojima se posebno istie podzemna krka fauna.

RIJE UREDNICE

11

I podmorje Primorsko-goranske upanije je vrlo raznoliko i bogato biljnim i ivotinjskim svijetom, a najvanije podmorske zajednice su koraligenska zajednica, zajednica livada morskih cvjetnica, zajednica fotofilnih alga, zajednica zamuljenih pijesaka, zajednica finih ujedna-enih pijesaka, zajednica grubih organogenih pijesaka, i druge.

S velikim smo zadovoljstvom radili na pripremi ove knjige. Jedan od najvanijih razloga zato smo krenuli u potpuno novo izdanje knjige o prirodnoj batini jest injenica da je pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji u vrijedna prirodna podruja uvrteno i vie od sto tinu Natura 2000 podruja. Sva ta podruja koja se na europskoj razini smatraju rijetkima i ugroenima detaljnije su sa svojim ciljnim vrstama i stani-tima opisana u ovom novom izdanju. Kao i u pret hod nim izdanjima, u knjizi je opisano i 31 zatieno podruje Primorsko-goranske upa-nije kojima, osim Javne ustanove Priroda, upravljaju i ustanove Nacionalni park Risnjak i Park prirode Uka.

U uvodnom dijelu knjige u osnovnim su crtama opisane prirodne oso bitosti upanije, njezina geologija, vrste tala, hidroloke prilike, klima i ivi svijet. Navedeni su i osnovni podatci o zatienim pod ru -jima i podrujima koji ine sastavni dio ekoloke mree Natura 2000. U nastavku je knjiga podijeljena u pet tematskih cjelina: Podmorje, Otoci, Priobalje, Gorje i Podzemlje. U navedenim se cjeli nama itate-ljima daju osnovne informacije, spoznaje i zanimljivosti o prirodnoj batini. Zbog iznimno velikog broja osobito vrijednih stanita i vrsta, neke prirodne vrijednosti su u ovoj knjizi samo spome nute, ali veina najznaajnijih je ipak detaljnije obraena.

U knjizi smo se rado prisjetili i istraivaa koji su utrli put zatiti prirode na tlu Hrvatske. Jedan od znaajnijih je Dragutin Hirc, iju vanost i utjecaj ponovno otkrivamo i vrednujemo u novije vrijeme. Potkraj 19. i poetkom 20. stoljea, Hirc se s velikim arom i marom

RIJE UREDNICE

12

uputio u gotovo nemoguu misiju obilaenja, istraivanja i detaljnog opisivanja prirodnih vrijednosti na podruju (dananje) Primorsko-goranske upanije te izdao nekoliko jo i danas rado i esto citiranih izdanja. To su, u prvom redu, knjige Hrvatsko primorje (1891), Gorski kotar (1898) i Prirodni zemljopis Hrvatske (1905) te opsean rad Flora okolice bakarske. Nakon stotinu i vie godina, Hireva su nam istra-ivanja i djela i nadalje veliko nadahnue, pa smo i u ovom izdanju svako poglavlje zapoeli s kratkim citatom iz njegovih djela.

Nadamo se da e ljubitelji prirode pronai mnoge korisne infor ma-cije, poneto novo proitati i nauiti ili pak osvjeiti svoja znanja. Prigodom pisanja knjige imali smo dva osnovna cilja. Prvi, posvetiti ovo izdanje svakom pojedincu koji je dosadanjim radom dao doprinos u otkrivanju novih spoznaja o prirodnoj batini upanije ili ouvanju vrijednosti koje nam je tako obilato darovala priroda. Drugi, ali ne manje vaan cilj, bio nam je ovim izdanjem potaknuti sve narataje, osobito one mlae, da zavole prirodu i da je, moda ak i nadahnuti nekom novom spoznajom koju su proitali u ovoj knjizi, to vie posjeuju i tako ue neposredno na njezinom vrelu odnosno na terenu, kao to to pravi prirodoslovci najvie vole.

Zahvalu to je knjiga mogla biti objavljena u ovom opsegu i obliku upuujemo brojnim institucijama i pojedincima koji djeluju na podruju Primorsko-goranske upanije, od kojih smo zatraili i do-bili korisne podatke ili fotografije.

Posebno zahvaljujemo djelatnicima Hrvatske agencije za okoli i prirodu, Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja iz Zagreba, Prirodoslovno- -matematikog fakulteta Biolokog i geolokog odsjeka, HAZU Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara, Prirodoslovnog muzeja Rijeka, javnih ustanova Nacionalni park Risnjak i Park prirode Uka, Hrvatskih uma Uprava uma Delnice, Senj i Buzet te njihovih

RIJE UREDNICE

13

umarija, Hrvatskih voda, jedinica lokalne samouprave, turistikih zajednica, udrugama Biom, Jezero, Hyla i Oujka te lanovima brojnih ostalih nevladinih organizacija i planinarskih drutava, koje na ovom mjestu nije mogue pojedinano imenovati.

Zahvalnost dugujemo i dr. sc. Ljerki Marjanac i prof. dr. sc. Tihomiru Marjancu na zajednikim terenskim obilascima i neobino zanim-ljivim spoznajama vezanim uz geologiju; dr. sc. eljki Modri-Surina na istraivanjima i razmjeni iskustava vezanim uz cretove; doc. dr. sc. Botjanu Surini na zajednikim obilascima mrazita u ponikvama te razmjeni botanikih spoznaja; Draganu Turku i Dijani upan na podatcima i strpljivom iitavanju tekstova o Nacionalnom parku Risnjak i Parku prirode Uka; Egonu Vasiliu i Rikardu Staraju o posebnim zanimljivostima i podatcima vezanim uz podruje Uke; Miljenku Gaparcu za podatke o izvoru Kupe; Andreju Radalju na korisnim prijedlozima i podatcima o ornitofauni; prof. dr. sc. Mladenu Kuiniu na podatcima o kukcima; Ervinu Raguzinu i Milanu Franku, vrsnim poznavateljima gljiva, na determinaciji i suradnji u pripremi dijela tekstova o svijetu gljiva; mr. sc. Anamariji Partl na potvrdi deter-minacije u Hrvatskoj rijetke vrste liaja; Rubenu Kneeviu i Tomislavu Romanu na korisnim podatcima o umama na podruju Skrada; doc. dr. sc. Koraljki Vahtar-Jurkovi i Hermini Brajkovi na podatcima o opatijskim perivojima; te Vedranu Stipiu na korisnim podatcima o planini Obru i grobnikim planinama.

Posebnu zahvalnost dugujemo Primorsko-goranskoj upaniji i Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koji su za pripremu i izda-va nje ove knjige Javnoj ustanovi Priroda dali znaajnu financijsku podrku.

mr. sc. Sonja II, dipl. oec. ravnateljica Javne ustanove Priroda

RIJE UREDNICE

14

SADRAJ PREDGOVOR ......................................................5RIJE UREDNICE ...............................................9

UvoD ................................................................17Prirodne osobitosti Primorsko-goranske upanije ...............................19Zatiena podruja u Primorsko-goranskoj upaniji ...........................31Ekoloka mrea Natura 2000 u Primorsko-goranskoj upaniji ...........................37

PoDmoRJE .......................................................41ivot u moru .......................................................43Muljevita i pjeana dna izloena zraku za vrijeme oseke ..................................................49Obalne lagune .....................................................53Velike plitke uvale i zaljevi ...................................55Preplavljene ili dijelom preplavljene morske pilje .......................................................59Grebeni ..............................................................63Naselja posidonije ...............................................67Pjeana dna trajno prekrivena morem .................69Dobri dupin ........................................................75

oToCI ...............................................................79Kvarnerski otoci ..................................................81Otok Krk ............................................................89Jezero kod Njivica ...............................................95Jezero Ponikve ..................................................101Zaljev Soline ......................................................107Vrbnik ..............................................................109Kuntrep (Glavine Mala luka) ...........................111Koljun .............................................................117uma crnike na Glavotoku .................................121Otok Prvi i Grgurov kanal ................................125Otok Sv. Grgur ..................................................131

15

Otok Rab ..........................................................135uma Dundo ....................................................141Lopar ................................................................147Komrar ............................................................153Otok Dolin .......................................................157Otok Cres .........................................................161Ornitoloki rezervati na Cresu ...........................171Stari hrast kod Sv. Petra .....................................175Otok Loinj .......................................................179Pod Javori .........................................................183ikat ................................................................187Otoi Veli Osir ................................................191Otoi Zabodarski .............................................195Otok Zea .........................................................197Vele Srakane i Male Srakane ..............................199Otok Susak .......................................................201

PRIobAlJE ......................................................207Perivoj Angiolina ...............................................209Perivoj Margarita ...............................................213Perivoj sv. Jakova ...............................................217Kanjon i dolina Rjeine .....................................221Stari hrastovi u Guljanovom dolcu .....................227Gornje Jelenje prema Platku ..............................231Bakar Meja .....................................................239Zebar ................................................................243Pleteno iznad Novog Vinodolskog .....................247Krmpotsko ........................................................251Padine Velog vrha iznad Tomiine drage .............255

GoRJE .............................................................259Uka i iarija ..................................................261Lisina ................................................................275Gorski kotar ......................................................281Obru ...............................................................299

Gomance ..........................................................307Trstenik .............................................................313Reice ...............................................................323Lividraga i Bjeljevina ..........................................325Risnjak ..............................................................329Izvor Kupe ........................................................341Rijeka Kupa .......................................................345Velika Belica ......................................................351Mala Belica .......................................................355Potok Gerovica ................................................359Debela Lipa Velika Rebar ................................363Golubinjak ........................................................369Lokve Sunger Fuine ...................................375Li polje ............................................................383Japlenki vrh .....................................................389Vraji prolaz i Zeleni vir .....................................395ume kod Skrada ..............................................403Stara tisa u Meedima .......................................409Podruje oko Kupice .........................................411Kamanik .........................................................417Perivoj uz dvorac u Severinu na Kupi .................421Mati poljana ....................................................425Bjelolasica .........................................................429Bijele stijene i Samarske stijene ..........................433

PoDZEmlJE ....................................................443ivot u podzemlju .............................................445Zametska peina ...............................................449Ponor Gotov ....................................................453pilja Lokvarka ..................................................455pilje i jame zatvorene za javnost .......................461

... I NA KRAJU, PoGlED U bUDUNoST ....465

lITERATURA ...................................................467

16

Zbog zelene vegetacije koja se sputa s gorja do kvarnerskih otoka i bistroga plavog mora, Primorsko-goranska upanija prepoznata je kao zeleno-plava upanija. Upravo su boje prirodnih ljepota, zelena i plava, osnova njezinoga prepoznatljivog slogana.

17

UvodUvod

18

19

PPrimorsko-goranska upanija obiluje mnogim vrijednim prirodnim predjelima u kojima je sauvana izvornost krajobraza i ljepota prirode. O tome svjedoi i viestoljetni interes domaih i stranih prirodoslovaca koji jo od druge polovine 18. stoljea posjeuju nae krajeve i ostavljaju pisane tragove o njihovoj vrijednosti od venecijanskog opata i prirodoslovca Alberta Fortisa, iji zapisi o kvar-nerskim otocima datiraju jo iz 1774. godine, zatim hrvatskih bo ta-niara Dragutina Hirca, Ljudevita Rossija i Ive Horvata, koji djeluju u 19. i 20. stoljeu, te do njihovih brojnih suvremenih sljedbenika.

upanija je smjetena na zapadu Republike Hrvatske, a njezin se prostor moe podijeliti u tri zasebne cjeline koje se razlikuju svojim prirodno-geografskim, drutveno-ekonomskim i povijesno-kulturnim znaajkama. To su: gorje, priobalje i kvarnerski otoci. Upravo zbog toga specifinoga geografskog poloaja, upanija obiluje prirodnim vrijednostima. Od planinskog pojasa Gorskog kotara i bujnih umo-vitih predjela, ogoljelog kra kvarnerskih otoka, sve do mora, pru aju se razne krajobrazne cjeline.

Gorski dijelovi obuhvaaju umovita prostranstva Gorskoga kotara i gorske lance Uke i iarije. Tu se izdiu najvii vrhovi: Kula na Bjelolasici 1534 m, Risnjak 1528 m, Snjenik 1506 m, Obru 1376 m i Vojak na Uki 1401 metar. Posebno valja istaknuti zanimljivost da se na podruju Primorsko-goranske upanije nalaze ak 73 pla nin ska vrha via od 1250 metara.

PRIRoDnE oSobItoStI PRImORskO--goRAnSkE uPAnIJE

Povrina Primorsko-goranske upanije

Cjelina Povrina (km2)Udio povrine u odnosu

na teritorij RH (%)Kopneni i otoni dio 3587 6,3More 4344 13,2Ukupno 7931 8,9

20

21

Pogled na liburnijuNa relativno malom podruju kvarner skog priobalja mogue je u istom danu osjetiti svjeiji utjecaj planinske klime uspinjui se prema vrhu Uke, u okruju sjenovitih uma, ili primjerice ugodan i topli utjecaj sredozemne klime etajui opatijskom etnicom. U svakom kutku upanije krije se drugaiji ugoaj i doivljaj.

Tisa na kruGeoloku podlogu upanije najveim dijelom ine karbonatne stijene. One su tijekom geoloke prolosti, pod djelova njem atmosferskih uvjeta i povrinske vode, oblikovane u raznolike oblike krkog reljefa, poput krapa i ponikvi na povrini, brojnih speleolokih objekata u podzemlju, te vrulja i krkih izvora.

22

23

Priobalje (primorje) se moe ralaniti na liburnijsko, rijeko i crikve-niko-vinodolsko. To je najgue naseljena cjelina upanije, a odlikuje se brojnim primorskim gradiima skladno stopljenim s krkim krajobrazima kojima je svojstven opsean splet slikovitih gro maa, terasa i suhozida svjedoka bogate ruralne tradicije.

morski dio upanije obuhvaa najvei dio Kvarnerskog zaljeva s Rije kim zaljevom, Velebitskim kanalom, Vinodolskim kanalom, Kvar neriem i Kvarnerom, kao zasebnim cjelinama akvatorija koji raz dvajaju etiri velike otone skupine: Krka, Raba, Cresa i Loinja. U Primorsko-goranskoj upaniji ukupno je 55 otoka, dok se broj hridi procjenjuje na 60-ak, a grebena na vie od 10.

Za geoloku podlogu upanije vana su dva tipa stijena vodopro-pusne i vodonepropusne. Vodopropusne su u ovom sluaju upravo karbonatne stijene, podlone procesu okravanja. Posebno ih obilje-ava povrinska bezvodnost i dubinsko protjecanje podzemnih voda, a po svojstvima se razlikuju vapnenci od dolomita. Zbog lakeg tro-enja na dolomitima je razvijen umireniji i zaobljeniji reljef, a ti su dije lovi obino i zeleniji. Vapnenci su najee okreni s razvijenim povr in skim i podzemnim krkim oblicima poput litica, krapa, kame nica, ponikava te brojnih speleolokih objekata.

Manjim udjelom prisutne vodonepropusne stijene, od velikog su zna-enja za hidrologiju upanije jer se upravo na njima razvijaju vodo-toci. To su primjerice i fline stijene paleogena. Takoer, na prostoru upanije, nalaze se i vrlo male povrine eruptivnih stijena kod Ben-kovca Fuinskog i Lepenice. Jedna od neobinosti, zasigurno su i lesni otoci Susak i Srakane, na kojima su na karbonatnoj podlozi nataloene debele naslage pijeska iji se postanak tumai eolskom teorijom (pije-sak donesen djelovanjem vjetra za vrijeme ledenih doba).

Potok u KamanikuLjepote hidrolokih fenomena, posebice krkih izvora, bistrih rijeka i potoka, kanjona i vrletnih bujinih udolina, te neobina pejzana raznolikost, privlae brojne ljubitelje prirode koji u tim vrijed nostima mogu nesmetano uivati.

24

25

Uz geoloku podlogu usko su vezana tla, pa se tako na prostoru upanije razlikuje ak 58 tipova tala, to ukazuje na raznolikost ekolokih prilika podruja. Najraireniji tipovi tala na karbonatima su crvenica i smee tlo na vapnencima u niim, te planinske crnice u viim predjelima. Od ostalih vrsta tala, rendzine se pojavljuju na troivim dolomitima i nekim drugim rastresitim podlogama. Na fliu i na silikatnoj podlozi razvijaju se rankeri, a dublje profile, koji mogu biti dijelom i na karbonatnoj podlozi, zauzimaju lesivirana tla. Dis-tri na smea tla razvijaju se najvie u brdskim podrujima Gorskoga kotara na razliitim geolokim podlogama i u uvjetima klime s mnogo oborina. Podzoli su jako isprana i zakiseljena tla, a pokrivaju kiselu silikatnu podlogu u crnogorinim umama Gorskoga kotara. Rijetki tipovi tala, koji dijelom zahtijevaju zatitu radi ouvanja pri-rodnih rijetkosti, primjerice su eutrino smee tlo, neka hidromorfna tla, slana tla u blizini morske obale, sirozemi, i drugo. Najvanija poljoprivredna tla su antropogena rigolana tla i antropogena tla na terasama esto nastajala mukotrpnim radom teaka.

Hidroloke prilike na podruju upanije odraz su geoloke struk ture podruja i izdanosti oborina. Na vodonepropusnim stijenama razvila se razgranata hidrografska mrea brojnih povrinskih vodo toka rije ka i potoka. Najznaajniji vodotok na podruju upanije je rijeka Kupa koja je ujedno najvea ouvana gorska rijeka u Hrvatskoj. Njezin je biser potpuno nenarueno krko vrelo voklikog tipa koje izvire podno strme litice iz bistrog jezerca dubokog i vie od 150 metara. Otoci Cres i Krk jedini su otoci u Hrvatskoj koji se odlikuju veim stalnim povr inskim vodnim pojavama. Vransko jezero na otoku Cresu svrsta-no je meu svjetske hidroloke fenomene, a baanska Suha reina (Vela rika) jedini je stalni povrinski vodotok na jadranskim otocima.

Sjajna pozelenka

Uvala velo Snino na podruju Platka s malom vrtaom mrazite unutar mrazitaPosebna zanimljivost krkih ponikava i uvala su mrazita. Nastaju zbog dotoka hladnog zraka koji se zadrava na dnu uvale pa dolazi do temperaturne inver zije, prilikom ega je na nioj nadmorskoj visini osjetno hladnije nego na vioj. Takva podruja imaju vlastitu mezoklimu. Ukoliko na dnu krke uvale postoji jo i vrtaa, mogu nastati mrazita unutar mrazita, poput primjera na fotografiji (uvala Velo Snino kod Platka) gdje mikro kli matski uvjeti pogoduju razvoju vegeta cijskih elemenata tipinih za tundre, poput liajeva, mahovina i patuljastih grmia.

26

Travnati moljacNjeni travnati moljac Chrysocrambus cratarella tipian je primjerak porodice Crambidae malih nonih leptiria, koji ive na travnjacima. Danju se skrivaju i miruju na vlatima trava, a nou su aktivni i esto lete prema svjetlu. Osebujnost ovih leptiria su dugaki palpi koji tvore svojevrsnu izduenu, dlakavu i prema naprijed usmjerenu nosatu izraslinu na glavi. Gusjenice ive skrovito i hrane se listovima trava.

27

Klimatske prilike upanije vrlo su raznolike jer reljefna barijera sje-ve rozapadnih Dinarida sprjeava jae utjecaje mora prema kontinen-talnom zaleu, ali i s druge strane, utjecaje kontinentalnog zalea na primorje. Lokalna klima najvie ovisi o nadmorskoj visini i blizini mora pa je tako na kvarnerskim otocima i uz more osjetan utjecaj sredozemne klime. Na primorskim padinama prevladava submedite-ranska klima, dok je u veem dijelu Gorskog kotara izraen utjecaj kontinentalne klime. Od vjetrova, na podruju upanije naj zastup-lje niji su bura i jugo.

ivi svijet. Primorsko-goranska upanija nalazi se na prostoru gdje se susreu dvije razliite biljno-geografske regije to rezultira poja vom flor nih elemenata iz obje regije pa se u konanici danas na prostoru upa nije moe nai nekoliko tisua vrsta viih biljaka. Biljno bogatstvo dodatno oplemenjuju brojne endemske vrste s malim podrujem ras-prostranjenja te one reliktne koje se smatraju rijetkim predstavni cima nekih prolih vremena.

Vegetacijsko ralanjenje na podruju upanije, takoer je raznoliko. Od obala kvarnerskih otoka do planinskih vrhova, razlikuje se ak est vegetacijskih zona. Na toplijim dijelovima kvarnerskih otoka i ispreki-dano na liburnijskoj obali do Medveje, zona je zimzelenih uma i ma-kije hrasta crnike. Na veem dijelu otoka Krka, sjevernim dijelo vi ma otoka Cresa, te na najveem dijelu primorja, zona je listopadne sub-mediteranske vegetacije. U visinskom rasponu od 450 do 900 metara na padinama primorskog niza planina nalazi se sredozemno-montani vegetacijski pojas sa umama i ikarama crnoga graba i posebnim tipovima kamenjarskih panjaka bogatoga floristikog sastava. Na Uki i u najveem dijelu Gorskog kotara zona je bukovih uma, dok rubne dijelove Gorskog kotara prema kontinentu obuhvaa zona umje-reno vlanih uma hrasta kitnjaka i obinog graba. Najvie dijelove

umaNa podruju Primorsko-goranske upanije razlikuje se 30-ak osnovnih umskih zajednica (od ukupno 50-ak koliko ih ima u Hrvatskoj). Na prostorima koji zbog ekolokih uvjeta nisu pokriveni umom, razvijene su zajednice stijena, planinskih rudina, poplavnih i movarnih stanita, cretova i brojne druge. Upravo te neumske zajednice imaju veliko prirodoznanstve no znaenje jer su rijetki i ugroeni tipovi vegetacije.

28

29

Gorskog kotara obuhvaa zona klekovine planinskog bora u kojoj se pored klekovine razvila vegetacija stijena i planinskih rudina.

Bogat biljni svijet upanije prati i raznolika fauna. Posebno se istie podzemna krka fauna koja je gotovo u cijelosti endemska. Podruje upanije jedno je od rijetkih podruja u Europi koje jo dan-danas nastanjuju velike zvijeri europskog kontinenta: smei med vjed, vuk i ris. Jedina populacija bjeloglavih supova u Hrvatskoj gnijezdi se upra-vo na liticama kvarnerskih otoka. U cresko-loinj skom akvatoriju bo-ra vi rezidencijalna populacija dupina. Otok Krk je s brojnim vrstama vodozemaca i gmazova jedan od herpetoloki najbogatijih otoka na Sredozemlju. Dolinu Kupe nastanjuje vie od 500 razliitih vrsta lepti-ra, zbog ega je prozvana dolinom leptira.

Podmorje upanije vrlo je raznoliko i bogato biljnim i ivotinjskim svijetom. Od najvanijih podmorskih zajednica, posebno se istiu kora li genska zajednica i zajednica livada morskih cvjetnica. Korali-gen ska biocenoza je zbog bogatstva ivog svijeta vrlo privlana sportskim roniocima, a zbog brojnih atraktivnih i rijetkih organizama i zadivljuju ih podmorskih krajobraza, vana je i u zatiti podmorja. Uz njih, najvrjednije podmorske biocenoze su i livade morske cvjet-nice voge. Voga ili posidonija je odlina pokazateljica ouva no sti okolia, a osobito je vana kao zaklonite i mrjestilite riba i ostalih pridnenih organizama. Oko otoka loinjskog arhipelaga nalaze se najprostranije i najbolje ouvane sastojine voge u cijeloj upa niji, to ovu otonu skupinu ini posebno vanom za ou vanje bogatstva podmor skoga ivog svi jeta. Od osta lih zna ajnih podmor skih zajed-nica, istiu se i zajed nica fotofilnih algi, za jed nica zamuljenih pije saka, za jednica finih ujednae nih pijesaka i zajednica gru bih organogenih pijesaka.

morska cvjetnica voga

lokva na KrkuPrirodne vrijednosti na podruju upanije takoer su odraz suivota ovjeka i prirode. Krke lokve na kvarnerskim otoci ma, mala vodena stanita, esto su nastajala uz pomo ovjeka. Na krtom kru one su bile izvor vode za napajanje stoke i polja, ali i male prirodne oaze ivog svijeta. Posebno su vane kao odmorita na kojima pronalaze okrjepu brojne vrste ptica prili kom dugih i napornih migracija.

30

31

NNeprekidnost zatite i upravljanja zatienim i vrijednim prirodnim podrujima u svijetu postoji od 1879. godine, kada je nacionalni park Yellowstone u Sjedinjenim Amerikim Dravama proglaen nacio nal-nim parkom. Razlozi proglaenja zatienih prirodnih vrijednosti u to su vrijeme bili iskljuivo estetski i krajobrazni, dok se danas zatienim podrujima pridaju znatno brojnije i korisnije funkcije.

Na podruju Republike Hrvatske prve ideje o zatiti prirode poele su se javljati ve potkraj 19. stoljea formiranjem raznih drutava ljubitelja prirode, zalaganjima prirodoslovaca i istraivaa te plani-nara koji su kao svakodnevni korisnici prirode prepoznali vanost njezina ouvanja i zatite.

Poznavanju prirodnih vrijednosti Primorsko-goranske upanije te razvoju zatite prirode na ovim prostorima, znaajan doprinos pru-ila su dva prirodoslovca, Dragutin Hirc i Ivo Horvat.

U Republici Hrvatskoj ouvanje prirode i njezinih dijelova, odnosno zatita prirode, regulirana je Zakonom o zatiti prirode, te je njime zatieno 408 podruja.

Bogatstvo prirodnih vrijednosti upanije namee potrebu posebne skrbi o prirodnim vrijednostima. Upravo radi ouvanja prirodne bati ne, na prostoru upanije zatieno je 31 vrijedno prirodno podruje.

Zatita prirode provodi se ouvanjem bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti te zatitom dijelova prirode koji mogu biti: zatiena podruja, zatiene vrste, te zatieni minerali i fosili.

ZAtIEnA PoDRuJA u PRImORskO- -goRAnSkoJ uPAnIJI

32

Dragutin Hirc (1853 1921) jedan je od najznaajnijih istraivaa, putopisaca i prirodoslovaca koji su svojim radom pridonijeli i utrli put razvoju zatite prirode na tlu Republike Hrvatske. Od svih hrvatskih krajeva, Hirc je najvei dio aktivnoga istraivakog napora po sve tio izuavanju prirodnih vrijednosti na po-druju dananje Primorsko-goran ske u pa nije. Primorski i goranski krajevi opi sani su u njegovim najuspjelijim pu-to pis nim knjigama: Hrvatsko primorje (1891) i Gorski kotar (1898), a i njegove vane botanike ras prave obrauju upra-vo kvar ner ske otoke, primorje, Uku i Gorski kotar. Kao strastveni planinar propjeaio je cijelu Hrvatsku, a poje dina podruja i po nekoliko puta. Neki dijelovi Primorsko-goranske upanije osobito su mu prirasli srcu, posebice najmiliji brijeg Veliki Risnjak, koji je podsjetio ak sedam puta.

Zatiena podruja Zakon svrstava u devet kategorija zatite:

strogi rezervat,

nacionalni park,

posebni rezervat,

park prirode,

regionalni park,

spomenik prirode,

znaajni krajobraz,

park-uma,

spomenik parkovne arhitekture.

Zatienim podrujima upravljaju javne ustanove. Na podruju upa-nije djeluju tri takve ustanove: Javna ustanova Nacionalni park Risnjak (sa sjeditem u Crnom Lugu), Javna ustanova Park prirode Uka (sa sjeditem u Lignju) i Javna ustanova Priroda (sa sjeditem u Rijeci).

Ukupna povrina zatienih dijelova prirode u Primorsko-goranskoj upaniji iznosi 263,3 km2, to ini 3,35 % ukupne (kopnene i mor-ske) povrine upanije. Ukupna povrina kopnenog dijela zati e nih podruja je 218,54 km2, odnosno 6,09 % ukupne povrine kop na. Jedino morsko podruje pod zatitom je akvatorij otoka Prvia s Grgurovim kanalom, ija povrina iznosi 44,76 km2, odnosno 1,05 % ukupne povrine mora u upaniji.

33

Ivo Horvat (1897 1963) istaknuti je botaniar i sveuilini profesor botanike, ali i jedan od zaetnika za tite prirode u Hrvatskoj. Planine Gor skog kotara nazi-vao je hrvatskim vratima kroz koja su se u prolosti odvijala brojna strujanja planinskih vrsta s Alpa prema Dinaridima i obrnuto. Dio svojih istraivanja obavio je na Risnjaku gdje je provodio detaljna vegetacijska kar tiranja. Meu brojnim njegovim znan stvenim djelima posebno se istie monografija Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Rezultati znanstvenih istraivanja profesora Horvata i njegovih suradnika inili su znanstvene temelje za proglaenje Risnjaka nacionalnim parkom 1953. godine. O znaajnosti i vanosti njegova rada, svjedoi i injenica da se u Hrvatskoj od 2006. godine na Dan zatite prirode i Meunarodni dan bio-loke raznolikosti, a koji se obiljeava 22. svib nja, istaknutim pojedincima za znaajne do pri nose na podruju zatite prirode dodjeljuje Nagrada Ivo Horvat.

Travnjaci na burnjacima u grobnikim planinamaNa primorskim padinama grobnikih planina, koje je intenzivno prouavao prof. Horvat sa svojim suradnicima, biljne zajednice mediteransko-montanih travnjaka pretrpjele su od vremena spomenutih istraivanja znatne promjene u botanikom sastavu. To je prvenstveno zbog procesa zarastanja drvenastim vrstama. Zasad se zarastanju najbolje odupiru travnjaci opore planinske trave uskolisne aike ili iglenca (Sesleria juncifolia). To se djelomino moe pripisati i djelovanju jake bure koja esto iba travnatim prostranstvima grobnikih planina. Mjesta gdje su utjecaji bure najizraeniji, u narodu se nazivaju burnjaci.

34

Kartografski prikaz zatienih podruja u Primorsko-goranskoj upanijiU Primorsko-goranskoj upaniji na cio nal nim zakonodavstvom zatie no je 31 po druje i pojedinana prirodna vrijed nost, koji se tite putem osam razliitih katego rija. Najvei dio zati e nih podruja u upaniji proglaen je u razdoblju od 50-ih do 80-ih godina prolog stoljea, a prvi je 1949. godi ne zatienim pro-glaen po seb ni rezervat umske vegetacije uma Dundo na oto ku Rabu.

1. Bijele stijene i Samarske stijene2. Risnjak3. Kuntrep (Glavine Mala luka)4. Fojika Pod Predoica5. Mali bok Koromana6. Otok Prvi i Grgurov kanal7. uma Dundo8. Debela Lipa Velika Rebar9. Glavotok10. Koljun11. Uka12. pilja Lokvarka13. Ponor Gotov14. Zametska peina15. Izvor Kupe16. Stara tisa u Meedima17. Stari hrast kod Svetog Petra18. Stari hrastovi u Guljanovom dolcu19. Vraji prolaz i Zeleni vir20. Kamanik21. Lopar22. Lisina23. Japlenki vrh24. Golubinjak25. Komrar26. ikat27. Pod Javori28. Perivoj uz dvorac u Severinu na Kupi29. Perivoj Angiolina30. Perivoj Margarita31. Perivoj sv. Jakova Izvori: Esri, USGS, NoAA

1

3

6

2

11

5

10

18

20

28

2412

161923

14

13

15

822

2930

31

917

4

21

257

2627

35

Popis zatienih podruja Primorsko-goranske upanije prema nacionalnim kategorijama zatite

STRoGI REZERvATBijele stijene i Samarske stijeneNACIoNAlNI PARKRisnjakPoSEbNI REZERvATKuntrep (Glavine Mala luka) (ornitoloki)Fojika Pod Predoica (ornitoloki)Mali bok Koromana (ornitoloki)Otok Prvi i Grgurov kanal (zooloko-botaniki)uma Dundo (umske vegetacije)Debela Lipa Velika Rebar (umske vegetacije)Glavotok (umske vegetacije)Koljun (umske vegetacije)PARK PRIRoDEUkaSPomENIK PRIRoDEpilja Lokvarka (geomorfoloki)Ponor Gotov (geomorfoloki)Zametska peina (geomorfoloki)Izvor Kupe (hidroloki)Stara tisa u Meedima (pojedinani primjerak drvea)Stari hrast kod Svetog Petra (pojedinani primjerak drvea)Stari hrastovi u Guljanovom dolcu (pojedinani primjerci drvea)ZNAAJNI KRAJobRAZVraji prolaz i Zeleni virKamanikLoparLisinaPARK-UmAJaplenki vrhGolubinjakKomrarikatPod JavoriSPomENIK PARKovNE ARHITEKTUREPerivoj uz dvorac u Severinu na KupiPerivoj AngiolinaPerivoj MargaritaPerivoj sv. Jakova

velika zelena aba

Dizanje Natura 2000 zastave na otoku RabuU Primorsko-goranskoj upaniji u europsku ekoloku mreu Natura 2000 uvrteno je 110 lokaliteta, od kojih su tri znaajna za ouvanje ptica (Kvarnerski otoci, Gorski kotar i sjeverna Lika te Uka i iarija), dok su ostalih 107 podruja znaajni za ouvanje ostalih divljih vrsta i stanita. Takoer, tom se ekolokom mreom na podruju upanije titi ukupno 112 vrsta biljaka, ivotinja i gljiva, te 47 razliitih tipova stanita. Ekoloka mrea Natura 2000 zauzima ak 74,89 % kopnene povrine upanije, te 16,36 % povrine mora, ime Primorsko-goranska upanija po bioraznolikosti i obuhvatu ekoloke mree na svojem podruju znaajno odskae u odnosu na prosjek Republike Hrvatske.

36

37

O EkolokA mREA nAtuRA 2000 u PRImoRSko- -goRAnSkoJ uPAnIJI

Osim prirodnih podruja zatienih nacionalnim zakonodavstvom, velik dio vrijednih dijelova prirodne batine Primorsko-goranske u pa-nije dio je ekoloke mree Europske unije Natura 2000. Tu mreu ine Natura 2000 podruja koja mogu biti:

podruja znaajna za ouvanje divljih vrsta ptica, i

podruja znaajna za ouvanje divljih vrsta i stanita.

Uspostavom podruja Natura 2000, nastoji se ouvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje za vie od tisuu ugroenih i rijetkih vrsta (Natura 2000 vrste) te oko 230 prirodnih i polu prirodnih staninih tipova (Natura 2000 stanita) na prostoru Europske unije.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju utvrena su podruja ekoloke mree Natura 2000 na podruju Republike Hrvatske, od kojih su 38 podruja znaajna za ouvanje divljih vrsta ptica te 743 podruja zna ajna za ouvanje ostalih divljih vrsta i stanita.

Ekoloka mrea Natura 2000 na podruju Republike Hrvatske obuh-vaa oko 30 % dravnog teritorija, od ega 37 % kopnenog teritorija i 16 % povrine obalnog mora. Zbog velike bioraznolikosti i ouvanosti prirodne batine, Hrvatska je iznad prosjeka Europske unije jer u Europskoj uniji Natura 2000 obuhvaa tek oko 18 % teritorija.

U ovoj su knjizi opisani zakonom zatieni dijelovi prirode te podruja uvrtena u ekoloku mreu Natura 2000 na podruju Primorsko-go-ranske upanije. O njima je prikupljeno pregrt zanimljivih informacija koje e, vjerujemo, zanimati mogue posjetitelje i potaknuti ih na obilazak i samostalno istraivanje vrijedne prirodne batine upanije.

38

Kartografski prikaz Natura 2000 podruja znaajnih za ouvanje ptica u Primorsko-goranskoj upaniji

Ekolokom mreom Natura 2000 u Primorsko- -goranskoj upaniji obuhva ena su tri podruja znaajna za ouvanje ptica: 1. Podruje Gorski kotar i sjeverna Lika je uz Velebit najvanije podruje u Republici Hrvat-skoj za gnijeenje umskih ptica dupljaica, kao npr. planinskog uka (Aegolius funereus). Gorski kotar i sje verna Lika je najvanije obitavalite tetrijeba (Tetrao urogallus) i ljetarke (Bonasa bonasia), te vano podruje za jo 30 vrsta ptica. 2. Podruje Kvarnerski otoci znaajno je po tome to je jedino podruje u Hrvatskoj sa gnijezdeim kolonijama bjeloglavog supa (Gyps fulvus) i bjelonokte vjetrue (Falco naumanni). Na ovom podruju obitava veliki udio nacionalne popu lacije ukavice (Burhinus oedicnemus), kratko prste eve (Calandrella brachy dactyla). Ukupno na podruju kvarner-skih otoka obitava 40 znaajnih vrsta ptica. 3. Podruje Uka i ia rija znaajno je zbog velikog udjela nacionalne populacije ptica grabljivica kao to su suri orao (Aquila chrysaetos), orao zmijar (Circaetus gallicus) i sivi sokol (Falco peregrinus). Osim za ouvanje ptica grabljivica, podruje je znaajno za do-dat nih 19 vrsta ptica.

legenda:

Gorski kotar i sjeverna Lika

Kvarnerski otoci

Uka i iarija

Slubeni logotip ekoloke mree Europske unije Natura 2000

Izvori: Esri, USGS, NoAA

39

Kartografski prikaz Natura 2000 podruja znaajnih za ouvanje vrsta (osim ptica) i stanita u Primorsko-goranskoj upaniji

Podruja ekoloke mree Natura 2000 u Primorsko-goranskoj upaniji znaajna za ou -vanje vrsta i stanita ukljuuju 107 lokaliteta.Od morskih staninih tipova znaajna su naselja morske trave posidonije ili voge, zatim grebeni i preplavljene morske spilje, a od vrsta dobri dupin (Tursiops truncatus).Za Gorski kotar, Uku i iariju vana su stanita suhih kontinentalnih travnjaka, ume bukve i jele, te klekovine bora krivulja, a od vrsta to su vuk (Canis lupus), ris (Lynx lynx), medvjed (Ursus arctos) i potoni rak (Austro-potamobius torrentium). Meu brojnim znaajnim stanitima i vrstama na otocima se istiu stanita karbonatnih stijena s hazmofitskom vegetacijom, istono-mediteranski suhi travnjaci te ume hrasta crnike, a od vrsta to su kopnena kornjaa (Testudo hermanni), rii imi (Myotis emargi-natus) i hrastova strizibuba (Cerambyx cerdo).Velik dio podruja Natura 2000 meusobno se preklapa te su na karti prikazani razliitim bojama.Izvori: Esri, USGS, NoAA

I mi imamo more, to oplakuje cvatue alove, imamo kraj a u njem raj.

Dragutin Hirc, Hrvatsko primorje (1891)

41

PodmorjePodmorje

42

karpina

43

MMora zauzimaju vie od 70 % povrine Zemlje s prosjenom dubi-nom veom od etiri kilometra. Procjenjuje se da morski organizmi imaju na raspolaganju 250 puta vei ivotni prostor nego stanovnici kopna. No, iako mora pruaju golem ivotni prostor, najvea razno-likost morskih organizama usredotoena je u plitkom podruju uz obalu koje se prostire od obale do dubine od oko 200 metara, do kuda dopire svjetlost. Ovo podruje naziva se litoral. S obzirom na maksi malne dubine od 125 metara, itav morski dio Primorsko- -goranske upanije pripada litoralnom podruju.

Pod neprekidnim snanim utjecajem prirodnih sila na razmeu kop na i mora, u ovoj su upaniji nastali neki od najimpresivnijih obal nih krajobraza na Jadranu. Prostrane pjeane plae poluotoka Lopar na Rabu, surove litice Prvia i slane movare zaljeva Soline na Krku, samo su neki od primjera u paleti krajobrazne raznolikosti obale upanije.

Koliko god bile dojmljive vizure obalnih krajobraza, jo su dojmljivije prilagodbe njihovih biljnih i ivotinjskih stanovnika. U pojasu obale gdje zapoinje utjecaj mora javljaju se biljke slanjae koje su tijekom svoje evolucije razvile razliite mehanizme kojima se bore protiv po-veane koliine soli u zraku i tlu. Jedne nakupljaju sol u svojim sta-nicama, a druge su na povrini dodatno zatiene voskom i dlakama ili izluuju sol na povrini listova.

Sputajui se dalje s kopna prema moru, nailazi se na gornju granicu plime. Na pjeskovitim i ljunkovitim obalama ovu je granicu vrlo te ko odrediti, dok se na stjenovitoj obali ona lijepo ocrtava kao gra-ni ca izmeu svijetloga donjeg i tamnoga gornjeg pojasa gdje je tamniji pojas nakupina mikroskopskih cijanobakterija (modrozelenih algi).

Ivot u moRu

obalni krajobraz na CresuPod neprekidnim snanim utjecajem prirodnih sila na razmeu kopna i mora, u upaniji su nastali neki od najimpre sivnijih obalnih krajobraza na Jadranu.

44

CaklenjaeCaklenjae ili smucnji akumuliraju veli ke koliine sode u svojim stani cama kako bi se zatitile od poveane koliine soli u okolnom zraku i tlu.

45

Podruje plime i oseke jedno je od najnepovoljnijih mjesta za ivot. Primjerice, litoralne lokvice mogu biti potpuno suhe, ispunjene ki ni-com, morem ili kristalima soli. Ovakvi uvjeti zahtijevaju izvan rednu prilagodljivost pa vrlo mali broj vrsta ovdje preivljava.

koljkai i puevi se zatvaraju u svoje ljuture uvajui dragocjenu vlagu, moruzgve uvlae lovke kako bi to manju povrinu tijela izlo ile isuivanju, a neke alge, kao to je jadranski brai, mogu preivjeti ak i ako tijekom oseke izgube 90 % vode iz svojeg organizma.

Stabilnost uvjeta ispod donje granice oseke omoguuje neusporedivo veu bioloku raznolikost. ivot se pod morem pojavljuje u nebro je-nim oblicima i veliinama, a najvei dio ivota odvija se u njegovom povrinskom dijelu, gdje dopire svjetlost. Meutim, ne prodire sva

Gornja granica plime Gornja granica plime ocrtava se kao linija koja razdvaja svjetliji sredinji i tamni gornji dio pojasa.

46

moruzgve Moruzgve uvlae lovke kako bi to

manju povrinu tijela izloile isuivanju.

47

svjetlost jednako daleko. Ispod povrine svjetlost brzo gubi odreene valne duljine. Plava svjetlost prodire najdublje, a crvena se vrlo brzo gubi. Ovakvi uvjeti ograniavaju fotosintezu pa organizmi koji koriste sunevu energiju za svoj rast mogu opstati samo do odreenih dubi-na. Tako je, primjerice, morska cvjetnica voga ili posidonija (Posidonia oceanica) u sjevernom Jadranu rasprostranjena do dubine od oko 30 metara. Ispod te dubine fotosintetiziraju crvene alge koje su svojim pigmen ti ma prilagoene za iskoritavanje plave svjetlosti.

Udaljavajui se od kopna i otoka, morsko dno na sjevernom Jadranu sputa se do prosjenih dubina od oko 65 metara te prelazi u blago breuljkastu ravnicu prekrivenu muljevitim i pjeanim materijalom. Sediment dna ne tvori samo pijesak i mulj nastao troenjem stijena na kopnu, ve je on znatnim dijelom nastao od fragmenata ljutura koljkaa i pueva, skeleta mahovnjaka, ahura jeinaca i komadia crvenih algi.

Raznolikost morskih stanita u upaniji vrlo je velika zbog geo mor-folokih obiljeja obale oblikovane u krkim vapnencima. Od ukupno osam morskih staninih tipova koji se pojavljuju na istonoj obali Jadrana, a kljuni su za zatitu mora na europskoj razini, njih sedam se nalazi u Primorsko-goranskoj upaniji. To su:

muljevita i pjeana dna izloena zraku za vrijeme oseke,

obalne lagune,

velike plitke uvale i zaljevi,

preplavljene ili dijelom preplavljene morske pilje,

grebeni,

naselja posidonije, i

pjeana dna trajno prekrivena morem.

Tanjurasto poloene crvene alge roda Corallinaceae mogu koristiti sunevu svjetlost ispod dubine od 30 metara

48

49

P mulJEvItA I PJEAnA DnA IZloEnA ZRAku ZA vRIJEmE oSEkE

Profili zapadne i istone obale Jadrana uvelike se razlikuju. Dok na zapadnoj obali prevladavaju poloena dna s muljevitim sedimentima, istona je obala najveim dijelom kamenita i okomitije poloena. Na ovakvoj su konfiguraciji vrlo rijetka plitka muljevita i pjeskovita stanita koja za vrijeme oseke ostaju izloena zraku. Obino se radi o estuarijima ili plitkim zatienim uvalama. S obzirom na to da u upaniji ne postoje vei rijeni tokovi koji grade estuarijske nanose, povrinom najvea plitka muljevita i pjeskovita dna mogu se vidjeti u nekoliko uvala na otocima Susku, Rabu i Krku. Unato maloj biolokoj raznolikosti, ova stanita ekoloki su vrlo vrijedna. Na tim podrujima mnoge ptice, poput primjerice alara, pronalaze hranu. Na meniju su im najee crvoliki monogoetinai pjeskulje kojih na jednom etvornom metru povrine moe biti vie od 70.

muljevita i pjeana dna izloena zraku za vrijeme oseke u ekolokoj mrei Natura 2000

Identifikacijski broj podruja

Naziv podruja

HR3000005 Cres rt Pernat uvala Tiha

HR3000007 Cres rt Suha rt Meli

HR3000012 Loinj uvala Pijeska

HR3000014 Ilovik i Sveti Petar

HR3000017 Podmorje otoka Suska

HR3000018 Podmorje otoka Unije

HR3000020 Krk, Mala luka i Vela luka na poluotoku Sokol

HR3000024 Supetarska Draga na Rabu

HR3000025 Zaljev Kampor na Rabu

HR3000417 Zaljev sv. Eufemije na Rabu

HR3000454 Krk od Crikvenog rta do Rta sv. Nikole

HR3000468 Podmorje poluotoka Lopar Rab

50

list crnorubList crnorub (Solea kleinii) zalazi u pliake pjeanih i muljevitih uvala za vrijeme plime te se s osekom povlai u dublje dijelove. Hrani se sitnim beskraljenjacima koje pronalazi plitko zakopane u pijesku. Bojom tijela je savreno prilagoen oko li-u pa ga je teko primijetiti dok poluza-kopan lei na dnu. List crnorub spada u ribe plosnatice koje karakterizira asimetrija lijeve i desne strane tijela. Iako su liinke plosnatica nakon izlijeganja simetrinog oblika te provode ivot plivajui u stupcu mora, odrastanjem prelaze na pridneni nain ivota (uz morsko dno). Odras-tanjem list crnorub doivljava preobrazbu tijekom koje se oi pomiu na desnu stranu tijela dok je lijevom stranom tijela priljubljen uz pjeano dno.

Kozice trzavi istai dnaProzirno tijelo kozica roda Palaemon savreno je prilagoeno prikrivanju u plitkom moru. Ovi mali rakovi dugorepci rado e se pribliiti ljudskom tijelu uronjenom u more kako bi otkinuli sitne komadie koe koja se ljuti, a onda se naglim trzavim pokretom repa udaljiti i u miru isprobati svoj plijen. Kozice roda Palemon gotovo svo vrijeme provode u pretraivanju morskog dna skupljajui sitne organske ostatke.

51

Pjeani reljef Izdignuti vulkanii na pjeanim valovima

ukazuju na bogat ivot pod povrinom pijeska

52

obalna laguna na otoiu Trsteniku izrazito rijetko stanite u Primorsko-goranskoj upaniji

53

obAlnE laGUNE

OObalne lagune plitka su obalna proirenja ispunjena morskom vodom. U upaniji samo su dvije obalne lagune uvrtene u eko-loku mreu Natura 2000, one na otoiu Trsteniku i otoku Zei. Premda se radi o istom stanitu, ova dva lokaliteta meusobno se prilino razlikuju.

Barijera koja odvaja obalnu lagunu od okolnog mora na otoku Zei proputa svjeu morsku vodu u lagunu samo kada puu olujni zapadni i jugozapadni vjetrovi. Zato salinitet morske vode unutar lagune tijekom godine znaajno varira. U ovakvim ekstremnim uvje-tima uz lagune otoka Zee razvila se lijepa populacija razliitih biljki slanua.

Izmjena morske vode u laguni otoia Trstenika puno je vea zbog rastresite kamenite barijere koja je odvaja od okolnog mora. Dno lagune prekriva tanki sloj svijetlog mulja ispod kojeg raspadanjem organske tvari u uvjetima bez kisika nastaje duboki crni mulj. Pliakom lagune vrlo se teko kretati jer noga zaglibi u ljepljivi crni mulj koji isputa mjehurie plina sumporovodika specifinoga reskog mirisa. I premda se ini beivotnim, mulj je prepun ivota. Zakopanim crvima i mekucima reski vonj nimalo ne smeta, a tra-govi sitnih rakova u svim smjerovima presjecaju muljevitu povrinu.

obalne lagune u ekolokoj mrei Natura 2000

Identifikacijski broj podruja

Naziv podruja

HR3000027 Podmorje Trstenika

HR4000031 Otok Zea

54

Uvala Krivica na loinju

55

V vElIkE PlItkE uvAlE I ZAlJEvI

Velike plitke uvale i zaljevi prostori su gdje je more duboko uvueno u kopno. Zatiena od valova i struja otvorenog mora, ova podruja u biolokom su smislu znaajna kao mrjestilita mnogih vrsta riba. I premda riblja mla u dubokim uvalama pronalazi eljeni mir i utoite, takvo mnotvo sitne ribe privlai grabeljivce pa primjerice u loinjskim uvalama Krivica i Balvanida nije rijedak prizor paninog iskakanja plova riblje mlai koji bjee pred nezasitnim brancinima. Sporo mijeanje mora esto je uzrok da se na morskom dnu taloe muljeviti sedimenti. Na ovakvim dnima najgue su populacije trpova koji snanim miinim drijelom gutaju mulj, probavljaju sve organske estice te izbacuju crvolike ostatke proienog sedimenta.

U velikim plitkim uvalama i zaljevima Kvarnera nekada su ivjele guste kolonije periski, naega najveeg koljkaa ija ljutura moe dosei duinu veu od 70 centimetara. Zbog svoje ljepote i deko rativnosti, periske su oduvijek bile cijenjeni ukras i traeni suvenir, pa su njihove

velike plitke uvale i zaljevi u ekolokoj mrei Natura 2000

Identifikacijski broj podruja

Naziv podruja

HR3000008 Loinj Vela draga i Mala draga

HR3000009 Loinj uvala Sunfarni

HR3000010 Loinj uvala Krivica

HR3000011 Loinj uvala Balvanida

HR3000012 Loinj uvala Pijeska

HR3000020 Krk Mala luka i Vela luka na poluotoku Sokol

HR3000030 Mala Draga rnovnica

HR3000415 Uvale Jaz, Soline i Sulinj na Krku

HR3000472 Podmorje oko rta uf na Krku

mnogoetinai perjaniari crvi cvjetnih glavaPromatra li se morsko dno dok se prolazi rivom primorskih mjesta, zamijetit e se arene peraste cvjetove kako se njeno lelujaju pod povri nom mora. Obino su njihove debele stapke privrene za potporne stupove, sidrene blokove ili ak privezne konope. Prilagodba na luke uvjete za ove je organizme bila jednostavna jer su njihova prirodna stanita velike plitke uvale i zaljevi u kojima vrlo sporo struji more. Prie li im se blie, ili samo naglo rukom napravi sjena, u trenu e nestati u cijevi stapke. Zapravo se radi o crvima mnogoeti naima, koji ive u cijevima privr enim za dno, a glave su im preobraene u nizove perastih ticala. Kroz ove njene strukture, esto atraktivno obojene, struji morska voda donosei kisik i hranu. Sitne estice hrane, kao to su bakterije i planktonske liinke raznih ivotinja, lijepe se za lovke i bivaju postupno uvuene u usnu upljinu mnogoe tinaa. Kako su im cvjetne glave izloene razliitim opasnostima, crvi su razvili munjevitu reakciju kojom uvlae lovke u sigurnost otpornih koastih cijevi.

56

57

Plemenita periska povratak jadranskog orijaa

populacije, zbog prekomjernog izlovljavanja, u mno gim turistikim podrujima bile gotovo potpuno unitene.

Nakon to su 1994. go di ne stavljene na popis strogo zatienih vrsta, zapo ela je dugo godinja kampanja u kojoj su upozoravani lokalno stanovnitvo i turisti da je skupljanje, izlov i trgovina ovom vrstom u Republici Hrvatskoj strogo zabranjena. Zatita je u kona-nici urodila plodom jer posljednjih godina stiu vijesti o povratku ovih kariz ma tinih kolj ka a na mnogim nekadanjim stanitima diljem Kvarnera.

Sredozemna dlakavica

leopard glavo plahi stanovnik polutameGlavoi su brojnou vrsta, ali i brojnou jedinki, jedna od najbrojnijih sku pina jadranskih riba. Njihov svojstven izgled, izbuljenih oiju, mesnatih obraza i usana, ini ih lako prepoznatljivima. Atraktivnijim predstavnicima ove skupine pripada glavo leopard (Thorogobius ephippiatus). Ovaj pjegavi glavoi duine svega desetak centimetara ivi u polutamnim piljma gdje se hrani raznim sitnim raiima. Vrlo je plaha vrsta pa ro niocu nee dopustiti da mu prie jako blizu, ve e se povui dublje u okrilje piljske tame. Procjepi i polupilje strme obale na podruju Brsea, ideal ni su lokaliteti za promatranje leopard glavoa na Kvarneru.

58

59

KKrko obiljeje obale upanije preduvjet je nastanka brojnih mor-skih pilja. One mogu biti u potpunosti preplavljene morem, ili dijelom preplavljene, kao to je to sluaj s Medvjeom piljom na Loinju gdje u njezinim dijelovima postoje zrani depovi razliitih veliina. U neke morske pilje prodire slatka voda, a neke su na stale djelovanjem slatke vode u razdoblju kada je razina mora bila nia. Dokaz za to su potopljeni stalaktiti i stalagmiti nastali dugotrajnim kapanjem slatke vode. S aspekta bioloke raz no likosti, glavno obi-ljeje morskih pilja je naglo smanjivanje koliine svjetlosti od ulaza prema unutranjosti. U ovakvim uvjeti ma, ne mogu ivjeti alge, kljuni morski fotosintetski organizmi.

PREPlAvlJEnE IlI DIJElom PREPlAvlJEnE moRSkE PIlJE

Preplavljene ili dijelom preplavljene morske pilje u ekolokoj mrei Natura 2000

Identifikacijski broj podruja

Naziv podruja

HR3000002 Plomin Moenika Draga

HR3000005 Cres rt Pernat uvala Tiha

HR3000007 Cres rt Suha rt Meli

HR3000015 Vele Srakane i Male Srakane

HR3000021 Podmorje otoka Prvia

HR3000030 Mala Draga rnovnica

HR3000022 Podmorje otoka Grgur i Goli

HR3000030 Mala Draga rnovnica

HR3000198 Medvjea peina kod uvale Luica (Loinj)

HR3000247 pilja podno Kostrija (Vrbnika pilja)

HR3000257 Jama Vrtare male

HR3000446 Medvjea pilja (morska)

HR3000465 Podmorje istone obale otoka Krka

HR3000467 Podmorje Kostrene

60

61

morska piljapilje ipak nisu beivotni mrani pro-stori. Zasjenjeni stropovi i zidovi ovih mjesta oaravaju bogatstvom kolo rita, gdje raznoli kou vrsta prevladavaju spuve. U sklopu znanstvenog istrai-va nja pod morja otoka Prvia, tijekom jednog zarona na rtu ilo, zabiljeeno je ak 26 vrsta spuvi, veinom u piljama i polupiljama.

62

63

G gREbEnI Grebeni su stanini tip koji obuhvaa vrlo razliite ivotne zajednice hridinaste obale. Stijene izloene prskanju valova nastanjene su pot-puno drugaijim organizmima od onih u podmorskim vruljama. Ipak, sve te zajednice pripadaju staninom tipu grebeni. Jedna od najzna-ajnijih grebenskih zajednica na Sredozemlju, pa tako i u Primorsko-goranskoj upaniji, razvila se na dubinama od 30 do 100 metara, u uvjetima polutame, jakih morskih struja i strmo poloenih stjenovitih dna. Osnovu zajednice ine vapnenake crvene alge iz porodice Corallinaceae prema kojima je koraligenska zajednica i dobila ime.

Grebeni u ekolokoj mrei Natura 2000

Identifikacijski broj podruja

Naziv podruja

HR3000002 Plomin Moenika Draga

HR3000004 Cres rt Grota Merag

HR3000005 Cres rt Pernat uvala Tiha

HR3000007 Cres rt Suha rt Meli

HR3000016 Podmorje Plavnika i Kormata

HR3000017 Podmorje otoka Suska

HR3000018 Podmorje otoka Unije

HR3000021 Podmorje otoka Prvia

HR3000022 Podmorje otoka Grgur i Goli

HR3000028 Istona strana Velih Orjula i Malih Orjula

HR3000452 Krk od rta Negrit do uvale Zaglav

HR3000454 Krk od Crikvenog rta do Rta sv. Nikole

HR3000465 Podmorje istone obale otoka Krka

HR3000467 Podmorje Kostrene

HR3000472 Podmorje oko rta uf na Krku

Crvena gorgonijaGorgonije su, slino kao i veina drugih skupina koralja, kolonijalni organizmi. Niz pojedinanih polipa uklopljeni su u zajedniku osnovu koja nalikuje manje ili vie razgranatom stabalcu. Za razliku od tvrdih koralja koji izgrauju vrsti vapnenaki skelet, gorgonije su izgraene iz ilave organske tvari. Njihova fleksibilna dvodimenzionalna struktura omoguuje im da se povijaju pod naletima jakih morskih struja koje oplakuju podmorske strmce. Pojedinani polipi hvataju sitne estice hrane, hranei koloniju koja, primjerice, kod crvene gorgonije (Paramuricea clavata), moe narasti do duine vie od jednog metra.

64

65

Koraligen je zapravo ivi greben izgraen od razliitih sjedilakih orga nizama (poput crvenih algi, koralja i korastih mahovnjaka) koji u svoje organizme ugrauju kalcijev karbonat stvarajui vrste vapne-nake strukture. Osim bioloke izgradnje, koraligensku zajednicu obilje ava i bioloka razgradnja. Primjerice, mekuci buai i kame-no tone spuve bue i rastapaju vapnenu podlogu, a u rupama i pukotinama skriva se velik broj ugroenih vrsta, kao to su kirnja (Epinephelus marginatus), murina (Muraena sp.), karpina (Scorpaena scrofa) i jastog (Palinurus elephas). Raznolikost boja i bogatstvo oblika u svijetu vapnenakih alga, koralja, gorgonija, spuvi, mahovnjaka i nebrojenih arolikih organizama, oarava svakog tko zaviri u morske dubine. Zato su najpopularniji ronilaki lokaliteti upravo oni na kojima je razvijen koraligen. Na Kvarnerskim otocima to su sjeve-rozapadne obale Cresa, Krka, Raba, Grgura, Prvia i Golog otoka.

Crveni bode (Scorpaena notata) est stanovnik koraligenske zajednice

Zadruni platenjaci

66

morski konjiMorski konji (Hippocampus ramulosus) jedna je od mnotva vrsta koje koriste naselja posidonije kao sklonite, mrjestilite i hranilite. Ova neobina riba najvei dio vremena provodi repom omotana oko uperaka morske cvjetnice. Osim sjedilakog naina ivota, morski konjii osebujni su i po nainu razmnoavanja. Za razliku od veine riba kod kojih enke polau jaja u okoli, enke morskih konjia jaja polau u trbunu vreicu mujaka. Tri tjedna kasnije iz nabreklog trbuha trudnog mujaka ritmikim kontrakcijama na svijet dolaze mladi morski konjii.

67

Naselja posidonije u ekolokoj mrei Natura 2000

Identifikacijski broj podruja

Naziv podruja

HR3000014 Ilovik i Sv. Petar

HR3000015 Vele Srakane i Male Srakane

HR3000017 Podmorje otoka Suska

HR3000018 Podmorje otoka Unije

HR3000024 Supetarska Draga na Rabu

HR3000025 Zaljev Kampor na Rabu

HR3000027 Podmorje Trstenika

HR3000028 Istona strana Velih Orjula i Malih Orjula

HR3000452 Krk od rta Negrit do uvale Zaglav

HR3000453 Krk od uvale Zaglav do Crikvenog rta

HR3000454 Krk od Crikvenog rta do Rta sv. Nikole

HR3000465 Podmorje istone obale otoka Krka

HR3000468 Podmorje poluotoka Lopar Rab

P nASElJA POsIDONIjE

Posidonija ili voga (Posidonia oceanica) je endemska biljka Sredo-zemnog mora, to znai da ne ivi nigdje drugdje u svijetu. Morska je cvjetnica pa poput veine kopnenih biljaka, za razliku od algi, ima razvijene korijen, stablji ku, list i cvijet. Raste izrazito sporo, njezine puzave poloene stabljike rastu svega nekoliko centimetara godinje. Plod posidonije, koji se stvara jednom u nekoliko godina, slian je maslini i pluta na povrini mora. Na taj se nain sjemenke raznose na udaljena podruja pomou valova i morskih struja. Puno se ee razmnoava vegeta tivno, putem puzavih stabljika rizoma, korjenia privrenih za podlogu, te ih tijekom vremena polako zatrpava sediment. Kako ne bi ostala zakopana ispod povrine, posidonija iz stabljika izbacuje uspravne izdanke. Na takav nain nastaju pleteri rizoma i izdanaka ije su upljine ispunjene sedimentom. Ovako

68

nastale podmorske terase smanjuju odno enje sedimenta djelovanjem morskih struja i valova, a imaju i vanu ulogu u kruenju hranjivih soli i proiavanju mora.

U prostranim morskim livadama pojedini primjerci posidonije mogu biti stari i nekoliko stotina godina to je ini jednim od naj dugo-vjenijih organizama Sredozemlja. Livade posidonije su sta ni ta, hra ni lita i mrjestilita za vie od 100 vrsta riba. Najvee prijetnje opstanku ove vrste u upaniji dolaze od otpadnih voda, sidrenja i povlanih priobalnih ribolovnih alata.

Posidonija, starosjedilac Sredozemnog mora

Naslage posidonije na obali

69

K PJEAnA DnA tRAJno PREkRIvEnA moREm

Kad se spomene pjeana dna, misli se na nekoliko razliitih ivot-nih zajednica koje posjeduju jednu zajedniku i za ivot vrlo vanu znaajku, a to je pomina podloga. Sediment je na njima preteito pijesak, no na takvim dnima moe biti i veih valutica i komada stijena, ali i sasvim sitnih estica mulja. ivotne zajednice koje se razvijaju na takvim dnima, meusobno se razlikuju. Njihove prila-godbe i nain ivota ovise prvenstveno o granulaciji sedimenta, ali i o strujama i valovima. Tako se, primjerice, ivotinje koje nasta njuju sitne pijeske znatno razlikuju od onih koje se moe pronai na ljunkovitim dnima.

Sitno pjeskovita dna imaju veu bioraznolikost zbog stabilnosti sedi-menta u kojem mogu ivjeti organizmi koji se zakapaju u pijesak ili sjedilaki organizmi, kao to su alge. Iako se na prvi pogled doimaju pusti, ovi pijesci dom su brojnim koljkaima, mnogoetinaima, raiima i jeincima. Tu su este i ribe plosnatice, poput lista.

Pjeana dna trajno prekrivena morem u ekolokoj mrei Natura 2000

Identifikacijski broj podruja

Naziv podruja

HR3000014 Ilovik i Sv. Petar

HR3000017 Podmorje otoka Suska

HR3000018 Podmorje otoka Unije

HR3000021 Podmorje otoka Prvia

HR3000022 Podmorje otoka Grgur i Goli

HR3000024 Supetarska Draga na Rabu

HR3000025 Zaljev Kampor na Rabu

HR3000029 Obala izmeu rta ilo i Vodoto

HR3000417 Zaljev sv. Eufemije na Rabu

HR3000453 Krk od uvale Zaglav do Crikvenog rta

70

UnijeU podmorju otoka Unije mogu se pronai najbolje ouvana pjeana dna mozaino ispresijecana livadama morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica).

71

Jakobova kapicaLjuture jakobove kapice (Pecten jacobeus) stoljeima su sluile kao simbol sv. Jakova u kranskim svetkovinama panjolskih i francuskih hodoasnika, pa je koljka po tom svecu dobila i ime. S ruba plata izviruju brojne sitne izrasline koje imaju ulogu ticala, a izmeu njih su smjetene sitne ocele, primitivne oi kojima koljka razlikuje svjetlo i sjenu. Sjenka ribe u prolazu potaknut e brzu reakciju zatvaranja ljuture ili, u sluajevima krajnje nude, istiskivanje mora prema naprijed pri emu e jakobova kapica na mlazni pogon zaplivati unatrag.

72

73

Pokretljivost oblutaka na ljunkovitim dnima onemoguava sjedi-laki nain ivota. Na oblucima mogu ivjeti organizmi koji imaju posebne prilagodbe, npr. ribice priljepci koje se trbunom prijanjal-kom mogu privrstiti za podlogu.

U kanalima izmeu otoka javlja se pomina ljunkovito-pjeskovita podloga na kojoj, zbog djelovanja morskih struja, ne dolazi do talo-enja sitnog sedimenta. Tu ive posebne vrste crvenih algi koje ugrauju vapnenac u svoje stanice i nisu privrene za podlogu. Ove alge kuglastog oblika nazivaju se rodoliti i ine jedan oblik krupnih estica na podlozi.

Rak europski samac i platana moruzgva

74

75

D DobRI DuPIn Dobri dupin (Tursiops truncatus) najpoznatija je i najrasprostra nje nija vrsta dupina. Dobri dupini nastanjuju gotovo sva mora i oceane diljem svijeta, pa tako i Jadran. Dugogodinja istraivanja dobrih dupina koja u sjevernom Jadranu od 1987. godine provodi Institut za istra ivanje i zatitu mora Plavi svijet iz Velog Loinja, pokazuju kako je pod ruje cresko-loinjskog akvatorija (Kvarneri) vano za razmnoa va nje i hranjenje ovih morskih sisavaca u Jadranu. U sklopu istraiva nja izra-uje se katalog fotografija lenih peraja.

Dupini su tijekom dana zaokupljeni raznim aktivnostima hrane se, putuju, odmaraju, brinu o mladuncima, a ukljueni su i u mnoga druga socijalna meudjelovanja s ostalim pripadnicima svoje vrste. No, prisutnost ljudi u blizini dupina moe ih omesti u njihovim dnevnim aktivnostima. Prevelika buka brodskih motora i proga-njanje dupina brodicama predstavljaju stres i mogu dovesti do zdravstvenih problema, smanjene uspje nosti razmnoavanja ili izbje -gavanja podruja koja su do sada bila vaan izvor hrane.

Pravila koja e svakom pojedincu omoguiti da uiva promatrajui dupine u prirodnom okruenju uz najmanji mogui utjecaj na njihovo ponaanje, jednostavna su, a mogu se saeti u sljedeem: ne prilazite dupinima blie od 50 metara, dopu stite im da sami odlue hoe li vam se pribliiti, prilazite im polako i postrance, nikad izravno sprijeda ili straga, izbacite motor iz brzine i nemojte uriti da ih sustignete kad izrone; u njihovoj blizini izbjegavajte nagle promjene brzine i smjera, a skupinu slijedite najdulje 30 minuta. Ako primijetite mladunce ili ujete da dupini glasno izdiu te udaraju repom o povrinu, naglo mijenjaju smjer ili dugo rone, odmah se udaljite.

Podruje zatite dobrog dupina (Tursiops truncatus) u ekolokoj mrei Natura 2000

Identifikacijski broj podruja

Naziv podruja

HR3000161 Cres Loinj

76

Jedan od starosjedilaca cresko- -loinjskog akvatorija, dupin monk Osim to se razlikuju veliinom i zakrivljenou, lene peraje na sebi nose oiljke proivljenih igara i svaa, pa su zapravo svojevrstan oti sak prsta pomou kojeg se moe identi-ficirati gotovo svakog dupina. Iz kataloga peraja prikupljenih tijekom niza godina u akva toriju Kvar neria, zakljuuje se da na ovom podruju ivi oko stoti njak jedinki. Veini dupina istraivai su nadjenuli imena, pa su neki od najpoz natijih cresko-loinjskih dupina Mate, Ivan, Monk, Santiago i Jop.

77