ISBN 978-953-56421-6-9

Čudesno lijepaPrirodna baština Primorsko-goranske županije

NakladnikPrimorsko-goranska županija Javna ustanova Priroda, Rijeka

Za nakladnikamr. sc. Sonja Šišić

Autori tekstovaIrena Jurić, Patrik Krstinić, Marko Modrić, mr. sc. Marko Randić, Ivana Rogić, Sunčica Strišković, mr. sc. Sonja Šišić

Urednicamr. sc. Sonja Šišić

RealizacijaGlosa d.o.o. Rijeka

FotografijeSenka Baškiera, Helena Bilandžija, Ljiljana Borovečki-Voska, Dinko Dorčić, Danijel Frka, Ivan Glavaš, Želimir Gržančić, Jerko Gudac, Stanislav Horaček, Ljiljana Iveša, Dušan Jelić, Sara Kaleb, Toni Koren, Boris Krstinić, Patrik Krstinić, Bernhard Kubicki, Josip Kusak, Boris Lauš, Vedran Lucić, Kristijan Mandić, Miroslav Maroević, Marko Matešić, Nadir Mavrović, Marko Modrić, Dragan Pelić, Josip Poljak, Andrej Radalj, Ervin Raguzin, Marko Randić, Ivana Rogić, Sunčica Strišković, Vedran Šegota, Sonja Šišić, Dario Štefančić, Ante Žuljević, Dijana Župan

Javna ustanova Priroda, Plavi svijet, Udruga BIOM

Izrada karataSunčica Strišković

Grafičko uređenje i grafička pripremaTempora, Rijeka

TisakAKD d.o.o. Zagreb

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka pod brojem 130808013 ISBN 978-953-56421-6-9

Cudesno lijepaPRIRODNA BAŠTINA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Rijeka, 2015.

^

5

A PREDGOVORAko zbog raznolikosti i očuvanosti prirodne baštine Republiku Hrvatsku često nazivamo prirodnom oazom u srcu Europe, onda na isti način za Primorsko-goransku županiju možemo kazati da svojom živom i neživom prirodom predstavlja Hrvatsku u malom.

Županiju čine tri osnovne subregionalne cjeline: Gorski kotar, pri-obalje i kvarnerski otoci, koje nisu geografski homogene već se sastoje od većeg broja međusobno različitih morfogenetskih, pedo-loških, hidrografskih, klimatskih i vegetacijskih zona. Upravo ta raznolikost područja rezultirala je iznimnim bogatstvom biološke raznolikosti, pa se malo regija u ovom dijelu svijeta može pohvaliti činjenicom da na tako relativno malom prostoru ima čitavu lepezu raznolikih staništa, krajobraza te biljnih, životinjskih i gljivljih vrsta.

O vrijednoj prirodnoj baštini u Primorsko-goranskoj županiji skrbi Javna ustanova Priroda. Ustanova je s radom započela u rujnu 2006. godine i danas upravlja s 28 zaštićenih dijelova prirode u kategorijama strogog i posebnog rezervata, spomenika prirode, park-šume, značaj-nog krajobraza i spomenika parkovne arhitekture.

Osim u zaštićena područja, velik dio vrijednih dijelova prirodne baštine Primorsko-goranske županije, uključen je i u europsku eko-lošku mrežu Natura 2000 koja je proglašena radi očuvanja i ostva ri-vanja povoljnog stanja ugroženih i rijetkih divljih vrsta i stanišnih tipova koji su od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju. U Primorsko-goranskoj županiji Natura 2000 sastavljena je od 110 lokaliteta i obuhvaća 74,89 % kopnene površine te 16,36 % mora. Najvećim dijelom ekološke mreže upravlja Javna ustanova Priroda, a iznimku čine samo dijelovi eko loške mreže koji se ras-prostiru unutar obuhvata Nacionalnog parka Risnjak i Parka prirode Učka.

6

Kao strateški cilj rada Javne ustanove Priroda ističe se održivo uprav-ljanje zaštićenom i vrijednom prirodnom baštinom, a osnovne aktivnosti usmjerene su k očuvanju i zaštiti biološke raznolikosti te održivom korištenju i valorizaciji prirodne baštine.

Poseban je izazov u zaštitu prirode uključiti sve relevantne dionike i sektore te za budućnost očuvati prirodnu baštinu, osobito one najugroženije i rijetke vrste i staništa koji nemaju samo lokalnu, regionalnu ili nacio nalnu, već i europsku vrijednost.

Jedan od ključnih ciljeva rada Javne ustanove Priroda jest i izobrazba javnosti, pa je do danas u Ustanovi osmišljeno, pripremljeno ili uređe no više od 30 prigodnih publikacija u kojima se opisuje bio-loška i krajobrazna raznolikost Primorsko-goranske županije.

No, stvaranje bibliografske građe iz područja zaštite prirodne bašti-ne, Primorsko-goranska županija započela je još 2004. godine kada je po prvi puta objavljena knjiga Prirodna baština Primorsko-goranske županije. Prvo je izdanje izazvalo vrlo veliki interes javnosti, pa je već 2005. godine objavljeno drugo, neizmijenjeno izdanje. U navedenoj su knjizi sjedinjeni podatci o prirodnoj baštini Županije koji su pri-kupljeni prilikom izrade prvoga županijskoga prostornog plana, a knjigu je uredio tadašnji Županijski zavod za održivi razvoj i pro-storno planiranje u čijem je području rada bila i problematika zaštite okoliša i prirode.

Godine 2010., Javna ustanova Priroda pripremila je i javnosti pred-stavila tridesetminutni promotivni film Čudesno lijepa – prirodna baština Primorsko-goranske županije u kojem su slikom i riječima opisana sva zaštićena područja, a preveden je na tri jezika: engleski, njemački i talijanski.

PREDGOVOR

7

Primorsko-goranska županija posvećuje iznimnu pozornost skrbi za zaštitu prirode koja se smatra jednim od nositelja identiteta Županije, ali i vrlo važnim resursom, poglavito u njezinom turističkom razvoju. Jedan od specifičnih oblika te skrbi jest i priprema prigodnih knjiga i publikacija o vrijednoj prirodnoj baštini u kojima se na jednostavan i lako razumljiv način širem krugu čitatelja predočuju podatci o prirod-noj baštini Županije.

Ovo izdanje posvećujemo svim stanovnicima i posjetiteljima Pri-morsko-goranske županije, jedne od prirodnim vrijednostima najbo-ga tijih županija u Hrvatskoj, sa željom da ih podatci skupljeni u ovoj knjizi potaknu na upoznavanje i očuvanje vrijedne i raznolike prirodne baštine koja nas okružuje. Neka ova knjiga ujedno bude i poziv za šetnju kroz zaštićena i vrijedna prirodna područja čudesno lijepe zeleno-plave Županije.

Zlatko KOMADINA, dipl. ing. župan Primorsko-goranske županije

PREDGOVOR

9

B RIJEČ UREDNICE

Biljni svijet Županije broji više od 2700 vrsta višeg bilja pa time spada u floristički najbogatije dijelove Hrvatske. Primjerice, pojedini kvar-nerski otoci imaju više od 1300 biljnih vrsta i premašuju sve ukupan broj vrsta u nekim površinom mnogo većim europskim drža va ma. Među biljnim endemima prevladavaju kvarnersko-liburnijski i ilirsko-jadranski endemi kao što su Horvatov luk, riječki stričak, paška gromotulja, jadranska perunika, nekoliko endemskih vrsta modričica i orhideja kokica, paprat kvarnerski jelenjak, istarski zvončić, kvarnerski kostriš, kvarnerska visika, Hirčeva ljubica, dalmatinska zečina, bijela šupaljka, jagodasta mlječika, Tommasini jeva mlječika, cjelolatična žutilovka, jadranska ljubica, primorska krkavina, liburnijska ivančica, Gouanijevo devesilje, liburnijski karanfil, uskolisna žutilovka, ilirska perunika, ilirska prženica, Haynal dova nevesika, žuta krška zečina, uskoliskasti dimak, usko lisno zvonce, tršćanski karanfil, mrežasta lukica, krški vrisak, primorski mekinjak.

U planinskim dijelovima Županije mogu se pronaći i ilirsko-dinarski endemi poput busenaste udovičice, bijele Grafije, Malyjevog devesilja, Kitaibelovog pakujca, trocvjetne mlječike, ilirske očanice, Scopolijeve gušarke, istarske perunike, Borbáseve kozje krvi, hrvatske žutike. Ovdje raste i nekolicina jugoistočno-alpskih endema koji povezuju floru Alpa i Dinarskih planina, poput, primjerice, busenastog zvonči ća, Justinovog zvončića, purpurne žućice ili prizemnog ušljivca.

Na području Županije ne nedostaju niti raritetni primjerci flore koji su kao relikti iz nekih ranijih razdoblja geološke prošlosti do danas preživjeli sva geološka previranja i klimatske promjene, kao što su primjerice tercijarni relikti (streličasti jelenjak u pukotinama vlažnih polušpilja na kvarnerskim otocima), glacijalni relikti (hrast lužnjak na otoku Krku i puzava vrba u planinskim ponikvama – mrazištima) ili borealni relikti (mahovi tresetari, zmijinac i vrste cretnih suho-perki u Gorskom kotaru).

10

Neki od biljnih endema ne mogu se pronaći nigdje u svijetu, osim na području Primorsko-goranske županije. Radi se primjerice o endemu uskog rasprostranjenja (stenoendem), učkarskom zvončiću, koji raste samo na stijenama planine Učke i nigdje drugdje. Neke druge endemske vrste, najveće i najbogatije populacije u čitavom svijetu imaju upravo u nekim užim predjelima Primorsko-goranske županije. Dvije naj poznatije su velebitska degenija i cjelolatična žutilovka. Za prona lazak staništa velebitske degenije unutar granica Primorsko-goranske županije (na podnožju planine Velika Kapela) zaslužni su upravo djelatnici Javne ustanove Priroda. Osim navedenog nalaza, u njihovim su terenskim obilascima otkrivena i brojna, dosad nepo znata nalazišta cjelolatične žutilovke te su otkriveni i opisani neki zanimljivi, za znanost dotada neotkriveni i neopisani tipovi travnjaka, poput endemskoga travnjaka Marche-settijevog zvončića i planinske trave uskolisne šašike na burnjacima grobničkih planina ili endemske zajednice travnjaka cjelolatične žutilovke i oštrog šaša s crnkastom šiljevinom na dolomitima predjela bujice Zala u podnožju planine Obruč.

Zbog velikog broja raznolikih staništa, i fauna Primorsko-goranska županije je također neobično bogata. Na njezinom području boravi 81 vrsta sisavaca, što iznosi gotovo dvije trećine ukupno poznatih vrsta sisavaca u Hrvatskoj. Posebna je specifičnost da na području Županije žive mnogobrojne rijetke, ugrožene, ali i karizmatične vrste među kojima se posebno ističe posljednja populacija bjeloglavih supova u Hrvatskoj, stabilna populacija medvjeda i vuka te iznimno ugroženog risa, rezidencijalna populacija dupina u cresko-lošinj skom akvatoriju, zatim suri orao, bjelonokta vjetruša, leptir apolon, rijetki i ugroženi gmazovi i vodozemci, reliktne skupine kornjaša koje se smatraju pokazateljima starih i prirodnih šuma te brojne endemske vrste među kojima se posebno ističe podzemna krška fauna.

RIJEČ UREDNICE

11

I podmorje Primorsko-goranske županije je vrlo raznoliko i bogato biljnim i životinjskim svijetom, a najvažnije podmorske zajednice su koraligenska zajednica, zajednica livada morskih cvjetnica, zajednica fotofilnih alga, zajednica zamuljenih pijesaka, zajednica finih ujedna-čenih pijesaka, zajednica grubih organogenih pijesaka, i druge.

S velikim smo zadovoljstvom radili na pripremi ove knjige. Jedan od najvažnijih razloga zašto smo krenuli u potpuno novo izdanje knjige o prirodnoj baštini jest činjenica da je pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji u vrijedna prirodna područja uvršteno i više od sto tinu Natura 2000 područja. Sva ta područja koja se na europskoj razini smatraju rijetkima i ugroženima detaljnije su sa svojim ciljnim vrstama i staniš-tima opisana u ovom novom izdanju. Kao i u pret hod nim izdanjima, u knjizi je opisano i 31 zaštićeno područje Primorsko-goranske župa-nije kojima, osim Javne ustanove Priroda, upravljaju i ustanove Nacionalni park Risnjak i Park prirode Učka.

U uvodnom dijelu knjige u osnovnim su crtama opisane prirodne oso bitosti Županije, njezina geologija, vrste tala, hidrološke prilike, klima i živi svijet. Navedeni su i osnovni podatci o zaštićenim pod ru č-jima i područjima koji čine sastavni dio ekološke mreže Natura 2000. U nastavku je knjiga podijeljena u pet tematskih cjelina: Podmorje, Otoci, Priobalje, Gorje i Podzemlje. U navedenim se cjeli nama čitate-ljima daju osnovne informacije, spoznaje i zanimljivosti o prirodnoj baštini. Zbog iznimno velikog broja osobito vrijednih staništa i vrsta, neke prirodne vrijednosti su u ovoj knjizi samo spome nute, ali većina najznačajnijih je ipak detaljnije obrađena.

U knjizi smo se rado prisjetili i istraživača koji su utrli put zaštiti prirode na tlu Hrvatske. Jedan od značajnijih je Dragutin Hirc, čiju važnost i utjecaj ponovno otkrivamo i vrednujemo u novije vrijeme. Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća, Hirc se s velikim žarom i marom

RIJEČ UREDNICE

12

uputio u gotovo „nemoguću” misiju obilaženja, istraživanja i detaljnog opisivanja prirodnih vrijednosti na području (današnje) Primorsko-goranske županije te izdao nekoliko još i danas rado i često citiranih izdanja. To su, u prvom redu, knjige Hrvatsko primorje (1891), Gorski kotar (1898) i Prirodni zemljopis Hrvatske (1905) te opsežan rad Flora okolice bakarske. Nakon stotinu i više godina, Hirčeva su nam istra-živanja i djela i nadalje veliko nadahnuće, pa smo i u ovom izdanju svako poglavlje započeli s kratkim citatom iz njegovih djela.

Nadamo se da će ljubitelji prirode pronaći mnoge korisne infor ma-cije, ponešto novo pročitati i naučiti ili pak osvježiti svoja znanja. Prigodom pisanja knjige imali smo dva osnovna cilja. Prvi, posvetiti ovo izdanje svakom pojedincu koji je dosadašnjim radom dao doprinos u otkrivanju novih spoznaja o prirodnoj baštini Županije ili očuvanju vrijednosti koje nam je tako obilato darovala priroda. Drugi, ali ne manje važan cilj, bio nam je ovim izdanjem potaknuti sve naraštaje, osobito one mlađe, da zavole prirodu i da je, možda čak i nadahnuti nekom novom spoznajom koju su pročitali u ovoj knjizi, što više posjećuju i tako uče neposredno na njezinom vrelu odnosno na terenu, kao što to pravi prirodoslovci najviše vole.

Zahvalu što je knjiga mogla biti objavljena u ovom opsegu i obliku upućujemo brojnim institucijama i pojedincima koji djeluju na području Primorsko-goranske županije, od kojih smo zatražili i do-bili korisne podatke ili fotografije.

Posebno zahvaljujemo djelatnicima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja iz Zagreba, Prirodoslovno- -matematičkog fakulteta – Biološkog i geološkog odsjeka, HAZU – Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara, Prirodoslovnog muzeja Rijeka, javnih ustanova Nacionalni park Risnjak i Park prirode Učka, Hrvatskih šuma – Uprava šuma Delnice, Senj i Buzet te njihovih

RIJEČ UREDNICE

13

šumarija, Hrvatskih voda, jedinica lokalne samouprave, turističkih zajednica, udrugama Biom, Jezero, Hyla i Ožujka te članovima brojnih ostalih nevladinih organizacija i planinarskih društava, koje na ovom mjestu nije moguće pojedinačno imenovati.

Zahvalnost dugujemo i dr. sc. Ljerki Marjanac i prof. dr. sc. Tihomiru Marjancu na zajedničkim terenskim obilascima i neobično zanim-ljivim spoznajama vezanim uz geologiju; dr. sc. Željki Modrić-Surina na istraživanjima i razmjeni iskustava vezanim uz cretove; doc. dr. sc. Boštjanu Surini na zajedničkim obilascima mrazišta u ponikvama te razmjeni botaničkih spoznaja; Draganu Turku i Dijani Župan na podatcima i strpljivom iščitavanju tekstova o Nacionalnom parku Risnjak i Parku prirode Učka; Egonu Vasiliću i Rikardu Staraju o posebnim zanimljivostima i podatcima vezanim uz područje Učke; Miljenku Gašparcu za podatke o izvoru Kupe; Andreju Radalju na korisnim prijedlozima i podatcima o ornitofauni; prof. dr. sc. Mladenu Kučiniću na podatcima o kukcima; Ervinu Raguzinu i Milanu Franku, vrsnim poznavateljima gljiva, na determinaciji i suradnji u pripremi dijela tekstova o svijetu gljiva; mr. sc. Anamariji Partl na potvrdi deter-minacije u Hrvatskoj rijetke vrste lišaja; Rubenu Kneževiću i Tomislavu Rožmanu na korisnim podatcima o šumama na području Skrada; doc. dr. sc. Koraljki Vahtar-Jurković i Hermini Brajković na podatcima o opatijskim perivojima; te Vedranu Stipiću na korisnim podatcima o planini Obruč i grobničkim planinama.

Posebnu zahvalnost dugujemo Primorsko-goranskoj županiji i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji su za pripremu i izda-va nje ove knjige Javnoj ustanovi Priroda dali značajnu financijsku podršku.

mr. sc. Sonja ŠIŠIĆ, dipl. oec. ravnateljica Javne ustanove Priroda

RIJEČ UREDNICE

14

SADRŽAJ PREDGOVOR ......................................................5

RIJEČ UREDNICE ...............................................9

UvoD ................................................................17Prirodne osobitosti Primorsko-goranske županije ...............................19Zaštićena područja u Primorsko-goranskoj županiji ...........................31Ekološka mreža Natura 2000 u Primorsko-goranskoj županiji ...........................37

PoDmoRJE .......................................................41Život u moru .......................................................43Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke ..................................................49Obalne lagune .....................................................53Velike plitke uvale i zaljevi ...................................55Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje .......................................................59Grebeni ..............................................................63Naselja posidonije ...............................................67Pješčana dna trajno prekrivena morem .................69Dobri dupin ........................................................75

oToCI ...............................................................79Kvarnerski otoci ..................................................81Otok Krk ............................................................89Jezero kod Njivica ...............................................95Jezero Ponikve ..................................................101Zaljev Soline ......................................................107Vrbnik ..............................................................109Kuntrep (Glavine – Mala luka) ...........................111Košljun .............................................................117Šuma crnike na Glavotoku .................................121Otok Prvić i Grgurov kanal ................................125Otok Sv. Grgur ..................................................131

15

Otok Rab ..........................................................135Šuma Dundo ....................................................141Lopar ................................................................147Komrčar ............................................................153Otok Dolin .......................................................157Otok Cres .........................................................161Ornitološki rezervati na Cresu ...........................171Stari hrast kod Sv. Petra .....................................175Otok Lošinj .......................................................179Pod Javori .........................................................183Čikat ................................................................187Otočić Veli Osir ................................................191Otočić Zabodarski .............................................195Otok Zeča .........................................................197Vele Srakane i Male Srakane ..............................199Otok Susak .......................................................201

PRIobAlJE ......................................................207Perivoj Angiolina ...............................................209Perivoj Margarita ...............................................213Perivoj sv. Jakova ...............................................217Kanjon i dolina Rječine .....................................221Stari hrastovi u Guljanovom dolcu .....................227Gornje Jelenje prema Platku ..............................231Bakar – Meja .....................................................239Zebar ................................................................243Pleteno iznad Novog Vinodolskog .....................247Krmpotsko ........................................................251Padine Velog vrha iznad Tomišine drage .............255

GoRJE .............................................................259Učka i Ćićarija ..................................................261Lisina ................................................................275Gorski kotar ......................................................281Obruč ...............................................................299

Gomance ..........................................................307Trstenik .............................................................313Rečice ...............................................................323Lividraga i Bjeljevina ..........................................325Risnjak ..............................................................329Izvor Kupe ........................................................341Rijeka Kupa .......................................................345Velika Belica ......................................................351Mala Belica .......................................................355Potok Gerovčica ................................................359Debela Lipa – Velika Rebar ................................363Golubinjak ........................................................369Lokve – Sunger – Fužine ...................................375Lič polje ............................................................383Japlenški vrh .....................................................389Vrajži prolaz i Zeleni vir .....................................395Šume kod Skrada ..............................................403Stara tisa u Međedima .......................................409Područje oko Kupice .........................................411Kamačnik .........................................................417Perivoj uz dvorac u Severinu na Kupi .................421Matić poljana ....................................................425Bjelolasica .........................................................429Bijele stijene i Samarske stijene ..........................433

PoDZEmlJE ....................................................443Život u podzemlju .............................................445Zametska pećina ...............................................449Ponor Gotovž ....................................................453Špilja Lokvarka ..................................................455Špilje i jame zatvorene za javnost .......................461

... I NA KRAJU, PoGlED U bUDUĆNoST ....465

lITERATURA ...................................................467

16

Zbog zelene vegetacije koja se spušta s gorja do kvarnerskih otoka i bistroga plavog mora, Primorsko-goranska županija prepoznata je kao zeleno-plava županija. Upravo su boje prirodnih ljepota, zelena i plava, osnova njezinoga prepoznatljivog slogana.

17

UvodUvod

18

19

PPrimorsko-goranska županija obiluje mnogim vrijednim prirodnim predjelima u kojima je sačuvana izvornost krajobraza i ljepota prirode. O tome svjedoči i višestoljetni interes domaćih i stranih prirodoslovaca koji još od druge polovine 18. stoljeća posjećuju naše krajeve i ostavljaju pisane tragove o njihovoj vrijednosti – od venecijanskog opata i prirodoslovca Alberta Fortisa, čiji zapisi o kvar-nerskim otocima datiraju još iz 1774. godine, zatim hrvatskih bo ta-ničara Dragutina Hirca, Ljudevita Rossija i Ive Horvata, koji djeluju u 19. i 20. stoljeću, te do njihovih brojnih suvremenih sljedbenika.

Županija je smještena na zapadu Republike Hrvatske, a njezin se prostor može podijeliti u tri zasebne cjeline koje se razlikuju svojim prirodno-geografskim, društveno-ekonomskim i povijesno-kulturnim značajkama. To su: gorje, priobalje i kvarnerski otoci. Upravo zbog toga specifičnoga geografskog položaja, Županija obiluje prirodnim vrijednostima. Od planinskog pojasa Gorskog kotara i bujnih šumo-vitih predjela, ogoljelog krša kvarnerskih otoka, sve do mora, pru žaju se razne krajobrazne cjeline.

Gorski dijelovi obuhvaćaju šumovita prostranstva Gorskoga kotara i gorske lance Učke i Ćićarije. Tu se izdižu najviši vrhovi: Kula na Bjelolasici 1534 m, Risnjak 1528 m, Snježnik 1506 m, Obruč 1376 m i Vojak na Učki 1401 metar. Posebno valja istaknuti zanimljivost da se na području Primorsko-goranske županije nalaze čak 73 pla nin ska vrha viša od 1250 metara.

PRIRoDnE oSobItoStI PRImORskO--goRAnSkE ŽuPAnIJE

Površina Primorsko-goranske županije

Cjelina Površina (km2)Udio površine u odnosu

na teritorij RH (%)Kopneni i otočni dio 3587 6,3More 4344 13,2Ukupno 7931 8,9

20

21

Pogled na liburnijuNa relativno malom području kvarner skog priobalja moguće je u istom danu osjetiti svježiji utjecaj planinske klime uspinjući se prema vrhu Učke, u okružju sjenovitih šuma, ili primjerice ugodan i topli utjecaj sredozemne klime šetajući opatijskom šetnicom. U svakom kutku Županije krije se drugačiji ugođaj i doživljaj.

Tisa na kršuGeološku podlogu Županije najvećim dijelom čine karbonatne stijene. One su tijekom geološke prošlosti, pod djelova njem atmosferskih uvjeta i površinske vode, oblikovane u raznolike oblike krškog reljefa, poput škrapa i ponikvi na površini, brojnih speleoloških objekata u podzemlju, te vrulja i krških izvora.

22

23

Priobalje (primorje) se može raščlaniti na liburnijsko, riječko i crikve-ničko-vinodolsko. To je najgušće naseljena cjelina Županije, a odlikuje se brojnim primorskim gradićima skladno stopljenim s krškim krajobrazima kojima je svojstven opsežan splet slikovitih gro mača, terasa i suhozida – svjedoka bogate ruralne tradicije.

morski dio Županije obuhvaća najveći dio Kvarnerskog zaljeva s Riječ kim zaljevom, Velebitskim kanalom, Vinodolskim kanalom, Kvar nerićem i Kvarnerom, kao zasebnim cjelinama akvatorija koji raz dvajaju četiri velike otočne skupine: Krka, Raba, Cresa i Lošinja. U Primorsko-goranskoj županiji ukupno je 55 otoka, dok se broj hridi procjenjuje na 60-ak, a grebena na više od 10.

Za geološku podlogu Županije važna su dva tipa stijena – vodopro-pusne i vodonepropusne. Vodopropusne su u ovom slučaju upravo karbonatne stijene, podložne procesu okršavanja. Posebno ih obilje-žava površinska bezvodnost i dubinsko protjecanje podzemnih voda, a po svojstvima se razlikuju vapnenci od dolomita. Zbog lakšeg tro-šenja na dolomitima je razvijen umireniji i zaobljeniji reljef, a ti su dije lovi obično i zeleniji. Vapnenci su najčešće okršeni s razvijenim povr šin skim i podzemnim krškim oblicima poput litica, škrapa, kame nica, ponikava te brojnih speleoloških objekata.

Manjim udjelom prisutne vodonepropusne stijene, od velikog su zna-čenja za hidrologiju Županije jer se upravo na njima razvijaju vodo-toci. To su primjerice i flišne stijene paleogena. Također, na prostoru Županije, nalaze se i vrlo male površine eruptivnih stijena kod Ben-kovca Fužinskog i Lepenice. Jedna od neobičnosti, zasigurno su i lesni otoci Susak i Srakane, na kojima su na karbonatnoj podlozi nataložene debele naslage pijeska čiji se postanak tumači eolskom teorijom (pije-sak donesen djelovanjem vjetra za vrijeme ledenih doba).

Potok u KamačnikuLjepote hidroloških fenomena, posebice krških izvora, bistrih rijeka i potoka, kanjona i vrletnih bujičnih udolina, te neobična pejzažna raznolikost, privlače brojne ljubitelje prirode koji u tim vrijed nostima mogu nesmetano uživati.

24

25

Uz geološku podlogu usko su vezana tla, pa se tako na prostoru Županije razlikuje čak 58 tipova tala, što ukazuje na raznolikost ekoloških prilika područja. Najrašireniji tipovi tala na karbonatima su crvenica i smeđe tlo na vapnencima u nižim, te planinske crnice u višim predjelima. Od ostalih vrsta tala, rendzine se pojavljuju na trošivim dolomitima i nekim drugim rastresitim podlogama. Na flišu i na silikatnoj podlozi razvijaju se rankeri, a dublje profile, koji mogu biti dijelom i na karbonatnoj podlozi, zauzimaju lesivirana tla. Dis-trič na smeđa tla razvijaju se najviše u brdskim područjima Gorskoga kotara na različitim geološkim podlogama i u uvjetima klime s mnogo oborina. Podzoli su jako isprana i zakiseljena tla, a pokrivaju kiselu silikatnu podlogu u crnogoričnim šumama Gorskoga kotara. Rijetki tipovi tala, koji dijelom zahtijevaju zaštitu radi očuvanja pri-rodnih rijetkosti, primjerice su eutrično smeđe tlo, neka hidromorfna tla, slana tla u blizini morske obale, sirozemi, i drugo. Najvažnija poljoprivredna tla su antropogena rigolana tla i antropogena tla na terasama često nastajala mukotrpnim radom težaka.

Hidrološke prilike na području Županije odraz su geološke struk ture područja i izdašnosti oborina. Na vodonepropusnim stijenama razvila se razgranata hidrografska mreža brojnih površinskih vodo toka – rije ka i potoka. Najznačajniji vodotok na području Županije je rijeka Kupa koja je ujedno najveća očuvana gorska rijeka u Hrvatskoj. Njezin je biser potpuno nenarušeno krško vrelo vokliškog tipa koje izvire podno strme litice iz bistrog jezerca dubokog i više od 150 metara. Otoci Cres i Krk jedini su otoci u Hrvatskoj koji se odlikuju većim stalnim povr šinskim vodnim pojavama. Vransko jezero na otoku Cresu svrsta-no je među svjetske hidrološke fenomene, a bašćanska Suha rečina (Vela rika) jedini je stalni površinski vodotok na jadranskim otocima.

Sjajna pozelenka

Uvala velo Snižno na području Platka s malom vrtačom – „mrazište unutar mrazišta”Posebna zanimljivost krških ponikava i uvala su mrazišta. Nastaju zbog dotoka hladnog zraka koji se zadržava na dnu uvale pa dolazi do temperaturne inver zije, prilikom čega je na nižoj nadmorskoj visini osjetno hladnije nego na višoj. Takva područja imaju vlastitu mezoklimu. Ukoliko na dnu krške uvale postoji još i vrtača, mogu nastati mrazišta unutar mrazišta, poput primjera na fotografiji (uvala Velo Snižno kod Platka) gdje mikro kli matski uvjeti pogoduju razvoju vegeta cijskih elemenata tipičnih za tundre, poput lišajeva, mahovina i patuljastih grmića.

26

Travnati moljacNježni „travnati moljac” Chrysocrambus cratarella tipičan je primjerak porodice Crambidae – malih noćnih leptirića, koji žive na travnjacima. Danju se skrivaju i miruju na vlatima trava, a noću su aktivni i često lete prema svjetlu. Osebujnost ovih leptirića su dugački palpi koji tvore svojevrsnu izduženu, dlakavu i prema naprijed usmjerenu „nosatu” izraslinu na glavi. Gusjenice žive skrovito i hrane se listovima trava.

27

Klimatske prilike Županije vrlo su raznolike jer reljefna barijera sje-ve rozapadnih Dinarida sprječava jače utjecaje mora prema kontinen-talnom zaleđu, ali i s druge strane, utjecaje kontinentalnog zaleđa na primorje. Lokalna klima najviše ovisi o nadmorskoj visini i blizini mora pa je tako na kvarnerskim otocima i uz more osjetan utjecaj sredozemne klime. Na primorskim padinama prevladava submedite-ranska klima, dok je u većem dijelu Gorskog kotara izražen utjecaj kontinentalne klime. Od vjetrova, na području Županije naj zastup-lje niji su bura i jugo.

Živi svijet. Primorsko-goranska županija nalazi se na prostoru gdje se susreću dvije različite biljno-geografske regije što rezultira poja vom flor nih elemenata iz obje regije pa se u konačnici danas na prostoru Župa nije može naći nekoliko tisuća vrsta viših biljaka. Biljno bogatstvo dodatno oplemenjuju brojne endemske vrste s malim područjem ras-prostranjenja te one reliktne koje se smatraju rijetkim predstavni cima nekih prošlih vremena.

Vegetacijsko raščlanjenje na području Županije, također je raznoliko. Od obala kvarnerskih otoka do planinskih vrhova, razlikuje se čak šest vegetacijskih zona. Na toplijim dijelovima kvarnerskih otoka i ispreki-dano na liburnijskoj obali do Medveje, zona je zimzelenih šuma i ma-kije hrasta crnike. Na većem dijelu otoka Krka, sjevernim dijelo vi ma otoka Cresa, te na najvećem dijelu primorja, zona je listopadne sub-mediteranske vegetacije. U visinskom rasponu od 450 do 900 metara na padinama primorskog niza planina nalazi se sredozemno-montani vegetacijski pojas sa šumama i šikarama crnoga graba i posebnim tipovima kamenjarskih pašnjaka bogatoga florističkog sastava. Na Učki i u najvećem dijelu Gorskog kotara zona je bukovih šuma, dok rubne dijelove Gorskog kotara prema kontinentu obuhvaća zona umje-reno vlažnih šuma hrasta kitnjaka i običnog graba. Najviše dijelove

ŠumaNa području Primorsko-goranske županije razlikuje se 30-ak osnovnih šumskih zajednica (od ukupno 50-ak koliko ih ima u Hrvatskoj). Na prostorima koji zbog ekoloških uvjeta nisu pokriveni šumom, razvijene su zajednice stijena, planinskih rudina, poplavnih i močvarnih staništa, cretova i brojne druge. Upravo te nešumske zajednice imaju veliko prirodoznanstve no značenje jer su rijetki i ugroženi tipovi vegetacije.

28

29

Gorskog kotara obuhvaća zona klekovine planinskog bora u kojoj se pored klekovine razvila vegetacija stijena i planinskih rudina.

Bogat biljni svijet Županije prati i raznolika fauna. Posebno se ističe podzemna krška fauna koja je gotovo u cijelosti endemska. Područje Županije jedno je od rijetkih područja u Europi koje još dan-danas nastanjuju velike zvijeri europskog kontinenta: smeđi med vjed, vuk i ris. Jedina populacija bjeloglavih supova u Hrvatskoj gnijezdi se upra-vo na liticama kvarnerskih otoka. U cresko-lošinj skom akvatoriju bo-ra vi rezidencijalna populacija dupina. Otok Krk je s brojnim vrstama vodozemaca i gmazova jedan od herpetološki najbogatijih otoka na Sredozemlju. Dolinu Kupe nastanjuje više od 500 različitih vrsta lepti-ra, zbog čega je prozvana „dolinom leptira”.

Podmorje Županije vrlo je raznoliko i bogato biljnim i životinjskim svijetom. Od najvažnijih podmorskih zajednica, posebno se ističu kora li genska zajednica i zajednica livada morskih cvjetnica. Korali-gen ska biocenoza je zbog bogatstva živog svijeta vrlo privlačna sportskim roniocima, a zbog brojnih atraktivnih i rijetkih organizama i zadivljuju ćih podmorskih krajobraza, važna je i u zaštiti podmorja. Uz njih, najvrjednije podmorske biocenoze su i livade morske cvjet-nice voge. Voga ili posidonija je odlična pokazateljica očuva no sti okoliša, a osobito je važna kao zaklonište i mrjestilište riba i ostalih pridnenih organizama. Oko otoka lošinjskog arhipelaga nalaze se najprostranije i najbolje očuvane sastojine voge u cijeloj Župa niji, što ovu otočnu skupinu čini posebno važnom za oču vanje bogatstva podmor skoga živog svi jeta. Od osta lih zna čajnih podmor skih zajed-nica, ističu se i zajed nica fotofilnih algi, za jed nica zamuljenih pije saka, za jednica finih ujednače nih pijesaka i zajednica gru bih organogenih pijesaka.

morska cvjetnica voga

lokva na KrkuPrirodne vrijednosti na području Županije također su odraz suživota čovjeka i prirode. Krške lokve na kvarnerskim otoci ma, mala vodena staništa, često su nastajala uz pomoć čovjeka. Na škrtom kršu one su bile izvor vode za napajanje stoke i polja, ali i male prirodne oaze živog svijeta. Posebno su važne kao odmorišta na kojima pronalaze okrjepu brojne vrste ptica prili kom dugih i napornih migracija.

30

31

NNeprekidnost zaštite i upravljanja zaštićenim i vrijednim prirodnim područjima u svijetu postoji od 1879. godine, kada je nacionalni park Yellowstone u Sjedinjenim Američkim Državama proglašen nacio nal-nim parkom. Razlozi proglašenja zaštićenih prirodnih vrijednosti u to su vrijeme bili isključivo estetski i krajobrazni, dok se danas zaštićenim područjima pridaju znatno brojnije i korisnije funkcije.

Na području Republike Hrvatske prve ideje o zaštiti prirode počele su se javljati već potkraj 19. stoljeća formiranjem raznih društava ljubitelja prirode, zalaganjima prirodoslovaca i istraživača te plani-nara koji su kao svakodnevni korisnici prirode prepoznali važnost njezina očuvanja i zaštite.

Poznavanju prirodnih vrijednosti Primorsko-goranske županije te razvoju zaštite prirode na ovim prostorima, značajan doprinos pru-žila su dva prirodoslovca, Dragutin Hirc i Ivo Horvat.

U Republici Hrvatskoj očuvanje prirode i njezinih dijelova, odnosno zaštita prirode, regulirana je Zakonom o zaštiti prirode, te je njime zaštićeno 408 područja.

Bogatstvo prirodnih vrijednosti Županije nameće potrebu posebne skrbi o prirodnim vrijednostima. Upravo radi očuvanja prirodne bašti ne, na prostoru Županije zaštićeno je 31 vrijedno prirodno područje.

Zaštita prirode provodi se očuvanjem bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti te zaštitom dijelova prirode koji mogu biti: zaštićena područja, zaštićene vrste, te zaštićeni minerali i fosili.

ZAštIćEnA PoDRuČJA u PRImORskO- -goRAnSkoJ ŽuPAnIJI

32

Dragutin Hirc (1853 – 1921) jedan je od najznačajnijih istraživača, putopisaca i prirodoslovaca koji su svojim radom pridonijeli i utrli put razvoju zaštite prirode na tlu Republike Hrvatske. Od svih hrvatskih krajeva, Hirc je najveći dio aktivnoga istraživačkog napora po sve tio izučavanju prirodnih vrijednosti na po-dručju današnje Primorsko-goran ske žu pa nije. Primorski i goranski krajevi opi sani su u njegovim najuspjelijim pu-to pis nim knjigama: Hrvatsko primorje (1891) i Gorski kotar (1898), a i njegove važne botaničke ras prave obrađuju upra-vo kvar ner ske otoke, primorje, Učku i Gorski kotar. Kao strastveni planinar propješačio je cijelu Hrvatsku, a poje dina područja i po nekoliko puta. Neki dijelovi Primorsko-goranske županije osobito su mu prirasli srcu, posebice „najmiliji brijeg” – Veliki Risnjak, koji je podsjetio čak sedam puta.

Zaštićena područja Zakon svrstava u devet kategorija zaštite:

strogi rezervat,

nacionalni park,

posebni rezervat,

park prirode,

regionalni park,

spomenik prirode,

značajni krajobraz,

park-šuma,

spomenik parkovne arhitekture.

Zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove. Na području Župa-nije djeluju tri takve ustanove: Javna ustanova Nacionalni park Risnjak (sa sjedištem u Crnom Lugu), Javna ustanova Park prirode Učka (sa sjedištem u Lignju) i Javna ustanova Priroda (sa sjedištem u Rijeci).

Ukupna površina zaštićenih dijelova prirode u Primorsko-goranskoj županiji iznosi 263,3 km2, što čini 3,35 % ukupne (kopnene i mor-ske) površine Županije. Ukupna površina kopnenog dijela zašti će nih područja je 218,54 km2, odnosno 6,09 % ukupne površine kop na. Jedino morsko područje pod zaštitom je akvatorij otoka Prvića s Grgurovim kanalom, čija površina iznosi 44,76 km2, odnosno 1,05 % ukupne površine mora u Županiji.

33

Ivo Horvat (1897 – 1963) istaknuti je botaničar i sveučilišni profesor botanike, ali i jedan od začetnika za štite prirode u Hrvatskoj. Planine Gor skog kotara nazi-vao je „hrvatskim vratima” kroz koja su se u prošlosti odvijala brojna strujanja planinskih vrsta s Alpa prema Dinaridima i obrnuto. Dio svojih istraživanja obavio je na Risnjaku gdje je provodio detaljna vegetacijska kar tiranja. Među brojnim njegovim znan stvenim djelima posebno se ističe monografija Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Rezultati znanstvenih istraživanja profesora Horvata i njegovih suradnika činili su znanstvene temelje za proglašenje Risnjaka nacionalnim parkom 1953. godine. O značajnosti i važnosti njegova rada, svjedoči i činjenica da se u Hrvatskoj od 2006. godine na Dan zaštite prirode i Međunarodni dan bio-loške raznolikosti, a koji se obilježava 22. svib nja, istaknutim pojedincima za značajne do pri nose na području zaštite prirode dodjeljuje „Nagrada Ivo Horvat”.

Travnjaci na burnjacima u grobničkim planinamaNa primorskim padinama grobničkih planina, koje je intenzivno proučavao prof. Horvat sa svojim suradnicima, biljne zajednice mediteransko-montanih travnjaka pretrpjele su od vremena spomenutih istraživanja znatne promjene u botaničkom sastavu. To je prvenstveno zbog procesa zarastanja drvenastim vrstama. Zasad se zarastanju najbolje odupiru travnjaci opore planinske trave uskolisne šašike ili iglenca (Sesleria juncifolia). To se djelomično može pripisati i djelovanju jake bure koja često šiba travnatim prostranstvima grobničkih planina. Mjesta gdje su utjecaji bure najizraženiji, u narodu se nazivaju burnjaci.

34

Kartografski prikaz zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županijiU Primorsko-goranskoj županiji na cio nal nim zakonodavstvom zaštiće no je 31 po dručje i pojedinačna prirodna vrijed nost, koji se štite putem osam različitih katego rija. Najveći dio zašti će nih područja u Županiji proglašen je u razdoblju od 50-ih do 80-ih godina prošlog stoljeća, a prvi je 1949. godi ne zaštićenim pro-glašen po seb ni rezervat šumske vegetacije – šuma Dundo na oto ku Rabu.

1. Bijele stijene i Samarske stijene2. Risnjak3. Kuntrep (Glavine – Mala luka)4. Fojiška – Pod Predošćica5. Mali bok – Koromačna6. Otok Prvić i Grgurov kanal7. Šuma Dundo8. Debela Lipa – Velika Rebar9. Glavotok10. Košljun11. Učka12. Špilja Lokvarka13. Ponor Gotovž14. Zametska pećina15. Izvor Kupe16. Stara tisa u Međedima17. Stari hrast kod Svetog Petra18. Stari hrastovi u Guljanovom dolcu19. Vrajži prolaz i Zeleni vir20. Kamačnik21. Lopar22. Lisina23. Japlenški vrh24. Golubinjak25. Komrčar26. Čikat27. Pod Javori28. Perivoj uz dvorac u Severinu na Kupi29. Perivoj Angiolina30. Perivoj Margarita31. Perivoj sv. Jakova Izvori: Esri, USGS, NoAA

1

3

6

2

11

5

10

18

20

28

2412

161923

14

13

15

822

2930

31

917

4

21

257

2627

35

Popis zaštićenih područja Primorsko-goranske županije prema nacionalnim kategorijama zaštite

STRoGI REZERvATBijele stijene i Samarske stijeneNACIoNAlNI PARKRisnjakPoSEbNI REZERvATKuntrep (Glavine – Mala luka) (ornitološki)Fojiška – Pod Predošćica (ornitološki)Mali bok – Koromačna (ornitološki)Otok Prvić i Grgurov kanal (zoološko-botanički)Šuma Dundo (šumske vegetacije)Debela Lipa – Velika Rebar (šumske vegetacije)Glavotok (šumske vegetacije)Košljun (šumske vegetacije)PARK PRIRoDEUčkaSPomENIK PRIRoDEŠpilja Lokvarka (geomorfološki)Ponor Gotovž (geomorfološki)Zametska pećina (geomorfološki)Izvor Kupe (hidrološki)Stara tisa u Međedima (pojedinačni primjerak drveća)Stari hrast kod Svetog Petra (pojedinačni primjerak drveća)Stari hrastovi u Guljanovom dolcu (pojedinačni primjerci drveća)ZNAČAJNI KRAJobRAZVrajži prolaz i Zeleni virKamačnikLoparLisinaPARK-ŠUmAJaplenški vrhGolubinjakKomrčarČikatPod JavoriSPomENIK PARKovNE ARHITEKTUREPerivoj uz dvorac u Severinu na KupiPerivoj AngiolinaPerivoj MargaritaPerivoj sv. Jakova

velika zelena žaba

Dizanje Natura 2000 zastave na otoku RabuU Primorsko-goranskoj županiji u europsku ekološku mrežu Natura 2000 uvršteno je 110 lokaliteta, od kojih su tri značajna za očuvanje ptica (Kvarnerski otoci, Gorski kotar i sjeverna Lika te Učka i Ćićarija), dok su ostalih 107 područja značajni za očuvanje ostalih divljih vrsta i staništa. Također, tom se ekološkom mrežom na području Županije štiti ukupno 112 vrsta biljaka, životinja i gljiva, te 47 različitih tipova staništa. Ekološka mreža Natura 2000 zauzima čak 74,89 % kopnene površine Županije, te 16,36 % površine mora, čime Primorsko-goranska županija po bioraznolikosti i obuhvatu ekološke mreže na svojem području značajno odskače u odnosu na prosjek Republike Hrvatske.

36

37

O EkološkA mREŽA nAtuRA 2000 u PRImoRSko- -goRAnSkoJ ŽuPAnIJI

Osim prirodnih područja zaštićenih nacionalnim zakonodavstvom, velik dio vrijednih dijelova prirodne baštine Primorsko-goranske žu pa-nije dio je ekološke mreže Europske unije – Natura 2000. Tu mrežu čine Natura 2000 područja koja mogu biti:

područja značajna za očuvanje divljih vrsta ptica, i

područja značajna za očuvanje divljih vrsta i staništa.

Uspostavom područja Natura 2000, nastoji se očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje za više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta (Natura 2000 vrste) te oko 230 prirodnih i polu prirodnih stanišnih tipova (Natura 2000 staništa) na prostoru Europske unije.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju utvrđena su područja ekološke mreže Natura 2000 na području Republike Hrvatske, od kojih su 38 područja značajna za očuvanje divljih vrsta ptica te 743 područja zna čajna za očuvanje ostalih divljih vrsta i staništa.

Ekološka mreža Natura 2000 na području Republike Hrvatske obuh-vaća oko 30 % državnog teritorija, od čega 37 % kopnenog teritorija i 16 % površine obalnog mora. Zbog velike bioraznolikosti i očuvanosti prirodne baštine, Hrvatska je iznad prosjeka Europske unije jer u Europskoj uniji Natura 2000 obuhvaća tek oko 18 % teritorija.

U ovoj su knjizi opisani zakonom zaštićeni dijelovi prirode te područja uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000 na području Primorsko-go-ranske županije. O njima je prikupljeno pregršt zanimljivih informacija koje će, vjerujemo, zanimati moguće posjetitelje i potaknuti ih na obilazak i samostalno istraživanje vrijedne prirodne baštine Županije.

38

Kartografski prikaz Natura 2000 područja značajnih za očuvanje ptica u Primorsko-goranskoj županiji

Ekološkom mrežom Natura 2000 u Primorsko- -goranskoj županiji obuhva ćena su tri područja značajna za očuvanje ptica: 1. Područje Gorski kotar i sjeverna Lika je uz Velebit najvažnije područje u Republici Hrvat-skoj za gniježđenje šumskih ptica dupljašica, kao npr. planinskog ćuka (Aegolius funereus). Gorski kotar i sje verna Lika je najvažnije obitavalište tetrijeba (Tetrao urogallus) i lještarke (Bonasa bonasia), te važno područje za još 30 vrsta ptica. 2. Područje Kvarnerski otoci značajno je po tome što je jedino područje u Hrvatskoj sa gnijezdećim kolonijama bjeloglavog supa (Gyps fulvus) i bjelonokte vjetruše (Falco naumanni). Na ovom području obitava veliki udio nacionalne popu lacije ćukavice (Burhinus oedicnemus), kratko prste ševe (Calandrella brachy dactyla). Ukupno na području kvarner-skih otoka obitava 40 značajnih vrsta ptica. 3. Područje Učka i Ćića rija značajno je zbog velikog udjela nacionalne populacije ptica grabljivica kao što su suri orao (Aquila chrysaetos), orao zmijar (Circaetus gallicus) i sivi sokol (Falco peregrinus). Osim za očuvanje ptica grabljivica, područje je značajno za do-dat nih 19 vrsta ptica.

legenda:

Gorski kotar i sjeverna Lika

Kvarnerski otoci

Učka i Ćićarija

Službeni logotip ekološke mreže Europske unije Natura 2000

Izvori: Esri, USGS, NoAA

39

Kartografski prikaz Natura 2000 područja značajnih za očuvanje vrsta (osim ptica) i staništa u Primorsko-goranskoj županiji

Područja ekološke mreže Natura 2000 u Primorsko-goranskoj županiji značajna za oču -vanje vrsta i staništa uključuju 107 lokaliteta.Od morskih stanišnih tipova značajna su naselja morske trave posidonije ili voge, zatim grebeni i preplavljene morske spilje, a od vrsta dobri dupin (Tursiops truncatus).Za Gorski kotar, Učku i Ćićariju važna su staništa suhih kontinentalnih travnjaka, šume bukve i jele, te klekovine bora krivulja, a od vrsta to su vuk (Canis lupus), ris (Lynx lynx), medvjed (Ursus arctos) i potočni rak (Austro-potamobius torrentium). Među brojnim značajnim staništima i vrstama na otocima se ističu staništa karbonatnih stijena s hazmofitskom vegetacijom, istočno-mediteranski suhi travnjaci te šume hrasta crnike, a od vrsta to su kopnena kornjača (Testudo hermanni), riđi šišmiš (Myotis emargi-natus) i hrastova strizibuba (Cerambyx cerdo).Velik dio područja Natura 2000 međusobno se preklapa te su na karti prikazani različitim bojama.Izvori: Esri, USGS, NoAA

I mi imamo more, što oplakuje cvatuće žalove, imamo kraj a u njem raj.

Dragutin Hirc, Hrvatsko primorje (1891)

41

PodmorjePodmorje

42

Škarpina

43

MMora zauzimaju više od 70 % površine Zemlje s prosječnom dubi-nom većom od četiri kilometra. Procjenjuje se da morski organizmi imaju na raspolaganju 250 puta veći životni prostor nego stanovnici kopna. No, iako mora pružaju golem životni prostor, najveća razno-likost morskih organizama usredotočena je u plitkom području uz obalu koje se prostire od obale do dubine od oko 200 metara, do kuda dopire svjetlost. Ovo područje naziva se litoral. S obzirom na maksi malne dubine od 125 metara, čitav morski dio Primorsko- -goranske županije pripada litoralnom području.

Pod neprekidnim snažnim utjecajem prirodnih sila na razmeđu kop na i mora, u ovoj su Županiji nastali neki od najimpresivnijih obal nih krajobraza na Jadranu. Prostrane pješčane plaže poluotoka Lopar na Rabu, surove litice Prvića i slane močvare zaljeva Soline na Krku, samo su neki od primjera u paleti krajobrazne raznolikosti obale Županije.

Koliko god bile dojmljive vizure obalnih krajobraza, još su dojmljivije prilagodbe njihovih biljnih i životinjskih stanovnika. U pojasu obale gdje započinje utjecaj mora javljaju se biljke slanjače koje su tijekom svoje evolucije razvile različite mehanizme kojima se bore protiv po-većane količine soli u zraku i tlu. Jedne nakupljaju sol u svojim sta-nicama, a druge su na površini dodatno zaštićene voskom i dlakama ili izlučuju sol na površini listova.

Spuštajući se dalje s kopna prema moru, nailazi se na gornju granicu plime. Na pjeskovitim i šljunkovitim obalama ovu je granicu vrlo teš ko odrediti, dok se na stjenovitoj obali ona lijepo ocrtava kao gra-ni ca između svijetloga donjeg i tamnoga gornjeg pojasa gdje je tamniji pojas nakupina mikroskopskih cijanobakterija (modrozelenih algi).

ŽIvot u moRu

obalni krajobraz na CresuPod neprekidnim snažnim utjecajem prirodnih sila na razmeđu kopna i mora, u Županiji su nastali neki od najimpre sivnijih obalnih krajobraza na Jadranu.

44

CaklenjačeCaklenjače ili „smucnji” akumuliraju veli ke količine sode u svojim stani cama kako bi se zaštitile od povećane količine soli u okolnom zraku i tlu.

45

Područje plime i oseke jedno je od najnepovoljnijih mjesta za život. Primjerice, litoralne lokvice mogu biti potpuno suhe, ispunjene kiš ni-com, morem ili kristalima soli. Ovakvi uvjeti zahtijevaju izvan rednu prilagodljivost pa vrlo mali broj vrsta ovdje preživljava.

Školjkaši i puževi se zatvaraju u svoje ljušture čuvajući dragocjenu vlagu, moruzgve uvlače lovke kako bi što manju površinu tijela izlo žile isušivanju, a neke alge, kao što je jadranski bračić, mogu preživjeti čak i ako tijekom oseke izgube 90 % vode iz svojeg organizma.

Stabilnost uvjeta ispod donje granice oseke omogućuje neusporedivo veću biološku raznolikost. Život se pod morem pojavljuje u nebro je-nim oblicima i veličinama, a najveći dio života odvija se u njegovom površinskom dijelu, gdje dopire svjetlost. Međutim, ne prodire sva

Gornja granica plime Gornja granica plime ocrtava se kao linija koja razdvaja svjetliji središnji i tamni gornji dio pojasa.

46

moruzgve Moruzgve uvlače lovke kako bi što

manju površinu tijela izložile isušivanju.

47

svjetlost jednako daleko. Ispod površine svjetlost brzo gubi određene valne duljine. Plava svjetlost prodire najdublje, a crvena se vrlo brzo gubi. Ovakvi uvjeti ograničavaju fotosintezu pa organizmi koji koriste sunčevu energiju za svoj rast mogu opstati samo do određenih dubi-na. Tako je, primjerice, morska cvjetnica voga ili posidonija (Posidonia oceanica) u sjevernom Jadranu rasprostranjena do dubine od oko 30 metara. Ispod te dubine fotosintetiziraju crvene alge koje su svojim pigmen ti ma prilagođene za iskorištavanje plave svjetlosti.

Udaljavajući se od kopna i otoka, morsko dno na sjevernom Jadranu spušta se do prosječnih dubina od oko 65 metara te prelazi u blago brežuljkastu ravnicu prekrivenu muljevitim i pješčanim materijalom. Sediment dna ne tvori samo pijesak i mulj nastao trošenjem stijena na kopnu, već je on znatnim dijelom nastao od fragmenata ljuštura školjkaša i puževa, skeleta mahovnjaka, čahura ježinaca i komadića crvenih algi.

Raznolikost morskih staništa u Županiji vrlo je velika zbog geo mor-foloških obilježja obale oblikovane u krškim vapnencima. Od ukupno osam morskih stanišnih tipova koji se pojavljuju na istočnoj obali Jadrana, a ključni su za zaštitu mora na europskoj razini, njih sedam se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji. To su:

muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke,

obalne lagune,

velike plitke uvale i zaljevi,

preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje,

grebeni,

naselja posidonije, i

pješčana dna trajno prekrivena morem.

Tanjurasto položene crvene alge roda Corallinaceae mogu koristiti sunčevu svjetlost ispod dubine od 30 metara

48

49

P mulJEvItA I PJEšČAnA DnA IZloŽEnA ZRAku ZA vRIJEmE oSEkE

Profili zapadne i istočne obale Jadrana uvelike se razlikuju. Dok na zapadnoj obali prevladavaju položena dna s muljevitim sedimentima, istočna je obala najvećim dijelom kamenita i okomitije položena. Na ovakvoj su konfiguraciji vrlo rijetka plitka muljevita i pjeskovita staništa koja za vrijeme oseke ostaju izložena zraku. Obično se radi o estuarijima ili plitkim zaštićenim uvalama. S obzirom na to da u Županiji ne postoje veći riječni tokovi koji grade estuarijske nanose, površinom najveća plitka muljevita i pjeskovita dna mogu se vidjeti u nekoliko uvala na otocima Susku, Rabu i Krku. Unatoč maloj biološkoj raznolikosti, ova staništa ekološki su vrlo vrijedna. Na tim područjima mnoge ptice, poput primjerice žalara, pronalaze hranu. Na meniju su im najčešće crvoliki monogočetinaši pjeskulje kojih na jednom četvornom metru površine može biti više od 70.

muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke u ekološkoj mreži Natura 2000

Identifikacijski broj područja

Naziv područja

HR3000005 Cres – rt Pernat – uvala Tiha

HR3000007 Cres – rt Suha – rt Meli

HR3000012 Lošinj – uvala Pijeska

HR3000014 Ilovik i Sveti Petar

HR3000017 Podmorje otoka Suska

HR3000018 Podmorje otoka Unije

HR3000020 Krk, Mala luka i Vela luka na poluotoku Sokol

HR3000024 Supetarska Draga na Rabu

HR3000025 Zaljev Kampor na Rabu

HR3000417 Zaljev sv. Eufemije na Rabu

HR3000454 Krk – od Crikvenog rta do Rta sv. Nikole

HR3000468 Podmorje poluotoka Lopar – Rab

50

list crnorubList crnorub (Solea kleinii) zalazi u plićake pješčanih i muljevitih uvala za vrijeme plime te se s osekom povlači u dublje dijelove. Hrani se sitnim beskralježnjacima koje pronalazi plitko zakopane u pijesku. Bojom tijela je savršeno prilagođen oko li-šu pa ga je teško primijetiti dok poluza-kopan leži na dnu. List crnorub spada u ribe plosnatice koje karakterizira asimetrija lijeve i desne strane tijela. Iako su ličinke plosnatica nakon izlijeganja simetričnog oblika te provode život plivajući u stupcu mora, odrastanjem prelaze na pridneni način života (uz morsko dno). Odras-tanjem list crnorub doživljava preobrazbu tijekom koje se oči pomiču na desnu stranu tijela dok je lijevom stranom tijela priljubljen uz pješčano dno.

Kozice – trzavi čistači dnaProzirno tijelo kozica roda Palaemon savr­šeno je prilagođeno prikrivanju u plit­kom moru. Ovi mali rakovi dugorepci rado će se približiti ljudskom tijelu uro­njenom u more kako bi otkinuli sitne ko­madiće kože koja se ljušti, a onda se naglim trzavim pokretom repa udaljiti i u miru isprobati svoj plijen. Kozice roda Palemon gotovo svo vrijeme provode u pretraživanju morskog dna skupljajući sitne organske ostatke.

51

Pješčani reljef Izdignuti „vulkančići” na pješčanim valovima

ukazuju na bogat život pod površinom pijeska

52

obalna laguna na otočiću Trsteniku – izrazito rijetko stanište u Primorsko-goranskoj županiji

53

obAlnE laGUNE

OObalne lagune plitka su obalna proširenja ispunjena morskom vodom. U Županiji samo su dvije obalne lagune uvrštene u eko-lošku mrežu Natura 2000, one na otočiću Trsteniku i otoku Zeči. Premda se radi o istom staništu, ova dva lokaliteta međusobno se prilično razlikuju.

Barijera koja odvaja obalnu lagunu od okolnog mora na otoku Zeči propušta svježu morsku vodu u lagunu samo kada pušu olujni zapadni i jugozapadni vjetrovi. Zato salinitet morske vode unutar lagune tijekom godine značajno varira. U ovakvim ekstremnim uvje-tima uz lagune otoka Zeče razvila se lijepa populacija različitih biljki slanuša.

Izmjena morske vode u laguni otočića Trstenika puno je veća zbog rastresite kamenite barijere koja je odvaja od okolnog mora. Dno lagune prekriva tanki sloj svijetlog mulja ispod kojeg raspadanjem organske tvari u uvjetima bez kisika nastaje duboki crni mulj. Plićakom lagune vrlo se teško kretati jer noga zaglibi u ljepljivi crni mulj koji ispušta mjehuriće plina sumporovodika specifičnoga reskog mirisa. I premda se čini beživotnim, mulj je prepun života. Zakopanim crvima i mekušcima reski vonj nimalo ne smeta, a tra-govi sitnih rakova u svim smjerovima presjecaju muljevitu površinu.

obalne lagune u ekološkoj mreži Natura 2000

Identifikacijski broj područja

Naziv područja

HR3000027 Podmorje Trstenika

HR4000031 Otok Zeča

54

Uvala Krivica na lošinju

55

V vElIkE PlItkE uvAlE I ZAlJEvI

Velike plitke uvale i zaljevi prostori su gdje je more duboko uvučeno u kopno. Zaštićena od valova i struja otvorenog mora, ova područja u biološkom su smislu značajna kao mrjestilišta mnogih vrsta riba. I premda riblja mlađ u dubokim uvalama pronalazi željeni mir i utočište, takvo mnoštvo sitne ribe privlači grabežljivce pa primjerice u lošinjskim uvalama Krivica i Balvanida nije rijedak prizor paničnog iskakanja plova riblje mlađi koji bježe pred nezasitnim brancinima. Sporo miješanje mora često je uzrok da se na morskom dnu talože muljeviti sedimenti. Na ovakvim dnima najgušće su populacije trpova koji snažnim mišićnim ždrijelom gutaju mulj, probavljaju sve organske čestice te izbacuju crvolike ostatke pročišćenog sedimenta.

U velikim plitkim uvalama i zaljevima Kvarnera nekada su živjele guste kolonije periski, našega najvećeg školjkaša čija ljuštura može doseći dužinu veću od 70 centimetara. Zbog svoje ljepote i deko rativnosti, periske su oduvijek bile cijenjeni ukras i traženi suvenir, pa su njihove

velike plitke uvale i zaljevi u ekološkoj mreži Natura 2000

Identifikacijski broj područja

Naziv područja

HR3000008 Lošinj – Vela draga i Mala draga

HR3000009 Lošinj – uvala Sunfarni

HR3000010 Lošinj – uvala Krivica

HR3000011 Lošinj – uvala Balvanida

HR3000012 Lošinj – uvala Pijeska

HR3000020 Krk – Mala luka i Vela luka na poluotoku Sokol

HR3000030 Mala Draga – Žrnovnica

HR3000415 Uvale Jaz, Soline i Sulinj na Krku

HR3000472 Podmorje oko rta Čuf na Krku

mnogočetinaši perjaničari – crvi cvjetnih glavaPromatra li se morsko dno dok se prolazi rivom primorskih mjesta, zamijetit će se šarene peraste cvjetove kako se nježno lelujaju pod površi nom mora. Obično su njihove debele stapke pričvršćene za potporne stupove, sidrene blokove ili čak privezne konope. Prilagodba na lučke uvjete za ove je organizme bila jednostavna jer su njihova prirodna staništa velike plitke uvale i zaljevi u kojima vrlo sporo struji more. Priđe li im se bliže, ili samo naglo rukom napravi sjena, u trenu će nestati u cijevi stapke. Zapravo se radi o crvima – mnogočeti našima, koji žive u cijevima pričvrš ćenim za dno, a glave su im preobražene u nizove perastih ticala. Kroz ove nježne strukture, često atraktivno obojene, struji morska voda donoseći kisik i hranu. Sitne čestice hrane, kao što su bakterije i planktonske ličinke raznih životinja, lijepe se za lovke i bivaju postupno uvučene u usnu šupljinu mnogoče tinaša. Kako su im „cvjetne glave” izložene različitim opasnostima, crvi su razvili munjevitu reakciju kojom uvlače lovke u sigurnost otpornih kožastih cijevi.

56

57

Plemenita periska – povratak jadranskog orijaša

populacije, zbog prekomjernog izlovljavanja, u mno gim turističkim područjima bile gotovo potpuno uništene.

Nakon što su 1994. go di ne stavljene na popis strogo zaštićenih vrsta, zapo čela je dugo godišnja kampanja u kojoj su upozoravani lokalno stanovništvo i turisti da je skupljanje, izlov i trgovina ovom vrstom u Republici Hrvatskoj strogo zabranjena. Zaštita je u konač-nici urodila plodom jer posljednjih godina stižu vijesti o „povratku” ovih kariz ma tičnih školj ka ša na mnogim nekadašnjim staništima diljem Kvarnera.

Sredozemna dlakavica

leopard glavoč – plahi stanovnik polutameGlavoči su brojnošću vrsta, ali i brojnošću jedinki, jedna od najbrojnijih sku pina jadranskih riba. Njihov svojstven izgled, izbulje­nih očiju, mesnatih obraza i usana, čini ih lako prepoznatljivima. Atraktivnijim predstavnicima ove skupine pripada glavoč leopard (Thorogobius ephippiatus). Ovaj pjegavi glavočić dužine svega desetak centimetara živi u polutamnim špiljma gdje se hra­ni raznim sitnim račićima. Vrlo je plaha vrsta pa ro niocu neće dopustiti da mu priđe jako blizu, već će se povući dublje u okrilje špiljske tame. Procjepi i polušpilje strme obale na području Brseča, ideal ni su lokaliteti za promatranje leopard glavoča na Kvarneru.

58

59

KKrško obilježje obale Županije preduvjet je nastanka brojnih mor-skih špilja. One mogu biti u potpunosti preplavljene morem, ili dijelom preplavljene, kao što je to slučaj s Medvjeđom špiljom na Lošinju gdje u njezinim dijelovima postoje zračni džepovi različitih veličina. U neke morske špilje prodire slatka voda, a neke su na stale djelovanjem slatke vode u razdoblju kada je razina mora bila niža. Dokaz za to su potopljeni stalaktiti i stalagmiti nastali dugotrajnim kapanjem slatke vode. S aspekta biološke raz no likosti, glavno obi-lježje morskih špilja je naglo smanjivanje količine svjetlosti od ulaza prema unutrašnjosti. U ovakvim uvjeti ma, ne mogu živjeti alge, ključni morski fotosintetski organizmi.

PREPlAvlJEnE IlI DIJElom PREPlAvlJEnE moRSkE šPIlJE

Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje u ekološkoj mreži Natura 2000

Identifikacijski broj područja

Naziv područja

HR3000002 Plomin – Mošćenička Draga

HR3000005 Cres – rt Pernat – uvala Tiha

HR3000007 Cres – rt Suha – rt Meli

HR3000015 Vele Srakane i Male Srakane

HR3000021 Podmorje otoka Prvića

HR3000030 Mala Draga – Žrnovnica

HR3000022 Podmorje otoka Grgur i Goli

HR3000030 Mala Draga – Žrnovnica

HR3000198 Medvjeđa pećina kod uvale Lučica (Lošinj)

HR3000247 Špilja podno Kostrija (Vrbnička špilja)

HR3000257 Jama Vrtare male

HR3000446 Medvjeđa špilja (morska)

HR3000465 Podmorje istočne obale otoka Krka

HR3000467 Podmorje Kostrene

60

61

morska špiljaŠpilje ipak nisu beživotni mračni pro-stori. Zasjenjeni stropovi i zidovi ovih mjesta očaravaju bogatstvom kolo rita, gdje raznoli košću vrsta prevladavaju spužve. U sklopu znanstvenog istraži-va nja pod morja otoka Prvića, tijekom jednog zarona na rtu Šilo, zabilježeno je čak 26 vrsta spužvi, većinom u špiljama i polušpiljama.

62

63

G gREbEnI Grebeni su stanišni tip koji obuhvaća vrlo različite životne zajednice hridinaste obale. Stijene izložene prskanju valova nastanjene su pot-puno drugačijim organizmima od onih u podmorskim vruljama. Ipak, sve te zajednice pripadaju stanišnom tipu grebeni. Jedna od najzna-čajnijih grebenskih zajednica na Sredozemlju, pa tako i u Primorsko-goranskoj županiji, razvila se na dubinama od 30 do 100 metara, u uvjetima polutame, jakih morskih struja i strmo položenih stjenovitih dna. Osnovu zajednice čine vapnenačke crvene alge iz porodice Corallinaceae prema kojima je koraligenska zajednica i dobila ime.

Grebeni u ekološkoj mreži Natura 2000

Identifikacijski broj područja

Naziv područja

HR3000002 Plomin – Mošćenička Draga

HR3000004 Cres – rt Grota – Merag

HR3000005 Cres – rt Pernat – uvala Tiha

HR3000007 Cres – rt Suha – rt Meli

HR3000016 Podmorje Plavnika i Kormata

HR3000017 Podmorje otoka Suska

HR3000018 Podmorje otoka Unije

HR3000021 Podmorje otoka Prvića

HR3000022 Podmorje otoka Grgur i Goli

HR3000028 Istočna strana Velih Orjula i Malih Orjula

HR3000452 Krk – od rta Negrit do uvale Zaglav

HR3000454 Krk – od Crikvenog rta do Rta sv. Nikole

HR3000465 Podmorje istočne obale otoka Krka

HR3000467 Podmorje Kostrene

HR3000472 Podmorje oko rta Čuf na Krku

Crvena gorgonijaGorgonije su, slično kao i većina drugih skupina koralja, kolonijalni organizmi. Niz pojedinačnih polipa uklopljeni su u zajednič­ku osnovu koja nalikuje manje ili više razgranatom stabalcu. Za razliku od tvrdih koralja koji izgrađuju čvrsti vapnenački skelet, gorgonije su izgrađene iz žilave organske tvari. Njihova fleksibilna dvodimenzionalna struktura omogućuje im da se povijaju pod naletima jakih morskih struja koje oplakuju podmorske strmce. Pojedinačni polipi hvataju sitne čestice hrane, hraneći koloniju koja, primjerice, kod crvene gorgonije (Paramuricea clavata), može narasti do dužine više od jednog metra.

64

65

Koraligen je zapravo živi greben izgrađen od različitih sjedilačkih orga nizama (poput crvenih algi, koralja i korastih mahovnjaka) koji u svoje organizme ugrađuju kalcijev karbonat stvarajući čvrste vapne-načke strukture. Osim biološke izgradnje, koraligensku zajednicu obilje žava i biološka razgradnja. Primjerice, mekušci bušači i kame-no točne spužve buše i rastapaju vapnenu podlogu, a u rupama i pukotinama skriva se velik broj ugroženih vrsta, kao što su kirnja (Epinephelus marginatus), murina (Muraena sp.), škarpina (Scorpaena scrofa) i jastog (Palinurus elephas). Raznolikost boja i bogatstvo oblika u svijetu vapnenačkih alga, koralja, gorgonija, spužvi, mahovnjaka i nebrojenih šarolikih organizama, očarava svakog tko zaviri u morske dubine. Zato su najpopularniji ronilački lokaliteti upravo oni na kojima je razvijen koraligen. Na Kvarnerskim otocima to su sjeve-rozapadne obale Cresa, Krka, Raba, Grgura, Prvića i Golog otoka.

Crveni bodeč (Scorpaena notata) – čest stanovnik koraligenske zajednice

Zadružni plaštenjaci

66

morski konjićMorski konjić (Hippocampus ramulosus) jedna je od mnoštva vrsta koje koriste naselja posidonije kao sklonište, mrjestilište i hranilište. Ova neobična riba najveći dio vremena provodi repom omotana oko čuperaka morske cvjetnice. Osim sjedilačkog načina života, morski konjići osebujni su i po načinu razmnožavanja. Za razliku od većine riba kod kojih ženke polažu jaja u okoliš, ženke morskih konjića jaja polažu u trbušnu vrećicu mužjaka. Tri tjedna kasnije iz nabreklog trbuha „trudnog” mužja­ka ritmičkim kontrakcijama na svijet dolaze mladi morski konjići.

67

Naselja posidonije u ekološkoj mreži Natura 2000

Identifikacijski broj područja

Naziv područja

HR3000014 Ilovik i Sv. Petar

HR3000015 Vele Srakane i Male Srakane

HR3000017 Podmorje otoka Suska

HR3000018 Podmorje otoka Unije

HR3000024 Supetarska Draga na Rabu

HR3000025 Zaljev Kampor na Rabu

HR3000027 Podmorje Trstenika

HR3000028 Istočna strana Velih Orjula i Malih Orjula

HR3000452 Krk – od rta Negrit do uvale Zaglav

HR3000453 Krk – od uvale Zaglav do Crikvenog rta

HR3000454 Krk – od Crikvenog rta do Rta sv. Nikole

HR3000465 Podmorje istočne obale otoka Krka

HR3000468 Podmorje poluotoka Lopar – Rab

P nASElJA POsIDONIjE

Posidonija ili voga (Posidonia oceanica) je endemska biljka Sredo-zemnog mora, što znači da ne živi nigdje drugdje u svijetu. Morska je cvjetnica pa poput većine kopnenih biljaka, za razliku od algi, ima razvijene korijen, stablji ku, list i cvijet. Raste izrazito sporo, njezine puzave položene stabljike rastu svega nekoliko centimetara godišnje. Plod posidonije, koji se stvara jednom u nekoliko godina, sličan je maslini i pluta na površini mora. Na taj se način sjemenke raznose na udaljena područja pomoću valova i morskih struja. Puno se češće razmnožava vegeta tivno, putem puzavih stabljika – rizoma, korjenčića pričvršćenih za podlogu, te ih tijekom vremena polako zatrpava sediment. Kako ne bi ostala zakopana ispod površine, posidonija iz stabljika izbacuje uspravne izdanke. Na takav način nastaju pleteri rizoma i izdanaka čije su šupljine ispunjene sedimentom. Ovako

68

nastale podmorske terase smanjuju odno šenje sedimenta djelovanjem morskih struja i valova, a imaju i važnu ulogu u kruženju hranjivih soli i pročišćavanju mora.

U prostranim morskim livadama pojedini primjerci posidonije mogu biti stari i nekoliko stotina godina što je čini jednim od naj dugo-vječnijih organizama Sredozemlja. Livade posidonije su sta niš ta, hra ni lišta i mrjestilišta za više od 100 vrsta riba. Najveće prijetnje opstanku ove vrste u Županiji dolaze od otpadnih voda, sidrenja i povlačnih priobalnih ribolovnih alata.

Posidonija, starosjedilac Sredozemnog mora

Naslage posidonije na obali

69

K PJEšČAnA DnA tRAJno PREkRIvEnA moREm

Kad se spomene pješčana dna, misli se na nekoliko različitih život-nih zajednica koje posjeduju jednu zajedničku i za život vrlo važnu značajku, a to je pomična podloga. Sediment je na njima pretežito pijesak, no na takvim dnima može biti i većih valutica i komada stijena, ali i sasvim sitnih čestica mulja. Životne zajednice koje se razvijaju na takvim dnima, međusobno se razlikuju. Njihove prila-godbe i način života ovise prvenstveno o granulaciji sedimenta, ali i o strujama i valovima. Tako se, primjerice, životinje koje nasta njuju sitne pijeske znatno razlikuju od onih koje se može pronaći na šljunkovitim dnima.

Sitno pjeskovita dna imaju veću bioraznolikost zbog stabilnosti sedi-menta u kojem mogu živjeti organizmi koji se zakapaju u pijesak ili sjedilački organizmi, kao što su alge. Iako se na prvi pogled doimaju pusti, ovi pijesci dom su brojnim školjkašima, mnogočetinašima, račićima i ježincima. Tu su česte i ribe plosnatice, poput lista.

Pješčana dna trajno prekrivena morem u ekološkoj mreži Natura 2000

Identifikacijski broj područja

Naziv područja

HR3000014 Ilovik i Sv. Petar

HR3000017 Podmorje otoka Suska

HR3000018 Podmorje otoka Unije

HR3000021 Podmorje otoka Prvića

HR3000022 Podmorje otoka Grgur i Goli

HR3000024 Supetarska Draga na Rabu

HR3000025 Zaljev Kampor na Rabu

HR3000029 Obala između rta Šilo i Vodotoč

HR3000417 Zaljev sv. Eufemije na Rabu

HR3000453 Krk – od uvale Zaglav do Crikvenog rta

70

UnijeU podmorju otoka Unije mogu se pronaći najbolje očuvana pješčana dna mozaično ispresijecana livadama morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica).

71

Jakobova kapicaLjušture jakobove kapice (Pecten jacobeus) stoljećima su služile kao simbol sv. Jakova u kršćanskim svetkovinama španjolskih i francuskih hodočasnika, pa je školjka po tom svecu dobila i ime. S ruba plašta izviruju brojne sitne izrasline koje imaju ulogu ticala, a između njih su smještene sitne „ocele”, primitivne oči kojima školjkaš razlikuje svjetlo i sjenu. Sjenka ribe u prolazu potaknut će brzu reakciju zatvaranja ljušture ili, u slučajevima krajnje nužde, istiskivanje mora prema naprijed pri čemu će jakobova kapica na „mlazni pogon” zaplivati unatrag.

72

73

Pokretljivost oblutaka na šljunkovitim dnima onemogućava sjedi-lački način života. Na oblucima mogu živjeti organizmi koji imaju posebne prilagodbe, npr. ribice priljepci koje se trbušnom prijanjal-kom mogu pričvrstiti za podlogu.

U kanalima između otoka javlja se pomična šljunkovito-pjeskovita podloga na kojoj, zbog djelovanja morskih struja, ne dolazi do talo-ženja sitnog sedimenta. Tu žive posebne vrste crvenih algi koje ugrađuju vapnenac u svoje stanice i nisu pričvršćene za podlogu. Ove alge kuglastog oblika nazivaju se rodoliti i čine jedan oblik krupnih čestica na podlozi.

Rak europski samac i plaštana moruzgva

74

75

D DobRI DuPIn Dobri dupin (Tursiops truncatus) najpoznatija je i najrasprostra nje nija vrsta dupina. Dobri dupini nastanjuju gotovo sva mora i oceane diljem svijeta, pa tako i Jadran. Dugogodišnja istraživanja dobrih dupina koja u sjevernom Jadranu od 1987. godine provodi Institut za istra živanje i zaštitu mora – Plavi svijet iz Velog Lošinja, pokazuju kako je pod ručje cresko-lošinjskog akvatorija (Kvarnerić) važno za razmnoža va nje i hranjenje ovih morskih sisavaca u Jadranu. U sklopu istraživa nja izra-đuje se katalog fotografija leđnih peraja.

Dupini su tijekom dana zaokupljeni raznim aktivnostima – hrane se, putuju, odmaraju, brinu o mladuncima, a uključeni su i u mnoga druga socijalna međudjelovanja s ostalim pripadnicima svoje vrste. No, prisutnost ljudi u blizini dupina može ih omesti u njihovim dnevnim aktivnostima. Prevelika buka brodskih motora i proga-njanje dupina brodicama predstavljaju stres i mogu dovesti do zdravstvenih problema, smanjene uspješ nosti razmnožavanja ili izbje -gavanja područja koja su do sada bila važan izvor hrane.

Pravila koja će svakom pojedincu omogućiti da uživa promatrajući dupine u prirodnom okruženju uz najmanji mogući utjecaj na njihovo ponašanje, jednostavna su, a mogu se sažeti u sljedećem: ne prilazite dupinima bliže od 50 metara, dopu stite im da sami odluče hoće li vam se približiti, prilazite im polako i postrance, nikad izravno sprijeda ili straga, izbacite motor iz brzine i nemojte žuriti da ih sustignete kad izrone; u njihovoj blizini izbjegavajte nagle promjene brzine i smjera, a skupinu slijedite najdulje 30 minuta. Ako primijetite mladunce ili čujete da dupini glasno izdišu te udaraju repom o površinu, naglo mijenjaju smjer ili dugo rone, odmah se udaljite.

Područje zaštite dobrog dupina (Tursiops truncatus) u ekološkoj mreži Natura 2000

Identifikacijski broj područja

Naziv područja

HR3000161 Cres – Lošinj

76

Jedan od starosjedilaca cresko- -lošinjskog akvatorija, dupin monk Osim što se razlikuju veličinom i zakrivljenošću, leđne peraje na sebi nose ožiljke proživljenih igara i svađa, pa su zapravo svojevrstan „oti sak prsta” pomoću kojeg se može identi-ficirati gotovo svakog dupina. Iz kataloga peraja prikupljenih tijekom niza godina u akva toriju Kvar nerića, zaključuje se da na ovom području živi oko stoti njak jedinki. Većini dupina istraživači su nadjenuli imena, pa su neki od najpoz natijih cresko-lošinjskih dupina Mate, Ivan, Monk, Santiago i Jop.

77