30
Uticaj rezidua sredstava za zaštitu bilja na bezbjednost namirnica Amela Peljto Poljoprivredeni fakultet Univerziteta u Sarajevu

Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Citation preview

Page 1: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Uticaj rezidua sredstava za zaštitu bilja na bezbjednost

namirnica

Amela Peljto

Poljoprivredeni fakultet Univerziteta u Sarajevu

Page 2: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

SREDSTVA ZAZAŠTITU BILJA -

PESTICIDI ?

Pesticidi su substance ili smješa substanci

kojom se prevenira, uništava ili kontroliše

štetni biološki agens – živi organizam, koji

uzrokuje štete za vrijeme proizvodnje ili na drugi

način interferira sa proizvodnjom, preradom,

skladištenjem, transportom ili marketingom hrane,

poljoprivrednih proizvoda, drveta ili proizvoda

od drveta. Termin uključuje i substance

čija je namjena upotrebe kao regulatori

rasta biljaka, defolijanti, desikanti ili agensi za

prorjeđivenje plodova ili preveniranja opadanja

plodova prije zrenja, kao i sredstva za zaštitu

uskladištenih proizvoda.

Page 3: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

PESTICIDI

BAKTERIJE

VIRUSI

NEMATODE

ŠTETOČINE

GLJIVE

Page 4: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost
Page 5: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

MIKOTOKSINIsekundarni metaboliti gljiva

Ohratoksin (Penicillium spp., Aspergillus spp.)

Aflatoksin (Aspergillus spp)

Zearalenon (Fusarium spp)

Oštećuje bubrege i jetru,

Utiče na imunosistem,

Vrlo kancerogen

Po kemijskoj strukturi

vrlo sličan estrogenumeta su mu

reproduktivni organi

Vrlo kancerogenširok spektar zdravstvenih

problema ljudi

Page 6: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

AgrotehničkeAdm

inistr

ativn

e

KemijskeBioko

ntrolne

PREVENTIVNE

TERAPIJA

Mjere suzbijanjapatogenih i štetnih

organizama na biljkama

Page 7: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

AkaricidiSuzbijaju grinje

InsekticidiSuzbijaju štetne

insekte

MoluscidiSuzbijaju puževe

RodenticidiSuzbijaju glodare

BaktericidiSuzbijaju bakterije

FungicidiSuzbijaju gljive

Regulatori rasta

Podjela pesticida (prema namjeni)

Page 8: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Oksidi, peroksidi,baze, soli, kiseline,

čisti elementi

Karbamati,benzimidazoli,sulfonati,organofosforna jedinjenja ....

Podjela pesticida prema mogućnosti translokacije

Kontaktni

Eradikativni Sistemični

Na osnovu kemizmaaktivne

substanceNeorganske Organske

Page 9: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Aktivna substanca

I n g r e d i j e n t i

Nosač i

razrjeđiva

č

Adh

ezit

Disperzit

Antikoagulant

Dis

perz

it

Stabilizator

Em

ulga

tor

Okvašivač

Rastva

rač

Boja

Ađuvanti

Surfikanti

Page 10: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Formulacije prema agregatnom stanju

Gasovite Gasovite

Tečne

Čvrste Čvrste

Page 11: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Načini aplikacije

pesticida

Fumigacija

Prskanje

Zaprašivanje

Page 12: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

12X

7X

8X

5X

6X

Page 13: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Hor

met

ičko

– ne

mož

e se

regi

stro

vati

- nem

jerlj

ivi t

oksi

čni

efek

at (N

OEL

)

Hor

met

ičko

– ne

mož

e se

regi

stro

vati

- nem

jerlj

ivi t

oksi

čni

efek

at (N

OEL

)

Stimulativnona pojedine funkcijeu malim dozama

substanca djeluje stimulirajuće

Stimulativnona pojedine funkcijeu malim dozama

substanca djeluje stimulirajuće

Optimalna fazadoza pri kojoj je

stimulirajući efekatnajizraženiji

Optimalna fazadoza pri kojoj je

stimulirajući efekatnajizraženiji

Toksična doza

koja djeluje na devijaciju

Normalnih procesa i

Uzrokuje poremećaje

sa ireverzibilnim ili

reverzibilnim

učinkom

Toksična doza

koja djeluje na devijaciju

Normalnih procesa i

Uzrokuje poremećaje

sa ireverzibilnim ili

reverzibilnim

učinkom

Letalna faza

doza pri k

ojoj su proce

si

toliko destr

uirani

da nastupa

smrt o

rganizma

Letalna faza

doza pri k

ojoj su proce

si

toliko destr

uirani

da nastupa

smrt o

rganizma

Djelovanje kemijskih substanci na funkcije ćelije

(tkiva i organa) živog organizma

Djelovanje kemijskih substanci na funkcije ćelije

(tkiva i organa) živog organizma

Page 14: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Zadesna,Suicidna

• Genotoksičnost

• Kumulativnost

• Korozivnost

• Iritantnost

TOKSIČNOST PESTICIDA

Sole dosis facit venenum (Paracelzius 1528)

Aktivna substanca pesticida može izazvati toksične promjene kod živih organizama:

Preko kože(per cutis)

Digestivnog trakta(per os)

Respiratornog trakta(per inhalatio)

• Karcinogenost

• Mutagenost

• Embriotoksičnost

• Teratogenost• Alergičnost

IntoksikacijaAkutna,Hronična

Page 15: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Toksičnost pesticida

Srednja letalna (smrtonosna) doza –LD50 je doza potrebna na se ubije 50% ispitivanih organizama (pacova, miševa, pasa, mačka i dr.). Izražava se u broju miligrama substance na kilogram tjelesne mase.

Podjela otrova u grupe prema toksikološkim osobinama (mg/kg ili mg/l)

Toksikološko svojstvoI

grupaII

grupaIII

grupa

Izvan

grupe

Akutna oralna doza 50% (A.o. LD 50) letalna doza (mg/kg) <25

25-200

200-2000

>2000

Akutna dermalna doza 50% (A.d.LD50) letalna doza (mg/kg) <50

50-400

400 - 2000

>2000

Akutna inhalacijska 50% (A.i. LD50)letalna doza – za 4 sata <0,5 0,5-2 2-20 >20

Page 16: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

-Oko 850 a.s. formulisano u nekoliko hiljada proizvoda pesticida,

-Oko 350 se koristi u domaćinstvu, hrani, za ljubimce itd.

Procjeniti rizik uticaja pesticida na zdravlje ljudi

Odrediti rizik od pesticida tako što će se spektar

pesticida testirati na čitav niz uticaja na zdravlje (od

iritacija do karcinoma i embriotoksičnosti i genotoksičnosti)

/ na testnim životinjama/

Odrediti rizične doze

Na testnim životinjama i preračunava za ljude

Procjena izloženosti

Izvori pesticida:

-hrana (na površini ili unutar)

-pijaća voda (ispiranjem sa površine tla dospijeva u podzemne vode)

-kućna upotreba (insekti, ljubimci, cvijeće, na kožu, odjeća..)

-radnici izloženi pesticidima (pravilna upotreba pesticida sigurna)

Karakterizacija rizika

Rizik = toksičnost x izloženost

Page 17: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Općenito o propisima EU iz oblasti zaštite bilja

Od ukupnog pravnog naslijeđa propisi koje uređuju oblast zaštite bilja odnose se na sekundarne izvore prava – akte koje donose institucije EU u okviru tri stuba na kojima se ona temelji:

1. Tri zajednice (Evropska zajednica, Evropska zajednica za ugljen i čelik i Evropska zajednica za atomsku energiju);

2. Zajednička vanjsku i sigurnosnu politiku;

3. Saradnja na području pravosuđa i unutrašnjih poslova;

Akti koji se donose u okviru triju zajednica dijele se na obavezujuće:

- Uredbe (regulations) koje su neposredno i u cjelosti obavezujuće i nije ih dozvoljeno prenositi u nacionalno zakonodavstvo, a primjena počinje danom stupanja članice u EU.

- Smjernice (directives) koje su obavezujuće po pitanju konačnog rezultata, a članica bira način i formu implementacije u svoj pravni sistem – postoji mogućnost preuzimanja sjernica kao provedbenih akata.

- Odluke (decisions) čija se obaveza odnosi na tačno određeni predmet ili obavezuje tačno određenu državu a koji određeno postupanje zabranjuju ili odobravaju

Neobavezujući propisi su: preporuke (recommendations) i mišljenja (opinions)

Page 18: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

OSNOVNI PROPISI IZ ZAŠTITE BILJAOSNOVNI PROPISI IZ ZAŠTITE BILJA

Zaštitu zdravlja biljakaZaštitu zdravlja biljaka Sredstva za zaštitu biljaSredstva za zaštitu bilja

Page 19: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Usklađivanje propisakoji se odnose na zdravlje biljaka

Namjera ulaska BiH u EU preuzimanje i usklađivanje sa fitosanitarnim propisima

• suočavanje sa mnogim i opsežnim novim obavezama koje do sada nisu bile zakonom regulisane

•Prethodno jačanje institucionalne osposobljenosti za odrađivanje preuzetih obaveza

Uspostavljanje i ustrojavanje državne službe za zaštitu bilja (Ured/Uprava) koja je nosilac statutarnih poslova, sa definisanim lancem nadležnosti

•Postupak usklađivanja najvažnijih propisa EU iz ove oblasti:

Usklađivanje propisa koji se odnose na sredstva za zaštitu bilja i rezidue:

•Uspostavljanje sistema praćenja korištenja sredstava za zaštitu bilja,

•Sistem praćenja ostataka sredstava za zaštitu bilja u namirnicama;

•Nadzor upoterbe sredstava za zaštitu bila

Page 20: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

PROPISI EU KOJI REGULIŠU

SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA

Brisanje granica između članica EU uticalo je na promjene propisa koji se odnose na postupke registracije i stavljanje u promet sredstava za zaštitu bilja – na donošenje relevantnih propisa za tu oblast.

Osnovna smjernica 91/414/EEC sadrži odredbe i uređuje postupke koji se provode na nivou EU, a odnose se na:

• uključivanje aktivnih substanci na pozitivnu listu (Aneks 1);

•odredbe kojima se propisuju postupci registracije sredstava za zaštitu bilja na nacionalnim nivoima zemalja članica

•Zahtjeve koje treba sadržavati dokumentacija koju podnosi proizvođač nadležnom tijelu EU radi uključivanje a.s. na pozitivnu listu (Aneks II)

•Zahtjeve koje treba sadržati dokumentacija za registraciju sredstava za zaštitu bilja na nacionalnim nivoima (Aneks III)

• Aneksi IV i V odnose se na rizik i sigurnost, kao i etikete koje treba da sadrži sredstvo za zaštitu bilja

Page 21: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Aneks VI je publikovan kao posebna smjernica Vijeća (97/57/EC) a sadrži odredbe kojima se uređuju jedinstveni principi koje države članice trebaju uvažavati prilikom registracije sredstava za zaštitu bilja a koja sadrže a.s. Već uključene u Aneks I Osnovne smjernica (91/414/EC)

Osnovna smjernica dopunjena je smjernicama Komisije: 93/71/EEC; 94/37/EC; 94/97/EC; 95/35/EC; 95/36/EC; 96/12/EC; 96/46/EC; 96/68/EC; 2001/36/EC (odredbe o mikroorganizmima).

Jedna od odredbi Osnovne smjernice odnosi se na važan cilj koji se želi postići na jedinstvenom tržištu, a to je uzajamno priznavanje rezultata ispitivanja sredstava za zaštitu bilja, uz uslov ispinjenja određenih definisanih zahtjeva. Sve sa namjerom da se snize ogromni troškovi kompanija pri registraciji sredstava i izbjegne ponavljanje istih eksperimenata (da bi kompanije mogle više novaca ulagati u razvoj novih a.s.?). Ova odredba se ne provodi u potpunosti u EU (neke države i dalje rade svoja ispitivanja.

Austrija priznaje Njemačke

Irska priznaje V. Britanije

Švedska priznaje drugih članica

Portugal Španijepriznaje

Page 22: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

U Osnovnoj smjernici je naglašena važna obaveza zemalja članica da provode službeni nadzor nad sredstvima za zaštitu bilja nakon registracije u cilju provjere da li sredstva zatečena na tržištu i u upotrebi odgovaraju odredbama smjernica, naročito da li su u skladu sa podacima navedenim prilikom podnošenja zahtjeva za registraciju, onima navedenim na etiketi proizvoda i da li se primjenjuju na propisan način.

EU ima zahtjev (na osnovu uredbi (EEC)3600/92 i (EC)451/200) da svaka država članica EU treba odrediti jedno tijelo koje je nadležno za koordinaciju cijelog postupka registracije SZB, za kontakte sa podnositeljima zahtjeva za registraciju, za kontakte sa ostalim državama članicama.

Uprava/Ured za zaštitu bilja BiHUprava/Ured za zaštitu bilja BiH

Page 23: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Komisija EU također redovno publicira odluke o uključivanju/isključivanju određenih a.s. Po završetku evaluacije od strane nadležnog tijela Komisije (Stalni Komitet za hranu i zdravlje

životinja)

•Odluka 2004/686/EC o priznavanje u principu kompletnosti dokumentacije o predaji za detaljno ispitivanje u pogledu mogućnosti prokinazida, IKI-220 (flonicamid) i gama-cihalotrina u Aneks I odluke;

•Odluka 2003/219/EC o neuključivanju aldikarba u Aneks I odluke i usporavanje priznavanja SZB koji sadrže ovu a.s.

Do sada doneseno ukupno 63 odluke, preporuke i uredbe.

Page 24: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

PROPISI KOJI REGULIŠU OSTATKE (REZIDUE) PESTICIDA

Zaštita zdravlja potrošača

Na naučnoj bazi

Režim odobravanja i određivanjamaksimalnog nivoa ostataka

pesticida (MRL) zasnovanog na podjeli odgovornosti između

Komisije i članica

Do sada utvrđeno više od 17 000MRL za 133 a.s. pesticida za različite namirnica

Za one pesticide ili kombinacije pesticida za koje nije još utvrđen

maksimalni nivo rezidua na nivou Zajednice, članice mogu

određivati same za svoja nacionalna područja.

Page 25: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

PROPISI KOJI REGULIŠU OSTATKE (REZIDUE) PESTICIDA

• Odluka 76/895/EEC kojom je fiksirano MRL za 43 a.s. Na određenom voću i povrću (bazirane na tadašnjim opdacima i sada su mnoge predmet revizije)

•Odluka 86/362/EEC gdje su ustanovljeni MRL za žita i proizvode od žita

•Odluka 86/363EEC ustanovljeni MRL za proizvode životinjskog porijekla

•Odluka 90/642/EEC ustanovljeni MRL za proizvode biljnog porijekla uključujući voće i povrće

Page 26: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Šta je do sada učinjeno u EU

data je lista svih a.s. za koje je određen MRL (za jedan ili više artikala);

Propisana je procedura za određeivanja MRL

Usvojena odluka 99/39EC koja uvodi ozbiljne restrikcije za upotrebu pesticida pri proizvodnji pesticida za djecu i omladinu

Usvojena odluka 94/41/EC:

• Omogućuje sistem određivanja MRL u prerađevinama i mješavinama na osnovu MRL određenom za sirovine,

• Ustanovila proceduru rješavanja sporova u slučaju da se nacionalni MRL kose unutar zajdenice

• Prenijela ovlasti za određivanje MRL sa Vijeća na Komisiju

Page 27: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

ODREĐIVANJE MRLODREĐIVANJE MRL

na bazina bazi

Utrvđivanje nivoa rezidua u/na poljoprivrednim usjevima tretiranim pesticidima pod uslovima “dobre poljoprivrivredne prakse” (GAP) –

supervizijom rezidua.

Korištenjem odgovarajućeg modela: masa potrošača, dnevni unos rezidua (u normalnim i ekstremnim slučajevima), koje se mogu procijeniti na evropsku populaciju, nacionalne ili subpopulacije (djeca)

Na osnovu toksikoloških testiranja utvrđivanje “prihvatljivog dnevnog unosa” (ADI) uz određivanje najviše doze koja neće izazvati hronične efekte, perioda izloženosti kao i primjenu odgovarajućih mjera sigurnosti

Ako je procijenjeni dnevni unos proračunat modelom (2) manji od prihvatljivog dnevnog unosa (3) onda je nivo rezidua (1) utvrđen kao MRL.

U protivnom potrebno je modificirati primjenu pesticida, a ako to nije moguće onda se upotreba tog pesticida determiniše kao “nulta efektivnost” tj. MRL se utvrđuje kao krajnje ograničenje za upotrebu tog pesticida (koji se skida sa pozitivne liste)

1

4

3

2

Page 28: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Do sada je doneseno ukupno 57 odluka Vijeća koje se odnose na

Maksimalni nivo ostatakau hrani

Page 29: Uticaj Rezidua Sredstava Za Zaštitu Bilja Na Bezbjednost

Proizvodi za zaštitu bilja

Zakon o zaštiti bilja od bolesti i štetocina koje ugrožavaju cijelu zemlju (SG SFRJ, 89/74Pavilnik o uslovima koje moraju ispunjavati preduzeća odnosno druga pravna lica cija je djelatnost promet sredstava za zaštitu bilja (SG SFRJ, 36/91)Pavilnik o uslovima koje moraju ispunjavati preduzeća odnosno druga pravna lica cija je djelatnost proizvodnja sredstava za zaštitu bilja (SG SFRJ, 36/91)Pravilnik o nacinu izdavanju dozvola za stavljanje u unutrašnji promet sredstava za zaštitu bilja (SG SFRJ, 32/91)Pravilnik o uslovima uz koje preduzeca i druga pravna lica mogu obavljati biološka predispitivanja i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških svojstava sredstava za zaštitu bilja (SG SFRJ, 36/91)

Zakon o zaštiti bilja (SG RS, 12/97)Pravilnik o uslovima koja moraju ispunjavati preduzeća i druga pravna lica koja se bave proizvodnjom sredstava za zaštitu bilja (SG RS, 4/98)Pravilnik o uslovima uz koje preduzeća i druga pravna lica mogu obavljati biološka predispitivanja i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških komponenati sredstava za zaštitu bilja (SG SFRJ, 36/91)Pravilnik o sadržaju deklaracija i sadržaju uputsvta za sredstva za zaštitu bilja prije plasiranja na tržište (SG RS, 3/98)

Ostaci pesticida Pod nadležnošću Ministarstva zdravstva Pod nadležnošću Ministarstva zdravlja

Zakonodavstvo o sredstvima za zaštitu bilja na snazi u FBiH i RS