Upload
zip13
View
1.298
Download
21
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Agronomski fakultet Zagreb Mirjana Herak Ćustić
Citation preview
SMJERNICE SMJERNICE ISHRANE BILJA ISHRANE BILJA
U HORTIKULTURIU HORTIKULTURIProf. dr. Mirjana Herak ĆustićDoc. dr. Lepomir ČogaMarko Petek, dipl. ing. agr.
prof. dr. sc. Mirjana Herak Ćustić
Marko Petek, dipl. ing. agr.
doc. dr. sc. Lepomir Čoga
Literatura:Literatura:1. Mirjana Herak Ćustić (2006):Smjernice ishrane bilja u hortikulturi,
Interna skripta, Zagreb2. Mirjana Ćustić (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi, Pravilna i
sigurna primjena gnojiva 3/6, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH, Zagreb
3. R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, Mirjana Herak Ćustić, M. Poljak, D. Romić (2004): Povrćarstvo, Ishrana povrća i gnojidba, Zrinski, Čakovec
4. V. Vukadinović, Z. Lončarić (1998): Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet, Osijek
5. Mirjana Herak Ćustić «Preporuke za gnojidbu ukrasnog bilja»Savjetovanje HAD «Njega gradskog prostora-vještina uređenja cvjetnjaka Zadar, 2003.; «Gojidba travnjaka», Savjetovanje HAD »Podizanje i uzgoj ukrasnih travnjaka Poreč, 2004.; «Reakcija tla –bitan preduvjet za odabir bilja u hortikulturi» Savjetovanje HAD Poreč, 2005.; Interni materijali sa simpozija i skupova
Dodatna literatura:Dodatna literatura:1. K. Mengel, E.A. Kirkby, H. Kosegarten, T. Appel (2001): Principlesof Plant Nutrition, 5th edition, Boston 2. Marschner H. (1995): Mineral Nutrition of HigherPlants, Academic Press. London, San Diego, NewYork, Boston, Sydney, Tokyo, Toronto.3. Finck A. (1982): Fertilizers and Fertilization,Introduction and Practical Guide to Crop FertilizationWeinheim, Deerfield beach, Florida Basel.4. Bergmann W. (1992): Nutritional Disorders of Plants, Development,Visual and Analytical Diagnosis5. W. Wunderer, A. Fardossi, A. Baumgarten, K. Bauer (2003): Richtlinien für die Sachgerechte Düngung in Weinbau6. Hartmann H.T., Kofranek A.M., Rubatzky V.E., Flocker W.J. (1998): Plant Science, Growth, Development and Utilization of CultivatedPlants, Prentice-Hall International, Inc., Englewood Cliffs, New Jersey
ISHRANA BILJA - mlada znanost
• korijeni u 4. st. pr. n. e. (Aristotel)
• dio AGRONOMSKIH (POLJOPRIVREDNIH) znanosti
• srodne znanosti: KEMIJA BIOKEMIJAFIZIOLOGIJAPEDOLOGIJA
napredak - razvojem osnovnih znanstvenih disciplina:
KEMIJE
BIOKEMIJE
FIZIKE….
DEFINICIJA ISHRANE BILJDEFINICIJA ISHRANE BILJAA (pojednostavljeno)
znanost koja izučava ishranu poljoprivrednih kultura na određenom staništu, u svrhu što višeg i kvalitetnijeg prinosa
ZADAZADACI:CI:
• uloga i ponašanje kemijskih elemenata u tlu (supstratu)• interakcije biljke i supstrata, koje utječu na usvajanje hranivih tvari• premještanje elemenata i njihovu raspodjelu u biljci• uloga kemijskih elemenata u biljci i njihovu vezu s fiziološkim procesima
KONAKONAČČNI CILJNI CILJ
biosinteza organskih produkata
biljno-fiziološki aspekt
agroekološki aspekt
NENEŽŽELJENE POSLJEDICEELJENE POSLJEDICE
nedostatak lako pristupačnih hraniva u tlu -gladovanje biljaka (fiziološke bolesti)
prekomjerno korištenje pojedinih elemenata- toksično djelovanje na biljku
NENEŽŽELJENE POSLJEDICEELJENE POSLJEDICE
lošija organoleptička svojstvanježne, spužvaste stanice, osjetljive na infekcije
zdrava jabuka
NENEŽŽELJENE POSLJEDICEELJENE POSLJEDICE
preobilna opskrba tla- ispiranje hraniva- ekološki problem
RJERJEŠŠENJEENJE
Kontrola plodnosti tla
Racionalna gnojidba
POVIJEST ISHRANE BILJAPOVIJEST ISHRANE BILJA• proizvodnja organske tvari u zelenoj biljci - najsavršeniji aparat za organsku sintezu
• nastali produkti -asimilati
• pretvaranje mineralnih tvari u organske spojeve –ishrana biljke ili asimilacija
KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVA
ARISTOTEL - TEORIJA O HUMUSU
•starogrčki filozof (384-322 god. pr. n. e) •prvi postavio pitanje - kakobiljka prima hraniva?•smatra da se biljka hranihumusom•nakon ugibanja biljakahumus se vraća u tlo
KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVA
PALLISSY (1563) - tlo izvor MINERALNIH TVARI
- provodi prva istraživanja u oblasti ishrane bilja- proučava što određuje plodnost tla- koje tvari izgrađuju biljku- utvrdio da sagorijevanjem biljke ostaje pepeo- pepeo sadrži tvar sličnu soli- sol biljka mora uzeti iz tla - biljci treba gnojidba ako neka sol nedostaje
KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVA
VAN HELMONT (1577-1644) –VODA JEDINO HRANIVO ZA BILJKU
-pokusi s vrbom i kišnicom-zasadio vrbu u tlo i zalijevao kišnicom-vagao (nakon 3 god) vrbu i tlo
-krivo zaključio, jer je težina tla ostala gotovo ista a težina vrbe porasla
KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVA
WOODWARD (1665-1728) - VODA i TLO
-uzgajao mentu na tlu-zalijevao biljku s tri tipa vode (kišnica, riječna voda, kanalska voda)
-bolji porast biljke ovisio o sastavu vode-porast ovisi o nekoj tvari, a ne samo o vodi
KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVA
SAUSSURE (1767-1845) –VODA, TLO I UGLJIK DIOKSID
• važnost FOTOSINTEZE
• povećanje biomase prvenstveno je posljedica usvajanja CO2
• biljke iz tla usvajaju dušik i sastojke pepela
KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVATHAER (1752-1828) – tvoracHUMUSNE TEORIJE
• u svojoj knjizi obrazlaže važnost humusa i vode za ishranu bilja
• naglašava važnost primjene stajnjaka
KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVA
BOUSSINGAULT (1802-1887) -utemeljitelj MODERNE ISHRANE BILJA
- proučava odnos tla i biljke, poput većeg broja istraživača toga doba- vrši poljske pokuse sa različitim gnojidbama i plodoredima- naglašava važnost dušika za biljku - važnost ravnoteže hraniva u tlu- negira učenje Tharea o humusnoj ishrani
KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVALIEBIG (1803-1873) – tvoracMINERALNE TEORIJE i ZAKONA O MINIMUMU
• temeljem istraživanja Saussurea i Boussingauodbacio Thareovu humusnu teoriju
• organska tvar – /humus/ se mora mineralizirati• samo anorganske tvari – izvor hrane za biljku
ZAKON O MINIMUMUZAKON O MINIMUMU – prinos ovisi o elementu koji je zastupljen u najmanjoj količini.
1840. -“Primjena organske kemije u poljoprivredi i fiziologiji” - prva knjiga
KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVAMITSCHERLICH (1874-1956) -
korigirao ZAKON O MINIMUMU-prirod ovisi o svim vegetacijskim faktorima, a ne samo o onom koji je u minimumu
- provodio dugogodišnje vegetacijske pokuse (lonci)
Nakon spoznaja o najvažnijim principima ISHRANE BILJA, u prvom redu kako biljka prima
hraniva……?
Postavlja se sljedeće pitanje…
KOJI SU ELEMENTI POTREBNI KOJI SU ELEMENTI POTREBNI ZA RAST I RAZVOJ BILJAKA?ZA RAST I RAZVOJ BILJAKA?
• 1840-1900. god. - izdvajanje ISHRANE BILJA kao samostalne znanstvene discipline (iz Agrikulturne kemije)
• značajan napredak - istraživanja u pješčanim kulturama (Wiegmann, Polstroff)
• te osobito vodenim kulturama (Knop, Sachs i dr.)
KNOP I SACHS (1860) razvijaju TEORIJU MINERALNE ISHRANE
nadziru uvjete uzgoja biljaka - bez tla
proučavaju fiziološku funkciju biogenih elemenata
uklanjaju pojedina hraniva iz “umjetnog medija” (otopine soli)
potrebe biljaka za BIOGENIM ELEMENTIMA utvrdili
10 neophodnih BIOGENIH MAKROELEMENTA:C, O, H, N, P, S, K, Ca, Mg, Fe, od kojih C,O,H,( iz zraka)
Početak 20. stoljeća
razvoj osjetljivijih metoda i tehnika – primjena izotopapojava nepoznatih fizioloških bolesti (biljke i stoka)nedostatak nekih elemenata u malim količinama
- otkriveno još 6 BIOGENIH MIKROELEMENATA:Mn, B, Zn, Cu, Mo, Cl
B i Zn – 1920.Cu i Mo – 1930. Cl – 1954.
Upoznati su svi biogeni elementi, no jošje i danas glavni problem … DUDUŠŠIK!IK!
DUDUŠŠIKIK – aktualan problem ishrane bilja
dva osnovna pitanja:
1. Što je izvor dušika
2. U kojem obliku biljka prima dušik (NO3- ili NH4
+)
Helriegel i Wilfart (1886) –elementarni dušik iz zraka• neke biljke – leguminoze – kvržice na korijenu
Jan Baptiste Boussingault• provodio vegetacijske pokue• većina viših biljaka prima dušik iz tla
RAZVOJ GNOJIDBERAZVOJ GNOJIDBEEmpirijska saznanja- rimsko i grčko doba- usmena predaja- primjena prirodnih produkata ( stajskog gnoja, komposta, fekalija, zelene gnojidbe )
RAZVOJ GNOJIDBERAZVOJ GNOJIDBEOtkriće mineralnih tvari - razvoj industrije mineralnih gnojiva- primjena mineralnih gnojiva u praksi
DUDUŠŠIKIK1828. - Wohler sintetizirao ureu, primjena poslije drugog svjetskog rata
1830. - prva primjena mineralnog gnojiva - čilske salitre i guana
poč. 20 st. - vezan atmosferski dušik i preveden u amonijske i nitratne soli
FOSFORFOSFOR
1843. – superfosfat - prvo proizvedeno tvorničko gnojivo u svijetu (Engleska)
nešto kasnije i tomasfosfat (nus proizvod kod proizvodnje čelika)
Rothamstadu (Lawes i Gilbert)- prva poljoprivredna stanica usvijetu- početak primjene mineralnih gnojiva
KALIJKALIJ
1860. - pronađene kalijeve soli (Strassfurt) -zamjena za pepeo
napredak poslije drugog svjetskog rata - primjena mikrognojiva
danas – proizvodnja pojedinačnih, kombiniranih i kompleksnih gnojiva
Cilj ishrane bilja u hortikulturi
Cilj ishrane bilja u širem smislu• što zdraviji izgled biljaka, bez bolesti i
kloroza• važnost biljo-hranidbenog kapaciteta tla
Cilj ishrane bilja u širem smislu•što zdraviji izgled biljaka,bez bolesti i kloroza
• Cilj ishrane bilja u širem smislušto zdraviji izgled biljaka, bez bolesti i
kloroza
Cilj ishrane bilja u hortikulturi• biljke bez kloroza i nekroza
Cilj ishrane bilja u hortikulturi• kvalitetniji i viši prinosi (prehrambenih
proizvoda), bez fizioloških bolesti
Cilj ishrane bilja u hortikulturikvalitetniji i viši prinosi (prehrambenihproizvoda), bez fizioloških bolesti
Cilj ishrane bilja u hortikulturikvalitetniji i viši prinosi (prehrambenih proizvod
Cilj ishrane bilja u hortikulturi• bolji vizualni dojam u prostoru
Cilj ishrane bilja u hortikulturi
upoznati zahtjeve pojedinih biljaka za određenim tipom staništa (Hydrangea sp.)
Cilj ishrane bilja u hotikulturi korekcija tla, ako ne odgovara određenoj
biljnoj vrsti
- kako ne bi došlo do neželjenih problema i naknadnih sanacija u okolišu
Cilj ishrane bilja u hotrikulturi
• osigurati studentima - dovoljno znanja o:kemijskim (i fiziklanim) karakteristikama tla
• METODE RADA• uzorkovanje tla i biljnog materijala• kemijske analize uzoraka• tumačenje rezultata za potrebe stručnih
projekta ili znanstvenih istraživanja