Usmeni - odgovori

7/25/2019 Usmeni - odgovori

1/38

PITANJA NA USMENOM ISPITU PREDMETANUKLEARNA MEDICINA

I) Radioaktivni obiljeivai ! biolo"iji i #edi$ini% odno& #o'(olo"ije i (!nk$ije

* P'i#jena 'adioaktivni+ obiljeivaa ! #edi$iniRabe se kao dijagnostiko ili terapijsko sredstvo u kardio, gastro, pulmo, nefro, uro, neuro, infekto,imuno i onko LOGIJI, kod bolesti titnjae i kostiju.

* I,oto-i joda3 je po!nati" i!otopa joda # od $%&I do $''I, a jedino je $(I stabilan.$(3I i $3$I su najkoriteniji u medi)ini, a $(*I je najdugovjeniji s t$+( od $. milijuna godina.

.* I,oto-i/ i,oba'i i i,otoni- Je!gra protoni /01 2 neutroni /1 4 atomski maseni broj /51

- O!naka nuklida 506# I0O7O8I /04konst.1 $9O, $O, $&O: 04 I0O;5RI /54konst.1 $'9=Osnovni tipovi radioaktivnog raspada- $1 5LB5=raspad 4 smanjuje se broj nukleona u je!gri emisijom =esti)e /2

)- (1 I0O;5RI 8RIJCL50 4 ne mijenja se broj nukleona u je!gri, nego se neuravnoteDeni brojevi

0 i usklaEuju, je!gra se transformira- @iak n 1= raspad 0 2 e= 2 2

- @iak p 2= raspad 02 e2 2 2 - @iak p E3 0 /2 !raenje1- 31 I0OFCRI 8RIJCL50 4 broj p i n se ne mijenja, je!gra se oslobaEa C =!raenjem iliI*C*

/C se predaje nekom e= i! ?,L,F ljuske koji naputa atom, a mjesto se popunjava = !raenje=Interak)ija 5LB5 i ;C75 !raenja s materijom

- Ek&$ita$ija#predaje se dio C atomu ostavljajuHi ga pobuEenim- Ioni,a$ija# stvara se par iona /nakon odreEenog puta esti)a i!gubi svu C1: domet,

LC7

- 43akono ,'aenje4# raste s 0( apsorbera, !ato materijali sa 0 nisu pogodni !a!atitu od korpuskularnog !raenja=Interak)ija G5F5 !raenja s materijom

- CF valovi koji nose C: interak)ija s materijom je manja pa je prodorna moH veHa- Botoelektriki efekt =foton preda svu C orbitalnom e=- ?omptonov efekt =foton preda samo dio C e=- Atvaranje para foton je apsorbiran u je!gri, stvara se par e= i e2: min. C 4

ekvivalentna masi mirovanja e=4$.%(( Fe@- svim interak)ijama oslobaEaju se e=sekundarna ioni!a)ija=8onekad se emisija CF !raenja ne deava odma", veH je!gra ostaje pobuEena /s vikom C1 min, ",d = FC75A75;ILO A75JC /**m7)1

$


2/38

II) S$inti"'a(ija% !'e5aji/ "a#a ka#e'a/ SPECT/ ob'ada &$inti"'a#a 'a!nalo# iPET6CT

* 7a#a ka#e'a7a#a &-ekt'o#et'ija= oblik spektra ovisi o energiji emisije radioaktivnog i!vora i me"ani!mu kojim je energija deponirana udetektoru = 8rema prirodi fi!ike interak)ije detektori mogu biti

ioni!a)ijski /G=F broja, kalibrator do!a, dDepni do!imetar1s)intila)ijski /G5F5=kamera1poluvodikikemijski

E(ika&no&t detekto'a4 broj radija)ija /esti)a + fotona1 koji reagiraju s detektorom prema ukupnombroju upadni" radija)ija = ovi&i o vrsti !raenja i vrsti detektora= anali!om spektra u anali!atoru /8K51 mogu se ra!dvojiti spektri ra!liiti" radionuklida brojenjemimpulsa unutar odabranog naponskog intervala /jednokanalni anali!ator1 ili se mogu simultano anali!iratira!liiti energijski intervali /viekanalni anali!ator1= sve to pridonosi boljoj kvaliteti slike i smanjenju utje)aja rasprnog !raenjaSCINTI7RA8IJA

= jest slikovna dijagnostika metoda u F kojom se biljeDi biodistribu)ija radiofarmaka u tijelu u oblikus)intigrama.= &$inti"'a#je suma)ijska (> projek)ija stvarni" 3> aktivnosti, a u sebi sjedinjuje podatke omorfologiji i funk)iji organa= dva su osnovna ureEaja !a sintigrafiju s)intigraf i gama kamera* SCINTI7RA8 9&kene')= je pomini s)intila)ijski detektor u sondi s kolimatorom= pomie se postupno u redovima i!nad podruja interesa= impulsi se obraEuju gama spektrometrijom i podat)i se direktno ispisuju na papir ili film.* 7AMA KAMERA= detektor ija uporaba prevladava u F !bog brojni" prednosti nad s)intigrafom bolja je kvalitetasnimke, ima veliko vidno polje, moDe snimati u svim poloDajima, poveHana je uinkovitost detek)ijemanji" aktivnosti, poveHana je br!ina snimanja, !apis se moDe snimati i po"ranjivati u memoriju= osnovni element je isti, k'i&tal NaI 9Tl),o uglavnom kruDnog oblika, promjera /(%='%%mm1o !bog visoke gustoHe i!vrsno apsorbira gama !rakeo tanji kristali imaju bolju re!olu)iju, ali slabije !austavljaju !rakeveHe energije, pa se u dijagnosti)i rabe radionuklidi s energijom do'%% ke@= koli#ato'je olovni blok ili ploa s kanaliHima koji usmjeravajugama !rake, analogno optikim leHamao osnovna uloga im je poboljanje re!olu)ije i smanjenje

rasprenog !raenjao vie je vrsta kolimatora -a'alelni# najeHe upotrebljavan, nakristalu daje sliku i!vora u prirodnoj veliini: konve'"entni# dajeveHu sliku: dive'"entni# smanjuje sliku i!vora: -in+ole# jedinidaje obrnutu sliku i!vora, ima odlinu re!olu)iju, ali manjuuinkovitost, koristi se !a snimanje manji" organa titnjaa, aka= ko#-j!to'i,i'ane "a#a ka#e'epove!ane su s raunalom to omoguHuje po"ranjivanje slike udigitalnom obliku, matematiku obradu slike /poboljanje kontrasta, otklanjanje umova, !aglaEivanje1 ii!voEenje dina#iki+ &t!dija u kojima se raunalno generiraju dinamike krivulje i! regija interesa te setako podat)i mogu anali!irati ne samo kvalitativno veH i kvantitativno= dva su naina slikanja i prika!a podataka gama kameromo -lana'ni &$inti"'a#i% (> slike 3> objekata /gubitak informa)ije o dubini1o to#o"'a#i% slike 3> volumena na temelju rekonstruirani" slika slojni" presjeka /A8C


3/38

- C =fotona transformira se u elektrini impuls- Anali,ato' i#-!l&a = elektronski instrument koji do!voljava prola!ak impulsa s odreEenom

vrijednosti C do brojaa# Avaki radionuklid ima karakteristian spektar C /fotovr"1# @rijednost amplitude pada u unaprijed odreEen opseg = pro!or energije

- :'ojaki &i&te# = broji impulse u odreEenom vremenskom intervalu ili do odreEenog broja- ;i,!ali,a$ija= broj, krivulja, slika

.* Dijelovi "a#a ka#e'eGama s)intila)ijski broja sastoji se od

i. kristalaii. fotomultiplika)ijske )ijevi

iii. pojaivaa impulsaiv. anali!atora impulsav. broja+skener+G5F5 kamera

0* SPECT9Sin"le -+oton e#i&&ion $o#-!ted to#o"'a-+


4/38

III) Radio(a'#a$i% -'oi,vodnja i -'i-'av$i 'adion!klida 9'adio(a'#aka) i#e+ani,#i biodi&t'ib!$ije

* 4Idealni4 'adio(a'#akBarmak 2 radionuklid 4 radiofarmak /otvoreni i!vor !raenja1Radio(a'#a$i su priprav)i radion!klida koji se upotrebljavaju u dijagnostike ili terapijske svr"e unuklearnoj medi)ini. Barmak je neradioaktivni obiljeDiva nekog metabolikog pro)esa ili protoka

krvi, a radionuklid sluDi kao obiljeDiva tog farmaka, odailje "a#a ,'aenje i!van tijela bolesnikapa se distribu)ija radiofaramaka u tijelu moDe detektirati pomoHu skenera, gama kamere ili 8C7 skenaaelo radioaktivni" obiljeDivaa /indikatora1 # Georg von KevesN= u pro)esima mijene tvari tijelo C ra!likuje i!otope jednog elementa, a radionuklidi koji se koristemogu se davati u tako malim koliinama da na te pro)ese uopHe ne utjeu.Idealni 'adio(a'#ak !a dijagnostiku primjenu treba imati$. maksimalnu uinkovitost u! minimalnu radija)ijsku do!u(. jednostavan, br! i jeftin postupak proi!vodnje3. kratko efektivno vrijeme poluelimina)ije = efektivno vrijeme /polu1elimina)ije radiofarmaka 7efre!ultat je fi!ikalnoga vremena poluraspada /7f1 i bioloke /polu1elimina)ije /7b1 i! tijela, a definirano je

jednadDbom $+7ef4 $+7f2 $+7b1

'. isto gama !raenje, C 3% # '%% ke@ !bog vanjski" mjerenja. spe)ifino nakupljanje u )iljnom organu koje se ra!likuje od nakupljanja u drugim organima9. visoku radionuklidsku, radiokemijsku i bioloku istoHu

8remda je po!nato vie od tisuHu radionuklida, u dg. nuklearnoj medi)ini rabimo i" tek $%=akajveHu primjenu ima radioi!otop te"ne)ija /**m7)1 !a"valjujuHi i!u!etno povoljnoj kombina)ijifi!ikalni" i kemijski" svojstava = kratak 7$+( /9 "1 = monokromatsko =!raenje C $'% ke@ /to je optimum !a

gama=kamere1 = jednostavan, br! i jeftin postupak dobivanja i!ravno na mjestu primjene = stvaranje ni!a sloDeni" kemijski" spojeva, to je osnova !a kem. sinte!u **m7)=radiofarmaka

.* 7ene'ato'i 'adion!klida v. 3.

0* ??#T$ 'adion!klidni "ene'ato'**m7) nastaje raspadom **mFo

Generator se sastoji i! staklene kolone s aluminij=oksidom na kojem je adsorbiran **Fo=molibdat, tese ispiranjem /eluiranjem1 kolone fi!iolokom otopinom **m7) odvaja od matinog radionuklidaCluat sadrDi **m7)=perte"netat koji se u tom obliku rabi kao radiofarmak ili sluDi kao pola!ni spoj !asinte!u ostali" **m7)= radiofarmaka

Cluiranja **m7)=generatora obino se provode $=( puta dnevno, a eluirana aktivnost **m7)

funk)ija je /ako su svi ostali parametri nepromijenjeni1 vremena koje je proteklo i!meEu dvajuu!astopni" eluiranja= Ainte!a drugi" te"ne)ijski" radiofarmakao 7)**m se prvo mora redu)irati pomoHu An


5/38

otopina koja je uporabljiva ' tjedna = uporabljuje se !a dinamiku s)intigrafiju bubrega$3$I=metajodben!ilgvanidin /$3$I=FI;G1 isporuuje se u obliku be!bojne, blago kisele otopine kojase uva na temperaturi niDoj od =$% M< i uporabljiva je $ tjedan = rabi se !a lokali!a)ijufeokromo)itoma, te u lijeenju neuroblastoma i feokromo)itoma$(3I /7$+( $3.( "1 proi!vodi se )iklotronski, nije Q=odailja i rabi se u dg. analogno $3$I=radiofarma)ima = kvaliteta s)intigrama bolja, o!raenje bolesnika manje, visoka )ijena$(I /7$+( 9% dana1 obiljeDeni radiofarma)i /$(I=albumin !a odreEivanje volumena krvi i $(I=fibrinogen !a otkrivanje duboki" venski" trombo!a1

>* Radio(a'#a$i obiljeeni & ??#T$Ainte!a **m7)=radiofarmaka u osnovi opisuje se jednadDbomredu)irani **m7) 2 kompleksirajuHi agens S **m7)=kompleksvoEenjem komer)ijalni" pribora /kit1 !a pripravljanje **m7)=radiofarmaka vrlo je

pojednostavljeno boi)a pribora sadrDi potrebne agense u liofili!iranom obliku pa je potrebno samododati otopinu **m7)=perte"netata= **m7)=natrij perte"netat- 8erte"netat ion po veliini i naboju slian je jodidu /I=1, pa se na slian nain raspodjeljuje,

nakuplja i i!luuje i! organi!ma- akon i.v. injek)ije br!o se iri u i!vanstanini prostor i djelomino veDe !a proteine u pla!mi- 8erte"netat u pla!mi slobodno difundira u eritro)ite, a i!luuje se preko Deluane i )rijevne

slu!ni)e- prva (' " urinom se i!lui se oko 3%T, a nakon 3 dana urinom i stoli)om i!lui se oko %Tuneene aktivnosti

- 8erte"netat se rabi !a s)intigrafiju titnjae, Dlije!da slinovni)a, slu!ni)e probavnoga trakta ikoroidnog moDdanog spleta, a moDe se upotrijebiti i !a dinamiko ispitivanje arterijskoga protoka

- 7ipina do!a !a s)intigrafiju titnjae je 3=' F;U /$=( m


6/38

- 0a perfu!ijsku s)intigrafiju pluHa primjenjuje se do!a $$$=$& F;U /3 = m7851- >ietilentriamin pentao)tena kiselina tipina je kompleksirajuHa molekula ra!mjerno male

molekularne teDine, topljiva i stabilna kod fi!iolokog pK- Osim !a s)intigrafiju bubrega i urinarnoga trakta pripravak se koristi i !a s)intigrafiju mo!ga

**m7) =>785 i! krvi prela!i u dijelove mo!ga koji nisu !atiHeni krvno=moDdanom barijerom ibr!o se krvlju i!luuje i! )iljnoga tkiva

= **m7)=merkaptoa)etilgli)ilgli)ilgli)in /F5G31- **m7)=F5G3 !amjenjuje $3$I="ipuran kod dinamike s)intigrafije bubrega, a iroku je primjenu

naao u praHenju bubreDne funk)ije nakon transplanta)ije- I! bubrega i!luuje se i tubularnom sekre)ijom i filtra)ijom= **m7)=dimerkaptojantarna kiselina />FA51- **m7)=>FA5 jednostavni je metalni kompleks koji sadrDi dvije karboksilne i dvije tiolne

funk)ionalne skupine, a primjenjuje se !a s)intigrafiju bubreDni" tubula- **m7)=>FA5 osjetljiv je na svjetlost pa se mora upotrijebiti odma" nakon sinte!e- @eDe se !a proteine u pla!mi, a bubre!ima se u roku ( " i!lui polovi)a aktivnosti i! krvi- rinom se tijekom (' sata i!lui oko 3T aktivnosti= **m7)=(,9=dimetilfenilkarbamoil=metil iminodio)tena kiselina /KI>5, I>51- **m7)=kompleksi s ni!om derivata iminodio)tene kiseline rabe se !a ispitivanje "epatobilijarne

funk)ije, "epatobilijarnu s)intigrafiju i ispitivanje pro"odnosti Duni" putova- I!lui se $T urinom nakon *% min., a nemetaboli!irani agens i!luuje se poglavito preko Dui i

stoli)e= **m7)=i!onitrili- 7o su kompleksi **m7) s 9 i!onitrilni" ostataka- Rabe se !a perfu!ijsku s)intigrafiju miokarda, posebi)e !a lokali!a)iju infarkta miokarda- Radiofarmak je uporabljiv 9 ", a preko bubrega se i!lui (T aktivnosti- 8oetna je aktivnost najveHa u "epatobilijarnom sustavu, !atim u sr)u, sle!eni i u pluHima- @i!uali!a)ija miokarda daje najbolje re!ultate $=( " nakon primjene, poto se postigne optimalan

omjer kon)entra)ije radiofarmaka u odnosu na jetru i pluHa= **m7)=teboroksim- **m7)=teboroksim adukt je metilborne kiseline i te"ne)ij=dioksimskog kompleksa /;57O1- akupljanje u miokardu mjeri se (= min. nakon i. v. injek)ije /$=3% m


7/38

- **m7)=KF85O neutralni je kompleks **m7) u oksida)ijskome stanju 2 i lipofilnog KF85O- Lipofilni karakter kompleksa omoguHuje prola!ak kro! krvno=moDdanu barijeru, !a ra!liku od

**m7)=perte"netata, pentetata ili glukeptata koji se takoEer rabe !a s)intigrafiju mo!ga, ali tu!apreku ne prola!e

- **m7)=KF85O nakuplja se u mo!gu, miiHnom i mekom tkivu, bubre!ima, pluHima i ugatrointestinalnom traktu

- prvoj min. nakon primjene, oko T aktivnosti nakuplja se u mo!gu gdje se &T te aktivnosti!adrDava (' "

- Radiofarmak se i!luuje bubre!ima /'%T1 i "epatobilijarnim sustavom /$T1

- 0bog lipofilnosti, **m7)=KF85O rabi se !a obiljeDavanje leuko)ita

@* Me+ani,#i di&t'ib!$ije 'adio(a'#aka- Fe"ani!am raspodjele radiofarmaka u tijelu i me"ani!am njegove lokali!a)ije u odreEenom

organu odreEeni su svojstvima farmaka = kemijskog entiteta koji ne sadrDi radionuklid- Radionuklid !a odreEeni farmak veDe se kemijskom sinte!om- akon primjene integralnog radiofarmaka moDe se ispitati morfoloka struktura organa i+ili

njegova /pato1fi!ioloka funk)ija

* .BTl(%$7l /7$+( 3 "1, u )iklotronu, i!otonina, blago kisela otopina 7l=klorida = !a perfu!ijsku

s)intigrafiju miokarda

* 818D7R5>IO?LI> ?OJI AC R5A85>5 0 0R5X5JC 8O0I7RO5= ve!an u! primjenu 8C7=a= proi!vodi se )iklotronski, a primjena mu je ograniena na veHe )entre !bog kratkog t$+(B$& /t$+(4$$% min1 # fluorodeoksigluko!a /B>G1

?* @7a9Ga /7$+( & "1, u )iklotronu, i!otonina blago kisela otopina Ga=)itrata uporabljiva je oko $tjedan = !a s)intigrafiju !loHudni" i upalni" pro)esa

B* Od'e5ivanje vol!#ena k'vi/ -la,#e i e'it'o$ita=Fjerenje volumena krvi se temelji na prin)ipu dilu)ije u krvotok se inji)iraju obiljeDeni eritro)iti ili

pla!ma, pa se i! kon)entra)ije obiljeDivaa nakon ra!rjeEenja u krvi i!raunava volumen mase eritro)itaili pla!me. ?ao pla!matski markeri koriste se "umani serumski albumin /KA51 obiljeDen sa I=$3$, I=$(3,7)=**m ili


8/38

;) I#!noanali,a ! od'e5ivanj! kon$enta$ije +o'#ona/ -'ot!tijela i t!#o'&ki+#a'ke'a titnjae

* o'#oni titnjae 1 labo'ato'ij&ka anali,a 5ko je RI5 pribor predviEen !a anali!u tiroksina /7'1, u tom sluaju je obiljeDeni 5g "ormon

tiroksin !or)i neobiljeDenog "ormona su endogeni 7' u u!or)ima seruma i nekoliko po!nati",

standardni" kon)entra)ija 7' 5nali!a se i!vodi tako da se u o!naene kuali)e pipetiraju u!or)i standardni" kon)entra)ija 7',

kontrolni u!or)i i u!or)i seruma koje Delimo anali!irati sve kuali)e dodaje se !atim ista koliina obiljeDenog 5g i spe)ifinog 5t ?uali)e se inkubiraju na propisanoj temperaturi akon !avrene inkuba)ije odvaja se ve!ani od slobodnog dijela obiljeDenog 5g te se mjeri

radioaktivnost kompleksa I! baDdarne krivulje koja se dobije i! i!mjereni" radioaktivnosti !a po!nate kon)entra)ije 7'

oitava se kon)entra)ija 7' u anali!iranom u!orku

.* RIARI5 je imunokemijska reak)ija spe)ifinog 5t, obiljeDenog 5gZ i neobiljeDenog 5g u kojoj nastajukompleksi 5gZ5t i 5g5t

Folarna kon)entra)ija 5t manja je od molarni" kon)entra)ija 5g /analit je u suviku1, pa jeve!anje obiljeDenog i neobiljeDenog 5g !a re)eptore 5t kompetitivno

kompetitivnoj RI5 udio ve!anja obiljeDenog 5g obrnuto je ra!mjeran s kon)entra)ijomneobiljeDenog 5g, odnosno, radioaktivnost kompleksa 5gZ5t je utoliko manja to je veHakon)entra)ija neobiljeDenog 5g

dio ve!anog o!nauje se slovom ; /engl. bound), a slovom B /engl.free) o!nauje seslobodni, neve!ani udio obiljeDenog 5g

FeEusobno djelovanje 5t i 5g u RI5 /kao i u ostalim imunoanali!ama1 prika!uje se jednadDbamakemijski" reak)ija. 7o su reak)ije aso)ija)ije i diso)ija)ije molekula veliki" i mali" peptida,steroida, lijekova i veliki" imunoglobulina otopljeni" u ra!liitim puferima i otopinama soli.

0naajke RI5 su velika osjetljivost, visoka spe)ifinost i jednostavnost postupka i!voEenja, to juje uinilo metodom i!bora u rutinskom radu

8rimjeni RI5 osobito ide u prilog moguHnost nabave gotovog komer)ijalnog kompleta /kit1 kojiomoguHuje dobru ponovIjivost re!ultata mjerenja i!meEu serija anali!a

edostatak RI5 je to se anali!e moraju provoditi u serijama, obino u 3% u!oraka seruma Odvajanje ve!anog od neve!anog obiljeDenog 5g u RI5 bitno je, jer o postupku odvajanja ovise

tonost i reprodu)ibilnost re!ultata=FeEu najeHe primjenjivane metode odvajanja ubrajaju se pre)ipita)ija kompleksa polietilenglikolom /8CG1 imunopre)ipita)ija sekundarnim spe)ifinim 5t ra!ne metode adsorp)ije i apsorp)ije !a ve!anje slobodnog 5g i metode ve!anja reagensa !a vrstu

fa!u=>anas se gotovo iskljuivo primjenjuju metode vrste fa!e (solid phase methods), !bog br!ine i

jednostavnosti postupka, jer se odvajanje postiDe dekantiranjem supernatanta=8roi!vodnja monoklonski" 5t, kao i sve savrenije te"nike ve!anja 5t !a vrstu podlogu /stijenkakuali)e, polistirenske kugli)e, magneti!irane esti)e itd.1 pridonijele su veHoj osjetljivosti i boljoj

pre)i!nosti ti" metoda

0* Radioi#!noanali,a 9RIA) i &line #etode

=7emelje se na imunokemijskoj reak)iji /i!meEu 5g kao analita i spe)ifinog 5t kao imunoreagensa1pri emu nastaje kompleks 5g=5t=0a analitiku "ormona, lipoproteina, patoloki" 5g i spe)ifini" 5t imunokemijske su metode jedina

postojeHa moguHnost

&


9/38

=8ri veHim kon)entra)ijama analita, !a kvantitativna mjerenja iskoritava se svojstvo taloDenjakompleksa 5g=5t=Ispod odreEeni" granini" kon)entra)ija 5g i 5t, pre)ipitat vie ne nastaje, pa se stoga reak)ija pratiobiljeDavanjem jednog od reaktanata=7o je podruje mjerenja kon)entra)ija reda veliine mikro, nano, piko i femtomola=5g, odnosno 5t moDe se obiljeDiti ra!liitim obiljeDivaima radionuklidom /$(I, $3$I, $'


10/38

8odijeljena su na tri tipa stimulirajuHa, blokirajuHa i neutralna. 8omoH pri postavljanju dijagno!eGravesove bolesti i pri pro)jeni efikasnosti terapije.

;I) N!kle'na #edi$ina ! ka'diolo"iji i -!l#olo"iji% -e'(!,ij&ka &$inti"'a(ija#ioka'da/ 'adion!klidna vent'ik!lo"'a(ija i detek$ija &+!nta/ -e'(!,ij&ka iventila$ij&ka &$inti"'a(ija -l!Ha

* S$inti"'a(&ka i&-itivanja &'$a

$. 8CRB0IJ5A?5 A5=Fetoda kojom se utvrEuje regionalna prokrvljenost i vijabilnost stani)a miokarda=Gama kamera = registrira raspodjelu i.v. inji)irani" radiofarmaka /RB1 u miokardu=Radiofarma)i (%$7l, **m7)=FI;I(. 55LI05 ?R@IK 8ROA7OR5=Radionuklidna angiokardiografija /R?1 ili metoda prvog prolaska

# i.v. inji)iranje RB i dinamiko snimanje = prvi prola! kro! sr)e, pluHa i velike krvne Dile=Radionuklidna ventrikulografija /R@1 ili ekvilibrijska

# i.v. inji)iranje /blood=pool1 RB i dinamiko snimanje tijekom vie /stotina1 srani")iklusa = t!v. G57C>=studies

3. 5?7I IB5R?7 FIO?5R>5

=RB !a slikovni prika! 5IF# **m7)=pirofosfat- adsorbira se na denaturirane proteine /granule o!a %='% F;U: snimanje nakon *%\- indika)ije = perioperativni infarkt, dvojbena dg

# $$$In=monoklonska mio!inska 5t- mio!in = dostupan nakon oteHenja stanine membrane- >o!a '=$$$F;U: snimanje nakon ('='& "- indika)ije = akutna nekro!a, miokarditis, odba)ivanje transplantata

'. IA8I7I@5JC ICR@55=distribu)ija i aktivnost simpatike inerva)ije miokarda# RB $3$I=FI;G /$&, F;U1 ili $(3I=FI;G /$& F;U1# analog guanidina

- nakuplja se u ve!ikulama !avretaka postganglijski" simpatiki" Diva)a = spe)ifinitransport

- pasivna difu!ija u druge neuronske strukture# snimanje $\ nakon i.v. inji)iranja /do ' " post i.v.1# anali!a ubr!ana elimina)ija i! miokarda = reduk)ija adrenergiki" neurona# primjena

- nakon transplanta)ije sr)a = potvrda reinerva)ije- >F, polineuropatije, kardiomiopatije

. FC75;OLI05F=prika!uje se utili!a)ija metaboliki" supstrata u miokardu

# )iklotronski kratkoDivuHi radionuklidi i 8C7 kamera- $$


11/38

=is"emina bolest sr)a 4 neadekvatna opskrba miokarda krvlju u odnosu na potrebe stani)a# %T steno!a signifikantna u optereHenju# steno!a &%=*%T signifikantna i u mirovanju

=vrste kardiovaskularnog optereHenja# Crgometrijsko /dinamiko1 4 bi)ikl, sag# Barmakoloko

- @a!odilatatori 4>ipiridamol, 5deno!id- ^=agonisti /^$1 4>obutamin

=ergometrija

# daje dodatne informa)ije /inten!itet vjeDbi, simptomi, C?G promjene, postignuta f+min.,RR1# prognostika informa)ija /identifika)ija visoko ri!ini" bolesnika1

=farmakoloko optereHenje# ne ovisi o psi"ofi!ikim sposobnostima# moguHe i nakon IF# preporuka kod L;;;

?O7R5I>I?5ipiridamol# 5@ blok II i III stupnja# astma /bron"ospa!am 1 = prep. >obutamin# 7I5 i


12/38

>* Radion!klidna an"ioka'dio"'a(ija 9RK)I@ inji)iranje radiofarmaka pa dinamikom s)intigrafijom promatranje protoka kro! sr)e, pluHa i velikekrvne Dile, >G. srani" pogreaka posebno s"untova: 7)=**m=ve!an !a 5L;FI ili CRI7RO785# do!a odrasli '% F;U, dje)a min. $%% F;U# bolus malog volumena i visoke spe)ifine aktivnosti

=metoda snimanja# gama kamera irokog vidnog polja /visoka br!ina brojanja1# anteriorna projek)ija /ili L5O '1# trajanje studije 4 do 9%` u vrem. int. %,%=%,# elektroniko raunalo

=primjena# detek)ija i praHenje intrakardijalnog s"unta

lijevo = desni s"unt@A>

per!istirajuHi duktus arteriosus5A>

bidirek)ioni s"unttranspo!i)ija veliki" krvni" Dila

Ballotova tetralogija# mjerenje CB>@ / i CBL@1

=regije interesa# a. sub)lavia# sr)e />@ i L@1# pluHa />81# aorta

=normalno# protok kro! pluHa /p1 4 protok kro! sistemsku )irkula)iju /s1

=Lijevo = desni s"unt# regije interesa

# rana re)irkula)ija u pluHima# p s 4 ($ /srednji1# p s 4 3$ /veliki s"unt1

@* Detek$ija &+!ntaLIJC@O=>CAI AK7 usporena elimina)ija RB i! pluHa i slabije se prika!uju lijevo sr)e i aorta:>CAO=LIJC@I AK7 pojava radioindikatora u lijevom sr)u i aorti istovremeno s pojavom u pluHima:

* Radion!klidna vent'ik!lo"'a(ija 9RN;)...7)=**m=perte"netat /nije najbolji jer br!o i!la!i i! )irkula)ije, ali dovoljan !a prvi prola!1 i dinamikosnimanje srani" upljina:potrebni su =ergometar, defbrilator, gama=kamera, raunalo:

8O>5


13/38

= in vivo /I@ inji)ira se An=pirofosfat, !atim 7)=**=m kositar=pirofosfat se ve!ao !a eritro)it. 7)=**m Hese ve!ati !a Kemoglobin, nakon to ga ovaj redu)ira1 i in vitro obiljeDavanje eritro)ita /efikasnija metoda=Seritro)iti se inkubiraju s An=)itratom koji reu)ira 7)=**m pa se ovaaj veDe !a "emoglobin1:CA =S GCB4$= C>=postupak se preporuuje !a i!raunavanje globalne istisne frak)ije desnog sr)a:=C?@ILI;RIJA?5 R@ sr)e se snima u 3 projek)ije prednja, lijeva anterolateralna od 'M i lijevalateralna: snimanje se provodi kro! vie stotina srani" )iklusa, potrebna je vremenska sinkroni!a)ijasnimanja s kontrak)ijama pa se to sin"roni!ira pomoHu C?G=a: svaki srani )iklus je podijeljen na $9intervala pa se spajaju slike svakog intervala4suma)ijske slike = prika!uju sr)e u svakom od $9 )iklusa

= GCB !a lijevo i desno sr)e:= GCB4@+C>@: L?49T, >?4T:=porast GCBa u optereHenju !a L? je T:regionalna istisna frak)ija !a svaki sektor=Ssmanjena u podruju infarkta:=paradoksalno gibanje kod aneuri!mi kod kontrak)ije se poveHava:

8RIFJC5 u koronarnoj bolesti /preoperativno odreEivanje stanja istisni" frak)ija1, ukardiomiopatijama i kardiokirurgiji kao pro)jena nakon transplata)ije:

=dinamiko s)intigrafsko snimanje srani" upljina tijekom vie stotina srani" )iklusa=RB **m7) pirofosfatom obiljeDeni eritro)iti

# !adrDavaju se u krvnom prostoru # obiljeDavanje in vivo, in vitro i in vivo+vitro

# 3 projek)ije /58, L5O ', L5O 91# snimanje C?G=trigerirano 4 svi )iklusi !ajedno daju $ repre!entativni srani )iklus/podijeljen u $9 ili vie vremenski" intervala1

=anali!a# globalna ejek)ijska frak)ija /GCB1# regionalne ejek)ijske frak)ije# regionalna kontraktilnost miokarda = posredno= registrira se gibanje grani)a krvni"

prostora u upljinama sr)a1amplitudna slika

# jaina kontrak)ije ventrikla# normalna kontrak)ija 4 visoka amplituda /i npr. )rvena boja1

=fa!na slika# vrijeme kontrak)ije miokarda prema sistoli# normalna kontrak)ija L@ i >@ 4 niska vrijednost fa!e /i npr. plava boja1, istovremeno su

atriji u suprotnoj fa!i /dakle visoka vrijednost fa!e= )rvena boja11volumne krivulje klijetki

# ma]. br!ina punjenja klijetki i vrijeme punjenja# ma]. br!ina praDnjenja klijetki i vrijeme praDnjenja

8RIFJC5=IF

# detek)ija= lokali!a)ija i proirenost# regionalna kontraktilnost# reg. L@CB i >@CB /"emodinamske promjene1# komplika)ije /aneuri!ma1

=detek)ija is"emije# reg. kontraktilnost /mirovanje i optereHenje1# promjena GCB u optereHenju /%T1# nejasni nala! perfu!ije miokarda /L;;;1

=kardiomiopatije# sistolika i dijastolika funk)ija miokarda# ra!likovanje dilatativne /sistolika1 od "ipertrofine i restriktivne /dijastolika

disfunk)ija1# praHenje odgovora na terapiju

=kardiokirurgija# praHenje funk)ije nakon op. !a"vata

transplanta)ija, srane anomalije, aneuri!mektomije87


14/38

=dispnea# ra!likovanje srani" od ostali" u!roka, sistolike od dijastolike disfunk)ije

=praHenje pa)ijenata sa kardiotoksinom terapijom

* Radio(a'#a$i ,a -'ika, ak!tno" in(a'kta #ioka'da=RB !a slikovni prika! 5IF

a. **m7)=pirofosfat=adsorbira se na denaturirane proteine /granule o!a %='% F;U: snimanje nakon *%\=indika)ije = perioperativni infarkt, dvojbena dg

b. $$$In=monoklonska mio!inska 5t=mio!in = dostupan nakon oteHenja stanine membrane=>o!a '=$$$F;U: snimanje nakon ('='& "=indika)ije = akutna nekro!a, miokarditis, odba)ivanje transplantata

?* S$inti"'a(&ko i&-itivanje ine'va$ije #ioka'da=distribu)ija i aktivnost simpatike inerva)ije miokarda

a. RB $3$I=FI;G /$&, F;U1 ili $(3I=FI;G /$& F;U1

b. analog guanidina=nakuplja se u ve!ikulama !avretaka postganglijski" simpatiki" Diva)a = spe)ifinitransport=pasivna difu!ija u druge neuronske strukture

). snimanje $\ nakon i.v. inji)iranja /do ' " post i.v.1d. anali!a ubr!ana elimina)ija i! miokarda = reduk)ija adrenergiki" neuronae. primjena

=nakon transplanta)ije sr)a = potvrda reinerva)ije=>F, polineuropatije, kardiomiopatije

B* S$inti"'a(&ko i&-itivanje #etaboli,#a #ioka'da=prika!uje se utili!a)ija metaboliki" supstrata u miokardu

a. )iklotronski kratkoDivuHi radionuklidi i 8C7 kamera=$$


15/38

albumina /**m7)=K5F1, veliine (%='% c, dok pa)ijent duboko die 5pli)ira se &%=$%% F;U /(=3 m


16/38

$. fa!i /first=breat", [as" in1 pa)ijent to dublje uda"ne kro! masku spojenu !a ureEaj !aprimjenu $336e i !adrDi da", da bi se snimio prvi s)intigram

(. ekvilibrijskoj fa!i u kojoj pa)ijent udie smjesu !raka i $336e, dok se ne snime (s)intigrama od *% s

3. fa!i /[as" out1 pa)ijent udie samo !rak, snima se nekoliko s)intigrama od ' s kojipoka!uju br!inu i!laska radioaktivnog plina i! pluHa

8RO;LCFI 8RI I0@OCJ 7eko disanje 9$l!#-in")kod ?8O; moDe u!rokovati loe s)intigrame LaDno po!itivne re!ultate moDe u!rokovati

= nedostatak ventila)ije u!rokujuHi !atvaranje= tumori koji !atvaraju arteriju= infek)ije= i!ljevi

epokretni pa)ijenti /ve!ani u! krevet1 = problem se rjeava ogranienim i!voEenjem s)intigrama /prika!a1 ili koritenjem mobilne gamakamere /rjeEe1 7ra"eotomirani pa)ijenti = problem se rjeava modifi)iranom maskom /ili pa)ijent moDda moDe vrlo kratko normalno disati1

0* Radio(a'#a$i ! ventila$ij&ki# &t!dija#a**m7)=>785, &$m?r, $336e, $(6e

$9


17/38

;II) N!klea'na #edi$ina ! "a&t'oente'olo"iji i +e#atolo"iji% &$inti"'a(ija jednjaka/Me$kelovo" dive'tik!la/ jet'e/ &le,ene/ !ni+ -!tova/ el!$a i k'va'enja

* S$inti"'a(&ka &ni#anja ! "a&t'oente'olo"iji A)intigrafija jednjaka A)intigrafija gastroe!ofagealnog refluksa /mlijeni sken1 A)intigrafija Fe)kelovog divertikula A)intigrafija jetre s **m7)=/A1koloidom- A)intigrafija sle!ene Kepatobilijarna s)intigrafija /**m7)=KI>51 A)intigrafija praDnjenja Delu)a A)intigrafija gastrointestinalnog krvarenja A)intigrafija "emangioma jetre

.* S$inti"'a(ija jednjaka

Alikovna dg. metoda kojom se snima prola!ak obroka obiljeDenogradiokoloidom !a o)jenu funk)ije /motiliteta1 i morfologije jednjaka Radiofarma)i **m7)=/A1koloid /**m7)=>7851

= $&.=3 F;U /%.=$.% m


18/38

= iHenje )rijeva prije studije 8ostupak snimanja

= odrasli poloDeni na leEa, dje)a obino nagnuta naprijed= s)intigrami /2 lateralni s)intigram nakon mokrenja na kraju studije1

8roblemi kod s)intigrafije Fe)kelovog divertikula = prika! uobiajene raspodjele nakupljanja radiofarmaka

= osjetljivost, ra!liita i!vjeHa /&%T1= !bunjujuHi imbeni)i su aktivnosti urinarnog trakta i+ili praDnjenja Delu)a= potrebna posebna po!ornost prilikom anali!e jer po!itivan nala! re!ultira upuHivanjem pa)ijenta

na opera)ijski !a"vat=akupina aktivnosti desno paraumbilikalno:=LaDno negativan nala!ako ektopina slu!ni)a Fe)kelova i!gubi sposobnost akumula)ije

perte"netata

=* S$inti"'a(ija jet'e i &le,ene 5natomija

= po!i)ija, lobusi, lobulusi, "epato)iti, arterijski i venski sustav, portalni venski sustav,sinusoidne kapilare, limfatini sustav, Duni sustav, ?upfferove stani)e u sinusoidama

Bi!iologija = sekre)ijska i ekskre)ijska, "emopoetska /)irkula)ijska1, skladina i metabolika funk)ija,

detoksika)ija, fago)itno djelovanje ?upfferovi" stani)a 8atofi!iologija

= "epato)elularno oteHenje, regenera)ijska sposobnost, stvaranje oDiljka, smanjenje FBA=a/mononuklearno=fago)itni sustav1 makrofaga u tijelu, ranijeg na!iva RCA /retikuloendotelni s.1

8rimjena = ispitivanje poloDaja i veliine jetre i sle!ene, difu!ni" i fokalni" le!ija jetre i funk)ije sle!ene = danas se uglavnom rabe drugi visokore!olu)ijski modaliteti snimanja jetre /


19/38

= fini koloid ima veHi uptake u jetri= albumin nanokoloid preferira se !a snimanje kotane srDi

SCINTI7RA8IJA SLE3ENE%=radi se povremeno, kada sle!ena slabo funk)ionira=pa)ijentu se u!ima u!orak krvi, odvoje se eritro)iti od pla!me i inkubiraju kako bi se obiljeDili s**m7)=perte"netatom=nakon inkuba)ije eritro)iti se oteHuju toplinom /!agriju se 3% min na '*.* S$inti"'a(ija RES1a jet'e i &le,ene v. '. Y

@* e-atobilija'na &$inti"'a(ija=Radiofarma)i **m7)=I>5 /derivati iminodio)tene kiseline1, po!nati kao KI>5 /"epati) I>51=Fjesto akumula)ije "epato)iti i i!luivanje u Du /bilijarni sustav1=ptake radiofarmaka vre "epato)iti istim me"ani!mom kao to u nji" ula!i i bilirubin=**m7)=KI>5 se i!luuje u Du iji put slijedi /po"ranjuje u Dunom mje"uru i otputa u duodenumkada se Oddijev sfinkter otvara a Dunjak kontra"ira1=kada je u )rijevu, moguHe je istraDiti Duni refluks /i! duodenuma u Deluda)1

?linike indika)ije funk)ijsko ispitivanje "epato)ita i i!luivanja Dui,ra!likovanje tkiva jetre od sle!ene

opstruk)ija !ajednikog jetrenog voda /du)tus "epati)us )ommunis1opstruk)ija )istikog kanala /du)tus )Nsti)us1opstruk)ija !ajednikog Dunog voda /du)tus )"oledo)"us1funk)ija Dunog mje"ura /kronini i akutni kole)istitis1disfunk)ija Oddijevog sfinkteradif. dg. akutnog "epatitisa i akutne bilijarne opstruk)ije /"epatiki uptake1

praHenje nakon op. !bog opstruk)ija u bilijarnom sustavu i kole)istektomijevi!uali!iranje nenormalnog tijeka Dui /fistule1dg. bilijarne atre!ije u novoroEenadi

=Rani s)intigrami trebaju prika!ati jetreni paren"im /ma] aktivnost u jetri vidi se nakon $% min1 >u)tus )"oledo)"us prika!uje se oko (%. min studije

ormalno, Dunjak i tanko )rijevo prika!uju se unutar 9%. min studije /a u istom vremenueliminira se i aktivnost i! "epato)ita1 8ojavljuje se i neto aktivnosti u bubre!ima 8riprema gladovanje preko noHi Radiofarmak **m7)=KI>5 /3= mC1

=8ostupak snimanja /!a ispitivanje jetrenog uptake i klirensa1 8a)ijent se po!i)ionira ispred anteriorno smjetene kamere /obu"vaHa se sr)e, jetra i sle!ena1 eposredno nakon inji)iranja radiofarmaka odma" se !apoinje dinamika studija /$ frem+$ min.

tijekom '=9% min1 a !atim se uine odgoEeni s)intigrami do (' " nakon inji)iranja

=8ostupak snimanja /!a ispitivanje funk)ije Dunog mje"ura i Dunog refluksa1- 8a)ijent se po!i)ionira ispod kamere (% min. nakon inji)iranja **m7)=KI>5 /mogu sepostaviti i


20/38

Faksimalna kon)entra)ija **m7)=KI>5 postiDe se '=9% min. nakon inji)iranja ?ada je potrebna stimula)ija Dunog mje"ura, pa)ijentu se u '. min. moDe dati tekuHi

masni obrok ili kole)istokinin /


21/38

= **m7)=/A1koloid prika!at He se u GI traktu ako je krvarenje aktivno !a vrijeme inji)iranja, te prijenego to ga i! krvi hoisti jetra i sle!ena= **m7)=/A1koloid koji se ne nala!i u jetri, sle!eni, kotanoj srDi vjerojatno je napustio vaskularnisustav i lo)irao se u podruju "emoragije??#T$1e'it'o$iti /pirofosfat11 te"nike obiljeDavanje in vivo, in vitro, modifi)iranoin vivo/vitro (pojedina tehni!a ima ra#liituefi!asnost obilje'avanja)1 in vitro= efikasnost obiljeDavanja oko *&T= kositar=pirofosfat i 3% F;U /$% migitorektalni pregled, pretrage na okultno krvarenje, kolonoskopija, 0@

= 0a prika! upala u nuklearnoj medi)ini koriste se9Ga=)itratLeuko)iti obiljeDeni s **m7)=perte"netatom, **m7)=KF85O ili s $$$InImunoglobulini u obliku monoklonski" i poliklonski" 5t obiljeDeni" s **m7) = imunos)intigrafija$&B>G=8C7

($


22/38

;III) N!klea'na #edi$ina ! ne('olo"iji i !'olo"iji

* Radio(a'#a$i ! ne('o!'olo"iji**m7) /perte"netat, >785 /dietilentriamin pentao)tena kiselina1, F5G3 /merkaptoa)etil 3=gli)in1,>FA5 /dimerkaptojantarna kiselina11: $3$I=OIK /ortojod"ipurat1: 85K /paraamino"ipurat1: $75: 5 i L bubrega(. bubreDni klirens = ekstrak)ijska frak)ija

=visina platoa /maksimuma krivulje1 4 ekstrak)ijska frak)ija3. tran!it time bubrega /F771

=vrijeme postignutog maksimuma krivulje /3 # min1=F77 4 volumen nefrona i kanalnog sustava + protok urina

'. vrijeme elimina)ije RB=t+( 4 $% min / >(% min = patoloki nala!1

=opstruktivne i neopstruktivne smetnje elimina)ije= vaDan i slikovni prika!

=paren"im, kanalni sustav, ev. ra!ina opstruk)ijeRenografske krivulje = evalua)ija ekskretorne funk)ije

a. ROI > i L bubregab. 3 vremenske fa!e

$. 8erfu!ija /tran!it time krvi 4 # $% s1(. ;ubreDna ekstrak)ija /tran!it time urina 4 3 # min13. ;ubreDna elimina)ija /t+( 4$% min1

=* Dina#ika &$inti"'a(ija b!b'e"aPe'(!,ija b!b'e"a /first=pass studN1

a. RB ??#T$/perte"netat, >785, F5G31b. metoda rada

((


23/38

=do!a 3% = % F;U=bolus malog volumena i visoke spe)ifine aktivnosti=snimanje traje 9% s u intervalima od %. s=ROI bubre!i, aorta

=priprema pa)ijenta /dobra "idra)ija 4 %. =$ L vode $" prije pretrage protok urina$. = mL+min i pra!an mje"ur 1 =poloDaj /leDeHi, sjedeHi1 u 85 projek)iji /i!nimno 581 =trajanje (% = '% min /$% # 3% s po sli)i1 =nakon dinamike studije = statika snimka mje"ura

). normalno aorta bubre!i /simetrino i slino aktivnosti u sle!eni1 jetrad. primjena

=kongenitalne anomalije /mali bubreg, 5@ fistule..1=transplantirani bubreg=renovaskularna "iperten!ija

e. obino sastavni dio 'eno"'a(&ke &t!dijef. no'#alni b!b'eni -'otok i,no&i .Bod udarnog volumena /svaki bubreg $%T1

>* Di!'et&ka &$inti"'a(ija b!b'e"a=?od opstruktivnog tipa renografske krivuljefurosemid = diuretik Kenleove petlje

=poveHava volumen i!luenog urina=maksimalan odgovor $ min nakon i.v. inji)iranja %. mg+kg=ra!liiti protokoli /B2(%, B=$1

@* Statika &$inti"'a(ija b!b'e"aFjerenje funk)ionalne renalne mase

a. RB koji se !adrDavaju u bubreDnom paren"imu tubularnom fiksa)ijom=kompleksna interak)ija GB /(%T1 i tubularne apsorp)ije /fiksa)ije1 u proksimalnimtubulima

b. ekskre)ija je spora = prika! korteksa

). RB **m7)=>FA5 /dimerkaptojantarna kiselina1=i.v. inji)iranje &% # $%% F;U=slikanje nakon 3 " /85, 581

d. primjena dg upala i tumora

* S$inti"'a(ija t!b!la b!b'e"a/ 'adio(a'#a$i/ indika$ije= 5ktivna tubularna reapsorp)ija i pasivna difu!ija

=ne detektiraju se s)intigrafskim metodama= 7ubularna sekre)ija

=aktivan i pasivan pro)es na ra!liitim ra!inama nefrona /glomerul, proksimalni tubuli,Kenleova petlja, distalni tubuli, sabirni kanali, ;elinijev vod1

=RB $3$I=OIK i **m7)=F5G3

* Radio(a'#a$i ,a od'e5ivanje b!b'eni+ kli'en&a% ERP8/ 78eke tvari se lue samo GB= uvjeti

= da se slobodno filtriraju /nisu ve!ane !a proteine i ne dijele se u filtra)ijskompro)esu1= bioloki inertne /ne resorbiraju se, ne se)erniraju, niti metaboli!iraju1= nemaju uinke na renalne funk)ije= mjerljive u urinu i pla!mi= radiokemijski stabilne

= inulin = !latni standard

= **m7)= >785 /dietilentriamin pentao)tena kiselina1=lui se gotovo iskljuivo GB /samo $ = (T ve!an na proteine pla!me1=odlina korela)ija s inulinom=dostupan, lako se pripravlja

(3


24/38

?* Dija"no&tika 'enova&k!la'ne +i-e'ten,ijeRadiofarma)i

=**m7)=>785 ili **m7)=F5G3=Oba mjere funk)iju bubrega, a >785 mjeri i GBR. F5G3 primarno se nakuplja i lue gatubularne stani)e bubrega?aptopril

$. ?aptopril apli)iran oralno u moDe otkriti signifikantnu steno!u a. renalis(. Aam me"ani!am odnosi se na dilata)iju eferentne glomerularne arteriole3. Aensitivnost+spe)ifinost je oko &%T'. FoguHe vaDnije, kaptoprilska studija bubrega ima utje)aja na predviEanje odgovora bubrega na

interven)iju. ?aptopril je 5irektna radionuklidna )istoureterografija /!a ra!liku od indirektne gdje se radiofarmak daje i.v.1!a"tjeva kateteri!a)iju mokraHnog mje"ura i uba)ivanje radionuklida i tekuHine radi maksimalnograste!anja mje"ura sa snimanjem tijekom punjenja, praDnjenja i nakon praDnjenja.

0* Dija"no&tika ve,iko!'ete'alno" 'e(l!k&a- ormalni me"ani!am ventila ureterove!ikalnog pripoja je oteHen /kongenitalno1- $+3 dje)e s infek)ijom ima @R- Opasnost pijelonefritisa i trajnog oteHenja bubrega- >irektna radionuklidna )istografija- Indirektna radionuklidna )istografija s **m7)=F5G3- akon Lasi]a

=3 stupnja @R=a- $1 refluks u ureter- (1 refluks u ureter i nakapni)u- 31 refluks u ureter i nakapni)u koja se ini proirena i deformirana:

=* Pe'(!,ij&ka &$inti"'a(ija te&ti&a- R5>IOB5RF5? 7)=**m=perte)"netate- FJCA7O 5?FL5


25/38

Aimptomi i!nenadna bol, otok a be! traume u anamne!iXesta u dje)e, ali se javlja i u (% T sluajeva nakon puberteta

/ op. !a"vat optimalan unutar ' sata od tor!ije: i!meEu '=$% sati anse se smanjuju, a nakon $%sati testis vie nije vijabilan1

I) N!klea'na #edi$na ! ne!'olo"iji% &$inti"'a(ija #o,"a/ 'adion!klidna$i&te'no"'a(ija/ SPECT i

PET6CT #o,"a* Statika i dina#ika &$inti"'a(ija #o,"aSTATIKA%= 0a morfologiju mo!gaDINAMIKA%

= >inamika metoda !a prika! vaskularni" i Darini" promjena, te moDdane smrtido $*%=i" jedina slikovna metoda /dobra osjetljivost, loa spe)ifinost1

= RB = ne prola!e krvno=moDdanu barijeru**m7)=perte"netat**m7)=>785

**m7)=gluko"eptonat /GK1= akumuliraju se u moDdanim le!ijama

lokalno oteHenje KC barijerene)erebralno tkivo unutar mo!galokalno poveHan volumen )irkulirajuHe krvi

= Fetoda rada8remedika)ija 4 a=perklorat /titnjaa i koroidni pleksus1i.v. bolus, do!a % F;Udinamiko snimanje 9% sstatike snimke /rane i odgoEene1 u 58, 85, L57, verte]ROI 4 a. )arotis )om., a. )erebri media, "emisfera /L i >1

= Ctape arterijska % = & s: kapilarna & = $( s: venska $( s= 8rimjena

aneuri!ma i 5@=malforma)ija /art. fa!a, venska 1neke meta. i meningeom /art. fa!a, venska, rana, kasna1meta. )a. pluHa, dojke, glioblastom /art. i ven. fa!a , rana , kasna 1neurinom, astro)itom, aps)es, "ematom, infarkt /art. i ven. "ladno, kasna 1

= 8rimjena danas


26/38

=u prvom prola!u ekstra"ira se &T i ostaje u stani)i=primjena detek)ija demen)ije, C8I, $.=8rimjena 8arkinsonova bolest /ekspresija >( re)eptora je normalna1 dok je kod 8ark.sindroma /atrofija1 indeks manji od $.

= $(3I=joma!enil ben!odija!epanski re)eptori=antagonist ben!odija!epanski" re)eptora

= $$$In=oktreotid somatostatinski re)eptori

=sintetski analog somatostatina /& aminokiselina1=somatostatin /"ormon = $' 5?, fi!ioloki = "ipotalamus, kora, deblo, GI7, pankreas1=re)eptori = u stani)ama neuroendokrinog porijekla /* SPECT #o,"a &.0

I18P1CIT1o# ! klinikoj -'ak&iA8C1 od esen)ijalnog tremora /C71kod kojeg ne dola!i do gubitka funk)ije dopaminergiki" neurona, a u svr"u adekvatnog i

pravodobnog lijeenja bolesnika s 8>=ormalno nakupljanje >a7Aa7A=5simetrino redu)irano nakupljanje >a7A=A8Ca7A785=snimanje do ( ", do!a oko $& F;U

b. )erebrospinalna tekuHina = stvara se u koroidnom pleksusu komora = subara"noidalni

prostor mo!ga i moDdine = resorbira se u gornjem sagitalnom sinusu). ormalno RB !a oko $( " doEe do vr"a "emisfera i ne ula!i u komore="idro)efalus = RB ula!i u proirene komore

d. 8rimjena="idro)efalus /dg. i praHenje nakon postavljanja drena1=lokali!a)ija istje)anja likvora=subara"noidalne )iste

* PET #o,"a= Alikovna metoda !a prika! regionalnog )erebralnog protoka, metaboli!ma kisika i gluko!e

=)iklotronski kratkoDivuHi radionuklidi 2 8C7 kamera

=$O=K(O )erebralna perfu!ija=$&B=B>G, $$


27/38

=normalna fi!iologija=C8I,


28/38

$ Av 4 J+kg 4 $%% remaAvi radionuklidi koji se rabe u nuklearnoj medi)ini imaju R 4 $, pa su apsorbirana i ekvivalentnado!a numeriki istovjetne, to ne vrijedi !a nuklearne ak)idente pri kojima ioni!iraju Q=esti)e ineutroniJednaka apsorbirana do!a ra!liiti" vrsta !raenja moDe i!a!vati ra!liite bioloke uinke pa se govorio ekvivalentnoj do!i !raenjaOna osim apsorp)ije energije po masi tkiva vodi rauna i o vrsti !raenja i o distribu)iji energije utkivu, to omoguHuje i!ravno usporeEivanje uinaka ra!ni" vrsta !raenja u ra!nim tkivimaCfektivna do!a !broj umnoDaka ekvivalentni" do!a !a pojedine organe s teDinskim faktorima ti"

organa /715psorbirana i ekvivalentna do!a u organu ne mogu se i!ravno mjeriti0a nji"ov i!raun potrebno je to tonije po!navanje odnosa aktivnost=vrijeme nakon unosaaktivnosti, a takoEer i po!navanje biodistribu)ije unesenog radionuklida7ako se odredi nakupljena aktivnost u organu /ili regiji tijela1 koja je nuDna !a i!raunavanjeapsorbirane do!e8ostoje publi)irani poda)i dobiveni raunalom o ekvivalentnim do!ama !a pojedine organe iefektivnoj do!i !a )ijelo tijelo, !a ra!liite Divotne dobi, koje potjeu od ra!liiti" radiofarmaka

=* :ioloki !in$i ,'aenja v. 9. i .

>* Podjela !inaka -'eko#je'no" ,'aenja na o'"ani,a# v. 9. i .

@* Sto+a&tiki !in$i ,'aenja?ar)inogene!aZ /(%%2 mAv, ri!ik '=T+Av, &%=$%%2+$%, ba!alna stopa (%%%+$%1="ematoloke neopla!me 5LL, 5FL, A /(=3 g laten)ija, 9=& g ma], ( g anuliran efekt1=solidne neopla!me pluHa, Deluda), dojka, kolon, titnjaa /S$%% mAv1, ovarij, F8 /rana dobekspo!i)ije, progresivni eks)es in)iden)ije starenjem1?onatalne malforma)ijeZ;e! praga do!e, !a $ Av, ri!ik linearno ra!mjeran do!i /linear=no=tres"old "ipote!a1S$ Av, linearno=kvadratni model ri!ika

* Dete'#ini&tiki !in$i ,'aenja=8rag do!e = radiosen!itivnostCritem 3 AvAterilitet, menopau!a 3 Av /(=' Av, dob1?atarakta S( Av /$% Av kron.1Kipotireo!a /interna kontamina)ija, inkorpora)ija1Kematopoe!a S%. Av5kutni radija)ijski sindrom S%. Av! prag do!e definiran radiotroleran)ijom tkiva efekt je siguran, teDina manifesta)ija ra!mjernado!i, u! kumulativni karakter ekspo!i)ije

* Dijelovi &tani$e najo&jetljiviji na ioni,i'aj!He ,'aenje>? stanine je!gre je najosjetljivija !a letalno oteHenje /kromosomi1OteHenja membrana stanini" organela /li!osoma, C8R i mito"ondrija1OteHenja makromolekula /en!imi, R?1sporava se stanina dioba, smrt stani)e, transforma)ija u malignu stani)u


29/38

8osljedi)a je skraHenje Divotnog vijeka, pojava kar)inoma i+ili smrt o!raene osobe

B* Uin$i #ali+ do,a ioni,i'aj!He" ,'aenjaAomatski # pojave se na o!raenoj osobiGenetski /nasljedni1 # pokaDu se tek na potom)ima o!raeni"

esto"astini # !a koje postoji prag do!e ispod kojeg se uin)i ne pojavljuju, a i!nad praga postajusve jai s porastom do!e /svi somatski uin)i, osim kar)inoma i leukemije1Ato"astini # !a koje ne postoji prag do!e, nego se ovisno o do!i samo smanjuje ili poveHavavjerojatnost pojave uinka koja uvijek postoji /svi genetski uin)i, a od somatski" kar)inom i

leukemija1ormesis# stimula)ijski uinak mali" do!a na Divotne pro)ese5daptivni odgovor na ioni!irajuHe !raenjekorisni efekti niski", protra"irani" do!a = radiore!isten)ija, kemore!isten)ija, supresija spontanekar)inogene!e /stimula)ija >5 repara)ije, imunostimula)ija1Cfekti na plodnost, oekivani Divotni vijek, rast;ifa!ini odnos ri!ika i do!eOkupa)ijska ekspo!i)ija efekt selek)ijskog pro)esa0a sve nasljedne uinke i kan)erogene!u ne postoji prag do!e jer su posljedi)a sluajnog dogaEaja

* Djelovanje -'eko#je'no" ,'aenja na o'"ani,a#I!loDene profesionalne osobe koje rade s !raenjem i bolesni)iOsobe i!loDene radija)ijskom ak)identu8osljedi)e radija)ijskog ak)identa mogu biti lokalno o!raenje, o!raenje )ijelog tijela ikontamina)ija /vanjska i unutarnja1Radija)ijski ak)ident prema posljedi)ama akutna /nuklearna bomba, nuklearne "avarije, nestrunorukovanje velikim i!vorima !raenja1 i kronina i!loDenost !raenju /profesionalne osobe1

.* Radija$ij&ke o,ljede v. $3.

0* Kone 'adija$ij&ke o,ljedeO!ljeda !raenjem na manjem podruju tijela /ruke, prsti, bedro1?linika slika slina termikoj opeklini /promjene od blagog eriteme do nekro!e, ovisno oapsorbiranoj do!i18rola!ni eritem /nakon $=( dana1 je posljedi)a oslobaEanja va!oaktivni" amina, ise!ava u (. tjednuAtalni eritem /vraHa se nakon (=3 tjedna1, posljedi)a vaskulitisa i prateHeg poveHanog krvnog protoka,u! edem, bol i mje"ure, traje (%=3% danaCdem /topao, tvrd, )rven, sjajan, bolan1, posljedi)a vaskulitisaCpidermitis /oteHenje ba!alnog sloja koDe1

ekro!a /ul)era)ije s fibrinskim naslagama1Cpila)ija /do GN kosa se moDe obnoviti, a i!nad folikuli su uniteni18oremeHaj pigmenta)ije /"iperpigmenta)ija # pojaanje aktivnosti melano)ita: "ipopigmenta)ija ilidepigmenta)ija # destruk)ija melano)ita1

Lijeenje = ovisno o stadiju koDni" promjenaeutralna krema$T otopina gentiana violet?ortikosteroidna krema /u svim stadijima upale15nalgeti)iZ ?ontraindi)irani lijekovi koji i!a!ivaju depresiju kotane srDi

=* Ak!tni 'adija$ij&ki &ind'o#?ompleksan kliniki entitet u!rokovan o!raivanjem )ijelog tijela velikim do!ama ioni!irajuHeg!raenja?linika slika

= 8rodromalna fa!a /do '& ": reak)ija autonomnog Divanog sustava na o!raenje = anoreksija,munina, povraHanje, proljev, abdominalna bol: konjuktivitis, )rvenilo koDe, profu!no !nojenje, ok:glavobolja, vruHi)a, pareste!ije, ataksija, de!orijenta)ija, koma1= Latentna fa!a /$=' tjedna: slabost, glavobolja, koDne promjene1

(*


30/38

= Fanifestna bolest /subkliniki oblik kromosomske abera)ije limfo)ita, smanjenje broja spermija:"ematopoe!ni sN. oteHene matine stani)e u kotanoj srDi i limfatinom tkivu granulo itrombo)itopenija, supresija imunolokog sustava: klonulost, glavobolje, anoreksija, munina,eventualno povraHanje i proljev, !imi)a, poviena temperatura, pete"ije, epistaksa, krvarenje desni,"emopti!a, "emateme!a, melena: gastrointestinalni sN. !bog in"ibi)ije mito!e nediferen)irani"stani)a u kriptama muko!e tankog )rijeva = bakterijemija i! )rijevne flore, gubitak tekuHine,elektrolita i albumina, disten!ija trbune stijenke !bog prestanka peristaltike, toksemija,"ipovolemijski ok, sepsa, "ipokaliemija: smrt: neurovaskularni sN. Darenje, trn)i, nemir, edemmo!ga, dilata)ija povrinski" moDdani" krvni" Dila # slika fulminantnog en)efalitisa

= ?asna fa!a /postupni prestanak simptoma, s duljim umorom i smanjenom toleran)ijom na tjelesninapor= Lijeenje poremaHaja"ematopoe!nog sustava /potpora krvotvorni" organa do oporavka ili smrti # transfu!ije,transplanta)ije kotane srDi, daju se trombo)iti !bog sprjeavanja krvarenja i neutrofili !a sprjeavanjeinfek)ije, regulira se disbalans tjelesni" tekuHina1gastrointestinalnog sustava /su!bijanje infek)ije antibioti)ima, antimikoti)ima, parenteralna pre"rana1sredinjeg Divanog sustava /simptomatsko1lijeenje infek)ije /sterilni uvjeti s laminarnim strujanjem !raka1

>* Ak!tni i k'onini !in$i ,'aenja v. $'. Y i $9.

@* K'onini !in$i ,'aenja?ronini radiodermitis /dugotrajna i!loDenost manjim do!ama # koDa su"a, atrofina, be! dlaka ikose, teleangiekta!ije, atipina pigmenta)ija1?atarakta /i!ravnim djelovanjem ] i P i Q=!raka, neutrona1Genetski uin)i /muta)ije gena ili kromosomske abera)ije1?od niski" do!a nema statistiki !naajnijeg poveHanja in)iden)ije kar)inoma0a visoke do!e postoji korela)ija i!meEu visine do!e i in)iden)ije kar)inoma

* 3atita od ,'aenja0akonska regulativa- Organi!a)ija i ustroj referentni" )entara, nad!orna tijela, sluDba motrenja- GraEevinska regulativa- abava, promet, uporaba, rukovanje, skladitenje i odlaganje radioaktivni" tvari- Industrijska, dijagnostika i terapijska primjena !atvoreni" i otvoreni" i!vora !raenja- 8ostup)i li)en)iranja i eduka)ije- 0akonsko definiranje ma]. doputeni" do!a u opHoj popula)iji i profesionalnoj ekspo!i)iji- 8olitika !apoljavanja i nad!ora djelatnika- 8regledi pri prvom !apoljavanju- Redoviti i i!vanredni sistematski pregledi- 8rvi teaj i teajevi obnove !nanja- >o!imetrija

5L5R5 prin)ipi as lo[ as reasonablN a)"ievableFjere osobne !atite = fi!ikalne osnove- @rijeme- daljenost /r =(1- 0atitni materijali /8b=titni)i1- I!bjegavanje interne kontamina)ije=puenje i pre"rana u sferi otvoreni" i!vora !raenja

* 3atita od ioni,i'aj!He" ,'aenja -'in$i-i5L5R5 prin)ipi as lo[ as reasonablN a)"ievable

?* O&obna do,i#et'ija=8rofesionalna ekspo!i)ijaCfektivna do!a % mAv u godini u!:Cfektivnu do!u ma] $%% mAv u u!astopni" godina

3%


31/38

Ckvivalentna do!a na le)u oka $% mAv u godiniCkvivalentna do!a na ekstremitete ili koDu %% mAv u godini=OpHa popula)ijaCfektivna do!a $ mAv u godini:Ckvivalentna do!a na le)u oka $ mAv u godiniCkvivalentna do!a na ekstremitete ili koDu % mAv u godini

.B* Po&t!-$i ! &l!aj! -'eko#je'no" o,'aivanja ili konta#ina$ijeReanima)ija i stabili!a)ija bolesnikovog stanja

0austaviti krvarenje, odrDati pro"odnost dini" putova, lijeiti stanje oka i su!bijati bol8oetna dekontamina)ija /skidanje odjeHe, u!imanje bioloki" u!oraka # krvi, mokraHe, stoli)e,obriska koDe, nosa, u"a, rana itd., vanjsko mjerenje kontamina)ije runim monitorima !raenja,uklanjanje svi" neistoHa, pranje u! !atitu rana, ponovno monitoriranje i u!imanje u!oraka, ispiranjerana i usta obilnom koliinom fi!ioloke otopine8oetna dekontamina)ija prestaje kad se ponovljenim pranjem kontamina)ija monitoriranjem vie nesniDavatvrEivanje do!e i vrste !raenja koju je bolesnik primio8rikupiti sve raspoloDive podatke o visini apsorbirane do!e i vrsti !raenjatvrditi primljenu do!u na do!imetrimaAtupanj preostale kontamina)ije na bolesniku i!mjeriti monitorom

I!mjeriti radioaktivnost u u!or)ima kose, nokta, metalni" predmeta na bolesniku koja je aktivirananeutronima

3$


32/38

I) N!klea'na #edi$ina ! i&-itivanj! kotano" &!&tava i onkolo"iji% &$inti"'a(ijako&ti i ,"lobova i kotane &'i/ &$inti"'a(ija "alije#/ obiljeeni# -'ot!tijeli#a i&$inti"'a(ija 'e$e-to'a/ n!klea'no1#edi$in&ka dija"no&tika in(ek$ija6!-ala

* S$inti"'a(ija kotano1,"lobno" &!&tava= A)intigrafija skeleta primjenjuje se kod gotovo svi" bolesti kosti i !globova /u odrasli" i dje)e1= ajeHa patoloka stanja !a primjenu

= primarni tumori kosti /benigni i maligni1= metastatski tumori kosti

= osteomijelitis = frakture = 8agetova bolest = difu!ne metabolike bolesti skeleta = aseptina nekro!a kosti = ra!ne bolesti !globova /npr. artritisi1

= A)intigrafija osteotropnim radiofarma)ima jedna je od najeHe primjenjivani" metoda u nuklearnoj= >ijagnostiki slikovni postupak s osteotropnim radiofarma)ima prika!uje mjesto pojaanognakupljanja u kotanoj le!iji ili smanjenog nakupljanja na mjestu afunk)ije kotanog tkiva= Radionuklidima obiljeDeni fosfatni spojevi nakupljaju se u kotanom "idroksi=apatitu /pojaano ilismanjeno na mjestima oteHenja kosti1= A)intigrafski prika! !globova koristan u pro)jeni upala= 8rvi radionuklidi koji su se ire rabili !a s)intigrafiju kosti bili su radioi!otopi stron)ija &Ar,&mAr, a potom $&B= 8rekretni)a je nastupila uvoEenjem polifosfatni" /fosfatne skupine u molekuli ve!ane preko atomakisika1 i difosfonatni" spojeva /fosfatne skupine ve!ane preko atoma ugljika1 obiljeDeni" s **m7)

perte"netatom, koji se danas iskljuivo rabe !a s)intigrafiju kosti= Od polifosfata primjenjuje se pirofosfat /ima dvije fosfatne skupine1= Od difosfonata najeHe se primjenjuju

= F>8 /metilen difosfonat1 = >8> /dikarboksipropan difosfonat1 = CK>8 /etilen "idroksidifosfonat1

= Fe"ani!am akumula)ije ovisi o vrsti osteotropnog radiofarmaka= Avi osteotropni radiofarma)i stupaju u reak)iju s kristalom "idroksiapatita /sastavni dio kosti1

= i!mjenom s


33/38

s)intigrafija = neposredno nakon inji)iranja radiofarmaka tijekom $. min. snimaju se dinamiki s)intigrami utrajanju od $. s /prika! prokrvljenosti regije skeleta1 = nakon $ min. rani odgoEeni s)intigram /prika! raspodjele radiofarmaka u krvnim prostorimakosti = blood pool") - nakon 3 " klasini statiki s)intigram

=Gamma kamerom moDe se uiniti s)intigrafija )ijelog kostura ili njegovi" pojedini" regija /!bogtonije lokali!a)ije le!ije1= Lokali!a)ija le!ije najtonije se moDe odrediti A8CG=8C7= Ostali **m7)=Interleukin &: 5ntimikrobni peptidi: **m7)=biUui)idin (*='$

>* S$inti"'a(ija !-alni+ bole&ti & ??#T$= ObiljeDeni vlastiti leuko)iti !adrDavaju sposobnost migra)ije do mjesta upale i nakon obiljeDavanjaradionuklidom= Leuko)iti se i!oliraju i! oko % ml ispitanikove krvi sedimentiranjem i )entrifugiranjem /elimina)ijaeritro)ita1= ObiljeDavanje leuko)ita s **m7)=perte"netatom je jeftinije i eHe se koristi /niska apsorbirana do!a!raenja1

= **m7)=KF85O !bog svog lipofilinog oblika ula!i u i!dvojene leuko)ite i konvertira se u "idrofilnioblik /koji ostaje !arobljen unutar leuko)ita1= Leuko)iti se mogu obiljeDiti i in vivopomoHu antigranulo)itni" monoklonski" protutijela /5t1 kojasu veH obiljeDena s **m7)=perte"netatom= ajeHe se koriste obiljeDena intaktna 5t mijeg porijekla, koja ula!e u nespe)ifinu kriDnu reak)ijus


34/38

funk)ijski" fragmenata tog 5t1= akupljanje )iljnog 5g uka!uje na !loHudni tumor !a kojim se traga= Ispitan je )ijeli ni! 5t protiv 5g melanoma, raka dojke, guterae, prostate, limfoma i drugi" tumora= ?liniko !naenje postigla su !a sada samo obiljeDena 5t u dijagnosti)i raka debelog )rijeva isero!nog raka jajnika /5t protiv


35/38

smanjenog nakupljanja1 = C[ingov sarkom /podruje "omogenog nakupljanja s neotrom grani)om prema !dravoj kosti1 = Kondrosarkom /manji inten!itet nakupljanja s unutarnjim vruHim !onama i naglaenomgrani)om prema !dravoj kosti1

= a troetapnom s)intigramu kod primarni" maligni" tumora kosti pojaana je perfu!ija lokali!iranana le!iju u prvoj arterijskoj etapi

FC75A750C= I!a!ivaju osteoblastinu reak)iju i u sluajevima kada je le!ija osteolitina /!bog toga se metasta!e

prika!uju kao podruja pojaanog nakupljanja radifarmaka i najeHi je prika! multipli" vruHi"

!ona1= Fultiple metasta!e u skelet daju kar)inomi dojke, prostate, bron"a, Delu)a i drugi /visok postotakmetasta!iranja u kosti1= A)intigrafijom skeleta moguHe je pratiti odgovor kotani" metasta!a na lijeenje /odreEivanjeminten!iteta nakupljanja radiofaramaka u le!ijama prije i nakon terapije1= >ifu!na !a"vaHenost skeleta metasta!ama daje supers)an

/u skeletu akumulira se vie od &%T apli)irane do!e u! odsutnost aktivnosti u bubre!ima imokraHnom mje"uru, te vrlo malom aktivnosti u )irkula)iji i mekim tkivima1

?* PET kod !-ala i t!#o'a ko&ti= $&B>G /fluoro=(=deoksigluko!a1=8C7 danas, jedna je od najbrDe ra!vijajuHi" nuklearno=

medi)inski" metoda= ?ao neinva!ivna molekularna slikovna te"nika koja koristi po!itonske radiofarmake postaje korisnai u otkrivanju upala /osteomijelitis, instabilitet endoprote!e1 i tumora kosti= 7emelji se na injeni)i da upalni pro)esi kosti !bog veHe metabolike aktivnosti /poveHanaglukoli!a1 u!imaju veHu koliinu radiofarmaka nego okolno tkivo /$&B>G pojaano nakupljajuupalne stani)e = neutrofili i aktivirani makrofa!i1= ;iokemijske promjene u tkivu !a"vaHenom upalom pojavljuju se prije morfoloki" /vaDno !a ranootkrivenje pro)esa upale kosti1= 7akoEer i maligni tumori kosti !bog veHe metabolike aktivnosti pojaano nakupljaju $&B>G

B* Radion!klidna dak'io$i&to"'a(ijaA)intigrafija su!ni" putova. a!iva se i lakrimalna dakrios)intigrafija. oko se ukapa radiofarmak iispituje se pro"odnost su!ni" putova i dinamika drenaDe su!a. ?oristi se 7)=**m=perte"netat u fi!iolokojotopini. 8ojedinana do!a je $,&=3, F;U. Radiofarmak se ukapa u oko i prati se gama=kamerom koja jeopremljena s posebnimpinholekolimatorom s otvorom od $ mm. Animanja se odvijaju u poetku svaki"$%=(% sekundi, a kasnije svaki" minuta /,$%,$,(%1.I>I?5


36/38

=isti prin)ip ve!anja radionuklida !a protutijelo kao i u imunos)intigrafiji, samo to su potrebni viio#je'i 'adion!klid6-'ot!tijelo 9R6P ./>60B)GINTRAKA;ITARNA TERAPIJA= radionuklid u peritoneum ili pleurulijeenje maligni" i!ljeva:= 8=3(!bog neadekvatnog uinka "ormonalne ili kemoterapijedanas se manje rabi jer postoje dobri)itostati)i:SCINTI7RA8IJA 7a1@1$it'ato#= afinitet !a tumorske stani)e i mjesta upale /smatra se da se veDe na transferin pa na transferinskere)eptore1, ponaa se kao ion Delje!a i veDe se na 8ERITIN /puno feritina ima npr. u limfomima1:

= I@ primjenaveDe se na transferin i "aptoglobin pla!mepoto je ve!an !a bjelanevine nekonpoveHane permeabilnosti kapilara u upali ide ne mjesto upale = !ato u upali.I>I?5A bolesnika:

39


37/38

I;) Dija"no&tika i lijeenje bole&ti titnjae% #je'enje ak!#!la$ije 'adiojoda/&$inti"'a(ija/ !lt'a,v!k/ $itolo"ija i lijeenje 'adiojodo#

* S$inti"'a(ija endok'ino" &!&tava.* T!#o'&ke bole&ti titnjae0* Net!#o'&ke bole&ti titnjae=* Dija"no&tika bole&ti titnjae in vitrote&tovi#a>* Radion!klidna i&-itivanja (!nk$ije titnjae@* Di(!,ne &t'!#e* vo'a&ta &t'!#a

* S$inti"'a(ija titnjae?* S$inti"'a(ija vo'a&ti+ -'o#jena titnjaeB* U3; titnjae* U3; i $itolo"ija titnjae.* E+o"'a(&ki -'ika, di(!,ni+ i vo'a&ti+ -'o#jena titnjae0* :eni"ni t!#o'i titnjae=* Pato"ene,a "!e>* U-ale titnjae@* a&+i#otov ti'eoiditi&* S!bak!tni ti'eoiditi&

* Ki'!'ko lijeenje bole&ti titnjae?* Ko#-lika$ije ki'!'ko" lijeenja bole&ti titnjae.B* Dija"no&tika i lijeenje ti'eotok&ine o'bito-atije.* Radiojodna te'a-ija ! beni"ni# bole&ti#a titnjae..* Dija"no&tika i lijeenje tok&ino" adeno#a i vievo'a&te tok&ine "!e.0* 7'ave&ova bole&t.=* Klinika &lika 7'ave&ove bole&ti.>* Te'a-ija +i-e'ti'eo,e.@* Ti'eotok&ina k'i,a

.* Podjela i !,'o$i +i-oti'eo,a.* Klinika &lika +i-oti'eo,e

.?* Po&lijeabla$ij&ka +i-oti'eo,a0B* Sek!nda'na +i-oti'eo,a0* Mik&ede#ato,na ko#a0.* Te'a-ija +i-oti'eo,e00* Ende#&ka "!a i jodna -'o(ilak&a0=* Pato"ene,a "!e0>* Dija"no&tika #ali"no" vo'a ! titnjai0@* O-e'a$ije titnjae

0* Ka'$ino#i titnjae0* i&toloka kla&i(ika$ija ka'$ino#a titnjae0?* T!#o'&ki #a'ke'i ka'$ino#a titnjae

3


38/38

=B* Te'a-ija ka'$ino#a titnjae=* Lijeenje di(e'en$i'ani+ ka'$ino#a titnjae=.* Abla$ij&ko lijeenje ka'$ino#a titnjae 'adiojodo#=0* Lijeenje #eta&ta,a di(e'en$i'ano" ka'$ino#a titnjae==* P'i#jena +!#ano" 'eko#binantno" ti'eot'o-ina ! -'aHenj! $a* titnjae=>* Dija"no&tika ka'$ino#a titnjae koji ne nak!-ljaj! 'adiojod=@* MEN.A i MEN.: &ind'o#

Documents

Usmeni - odgovori