Zanimanje;

HOTELIJERSKO-TURISTIKI TEHNIAR TEHNIAR/KA AGROTURISTIKI TEHNIAR/KA

Nastavni predmet;

Turizam i marketingPRVO NASTAVNO PISMO

NASTAVNA DOKUMENTACIJA ZA SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE I PREKVALIFIKACIJU ODRASLIH

2011. godina

Vlastita naklada

2

TURIZAM I MARKETING

Prvo nastavno pismo za program zanimanje:

Hotelijersko-turistiki tehniar/ka Agroturistiki tehniar/ka 4. razred

3

SADRAJPrije nego ponemo.. Umjesto uvoda ............... Osnovni pojmovi turizma.. 2.1. Turizam 2.1.1. imbenici turizma .. 2.1.2. Oblici turizma .. 2.1.3. Specifini vidovi turizma .... 2.1.4. Osnovne karakteristike turizma .. 2.2. .. 2.3. Turistiko 2.3.1. Prijevoz u turizmu 2.4. 2.5. Turistiko . Turistika ... Potrebe ... 3.1. 3.2. 3.3. Pojam .. Turistike Klasifikacija potreba prema A. Maslowu 4. Motivi 4.1. Motiv i motivacija 2 ... potrebe potrebe 2 2 2 2 2 3 2 3 destinacija mjesto putovanje Turist 5 6 7 7 8 9 1 0 1 3 1 4 1 7 1 7 1 9 2 0

4

4.2.

Motivi

u

turizmu

5 2 5

.. 5. Proces donoenja odluke o turistikom putovanju

2 6 2 9

6. Literatura 7. Kontrolna ... zadaa

3 1 3 2

Prije nego ponemo, podsjetimo se to je uenje!Uenje moemo jednostavno definirati kao proces stjecanja znanja koja nam trebaju i uz pomo kojih moemo kvalitetnije i bolje ivjeti. Iako se pojam uenja najee vee uz kolu i usvajanje znanja iz razliitih nastavnih predmeta, uenje zapravo poinje jo u ranom djetinjstvu kad poinjemo uiti govoriti i hodati. I dok nam uenje govorenja i hodanja ide glatko i jednostavno, uenje u koli zna ponekad predstavljati problem. Tako esto moemo uti kako netko puno vremena provodi s knjigom u ruci, a rezultati mu nisu zadovoljavajui. S druge strane, neki uenici vremenski ne ue jako puno, ali puno znaju i postiu dobre rezultate. Ako stavimo na stranu sve razlike u sposobnostima uenika (koje mogu imati veliku vanost), ne treba nam puno razmiljanja da shvatimo kako pri uenju veliku ulogu ima koncentracija i kvaliteta uenja. Uspjeni uenici znaju dobro planirati i organizirati vrijeme, kvalitetno voditi biljeke, dobro pisati testove, brzo i efikasno itati, dobro prezentirati naueno.

Najlake ete zapamtiti sadraje koje uite ako:1. Sluate predavanja 2. Uite iz literature - samostalnim prolaenjem kroz literaturu moemo prekidati uenje, traiti nove informacije, raditi svojim tempom i pribliiti si sadraje.

5

3. Izradite biljeke - Najbolje je koristiti veliki format papira i na jednu stranu biljeiti pojmove, kljune rijei, podjele i definicije, a na drugoj strani ostaviti mjesta za nadopunjavanje iz literature. Biljeke se rade tek kad smo proli literaturu i znamo cjelinu, te slue samo kao pomagalo za uenje i reprodukciju sadraja. 4. Samostalna reprodukcija sami provjerite koliko razumijete gradivo. Najbolje je svoje znanje provjeriti nekoliko sati nakon uenja ili drugi dan. Bitno je samostalno formulirati cijelu reenicu i ne otvarati biljeke. Uvjet za daljnje uenje jest razumijevanje gradiva. 5. Diskusija - razgovor s vie razliitih osoba o njihovim razmiljanjima, idejama, znanjima i praksi o odreenoj temi. 6. Rjeavanje problema - najvia razina uenja u kojoj koristimo naueno ponaanje i znanje u realnoj situaciji u svakodnevnom ivotu.

Uspjeh u uenju temelji se 40% na radu s literaturom i biljekama, te 60% na radu na reprodukciji i strukturiranju znanja.

6

1. Umjesto uvoda1ovjek je ve od samih poetaka svoje povijesti putovao iz raznih razloga i pobuda. Stoga se u teoriji esto provlai teza da je i turizam, koji je nezamisliv bez putovanja, pojava stara koliko i ovjeanstvo, odnosno da je zapoeo s prvim putovanjima i migracijama. Meutim, takav stav nije potpuno prihvatljiv jer su ta putovanja uglavnom bila povezana s pitanjima egzistencije, kao to je potraga za boljim uvjetima za prehranjivanje ili iz ratnikih pobuda. Neki teoretiari zastupaju tezu da se turizam poeo razvijati u trenutku kada je ovjeanstvo doseglo odreeni stupanj civilizacije i razvoja, odnosno kada je ovjek poeo ivjeti u organiziranim zajednicama to se poklapa s pojavom novca i razvojem trgovine oko 4000 g. p.n.e. za to su zasluni Sumerani (Babilon). U tom razdoblju su se poela javljati i prva putovanja motivirana trgovinom, stjecanjem novih znanja, kulturnim potrebama ili zdravstvenim razlozima. Ve u treem tisuljeu p.n.e. ljudi iz dotad poznatog svijeta posjeivali su Egipat u elji da vide piramide i druge spomenike, no pisani tragovi o putovanjima u tom razdoblju vezani su uz Babilon, Asiriju, pa tako doznajemo da je ve tada postojala prva poploana cesta u Babilonu. Takoer se i u Kini i Japanu jednako se razvijaju putovanja iz zadovoljstva, ali se esto spominju i ona vezana uz trgovinu. Zahvaljujui trgovini razvili su se prometni putevi poput "puta svile" od Kine do Crnog mora, "Jantarskog puta od Baltika do Sredozemlja te "Puta soli" od Hadramauta do Arabije i Male Azije. Osim trgovaca putovali su i putopisci, dravni inovnici, lijenici i zabavljai. U Europi se putovanja iz zadovoljstva javljaju ve u antikom dobu. Tako su poznata putovanja u antikoj Grkoj motivirana sportskim dogaanjima i danas poznate Olimpijske igre koje su se poele odravati 776.g. p.n.e., ali i brojne druge igre regionalnog karaktera kao npr. Istamske, Nemejske i Pitijske. Putovalo se takoer i u poznato proroite Delfi, gdje su dolazili i ljudi koji su ivjeli izvan Grke. Rimljani su takoer organizirali i redovito odravali priredbe radi razonode i zabave u rimskom amfiteatru, Circus Maximus-u, koji je mogao primiti i do 180 000 posjetitelja. Takve su centre zabave Rimljani su gradili i izvan Rima (npr. arena u Puli), a zbog odmora, zabave i zdravlja putovali su u tada ve poznata mjesta za odmor (Rodos, Malu Aziju, Egipat kao i neka poznata ljeilita kod nas, Varadinske toplice, Rimske toplice). Pored odlaska u terme, Rimljani su tijekom ljetnih vruina odlazili i u svoje ladanjske kue (villa rustica) u emu se moe nazrijeti tragove odlaska na putovanja zbog rekreacijskih motiva.

1

Petri Lidija, Osnove turizma, Ekonomski fakultet Split, 2006.

7

2. OSNOVNI POJMOVI TURIZMAGradivo ove cjeline e nas nauiti to je: - Turizam i njegove osnovne karakteristike, imbenike i vrste turizma - Turist, razlika izmeu domaeg i stranog turista te razliku izmeu izletnika, posjetitelja i turista - Turistiko putovanje, turistiko mjesto, te turistika destinacija Ova nastavna jedinica sadri sljedee nastavne cjeline: 2.1. Turizam 2.2. Turist 2.3. Turistiko putovanje 2.4. Turistiko mjesto 2.5. Turistika destinacija

Put je tamo gdje je netko prvi ostavio trag. (Publilus Syrus)

2.1. TURIZAM

Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim putovanjem ne zasniva stalno prebivalite i ako takvim boravkom nije povezana nikakva njihova poslovna aktivnost.2Turizam (franc.; putovanje, obilazak, ekskurzija) Turizam je skup odnosa i pojava vezanih za aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan uobiajene sredine, i to neprekidno do najvie godinu dana radi provoenja slobodnog vremena, poslovnih i drugih razloga. Obuhvaa uslune poslovne aktivnosti povezane uz svako slobodno kretanje ljudi. Prema Svjetskoj turistikoj organizaciji UNWTO (specijalizirana agencija UN-a), turist je osoba koja putuje najmanje osamdeset2

Turizam je: skup odnosa putovanje posjetitelja u neku destinaciju privremeni boravak posjetitelja nevezan uz gospodarsku korist posjetitelja

W. Hunziker i K.Krapf: Die Grundriss der Allgemaine Fremdenverkehslehre, 1942. (vicarski profesori koji u svojoj definiciji stavljaju naglasak na ekonomske utjecaje fenomena turizma)

8

kilometara od mjesta stalnog boravka u cilju rekreacije Sveobuhvatnija definicija bi bila da je turizam usluna industrija, koja se sastoji od veeg broja opipljivih i neopipljivih elemenata. U opipljive elemente spadaju transportni sustavi zrani, eljezniki, putni, vodeni i u novije vrijeme, svemirski; usluge ugostiteljstva - smjetaj, hrana i pie, obilasci, suveniri; i srodni servisi kao na primjer bankarstvo, osiguranje kao i bezbjednost i sigurnost. Neopipljive elemente ine: odmor i relaksacija, kultura, avantura, nova i drugaija iskustva. Postanak turizma i zadovoljavanje turistikih potreba uvjetovala su tri bitna imbenika: slobodno vrijeme slobodna novana sredstva izgraena infrastruktura Dakle, kad su, razvojem gospodarstva, ljudi imali vie slobodnog vremena i novanih sredstava koje su mogli potroiti da bi zadovoljili potrebe za oputanjem, promjenom i sl., te su izgraene ceste, restorani, kupalita itd., dolo je i do razvoja turizma kao djelatnosti.

Opipljivi i neopipljivi elementi turizma!

Turizam postoji zbog rekreacije, putovanja i odmora.

2.1.1. imbenici turizmaPored atraktivnosti turistike destinacije za razvoj turizma potrebni ATRAKTIVNA su i drugi receptivni imbenici: TURISTIKADESTINACIJA

1. Izravni turistikoreceptivni kapaciteti: Objekti za smjetaj turista, Izravni imbenici Ugostiteljske radnje koje pruaju usluge prehrane, pia i razonode, Trgovinske radnje, Sredstva komunalnog prometa, Zanatske radnje i servisi, Potanska i telekomunikacijska infrastruktura. 2. Neizravni receptivni kapaciteti: parkovi, etalita, obalni putevi, vidikovci i sl. javni ukrasni objekti (vodoskoci, fontane, skulpture i sl.) unutarnje (mjesne) ceste, putevi, javna parkiralita, mala Neizravni imbenici pristanita, 9

vodoopskrbni kapaciteti, elektroopskrba, kanalizacijski ureaji i dr.

2.1.2. OBLICI TURIZMATuristike potrebe su razliite, pa se razlikuju i pojedinci s obzirom na skup potreba, motiva, ali i mogunosti. Prema tome koje potrebe potroaa zadovoljava, turizam moemo podijeliti prema sljedeim kriterijima: Prema organizaciji putovanja: individualno grupno Prema mobilnosti: boravini, tranzitni, kruna putovanja. Prema dobi: za mlade, obiteljski, turizam tree dobi. S obzirom na obiljeja turistikog prostora: primorski, planinski, jezerski, seoski, gradski turizam S obzirom na sadraje: zdravstveni turizam, naturizam, nautiki turizam, kongresni, incetive, vjerski i sl.

O B L I C I T U R I Z M A

Postoji jo mnogo podjela turizma, kao i specifinih vrsta turizma, a neke od njih navodimo u nastavku.

10

2.1.3. Specifini vidovi turizmaSpecifini vidovi turizma podijeljeni su zasebnim turistikim motivom koji turiste privlai u tono odreene destinacije (npr. lov - lovni turizam). Specifini vidovi turizma okrenuti su na manje (odreene) segmente turistike ponude i potranje, a nastali su kao oporbenost shvaanju masovnog turizma. U nastavku emo obraditi neke od najeih specifinih vrsti turizma, zajedno s primjerima.

Kulturni turizam je specifini oblik turizma koji obuhvaaposjete turista izvan njihovog stalnog mjesta boravka motivirane interesom za kulturom, to obuhvaa povijest, umjetnost, naslijee ili stil ivota ljudi na nekom lokalitetu ili nekoj regiji.Sakralna batina; Katedrala u Bjelovaru Osjeka katedrala Poeka katedrala Splitska katedrala Sisaka katedrala Kulturna batina; Dioklecijanova palaa Ovara Vuedol Dubrovaka riznica Tradicija staklarstva Muzeji; MC Nikola Tesla Povijesni muzej Istre Muzej Mimara Muzej krapinskih neandertalaca

Kulturni turizam

Ekoloki turizam U opoj poplavi raznoraznih naziva kojima jezajedniki predznak eko, pojavio se i eko turizam. Najbolje bi ga se Ekoturizam moglo definirati kao turizam u kojem osvijeteni putnici podupiru zatitu prirode i okolia na destinaciji koju su odabrali, kao i lokalnu zajednicu i njezinu kulturnu batinu. Ili, drugim rijeima, takvi turisti ne razmiljaju samo o tome da za uloeni novac dobiju to vie, ve ele to manje utjecati na podruje koje su odluili posjetiti, pritom pazei da i lokalna zajednica zauzvrat dobije prihod koji joj osigurava egzistenciju. To znai da e preferirati konzumaciju domaih, autohtonih proizvoda, po mogunosti iz ekolokog, odnosno organskog uzgoja, kao i upoznavanje s obiajima i kulturom tamonjeg stanovnitva. esto se takav oblik turizma vee uz posjet nekim zatienim prirodnim vrijednostima, kao to su primjerice nacionalni parkovi. Takvi putnici e voditi rauna i o nainu prijevoza pa e se mnogi, imaju li mogunosti, odluiti za eljeznicu, budui da ona manje utjee na okoli od automobila. Park prirode Kopaki rit, Nacionalni park Krka, Delta Neretve

11

Seoski/ruralni turizam Seoski turizam ili agroturizam jespecifian oblik turizma, u kojem je glavni motiv putovanja "povratak ovjeka prirodi". Sastoji se od rijei turizam, dakle promjene svakodnevnog okolia nepoznatim ili razliitim, i sela. Prije stotinjak godina samo su imuniji ljudi u gradovima sebi mogli priutiti provoenje godinjeg odmora na moru/planinama, pa je uobiajeno odredite bilo selo i rodbina. Danas, kad mnoga gradska djeca nisu nikad vidjeli uivo konje, krave ili svinje, seoski turizam je postala ak pomodna pojava, kojoj se ne mogu odrei pozitivni efekti ovjekovog bivanja u prirodi.

Seoski turizam

Etno-selo Stara Kapela, Baranjski dvori, Seoski turizam Istra-Sopot

Nautiki turizam Nautiki turizam je specifini oblik turizmaobiljeen kretanjem turista plovilima po moru ili rijekama ukljuujui njihovo pristajanje u lukama i marinama i obuhvaa svu infrastrukturu potrebnu za njihov prihvat. Prema prihodima koji se ostvaruju takvim kretanjima, nautiki turizam je jedan od unosnijih oblika turizma za turistiki receptivnu zemlju. Luke nautikog turizma na Jadranu; Umag, Pore, Rovinj, Pula, Cres, Mali Loinj, Dubrovnik, Neum

Nautiki turizam

Kongresni turizam je specifini oblik turizma u kojem glavnimotiv putovanja nije odmor, ve sudjelovanje pojedinaca na skupovima koji mogu imati razliiti karakter. Posjetitelji u okviru kongresnog turizma nisu dokoliari, jer putuju zbog specifine potrebe koja je najee vezana za njihovo radno mjesto. Premda putovanja u okviru kongresnog turizma spadaju u domenu poslovnih putovanja koja su esto obavezna i uvjetovana radnim mjestom, zadatkom ili projektom, sve turistiki receptivne zemlje vrlo rado i ove putnike svrstavaju u skupinu turista, pribrajajui prihode od kongresnog turizma ukupnim prihodima od turizma. Sukladno obiljejima sudionika koji posjeuju razne skupove, kongresni turizam se smatra jednim od unosnijih oblika turistikih kretanja. Skupovi mogu imati znanstveni, struni, gospodarski i drugi sadraj.

Kongresni turizam

12

Zdravstveni turizam jedan je od najstarijih specifinih oblikaturizma u okviru kojeg se struno i kontrolirano koriste prirodni ljekoviti initelji i postupci fizikalne terapije u cilju ouvanja i unapreenja zdravlja, te poboljanja vrsnoe ivota. Osnovu zdravstvenog turizma ini koritenje prirodnih ljekovitih initelja koji mogu biti morski, topliki i klimatski. S obzirom na konstantno opadajuu kvalitetu suvremenog ivota uzrokovanu stresom i zagaenjem, zdravstveni turizam poprima sve znaajniju ulogu u revitalizaciji psiho-fizikih sposobnosti ovjeka. U ljeilitima se nudi uravnoteena prehrana, iskljuenost od buke i zagaenja zraka, tjelovjebe, drutveni i duhovni programi.

Zdravstveni turizam

Poznata ljeilina mjesta u Hrvatskoj: Specijalna bolnica za ortopediju u Biogradu, Poliklinika Bizovake toplice, medicinska rehabilitacija u Bizovcu, Thalassotherapia, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Crikvenici, Daruvarske toplice, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Daruvaru, Naftalan, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Ivani Gradu, Thalassotherapia, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, bolesti srca, plua i reumatizam u Opatiji, Ljeilite za bolesti dinih organa i koe u Velom Loinju.

Vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma koji se kao specifini oblik turizma (uz zdravstveni turizam) poeo javljati u najranijoj povijesti kada su ljudi zbog obavljanja religijskih obreda posjeivali za to odreena mjesta - svetita, i pritom prelazili vee udaljenosti. Budui da se radi o ekonomski vrlo korisnom obliku turizma za pojedinu destinaciju, kroz povijest su takve destinacije Vjerski turizam redovito postajale sreditima vjerskih, trgovakih, kulturnih i ostalih dogaanja u pojedinim regijama. Hodoasnicima su u takvim mjestima prueni razliiti infrastrukturni, gastronomski, kulturni i ostali sadraji, dakle dolazi do poveanih investicija na pojedinom mjestu. Primjeri uspjenih centara za vjerski turizam su Lourdes, Fatima, Meugorje. U Hrvatskoj se nakon Domovinskog rata znaajnije poelo valorizirati nekoliko svetita u Mariji Bistrici, Aljmau, Trsatu, Sinju itd. Osim navedenih specifinih vrsta turizma, poznati su jo i sljedei oblici turizma; Lovni i robolovni turizam Manifestacijski turizam Gastronomski turizam 13

Enofilski turizam Sportsko-rekreacijski turizam Rekreacijski turizam Pustolovni turizam Robinzonski turizam Masovni turizam Elitni turizam Kontinentalni turizam Svemirski turizam itd.

Podsjetimo se jo jednom; 2.1.4. Osnovne karakteristike turizma su: turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turistikim odreditima (to ukljuuje i sudjelovanje u razliitim aktivnostima u turistikoj destinaciji) putovanje i boravak mora se odvijati izvan uobiajene sredine u kojoj se osoba inae kree, ivi i radi, pa tako turizam inicira neke nove aktivnosti koje osobe ne prakticiraju u domicilu privremeni boravak u turistikom odreditu znai da se turizam zasniva na dvosmjernom, odnosno krunom putovanju (domicil-turistiko odredite-domicil) koje ima definiran vremenski interval u kojem se odvija (ne dui od 12 mjeseci) svrha turistikog putovanja nikad se ne vee uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz zapoljavanje u turistikom odreditu turisti troe, ali ne privreuju bit turizma je raznovrsnost (heterogenost) (ne postoje dva potpuno jednaka turistika odredita, a gotovo svako odredite nudi raznovrsne sadraje) neproizvodan karakter rada (ponuda u turizmu je vezana uz usluge, npr. Usluga spavanja, hrane i pia, izleta itd.), sezonski karakter poslovanja (morski turizam je vezan u lijepe dane, najvie ljeto, skijalita uz snijeg, vjerski turizam uz blagdane i sl.) visok stupanj elastinosti potranje3 (ako npr. poraste cijena ljetovanja u jednom hotelu, turisti e vrlo brzo smanjiti posjete tom hotelu i zamijeniti ga povoljnijim koji nudi jednake ili sline usluge) visok stupanj neelastinosti ponude (ako se potranja smanji, turistika se ponuda nee moi i sama smanjiti u istom razmjeru kao i potranja, a najee se uope nee smanjiti, a uz to nee moi bitno promijeniti ni cijene svojih usluga).

Osnovne karakteristike turizma!

3

Elastinost se mjeri postotnom promjenom traene potranje u odnosu na postotnu promjenu cijene

14

2.2. TURISTTurizam je definiran kao putovanje ljudi na 24 sata ili due u neku Turist je osoba koja zemlju u kojoj nema stalan boravak.4

motivirana razliitim Uz navedenu definiciju su navedene etiri grupe osoba, koje se razlozima privremeno mijenja mjesto svoga smatraju turistima. stalnog boravka.

oni koji putuju u svrhu razonode, osobe koje idu na skupove u vezi sa misijama bilo koje

vrste, Karakteristike osobe na poslovnim putovanjima, (definicija) turista! i osobe na morskim krstarenjima, makar njihov boravak bio krai od 24 sata.Ovu definiciju je poslije Drugog svjetskog rata usvojila i Meunarodna organizacija slubenih turistikih organizacija na sastancima u Dublinu 1950. i Londonu 1957. godine s jednom dopunom; da su studenti i mladi u pansionima i na kolovanju u inozemstvu ukljueni u turiste.

Turist je svaki registrirani posjetitelj koji u mjestu izvan svog prebivalita provede najmanje jednu no u ugostiteljskom ili drugom objektu za smjetaj gostiju, Turist! radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, porta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova.5 Domai turist vs. Strani turistDomai turist je svaka osoba s prebivalitem u Republici Hrvatskoj koja u nekom mjestu u Republici Hrvatskoj, izvan mjesta svog prebivalita, provede najmanje jednu no u ugostiteljskom ili Strani turist svaka osoba drugom objektu za smjetaj gostiju. koja putuje u zemlju Strani turist je svaka osoba s prebivalitem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i koja provede najmanje jednu no u ugostiteljskom ili drugom objektu za smjetaj gostiju. Ono bitno to odreuje pojam turista u odnosu na putnika ili izletnika jest ostvareno noenje! Turistima se ne smatraju: osobe koje putuju na rad ili studij,4 5

gdje nema svog prebivalita, i to u trajanju od najmanje 24 sata.

Pojmovi turist i turizam prvi put su slubeno koriteni 1937. godine od strane Lige naroda. Definicija Dravnog zavoda za statistiku RH i Svjetske turistike organizacije

15

diplomati, konzularni predstavnici i lanovi vojnih snaga, osobe u tranzitu (npr. u zranom), osobe koje putuju kao prognanici, osobe Osobe koje se ne koje putuju u drugo mjesto radi plaenog posla financiranog iz tog smatraju turisti! mjesta itd.

Putovati znai pobjeivati (El-Safar Zafar)Dolazak se smatra turistikim dolaskom gosta koji noi u smjetajnom objektu. Broj dolazaka je definiran kao broj osoba koje odsjedaju u smjetajnom objektu. Turist se broji svaki put kad dolazi u Dolazak smjetajni objekt, makar to bilo vie puta u tijeku istog putovanja. Noenje je svaka no koju osoba provede u smjetajnom objektu (ali i ona koja je rezervirana za gosta iako on moda nije stvarno bio i fiziki prisutan!).

Turist vs. PosjetiteljTuristi su putnici koji su ostvarili noenje, a posjetitelji su dnevni turisti. Posjetitelj

Turist vs. IzletnikIzletnik je osoba koja putuje i boravi izvan svoje uobiajene sredine, ali ne noi u mjestu posjeta. Izletnik Prema duini boravka u turizmu, pod ovim pojmom podrazumijevamo turizam koji se razvija na osnovi kraih putovanja turista i njihovog obilaska prirodnih atraktivnosti i kulturno-povijesnih vrijednosti. Izlet je posebno organiziran odlazak u mjesto van trenutnog boravka turista, organiziran obino od strane turistike agencije sa svrhom da se osim zarade gosti poblie upoznaju s okolicom destinacije u kojoj privremeno borave. Izletnik je korisnik, sudionik izletnikog programa, dakle jednodnevni posjetitelj nekog mjesta ali bez noenja odnosno smjetaja.

16

Tko eli znati vie: Prvo organizirano putovanje u modernoj povijesti vezano je za ime Thomasa Cooka. On je organizirao prijevoz 570 turista, koji su 1841. godine trebali sudjelovati na kongresu. Tada je prvi put dobiven popust u cijeni grupnog putovanja. Cook je predloio eljeznici svoju uslugu u organizaciji i boljoj iskoritenosti ovog prijevoznog sredstva uz pruanje povoljne cijene prijevoza. Tako je Cook iznajmio cijelu kompoziciju i organizirao prijevoz putnika. Za sudionike je pripremio aj i sveanu muziku, a cijena ovog aranmana po osobi je iznosila jedan iling. Prvo putovanje oko svijeta, Cook je organizirao 1871. godine.

NAPRAVIMO PLAN UENJA, BUDIMO UINKOVITI ! Proli smo dio tematske cjeline koja se sastoji samo od nekoliko temeljnih pojmova. Predlaemo Vam da: Ponovno paljivo proitate tekst Uoite bitno Razmislite o svakom vanijem pojmu Opiite taj pojam svojim rijeima Ako moete, poveite dva ili vie pojmova u smislenu cjelinu Ponovite vie puta najvanije misli iz teksta Napiite biljeku

17

2.3. TURISTIKO PUTOVANJE

Uspjeno putovanje je kada putuje svojom zemljom kao stranac (G.K.Chesterton)

Nakon to smo nauili to je turizam i koji su osnovni imbenici i oblici turizma, te znamo tko se sve ubraja u turiste i koja je razlika izmeu turista, posjetitelja i izletnika, kreemo na nove pojmove; turistiko putovanje, turistiko mjesto, te turistika destinacija. Paljivo itajte tekst i uoavajte razlike izmeu prijevoza, prometa i putovanja te turistikog mjesta i turistike destinacije, jer su to pojmovi koji u stvarnom ivotu esto dovode do zabuna.

Prijevoz u turizmuTurizam je od poetaka usko povezan s putovanjem i prijevozom, najvie zbog sljedeih karakteristika: turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi putovanje i boravak mora se odvijati izvan uobiajene sredine u kojoj se osoba inae kree, ivi i radi privremeni boravak u turistikom odreditu znai da se turizam zasniva na dvosmjernom, odnosno krunom putovanju (domicil-turistiko odredite-domicil) svrha turistikog putovanja nikad se ne vee uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz zapoljavanje

Karakteristike turizma vezane uz prijevoz

Promet, u uem smislu, predstavlja djelatnost koja se bavi prijevozom ljudi, dobara i vijesti s jednog mjesta na drugo, odnosno Promet vs. Prijevoz usluga koje se tom djelatnou proizvode. Za turizam se koriste sve mogue i danas dostupne grane prometa. Od cestovnog, eljeznikog, vodnog (morski i rijeni), do zranog, a u sve vie i Grane prometa svemirskog prometa. Za zrani promet u turizmu koristi se prijevoz putnika avionima koji premjetaju putnike koji imaju avio-karte sa aerodroma na Zrani promet aerodrom - zrane luke ili zrana pristanita. Zrani putniki promet obuhvaa redoviti promet, arter promet, promet LCC, promet vlastitim zrakoplovima, helikopterski promet i dr. atraktivni vidovi zranog prometa. Cestovni putniki promet se odnosi na autobusni promet, prijevoz 18

vlastitim automobilima, prijevoz iznajmljenim automobilima, Cestovni promet gradski i meugradski promet, taksi promet, i dr. atraktivni vidovi cestovnog putnikog prijevoza U vodeni putniki promet spadaju redovite morske brodske linije, trajektne linije, lokalne veze brodovima do otoka, krstarenja, Promet vodom iznajmljivanje plovila Svemirski turizam bi trebao dobiti znaajniju ulogu ve u prvoj etvrtini 21. stoljea, iako u usporedbi s tradicionalnim vidovima Svemirski turizam turizma, broj turista u orbiti e ostati mali sve dok tehnologije poput svemirskog lifta ne uine put u svemir isplativijim. Pristupi organizaciji prometa za potrebe turizma Koncept transport for tourism(Promet/putovanje za turizam)Organizacija prometa za potrebe turizma

prijevoz nije cilj nego nunost, jer turist mora nekako doi u destinaciju da bi realizirao svoje turistike potrebe dominira naelo korisnosti (odnos utroenog vremena i novca) Putovanje za turizam izvedena potranja (iz ukupne turistike potranje) dominira troak, a ne korisnost (u ekonomici turizma promet se prikazuje kao troak, a ne kao korisnost) koncept ustupak za ustupak (turisti rade kompromis izmeu vremena i novca koje se troi na neko putovanje) znaaj pojedinih vrsta prometnih sredstava razlikuju se ovisno o krajnjoj destinaciji integriranost razliitih vrsta prijevoznih sredstava pri putovanju u jednu destinaciju Koncept transport as tourism (Promet/putovanje kao turizam) promet kao imbenik omoguavanja turizma u nekoj destinaciji Putovanje kao turizam integralni dio turistikog doivljaja integralni dio turistike ponude (promet je inkorporiran u turistiku ponudu, i nije vie samo komponenta omoguavanja pristupa) nudi drugaiju perspektivu destinacije nije dominantan trokovni model, nego model zasnovan na doivljaju (promoviranje atraktivnosti prometa panoramski vlakovi, krstarenja, panoramske vonje autobusima, tematske rute)

19

2.4. Turistiko mjesto

S vremenom turisti postaju potroai koji su spremni platiti klimu, prirodne i druge ljepote, kao i zadovoljavanje svojih elja i navika. Kao posljedica odraza ovih novih odnosa, koje stvara turizam, pojavljuju se turistika mjesta. Ovakva mjesta nastaju Turisti su spremni tamo gdje se nalaze velike koncentracije gostiju. U ovim se platiti zadovoljenje naseljima uvode sadraji koji e turistima osigurati sadrajan svojih elja i navika! boravak, kao to su parkovi, etalita, dvorane, kasina, glazbene i druge kulturne zabave. Uvode se slube za to bolji doek gostiju, kao to su slube informacija, lokalnog prijevoza, nosaa itd.

Turistika mjesta su vremenom dobila nazive: primorska, klimatska, jezerska, kulturno-povijesna, itd.

Turistika mjesta u uem smislu jesu naselja, bez obzira naveliinu, koja u sezoni imaju osjetan priljev turista koji ine znaajan dio stanovnitva tog mjesta. S druge strane, turistiko mjesto u irem smislu obuhvaa svaki ureeni prostor ako taj privlai vei dio posjetitelja. Upravo iz tog neto ireg koncepta turistikog mjesta nastao je i pojam destinacije. Znaaj turistikog mjesta odnosno njegovog obogaivanja i osmiljavanja potvruje i pravna legislativa jo iz vremena poetaka turizma, tj. s poetka prolog stoljea.Temeljem Zakona o zdravstvu iz 1906. godine na teritoriju Austro-Ugarske naziv priznatih ljeilita stekla neka ve afirmirana turistika mjesta; Opatija, Loinj, Crikvenica, Dubrovnik i Cavtat. Slijedom toga i Kraljevina Jugoslavija je donijela Pravilnik o proglaavanju turistikih mjesta 1936.godine. Biva federacija Jugoslavije je turistika mjesta dijelila na toplice, primorska, planinska, sjedita Republika i pokrajina i ostala mjesta, stavljajui naglasak na kvantitativno praenje turistikih tokova.

Turistiko mjesto; naselje koje u sezoni ima osjetan priljev turista

Prema slubenoj statistikoj klasifikaciji turistika se mjesta u Hrvatskoj razvrstavaju u sljedee vrste:6 Zagreb

je mjesto koje posjetitelje privlai prvenstveno kao administrativno-politiki centar, a zatim i svojim povijesnim, etnikim, gospodarskim, urbanistiko-administrativnim i drugim Razvrstavanje turistikih osobitostima.mjesta u RH! 6

Kupalina mjesta jesu mjesta kod kojih je ljekovitost termalnih

D

20

ili mineralnih voda i ostalih geoloko-mineralokih sastojaka znanstveno-medicinski ili empirijski utvrena i koja imaju odgovarajue objekte s ureajima za lijeenje i oporavak posjetitelja.(npr.; Tuheljske, Krapinske, Stubike, Varadinske, Daruvarske, Bizovake toplice, Thalassotherapia u Opatiji itd ...) Primorska mjesta jesu mjesta du morske obale i na otocima (Opatija, Crikvenica, Dubrovnik...).

Planinska mjesta najee su mjesta koja se nalaze iznad 500 metara nadmorske visine ili lee u teritorijalnom okviru neke planine (Bjelolasica, Velebit, itd.).

Ostala turistika mjesta jesu mjesta koja imaju atraktivne faktore (npr. klimatske, zatim kulturno-povijesne spomenike i sl.), rijena i jezerska mjesta i dr., a koja se ne mogu razvrstati u naprijed navedena mjesta. (Vransko jezero, Lonjsko polje, Osjeka Tvra...)

Neturistika mjesta jesu sva ostala mjesta koja se ne mogu razvrstati ni u jednu od prethodnih vrsta, a raspolau ugostiteljskim objektima za smjetaj.

2.5. Turistika destinacijaPojam destinacija potie od latinske rijei destination, to u izvornom obliku znai odredite, pa i cilj (odredite i odmor, cilj boravka i odmaranja u nekom prostoru). Pored ovog, u Destinacija (lat.Destination anglosaksonskoj literaturi se esto susree termin resort, koji u odredite, cilj) direktnom prijevodu oznaava mjesto za odmor. Postoji dosta razlika u definiranju turistike destinacije. Razvojni put turizma pokazuje da su sve vanije prekretnice u toj djelatnosti vezane za tehnika dostignua na podruju prometa Prometna sredstva omoguavaju premotenje udaljenosti izmeu emitivnog i receptivnog turistikog prostora, odnosno prijevoz do konkretne turistike destinacije.

Turistika destinacija predstavlja odredite turistikog putovanja koje svojom opremljenou omoguuje prihvat i boravak turista.Najvaniji element i vaan imbenik razvoja svake turistike destinacije je turistika atrakcija.

Turistika destinacija = odredite

Turistika atrakcija!

21

Turistikim atrakcijama mogu se smatrati ona osobito privlana obiljeja destinacije, tj. odreenoj mjeri prilagoeni i dostupni turistikom razgledavanju te ne zahtijevaju poseban napor da se otkriju i da se u njima uiva. Prirodne atrakcije vezane su uz pojedine geografske znaajke prostora. Drutvene atrakcije: kulturno-povijesne znamenitosti, kulturne, sportske ili gospodarske ustanove ili manifestacije Neke od definicija koje najblie objanjavaju pojam turistike destinacije su:Definicije turistike destinacije; Prostorna cjelina

Odreena ua ili ira prostorna cjelina u kojoj se ostvarujeturistiki promet, a ta cjelina moe biti svako mjesto koje raspolae turistikim kapacitetima, kao i svaka regija u kojoj je smjeteno vie turistikih centara.7

Kompleks razliitih rekreativnih i drutvenih sadraja koji senalaze u jednom lokalitetu.8

Kompleks sadraja

Destinacija moe biti mjesto za odmor ili poslovni centar koji

turisti posjeuju i gdje borave. To moe biti cijela regija ili ak posjeuju i borave zemlja u okviru koje putuju. To moe biti i brod za kruno putovanje pri kome se posjeuje vie luka. Najispravnije je pod destinacijom podrazumijevati jedno ili vie mjesta u koja turisti dolaze i borave, a koja predstavljaju osnovni cilj njihovih kretanja.9

Mjesto koje turisti

Razliitost niega, vrednija je od monotonije neega (J.P.F.Richter)

PRAVITE LI BILJEKE??

7 8

(E. Inskip, M. Kalenberger, 1992). (S. Gan, )1988 9 (S, Holovej, 1989)

22

3. POTREBEPotreba za vanjskom moi, proizlazi iz unutarnje nemoi....U ovoj emo nastavnoj cjelini pokuati objasniti to su potrebe i zato su one vane, te kako ih prepoznati i klasificirati. Ova nastavna jedinica sadri sljedee nastavne cjeline: 3.1. Pojam potrebe 3.2. Turistike potrebe 3.2. Klasifikacija potreba prema A. Maslowu

3.1. Pojam potrebaovjek se tijekom ivota stalno nalazi u stanju prikrivenog nezadovoljstva budui da sve njegove potrebe nikada nisu u cijelosti zadovoljene. On stalno traga za nainima kako zadovoljiti stalno nove i rastue potrebe. Postoji ak i znanost o potrebama, pod nazivom chreiologija (grki, chreia-potreba, logos-znanost koja dokazuje da je tenja za zadovoljavanjem potreba krug bez prestanka (circullum vitiosus), bez obzira radi li se o zadovoljavanju ovjekovih osnovnih/ primarnih ili sekundarnih potreba. to su potrebe? Najjednostavniji odgovor jest da su potrebe temelj motiviranog Potrebe! ponaanja ovjeka. One predstavljaju zahtjev pojedinaca ili drutvenih grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi olakanja osjeaja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajuih razina blagostanja.Porijeklo i razvoj Porijeklo i razvoj ovjekovih potreba nalazi se u: a) drutveno-ekonomskom razvoju kao posljedici znanstvenih i potreba tehnolokih dostignua, b) u samoj prirodi ovjeka i njegovom odnosu prema okruenju u kojem zadovoljava potrebe.

23

3.2. Turistike potrebe Turistike potrebe su sadrane u sustavu opih ovjekovih

potreba i promatraju se kao posebnost. One su raznolikog sadraja i Turistike potrebe! strukture, a sinonimi su im potrebe za putovanjem, promjenama, rekreacijom itd.

Turistika potreba je skup pojedinanih potreba koje zajedniki (skupno) zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potroaa u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistiki nain, a to znai radi obnavljanja svoje psihike i fizike kondicije.Klasifikacija potreba se vri prema odreenim kriterijima. Mnoge potrebe zadovoljavaju se tijekom raznih aktivnosti ovjeka, a ne samo turistikih. Stoga je njihovo porijeklo, sadraj i sutina ista, a razlikuju se samo situacije u kojima se zadovoljavaju (npr. potrebe za hranom, odmorom, estetske potrebe itd.). Turistike potrebe su povijesno uvjetovane, to znai da su nastale na odreenom stupnju razvijenosti ovjeka, odnosno drutva i Turistike potrebe su drutvenih uvjeta. One su i dalje u stalnom procesu razvoja i povijesno uvjetovane transformacije. Podsjetimo se, turizam se razvio s postojanjem slobodnog vremena, slobodnog kapitala i izgradnjom infrastrukture.

3.3. Klasifikacija potreba prema A. MaslowuPopularnu i iroko prihvaenu klasifikaciju potreba izvrio je poznati ameriki psiholog Abraham Maslow10 u svom djelu Maslowljeva klasifikacija potreba "Teorija ljudske motivacije". Traio je objanjenje zato odreene potrebe u odreeno vrijeme potiu ljude na djelovanje. Na osnovu istraivanja, doao je do podjele kojom dijeli potrebe u pet osnovnih skupina kojim je kasnije dodana i esta. One nisu poredane po redoslijedu vanosti budui da su u njegovom sustavu sve potrebe istovremeno prisutne, a njihovu hijerarhiju odreuje intenzitet pojedine potrebe, a ne vrsta.10

Abraham Harold Maslow (New York, 1. travnja 1908. 8. lipnja 1970.), ameriki psiholog, teoretiar pokreta za ljudske potencijale.Osniva je kole unutar suvremene psihologije koja je poznata pod imenom humanistika psihologija. Njegova teorija linosti predstavlja jedan od temelja te kole pa se stoga moe nazvati humanistikom teorijom linosti.

24

1. Fizioloke potrebe (hrana, voda, seks); u turizmu se ove potrebe zadovoljavaju na sve veem hijerarhijskom nivou (bogati gurmanski sadraji, vei stupanj slobode seksualnog ponaanja Fizioloke potrebe itd.). 2. Potrebe za sigurnou; ove su potrebe preduvjet odvijanja Potrebe za sigurnou turizma (ratovi i politike nestabilnosti ili elementarne nepogode su nespojive s turizmom). 3. Potrebe za pripadanjem i ljubavlju; obiteljski turizam, etniki Potrebe za pripadanjem turizam, u novije vrijeme i sadraji vezani uz teambuilding. 4. Potrebe za samopotovanjem; svaki pojedinac nastoji postii drutveni ugled u svemu to radi, pa tako i kroz turizam. Ova Potrebe za potreba se esto iskazuje kroz poznatu reenicu "gost je uvijek u samopotovanjem pravu"; problem lei u tome, to priznavanjem legitimnosti ove potrebe turistu, dovodi se u pitanje njena legitimnost kod domicilnog stanovnitva koje nudi usluge tom gostu. 5. Potrebe za samouvaavanjem i samoaktualizacijom u Potrebe za neposrednoj je vezi s prethodnom grupom potreba; to se vie samoaktualizacijom zadovoljava, to se vie eli. 6. Spoznajne potrebe, potrebe za novim spoznajama, Spoznajne potrebe intelektualnim, duhovnim i estetskim to je izuzetno snano zastupljeno upravo u turizmu.Jednostavno reeno; Gladan ovjek (fizioloka potreba), se nee zanimati za najnovija dogaanja iz svijeta umjetnosti (potreba za samoaktualizacijom), nee ga zanimati to drugi misle o njemu (potreba za pripadanjem i potrebe za samopotovanjem), niti udie li ist zrak (poreba za sigurnou).. Tek kada ima dovoljno hrane i tekuine, poinje razmiljati o potrebama iz tzv. skupine vieg reda. U realnom ivotu sve su ovjekove potrebe trajno prisutne, pa tako i dok putuje kao turist. Utjecaji iz okruenja mogu utjecati na njihovo ostvarenje i na prioritete, a u sluaju njihova nezadovoljenja nastaju brojne posljedice, frustracije, bolesti i nezdrava stanja pojedinca i drutva. To je u moderno vrijeme ak i zakonski regulirano, jer svaka zaposlena osoba ima pravo na godinji odmor predvien Zakonom o radu.

Sjeanje na uitke je mnogo dugotrajnije i stvarnije od njihove stvarne prisutnosti. (Rimska izreka)

25

4. MOTIVIDJELUJ ! Samo u svojim djelima ovjek moe otkriti sebe. (Ruckert)Ova nastavna cjelina nauit e nas to su to motivi, kako nas pokreu, te koji motivi utjeu na zadovoljenje naih turistikih potreba. Nauit emo to je: 4.1. Motiv i motivacija 4.2. Motiv u turizmu

4.1. Motiv i motivacijaKada potreba dosegne dovoljnu razinu intenziteta da potakne na poduzimanje neke radnje, ona postaje motiv. Pojam motiva se esto poistovjeuje s potrebom, nagonom i ciljem. Meutim, razlike postoje, a najbolje su uoljive iz definicija ovih pojmova.

Razlozi odnosno motivi predstavljaju unutarnje imbenike koji ovjeka potiu na aktivnost, tu aktivnost usmjeravaju i njom upravljaju.Danas se u objanjavanju uzroka ljudskog ponaanja polazi od potreba (potreba je izvor motiva). Potrebe se javljaju kao rezultat naruavanja ravnotee ovjeka, odnosno kao nedostatak neega u ovjekovom organizmu ili psihi.

Motiv unutarnji imbenik

Vaan pojam vezan uz motive je i motivacija Motivi predstavljaju statino gledanje na proces usmjeravanja Motiv vs. Motivacija ovjeka prema cilju, dok je dinamiki proces obuhvaen pojmom motivacije. Statino Dinamino Motivacija se sastoji od dva posebna stanja: (1) stanje porasta napetosti i (2) stanje usmjeravanja nagona prema odreenom cilju (ponaanje). Dakle motivacija je unutarnje stanje organizma

koje ljude pokree prema cilju i rezultira zadovoljenje potreba te gaenjem motiva.Nagon kao interni poticaj mobilizacije ljudske energije prema cilju Motiv vs. Nagon predstavlja samo jedan od motiva. Nagoni su bioloki determinirani (glad, e). Cilj je eksterni stimulans kojem pojedinac tei da bi zadovoljio potrebu (ako smo edni, cilj nam je da popijemo vodu da bismo utaili e).

26

Motivi su, dakle, pokretake snage ponaanja koje imaju vie uloga: da izazovu neko ponaanje, da ga usmjere prema nekom cilju i da ga reguliraju tako da se cilj ostvari. Motivirano ponaanje je ono ponaanje koje poiva na nekoj potrebi, a vodi k odreenom cilju.

Put od raanja potrebe (motiv) do njezinog zadovoljenja (cilj) naziva se motivacijskim ciklusom i predstavlja pojednostavljen model ponaanja potroaa:

MOTIVACIJSKI CIKLUS:

1. Motivi poinju javljanjem POTREBE (elje, tenje, namjere). Potreba nastaje kada se narui stanje relativne ravnotee, pri kojoj normalno funkcioniramo u organskom, ali i svakom Potreba drugom smislu.

Svjesno doivljena potreba je nagon nagoni nas da neto poduzmemo, kako bismo potrebu zadovoljili. Nagon2. 3. Tako nastaje instrumentalno ponaanje. Instrument znai sredstvo odnosno ponaanje je sredstvo zadovoljenja potrebe, Sredstvo zadovoljenja ostvarenja cilja. Ponaanje je izazvano, regulirano i usmjereno k potrebe cilju. 4. Ostvarenje cilja je vaan element motiva i znai Cilj zadovoljenje potrebe.

Zadovoljena potreba dovodi olakanja zbog prestanka napetosti.5.

do

prijatnog

osjeajaOsjeaj olakanja

Marketinki strunjaci stalno pokuavaju razumjeti potrebe i motive koji ljude tjeraju na akciju i prema tome oblikovati proizvod ili uslugu koja e najbolje zadovoljiti ciljane potroae. To je vano i u turizmu, jer je turizam specifina grana koja je orijentirana zadovoljenju turistikih potreba.

27

4.2. Motivi u turizmu Turistiki motivi su unutranji poticaji ovjeku da se ukljui u turistike tokove iz ega slijedi da je turistika motivacija ponaanje ovjeka koji je potaknut tim unutranjim pobudama za ukljuenjem u turistiku aktivnost s konanim ciljem, da se zadovolji neka turistika potreba.11Razliitost motiva e odrediti i specifine oblike turizma, ali u turizmu nikada ne prevladava samo jedna vrsta motiva. Uvijek se radi o cijelom spletu motiva koji manjim ili jaim intenzitetom djeluju na ponaanje turista. Suvremena psihologija dijeli motive na bioloke, drutvene i PODJELA MOTIVA osobne. Bioloki proizlaze iz temeljnih ljudskih potreba koje se moraju Bioloki motiv zadovoljiti u turistikoj destinaciji, ba kao i u mjestu stalnog boravka. Takvi motivi ukljuuju gastronomiju (lokalni specijaliteti), nautiku (spavanje na brodu), psihiku i fiziku relaksaciju, ali s turistikim predznakom. Drutveni motivi su za turizam najznaajniji jer u prvi plan guraju Drutveni motiv ovjekovu neprestanu elju za kontaktima s drugim ljudima i unapreivanjem meuljudskih odnosa. Osobni motivi su zapravo okrenuti prema samom turistu, a istiu Osobni motiv zadovoljenje njegove potrebe za samodokazivanjem (vlastita organizacija putovanja), samopotvrivanjenm (stjecanje ugleda boravkom u mondenom ljetovalitu), upoznavanjem novih prostora i kultura, stjecanjem novih saznanja i dr. Brojne su podjele tipova turista s obzirom na motivaciju. Podjela turista s Tako se turisti mogu svrstati u 4 osnovna tipa: obzirom na motivaciju turisti "sportai" (razonoda, rekreacija, sport, aktivno provoenje turistikog odmora) turisti "znatieljnici" (kontakti, upoznavanje, obilasci umjetnikih djela) turisti "samci" (prvenstveno kontakt s prirodom) turisti "gledaoci" (nastoje vidjeti to vie u to kraem vremenu). Veina sociolokih istraivanja turistike motivacije polazi od11

TURISTIKI MOTIV

Petri Lidija, Osnove turizma, Ekonomski fakultet Split, 2006.

28

pokazatelja socio demografsko politiko ekonomskih karakteristika, kao to su: dob, kolska sprema, zanimanje, mjeseni prihodi, broj lanova obitelji, veliina domicilnog mjesta turista, duina godinjeg odmora itd. Da bi se poboljala ponuda i time poveao dolazak i zadovoljstvo turista, provode se istraivanja motiva koji turiste dovode u odreene destinacije. Primjer je sljedea tablica koja pokazuje koji su motivi prevladavali kod stranih turista koji su birali Republiku Hrvatsku kao destinaciju u 2004. godini. Motivi dolaska stranih turista u Hrvatsku u 2004. g. Rang 1. Pasivni odmor, oputanje 2. Zabava 3. Nova iskustva i doivljaji 4. Prirodne ljepote 5. Gastronomija 6. Sport, rekreacija 7. Povoljne cijene 8. Blizina mjesta 9. VFR; Kulturne znamenitostiIzvor: TOMAS istraivanje 2005; Institut za turizam Zagreb

% 67 43 25 24 19 9 8 7 6

Upravo o kontinuiranom praenju trendova koji vladaju na globalnom turistikom tritu i motivima koji prevladavaju, ovisi hoemo li imati kvalitetnu osnovu za tonije predvianje ponaanja turista u eljenoj destinaciji kao bitne odrednice kvalitetnog planiranja turistikog razvoja.

29

5. Proces donoenja odluke o turistikom putovanjuivot se sastoji od niza izbora i odluka. ak i svakodnevne odluke poput izbora namirnica za dananji ruak ponekad znaju biti naporne i zamorne, a posebno je vano kako emo utroiti slobodno vrijeme i novac. Stoga emo u ovoj nastavnoj cjelini ukratko objasniti proces donoenja odluke o turistikom putovanju te neke osnovne imbenike koji utjeu na taj proces. Ovime ujedno zavravamo i prvo nastavno pismo ovog predmeta, te Vam predlaemo da jo jednom prijeete cijeli tekst i napravite biljeke, a zatim prijeete na rjeavanje kontrolne zadae.

Potrebe utjeu na odluivanje pojedinaca i njegov izbor ili, drugim rijeima, na njegovu motivaciju za putovanje. Motivacija znai korak dalje; ona obuhvaa i namjeru da se provede neka akcija, ali ne objanjava nain donoenja odluke o odlasku na turistiko putovanje. Mnogo razliitih initelja utjee na odluku o izboru odreene destinacije, kao npr. pripadnost odreenoj drutvenoj sredini, osobine linosti, kultura, kao i ekonomski initelji (novac) i vrijeme te vanost koja se pridaje kupnji turistikog proizvoda. Ponaanje turistikog potroaa se bitno razlikuje od ostalih potroaa i to zbog sljedeih znaajki: Znaajke turista neopipljiva i nemjerljiva kupnja potroaa neimpulsivna kupnja obuhvatno planiranje kupnje kupovanje unaprijed. Proces donoenja odluke o kupnji turistikog proizvoda tee kroz tri osnovne faze; 1. Faza prije donoenja odluke, 2. Faza odluke, 3. Faza evaluacije poslije kupnje Nakon prepoznavanja potreba i motiva koji su pokrenuli pojedinca, on poinje tragati za informacijama kako bi se mogao odluiti za najpovoljniju mogunost. Informacije se djelomino stjeu iskustvom s istim ili slinim proizvodima, a djelomino se one posebno trae. Izvori informacija su najee komercijalne poruke proizvoaa ili preporuke rodbine, odnosno sredina u kojoj potencijalni potroa ivi i radi. Nakon dobivenih informacija pojedinac procjenjuje alternative da bi se odluio o kupnji najpovoljnije. Nakon toga donosi odluku o kupnji nekog proizvoda

kao

Faze donoenja odluke o kupnji

30

odnosno o odlasku na odmor. Ako je akcija rezultirala zadovoljenjem potreba, uoena je tenja da se iskustvo ponavlja, a to vodi razvijanju navika i lojalnosti potroaa odreenoj aktivnosti ili izboru istog smjetajnog objekta ili mjesta. Shema donoenja odluke o kupnji:Prepoznavanje problema Potraga za informacijama

Procjena alternativa

Odluka o kupnji

Kupnja i Konzumacija

Bogate su zemlje gdje je priroda najpovoljnija. Jo bogatije su one gdje su ljudi najdjelatniji. Srce domovine je mlad, radin i kreativan ovjek. Vi inite na svijet bogatijim i uspjenijim!

31

6. LITERATURAKNJIGE I UDBENICI: 1. Petri Lidija, Osnove turizma, Ekonomski fakultet Split, 2006. 2. Maeri, Rocco, izmek, Vujno; Marketing, udbenik, 4. razred, kolska knjiga, Zagreb, 2007. 3. Kotler Phillip: Osnove marketinga, Mate d.o.o, Zagreb, 2006. 4. Drago Rui: Marketing u turistikom ugostiteljstvu, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2007. 5. Drago Rui: Upravljanje marketingom u ugostiteljstvu, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 1997. WEB: 1. 2. 3. 4. 5.

http://croatia.hr/hr-HR/Naslovna http://hr.wikipedia.org/ http://www.mint.hr/ http://www.poslovniturizam.com/rjecnik http://www.pannoniantourism.hu/htmls/poetna_stranica.html

32

Puko otvoreno uilite Auto moto centar Nova Gradika Koarska 2, Nova Gradika

ZANIMANJE: HOTELIJERSKO-TURISTIKI TEHNIAR/KA PREDMET: TURIZAM I MARKETING RAZRED: etvrti

PRVO NASTAVNO PISMO

KONTROLNA ZADAAOSOBNI PODATCIIME I PREZIME ADRESA STANOVANJA KONTAKT: tel./mobitel BROJ BODOVA

Upute; Nakon to ste nauili gradivo ovog nastavnog pisma, rijeite kontrolnu zadau. Nakon to ste rijeili ovu kontrolnu zadau, istrgnite stranice i obvezno ih predajte predmetnom nastavniku. Nakon savladavanja ovog nastavnog pisma, odnosno rijeene i predane kontrolne zadae, prijeite na sljedee nastavno pismo.

Ukoliko trebate pomo, javite se nastavniku radi dodatnih konzultacija!

33

Prije rjeavanja kontrolne zadae: Paljivo proitajte pitanja i dobro razmislite. Odgovorite na postavljena pitanja. Prelistavanjem teksta nastavnog pisma provjerite jeste li ispravno odgovorili na pitanja. Tako ete saznati jeste li spremni na polaganje ispita.

PITANJA ZA SAMOUENJE I PROVJERU ZNANJA1. to je to turizam?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

2. Navedene elemente turizma razvrstajte na opipljive i neopipljive elemente: odmor i relaksacija kultura OPIPLJIVI ELEMENTI transportni sustavi bankarstvo avantura usluge ugostiteljstva NEOPIPLJIVI ELEMENTI

3. Koja su tri vana imbenika uvjetovala nastanak turizma?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

4. Kako moemo podijeliti receptivne imbenike turizma?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

34

5. to je to kulturni turizam?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

6. Koje su glavne znaajke ekoturizma?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

7. Koje se osobe smatraju turistima?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

8. Navedite definiciju turista!_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

9. Koja je razlika izmeu turista i izletnika?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

35

10. Zato je promet vaan za turizam?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

11. Kako moemo podijeliti grane prometa?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

12. to je to turistiko mjesto?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

13. Kako se razvrstavaju turistika mjesta u Hrvatskoj?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

14. to je to turistika destinacija?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

15. to su to potrebe?

36

_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

16. to je to turistika potreba?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

17. Kako dijelimo potrebe prema teoriji A. Maslowa?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

18. Ukratko, svojim rijeima, objasnite Maslowljevu hijerarhiju potreba, odnosno nain na koji potrebe i njihovo zadovoljavanje utjeu na ponaanje osobe._______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

19. Kada potreba prelazi u motiv?

37

_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

20. to je motiv? Motiv, odnosno razlog predstavlja _____________________________________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________

21. to je to motivacija i zato kaemo da je ona dinamiki proces?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

22. to je to nagon?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

23. to je to motivirano ponaanje?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

24. Kako biste objasnili motivirano ponaanje na primjeru potrebe za plesom?

38

_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

25. Ukratko opiite motivacijski ciklus._______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

26. to su to turistiki motivi?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

27. Koji jo motivi, osim biolokih, utjeu na turistike potrebe?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

28. Koji su osnovni tipovi turista s obzirom na motivaciju?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

39

29. Nabrojite znaajke koje razlikuju potronju u turizmu od ostalih vidova potronje._______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

30. Koje su faze donoenja odluke o kupnji?_______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

40