Zanimanje; Zanimanje;

HOTELIJERSKO-TURISTIČKI TEHNIČARHOTELIJERSKO-TURISTIČKI TEHNIČAR/KAAGROTURISTIČKI TEHNIČAR/KAAGROTURISTIČKI TEHNIČAR/KA

Nastavni predmet;Turizam i marketing

PRVO NASTAVNO PISMO

NASTAVNA DOKUMENTACIJA ZA SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE

I PREKVALIFIKACIJU ODRASLIH

2011. godina

Vlastita naklada

2

T U R I Z A M I M A R K E T I N G

Prvo nastavno pismo za program – zanimanje:

Hotelijersko-turistički tehničar/kaAgroturistički tehničar/ka

4. razred

3

SADRŽAJ

Prije nego počnemo.. 5Umjesto uvoda ……………………………………………………………...............

Osnovni pojmovi turizma…………………………………………………………..

2.1. Turizam…………………………………………………………………

………

2.1.1. Čimbenici turizma ……………………………………………………..

2.1.2. Oblici turizma …………………………………………………………..

2.1.3. Specifični vidovi turizma ..……………………………………………..

2.1.4. Osnovne karakteristike turizma ………………………………………..

2.2. Turist

…………………………………………………………………………..

2.3. Turističko putovanje

……………………………………………………………

2.3.1. Prijevoz u turizmu ………………………………………………………

2.4. Turističko mjesto

……………………………………………………………….

2.5. Turistička destinacija

…………………………………………………………...

Potrebe ……………………………………………………………………………...

3.1. Pojam potrebe

…………………………………………………………………..

3.2. Turističke potrebe

………………………………………………………………

3.3. Klasifikacija potreba prema A. Maslowu

………………………………………

4. Motivi

………………………………………………………………………………

4.1. Motiv i motivacija

……………………………………………………………...

6

7

7

8

9

1

0

1

3

1

4

1

7

1

7

1

9

2

0

2

2

2

2

2

3

2

3

2

4

4.2. Motivi u turizmu

………………………………………………………………..

5. Proces donošenja odluke o turističkom putovanju

…………………………………

6. Literatura

……………………………………………………………………………

7. Kontrolna zadaća

…………………………………………………………………...

5

2

5

2

6

2

9

3

1

3

2

Prije nego počnemo, podsjetimo se što je učenje!

Učenje možemo jednostavno definirati kao proces stjecanja znanja koja nam trebaju i uz pomoć kojih možemo kvalitetnije i bolje živjeti. Iako se pojam učenja najčešće veže uz školu i usvajanje znanja iz različitih nastavnih predmeta, učenje zapravo počinje još u ranom djetinjstvu kad počinjemo učiti govoriti i hodati. I dok nam učenje govorenja i hodanja ide glatko i jednostavno, učenje u školi zna ponekad predstavljati problem. Tako često možemo čuti kako netko puno vremena provodi s knjigom u ruci, a rezultati mu nisu zadovoljavajući. S druge strane, neki učenici vremenski ne uče jako puno, ali puno znaju i postižu dobre rezultate. Ako stavimo na stranu sve razlike u sposobnostima učenika (koje mogu imati veliku važnost), ne treba nam puno razmišljanja da shvatimo kako pri učenju veliku ulogu ima koncentracija i kvaliteta učenja. Uspješni učenici znaju dobro planirati i organizirati vrijeme, kvalitetno voditi bilješke, dobro pisati testove, brzo i efikasno čitati, dobro prezentirati naučeno.

Najlakše ćete zapamtiti sadržaje koje učite ako:1. Slušate predavanja 2. Učite iz literature - samostalnim prolaženjem kroz literaturu možemo prekidati

učenje, tražiti nove informacije, raditi svojim tempom i približiti si sadržaje.

5

3. Izradite bilješke - Najbolje je koristiti veliki format papira i na jednu stranu bilježiti pojmove, ključne riječi, podjele i definicije, a na drugoj strani ostaviti mjesta za nadopunjavanje iz literature. Bilješke se rade tek kad smo prošli literaturu i znamo cjelinu, te služe samo kao pomagalo za učenje i reprodukciju sadržaja.

4. Samostalna reprodukcija – sami provjerite koliko razumijete gradivo. Najbolje je svoje znanje provjeriti nekoliko sati nakon učenja ili drugi dan. Bitno je samostalno formulirati cijelu rečenicu i ne otvarati bilješke. Uvjet za daljnje učenje jest razumijevanje gradiva.

5. Diskusija - razgovor s više različitih osoba o njihovim razmišljanjima, idejama, znanjima i praksi o određenoj temi.

6. Rješavanje problema - najviša razina učenja u kojoj koristimo naučeno ponašanje i znanje u realnoj situaciji u svakodnevnom životu.

Uspjeh u učenju temelji se 40% na radu s literaturom i bilješkama, te 60% na radu na reprodukciji i strukturiranju

znanja.

6

1. Umjesto uvoda1…

Čovjek je već od samih početaka svoje povijesti putovao iz raznih razloga i pobuda. Stoga se u teoriji često provlači teza da je i turizam, koji je nezamisliv bez putovanja, pojava stara koliko i čovječanstvo, odnosno da je započeo s prvim putovanjima i migracijama. Međutim, takav stav nije potpuno prihvatljiv jer su ta putovanja uglavnom bila povezana s pitanjima egzistencije, kao što je potraga za boljim uvjetima za prehranjivanje ili iz ratničkih pobuda. Neki teoretičari zastupaju tezu da se turizam počeo razvijati u trenutku kada je čovječanstvo doseglo određeni stupanj civilizacije i razvoja, odnosno kada je čovjek počeo živjeti u organiziranim zajednicama što se poklapa s pojavom novca i razvojem trgovine oko 4000 g. p.n.e. za što su zaslužni Sumerani (Babilon). U tom razdoblju su se počela javljati i prva putovanja motivirana trgovinom, stjecanjem novih znanja, kulturnim potrebama ili zdravstvenim razlozima. Već u trećem tisućljeću p.n.e. ljudi iz dotad poznatog svijeta posjećivali su Egipat u želji da vide piramide i druge spomenike, no pisani tragovi o putovanjima u tom razdoblju vezani su uz Babilon, Asiriju, pa tako doznajemo da je već tada postojala prva popločana cesta u Babilonu. Također se i u Kini i Japanu jednako se razvijaju putovanja iz zadovoljstva, ali se često spominju i ona vezana uz trgovinu. Zahvaljujući trgovini razvili su se prometni putevi poput "puta svile" od Kine do Crnog mora, "Jantarskog puta” od Baltika do Sredozemlja te "Puta soli" od Hadramauta do Arabije i Male Azije. Osim trgovaca putovali su i putopisci, državni činovnici, liječnici i zabavljači.U Europi se putovanja iz zadovoljstva javljaju već u antičkom dobu. Tako su poznata putovanja u antičkoj Grčkoj motivirana sportskim događanjima – i danas poznate Olimpijske igre koje su se počele održavati 776.g. p.n.e., ali i brojne druge igre regionalnog karaktera kao npr. Istamske, Nemejske i Pitijske. Putovalo se također i u poznato proročište Delfi, gdje su dolazili i ljudi koji su živjeli izvan Grčke.Rimljani su također organizirali i redovito održavali priredbe radi razonode i zabave u rimskom amfiteatru, Circus Maximus-u, koji je mogao primiti i do 180 000 posjetitelja. Takve su centre zabave Rimljani su gradili i izvan Rima (npr. arena u Puli), a zbog odmora, zabave i zdravlja putovali su u tada već poznata mjesta za odmor (Rodos, Malu Aziju, Egipat kao i neka poznata lječilišta kod nas, Varaždinske toplice, Rimske toplice). Pored odlaska u terme, Rimljani su tijekom ljetnih vrućina odlazili i u svoje ladanjske kuće (villa rustica) u čemu se može nazrijeti tragove odlaska na putovanja zbog rekreacijskih motiva.

1 Petrić Lidija, Osnove turizma, Ekonomski fakultet Split, 2006.

7

2. OSNOVNI POJMOVI TURIZMA

Gradivo ove cjeline će nas naučiti što je:- Turizam i njegove osnovne karakteristike, čimbenike i vrste turizma- Turist, razlika između domaćeg i stranog turista te razliku između izletnika,

posjetitelja i turista- Turističko putovanje, turističko mjesto, te turistička destinacija

Ova nastavna jedinica sadrži sljedeće nastavne cjeline:2.1. Turizam2.2. Turist 2.3. Turističko putovanje2.4. Turističko mjesto2.5. Turistička destinacija

Put je tamo gdje je netko prvi ostavio trag.(Publilus Syrus)

2.1. TURIZAM

“Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim putovanjem ne zasniva stalno prebivalište i ako takvim boravkom nije povezana nikakva njihova poslovna aktivnost.”2

Turizam (franc.; putovanje, obilazak, ekskurzija)

Turizam je skup odnosa i pojava vezanih za aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan uobičajene sredine, i to neprekidno do najviše godinu dana radi provođenja slobodnog vremena, poslovnih i drugih razloga. Obuhvaća uslužne poslovne aktivnosti povezane uz svako slobodno kretanje ljudi. Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji UNWTO (specijalizirana agencija UN-a), turist je osoba koja putuje najmanje osamdeset

Turizam je:

skup odnosa putovanje posjetitelja u neku destinaciju privremeni boravak posjetitelja nevezan uz gospodarsku korist posjetitelja

2 W. Hunziker i K.Krapf: “Die Grundriss der Allgemaine Fremdenverkehslehre”, 1942. (švicarski profesori koji u svojoj definiciji stavljaju naglasak na ekonomske utjecaje fenomena turizma)

8

kilometara od mjesta stalnog boravka u cilju rekreacije

Sveobuhvatnija definicija bi bila da je turizam uslužna industrija, koja se sastoji od većeg broja opipljivih i neopipljivih elemenata. U opipljive elemente spadaju transportni sustavi – zračni, željeznički, putni, vodeni i u novije vrijeme, svemirski; usluge ugostiteljstva - smještaj, hrana i piće, obilasci, suveniri; i srodni servisi kao na primjer bankarstvo, osiguranje kao i bezbjednost i sigurnost. Neopipljive elemente čine: odmor i relaksacija, kultura, avantura, nova i drugačija iskustva.

Postanak turizma i zadovoljavanje turističkih potreba uvjetovala su tri bitna čimbenika:• slobodno vrijeme• slobodna novčana sredstva• izgrađena infrastruktura

Dakle, kad su, razvojem gospodarstva, ljudi imali više slobodnog vremena i novčanih sredstava koje su mogli potrošiti da bi zadovoljili potrebe za opuštanjem, promjenom i sl., te su izgrađene ceste, restorani, kupališta itd., došlo je i do razvoja turizma kao djelatnosti.

Opipljivi i neopipljivi elementi turizma!

Turizam postoji zbog rekreacije, putovanja i odmora.

2.1.1. Čimbenici turizma

Pored atraktivnosti turističke destinacije za razvoj turizma potrebni su i drugi receptivni čimbenici:

1. Izravni turističko–receptivni kapaciteti:• Objekti za smještaj turista,• Ugostiteljske radnje koje pružaju usluge prehrane, pića i razonode,• Trgovinske radnje,• Sredstva komunalnog prometa,• Zanatske radnje i servisi,• Poštanska i telekomunikacijska infrastruktura.

2. Neizravni receptivni kapaciteti:• parkovi, šetališta, obalni putevi, vidikovci i sl.• javni ukrasni objekti (vodoskoci, fontane, skulpture i sl.)• unutarnje (mjesne) ceste, putevi, javna parkirališta, mala pristaništa,

ATRAKTIVNA TURISTIČKA DESTINACIJA

Izravni čimbenici

Neizravni čimbenici

9

• vodoopskrbni kapaciteti, elektroopskrba, kanalizacijski uređaji i dr.

2.1.2. OBLICI TURIZMA

Turističke potrebe su različite, pa se razlikuju i pojedinci s obzirom na skup potreba, motiva, ali i mogućnosti. Prema tome koje potrebe potrošača zadovoljava, turizam možemo podijeliti prema sljedećim kriterijima:

Prema organizaciji putovanja: individualno grupno

Prema mobilnosti: boravišni, tranzitni, kružna putovanja.

Prema dobi: za mladež, obiteljski, turizam treće dobi.

S obzirom na obilježja turističkog prostora: primorski, planinski, jezerski, seoski, gradski turizam

S obzirom na sadržaje: zdravstveni turizam, naturizam, nautički turizam, kongresni, “incetive”, vjerski i sl.

Postoji još mnogo podjela turizma, kao i specifičnih vrsta turizma, a neke od njih navodimo u nastavku.

OBLICI

TURIZMA

10

2.1.3. Specifični vidovi turizma

Specifični vidovi turizma podijeljeni su zasebnim turističkim motivom koji turiste privlači u točno određene destinacije (npr. lov - lovni turizam).Specifični vidovi turizma okrenuti su na manje (određene) segmente turističke ponude i potražnje, a nastali su kao oporbenost shvaćanju masovnog turizma.

U nastavku ćemo obraditi neke od najčešćih specifičnih vrsti turizma, zajedno s primjerima.

Kulturni turizam je specifični oblik turizma koji obuhvaća posjete turista izvan njihovog stalnog mjesta boravka motivirane interesom za kulturom, što obuhvaća povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života ljudi na nekom lokalitetu ili nekoj regiji.

Ekološki turizam U općoj poplavi raznoraznih naziva kojima je zajednički predznak eko, pojavio se i eko turizam. Najbolje bi ga se moglo definirati kao turizam u kojem osviješteni putnici podupiru zaštitu prirode i okoliša na destinaciji koju su odabrali, kao i lokalnu zajednicu i njezinu kulturnu baštinu. Ili, drugim riječima, takvi turisti ne razmišljaju samo o tome da za uloženi novac dobiju što više, već žele što manje utjecati na područje koje su odlučili posjetiti, pritom pazeći da i lokalna zajednica zauzvrat dobije prihod koji joj osigurava egzistenciju. To znači da će preferirati konzumaciju domaćih, autohtonih proizvoda, po mogućnosti iz ekološkog, odnosno organskog uzgoja, kao i upoznavanje s običajima i kulturom tamošnjeg stanovništva. Često se takav oblik turizma veže uz posjet nekim zaštićenim prirodnim vrijednostima, kao što su primjerice nacionalni parkovi. Takvi putnici će voditi računa i o načinu prijevoza pa će se mnogi, imaju li mogućnosti, odlučiti za željeznicu, budući da ona manje utječe na okoliš od automobila.

Kulturni turizam

Ekoturizam

11

Park prirode Kopački rit, Nacionalni park Krka, Delta Neretve…

Sakralna baština; Kulturna baština; Muzeji; Katedrala u Bjelovaru Dioklecijanova palača MC Nikola TeslaOsječka katedrala Ovčara Povijesni muzej IstrePožeška katedrala Vučedol Muzej Mimara Splitska katedrala Dubrovačka riznica Muzej krapinskihSisačka katedrala Tradicija staklarstva neandertalaca

Seoski/ruralni turizam Seoski turizam ili agroturizam je specifičan oblik turizma, u kojem je glavni motiv putovanja "povratak čovjeka prirodi". Sastoji se od riječi turizam, dakle promjene svakodnevnog okoliša nepoznatim ili različitim, i sela.Prije stotinjak godina samo su imućniji ljudi u gradovima sebi mogli priuštiti provođenje godišnjeg odmora na moru/planinama, pa je uobičajeno odredište bilo selo i rodbina. Danas, kad mnoga gradska djeca nisu nikad vidjeli uživo konje, krave ili svinje, seoski turizam je postala čak pomodna pojava, kojoj se ne mogu odreći pozitivni efekti čovjekovog bivanja u prirodi.

Nautički turizam Nautički turizam je specifični oblik turizma obilježen kretanjem turista plovilima po moru ili rijekama uključujući njihovo pristajanje u lukama i marinama i obuhvaća svu infrastrukturu potrebnu za njihov prihvat. Prema prihodima koji se ostvaruju takvim kretanjima, nautički turizam je jedan od unosnijih oblika turizma za turistički receptivnu zemlju.

Kongresni turizam je specifični oblik turizma u kojem glavni motiv putovanja nije odmor, već sudjelovanje pojedinaca na skupovima koji mogu imati različiti karakter. Posjetitelji u okviru kongresnog turizma nisu dokoličari, jer putuju zbog specifične potrebe koja je najčešće vezana za njihovo radno mjesto. Premda putovanja u okviru kongresnog turizma spadaju u domenu poslovnih putovanja koja su često obavezna i uvjetovana radnim mjestom, zadatkom ili projektom, sve turistički receptivne zemlje vrlo rado i ove putnike svrstavaju u skupinu turista, pribrajajući prihode od kongresnog turizma ukupnim prihodima od turizma. Sukladno obilježjima sudionika koji posjećuju razne skupove, kongresni turizam se smatra jednim od unosnijih oblika turističkih kretanja. Skupovi mogu imati znanstveni, stručni, gospodarski i drugi sadržaj.

Seoski turizam

Nautički turizam

Kongresni turizam

12

Etno-selo Stara Kapela, Baranjski dvori, Seoski turizam Istra-Sopot…

Luke nautičkog turizma na Jadranu; Umag, Poreč, Rovinj, Pula, Cres, Mali Lošinj, Dubrovnik, Neum…

Poznata lječilišna mjesta u Hrvatskoj:Specijalna bolnica za ortopediju u Biogradu,Poliklinika Bizovačke toplice, medicinska rehabilitacija u Bizovcu,Thalassotherapia, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Crikvenici,Daruvarske toplice, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Daruvaru,Naftalan, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Ivanić Gradu,Thalassotherapia, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, bolesti srca, pluća i reumatizam u Opatiji,Lječilište za bolesti dišnih organa i kože u Velom Lošinju.

Zdravstveni turizam jedan je od najstarijih specifičnih oblika turizma u okviru kojeg se stručno i kontrolirano koriste prirodni ljekoviti činitelji i postupci fizikalne terapije u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja, te poboljšanja vrsnoće života. Osnovu zdravstvenog turizma čini korištenje prirodnih ljekovitih činitelja koji mogu biti morski, toplički i klimatski. S obzirom na konstantno opadajuću kvalitetu suvremenog života uzrokovanu stresom i zagađenjem, zdravstveni turizam poprima sve značajniju ulogu u revitalizaciji psiho-fizičkih sposobnosti čovjeka. U lječilištima se nudi uravnotežena prehrana, isključenost od buke i zagađenja zraka, tjelovježbe, društveni i duhovni programi.

Vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma koji se kao specifični oblik turizma (uz zdravstveni turizam) počeo javljati u najranijoj povijesti kada su ljudi zbog obavljanja religijskih obreda posjećivali za to određena mjesta - svetišta, i pritom prelazili veće udaljenosti. Budući da se radi o ekonomski vrlo korisnom obliku turizma za pojedinu destinaciju, kroz povijest su takve destinacije redovito postajale središtima vjerskih, trgovačkih, kulturnih i ostalih događanja u pojedinim regijama. Hodočasnicima su u takvim mjestima pruženi različiti infrastrukturni, gastronomski, kulturni i ostali sadržaji, dakle – dolazi do povećanih investicija na pojedinom mjestu. Primjeri uspješnih centara za vjerski turizam su Lourdes, Fatima, Međugorje. U Hrvatskoj se nakon Domovinskog rata značajnije počelo valorizirati nekoliko svetišta u Mariji Bistrici, Aljmašu, Trsatu, Sinju itd.

Osim navedenih specifičnih vrsta turizma, poznati su još i sljedeći oblici turizma; Lovni i robolovni turizamManifestacijski turizamGastronomski turizam

Zdravstveni turizam

Vjerski turizam

13

Enofilski turizamSportsko-rekreacijski turizam Rekreacijski turizamPustolovni turizamRobinzonski turizamMasovni turizamElitni turizamKontinentalni turizamSvemirski turizam itd.

Podsjetimo se još jednom; 2.1.4. Osnovne karakteristike turizma su:

turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turističkim odredištima (što uključuje i sudjelovanje u različitim aktivnostima u turističkoj destinaciji)

putovanje i boravak mora se odvijati izvan uobičajene sredine u kojoj se osoba inače kreće, živi i radi, pa tako turizam inicira neke nove aktivnosti koje osobe ne prakticiraju u domicilu

privremeni boravak u turističkom odredištu znači da se turizam zasniva na dvosmjernom, odnosno kružnom putovanju (domicil-turističko odredište-domicil) koje ima definiran vremenski interval u kojem se odvija (ne duži od 12 mjeseci)

svrha turističkog putovanja nikad se ne veže uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz zapošljavanje

u turističkom odredištu turisti troše, ali ne privređuju bit turizma je raznovrsnost (heterogenost) (ne postoje dva

potpuno jednaka turistička odredišta, a gotovo svako odredište nudi raznovrsne sadržaje)

neproizvodan karakter rada (ponuda u turizmu je vezana uz usluge, npr. Usluga spavanja, hrane i pića, izleta itd.),

sezonski karakter poslovanja (morski turizam je vezan u lijepe dane, najviše ljeto, skijališta uz snijeg, vjerski turizam uz blagdane i sl.)

visok stupanj elastičnosti potražnje3 (ako npr. poraste cijena ljetovanja u jednom hotelu, turisti će vrlo brzo smanjiti posjete tom hotelu i zamijeniti ga povoljnijim koji nudi jednake ili slične usluge)

visok stupanj neelastičnosti ponude (ako se potražnja smanji, turistička se ponuda neće moći i sama smanjiti u istom razmjeru kao i potražnja, a najčešće se uopće neće smanjiti, a uz to neće moći bitno promijeniti ni cijene svojih usluga).

Osnovne karakteristike turizma!

3 Elastičnost se mjeri postotnom promjenom tražene potražnje u odnosu na postotnu promjenu cijene

14

2.2. TURIST

Turizam je definiran kao putovanje ljudi na 24 sata ili duže u neku zemlju u kojoj nema stalan boravak.4

Uz navedenu definiciju su navedene četiri grupe osoba, koje se smatraju turistima. oni koji putuju u svrhu razonode, osobe koje idu na skupove u vezi sa misijama bilo koje

vrste, osobe na poslovnim putovanjima, i osobe na morskim krstarenjima, makar njihov

boravak bio kraći od 24 sata. Ovu definiciju je poslije Drugog svjetskog rata usvojila i Međunarodna organizacija službenih turističkih organizacija na sastancima u Dublinu 1950. i Londonu 1957. godine s jednom dopunom; da su studenti i mladi u pansionima i na školovanju u inozemstvu uključeni u turiste.

Turist je svaki registrirani posjetitelj koji u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, športa, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova.5

Domaći turist vs. Strani turist

Domaći turist je svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekom mjestu u Republici Hrvatskoj, izvan mjesta svog prebivališta, provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju.

Strani turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i koja provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju.

Ono bitno što određuje pojam turista u odnosu na putnika ili izletnika jest ostvareno noćenje!

Turistima se ne smatraju: osobe koje putuju na rad ili studij,

Turist je osoba koja motivirana različitim razlozima privremeno mijenja mjesto svoga stalnog boravka.

Karakteristike (definicija) turista!

Turist!

Strani turist svaka osoba koja putuje u zemlju gdje nema svog prebivališta, i to u trajanju od najmanje 24 sata.

4 Pojmovi turist i turizam prvi put su službeno korišteni 1937. godine od strane Lige naroda. 5 Definicija Državnog zavoda za statistiku RH i Svjetske turističke organizacije

15

diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga, osobe u tranzitu (npr. u zračnom), osobe koje putuju kao prognanici, osobe koje putuju u drugo mjesto radi plaćenog posla financiranog iz tog mjesta itd.

Putovati znači pobjeđivati (El-Safar Zafar)

Dolazak se smatra turističkim dolaskom gosta koji noći u smještajnom objektu. Broj dolazaka je definiran kao broj osoba koje odsjedaju u smještajnom objektu. Turist se broji svaki put kad dolazi u smještajni objekt, makar to bilo više puta u tijeku istog putovanja.Noćenje je svaka noć koju osoba provede u smještajnom objektu (ali i ona koja je rezervirana za gosta iako on možda nije stvarno bio i fizički prisutan!).

Turist vs. PosjetiteljTuristi su putnici koji su ostvarili noćenje, a posjetitelji su dnevni turisti.

Turist vs. Izletnik

Izletnik je osoba koja putuje i boravi izvan svoje uobičajene sredine, ali ne noći u mjestu posjeta.

Prema dužini boravka u turizmu, pod ovim pojmom podrazumijevamo turizam koji se razvija na osnovi kraćih putovanja turista i njihovog obilaska prirodnih atraktivnosti i kulturno-povijesnih vrijednosti. Izlet je posebno organiziran odlazak u mjesto van trenutnog boravka turista, organiziran obično od strane turističke agencije sa svrhom da se osim zarade gosti pobliže upoznaju s okolicom destinacije u kojoj privremeno borave.Izletnik je korisnik, sudionik izletničkog programa, dakle jednodnevni posjetitelj nekog mjesta ali bez noćenja odnosno smještaja.

Osobe koje se ne smatraju turisti!

Dolazak

Posjetitelj

Izletnik

16

Tko želi znati više:Prvo organizirano putovanje u modernoj povijesti vezano je za ime Thomasa Cooka. On je organizirao prijevoz 570 turista, koji su 1841. godine trebali sudjelovati na kongresu. Tada je prvi put dobiven popust u cijeni grupnog putovanja. Cook je predložio željeznici svoju uslugu u organizaciji i boljoj iskorištenosti ovog prijevoznog sredstva uz pružanje povoljne cijene prijevoza. Tako je Cook iznajmio cijelu kompoziciju i organizirao prijevoz putnika. Za sudionike je pripremio čaj i svečanu muziku, a cijena ovog aranžmana po osobi je iznosila jedan šiling. Prvo putovanje oko svijeta, Cook je organizirao 1871. godine.

NAPRAVIMO PLAN UČENJA, BUDIMO UČINKOVITI !

Prošli smo dio tematske cjeline koja se sastoji samo od nekoliko temeljnih pojmova.Predlažemo Vam da:Ponovno pažljivo pročitate tekstUočite bitnoRazmislite o svakom važnijem pojmuOpišite taj pojam svojim riječimaAko možete, povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinuPonovite više puta najvažnije misli iz tekstaNapišite bilješku

17

2.3. TURISTIČKO PUTOVANJE

Uspješno putovanje je kada putuješ svojom zemljom kao stranac (G.K.Chesterton)

Nakon što smo naučili što je turizam i koji su osnovni čimbenici i oblici turizma, te znamo tko se sve ubraja u turiste i koja je razlika između turista, posjetitelja i izletnika, krećemo na nove pojmove; turističko putovanje, turističko mjesto, te turistička destinacija.

Pažljivo čitajte tekst i uočavajte razlike između prijevoza, prometa i putovanja te turističkog mjesta i turističke destinacije, jer su to pojmovi koji u stvarnom životu često dovode do zabuna.

Prijevoz u turizmu

Turizam je od početaka usko povezan s putovanjem i prijevozom, najviše zbog sljedećih karakteristika: turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi putovanje i boravak mora se odvijati izvan uobičajene

sredine u kojoj se osoba inače kreće, živi i radi privremeni boravak u turističkom odredištu znači da se

turizam zasniva na dvosmjernom, odnosno kružnom putovanju (domicil-turističko odredište-domicil) svrha turističkog putovanja nikad se ne veže uz stalni

boravak u destinaciji i/ili uz zapošljavanje

Promet, u užem smislu, predstavlja djelatnost koja se bavi prijevozom ljudi, dobara i vijesti s jednog mjesta na drugo, odnosno usluga koje se tom djelatnošću proizvode. Za turizam se koriste sve moguće i danas dostupne grane prometa. Od cestovnog, željezničkog, vodnog (morski i riječni), do zračnog, a u sve više i svemirskog prometa.

Za zračni promet u turizmu koristi se prijevoz putnika avionima koji premještaju putnike koji imaju avio-karte sa aerodroma na aerodrom - zračne luke ili zračna pristaništa. Zračni putnički promet obuhvaća redoviti promet, čarter promet, promet LCC, promet vlastitim zrakoplovima, helikopterski promet i dr. atraktivni vidovi zračnog prometa.

Cestovni putnički promet se odnosi na autobusni promet, prijevoz

Karakteristike turizma vezane uz prijevoz

Promet vs. Prijevoz

Grane prometa

Zračni promet

18

vlastitim automobilima, prijevoz iznajmljenim automobilima, gradski i međugradski promet, taksi promet, i dr. atraktivni vidovi cestovnog putničkog prijevoza

U vodeni putnički promet spadaju redovite morske brodske linije, trajektne linije, lokalne veze brodovima do otoka, krstarenja, iznajmljivanje plovila

Svemirski turizam bi trebao dobiti značajniju ulogu već u prvoj četvrtini 21. stoljeća, iako u usporedbi s tradicionalnim vidovima turizma, broj turista u orbiti će ostati mali sve dok tehnologije poput svemirskog lifta ne učine put u svemir isplativijim.

Pristupi organizaciji prometa za potrebe turizma

Koncept “transport for tourism”(Promet/putovanje za turizam)

prijevoz nije cilj nego nužnost, jer turist mora nekako doći u destinaciju da bi realizirao svoje turističke potrebe

dominira načelo korisnosti (odnos utrošenog vremena i novca) izvedena potražnja (iz ukupne turističke potražnje) dominira trošak, a ne korisnost (u ekonomici turizma promet se

prikazuje kao trošak, a ne kao korisnost) koncept “ustupak za ustupak” (turisti rade kompromis između

vremena i novca koje se troši na neko putovanje) značaj pojedinih vrsta prometnih sredstava razlikuju se ovisno o

krajnjoj destinaciji integriranost različitih vrsta prijevoznih sredstava pri putovanju

u jednu destinaciju

Koncept “transport as tourism” (Promet/putovanje kao turizam)

promet kao čimbenik omogućavanja turizma u nekoj destinaciji integralni dio turističkog doživljaja integralni dio turističke ponude (promet je inkorporiran u

turističku ponudu, i nije više samo komponenta omogućavanja pristupa)

nudi drugačiju perspektivu destinacije nije dominantan troškovni model, nego model zasnovan na

doživljaju (promoviranje atraktivnosti prometa – panoramski vlakovi, krstarenja, panoramske vožnje autobusima, tematske rute)

Cestovni promet

Promet vodom

Svemirski turizam

Organizacija prometa za potrebe turizma

Putovanje za turizam

Putovanje kao turizam

19

2.4. Turističko mjesto

S vremenom turisti postaju potrošači koji su spremni platiti klimu, prirodne i druge ljepote, kao i zadovoljavanje svojih želja i navika. Kao posljedica odraza ovih novih odnosa, koje stvara turizam, pojavljuju se turistička mjesta. Ovakva mjesta nastaju tamo gdje se nalaze velike koncentracije gostiju. U ovim se naseljima uvode sadržaji koji će turistima osigurati sadržajan boravak, kao što su parkovi, šetališta, dvorane, kasina, glazbene i druge kulturne zabave. Uvode se službe za što bolji doček gostiju, kao što su službe informacija, lokalnog prijevoza, nosača itd.

Turistička mjesta su vremenom dobila nazive: primorska, klimatska, jezerska, kulturno-povijesna, itd.

Turistička mjesta u užem smislu jesu naselja, bez obzira na veličinu, koja u sezoni imaju osjetan priljev turista koji čine značajan dio stanovništva tog mjesta. S druge strane, turističko mjesto u širem smislu obuhvaća svaki uređeni prostor ako taj privlači veći dio posjetitelja. Upravo iz tog nešto šireg koncepta turističkog mjesta nastao je i pojam destinacije.

Značaj turističkog mjesta odnosno njegovog obogaćivanja i osmišljavanja potvrđuje i pravna legislativa još iz vremena početaka turizma, tj. s početka prošlog stoljeća.

Prema službenoj statističkoj klasifikaciji turistička se mjesta u Hrvatskoj razvrstavaju u sljedeće vrste:6

Zagreb je mjesto koje posjetitelje privlači prvenstveno kao administrativno-politički centar, a zatim i svojim povijesnim, etničkim, gospodarskim, urbanističko-administrativnim i drugim osobitostima.

Kupališna mjesta jesu mjesta kod kojih je ljekovitost termalnih

Turisti su spremni platiti zadovoljenje svojih želja i navika!

Turističko mjesto; naselje koje u sezoni ima osjetan priljev turista

Razvrstavanje turističkih mjesta u RH!

6 D

20

Temeljem Zakona o zdravstvu iz 1906. godine na teritoriju Austro-Ugarske naziv priznatih lječilišta stekla neka već afirmirana turistička mjesta; Opatija, Lošinj, Crikvenica, Dubrovnik i Cavtat. Slijedom toga i Kraljevina Jugoslavija je donijela Pravilnik o proglašavanju turističkih mjesta 1936.godine. Bivša federacija Jugoslavije je turistička mjesta dijelila na toplice, primorska, planinska, sjedišta Republika i pokrajina i ostala mjesta, stavljajući naglasak na kvantitativno praćenje turističkih tokova.

ili mineralnih voda i ostalih geološko-mineraloških sastojaka znanstveno-medicinski ili empirijski utvrđena i koja imaju odgovarajuće objekte s uređajima za liječenje i oporavak posjetitelja.(npr.; Tuheljske, Krapinske, Stubičke, Varaždinske, Daruvarske, Bizovačke toplice, Thalassotherapia u Opatiji itd ...)

Primorska mjesta jesu mjesta duž morske obale i na otocima (Opatija, Crikvenica, Dubrovnik...).

Planinska mjesta najčešće su mjesta koja se nalaze iznad 500 metara nadmorske visine ili leže u teritorijalnom okviru neke planine (Bjelolasica, Velebit, itd.).

Ostala turistička mjesta jesu mjesta koja imaju atraktivne faktore (npr. klimatske, zatim kulturno-povijesne spomenike i sl.), riječna i jezerska mjesta i dr., a koja se ne mogu razvrstati u naprijed navedena mjesta. (Vransko jezero, Lonjsko polje, Osječka Tvrđa...)

Neturistička mjesta jesu sva ostala mjesta koja se ne mogu razvrstati ni u jednu od prethodnih vrsta, a raspolažu ugostiteljskim objektima za smještaj.

2.5. Turistička destinacija

Pojam destinacija potiče od latinske riječi destination, što u izvornom obliku znači odredište, pa i cilj (odredište i odmor, cilj boravka i odmaranja u nekom prostoru). Pored ovog, u anglosaksonskoj literaturi se često susreće termin resort, koji u direktnom prijevodu označava mjesto za odmor. Postoji dosta razlika u definiranju turističke destinacije.

Razvojni put turizma pokazuje da su sve važnije prekretnice u toj djelatnosti vezane za tehnička dostignuća na području prometaPrometna sredstva omogućavaju premoštenje udaljenosti između emitivnog i receptivnog turističkog prostora, odnosno prijevoz do konkretne turističke destinacije.

Turistička destinacija predstavlja odredište turističkog putovanja koje svojom opremljenošću omogućuje prihvat i boravak turista.

Najvažniji element i važan čimbenik razvoja svake turističke destinacije je turistička atrakcija.

Destinacija(lat.Destination odredište, cilj)

Turistička destinacija = odredište

Turistička atrakcija!

21

Turističkim atrakcijama mogu se smatrati ona osobito privlačna obilježja destinacije, tj. određenoj mjeri prilagođeni i dostupni turističkom razgledavanju te ne zahtijevaju poseban napor da se otkriju i da se u njima uživa. Prirodne atrakcije – vezane su uz pojedine geografske značajke prostora. Društvene atrakcije: kulturno-povijesne znamenitosti, kulturne, sportske ili gospodarske ustanove ili manifestacije

Neke od definicija koje najbliže objašnjavaju pojam turističke destinacije su:

Određena uža ili šira prostorna cjelina u kojoj se ostvaruje turistički promet, a ta cjelina može biti svako mjesto koje raspolaže turističkim kapacitetima, kao i svaka regija u kojoj je smješteno više turističkih centara.7

Kompleks različitih rekreativnih i društvenih sadržaja koji se nalaze u jednom lokalitetu.8

Destinacija može biti mjesto za odmor ili poslovni centar koji turisti posjećuju i gdje borave. To može biti cijela regija ili čak zemlja u okviru koje putuju. To može biti i brod za kružno putovanje pri kome se posjećuje više luka. Najispravnije je pod destinacijom podrazumijevati jedno ili više mjesta u koja turisti dolaze i borave, a koja predstavljaju osnovni cilj njihovih kretanja.9

Definicije turističke destinacije;

Prostorna cjelina

Kompleks sadržaja

Mjesto koje turisti posjećuju i borave

Različitost ničega, vrednija je od monotonije nečega (J.P.F.Richter)

7 (E. Inskip, M. Kalenberger, 1992).8 (S. Gan, )19889 (S, Holovej, 1989)

22

PRAVITE LI BILJEŠKE??

3. POTREBE

Potreba za vanjskom moći, proizlazi iz unutarnje nemoći....

U ovoj ćemo nastavnoj cjelini pokušati objasniti što su potrebe i zašto su one važne, te kako ih prepoznati i klasificirati.

Ova nastavna jedinica sadrži sljedeće nastavne cjeline:3.1. Pojam potrebe3.2. Turističke potrebe3.2. Klasifikacija potreba prema A. Maslowu

3.1. Pojam potreba

Čovjek se tijekom života stalno nalazi u stanju prikrivenog nezadovoljstva budući da sve njegove potrebe nikada nisu u cijelosti zadovoljene. On stalno traga za načinima kako zadovoljiti stalno nove i rastuće potrebe.Postoji čak i znanost o potrebama, pod nazivom chreiologija (grčki, chreia-potreba, logos-znanost koja dokazuje da je težnja za zadovoljavanjem potreba krug bez prestanka (circullum vitiosus), bez obzira radi li se o zadovoljavanju čovjekovih osnovnih/ primarnih ili sekundarnih potreba.

Što su potrebe?

Najjednostavniji odgovor jest da su potrebe temelj motiviranog ponašanja čovjeka. One predstavljaju zahtjev pojedinaca ili društvenih grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi olakšanja osjećaja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućih razina blagostanja.

Porijeklo i razvoj čovjekovih potreba nalazi se u:a) društveno-ekonomskom razvoju kao posljedici znanstvenih i tehnoloških dostignuća,b) u samoj prirodi čovjeka i njegovom odnosu prema okruženju u kojem zadovoljava potrebe.

Potrebe!

Porijeklo i razvoj potreba

23

3.2. Turističke potrebe

Turističke potrebe su sadržane u sustavu općih čovjekovih potreba i promatraju se kao posebnost. One su raznolikog sadržaja i strukture, a sinonimi su im potrebe za putovanjem, promjenama, rekreacijom itd.

Turistička potreba je skup pojedinačnih potreba koje zajednički (skupno) zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potrošača u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički način, a to znači radi obnavljanja svoje psihičke i fizičke kondicije.

Klasifikacija potreba se vrši prema određenim kriterijima. Mnoge potrebe zadovoljavaju se tijekom raznih aktivnosti čovjeka, a ne samo turističkih. Stoga je njihovo porijeklo, sadržaj i suština ista, a razlikuju se samo situacije u kojima se zadovoljavaju (npr. potrebe za hranom, odmorom, estetske potrebe itd.).

Turističke potrebe su povijesno uvjetovane, što znači da su nastale na određenom stupnju razvijenosti čovjeka, odnosno društva i društvenih uvjeta. One su i dalje u stalnom procesu razvoja i transformacije. Podsjetimo se, turizam se razvio s postojanjem slobodnog vremena, slobodnog kapitala i izgradnjom infrastrukture.

Turističke potrebe!

Turističke potrebe su povijesno uvjetovane

3.3. Klasifikacija potreba prema A. Maslowu

Popularnu i široko prihvaćenu klasifikaciju potreba izvršio je poznati američki psiholog Abraham Maslow10 u svom djelu "Teorija ljudske motivacije". Tražio je objašnjenje zašto određene potrebe u određeno vrijeme potiču ljude na djelovanje. Na osnovu istraživanja, došao je do podjele kojom dijeli potrebe u pet osnovnih skupina kojim je kasnije dodana i šesta. One nisu poredane po redoslijedu važnosti budući da su u njegovom sustavu sve potrebe istovremeno prisutne, a njihovu hijerarhiju određuje intenzitet pojedine potrebe, a ne vrsta.

Maslowljeva klasifikacija potreba

10 Abraham Harold Maslow (New York, 1. travnja 1908. – 8. lipnja 1970.), američki psiholog, teoretičar pokreta za ljudske potencijale.Osnivač je škole unutar suvremene psihologije koja je poznata pod imenom humanistička psihologija. Njegova teorija ličnosti predstavlja jedan od temelja te škole pa se stoga može nazvati humanističkom teorijom ličnosti.

24

1. Fiziološke potrebe (hrana, voda, seks); u turizmu se ove potrebe zadovoljavaju na sve većem hijerarhijskom nivou (bogati gurmanski sadržaji, veći stupanj slobode seksualnog ponašanja itd.).

2. Potrebe za sigurnošću; ove su potrebe preduvjet odvijanja turizma (ratovi i političke nestabilnosti ili elementarne nepogode su nespojive s turizmom).

3. Potrebe za pripadanjem i ljubavlju; obiteljski turizam, etnički turizam, u novije vrijeme i sadržaji vezani uz teambuilding.

4. Potrebe za samopoštovanjem; svaki pojedinac nastoji postići društveni ugled u svemu što radi, pa tako i kroz turizam. Ova potreba se često iskazuje kroz poznatu rečenicu "gost je uvijek u pravu"; problem leži u tome, što priznavanjem legitimnosti ove potrebe turistu, dovodi se u pitanje njena legitimnost kod domicilnog stanovništva koje nudi usluge tom gostu.

5. Potrebe za samouvažavanjem i samoaktualizacijom u neposrednoj je vezi s prethodnom grupom potreba; što se više zadovoljava, to se više želi.

6. Spoznajne potrebe, potrebe za novim spoznajama, intelektualnim, duhovnim i estetskim što je izuzetno snažno zastupljeno upravo u turizmu.

Jednostavno rečeno; Gladan čovjek (fiziološka potreba), se neće zanimati za najnovija događanja iz svijeta umjetnosti (potreba za samoaktualizacijom), neće ga zanimati što drugi misle o njemu (potreba za pripadanjem i potrebe za samopoštovanjem), niti udiše li čist zrak (poreba za sigurnošću).. Tek kada ima dovoljno hrane i tekućine, počinje razmišljati o potrebama iz tzv. skupine višeg reda. U realnom životu sve su čovjekove potrebe trajno prisutne, pa tako i dok putuje kao turist. Utjecaji iz okruženja mogu utjecati na njihovo ostvarenje i na prioritete, a u slučaju njihova nezadovoljenja nastaju brojne posljedice, frustracije, bolesti i nezdrava stanja pojedinca i društva. To je u moderno vrijeme čak i zakonski regulirano, jer svaka zaposlena osoba ima pravo na godišnji odmor predviđen Zakonom o radu.

Fiziološke potrebe

Potrebe za sigurnošću

Potrebe za pripadanjem

Potrebe za samopoštovanjem

Potrebe za samoaktualizacijom

Spoznajne potrebe

Sjećanje na užitke je mnogo dugotrajnije i stvarnije od njihove stvarne prisutnosti. (Rimska izreka)

25

4. M O T I V I

DJELUJ !Samo u svojim djelima čovjek može otkriti sebe. (Ruckert)

Ova nastavna cjelina naučit će nas što su to motivi, kako nas pokreću, te koji motivi utječu na zadovoljenje naših turističkih potreba. Naučit ćemo što je:4.1. Motiv i motivacija4.2. Motiv u turizmu

4.1. Motiv i motivacija

Kada potreba dosegne dovoljnu razinu intenziteta da potakne na poduzimanje neke radnje, ona postaje motiv.

Pojam motiva se često poistovjećuje s potrebom, nagonom i ciljem. Međutim, razlike postoje, a najbolje su uočljive iz definicija ovih pojmova.

Razlozi odnosno motivi predstavljaju unutarnje čimbenike koji čovjeka potiču na aktivnost, tu aktivnost usmjeravaju i njom upravljaju. Danas se u objašnjavanju uzroka ljudskog ponašanja polazi od potreba (potreba je izvor motiva). Potrebe se javljaju kao rezultat narušavanja ravnoteže čovjeka, odnosno kao nedostatak nečega u čovjekovom organizmu ili psihi.

Važan pojam vezan uz motive je i motivacijaMotivi predstavljaju statično gledanje na proces usmjeravanja čovjeka prema cilju, dok je dinamički proces obuhvaćen pojmom motivacije. Motivacija se sastoji od dva posebna stanja: (1) stanje porasta napetosti i (2) stanje usmjeravanja nagona prema određenom cilju (ponašanje). Dakle motivacija je unutarnje stanje organizma koje ljude pokreće prema cilju i rezultira zadovoljenje potreba te gašenjem motiva.

Nagon kao interni poticaj mobilizacije ljudske energije prema cilju predstavlja samo jedan od motiva. Nagoni su biološki determinirani (glad, žeđ). Cilj je eksterni stimulans kojem pojedinac teži da bi zadovoljio potrebu (ako smo žedni, cilj nam je da popijemo vodu da bismo utažili žeđ).

Motiv – unutarnji čimbenik

Motiv vs. Motivacija

Statično – Dinamično

Motiv vs. Nagon

26

Motivi su, dakle, pokretačke snage ponašanja koje imaju više uloga: da izazovu neko ponašanje, da ga usmjere prema nekom cilju i da ga reguliraju tako da se cilj ostvari. Motivirano ponašanje je ono ponašanje koje počiva na nekoj potrebi, a vodi k određenom cilju.

Put od rađanja potrebe (motiv) do njezinog zadovoljenja (cilj) naziva se motivacijskim ciklusom i predstavlja pojednostavljen model ponašanja potrošača:

1. Motivi počinju javljanjem POTREBE (želje, težnje, namjere). Potreba nastaje kada se naruši stanje relativne ravnoteže, pri kojoj normalno funkcioniramo u organskom, ali i svakom drugom smislu.

2. Svjesno doživljena potreba je nagon – nagoni nas da nešto poduzmemo, kako bismo potrebu zadovoljili.

3. Tako nastaje instrumentalno ponašanje. Instrument znači sredstvo – odnosno ponašanje je sredstvo zadovoljenja potrebe, ostvarenja cilja. Ponašanje je izazvano, regulirano i usmjereno k cilju.

4. Ostvarenje cilja je važan element motiva i znači zadovoljenje potrebe.

5. Zadovoljena potreba dovodi do prijatnog osjećaja olakšanja zbog prestanka napetosti.

Marketinški stručnjaci stalno pokušavaju razumjeti potrebe i motive koji ljude tjeraju na akciju i prema tome oblikovati proizvod ili uslugu koja će najbolje zadovoljiti ciljane potrošače. To je važno i u turizmu, jer je turizam specifična grana koja je orijentirana zadovoljenju turističkih potreba.

MOTIVACIJSKI CIKLUS:

Potreba

Nagon

Sredstvo zadovoljenja potrebe

Cilj

Osjećaj olakšanja

27

4.2. Motivi u turizmu

Turistički motivi su unutrašnji poticaji čovjeku da se uključi u turističke tokove iz čega slijedi da je turistička motivacija ponašanje čovjeka koji je potaknut tim unutrašnjim pobudama za uključenjem u turističku aktivnost s konačnim ciljem, da se zadovolji neka turistička potreba.11

Različitost motiva će odrediti i specifične oblike turizma, ali u turizmu nikada ne prevladava samo jedna vrsta motiva. Uvijek se radi o cijelom spletu motiva koji manjim ili jačim intenzitetom djeluju na ponašanje turista.

Suvremena psihologija dijeli motive na biološke, društvene i osobne.Biološki proizlaze iz temeljnih ljudskih potreba koje se moraju zadovoljiti u turističkoj destinaciji, baš kao i u mjestu stalnog boravka. Takvi motivi uključuju gastronomiju (lokalni specijaliteti), nautiku (spavanje na brodu), psihičku i fizičku relaksaciju, ali s “turističkim” predznakom.

Društveni motivi su za turizam najznačajniji jer u prvi plan guraju čovjekovu neprestanu želju za kontaktima s drugim ljudima i unapređivanjem međuljudskih odnosa.

Osobni motivi su zapravo okrenuti prema samom turistu, a ističu zadovoljenje njegove potrebe za samodokazivanjem (vlastita organizacija putovanja), samopotvrđivanjenm (stjecanje ugleda boravkom u mondenom ljetovalištu), upoznavanjem novih prostora i kultura, stjecanjem novih saznanja i dr.

Brojne su podjele tipova turista s obzirom na motivaciju.Tako se turisti mogu svrstati u 4 osnovna tipa:• turisti "sportaši" (razonoda, rekreacija, sport, aktivno provođenje turističkog odmora)• turisti "znatiželjnici" (kontakti, upoznavanje, obilasci umjetničkih djela)• turisti "samci" (prvenstveno kontakt s prirodom)• turisti "gledaoci" (nastoje vidjeti što više u što kraćem vremenu).

Većina socioloških istraživanja turističke motivacije polazi od

TURISTIČKI MOTIV

PODJELA MOTIVA

Biološki motiv

Društveni motiv

Osobni motiv

Podjela turista s obzirom na motivaciju

11 Petrić Lidija, Osnove turizma, Ekonomski fakultet Split, 2006.

28

pokazatelja socio – demografsko – političko – ekonomskih karakteristika, kao što su: dob, školska sprema, zanimanje, mjesečni prihodi, broj članova obitelji, veličina domicilnog mjesta turista, dužina godišnjeg odmora itd.

Da bi se poboljšala ponuda i time povećao dolazak i zadovoljstvo turista, provode se istraživanja motiva koji turiste dovode u određene destinacije. Primjer je sljedeća tablica koja pokazuje koji su motivi prevladavali kod stranih turista koji su birali Republiku Hrvatsku kao destinaciju u 2004. godini.

Motivi dolaska stranih turista u Hrvatsku u 2004. g.

Rang %1. Pasivni odmor, opuštanje 672. Zabava 433. Nova iskustva i doživljaji 254. Prirodne ljepote 245. Gastronomija 196. Sport, rekreacija 97. Povoljne cijene 88. Blizina mjesta 79. VFR; Kulturne znamenitosti 6Izvor: TOMAS istraživanje 2005; Institut za turizam Zagreb

Upravo o kontinuiranom praćenju trendova koji vladaju na globalnom turističkom tržištu i motivima koji prevladavaju, ovisi hoćemo li imati kvalitetnu osnovu za točnije predviđanje ponašanja turista u željenoj destinaciji kao bitne odrednice kvalitetnog planiranja turističkog razvoja.

29

5. Proces donošenja odluke o turističkom putovanju

Život se sastoji od niza izbora i odluka. Čak i svakodnevne odluke poput izbora namirnica za današnji ručak ponekad znaju biti naporne i zamorne, a posebno je važno kako ćemo utrošiti slobodno vrijeme i novac. Stoga ćemo u ovoj nastavnoj cjelini ukratko objasniti proces donošenja odluke o turističkom putovanju te neke osnovne čimbenike koji utječu na taj proces.Ovime ujedno završavamo i prvo nastavno pismo ovog predmeta, te Vam predlažemo da još jednom prijeđete cijeli tekst i napravite bilješke, a zatim prijeđete na rješavanje kontrolne zadaće.

Potrebe utječu na odlučivanje pojedinaca i njegov izbor ili, drugimriječima, na njegovu motivaciju za putovanje.

Motivacija znači korak dalje; ona obuhvaća i namjeru da se provedeneka akcija, ali ne objašnjava način donošenja odluke o odlasku na turističko putovanje.

Mnogo različitih činitelja utječe na odluku o izboru određene destinacije, kao npr. pripadnost određenoj društvenoj sredini, osobine ličnosti, kultura, kao i ekonomski činitelji (novac) i vrijeme te važnost koja se pridaje kupnji turističkog proizvoda. Ponašanje turističkog potrošača se bitno razlikuje od ostalih potrošača i to zbog sljedećih značajki:• neopipljiva i nemjerljiva kupnja• neimpulsivna kupnja• obuhvatno planiranje kupnje• kupovanje unaprijed.

Proces donošenja odluke o kupnji turističkog proizvoda teče kroz triosnovne faze;

1. Faza prije donošenja odluke, 2. Faza odluke, 3. Faza evaluacije poslije kupnje

Nakon prepoznavanja potreba i motiva koji su pokrenuli pojedinca, on počinje tragati za informacijama kako bi se mogao odlučiti za najpovoljniju mogućnost. Informacije se djelomično stječu iskustvom s istim ili sličnim proizvodima, a djelomično se one posebno traže. Izvori informacija su najčešće komercijalne poruke proizvođača ili preporuke rodbine, odnosno sredina u kojoj potencijalni potrošač živi i radi. Nakon dobivenih informacija pojedinac procjenjuje alternative da bi se odlučio o kupnji najpovoljnije. Nakon toga donosi odluku o kupnji nekog proizvoda

Značajke turista kao potrošača

Faze donošenja odluke o kupnji

30

odnosno o odlasku na odmor.Ako je akcija rezultirala zadovoljenjem potreba, uočena je težnja da se iskustvo ponavlja, a to vodi razvijanju navika i lojalnosti potrošača određenoj aktivnosti ili izboru istog smještajnog objekta ili mjesta.

Shema donošenja odluke o kupnji:

Bogate su zemlje gdje je priroda najpovoljnija.Još bogatije su one gdje su ljudi najdjelatniji.

Srce domovine je mlad, radin i kreativan čovjek.Vi činite naš svijet bogatijim i uspješnijim!

31

Prepoznavanje problema

Potraga za informacijama

Procjena alternativa

Odluka o kupnji

Kupnja i Konzumacija

6. LITERATURA

KNJIGE I UDŽBENICI:

1. Petrić Lidija, Osnove turizma, Ekonomski fakultet Split, 2006.2. Mađerić, Rocco, Čizmek, Vujno; Marketing, udžbenik, 4. razred, Školska knjiga,

Zagreb, 2007.3. Kotler Phillip: Osnove marketinga, Mate d.o.o, Zagreb, 2006.4. Drago Ružić: Marketing u turističkom ugostiteljstvu, Ekonomski fakultet u

Osijeku, Osijek, 2007. 5. Drago Ružić: Upravljanje marketingom u ugostiteljstvu, Ekonomski fakultet u

Osijeku, Osijek, 1997.

WEB:1. http://croatia.hr/hr-HR/Naslovna 2. http://hr.wikipedia.org/ 3. http://www.mint.hr/ 4. http://www.poslovniturizam.com/rjecnik 5. http://www.pannoniantourism.hu/htmls/poetna_stranica.html

32

Pučko otvoreno učilište Auto moto centar Nova Gradiška

Kožarska 2, Nova Gradiška

ZANIMANJE: HOTELIJERSKO-TURISTIČKI TEHNIČAR/KA

PREDMET: TURIZAM I MARKETING

RAZRED: četvrti

PRVO NASTAVNO PISMOPRVO NASTAVNO PISMO

KONTROLNA ZADAĆA

OSOBNI PODATCIIME I PREZIME

ADRESA STANOVANJAKONTAKT: tel./mobitel

BROJ BODOVA

Upute; Nakon što ste naučili gradivo ovog nastavnog pisma, riješite kontrolnu zadaću. Nakon što ste riješili ovu kontrolnu zadaću, istrgnite stranice i obvezno ih predajte predmetnom nastavniku. Nakon savladavanja ovog nastavnog pisma, odnosno riješene i predane kontrolne zadaće, prijeđite na sljedeće nastavno pismo.

Ukoliko trebate pomoć, javite se nastavniku radi dodatnih konzultacija!

33

Prije rješavanja kontrolne zadaće:Pažljivo pročitajte pitanja i dobro razmislite.Odgovorite na postavljena pitanja.Prelistavanjem teksta nastavnog pisma provjerite jeste li ispravno odgovorili na pitanja. Tako ćete saznati jeste li spremni na polaganje ispita.

PITANJA ZA SAMOUČENJE I PROVJERU ZNANJA

1. Što je to turizam?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

2. Navedene elemente turizma razvrstajte na opipljive i neopipljive elemente:

odmor i relaksacija transportni sustavi avantura

kultura bankarstvo usluge ugostiteljstva

OPIPLJIVI ELEMENTI NEOPIPLJIVI ELEMENTI

3. Koja su tri važna čimbenika uvjetovala nastanak turizma?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

4. Kako možemo podijeliti receptivne čimbenike turizma?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

34

5. Što je to kulturni turizam?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

6. Koje su glavne značajke ekoturizma?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

7. Koje se osobe smatraju turistima?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

8. Navedite definiciju turista!

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

9. Koja je razlika između turista i izletnika?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

35

10. Zašto je promet važan za turizam?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

11. Kako možemo podijeliti grane prometa?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

12. Što je to turističko mjesto?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

13. Kako se razvrstavaju turistička mjesta u Hrvatskoj?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

14. Što je to turistička destinacija?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

15. Što su to potrebe?

36

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

16. Što je to turistička potreba?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

17. Kako dijelimo potrebe prema teoriji A. Maslowa?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

18. Ukratko, svojim riječima, objasnite Maslowljevu hijerarhiju potreba, odnosno

način na koji potrebe i njihovo zadovoljavanje utječu na ponašanje osobe.

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

19. Kada potreba prelazi u motiv?

37

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

20. Što je motiv?

Motiv, odnosno razlog predstavlja ______________________________________

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

21. Što je to motivacija i zašto kažemo da je ona dinamički proces?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

22. Što je to nagon?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

23. Što je to motivirano ponašanje?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

24. Kako biste objasnili motivirano ponašanje na primjeru potrebe za plesom?

38

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

25. Ukratko opišite motivacijski ciklus.

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

26. Što su to turistički motivi?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

27. Koji još motivi, osim bioloških, utječu na turističke potrebe?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

28. Koji su osnovni tipovi turista s obzirom na motivaciju?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

39

29. Nabrojite značajke koje razlikuju potrošnju u turizmu od ostalih vidova

potrošnje.

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

30. Koje su faze donošenja odluke o kupnji?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

40