TEMA TJEDNA: ISTRAŽNA DJELATNOST Prvo shvatiti, a · PDF filejeme za sebe”, “pola sata tišine”, “meditacija”, “mindfulness”, ... Moć je kao pijanstvo. A što je menadžer

Prvo shvatiti, a onda biti shvaćen Privatni detektiv mora biti svjestan da nakon riječi dolazi šutnja koja znači i njegovu i klijentovu sigurnost

TEMA TJEDNA: ISTRAŽNA DJELATNOST

GOSPODARSKA FUNKCIJA ŠUMA

Zašto biomasu ne koristimo više?

HGK: INOVACIJSKO VIJEĆE RON BROWN

Suradnja je ključ ekonomskih odnosa

| AGROKOR | DUALNO OBRAZOVANJE | SAJMOVI: MOSTAR I ZV |

INTERVJU

Tomislav FainUdruga hrvatskih

putničkih agencija

PRIVREDNI VJESNIKwww.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik 10. travnja 2017. , godina LXIII , broj 3973

priv

redn

i vje

snik

priv

redn

i vje

snik

Rezervirajte na vrijeme prostor

tel: 01/5600 [email protected]

te na vrijeme prostorirajtRezerv

Magazin Privrednog vjesnika o poslovnom životnom stilu!

BESPLATNI MAGAZIN KOJI KUPCI DOBIVAJU NA VIŠE MJESTA - PRIGODOM KUPNJE U ODABRANIM

PRODAVAONICAMA, BENZINSKIM POSTAJAMA, HOTELIMA, KAFIĆIMA I RESTORANIMA TE FITNESS

CENTRIMA KAO I SVI ČITATELJI PRIVREDNOG VJESNIKA.

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

SADRŽAJ 3973 / 10. travnja 2017.

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIKDarko Buković

IZVRŠNA UREDNICAVesna Antonić

NOVINARIGoran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal,Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

LEKTURASandra Baksa

PV GRAFIKAStanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

MARKETINGVODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić[email protected]

MARKETING

Irena Mikac Adamović[email protected]

Tel: +385 1 5600 [email protected]

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKABruna Ivić BajamićTel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001Faks: +385 1 5600 [email protected]; [email protected]

NAKLADNIKPrivredni vjesnik d.o.o.Kačićeva 9, 10000 Zagreb

DIREKTORDarko Buković

TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

www.privredni.hr

TEMA TJEDNA6 Istražna djelatnost

Prvo shvatiti, a onda biti shvaćen

INTERVJU12 Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih

putničkih agencijaIsta pravila ne vrijede za sve

AKTUALNO16 Američko-hrvatsko inovacijsko vijeće

Ron BrownZa razvoj ekonomskih odnosa ključna je suradnja

24 Slučaj AgrokorAktivira se Lex Agrokor

28 Održana konferencija o oblicima srednjoškolskog učenja na radnome mjestuDualno obrazovanje podupire 80 posto tvrtki

42 Novi razvojni iskorak tvrtke RicardoPoduzetnici drumom, a politika šumom

PV ANALIZA18 Gospodarska, ekološka i socijalna funkcija šuma

Javne ustanove i kućanstva - potencijal za korištenje biomase

PRIČA S RAZLOGOM34 Bulb Technologies

Uz pomoć venture kapitala do novih tržišta

SAJMOVI46 20. međunarodni sajam gospodarstva Mostar

Hrvatska i BiH dio su jedinstvenog ekonomskog prostora

50 Emat, Interklima, Graditeljstvo i InterprotexSajmovi oživljeni nakon šest godina

SVIJET FINANCIJA52 Istraživanje tvrtke EY

Hrvatska peta na listi zemalja prema percepciji korupcije

BUSINESS & LIFESTYLE64 Dani komunikacija 2017.

Komunicirati se mora

38Razvoj

turizma u Iločkim

podrumima: golf s

pogledom na Dunav

6U nekoliko posljednjih godina primjećuje se

lagani rast detektivske djelatnosti

Tomislav Fain

12

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

Z ajedničko značajnom broju me-nadžera jest to da stalno imaju kri-zni način djelovanja. Jedno je imati intenzivne poslovne periode kada je

iznadprosječno opterećenje ili kritično razdo-blje. Međutim, kada to postane stil rada, onda to nije datost biznisa, već problem upravljanja. Dio organizacija je postavljen tako da se po-država “dahćući način rada”, očekuje se da su ljudi stalno u žurbi, da pušu od posla, da djeluju zabrinuto - jer inače ih se ne drži ozbiljnima. Uskoro zaposlenici obavljaju i nepotrebne za-datke samo da “kao nešto rade”. Poseban pri-mjer su realno zahtjevne situacije, primjerice zadnji dani projekta, kada se dodatno pojača-va atmosfera, pa moramo i “izgledati” napeto. Tada se one koji ostaju smireni u takvoj situ-aciji percipira kao neradnike. Paradoks je to da će možda upravo takvi zaposlenici biti efi -kasniji od onih koji su zabrinuti i napeti. Istina je da su ljudi različiti. Različito reagiramo na stres. Neki su smireni baš kada je najgore, i to je njihov stil suočavanja. Voditelj tima koji je impulzivan i temperamentan tip vjerojatno misli da ovi smireni nisu dovoljno efi kasni. Ali lako je moguće da je upravo obrnuto, da osobe koje su napete smanjuju efi kasnost tima. Da i ne govorimo o tome da je za neke procese po-trebno vrijeme.

S druge strane, postavlja se pitanje koliko ste lider, a koliko menadžer, posebice kada čovjek napreduje na više pozicije. Zadržava-nje starog načina rada usprkos tome što imate drugu ulogu, nije dobro. Na nižim razinama imate veću količinu operative i odrađivanja. Na višim razinama upravljate timom koji to radi i ne očekuje se od vas da radite njihov posao. Dio menadžera misli da se oko njih onda treba “prašiti” još više, umjesto da us-pore a po potrebi i stanu. Jedna od njihovih glavnih uloga jest stvoriti prostor sebi (a i dru-gima) da im se sve slegne, da vide širu sliku kako bi obuhvatili sve faktore koji djeluju na biznis.

Postoji razlika između uloge menadžera i uloge lidera, no na rukovodećem mjestu tre-bate imati oboje u sebi. Jedan odrađuje zadat-ke i upravlja, a drugi stvara viziju, ruši neka

postojeća pravila. Danas je većina industrija takva da je potrebno da osjetite što se događa i da brzo reagirate. No kako biste mogli brzo reagirati, potrebno je da imate razdoblje kada funkcionirate u sporijoj brzini. Nije moguće stalno biti u sprintu. Ako ne nađete vrijeme i prostor da razbistrite glavu i dođete sebi, vje-rojatno imate iskrivljenu sliku onoga što vas okružuje. Usporiti ili stati je neophodno da bi-smo postali svjesni što nam je potrebno, što dalje, na koji način, da bismo osjetili tvrtku i druge ljudi, da bismo došli sebi kao lider i or-

ganizacija. U onom pustom odrađivanju koje je na nekim razinama neophodno, to nije mo-guće ostvariti. Tko nema prostor i vrijeme da dođe sebi, nije lider. Hoćemo li to zvati “vri-jeme za sebe”, “pola sata tišine”, “meditacija”, “mindfulness”, “tehnika disanja”, “grounding” (uzemljivanje) ili koristiti bilo koju novu buzz riječ, bitno je doći sebi. Kada su um i srce či-sti, sve je jasnije. Kada je um kaotičan, a srce nemirno, to je kao da smo pijani. Moć je kao pijanstvo. A što je menadžer viši u hijerarhiji, moći je više - to je kao da imate stalnu dozu narkotika u krvi. To je normalno i neminov-no, samo tu činjenicu treba uzeti u obzir da se, kako bi mladi rekli, ”ne zabrije”.

Upravljanje i balansiranje stresom je sva-kom menadžeru nužno jer sve što ga okružu-je donosi veliku količina stresa. Vjerujte mi, s upola manje napora može se postići bolji re-zultat. Često su i neke organizacije histerične u svom poslovanju. No trebamo biti svjesni da histerija neće polučiti efi kasnost. Stoga prona-đite vrijeme i prostor za rast lidera u sebi.

Jasmina Sočković, vlasnica i direktorica tvrtke Pilgrim

KRIZNO UPRAVLJANJE NE TREBA BITI STIL RADA

Budite naš gost komentator i

podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: [email protected]

JASMINA SOČKOVIĆGOST KOMENTATOR

Voditelj tima koji je impulzivan i temperamentan tip vjerojatno misli da ovi smireni nisu dovoljno efikasni. Ali lako je moguće da je obrnuto - osobe koje su napete smanjuju efikasnost tima

ŠTO JE MENADŽER VIŠI U HIJERARHIJI, MOĆI JE VIŠE - TO JE KAO DA IMATE STALNU DOZU NARKOTIKA U KRVI

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 5Izvor: DZS

KAPACITETI I POSLOVANJE LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U 2016.

BROJKE, BROJKE

139 luka nautičkog turizmana morskoj obali Hrvatske

71 marina(od toga 13 suhih marina) 68 ostalih luka

nautičkog turizma

3.764.124 m2 - ukupna površina njihova akvatorija

17.428 broj vezova31. prosinca 2016. na stalnom vezu bila

su 13.422 plovila

Vezom u moru koristilo se 87,6% plovila, a isključivo

mjestom na kopnu 12,4%.

Najviše na stalnom vezu bilo je plovila iz Hrvatske (42,9%),

Austrije (16,8%), Njemačke (15,8%)

Ukupno ostvaren prihod luka nautičkog turizma u 2016. iznosio je 769 milijuna kuna, pri čemu je 539 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova.

198.151 broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizmaPREMA VRSTI PLOVILA U TRANZITU KOJA SU SE KORISTILA VEZOM U MORU:

65,7%

30,5% 3,8%

jahte na jedra motorne jahte ostala plovila


ISTRAŽNA DJELATNOSTTEMA TJEDNA


P remda posao privatnih detektiva može biti zabavan, što su još 1980-ih potvrdili šarmantni i dovitljivi Bruce Willis i Cybill Shepherd u detektiv-

skoj seriji Slučajni partneri, riječ je o vrlo oz-biljnoj djelatnosti o kojoj doslovce ovise ljudski životi i opstanak kompanija.

Jer, privatni detektiv prikuplja informacije o nestalim osobama ili onima koje su iznijele klevete, uvrede ili druge podatke iz osobnog, obiteljskog ili poslovnog života, a koji mogu naškoditi nečijoj časti, ugledu ili poslovanju. Tako detektivi provjeravaju povrede radnih obveza ili radne discipline, a uz pisani prista-nak i kandidate za zapošljavanje. Ne manje važno za istaknuti jest da se detektivske agen-cije bave korporativnom sigurnošću, zaštitom intelektualnog i industrijskog vlasništva, svim oblicima prijevara i, među ostalim, zlopora-bom osiguranja i prometnim nesrećama.

Dakle, posao privatnog detektiva nije samo provjera je li nečiji supružnik nevjeran, već može dovesti i do sprječavanja višemilijunskih prevara, krađa podataka, skupocjenih pred-meta...

U Hrvatskoj trenutačno djeluje petnaestak detektivskih agencija i ureda. Aktivnu licencu za obavljanje posla privatnog detektiva posje-duje stotinjak osoba, od kojih je radno aktivno njih oko četvrtine.

Prema podacima Financijske agencije, top 11 poduzetnika u istražnoj djelatnosti u 2015. ostvarilo je ukupne prihode u iznosu od 4,03 milijuna kuna. Uspoređujući ih, pak, sa 2014.,

PRVO SHVATITI, A ONDA BITI SHVAĆEN Klijent mora biti siguran da se njegova tajna neće zloporabiti. Privatni detektiv svakog trenutka mora biti svjestan da nakon riječi dolazi šutnja kao druga moć svijeta, odnosno da je u šutnji njegova i klijentova sigurnost, ističe Njegoslav Blažekpiše Boris Odorčić [email protected]

PRI HGK-u JE U SKLOPU UDRUŽENJA ISTRAŽNIH I ZAŠTITNIH DJELATNOSTI 2014. OSNOVANA GRUPACIJA ISTRAŽNIH DJELATNOSTI


kada su ostvarili 3,81 milijun kuna ukupnih prihoda, primjećuje se rast za 5,6 posto.

Na prvom mjestu te liste nalazi se agencija Detektiv Sova, koja je u 2015. ostvarila 1,06 mi-lijuna kuna ukupnih prihoda.

RAZNOLIKA ISTRAŽIVANJANjegoslav Blažek, osnivač ove najstarije pri-vatne detektivske agencije u nas (1998.), čiji najuži istražno-savjetodavni tim čini pet čla-nova, kaže nam kako je istražna djelatnost po-najprije uslužna. Jer, privatni detektivi za svoje klijente najčešće prikupljaju i obrađuju podat-ke i informacije. “Detektivska istraživanja koja provodimo za klijente veoma su raznolika. U pravilu se odnose na podatke, informaci-je, procjene, analize i dokaze pomoću kojih klijenti donose ispravne odluke o sklapanju ili raskidanju ugovora, početku ili prestanku poslovne suradnje, stupnjevima ugroženosti i rizika unutar tvrtki, pokretanju ili odustajanju od raznih vrsta postupaka ili sporova pred su-dovima i drugim tijelima. Bilo je i zahtjevnih i složenih slučajeva koji su završavali uhićenji-ma, podizanjem optužnica i izrečenim presu-dama počiniteljima, a u najblažim situacijama prekidom radnog odnosa ili ugovora. Krimina-lističkim rječnikom, naša detektivska istraži-vanja odnosila su se na istraživanja prijevara, krađa, iznuda i ucjena te prijetnji, otkrivanje krivotvorina i povrede intelektualnog vlasniš-tva, traganja za osobama, predmetima i imo-vinom, procjene ugroženosti i rizika...”, ističe on, dodajući kako su najčešći klijenti agencije fi zičke osobe, menadžeri ili članovi njihovih obitelji. “Zatim, šefovi korporativne sigurnosti

DANAS JE NORMALNO DA PRIVATNI DETEKTIV

IZRADI SIGURNOSNU PROCJENU ZA NEKU

INSTITUCIJU ILI PROVJERI KANDIDATA

ZA POSAO

TEMA TJEDNA

Top 11 poduzetnika po visini ukupnog prihoda u 2015. godini - iznosi u kunama

Izvor: Fina

oko 15detektivskih agencija i ureda

trenutačno djeluje u Hrvatskoj

oko100osoba0

ima aktivnu licencu zaobavljanje poslova privatnog

detektiva

4,03mil kn3prihodi top 11 poduzetnika uistražnoj djeltnosti u 2015.

Rbr. Naziv i mjesto Broj zaposlenih Ukupni prihod Ukupni rashodi

2014. 2015. 2014. 2015. 2014.

1. DETEKTIV SOVA K.D., Zagreb 3 3 1.184.838 1.065.320 1.126.308

2. DETEKTIVSKA AGENCIJA SHARK K.D., Zagreb 1 1 679.868 745.222 446.138

3. DARKO KLJAIĆ ISTRAŽITELJ, Zagreb 1 2 512.872 508.982 338.052

4. PIA INTELLIGENCE & SECURITY D.O.O., Zagreb 1 404.987

5. INTER SIG D.O.O., Lučko 1 1 534.164 404.373 521.211

6. DETEKTIV MREŽA K.D., Spli 2 1 610.138 357.041 476.461

7. D.I.I.V. D.O.O., Sali 1 1 45.048 177.931 304.444

8. LAUFER D.O.O., Rijeka 1 1 68.996 171.056 70.728

9. PASCO D.O.O., Zagreb 1 1 175.815 121.150 105.027

10. SUPER SIGURNOST D.O.O., Zagreb 0 0 0 70.334 9.937

11. COMMODUM D.O.O., Osijek 2 0 0 42 12.372

Ukupno top 11 13 12 3.811.739 4.026.438 3.410.678


u tvrtkama i korporacijama, investitori, odvjet-nici, udruge i uredi za zaštitu intelektualnog vlasništva, udruge koje štite ljudska prava, de-tektivi iz drugih država, osiguravateljska druš-tva, banke, trgovački lanci…”, napominje.

Najveći problem u poslovanju je, nastavlja Blažek, nejedinstveno, različito i dvosmisleno tumačenje zakonskih odredbi kojima se regu-lira pravo privatnog detektiva na pristup po-dacima raznih ministarstava, matica, porezne uprave, sudova, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne službe, zemljišnih knjiga,

katastra i mnogih drugih državnih i javnih tije-la, ustanova i institucija.

Također, kaže on, klijenti često ne poznaju ovlasti iz djelokruga privatnih detektiva. “Na-žalost, prečesto se susrećemo sa zaključcima klijenata da je sve moglo biti drugačije da su prije bili upoznati s time koje ovlasti imaju te što i kako rade privatni detektivi. Primjerice, direktor jedne tvrtke bio je iznenađen da de-tektiv ima ovlast pratnje zaposlenika za vrije-me sumnjivog bolovanja. U jednom je slučaju mladi poduzetnik veoma žalio što nas nije prije angažirao da prikupimo podatke o poslovnom partneru, koji je na prijevarni način krivotvo-renjem dokumentacije oštetio njegovu tvrtku”, naglašava Blažek.

IMA I NEUTEMELJENIH ZAHTJEVAS druge pak strane, ponekad se dogodi da kli-jent želi podatke i informacije na koje po zako-nu nema pravo. “Tada su razočarani odgovo-rom detektivske agencije da njihov zahtjev nije utemeljen u zakonu. Primjerice, jedna osoba željela je da prisilno ispitamo susjeda kojega je teretila da joj je otrovao psa, ili vlasnik jedne tvrtke je želio da njegovog poslovnog partnera nadziremo i pribavimo mu dokaze kako je u preljubničkom odnosu, a da bi on na temelju toga postigao bolju pregovaračku poziciju. I jedan i drugi zahtjev su bili neopravdani i odbi-jeni”, napominje Blažek.

S obzirom na to da je ova djelatnost regu-lirana Zakonom o privatnim detektivima i ni-zom pravilnika, ona je legalna, društveno pri-hvatljiva i opravdana. “Više ne iznenađuje da nas angažiraju i poduzeća koja su u većinskom

Uz znanje i iskustvo privatni detektiv treba imati izražene organizacijske sposobnosti. Ponekad treba biti i psiholog i psihoterapeut. Ukratko, okretan

i snalažljiv menadžer kojega bi u svojim redovima rado imale i velike multinacionalne kompanije.Goroslav Šmaguc, vlasnik

i direktor agencije Shark

Dobit ili gubitak razdoblja

Vrijednost investicija Izvoz u razdoblju Uvoz u razdoblju Izdaci za plaće i nadnice neto

2015. 2014. 2015. 2014. 2015. 2014. 2015. 2014. 2015. 2014. 2015.

1.031.368 39.477 18.473 9.172 42.825 0 0 66.511 52.510 129.083 124.326

635.846 183.996 80.676 0 7.361 0 0 0 3.985 80.066 80.934

472.771 136.488 26.083 63.887 12.925 0 0 0 0 71.126 93.904

382.659 17.862 0 0 0 24.635

334.932 5.366 52.899 17.033 0 502.242 246.827 0 0 42.472 43.237

337.823 106.942 19.218 0 0 0 0 0 0 63.635 29.740

339.631 -259.396 -161.700 0 0 0 0 0 636 21.198 39.725

171.307 -1.963 -1.937 0 0 0 0 0 0 13.491 27.606

108.654 56.630 9.997 0 0 0 0 0 0 14.496 18.936

126.588 -9.937 -56.254 0 0 0 0 0 0 0 0

7.700 -12.372 -7.658 0 0 0 0 0 0 0 0

3.949.279 245.231 -2.341 90.092 63.111 502.242 246.827 66.511 57.131 435.567 483.043


državnom vlasništvu, kao i razne ustanove. Može se zaključiti da se razumijevanje drža-ve i državnih tijela i institucija u tom smislu razvija u pozitivnom smjeru i da je suradnja svakim danom bolja i plodonosnija. Danas je prirodno i normalno da privatni detektiv izra-di sigurnosnu procjenu za neku instituciju ili obavi provjeru kandidata za zapošljavanje, što prije 10 ili 15 godina nije bio slučaj”, kaže on, dodajući kako su neki detektivski uredi, poput Detektiva Sove, nositelji certifi kata poslovne sigurnosti, kojim su stekli uvjete pristupanja klasifi ciranim podacima označenim određe-nim stupnjem tajnosti.

Valja istaknuti kako se u nekoliko posljed-njih godina primjećuje lagani rast detektivske djelatnosti. “Jednako tako, primjetan je rast zanimanja manjih i srednjih tvrtki za pobolj-šanje sigurnosti poslovanja. U tom pravcu je pri HGK-u, u sklopu Udruženja istražnih i za-štitnih djelatnosti 2014., osnovana Grupacija istražnih djelatnosti koja za cilj ima približava-nje detektivske djelatnosti realnom sektoru”, objašnjava Blažek.

ŠUTNJA JE MOĆPored profesionalnog autoriteta, stručne kom-petencije i čestitosti, privatni detektiv, prema njegovim riječima, treba imati osjećaj za pra-vednost, biti razborit i istinoljubiv. “Upravo isti-noljubivost je temelj hrabrosti koja je svepri-sutna u djelovanju privatnog detektiva. Uz to, upornost je nezaobilazna odlika, kao i umijeće vladanja sobom. Naši klijenti nerijetko iznose svoje najstrože čuvane tajne i probleme, stav-ljaju pred nas svoje srce na dlan”, ističe on, do-dajući kako se tako između klijenta i privatnog detektiva izgrađuje odnos visokog povjerenja i uvažavanja. “Privatni detektiv mora ustrajati u tajenju, klijent mora biti siguran da se njegova

tajna neće zloporabiti. Privatni detektiv svakog trenutka mora biti svjestan da nakon riječi do-lazi šutnja kao druga moć svijeta, odnosno da je u šutnji njegova i klijentova sigurnost. Sve to upućuje na činjenicu da privatni detektiv prvo nastoji shvatiti, a onda biti shvaćen. On je ponajprije pouzdan i pažljiv slušatelj, a potom tragač za podacima, informacijama i dokazima koji će aktivno pridonijeti rješenju problema, a pravilu rezultat toga bi trebao biti odnos po-bjednik – pobjednik”, kaže Blažek.

Goroslav Šmaguc, vlasnik i direktor de-tektivske agencije Shark, osnovane 2001., kaže nam kako prilikom rješavanja zaprimlje-nih slučajeva, osim vlastitih potencijala – viso-koobrazovanih i iskusnih suradnika-detektiva, usko surađuje s osobama iz raznih područja - sudskim vještacima i tumačima, odvjetnicima te zdravstvenim, knjigovodstvenim i poreznim stručnjacima. “Zahvaljujući profesionalnom odnosu prema našim klijentima, štovanju de-tektivske etike, zakonskih propisa.... te vrlo vi-sokom stupnju uspješnosti, danas slovimo kao jedna od najuspješnijih detektivskih agencija u Hrvatskoj i na području bivše Jugoslavije, ali i šire”, napominje ovaj magistar prava, dodaju-ći kako su njihovi klijenti mnoge tvrtke, javna poduzeća... “Dignitet i tajnost podataka, kao i podaci o klijentu potpuno su zaštićeni, što na-ručitelju daje maksimalnu sigurnost i potpunu lojalnost, bez obzira na to radi li se o fi zičkoj ili pravnoj osobi”, napominje Šmaguc.

Ideja o pokretanju privatne detektivske agencije nastala je kao rezultat njegova posla u Ministarstvu unutarnjih poslova gdje je, među ostalim, radio na suzbijanju kriminaliteta. “Ve-liko znanje i iskustvo koje sam stekao u Poli-cijskoj upravi zagrebačkoj želio sam ponuditi u zaštiti onih osoba i tvrtki kojima je to potreb-no”, kaže nam.

Uz znanje i iskustvo, nastavlja on, privatni detektiv treba imati izražene organizacijske sposobnosti. “Ponekad treba biti i psiholog i psihoterapeut. Ukratko, okretan i snalažljiv menadžer kojega bi u svojim redovima rado imale i velike multinacionalne kompanije”, do-daje Šmaguc.

TEMA TJEDNA

U NEKOLIKO POSLJEDNJIH GODINA PRIMJEĆUJE SE LAGANI RAST DETEKTIVSKE DJELATNOSTI

Istinoljubivost je temelj hrabrosti koja je sveprisutna u djelovanju privatnog

detektiva. Uz to, upornost je nezaobilazna odlika, kao i umijeće vladanja sobom. Naši klijenti nerijetko iznose svoje najstrože čuvane tajne i probleme, stavljaju pred nas svoje srce na dlan.Njegoslav Blažek, osnivač

agencije Detektiv Sova


Određene probleme stvara percepcija većeg dijela potencijalnih korisnika o ovoj profesiji kao o nečemu

što je nečasno, sramotno ili se koristi samo u krajnjoj nuždi. Upravo suprotno, priroda našeg posla je pomoći u pronalasku rješenja i onda kada se čini da ono ne postoji.Dina Filipović Grgurić, osnivačica agencije DI-DEXT

ANGAŽMAN KOLEGADina Filipović Grgurić, prva žena privatna detektivka u Hrvatskoj, kaže nam kako je na-kon više od 12 godina rada na poslovima pred-sjedničkog osiguranja 2004. odlučila osnovati detektivsku agenciju DI-DEXT. “Taj posao me prilično psihofi zički iscrpio, jer sam pedantna i vrlo odgovorna kad se nečemu posvećujem.

Bila su to turbulentna, ratna i poratna vremena kada je štititi predsjednika bio vrlo zahtjevan posao. Pred kraj moje karijere u sustavu, dakle, u Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministar-stvu oružanih snaga, počela sam razmišljati o privatnom biznisu, odnosno kako kriminali-stička znanja i vještine pretvoriti u usluge koje je tržište počelo sve više tražiti. Tako mi se ro-dila ideja o prvoj ženi privatnoj istražiteljici, tj. detektivki u Hrvatskoj. Smatram kako se svaki pojedinac mora u životu stalno razvijati, učiti i nadograđivati pa je i to bio jedan od razloga zašto se više nisam vidjela u poslu koji sam do tada obavljala”, objašnjava ona.

Najčešći klijenti ove detektivske agencije su razna trgovačka i osiguravateljska druš-tva te odvjetnički uredi. “Usluge koje pružam

uglavnom se odnose na prikupljanje relevan-tnih informacija i podataka o štetnim doga-đajima i dokazima važnim za sudske i druge postupke”, napominje ona.

Ovisno o potrebama posla, Dina Filipović Grgurić u poslovanju najčešće angažira bivše kolege zbog njihova iskustva. “Riječ je o kri-minalistima koji su se specijalizirali u raznim pravcima, za gospodarski kriminalitet, ma-loljetničku delinkvenciju, zloporabu droga, forenzici i raznim vještačenjima, poligrafi ji... Ipak, angažman ovisi o potrebama svakog po-jedinog slučaja”, ističe ona, dodajući kako uz kriminalistiku, taktiku, metodiku... detektiv mora imati barem osnovnog pojma i o psi-hologiji, sociologiji, pravu, ekonomiji... “Dakle, ona znanja i vještine koja su mu uz naglašene organizacijske sposobnosti potrebne kako bi mogao pružiti kvalitetnu i cjelokupnu uslugu na zadovoljstvo klijenta”, napominje ona.

Među problemima s kojima se agenci-ja susreće u poslovanju, ona ponajprije ističe nelojalnu konkurenciju. “To za posljedicu ima nezadovoljstvo onih koji detektivske usluge koriste na crno, preko kojekakvih preporuka nekvalifi ciranih osoba i slično. Također, odre-đene probleme stvara percepcija većeg dijela potencijalnih korisnika o ovoj profesiji kao o nečemu što je nečasno, sramotno ili se kori-sti samo u krajnjoj nuždi. Upravo suprotno, priroda našeg posla je pomoći u pronalasku rješenja i onda kada se čini da ono ne posto-ji”, ističe ona, dodajući kako Zakon o privatnim detektivima za sada omogućuje normalno dje-lovanje privatnih detektiva. “No on bi se mogao doraditi i prilagoditi na odgovarajući način pod uvjetom da se za mišljenje pita one koji se tim poslom bave, a što je jedan od zadataka Udru-ge privatnih detektiva čija sam dopredsjedni-ca”, zaključuje Dina Filipović Grgurić.

PRIMJETAN JE RAST ZANIMANJA MANJIH I SREDNJIH TVRTKI ZA POBOLJŠANJE SIGURNOSTI POSLOVANJA


TOMISLAV FAIN, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencijaINTERVJU

Novi predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (Uhpa) Tomislav Fain naslijedio je na tom mjestu Bo-risa Žgombu koji je bio na čelu Uhpe

dva mandata i više se ne može kandidirati za to mjesto. Fain je vlasnik agencije Terra Travel u Zadru, a uz to vlasnik i sedam ugostiteljskih objekata u tom gradu. Član je Vijeća Hrvatske turističke zajednice, Vijeća TZ-a Grada Zadra, Vijeća TZ-a Zadarske županije te Upravnog od-bora Uhpe pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. S njim smo razgovarali o planovima vođenja Uhpe i osnovnim problemima putničkih agen-cija, a Fain je govorio i o planovima i poslovanju svojih tvrtki.

Koliko dugo i kako posluje Vaša agenci-ja Terra Travel? - Agencija Terra Travel posluje već 15 godina. Po-čela je kao klasična agencija koja je posredovala kod iznajmljivanja smještaja, a danas smo desti-nacijska menadžment-kompanija. Kao destina-cijska kompanija nudimo sve usluge, u najvećoj mjeri na području zadarske regije - od bookinga, iznajmljivanja brodova, smještaja do organizacije raznih vrsta izleta. Organiziramo i školske ek-skurzije te putovanja u inozemstvo. Devedeset posto prometa naše agencije odvija se u zadar-skoj regiji, nešto malo u šibenskoj i splitskoj te u inozemstvu. Danas imamo 12 stalno zaposlenih radnika te još toliko sezonskih.

Koliko prometa ostvaruje Vaša agencija?- Terra Travel uprihodi godišnje oko 1,5 milijuna eura. Kao agencija rastemo svake godine i ostva-rujemo dobit. Znači, poslujemo održivo, nudeći niz proizvoda i usluga.

Koliko Uhpa trenutačno ima članica? - Udruga hrvatskih putničkih agencija trenutačno

broji 193 članice, iako se taj broj stalno mijenja. Imamo i oko stotinjak pridruženih članica. Pri-druženi su nam naši partneri, hotelske kuće, kampovi, rent-a-car tvrtke…

Što novo unosite u njen rad?- Teško mi je odgovoriti na to pitanje. Nastojat ću nastaviti aktivnosti kako bi Uhpa ostala na sa-dašnjoj poziciji - a to je pozicija vodeće udruge u turizmu. Koliko smo značajni govori i činjeni-ca da su tri naša člana članovi Vijeća Hrvatske turističke zajednice. Aktivni smo sudionici u svim tijelima koja utječu na donošenje propisa i zakonodavnog okvira koji se odnosi na turizam. Zajedničkim radom Uhpe, svih članica naše udruge, Hrvatske gospodarske komore, te uz pomoć Hrvatske turističke zajednice i resornog ministarstva možemo puno toga napraviti. Već sada imamo jako dobru poziciju koju trebamo zadržati - trebamo samo nastaviti u tom smjeru.

Koliko je u brojkama snažna Udruga?- Prema javno dostupnim podacima, članice Uhpe su 2015. godine uprihodile 2,5 milijardi kuna prometa. Imali smo 3000 stalno zaposle-nih radnika. Podatke za 2016. još nemamo, ali će oni biti - već znam - bolji nego oni u 2015. godi-ni. S takvim brojkama jedna smo od najsnažnijih udruga u turizmu. Valja uvijek imati na umu da su agencije snažni promotori hrvatskog turizma - mi smo oni s kojima turisti ponajprije dolaze u dodir. U svakom slučaju, najbolje prepoznajemo trendove - da se nitko ne uvrijedi, agencije najši-re gledaju. Sve nam je interesantno: i destinacija i hotel, i restoran, i brod, i izlet i priroda... Mi poslu-jemo sa svima. Pratimo trendove i idemo ukorak s njima. Jedan dio agencija se specijalizirao, a posebice su važne male specijalizirane agencije. One su s tim svojim proizvodima postale neza-mjenjive na tržištu.

ISTA PRAVILA NE VRad na crno je problem koji se nastoji riješiti i svjestan sam da ga se nikad nećemo potpuno riješiti, ali ga se može svesti na razumnu mjeru tako da nas ne ugrožava u mjeri u kojoj nas sad ugrožava piše Jozo Vrdoljak [email protected]

Najveća nam je prednost - vrijednost za novac

Vi ste i ugostitelj. Koliko imate objekata i kako posluju?- Imamo sedam ugostiteljskih objekta kojim upravlja naša tvrtka Cidaris - tri restorana, kavane i beach barove. Kako se razvija tu-rizam, tako se razvija i ponuda. No, kako raste broj turista, raste i konkurencija. Sve nas to tjera da budemo još bolji. Stalno zapo-

šljavamo 70 radnika, a njihov broj se udvostruči za vrijeme sezone. Uprihodimo oko 15 milijuna kuna. Svake godine svaki naš objekt bilježi rast, a podigli smo i broj zaposlenih. Vrlo visoko smo na pre-traživačima i zadovoljni smo. Pratimo trendove, a naša najveća prednost je vrijednost za novac.

Agencije su se prilagodile novim uvjetima i same su se modernizirale. Tko se nije prilagodio, otežano posluje ili je prestao poslovati. Da biste opstali, morate ulagati i modernizirati se.


RIJEDE ZA SVE

Nastojat ću nastaviti aktivnosti kako bi Uhpa ostala na poziciji

vodeće udruge u turizmu


Mijenjaju se gosti, ali i njihove navike, i svemu tome se svojim proizvodima prilagođava cijela turistička industrija. Svaki njen dio se tome prilagođava, pa tako i agencije.

INTERVJUINTERVJU

Što biste mijenjali u zakonodavnom okviru?- Puno je toga što nas muči i ometa u radu. Uvi-jek nailazimo na probleme. Sam neću ništa moći napraviti, ali uz angažman naših članica i Uprav-nog odbora Uhpe možemo potaknuti promjene. Problema ima počevši od onih banalnih do velikih. Banalan primjer je da agencija ne može legalno organizirati prijevoz limuzinom. Recimo, dođe Bill Gates i zatraži prijevoz limuzinom, a naša mu članica ne može to legalno organizirati. Agencija nema tu pravnu mogućnost zbog Zakona o cestov-nom prometu. Stoga, u tom konkretnom slučaju morali biste se povezati s nekom drugom uslugom.

Zašto je problem riješiti takvu banalnu situaciju?- Svi misle da je ovakav konkretan slučaj lako ri-ješiti, ali se on nije riješio već 10 godina. Naše čla-nice, odnosno agencije, imaju problema u ovom konkretnom slučaju, počevši od zaustavljanja na cesti do skidanja tablica i slično. No, Ministarstvo turizma ima razumijevanja za nas i maksimalno nas podržava, pa se nadam da ćemo uspjeti rije-šiti ovaj problem.

Dobro, to su banalne stvari koje će se vjerojatno riješiti. Koji su krupni proble-mi u poslovanju agencija?- Na prvom mjestu to je svakako posebni postu-pak oporezivanja. Ne radi se o povećanju poreza jer agencije plaćaju PDV po stopi od 25 posto. Taj nam dio nije toliki problem, iako bi bilo dobro da je stopa manja. No posebni postupak oporeziva-nja agencijama ne podrazumijeva odbitak PDV-a, tako da smo u odnosu na inozemnu konku-renciju u prilično neravnopravnom položaju.

Što je sa sivom zonom i radom na crno?- To nam je također veliki problem s kojim

se naše članice susreću i bore otkad znam za sebe, odnosno otkad poslujem. Rad na crno je problem koji se nastoji riješiti i svjestan sam da ga se nikad nećemo potpuno riješiti, ali ga se može svesti na razumnu mjeru tako da nas ne ugrožava u mjeri u kojoj nas sad ugrožava. Do-đite u neka mjesta na našoj obali i vidjet ćete da na ulici stoje osobe i iznajmljuju apartmane. Ne govorim o tome da osoba iznajmljuje svoj apartman nego o osobama koje iznajmljuju na crno i po dvadesetak apartmana. Takva oso-ba dočekuje goste, obavlja njihov transfer i sve to, naravno, naplaćuje. Naravno da nije ni prijavljena pa ne plaća niti porez, a nerijetko i obmanjuje goste koji potom nemaju nikakvih mogućnosti da dobiju satisfakciju. Znači, ne iznajmljuju svoj apartman nego posreduju pri iznajmljivanju. Da ne govorimo o tome kakvu lošu sliku takvi slučajevi šire o hrvatskom tu-rizmu.

Takvo iznajmljivanje o kojem govorite je kod nas tradicionalno.- Ja to ne mogu prihvatiti. Smatram da je naj-veći problem to što smo se na to naviknuli i što to smatramo tradicionalnim. Nije normal-no da netko ima brod i da ga iznajmljuje a da na to nema pravo, dok s druge strane, netko ima tvrtku koja iznajmljuje brodove i na sve to plaća porez, druga davanja i osiguranje te ima zaposlene radnike. To jednostavno ne možemo

NEKA SVATKO ZAPOŠLJAVA I PLAĆA POREZ KAO MI - I NEKA TADA RADI ŠTO HOĆE


193 članiceima Uhpa (i još oko 100

pridruženih)

2,5 mlrd knprometa ostvarile članice

Uhpe 2015.

3000 stalno zaposlenih imala

Uhpa te godine

prihvatiti jer to nije dobro. Nadam se kako će, zajedno s razvojem i uređenjem države, i taj dio doći na red i biti uređen.

Smanjuju li se te pojave ili rastu?- Naravno da se smanjuju. I sve više će se sma-njivati.

Postoje li neki novi oblici rada na crno? Tko bi ih trebao sankcionirati?- Možete, recimo, otvoriti razne stranice za iznajmljivanje objekata i vidjeti da se iznaj-mljuju i apartmani koji nisu kategorizirani. Zna se koji su to apartmani i zna se tko ih predstavlja. Imate ih koji organiziraju izlete, a nisu registrirani. Tu ne postoji pravilo i ima raznih oblika rada na crno. To bi trebala re-gulirati Carinska uprava koja očito od svog posla to ne stigne. Nitko od nas konkurenci-ju ne vidi kao problem, ali imamo zamjerke što za sve ne vrijede ista pravila. Znači, neka svatko zapošljava i plaća porez kao mi - i neka tada radi što hoće. Vjerujem da će dr-žava to srediti.

Bilo je jedno vrijeme dosta govora o tome kako će agencije izgubiti svoju ulo-gu zbog pojave raznih oblika rezervacije putem interneta. Kakvi su sada trendovi rezervacija?- Agencije su se prilagodile novim uvjetima i same su se modernizirale. Tko se nije prila-godio, otežano posluje ili je prestao poslovati. Da biste opstali, morate ulagati i modernizirati se. Uostalom, takvo je pravilo u svakom poslu. Agencije rastu, raste im promet i raste njihov broj. One dakako prate rast i razvoj turizma. U turizmu raste promet, podiže se kvaliteta us-luge, hoteli su puno kvalitetniji, tako da dolaze i platno sposobniji gosti. Destinacija raste pa

svatko tko ima imalo poslovnog smisla, raste skupa s destinacijom.

Dakle, mogu li novi kanali prodaje ugroziti poslovanje agencija?- Naravno da s jedne strane ugrožavaju poslova-nje agencija, ali s druge strane tjeraju agencije na veći angažman i na modernizaciju. Kad je riječ o tim trendovima, jasno je da hotelska kuća voli dobiti goste direktno, ali je još važnije da je hotel popunjen. A kod popunjenosti hotela važnu ulogu imaju svi kanali prodaje, a pogotovo agencije. No, što se tiče rada agencija, mogu reći da je posre-dovanje pri iznajmljivanju možda manje značajan agencijski proizvod od nekih drugih proizvoda.

Koji su to drugi proizvodi?- Transferi, izleti, organizacija raznih događanja… Pogotovo su izraženi novi proizvodi vezani uz selektivne oblike turizma. Mijenjaju se gosti, ali i njihove navike, i svemu tome se svojim proi-zvodima prilagođava cijela turistička industri-ja. Svaki njen dio se tome prilagođava, pa tako i agencije. Boravci turista su kraći. To više nije samo sunce i more ili odmorišni turizam nego je sve više zastupljen i aktivan turizam.

Koje je nove proizvode uvela Vaša agencija?- Kako smo dugi niz godina organizirali izle-te za Kornate, željeli smo malo unaprijediti taj proizvod. Kupili smo jedrilicu za organiziranje jednodnevnih izleta. Svi su nam govorili da nam to ne treba i da nam je lakše unajmiti čarter. Međutim, to se pokazalo toliko dobrim da sada kupujemo i drugu jedrilicu. Osim izleta, turisti-ma pokazujemo i osnove jedrenja, a jedrilicom se može doći tamo kamo ne može veliki brod. Nakon nas još su neke agencije odlučile ponudi-ti ovaj proizvod. Isto tako, surađujemo i s čarter tvrtkama.

Osjeća li turistički sektor promjenu porezne stope?- Itekako. Prošle godine dogovorili smo cijene za 2017. godinu, a onda je porezna stopa značajno skočila. Neki partneri to prepoznaju i uvažavaju, a neki me. Mene kao ugostitelja to je pogodilo.

Kakva će biti turistička sezona? - Opet odlična. Prema svim dostupnim pokaza-teljima, opet ćemo rasti.

POSEBNI POSTUPAK OPOREZIVANJA AGENCIJAMA NE PODRAZUMIJEVA ODBITAK PDV-a I TO JE VELIKI PROBLEM


H rvatska gospodarska komora, u suradnji s Veleposlanstvom SAD-a,organizirala je prošloga tjedna predstavljanje i prvo zasjedanje

Ron Brown američko-hrvatskog inovacijskog vijeća (The Ron Brown U.S. Croatian Innova-tion Council). Riječ je o konkretiziranju odluke o proširenju i pronalasku novih načina gospo-darske suradnje SAD-a i Hrvatske, donesene u Dubrovniku prošle godine, povodom obilježa-vanja 20. godišnjice tragičnog rušenja aviona izaslanstva američke trgovinske misije, pred-vođene tajnikom trgovine SAD-a Ronaldom Brownom.

ZAJEDNIČKE VRIJEDNOSTI “Nastavljamo s naslijeđem Rona Browna jer vjerujemo da je njegova misija vrijedna na-stavka. Fokusirat ćemo se na stvari koje su važne u odnosima SAD-a i Hrvatske. Prošle smo godine uspostavili CIRAZ kao potporu ra-zvoju industrijskih kapaciteta što je od iznimne važnosti za hrvatsku ekonomiju. Zato bismo s vama htjeli podijeliti iskustva i znanja kako bismo bili što uspješniji“, naglasio je potpred-sjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić, dodavši kako je suradnja ključna za razvoj ekonomskih odnosa. Poru-čio je kako pri razvoju CIRAZ-a treba što više koristiti američka iskustva jer je to zemlja koja je globalno vodeća u poduzetništvu. “Ovo će nam pokazati gdje i kako pokrenuti koopera-ciju jer mi defi nitivno tražimo bolje poveziva-nje sa SAD-om”, kazao je Kramarić, ocijenivši kako je povezanost akademskog i poduzet-ničkog sektora iznimno važna. Veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Julieta Valls Noyes, kazala

je kako je ovo tužna obljetnica pogibije Rona Browna, ali i radosna jer se obilježava 25 go-dina od uspostave službenih diplomatskih od-nosa SAD-a i Hrvatske. “Sastanak ovog vijeća predstavlja početak proslave stvari koje nas ujedinjuju i zajedničkih vrijednosti na kojima

radimo. Poduzetništvo i inovacije su vrlo bitne za rad našeg veleposlanstva u Hrvatskoj, tome smo vrlo predani. Također smo u procesu po-ticanja ženskog poduzetništva i poduzetničkog okruženja u cjelini”, naglasila je Julieta Valls Noyes poručivši kako je uvjerena u uspjeh ove inicijative.

Predsjednik i dekan Rochester Institutea of Technology Croatia (R.I.T. Croatia) Don Hudspeth je kazao da je dubrovački zet pa je tako i osobno vezan uz Hrvatsku, a ovdje mu se školuju i djeca. “Reforma obrazovanja je nešto u čemu ovo vijeće može pomoći. To je velik pothvat i bit će mukotrpan za provedbu. Obrazovanje se mora više orijentirati prema kritičkom razmišljanju te da djeci škole budu

ZA RAZVOJ EKONOMSKIH

ODNOSA KLJUČNA JE SURADNJA

Prošle smo godine uspostavili CIRAZ kao potporu razvoju industrijskih kapaciteta što je od iznimne važnosti za hrvatsku ekonomiju, istaknuo

je Želimir Kramarić, ocijenivši kako je povezanost akademskog i poduzetničkog sektora iznimno važna piše Miro Soldić [email protected]

AMERIČKO-HRVATSKO INOVACIJSKO VIJEĆE RON BROWNAKTUALNO

PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE SU VRLO BITNE ZA RAD NAŠEG VELEPOSLANSTVA U HRVATSKOJ, KAZALA JE JULIETA VALLS NOYES

Sadašnji obrazovni sustav ima svojih prednosti, ali je još uvijek

fokusiran na ‘bubanje’ činjenica, nauštrb kritičkog razmišljanja. Tu možemo pomoći kroz rad Vijeća te povezati visoko obrazovanje i industriju.

Don Hudspeth, predsjednik i dekan R.I.T.-a

Croatia


mjesto za kreativnost i rješavanje problema. Sadašnji obrazovni sustav ima svojih predno-sti, ali je još uvijek fokusiran na ‘bubanje’ činje-nica, nauštrb kritičkog razmišljanja. Tu može-mo pomoći kroz rad Vijeća te povezati visoko obrazovanje i industriju”, izjavio je Hudspeth.

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić je po-ručio kako ga posebno veseli što je inicijativa Vijeća stavljena na razvoj inovacija. “Hrvatska je mlada zemlja u srcu Europe i svi se možemo složiti da imamo potencijala, ali i slabu orga-nizaciju i manjak samopouzdanja. To želimo popraviti i mislim da o tome možemo puno naučiti od naših američkih gostiju. Previše vremena gubimo pri donošenju važnih odluka i to koči gospodarstvo. Trebamo raditi na si-nergiji europskih i američkih prednosti, a ovo vijeće bi u tome moglo puno pomoći”, zaklju-čio je.

SAD - MJESTO ZA HRVATSKE INOVACIJE Detaljniju prezentaciju o CIRAZ-u i Američko-hrvatskom inovacijskom vijeću održao je Mar-ko Rajković iz CIRAZ-a. Objasnio je kako je to novouspostavljeni sektor kojem su osnovni ciljevi djelovanja pružanje podrške industrij-skom razvoju zemlje i jačanju konkurentnosti našeg gospodarstva. Također rade na snaženju pozicije Hrvatske u globalnim lancima vri-jednosti, razvoju znanja i vještina poslovnog sektora potrebnih za ostvarivanje ciljeva in-dustrijskog razvoja, internacionalizaciji, pro-mociji i brendiranju gospodarstva te uspostavi učinkovitog nacionalnog inovacijskog sustava.

“Hrvatska zaostaje u izdvajanju sredstava

za razvoj i inovacije, što usporava razvoj gos-podarstva i otežava globalnu konkurentnost. U zadnje tri godine smo pripremili strategije koje bi trebale pomoći, poput pametnih spe-cijalizacija i razvoja inovacijskih mreža”, rekao

je Rajković, napomenuvši da su inovacijski su-stavi SAD-a temelj za učenje u svim zemljama svijeta, a ne samo Hrvatskoj. “Defi nirat ćemo područje zajedničkog interesa sa SAD-om te na osnovu toga početi s razmjenom znanja i uspostavom pionirskih projekata temeljenih na potrebama privatnog sektora. Kako je SAD najveće tržište svijeta, naši inovativni proizvo-di bi tamo mogli naći svoje mjesto”, zaključio je Rajković.

Na zatvorenom dijelu sjednice Vijeća na-stavljeni su razgovori između HGK i Velepo-slanstva SAD-a, a u raspravu su se uključili i predstavnici američkih institucija za inovacije Kristi Dulu, Gabrielle Buckley i Peggy Parfe-noff .

PREVIŠE VREMENA GUBIMO PRI DONOŠENJU VAŽNIH ODLUKA I TO KOČI GOSPODARSTVO, OCIJENIO JE MARIO ANTONIĆ

Definirat ćemo područje zajedničkog interesa sa SAD-om te na osnovu toga početi s razmjenom znanja i uspostavom pionirskih projekata temeljenih na potrebama privatnog sektora.

Marko Rajković, CIRAZ


H rvatska se po šumovitosti nalazi pri samom europskome vrhu, iza Austrije i skandinavskih zemalja. Osim toga, raspolaže kvalitetnim i

prirodnim šumama koje, ako se njima odgo-varajuće gospodari, mogu dati velike količine biomase za mehaničku preradu i termičku uporabu.

Biomasa kao obnovljivi izvor energije uk-ljučuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad u šumarstvu. Zatim, piljevinu, koru i ostatak iz drvne industrije, slamu, kukuruzovinu, stablji-ke suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove loze i voćaka te ostatke iz stočarstva. Kako se njenim korištenjem smanjuje emisija ugljičnog diok-sida (CO2) te ovisnost o uvozu fosilnih goriva, ona je nezobilazan dio energetskih politika Europske unije koja se odavno opredijelila za povećanje korištenja OIE i energetske učinko-vitosti.

Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu, sekcije Hrvatskog šumar-skog društva (HŠD), kaže kako je zaštita klime glavna prednost korištenja biomase u odnosu na fosilna goriva. Osim toga, važna činjeni-ca je i sigurnost opskrbe gorivom jer je riječ o domaćoj sirovini. “Uz to, korištenje biomase stvara uvjete za otvaranje novih radnih mjesta. Primjerice, općina sa 10.000 stanovnika koja se grije na loživo ulje ima svega devet radnih mjesta. Kada bi se grijala na biomasu, broj rad-nih mjesta narastao bi na 135 što je čak 15 puta više”, objašnjava on, dodajući kako ne treba za-nemariti ni fi nancijsku stranu ove priče. “Ko-rištenjem biomase, točnije, peleta ili briketa, cijena grijanja niža je za 60 posto u odnosu na

lož-ulje, a 40 posto u odnosu na prirodni plin”, napominje Dundović, dodajući kako se šume u Hrvatskoj rasprostiru na oko 2,4 milijuna hek-tara te čine 42 posto kopnene površine. “Drv-na zaliha iznosi 552 milijuna kubičnih metara. Dakle, one nemaju samo gospodarsku nego i ekološku i socijalnu funkciju”, naglašava.

DOBRI PRIMJERIBiomasa se, nastavlja on, koristi za opskrbu tržišta toplinskom i električnom energijom te kao gorivo za prijevoz. “Tako se više od 75

posto bioenergije koristi za potrebe grijanja u Europi, dok se prilično mali udio koristi za proizvodnju goriva za prijevoz i električnu energiju”, kaže Dundović.

I Hrvatska se može pohvaliti s nekoliko dobrih primjera korištenja bioenergije. Od proljeća 2002. godine, Centralizirani toplinski

JAVNE USTANOVE I KUĆANSTVA - POTENCIJAL ZA KORIŠTENJE BIOMASEŽalosno je, kaže Marijan Kavran, da se svakodnevno tisuće tona drvne biomase izvoze iz Hrvatske i spaljuju u državnim energetskim objektima susjednih zemalja, a domaća energetska postrojenja i dalje uporno koriste fosilna goriva piše Boris Odorčić [email protected]

GOSPODARSKA, EKOLOŠKA I SOCIJALNA FUNKCIJA ŠUMAPV ANALIZA

KORIŠTENJEM BIOMASE CIJENA GRIJANJA NIŽA JE ZA 60 POSTO U ODNOSU NA LOŽ-ULJE, A 40 POSTO U ODNOSU NA PRIRODNI PLIN

na oko2,4mil ha4

rasprostiru se šume u Hrvatskoj

552mil m2 3

drvna zaliha u Hrvatskoj

12 elektrana2na biomasu postoji u Hrvatskoj



sustav (CTS) Uprave Hrvatskih šuma u po-družnici Gospić, snage jednog megavata (MW), koristeći šumsku sječku opskrbljuje toplin-skom energijom pet potrošača: upravnu zgra-du podružnice, osnovnu školu, gradsku sport-sku dvoranu, kulturno-informacijski centar i jedno kućanstvo. “Kogeneracijsko postrojenje na bazi izgaranja drvnog ostatka Strizivojna Hrast, snage tri megavata električne i oko šest megavata toplinske energije, prva je privatna kogeneracija u Hrvatskoj. Tvrtka dobivenu toplinsku energiju koristi u sušarama za pro-izvodnju od milijun do 1,2 milijuna četvornih metara parketa koji Strizivojna Hrast 80 posto izvozi u Švicarsku. Električnu energiju pak prodaje Hrvatskom operatoru tržišta energije”, kaže.U pogonu kogeneracije na šumsku biomasu Lika Energo Eko u Udbini, snage jednog me-gavata električne i 4,5 megavata toplinske energije, a koje je osnovala tvrtka Modera-tor, proizvodi se 35.000 tona peleta godišnje. “Toplinska energija dobivena od kore jele i

šumske sječke koristi se za sušenje piljevine za pelete. Električna energija se, također, prodaje HROTE-u. Tvrtka zapošljava sedam djelatnika izravno u kogeneraciji i 28 u proizvodnji peleta

i ogrjevnog drva te oko 40 kooperanata u do-premi sirovine i otpremi peleta koji se uglav-nom izvoze u Italiju”, ističe Dundović.

Dobar primjer je i kogeneracijsko postroje-nje na drvni ostatak i šumsku sječku, odno-sno bioelektrana-toplana BE-TO Glina i CTS Glina, snage jednog megavata električne i 4,5 megavata toplinske energije, a koju je osnovala Sherif Grupa, inače jedna od najvećih fi nalnih drvnih industrija u Hrvatskoj. “Toplinska ener-gija koristi se za sušare i parionice, a viškom putem toplovoda griju se kaznionica, osnovna škola, vrtić, srednja škola i dom zdravlja. Bit-no je istaknuti kako je čak 98 posto opreme u postrojenju domaćeg podrijetla”, naglašava Dundović.

NEDEFINIRANO STANJENeotkriveni potencijali za korištenjem bioma-se kriju se, prema njegovim riječima, u javnim ustanovama jer se one uglavnom griju na loži-vo ulje i prirodni plin te u tvrtkama. “Naime, od ukupno 12 elektrana na biomasu u Hrvatskoj,

U POGONU KOGENERACIJE NA ŠUMSKU BIOMASU LIKA ENERGO EKO U UDBINI PROIZVODI SE 35.000 TONA PELETA GODIŠNJE

PV ANALIZA

STRATEGIJA DRVNO-PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE

Izvozimo biomasu, a uvozimo fosilna goriva

Prema podacima iz Strategije drvno-prerađivačke industrije, godišnje se iz Hrvatske izveze oko 800.000 tona višemetar-skog ogrjevnog drva, oko 500.000 tona šumske sječke i gotovo 200.000 tona peleta. A čak 92 posto peleta otišlo je u izvoz. Dakle, brojke govore sve o hrvatskom tržištu biomase - izvozimo bioma-su, a uvozimo fosilna goriva.Prema podacima Heinza Kopetza, predsjednika Svjetske udruge za biomasu, u 2013. godini proizvodnja i iskorištavanje biomase za bioenergiju u Europskoj uniji iznosila je 15 posto, u Hrvatskoj 18 po-sto, u Austriji 32 posto, a najviše u Švedskoj, čak 52 posto.

Drugi podaci pak otkrivaju kako je u 2015. udio biomase u ukupnoj potrošnji energije iznosio 14 posto ili 55,35 PJ (drvo, bioplin, peleti i biogoriva).Proizvodnja peleta u Hrvatskoj stalno raste. Tako je od 2014. sa 124.195 tona narasla u 2015. na 232.034 tone, a u 2016. na rekor-dnih 260.000 tona. A to čini jedan posto svjetske proizvodnje. Zbog velikih potencijala biomase proizvodnja peleta mogla bi na-rasti na 400.000 tona.Proizvodnja briketa u 2014. iznosila je 17.077 tona, a u 2015. nešto manje, 14.576 tona.

Općina sa 10.000 stanovnika koja se grije na loživo ulje ima svega devet radnih mjesta. Kada bi se grijala na biomasu broj radnih mjesta narastao bi na 135 što je čak 15 puta više.

Josip Dundović, predsjednik Hrvatske

udruge za biomasu


čija je instalirana snaga 25.936 megavata elek-trične energije i koje imaju s HROTE-om sklo-pljene ugovore o otkupu, gotovo dvije trećine otpada na drvnu industriju. Prema Dundovi-ćevim riječima, potencijal kriju i kućanstva. “U gradovima, gdje postoje toplovodi i dotrajali kotlovi na loživo ulje i na prirodni plin korak po korak prijeći će se na toplinske i rashladne sustave na bioenergiju, ali i u manjim mjesti-ma i selima. Pojedinačno grijanje bi se sve više trebalo oslanjati na nefosilne izvore energije poput biomase, solarnu toplinsku energiju i visoko učinkovite toplinske pumpe”, kaže on, dodajući kako se zakonodavni okvir u Hrvat-skoj koji se odnosi na ulaganja u OIE često mi-jenja. “Tako je od 1. siječnja 2016. na snazi Za-kon o OIE i visokoučinkovitoj kogeneraciji, a još uvijek nisu doneseni pravilnik i ostali pod-

zakonski akti. Tako da je trenutačno prilično nedefi nirano stanje za ulaganje u OIE”, ističe Dundović koji se iskreno nada da najavljenih trošarina na OIE ipak neće biti. “Dobar primjer je Švedska, koja je uvela porez na ugljikov di-oksid i tako postala vodeća zemlja u Europskoj uniji po uporabi OIE. Uloga bioenergije nakon Pariškog sporazuma omogućava i Hrvatskoj

da do 2030. s obzirom na energetske poten-cijale poljoprivredne i šumske biomase otvori više od 20.000 novih radnih mjesta”, kaže on.

IGNORANTSKI ODNOSMarijan Kavran, tajnik Hrvatske udruge za biomasu CROBIOM i direktor Hrvatskog drv-nog klastera, ocjenjuje da je najavljeno uvođe-nje trošarina na proizvodnju struje iz bioma-se eutanazija svih ulagača u kogeneracijska postrojenja i pripadajuće proizvođače drvnog peleta. “Prijedlog uvođenja trošarina, odnosno odgovarajućeg poreza, mogao bi u konačnici imati nemjerljive i dalekosežne posljedice za više industrijskih sektora, kao i za budućnost ruralnih područja te nepovoljno utjecati na za-poslenost i konkurentnost na šumi baziranih industrija, koje u Hrvatskoj ostvaruju 10 posto izvoza i sudjeluju sa 3,6 posto u BDP-u. Kon-kretno, uvođenjem trošarina mogu se ugroziti već realizirana ulaganja viša od 190 milijuna eura te projekti viši od 450 milijuna eura koji su u pripremi”, napominje Kavran.

Žalosno je, nastavlja on, da se svakodnevno tisuće tona drvne biomase izvoze iz Hrvatske i spaljuju u državnim energetskim objektima susjednih zemalja, a domaća energetska po-strojenja i dalje uporno koriste fosilna goriva. Naime, državna energetska poduzeća ne nala-ze svrhu u uključivanju drvnih goriva u proces proizvodnje energije, ističe Kavran. “Štoviše, redovito se ignorantski odnose prema slič-nim inicijativama koje predlažu da se dio ve-likih energetskih objekata s fosilnim gorivima zamijeni biomasom, prema nizu naputaka iz EU-a i sukladno najboljim europskim praksa-ma. Škole i vrtići u Gerovu, Otočcu ili Voćinu okruženi su šumom, ali i dalje se griju na fo-silna goriva, dok se lokalno proizvedena drv-na sječka i pelet izvoze. To je dokaz izostanka strateškog planiranja u energetici i nedostatka poticanja zamjene fosilnih goriva onim obnov-ljivima”, zaključuje Kavran.

DRŽAVNA ENERGETSKA PODUZEĆA NE NALAZE SVRHU U UKLJUČIVANJU DRVNIH GORIVA U PROCES PROIZVODNJE ENERGIJE

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE

Veliki interes ulagača

U Hrvatskoj je trenutačno 27 elektrana na bioplin i 12 na biomasu koje su stekle status povlašte-nih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije, kažu nam u Samostalnoj službi za odnose s javnošću i protokol Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Udio tih elektrana u pro-izvodnji električne energije od obnovljivih izvora iznosi 10,5 posto.Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, interes za biomasom iz šuma koja bi se koristila za proizvodnju električne ili toplinske energije je znatno veći od trenu-tačno dostupnih količina biomase koja se nudi na tržištu. Također, zbog trenutačne regulative u području obnovljivih izvora energije postoji veliki interes ulagača za gradnju elektrana na bioma-su i bioplin. O mogućem uvođenju trošarina na OIE pa tako i na biomasu, još će se razgovarati u Vladi, kažu u Ministarstvu.

Škole i vrtići u Gerovu, Otočcu ili Voćinu okruženi su šumom, ali i dalje se griju na fosilna goriva, dok se lokalno proizvedena drvna sječka i pelet izvoze.

Marijan Kavran, tajnik Hrvatske udruge za

biomasu i direktor Hrvatskog drvnog

klastera


SJEDNICA HRVATSKE VLADE S MARKOVA TRGA

Vlada je na svojoj prošlotjednoj sjednici prihvatila četiri amandmana, tri Klu-ba HDZ-a i jedan Kluba zastupnika HNS-a i HSU-a, na Zakon o postup-

ku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Amandmanima HDZ-a omogućuje se onim vjerovnicima koji imaju status “najstarije tražbi-ne” u postupku izvanredne uprave zadržavanje tog statusa i u slučaju da se ne postigne nagodba i u slučaju stečaja. Također se omogućava po-kretanje upravnih postupaka i radnih sporova, te se jasnije propisuje oslobođenje od obveze objave javne ponude u trenutku sklapanja na-godbi. Amandmanom HNS-a i HSU-a detaljnije se pojašnjava što su to povezana i ovisna druš-tva. “Utvrđuje se da su to društva sa sjedištem u Hrvatskoj, u kojima dužnik ima najmanje 25 posto udjela. Društva s manjim udjelima neće biti obuhvaćena postupkom izvanredne upra-ve”, pojasnila je potpredsjednica Vlade i mi-nistrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić.Premijer Andrej Plenković ponovio je da je Vladina glavna namjera ovim zakonom zaštititi interes hrvatskog gospodarstva.

“U slučaju Agrokora Vladin je cilj zaštita radnika, dobavljača i onih koji su na njih na-slonjeni, vjerovnika i same kompanije, tako da se restrukturira i da joj se osigura nova likvid-nost. Time bi se Agrokoru osiguralo vrijeme za konsolidaciju kako bi se mogle isplaćivati plaće, podmirivati obveze prema dobavljačima i pre-ma državi”, rekao je premijer Plenković te ista-knuo kako je nakon susreta s glavnim direk-torom za restrukturiranje koncerna Antonijem Alvarezom III. došao do zaključka da su Vladini

napori i napori konzultanata koje je angažirao Agrokor podudarni.

“Bili bismo zadovoljni kad bi se akteri krize u Agrokoru dogovorili o rješenju bez primjene zakona, ali ako ne uspiju, Vlada je spremna dati svoj doprinos štiteći interese svih dionika i hr-vatske ekonomije”, rekao je premijer.

NOVI ZAKON O POTROŠAČKOM STAMBENOM KREDITIRANJUU saborsku je proceduru upućen i Prijedlog za-kona o potrošačkom stambenom kreditiranju koji donosi veću zaštitu potrošača i nove obve-ze kreditora u informiranju potrošača i uvođe-

nju drugih pogodnosti. Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja ove godine, a primjenjivao bi se samo na ugovore sklopljene nakon njegova stupanja na snagu. Novost je da je, u slučaju da-vanja obvezujuće ponude za stambeni kredit, sama banka dužna potrošaču ostaviti rok od najmanje 15 dana za usporedbu ponuda, pro-cjenu njihovih učinaka i donošenje informira-ne odluke. S druge strane, potrošač ima pravo

ZAŠTITITI INTERES HRVA Vladin je cilj zaštita radnika, dobavljača i onih koji su na njih naslonjeni, vjerovnika i same kompanije, tako da se restrukturira i da joj se osigura nova likvidnost, istaknuo je Plenković piše Ilijana Grgić [email protected]

POVEZANA I OVISNA DRUŠTVA SU DRUŠTVA SA SJEDIŠTEM U HRVATSKOJ U KOJIMA DUŽNIK IMA NAJMANJE 25 POSTO UDJELA

Bili bismo zadovoljni kad bi se akteri krize u Agrokoru dogovorili o rješenju bez primjene zakona,

ali ako ne uspiju, Vlada je spremna dati svoj doprinos štiteći interese svih dionika i hrvatske ekonomije.

Andrej Plenković, hrvatski premijer MODERNIZACIJA I RESTRUKTURIRANJE CESTOVNOG SEKTORA

Zajam od 22 milijuna eura

Vlada je prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora o zajmu između Repu-blike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora. Riječ je o zajmu od 22 milijuna eura za financiranje projekta modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora te IPF garancije od 350 milijuna eura. “Pregovori su vođeni 31. ožujka, a ugovor o zajmu potpisat će ministar financija”, pojasnio je ministar mora, prometa i infra-strukture Oleg Butković.


TSKOG GOSPODARSTVA

ZAKON O POTROŠAČKOM STAMBENOM KREDITIRANJU DONOSI VEĆU ZAŠTITU POTROŠAČA I NOVE OBVEZE KREDITORA

u roku od 14 dana od dana sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu odustati od ugovora bez navođenja razloga, a pritom mu banka ne smije zaračunati nikakvu naknadu. Banke će također biti dužne obavijestiti po-trošače koji imaju stambeni kredit u stranoj ili vezan uz stranu valutu svaki put kada se vri-jednost ukupnog nepodmirenog iznosa ili re-dovitih anuiteta promijeni za više od 20 posto zbog tečajnih kretanja. A jednom tijekom tra-janja ugovornog odnosa, na zahtjev potrošača u bilo kojem trenutku trajanja ugovora, banka mora bezuvjetno omogućiti konverziju kredita iz valute u kojoj je kredit nominiran ili za koju je vezan u alternativnu valutu. Kreditna institu-cija ne bi smjela potrošaču zaračunati naknadu za konverziju, dok bi sve ostale troškove koji proizlaze iz konverzije snosio sam potrošač. Zakonom se uvodi i europski standardizirani informativni obrazac u cilju maksimalne uskla-đenosti u pružanju informacija prije sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu.

“Predlaže se i ujednačavanje izračuna efek-tivne kamatne stope na razini Europske unije, pri čemu je određena i matematička formula

koja se koristi. Zakon također propisuje i razinu znanja i stručnosti osoblja kreditne institucije i kreditnog posrednika. Osoblje mora imati od-govarajuću razinu znanja i stručnosti u osmi-šljavanju, ponudi ili odobravanju ugovora o stambenom potrošačkom kreditu te pružanju usluga kreditnog posredovanja ili pružanja sa-

vjetodavnih usluga”, pojasnio je ministar fi nan-cija Zdravko Marić istaknuvši kako je novost da kreditna institucija može s potrošačem i založ-nim dužnikom ugovoriti da se prijenos vlasniš-tva nad instrumentom osiguranja stambenog kredita na kreditnu instituciju smatra potpunim ispunjenjem svih obveza iz ugovora odnosno omogućava se tzv. walk away klauzula.


SLUČAJ AGROKORAKTUALNO

T rgovačkom sudu u Zagrebu koncern Agrokor u petak po-slijepodne podnio je zahtjev za aktivaciju Zakona o izvanred-

noj upravi sistemskih važnih kompanija, a o tome je javnost, prvi put od početka krize, izvijestio sam Ivica Todorić. To je istodobno bilo i njegovo prvo obraćanje javnosti od početka krize u Agrokoru.

“Želim vas obavijestiti kako je Uprava Agrokora, sa mnom na čelu, pokrenu-la proces aktivacije Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim druš-tvima od sistemskog značaja za Republi-ku Hrvatsku. Navedenu odluku donosim u uvjerenju kako je to u najboljem inte-resu za svakog pojedinog zaposlenika, partnera, dobavljača, svih drugih dionika te cjelokupnog gospodarstva. Iskreno se zahvaljujem svim zaposlenicima, bliskim suradnicima i partnerima s kojima sam

izgradio najznačajniju tvrtku u povijesti Republike Hrvatske. Svih sam ovih godi-na, pa i u posljednjim izrazito izazovnim trenucima, davao svoj maksimum kako bi osigurali stabilnost kompanije, kako bi

sačuvali više od 60.000 radnih mjesta te osigurali opstojnost i prosperitet čitavog Agrokor koncerna. Još jednom pozivam sve one koji mogu pridonijeti da Agro-kor nesmetano nastavi s radom, da se

sačuvaju radna mjesta i da se omogući daljnji razvoj, da učine sve u svojoj moći da se to i ostvari. Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek

jer sve što sam izgradio, danas sam svo-jim potpisom predao hrvatskoj državi”, rekao je Todorić te time konačno razrije-šio dvojbu hoće li tvrtka svoj put izlaska iz krize pokušati naći upravo uz pomoć

AKTIVIRA SE LEX Uprava Agrokora, sa mnom na čelu, pokrenula je proces aktivacije Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, priopćio je Ivica Todorić na što je odmah reagirala Koordinacija proizvođača i dobavljača koja u svom priopćenju ističe da tvrtke Koordinacije nemaju poslovni odnos s obitelji Todorić, već isključivo s koncernom Agrokor piše Ilijana Grgić [email protected]

VLADA ĆE OVAJ TJEDAN MORATI DOSTAVITI TRGOVAČKOM SUDU U ZAGREBU PRIJEDLOG IZVANREDNOG POVJERENIKA AGROKORA

Najbitnije odrednice Zakona Sistemski važnim kompanijama smatraju se tvrtke koje samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima kumulativ-no ispunjavaju dva uvjeta – da zapošljavaju prosječno više od 5000 radnika te da posto-jeće obveze takve tvrtke iznose više od 7,5 milijardi kuna na dan podnošenja prijedloga za otvaranje postupka izvanredne uprave. Povezanim društvima smatraju se ona u ko-jima je minimalni vlasnički udjel 25 posto da bi se društvo smatralo povezanim i ovisnim o tvrtki.

Pokretanje postupka Prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave može podnijeti dužnik te vjerovnik

dužnika ili dužni-kovih povezanih i ovisnih društava uz suglasnost dužnika.

Izvanredni povjerenikTrgovački sud u Zagrebu na prijedlog Vlade imenuje izvanrednog povjerenika koji za-stupa dužnika. On može imati zamjenike, a u roku od 30 dana od imenovanja bira i savjet-nika za restrukturiranje te po potrebi revizo-re i ostale savjetnike.

Ako nema nagodbe, otvara se stečajU roku od 12 mjeseci od otvaranja postupka izvanredne uprave povjerenik uz suglasnost

vjerovničkog vijeća može predlo-žiti namirenje vjerovnika nagod-

bom, a rok je moguće produljiti još tri mjeseca. Ako u tih 15 mjeseci

ne dođe do nagodbe, otvara se stečajni postupak.

Status najstarije tražbineNovi vjerovnici koji su financirali dužnika u postupku izvanredne uprave imaju pravo prednosti namirenja i u slučaju otvaranja stečaja. Kompanija koja se nalazi u postup-ku izvanredne uprave uzima kredit - tada taj kredit ima status najstarije tražbine i zadrža-va taj status ako na kraju tvrtka ipak ode u stečaj.


AGROKOR

ovog zakona za koji se već uobičajio na-ziv Lex Agrokor.

Na Todorićev istup odmah je reagi-rala Koordinacija proizvođača i dobav-ljača. “Potaknuti vijestima o pokretanju postupka aktivacije Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim druš-tvima od sistemskog značaja za Repu-bliku Hrvatsku, želimo jasno istaknuti kako tvrtke Koordinacije proizvođača i dobavljača nemaju poslovni odnos s obi-telji Todorić, već isključivo s koncernom Agrokor. Proizvođači i dobavljači nemaju s kime razgovarati u koncernu jer Zako-nom predviđeni povjerenik još nije stu-pio na svoju dužnost. Ostajemo otvoreni za razgovore s fi nancijskim institucijama koje kreditiraju poslovanje Agrokora, ali do postizanja konačnog dogovora odluka o obustavi isporuke ostaje na snazi”, isti-če se u njihovu priopćenju.

DOBAVLJAČI SVE NERVOZNIJIInače, prema slovu zakona, Sud je, kada zaprimi prijedlog, obvezan izvijesti-ti Vladu i Ministarstvo gospodarstva o podnesenom prijedlogu. U roku od dva radna dana nakon što je Sud obavijesti, a na prijedlog ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Martine Dalić, Vla-da treba donijeti odluku o izvanrednom povjereniku i to na potvrdu dostaviti sudu. Sam povjerenik može imati za-mjenike koje na prijedlog Vlade potvr-đuje Trgovački sud u Zagrebu, koji je i nadležan za provođenje ovog zakona bez obzira u kojem dijelu Hrvatske je sjedište dužnika. U roku od 30 dana od imenovanja on može birati i savjet-nika za restrukturiranje te po potrebi revizore i ostale savjetnike. Imenuje se i savjetodavno tijelo od pet članova od kojih je jedan predstavnik radnika, te

vjerovničko vijeće sastavljeno od pred-stavnika vjerovnika.

Koordinacija proizvođača i dobavljača, koja se sastajala cijelo vrijeme, upozorila je ranije u petak na neodrživost odgađa-nja, te najavila da će obustaviti isporuku roba, osim svježeg kruha, koja će trajati do dogovora s bankama. “Nastavljamo aktivno pratiti daljnji razvoj situacije kako bismo mogli donositi odluke u in-teresu 80.000 radnika i kooperanata ve-zanih uz hrvatske proizvođače i dobav-ljače”, stoji u njihovom priopćenju.

Ekonomski analitičar Damir Novot-ny na HRT-u je rekao kako je problem to što su mnogi hrvatski proizvođači, prije svega dobavljači Konzuma, ali i ostalih Agrokorovih poduzeća, bili previše izlo-ženi poslovanju koncerna. “Ti su se pro-izvođači vezali za Agrokor više nego što se to smjelo dogoditi u poslovnom smislu

Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam izgradio, danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi.

Ivica Todorić


AKTUALNO

i sada, nažalost, dijele sudbinu nelikvid-nosti Agrokora”, istaknuo je Novotny do-davši da kad su u pitanju mali dobavlja-či i OPG-ovi, oni neće moći opstati bez odgovarajuće zaštite nekog zakonskog okvira ili tima za restrukturiranje. Kad je riječ o bankama, one su pak spremne nastaviti fi nancirati operativno poslova-nje Grupe, ali pod uvjetom da fi nancira-nje ima status prioriteta po Lex Agrokoru, odnosno da novo kreditno zaduženje ima status najstarije tražbine.

BLOKADE, SNIŽENI REJTING, SMJENE UPRAVASada postaje nejasna sudbina Antonija Alvareza III. koji je prošli utorak javnosti predstavljen kao glavni direktor za re-strukturiranje i koji je sa svojim timom trebao pomoći u stabilizaciji poslova-nja koncerna te predložiti plan njegova restrukturiranja. “Situacija je dosta za-htjevna, nema jamstva da ćemo uspjeti. Puno je rizika u samom procesu. A ako izgubim povjerenje vjerovnika, više neću biti ovdje”, istaknuo je Alvarez. A sredi-nom prošlog tjedna tvrtkama iz Agroko-rova koncerna počele su stizati ovrhe jer su dobavljači bili sve nervozniji, a te se ovrhe, ovisno o tvrtki, kreću u rasponu od pet do 380 milijuna kuna. Trgovački sud u Zagrebu zaprimio je prijedlog za pokretanje stečaja nad Konzumom koji je podnijela tvrtka Ovum iz Zagreba. Iz Konzuma su poručili da je legitimno pra-vo vjerovnika da podnese takav zahtjev, no da sam zahtjev ne znači i da će doći do pokretanja stečaja ili da će to utjecati na ciljeve restrukturiranja.

Ali to još uvijek nije sve kad je riječ o lošim vijestima, Naime, rejting agenci-ja Standard&Poor’s snizila je dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Agrokora

na CC/C. Rejting je snižen sa B-/B s negativnim izgledima. Agrokoru je krat-koročni kreditni rejting snižen za čak tri stepenice. A promjene se događaju i u upravama vodećih kompanija Agro-korove obitelji. Tako je Nadzorni odbor Mercatora odlučio da novi predsjednik Uprave bude Tomislav Čizmić, dok će dosadašnji predsjednik Uprave Toni Ba-lažič nastaviti svoju karijeru izvan Agro-kora. I Nadzorni odbor Konzuma donio je odluku o promjeni Uprave te je pred-sjednika Uprave Slavka Ledića zamijenio

Teo Vujčić, dosadašnji predsjednik Upra-ve Dijamanta iz Zrenjanina, a taj položaj preuzeo je Vladimir Milović, dosadašnji direktor prodaje i marketinga.

RIZIK JE NA PODUZETNICIMAOglasila se i Hrvatska narodna banka koja pak uvjerava javnost da se dužnička kriza Agrokora neće odraziti na stabil-nost domaćeg fi nancijskoga sustava jer se strogo provodi ograničenje izloženosti banaka prema jednoj kompaniji. “Sve su banke fi nancirale klijente koji su koristi-li kredite za fi nanciranje robe prodane

svojim kupcima. Sve su banke ispravno primjenjivale kriterije upravljačke i vla-sničke povezanosti, no dio banaka po našem viđenju nije na odgovarajući način primjenjivao kriterije gospodarske pove-zanosti, odnosno HNB je uspješno podu-zimao mjere prema tim bankama u slu-čajevima gdje je gospodarsku povezanost bilo moguće dokazati. Postoje indicije da su usprkos provedenim mjerama i danim nalozima neke kreditne institucije nalazi-le načina preuzete rizike prikriti pred re-gulatorom”, stoji u propćenju HNB-a.

A na prozivke kako je upravo HNB trebao bolje kontrolirati što se događa s mjenicama u poslovanju Agrokora, gu-verner središnje banke Boris Vujčić od-bacio je tvrdnje da je HNB trebao učiniti više u vezi s nadzorom ponovivši da su mjenice odnos dvaju pravnih subjekata poduzetnika, u kojem sami poduzetnici moraju ocjenjivati rizike.

U svakom slučaju ostaje za vidjeti kako će se odvijati primjena i rokovi iz novog zakonskog rješenja donesenog u roku od tri dana te kako će utjecati na sve dionike u idućem razdoblju.

U UPRAVAMA VODEĆIH AGROKOROVIH KOMPANIJA POČELE SU SMJENE PREDSJEDNIKA UPRAVA

VELIMIR ŠONJE, EKONOMSKI ANALITIČAR

Kroz Lex će se prelomiti bitni politički i institucionalni problemi zemlje

Ekonomski analitičar Velimir Šonje koji je analizirao Lex Agrokor istaknuo je kako je Agrokor manja kompanija nego što se govorilo početkom krize, ali i da je dovolj-no velika da se može postaviti pitanje nje-gove sistemske važnosti za gospodarski sustav, te pojasnio objektivna opravdanja i potencijalne slabosti tog zakona. “Oprav-danje (za poseban zakon) leži u neefika-snosti predstečajnih procesa i stečajeva.

S obzirom na dosadašnja iskustva, logično je promišljanje alternativnih rješenja za restrukturiranje izrazito složene kompani-je. S druge strane, slabosti leže u činjenici da će se kroz Lex prelomiti bitni politički i institucionalni problemi zemlje. Pravne posljedice posebnoga zakona odredit će hoće li u Hrvatskoj uspjeti uspostava insti-tucionalnog okvira za funkcioniranje nor-malnog tržišnog gospodarstva ili ćemo

još dugo ostati u limbu s nesređenim in-stitucijama”, istaknuo je Šonje.


K ako kažu predlagatelji zakona o zabrani nepoštene trgovač-ke prakse u lancu opskrbe hranom, koji je prošlog tjedna

nakon javne rasprave upućen u Vladinu proceduru i na uvid ministarstvima, njime se želi osigurati uspostava i zaštita pošte-nih trgovačkih praksi kojima se štite svi sudionici u lancu opskrbe hranom. Njego-vom primjenom uredili bi se odnosi i znat-no povećala konkurentnost poljoprivred-no-prehrambeno-prerađivačkog sektora.

Zakonom će se utvrditi nepoštene tr-govačke prakse u lancu opskrbe hranom, čijim se nametanjem iskorištava znatna tržišna snaga otkupljivača i/ili prerađiva-ča ili trgovca u odnosu prema njihovim dobavljačima. Namjera je suzbiti i sank-cionirati sustavne pojave pojedinih oblika izrazito nepoštenih praksi, najavili su u Ministarstvu poljoprivrede.

Neke od njih su nepropisno ili nepo-šteno prebacivanje troškova ili poduzet-ničkih rizika na drugu stranu, zahtijeva-nje naknade za usluge koje nisu pružene ili koje su pružene iako nisu ugovorene, jednostrane izmjene ugovorenih uvjeta te raskid ugovora s dobavljačima bez ili uz neprimjereno kratak otkazni rok.

Tijekom javne rasprave o nacrtu tog za-konskog prijedloga pristigle su mnoge pri-mjedbe, od načelnih pa sve do izravnih su-gestija kako preformulirati neke odredbe.

ČUDA SE NE OČEKUJUGlavna intencija zakona jest iskorijeniti prakse iskorištavanja znatne tržišne snage koje se vide kroz izravno ili neizravno na-metanje obveza dobavljačima. To su, pri-mjerice, zahtijevanje financiranja naplata naknade radi proširenja prodajne mreže trgovca, preuređenja prodajnih mjesta i

skladišnih kapaciteta trgovca, proširenja distributivne mreže te naplata naknade za usluge koje nisu pružene ili koje su pru-žene iako nisu ugovorene, prebacivanje uobičajenog rizika poslovanja trgovca na dobavljače i naplata naknade za kazne izrečene trgovcu. Drugo područje su i ci-jene proizvoda i utvrđivanje dampinga, a znatan dio zakona ima zadaću onemo-gućiti nametanje prodaje proizvoda ispod nabavne cijene s PDV-om.

No udruženja trgovine te poljopri-vredno-prehrambenog sektora Hrvatske gospodarske komore od primjene ovog zakona ne očekuju čuda. Vijeće Udruže-nja trgovine HGK smatra da nacrt ovog zakonskog prijedloga neće proizvesti po-zitivne učinke na hrvatskom tržištu koji

se od njega očekuju te da bi, usvojen u sadašnjem obliku, mogao izazvati tržišnu entropiju i trgovce staviti u neravnopravan položaj u odnosu na proizvođače, dobav-ljače i distributere. S druge strane, članice poljoprivredno-prehrambenog sektora podupiru zakonsko uređenje ovoga po-dručja. Interes proizvođača jest da ovaj zakon ima pozitivne i pravične učinke na sve dionike u lancu opskrbe te da se ovo područje sustavno zakonski uredi. Kako ocjenjuju u tom udruženju, ovaj zakon otvara brojna pitanja i na neki način su-protstavlja interese proizvođača i trgovaca, dok se HGK zalaže za ona rješenja koja će unaprijediti stanje na tržištu i osigurati neometanu trgovinu u skladu s pravilima tržišnog natjecanja.

HOĆE LI SE UISTINU UREDITI TRŽIŠTE? Zakonom se želi osigurati uspostava i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite svi sudionici u lancu opskrbe hranom te povećati konkurentnost poljoprivredno-prehrambeno-prerađivačkog sektorapiše Krešimir Sočković [email protected]

ZAKON O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM

UDRUŽENJA TRGOVINE I POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENOG SEKTORA HGK SMATRAJU DA TRGOVCI I PROIZVOĐAČI NEĆE BITI RAVNOPRAVNI


V ažan je interes Hrvatske stva-ranje obrazovanog društva i radne snage koja može biti nositelj njena razvoja. Stoga

HGK u suradnji s HOK-om te uz potporu Austrijske i Njemačke gospodarske ko-more nastoji promicati vrijednosti učenja temeljenog na radu – dualnog obrazova-nja, kako bi se ono prepoznalo kao isto-vrijedno svim drugim oblicima učenja u strukovnom obrazovanju, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić na proš-lotjednoj konferenciji Oblici učenja na radnome mjestu za učenike srednjeg stru-kovnog obrazovanja u Hrvatskoj. Kako bi upravo dualno obrazovanje donijelo novu perspektivu učenja, u Hrvatskoj je pokre-nut projekt Jačanje kapaciteta komora i partnera za pomoć malim i srednjim po-duzećima za uključivanje u naukovanje, vrijedan 530.537 eura. Provedba tog pro-grama, čiji je nositelj HGK, a partneri su Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Euro-pe (SEECEL), Austrijska gospodarska ko-mora, Obrtnička komora Zagreb, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Sveučilište u Za-dru, započela je u listopadu prošle godine, a trajat će 24 mjeseca. Projekt se fi nancira iz potprograma EU-a Erasmus+ KA 3, koji se provodi s ciljem pomoći malim i sred-njim poduzećima koja su već uključena u naukovanje te onima koja se u to žele uključiti.

JAKA VEZA TVRTKI I KOMORAU sklopu prve faze tog projekta provede-no je istraživanje o stajalištima strukovnih škola i tvrtki o tome treba li uvesti dualno obrazovanje u Hrvatsku. Anketirano je

119 strukovnih škola te 691 tvrtka, a dobi-veni rezultati pokazuju kako je gotovo 80 posto tvrtki te 72,3 posto škola podržalo uvođenje dualnog obrazovanja u hrvatski obrazovni sustav. Od toga je 57 posto čel-nika tvrtki istaknulo kako bi država tre-bala snositi troškove učeničkih naknada na koje oni imaju pravo prilikom odrađi-vanja praktičnog rada u nekoj tvrtki.

Takav način obrazovanja već se godi-nama prakticira u Austriji i Njemačkoj, pa je tako Sonja Holocher Ertl, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Hrvatskoj, istaknula kako u Austriji 30 posto učenika iz tog sustava kasnije po-staju menadžeri. “Tvrtke plaćaju naučnike tijekom školovanja, a učenici tako stječu

znanje i povjerenje te se mnogi od njih, po završetku školovanja, zapošljavaju u tim tvrtkama. Dualni sustav obrazovanja zna-či partnerstvo škola i tvrtki, a postoji i jaka veza između tvrtki i lokalnih komora, što omogućava funkcioniranje tog sustava”, rekla je Sonja Holocher Ertl.

“U nacionalnom programu reformi go-vori se o dualnom obrazovanju s ciljem jačeg povezivanja obrazovanja i tržišta rada. Gospodarstvo i obrazovanje treba staviti u bliži odnos kako bi se osposobio stručni kadar za potrebe brodogradnje, graditeljstva i turizma tj. sektora u kojima postoji defi citarnost zanimanja”, ocijenila je Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru.

Dualno obrazovanje podupire 80 posto tvrtki HGK u suradnji s HOK-om te uz potporu Austrijske i Njemačke gospodarske komore nastoji promicati vrijednosti učenja temeljenog na radu, istaknuo je Želimir Kramarić piše Sanja Plješa [email protected]

ODRŽANA KONFERENCIJA O OBLICIMA SREDNJOŠKOLSKOG UČENJA NA RADNOME MJESTU

AKTUALNO

Dijana Vican Sonja Holocher Ertl Želimir Kramarić


C entar za industrijski razvoj (CIRAZ) kao novoosnovani centar Hrvatske gospodarske komore, čija je svrha potica-

nje gospodarskog razvoja konkretnim povezivanjem gospodarstva i znanosti kroz inovacije i istraživanje, predstavljen je prošloga tjedna na sastanku IGLO core meetingu u Bruxellesu. Riječ je o nefor-malnom udruženju neprofi tnih posred-nika za istraživanje i razvoj u Bruxellesu (IGLO) koje je prepoznalo aktivnosti HGK koji je ujedno postao prvi hrvatski pred-stavnik u ovoj briselskoj mreži za istraži-vanje i razvoj.

“HGK članstvom u IGLO-u dobi-va pravodobne savjete i informacije o mogućnostima fi nanciranja istraživač-kih projekata, olakšava komunikaciju

između znanstvene zajednice i europ-skih institucija te promiče suradnju i raz-mjenu najbolje prakse“, izjavio je zamje-nik direktorice predstavništva HGK u Bruxellesu Bruno Lopandić.

IGLO je posebice važnom ocijenio ini-cijativu HGK za osnivanje CIRAZ-a, čije se aktivnosti 85 posto fi nanciraju iz Fonda za regionalni razvoj EU-a, dok ostatak od 15 posto fi nancira HGK.

Voditelj odjela inovacijske tvornice u CIRAZ-u Mateo Ivanec predstavio je ak-tivnosti CIRAZ-a u području konkuren-tnosti i istraživanja, razvoja i inovacija, a potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Ra-doš te direktorica CIRAZ-a Danijela Će-nan sudjelovali su u raspravi i odgovarali na pitanja. Cilj IGLO-a je olakšati i po-boljšati interakciju, razmjenu informacija i suradnju među članovima, nacionalnim istraživačkim sustavima te europskim institucijama u pitanjima vezanim uz istraživanje i razvoj. (V.A.)

CIRAZ PREDSTAVIO PRIORITETE

IGLO CORE MEETING

Pročišćavanje otpadnih voda, odvod-nja, vodoopskrba, gospodarenje ot-padom i graditeljstvo već nekoliko godina spadaju u projekte od posebne važnosti za EU. Takvi projekti već ne-koliko godina provode se i u Hrvatskoj koja je pristupajući Uniji, u vlastite po-litike uključila niz aktivnosti i mjera za zaštitu okoliša.

Austrijske tvrtke koje djeluju u tim po-dručjima imaju tehnologiju, bogato isku-stvo i know-how, a traže nove partnere za suradnju. Stoga je Austrijski ured za vanjsku trgovinu prošli tjedan u Zagrebu organizirao s HGK-Komorom Zagreb po-slovni susret s austrijskim gospodarskim izaslanstvom. Važno je naglasiti kako je

susret organiziran i povodom obilježava-nja 10. godine suradnje Koruške gospo-darske komore i Komore Zagreb.

Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK-Komore Zagreb, istaknuo je kako je su-sret dobra šansa za uspostavu poslov-nih odnosa u tehnologiji zaštite okoliša, graditeljstva i infrastrukture koji spa-daju među najdinamičnije gospodarske sektore. Dodao je i kako će HGK uskoro otvoriti svoje predstavništvo u Beču.

Austrijsko gospodarsko izaslanstvo vodio je predsjednik Koruške gospo-darske komore Jürgen Mandl, koji je istaknuo kako postoji veliko zanimanje austrijskih tvrtki za ulaganje u Hrvatsku. Inače, susret je okupio oko 60 hrvatskih

i austrijskih gospodarstvenika koji su vo-dili poslovne razgovore pronalazeći nove poslovne prilike.

Austrijske tvrtke su od 1993. do 2015. godine u Hrvatsku uložile više od 5,3 mi-lijarde eura. Hrvatski izvoz u Austriju je u 2015. godini iznosio 750 milijuna eura, dok je uvoz dosegao 1,7 milijardi eura. (B.O.)

DOBRA ŠANSA ZA JOŠ BOLJU SURADNJU

SUSRET HRVATSKIH I AUSTRIJSKIH GOSPODARSTVENIKA

Bruno Lopandić

Jürgen Mandl i Zlatan Fröhlich


D vije godine nakon što je slovenska Radenska postala dio češko-slo-vačke tvrtke Kofola, jednog od naj-jačih proizvođača bezalkoholnih

pića u toj regiji, Radenska će svojem portfelju pridružiti punionicu, tvornicu i brendove Stu-denac, Studena i Lero.

Akvizicijom donedavna snažnog igrača u HoReCa kanalu i u prodavaonicama, koja je za-ključena u prosincu 2016., nova uprava poja-čana češkim i slovačkim stručnjacima planira ove brendove vratiti na staze stare slave.

Kako kažu u kompaniji, novi prodajni tim ima pred sobom velike izazove, a cilj je više nego jasan – biti na tržištima jugoistoka Euro-pe, ali mnogo više od onoga što su nekada bili i imati još značajnije mjesto u velikoj obitelji Grupe Kofola.

Strategija Kofole uvijek je bila sačuvati lo-kalni brend i ulagati u njega te mu na taj način omogućiti lakši povratak na poziciju koja mu pripada, kaže predsjednik Uprave Radenske Marian Šefčovič.

Primjer takvog pristupa tržištu već se vidi nakon dvije godine rada Kofole na sloven-skom tržištu i na primjeru njihove sloven-ske akvizicije Radenske. “Sustavnim radom i

prilagođavanjem zahtjevima modernog tržišta Radenska se vratila na staze stare slave, i da-lje zadržavajući emotivnu komponentu koja ju je povezivala s potrošačima. U Radenskoj očekujemo da ćemo ove godine ostvariti pro-dajne rezultate na razini 2016. godine te ćemo istovremeno intenzivno raditi na integraciji Studenca u Kofola Grupu. Da bismo to mogli, planirana su i nova zapošljavanja u odjelima prodaje, marketinga te administracije”, najavio je Šefčovič.

NOVE INOVATIVNE STRATEGIJE“Tek smo nešto više od četiri mjeseca u Stu-dencu i još učimo kako raditi s tim brendovi-ma i kako ih unapređivati. Veliku korist ima-mo od znanja stečenih na slovenskom tržištu koje je slično onome u Hrvatskoj i svakako ćemo ta iskustva prenijeti i u našu hrvatsku podružnicu. Razmislit ćemo i o tehnološkom ulaganju u lipičku punionicu i fokusirat ćemo se na ono što će se događati u sljedećim go-dinama. Pripremamo nove inovativne strate-gije i promocije koje će svi naši kupci uskoro primijetiti i vjerujem da će one brzo pokazati dobre rezultate”, zaključuje Šefčovič. Ovu gu-paciju u prošloj godini obilježio je stabilan rast

NOVI ŽIVOT HRVATSKIH Nakon što se slovenska Radenska pridružila brendovima Grupe Kofola, hrvatski Studenac, Studena i Lero postali su dio Radenske. Akvizicijom donedavna snažnog igrača u HoReCa kanalu nova uprava planira ove brendove vratiti na staze stare slave piše Krešimir Sočković [email protected]

STUDENAC U KOFOLA GRUPIAKTUALNO

Brendovi KofoleProizvodni portfelj Kofole u Češkoj i Slo-vačkoj sastoji se od tradicionalnog napitka sličnog Coli s tradicionalnom recepturom Kofole, izvorske vode Rajec, sirupa Jupi, napitka od grožđa Vinea, sokova za dje-cu Jupik, energetskih napitaka Semtex te drugih tradicionalnih čehoslovačkih brendova kao što su Chito, Top Topic i Ci-tro Cola. Posljednja inovacija su sokovi od svježeg voća i povrća UGO. Osim toga, Kofola puni i distribuira napitke RC Cola i Orangina prema licenci. Kofola je eksklu-zivni distributer brendova Evian i Badoit

za Češku i Slovačku te tradicionalne mi-neralne ljekovite vode Vincentka za češki veleprodajni kanal i HoReCa segment. Od početka 2015. godine Kofola je ekskluzivni distributer proizvoda Rauch za područje Češke i Slovačke. Najznačajniji proizvodi iz portfelja Hoop Polska koji se prodaju na poljskom tržištu su sirupi Paola, Hoop Cola, mineralna voda Arctic te dječji sokovi Jupík. U 2015. slovenska tvrtka Radenska postala je član Kofola Grupe, a 2016. tra-dicionalnim brendovima voćnih napitaka Ora i Oaza u portfelju Radenske pridružuju

se i popularni hrvatski brendovi pića Nara, Inka i Voćko. Radenska je prošle godine postala proizvođač i distributer pića Pepsi, Mirinda i 7Up za hrvatsko tržište, a 2016. godine Kofola Grupa kupila je i hrvatskog proizvođača mineralne vode Studenac.

Strategija Kofole uvijek je bila sačuvati lokalni brend i ulagati u njega te mu

na taj način omogućiti lakši povratak na poziciju koja mu pripada.

Marian Šefčovič, predsjednik Uprave

Radenske


BRENDOVA Hrvatska nije prepo-znata kao zemlja u kojoj su u porastu prevare u korištenju novca iz EU fondova, rekao je Peter Baader, savjetnik EK za borbu protiv nepravil-nosti i prevara, na ra-dionici o sprečavanju nepravilnosti u korište-nju EU fondova. “Sustav potpora u EU je naprav-ljen tako da se smanji mogućnost nepravilno-sti, što je osobito teško u izravnim potporama koje se daju vlasnicima po-ljoprivrednog zemljišta. Nešto je lakše to činiti u fi nanciranju projekata ob-nove i izgradnje, te naba-ve strojeva i opreme kroz fondove, no u Bruxellesu se Hrvatska ne vidi kao zemlja koja s time ima

više problema nego osta-li”, ocijenio je Baader. Na radionici se govorilo o sprečavanju i otkrivanju prijevara i nepravilnosti u provedbi korištenja nov-ca iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivred-nog fonda za ruralni ra-zvoj. “Mi smo najmlađa članica EU-a i imamo naj-manje iskustva u detekti-ranju prevara u korištenju EU fondova”, istaknuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. (K.S.)

Njemački HeidelbergCe-ment i Schwenk, preko zajedničke tvrtke Dunav Drava Cement (DDC), ipak neće preuzeti hr-vatski Cemex. Europska komisija je prošloga tjed-na zabranila tu transakciju ocijenivši nakon provede-ne istrage da bi time bila narušena tržišna utakmi-ca na hrvatskom tržištu cementa. “S obzirom na to da je jedan od preduvjeta realizacije ove transakcije

prema odgovarajućem kupoprodajnom ugovoru bilo dobivanje odobrenja EK, transakcija se neće obaviti. Cemex će zadržati operacije u Hrvatskoj i na-staviti poslovati s ciljem da kupcima ponudi najkvali-tetnije proizvode i pouz-dane usluge”, priopćeno je iz Cemexa. Cemex Hrvat-ska je najveći proizvođač cementa u Hrvatskoj i ima tri tvornice cementa, se-dam tvornica betona, dva rudnika agregata te mre-žu pomorskih i kopnenih terminala u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori. DDC s tvorni-cama u Mađarskoj i BiH te HeidelbergCement su pak najveći uvoznici cementa u Hrvatsku. (J.V.)

Nepravilnosti ima, prevara ne

Cemex nastavlja poslovati u Hrvatskoj

KORIŠTENJE EU FONDOVA

EUROPSKA KOMISIJA

ISKUSTVA STEČENA NA SLOVENSKOM TRŽIŠTU SVAKAKO ĆEMO PRENIJETI I U NAŠU HRVATSKU PODRUŽNICU, KAŽE ŠEFČOVIČ

u Češkoj i Slovačkoj, značajno širenje poslo-vanja u Adriatic regiji, mnogi novi brendovi u portfelju Grupe, rapidan rast mreže salaterija i barova UGO te poduzete mjere oporavka na poljskom tržištu. Pokazatelj EBITDA ostao je na razini od 41 milijuna eura. Prodaja je 2016. godine bila 2,7 posto niža u usporedbi sa 2015. godinom, a uzrok tome je promjena poslovnog modela koja je u tijeku u Poljskoj. Bila je to do-gađajima veoma ispunjena godina za Kofola

Grupu. Još od upisa dionica na Prašku burzu pretprošle godine kompanija je uspjela značaj-no proširiti poslovanje u Adriatic regiji. Kofo-la je na hrvatskom tržištu kupila proizvođača prirodne mineralne vode Studenac, dok su od Badela 1862 preuzeta tri tradicionalna brenda - Voćko, Nara i Inka.


AKTUALNO

Riječka farmaceutska tvrtka JGL potpisala je dva petogodišnja ugovora o licencnoj suradnji s indijskom farmaceutskom

kompanijom Dr. Reddy’s, koja posluje na 25 svjetskih tržišta. Ugovori se odnose na licenciranje proizvoda iz linija Aqua Ma-ris i Meralys pod partnerovim brendom u obliku sprejeva i kapi za nos za rumunj-sko tržište.

“Ponosni smo što je Dr. Reddy’s pre-poznao kvalitetu i potencijal naših pro-izvoda iz linija Meralys i Aqua Maris za rumunjsko tržište. Vjerujemo da je ovo prvi korak u suradnji s novim partnerom koji u Rumunjskoj posluje od 1995. godine i na tom tržištu ostvaruje godišnji prihod od oko 19 milijuna eura. Ova suradnja se u potpunosti uklapa u JGL-ovu strategiju širenja respiratornog portfelja na nova tr-žišta”, izjavila je Dunja Siuc Valković, di-rektorica globalnog razvoja poslovanja u JGL-u.

Širenje na rumunjsko tržište Riječka farmaceutska tvrtka potpisala je ugovore o licencnoj suradnji za proizvode Aqua Maris i Meralys s globalnom indijskom kompanijom Dr. Reddy’s

JGL

Naime, budući razvoj ove riječke tvrt-ke temelji se na razvoju i proizvodnji pro-izvoda s dodanom vrijednošću unutar terapeutskih područja ORL-a i oftalmolo-gije, kao i preparata na bazi morske vode, uz daljnju internacionalizaciju poslovanja. U planu je da licencna linija JGL proizvoda

na tržištu Rumunjske bude lansirana pot-kraj ove godine. Inače, indijski Dr. Reddy’s je s komercijalnim operacijama prisutan na 25 tržišta, te na ukupno 25 svjetskih proizvodnih lokacija ima 10 centara za istraživanje i razvoj, a zapošljava više od 20.000 ljudi. (V.A.)

Na 17. međunarodnom kongresu pekarstva, mlinarstva i slasti-čarstva Hrvatski pekar brojni stručnjaci i predavači upoznali

su prisutne o novom Pravilniku o žitari-cama i proizvodima od žitarica, te o zaštiti tradicijskih proizvoda, a stručnjaci PBF-a govorili su o nizu tema vezanih za sigur-nosti hrane.

U ukupnom hrvatskom uvozu, uvoz pekarskih proizvoda ima udio od četiri posto, a organizatori kongresa rješenje

ovog problema vide u zaštiti tradicijskih pekarskih i slastičarskih proizvoda na hr-vatskom te inozemnom tržištu. Tu je veli-ka šansa za hrvatsko pekarstvo. U zadnjih nekoliko godina Hrvatska je zaštitila neko-liko proizvoda, ali među njima je vrlo malo pekarskih. S obzirom na to da je promet izvornim proizvodima na području Euro-pe oko 50 milijardi eura, ne treba govoriti koliko bi značilo za domaće proizvođače da uzmu dio tog kolača.

“U pekarskoj branši imamo veliki broj

tradicijskih hrvatskih proizvoda, no pre-malo toga je zaštićeno i malo toga se pro-daje u hrvatskim pekarnicama. No stanje se ipak popravlja. Svojevremeno je veliko iznenađenje bilo kad je jedan zagrebački pekar započeo prodavati zlevanku u svo-joj pekarnici, a prodaja i danas ide odlično”, ističu organizatori. Kako bi hrvatski peka-ri bili još bolje informirani o tradicijskim proizvodima drugih zemalja, na kongresu je gošća iz Ohia predstavila posebna peci-va kakve rade američki Amiši, a posjetite-lji su mogli vidjeti i kako se radi talijanska focaccia. Također su bili predstavljeni vrlo malo poznati pekarski proizvodi s druga-čijim osnovnim sirovinama (batat, brašno od plantana banane, brašno od korijena kasave...) s naglaskom na uključivanje hr-vatskih pekara u proizvodnju specijalnih proizvoda. (M.S.)

ZAŠTITITI TRADICIJSKE PROIZVODEKONGRES HRVATSKI PEKAR


Na seminaru ELANBiz – Vaš ulaz na latinoamerička tržišta pred-stavljena je Europska i latinoa-merička poslovna mreža koju

fi nancira EU i namijenjena je unapređi-vanju i olakšavanju poslovanja europskih tvrtki na tržištima sedam zemalja Latinske Amerike – Argentine, Brazila, Čilea, Mek-sika, Perua, Kolumbije i Kostarike. ELANbiz je poslovni informacijski servis namijenjen europskim malim i srednjim tvrtkama, dok je ELAN Network poslovna inovacij-ska mreža, koja pomaže gospodarstvenici-ma u povezivanju i pronalasku poslovnih partnera na tržištu Latinske Amerike.

“HGK kontinuirano organizira semi-nare o mogućnostima poslovanja na tr-žištima na kojima hrvatske tvrtke nisu dovoljno prisutne. S tim je ciljem i organi-ziran seminar o mogućnostima poslovanja na tržištu Latinske Amerike”, istaknula je voditeljica Odjela za bilateralnu i multila-teralnu suradnju u Sektoru za međuna-rodne poslove i EU HGK Ines Obradović. “Za hrvatske je tvrtke na tom tržištu naj-perspektivnije područje elektroindustrije,

na kojem se ističe već više od 30 godina prisutnost Končara izvozom energetske opreme za hidroelektrane, zatim pre-hrambena industrija, ICT industrija...”, do-dala je Ines Obradović.

U idućih pet godina u zemljama La-tinske Amerike planirane su investicije u transport i logistiku 90,4 milijardi do-lara, naftnu i plinsku infrastrukturu 35,5

milijardi dolara te energetiku 26,22 mili-jarde dolara. “Od 2010. do 2015. bilježi se i brzi rast tržišta roba široke potrošnje“, rekao je Javier Sanchez, stručnjak ELA-NBiz-a za Latinsku Ameriku te istaknuo sektore prehrambene industrije i ICT in-dustrije. “Značajne su i mogućnosti u po-dručju energetike, nafte i plina te OIE”, do-dao je Sanchez. (V.A.)

NOVE PRILIKE ZA HRVATSKE TVRTKE?Projekti ELANbiz i ELAN Network olakšavaju ulazak hrvatskim tvrtkama na latinoameričko tržište

LATINOAMERIČKO TRŽIŠTE

ABB Grupa objavila je prošlog tjedna da će preuzeti društvo B&R, najvećeg dobavljača koji se bavi rješenjima otvorene

arhitekture temeljenima na proizvodima i softverima za automatizaciju strojeva i tvornica diljem svijeta. U B&R-u je za-posleno više od 3000 ljudi, djeluje u 70 zemalja, s prodajom većom od 600 mili-juna američkih dolara (2015./2016.) na se-gmentu tržišta za automatizaciju strojeva i tvornica. Spajanjem će nastati dosad ne-viđena i sveobuhvatna ponuda za klijente iz područja industrijske automatizacije

zahvaljujući kombinaciji inovativnih pro-izvoda, softvera i rješenja za modernu automatizaciju strojeva i tvornica društva B&R i vodeće svjetske ponude ABB-a u robotici, industrijskoj automatizaciji, digi-talizaciji i energetici.

Kroz ovu akviziciju, ABB će proširi-ti vodstvo u industrijskoj automatizaciji i dobit će jedinstvenu poziciju za rast no-vih prilika koje su nastale zbog 4.0 in-dustrijske revolucije. Pored toga, ABB je poduzeo ključni korak u svojoj digitalnoj ponudi spajanjem svog portfelja koji je vodeći u industriji digitalnih rješenja, tzv.

ABB Grupa preuzima B&RAKVIZICIJE

ABB Ability, s platformama za aplikacije i softvere društva B&R, njegovom instalira-nom bazom, pristupom za korisnike i pri-lagođenim rješenjima za automatizaciju.

“Spoj je savršen i njime ćemo postati jedini pružatelj industrijske automatiza-cije koji svojim klijentima nudi cijeli niz tehnoloških i softverskih rješenja koja se odnose na mjerenje, upravljanje, izvedbu, robotiku, digitalizaciju i energetiku, izjavio je glavni direktor ABB Grupe Ulrich Spi-esshofer. (V.A.)


BULB TECHNOLOGIESPRIČA S RAZLOGOM

Bulb Technologies je hrvatska tvrtka koja se bavi razvojem softverskih rješenja za upravljanje telekom uslugama. Potkraj prošle godine osigurali su investiciju u

vrijednosti dva milijuna eura od VC fonda South Central Ventures uz pomoć koje kreću u ekspan-ziju na međunarodna tržišta. Novac su dobili za razvoj svog inovativnog proizvoda pod nazivom Cempresso, a riječ je o rješenju koje donosi novi pristup krajnje automatiziranoj dijagnostici, nude-ći rješenja problema i analizu. Cempresso agente korisničke podrške vodi korak po korak, a omogu-ćava i krajnjim korisnicima samostalno rješavanje problema.

Marko Ćapeta, član Uprave Bulb Technolo-giesa zadužen za poslovni razvoj, detaljnije nam je pojasnio poslovni model tvrtke koja je uspjela

dobiti novac investitora kao start-up, iako uspješno posluje već više od 10 godina (od 2006.). “Mi smo zapravo svojevrsni hibrid jer smo već etablirana kompanija sa stalnim klijentima i projektima, ali i start-up u jednom novom segmentu. Specijalizirali

Uz pomoć venture kapCempresso je proizvod za costumer experience menadžment koji na jednom ekranu objedinjuje sve podatke, automatski dijagnosticira gdje je problem te agentu preporuča korak po korak kako doći do rješenja, kaže Marko Ćapeta piše Miro Soldić [email protected]

POTKRAJ PROŠLE GODINE OSIGURANA JE INVESTICIJA OD DVA MILIJUNA EURA OD VC FONDA SOUTH CENTRAL VENTURES

Specijalizirali smo se za softver za telekom operatore, a kako smo orijentirani na vrlo usku nišu po kojoj smo već dobro poznati u regiji, imamo izgrađenu reputaciju i uhodan posao.


pitala do novih tržišta smo se za softver za telekom operatore, a kako smo orijentirani na vrlo usku nišu po kojoj smo već dobro poznati u regiji, imamo izgrađenu repu-taciju i uhodan posao”, ističe Ćapeta, a njegove riječi potvrđuje i konstantni rast, odnosno profi tabilnost tvrtke.

ŠIRENJE NA GLOBALNA TRŽIŠTA “Vrlo smo jaki u sistemskoj integraciji što i nije baš privlačno za investitore. No naši proizvodi su vrlo složeni i zato je ta integracija bitna. Ne može-mo samo nešto prodati i tu stati, moramo to im-plementirati i plaćeni smo tek kad naš klijent od toga ima stvarnu korist. Naš cilj je dodatno širenje na globalna tržišta iako već poslujemo s brojnim stranim klijentima”, naglašava Ćapeta, a među kli-jentima koje je spomenuo nalaze se i međunardoni telekom giganti poput Deutsche Telekoma (uklju-čujući i Hrvatski Telekom i Iskon), Telekoma Au-stria, Vipa, B.neta...

Bulb Technologies svoju priliku na tržištu vidi u tome što telekomi postaju sve kompliciraniji su-stavi te svi nude relativno slične usluge, što znači da ih muče i slični problemi koje treba riješiti. Ako pogledate proizvode domaćih operatora, uistinu su nalik jedan drugom, pa se zato svi oni i nasto-je razlikovati u segmentu costumer experiencea jer bez toga gube klijente unatoč konkurentnoj ponudi. Odnosi s kupcima tako postaju ključni, a

troškovi operatora u tom segmentu sve su veći i veći. Trebaju sve veći broj agenata u call centrima, tehničara na terenu i slično, a tu na scenu stupa Cempresso.

ISKORAK I U DRUGE INDUSTRIJE“Cempresso je proizvod za costumer experience menadžment koji na jednom ekranu objedinjuje sve podatke, automatski dijagnosticira gdje je pro-blem te agentu preporuča korak po korak kako doći do rješenja. Naravno, ne uspijeva uvijek, ali u dobrom broju slučajeva uvelike olakšava posao. To je potpuno novi tehnički koncept automatske di-jagnostike koji nudi drastično smanjenje troškova. Investicija se obično povrati u roku od šest mjeseci, a klijenti su zadovoljniji, što pak operatorima omo-gućava da im nude nove usluge a ne da ih gube kao

kupce. Mogu ga koristiti agenti, klijenti, tehničari, inženjeri - svi oni imaju pristup Cempressu i mogu vidjeti gdje je eventualni problem”, objasnio nam je Ćapeta, uz napomenu kako ubuduće očekuju iskorak iz telekom sektora u druge industrije sa složenim costumer procesima poput fi nancijskih institucija, a internet stvari će također donijeti nove izazove koje će Cempresso moći riješiti.

Prošle godine krenuli su na međunarodne saj-move i počeli ozbiljnije nuditi svoj inovativni pro-izvod, a tijekom tog procesa su uvidjeli da moraju dosta toga doraditi. “Shvatili smo da možemo sve raditi sami, ali da će tako cijeli proces puno duže trajati. Stoga smo počeli istraživati kako se fi nan-cirati putem fondova rizičnog kapitala, što također nije bila laka zadaća”, kazao je Ćapeta prisjetivši se kako je sveukupni proces trajao oko godinu dana te im uzeo dosta resursa i vremena pa zato, kaže, trebate biti 100 posto sigurni kad u takvo nešto krenete.

ŽELJA - TVRTKA SREDNJE VELIČINE“Ovom investicijom želimo od grupe inženjera napraviti ozbiljniju kompaniju srednje veličine. Zapošljavamo ljude u prodaji i marketingu za stra-na tržišta i tu nam je fond dosta pomogao jer smo upravo preko njih našli kvalitetne i stručne radni-ke. Da smo sami išli u takvo kadroviranje, to bi tra-jalo puno duže, a oni već imaju razgranatu mrežu

suradnika i iskustva u svemu tome, pa smo rela-tivno glatko riješili sve logističke probleme”, tvrdi Ćapeta ocijenivši kako je sam proces dobivanja investicije bio vrlo edukativan. Shvatili su kako je prezentacija planova rasta i razvoja njihove tvrtke stranom fondu puno drugačija od interne rasprave o tome. Morali su se suočiti s objektivnim činjeni-cama i brojkama, a sve to je bilo jako korisno kako bi svoj poslovni plan razvili do detalja.

“Naučili smo i puno tehničkih stvari. Bilo je puno čudnih, pa i bolnih zakonitosti koje smo morali proći da shvatimo kako start-up industrija funkcionira. Kad prvi put pregovarate, moram pri-znati da nije lako, a kako u Hrvatskoj toga do sada nije puno bilo, nadam se da naše iskustvo može pomoći i drugima da krenu u tom smjeru”, zaklju-čio je Ćapeta.

TVRTKA SVOJU PRILIKU VIDI U TOME ŠTO TELEKOMI POSTAJU SVE KOMPLICIRANIJI SUSTAVI TE SVI

NUDE RELATIVNO SLIČNE USLUGE

Vrlo smo jaki u sistemskoj integraciji što i nije baš privlačno za investitore. No naši proizvodi su vrlo složeni

i zato je ta integracija bitna. Ne možemo samo nešto prodati i tu stati, moramo to implementirati i plaćeni smo tek kad naš klijent od toga ima stvarnu korist.

Marko Ćapeta, član Uprave

Bulb Technologiesa


T vrtka Tutis bavi se izgradnjom mon-tažnih kuća, a kupcima nudi cjelo-vitu uslugu, od proizvodnje eleme-nata do fi nalnih radova nakon kojih

kupcu preostaje samo dekoriranje interijera. U katalozima nude već gotove modele raznih stilova i kvadratura, ali postoji i opcija da im kupac sam dođe s vlastitim idejnim rješenjem koje bez problema mogu realizirati. Zapravo, kako nam je elaborirao direktor Tutisa Goran Šorak, klijenti sve mogu tipizirati po vlastitoj želji i iz ponude izostaviti određene radove koje znaju napraviti sami ili riješiti u nekoj jef-tinijoj varijanti - sve se može dogovoriti.

Prednosti montažnih kuća nad klasičnom gradnjom su brojne, neusporedivo brže se sa-grade bez obzira na vremenske uvjete, ener-getski su učinkovite, a kupac nema posla s desecima podizvođača već sa samo jednom tvrtkom pa mu je lakše kontrolirati troškove. Zanimanje građana za ovakav tip gradnje ra-ste, sve više se educiraju o takvim kućama i sve češće se odlučuju za njihovu kupnju. “Naj-veću ulogu u osvajanju kupaca ima usmena predaja jer jednom kad ljudi vide kako izgle-da montažna kuća kod prijatelja ili susjeda, oduševe se i otkriju koje sve prednosti takav dom nosi”, istaknuo je Šorak dodavši kako se danas u montažnoj gradnji može dobiti kom-pletno gotovu kuću koja je odmah useljiva za 700 eura po kvadratu s uključenim PDV-om, a investitor samo još mora kupiti namještaj.

CIJENA KVADRATA MOŽE JAKO VARIRATINaglašava kako ne voli pričati o cijeni po če-tvornom metru jer ona može jako varirati i upozorava da kupci trebaju dobro paziti na to što koja tvrtka nudi u svojim paketima jer često znaju “sakriti” brojne troškove koji u ko-načnici mogu podići cijenu i za oko 50 eura po kvadratu.

Zato ponosno ističe da je kod njih u Tutisu sve transparentno određeno unaprijed te da ih zbog toga kupci i biraju. “Ljudi se znaju zale-tjeti i gledati samo najnižu cijenu, a to nikad nije dobro. Treba se proučiti što se dobiva za tu cijenu. Kad sam počinjao s poslom, ravnao sam se po sebi - što bih ja volio dobiti od izvo-đača - a to je kompletna ponuda u kojoj vidim sve što plaćam. Po meni je iznimno nepro-fesionalno u inicijalnoj ponudi navesti cijenu od, primjerice, 40.000 eura po kojoj se kupac onda ravna, diže stambeni kredit i slično, pa

mu onda u pola gradnje reći – čujte, cijena je porasla na 50.000 zbog troškova ovog ili onog”, ističe Šorak.

Na naš upit razmišlja li o širenju posla na inozemstvo, odgovara kako trenutačno ne raz-mišljaju o tome. “Prezadovoljni smo poslom na našem tržištu i smatram da trenutačno nema potrebe da radimo vani iako se u inozemstvu može postići mnogo viša cijena i kvadrata i marža. Odlučili smo ostati ovdje, posla ima, interes kupaca je velik, imamo dnevno po 50 upita. Država se polako oporavlja, BDP raste i nadam se da će se tako i nastaviti jer se ti po-zitivni trendovi osjete na terenu”, zaključuje Šorak. (M.S.)

SVE PO ŽELJI KUPCA Tvrtka nudi gotove modele raznih stilova i kvadratura montažnih kuća, ali postoji i opcija da kupac sam dođe s vlastitim idejnim rješenjem koje se bez problema može realizirati

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu

ili proizvod javite na e-mail: [email protected]

TUTIS, Zagreb PREDSTAVLJAMO

LJUDI SE ZNAJU ZALETJETI I GLEDATI SAMO NAJNIŽU CIJENU, A TO NIKAD NIJE DOBRO, ISTIČE GORAN ŠORAK

Kupci trebaju dobro paziti na to što koja tvrtka nudi u svojim paketima jer često znaju “sakriti” brojne troškove koji u konačnici mogu podići cijenu i za oko 50 eura po kvadratu.

Goran Šorak


Č avrljanje, ćakulanje, nefor-malni razgovori, neobvezne priče… Sve to je dio svakod-nevnog života jedne tvrtke. To

je jednostavno neizbježno i ne može se zaustaviti. Naravno, uvijek se postavlja logično pitanje: Gubi li se vrijeme takvim razgovorima u vrijeme radnog vremena zapostavljajući druge poslove te treba li takve razgovore ograničiti, što u prvom redu ovisi o vrsti poslovanja vaše tvrtke. Ovdje, naravno, ne govorimo o nefor-malnim razgovorima čija su tema djeca, obitelj, ljepota, zdravlje…

No postoji niz poslova u kojima je ova pojava dobrodošla. Primjerice, ako se radi o tvrtki čije se poslovanje temelji na novim proizvodima i uslugama, sma-tram da su, uz istraživanje tržišta, takvi razgovori jedan od najvažnijih segmena-ta poslovanja. Prije nekoliko godina smo kolegica i ja, dok smo bile same u uredu, primijetile da puno pričamo. Svaki takav razgovor bi završio grižnjom savjesti. Mi-slile smo da ništa ne radimo nego gubi-mo vrijeme, te bismo razgovor zaključile rečenicom “Dosta je priče, idemo raditi”.

Nakon nekog vremena primijetile smo da iz tih priča, koje su u pravilu bile o nekoj usluzi vezanoj uz posao, nekom proizvodu, klijentu, kolegama… nastaje neka nova ideja. Pa opet pričamo, priča-mo i pričamo o toj istoj ideji. Smišljamo razne scenarije, rješavamo unaprijed za-mišljene probleme, organiziramo posao, ljude… Na kraju, u opuštenim razgovo-rima, uspijemo smisliti čitavu strategiju poslovanja svog budućeg proizvoda ili usluge.

S vremenom su na takav način počeli nastajati svi naši projekti, usluge, proi-zvodi, suradnje… Na taj način je nastalo sve ono što nam se u konačnici pokazalo uspješnim u našem poslovanju. Naravno, bilo je tu i odličnih poslovnih ideja koje bi se pojavile u tim razgovorima - koji su, budi rečeno, uvijek uključivali excel tablice - ali su i ostajale samo na razini

ideje jer su bile fi nancijski neisplative. No, ponekad, s odmakom od jedne, dvije ili tri godine, sjetile bismo se takvih “ne-isplativih” ideja koje su nastale u našim “strateškim i operativnim promišljanji-ma”, i tada smo ustanovile da je dobar trenutak da budu realizirane. Bilo im je potrebno samo neko vrijeme da bi po-stale isplative. Nakon nekoliko na ovaj način stvorenih i realiziranih, uspješnih

projekata zaključile smo da je naša sna-ga upravo u čavrljanju. Zato se i slažem s tvrdnjom koja kaže “Nikad ne donosite važnu odluku ako niste razmotrili barem dvije mogućnosti izbora”. Nas dvije smo razmotrile najmanje 30 mogućnosti iz-bora. Pored toga, čavrljanje smo uvele kao obvezan dio poslovanja.

Jedan od naših poznatih marketinških stručnjaka je rekao da se u svakoj tvrt-ki treba minimalno 10 posto vremena uložiti upravo u ovakve razgovore. Nas

dvije smatramo da je on samo djelomič-no imao pravo. Poslušale smo njegov sa-vjet, ali u čavrljanje ulažemo više od 10 posto vremena. Bez obzira na to bavite li se pružanjem usluga, proizvodnjom ili nečim trećim, uvedite u svoje poslo-vanje obvezno druženje zaposlenika na ovaj način. Dobar zaposlenik, bez obzi-ra na svoje radno mjesto unutar tvrtke radi na misiji te tvrtke. Kad je predsjed-

nik Kennedy došao u Nasu i pitao čistača što radi, on mu je odgovorio da radi na lansiranju rakete u svemir. Možda će se neki nasmijati njegovu odgovoru, ali to je to - jer svi zaposlenici, bez obzira na to koja je njihova uloga i položaj u tvrtki, moraju raditi na misiji tvrtke. Bez obzi-ra na to kakva ona bila. Stoga su ovakvi neformalni razgovori sa svim zaposle-nicima čisti brainstorming. A poznato je da je upravo brainstorming tehnika koja dokazano dovodi do uspjeha.

Čavrljanje uuredu: gubljenje vremena ili...

NOVI IMPULSANAMARIJA CICARELLIvlasnica i direktorica tvrtke Interligo, Split

NEFORMALNI RAZGOVORI SA SVIM ZAPOSLENICIMA SU ČISTI BRAINSTORMING, A TA TEHNIKA, DOKAZANO, DOVODI DO USPJEHA

Svi zaposlenici, bez obzira na to koja je njihova uloga i položaj u tvrtki, moraju raditi na misiji tvrtke. Bez obzira na to kakva ona bila


STIL

U istočnom dijelu Hrvatske, tamo gdje se kaže da “izlazi sunce”, u mjestu Iloku danas živi 3500 stanovnika za razliku od pri-

jeratnog razdoblja kada je taj gradić imao 5000 žitelja. Mnogi nezaposleni mladi, ali čak i stariji koji imaju posao, iseljavaju se iz toga grada i cijele istočne Slavonije. Kako bi ih se na neki način zadržalo i otvorila nova radna mjesta, posebice za turistička i ugostiteljska zanimanja, brine se vlasnik Iločkih podruma Juraj Mihaljević, koji je dolaskom na čelo te tvrtke prije nekoliko godina dodatno unaprijedio poslovanje po-duzeća, ali i neizravno sudjelovao u gospo-darskoj revitalizaciji Iloka.

Iako rođeni Ličanin, iz mjesta Oštarije pored Ogulina, Mihaljević je prije 14 godina došao je u Ilok i zaljubio se u taj grad. “Vo-lim Slavonce, s njima raditi i živjeti. Često

kažem kako se bez ljubavi ništa ne može jer se, za razliku od svega ostaloga, ljubav ne može lažirati. Nekada sam vodio tvrtku Roto promet i Gastro Grupu, ali me ništa nije zanimalo osim Iločkih podruma”, kaže on. Danas Iločki podrumi zapošljavaju 284 radnika, a osim vinarije u sastavu tvrtke je i turističko naselje Stari podrumi sa 18 soba, restoranom, suvenirnicom i jednim od

najstarijih vinskih po-druma u Europi, dužine 98 metara. U njemu se, među ostalim, nalaze arhivska vina još iz doba Drugog svjetskog rata koja dostižu cijenu do 1800 eura po butelji. Osim naselja Starog podruma, koji godišnje bi-lježi oko 40.000 gostiju, u sklopu Iločkih

podruma je i ladanjsko imanje Principovac koje je obnovljeno 2009. godine.

GOLF S POGLEDOM NA DUNAVU sklopu tog imanja nalazi se pet apartma-na kategorije četiri zvjezdice i jedan pred-sjednički apartman, a gosti mogu ići u ško-lu golfa, badmintona ili boćanja. Govoreći o turističkoj ponudi u Iloku, Mihaljević je

naglasio kako se na Prin-cipovcu planira izgradnja hotela kategorije pet plus zvjezdica. “Želimo privu-ći klijente visoke platne

moći koji će ovdje dobiti sve što požele. Na Principov-

cu će biti radionice u kojima će moći izrađivati neke predmete na

način kako su ih izrađivali stari Slavonci”, istaknuo je Mihaljević koji se nada da će država prepoznati projekte gospodarskog unapređenja istočne Slavonije zbog kojih se očekuje povratak Slavonaca u taj dio Hrvatske..

U turističkoj ponudi Iločkih podruma važan segment imaju vinska i gastronom-ska ponuda, pa turisti koji borave u tamoš-njem naselju mogu uživati u iločkim vini-ma - tramincu, chardonnayju i graševini te ružičastom pjenušcu na bazi frankovke, napravljenom tradicionalnom metodom. Iločki podrumi imaju 360 hektara površine vlastitih vinograda i više od 600 hektara u najmu, a godišnje proizvode od 4,2 do pet milijuna litara vina.

MJESTO GDJE DUNAV LJUBI NEBOVlasnik Iločkih podruma Juraj Mihaljević je dolaskom na čelo te tvrtke unaprijedio poslovanje poduzeća, ali i neizravno sudjelovao u gospodarskoj revitalizaciji Iloka piše Sanja Plješa [email protected]

RAZVOJ TURIZMA U ILOČKIM PODRUMIMA

U SASTAVU ILOČKIH PODRUMA JE I TURISTIČKO NASELJE STARI PODRUMI I LADANJSKO IMANJE PRINCIPOVAC


S ve ono na što su ugostitelji upo-zoravali već mjesecima - pad prometa i prihoda, odlazak rad-ne snage u inozemstvo te po-

rast cijena zbog povećane stope PDV-a - upravo se događa u toj djelatnosti, reče-no je na prošlotjednoj sjednici Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). U tri mjese-ca ove godine većina ugostitelja u Hrvat-skoj, među kojima je najviše restoratera, zabilježilo je minuse u poslovanju i, ako se nešto ne promijeni, ne nadaju se pozi-tivnom poslovnom rezultatu.

NEDOSTATAK RADNE SNAGEIvan Bogović, predsjednik Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK-u, je istaknuo kako su u toj branši ove godine povećani rashodi u odnosu na prihode na što je najviše utjecao PDV, ali i ostali nameti i troškovi koji opterećuju poslo-vanje. “Cijene u ugostiteljskim objektima u kontinentalnom dijelu Hrvatske, zbog PDV-a su malo povećane ili su ostale na istoj razini kao i ranije. Za ugostiteljske objekte u jadranskom dijelu još nemamo podatke jer većina tamošnjih ugostitelja tek sada kreće s poslovanjem”, kazao je Bogović, ocijenivši kako se upravo u tom dijelu Hrvatske može očekivati rast cije-na ugostiteljskih usluga, i to još više nego na kontinentu.

Na problem nedostatka kvalifi cirane radne snage u ugostiteljstvu i turizmu osvrnuo se Marijan Martinjaš, dopred-sjednik tog udruženja, koji je naglasio

kako u tom sektoru nedostaje visoko-kvalifi cirane radne snage te je predložio osnivanje visokog učilišta za gastrono-miju. On smatra kako je trenutačni obra-zovni kurikulum takav da učenici imaju premalo stručne prakse jer je, kako je kazao, nedopustivo da učenici, koji se primjerice, obrazuju za kuhara imaju samo jedan sat tjedno prakse. “Problem je i to što se u strukovne škole upisuju, uglavnom, učenici koji nisu motivirani za ugostiteljska zanimanja. Naime, oni se tamo upisuju jer se ne uspijevaju upisati ni u jednu drugu školu”, rekao je Marti-njaš. S njim se složio Bogović, koji smatra da danas učenici gotovo uopće nisu mo-tivirani za upis u ugostiteljska zanimanja. Uz sve te probleme, javlja se i problem odlaska radne snage u inozemstvo, pa ćemo stoga biti prisiljeni uvoziti radnu snagu iz ostalih država, primjerice Bosne i Hercegovine i Makedonije, upozoreno je na sjednici.

Na sjednici je naglašeno kako će se u suradnji s HGK-om napraviti analiza utjecaja stope PDV-a te ostalih nameta i troškova na poslovanje u ugostiteljstvu, a očekuje se da će ta analiza biti završe-na za dva do tri mjeseca. Nakon toga će ugostitelji ponovno uputiti svoje zahtjeve Vladi kako bi se konačno i njima, kao i ostalim poslodavcima, osigurale mjere za rasterećenje poslovanja.

TEŠKI DANI ZA UGOSTITELJEU tri mjeseca ove godine većina ugostitelja u Hrvatskoj, među kojima je najviše restoratera, zabilježilo je minuse u poslovanju piše Sanja Plješa [email protected]

SJEDNICA UDRUŽENJA UGOSTITELJSKIH DJELATNOSTI PRI HGK-u

U SURADNJI S HGK-om NAPRAVIT ĆE SE ANALIZA UTJECAJA PDV-a TE OSTALIH NAMETA I TROŠKOVA NA POSLOVANJE U UGOSTITELJSTVU

Ivan Bogović


HRWWWATSKA

D igitalna tehnologija donosi snaž-ne promjene u gotovo svaki kutak gospodarstva i tvrtke je ne smiju ignorirati bez obzira na to bave li se

fi nancijama, logistikom, proizvodnjom, usluž-nim djelatnostima, telekomunikacijama... Ta-kođer, iznimno je važno povjerenje građana, kupaca i korisnika u sve što se događa online. Upravo zbog toga su tvrtka Perpetuum Mobile, PBZCard, Symantec, Emmezeta i časopis Bug proveli opsežno istraživanje kroz projekt Po-vjerenje u digitalnu ekonomiju 2017. na uzorku većem od 11.500 ispitanika. U obradi i analizi rezultata istraživanja sudjelovao je i Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagre-bu.

Prema istraživanju, čini se da su građani Hrvatske prepoznali sve prednosti digitalne ekonomije i u njoj aktivno sudjeluju. Svjesni su opasnosti koje vrebaju poslovanje na in-ternetu, ali su i dovoljno educirani da se znaju zaštititi od neželjenih situacija poput zaraze računala zlonamjernim programima ili kra-đe osobnih podataka. Iako sve češće koriste mobilne uređaje za bankarenje i plaćanje, još

uvijek nisu osvijestili da i takve uređaje treba štititi od zlonamjernih programa i krađe po-dataka. Skloni su kupovati na internetu, pod uvjetom da je ponuda bolja i povoljnija od one koja im je dostupna u klasičnoj trgovini, odnosno da su uvjeti plaćanja prihvatljiviji, a za povoljniju ponudu spremni su žrtvovati i malo privatnosti i podijeliti neke osobne po-datke s prodavateljima.

JAVNI SERVISIIvo Špigel, član Uprave tvrtke Perpetuum Mobile, kaže kako je istraživanje pokazalo da je Hrvatska prema korištenju usluga internet-skog bankarstva gotovo na europskoj razini. Jer, prosjek Europske unije iznosi 59 posto, a

DIGITALNA EKONOMIJA NAŠA SVAGDAŠNJA Građani su svjesni opasnosti koje vrebaju poslovanje na internetu, ali su i dovoljno educirani da se znaju zaštititi od neželjenih situacijapiše Boris Odorčić [email protected]

ČAK 95 POSTO ISPITANIKA NE ŽELI DAVATI KARTIČNE I OSOBNE PODATKE PUTEM E-MAILA ILI TELEFONA

ISTRAŽIVANJE

58%ispitanika koristi online

bankarstvo

73%ispitanika kupuje preko

interneta


Podjelom nagrada najboljim hrvatskim web trgovcima prošli tjedan završila je kon-ferencija o online kupovini Shopper’s Mind Ecommer-ce Day u organizaciji tvrtke sMind. Glavne nagrade osvoji-le su trgovine namjestaj.hr (The Shopper’s Mind Web Champi-on Award) te sonusart.hr (The Shopper’s Mind Web Challenger Award).U natjecanju Web trgovac godi-ne 2017. sudjelovalo je 50 najpo-znatijih web trgovina, a o izboru

pobjednika presudilo je 22.437 po-trošača.Podaci istraživanja Shopper’s Mind, koje tvrtka sMind provodi s agen-cijom Valicon, otkrivaju važne pro-mjene koje su protekle godine obi-lježile hrvatsko online tržište. Tako novi podaci pokazuju kako barem jednu mjesečnu kupnju obavi go-tovo polovina online populacije. S druge strane, zabilježen je daljnji pad broja korisnika koji nikada nisu kupovali putem interneta, a njih je tek oko desetina. Jasan je i rast utjecaja mobilne tehnologije. Tako trenutačno na tabletu ili pametnom telefonu kupnju zaključuje gotovo petina ispitanika. Nadalje, među najčešćim plaćanjima na internetu su ona pouzećem (30 posto), Pay-Palom (27 posto) te kreditnim kar-ticama, kojima plaća petina anketi-ranih. (B.O.)

Završetkom radova na prvom katu paviljona 12 Zagrebač-kog velesajma prošlog tjedna službeno je otvoren Tehnološ-ki park Zagreb.Novi prostor, ukupne površine 7313 četvornih metara, namijenjen je poticanju i razvoju start-up podu-zetništva, kreiranju inovativnih i visokotehnoloških rješenja čime se mladim, obrazovanim i inovativnim osobama i timovima omoguću-je ostanak u Zagrebu, u Hrvatskoj, kako bi u poticajnom ambijentu uz vrhunsku opremu razvijali svoje ideje i pretvarali ih u uspješne po-duzetničke pothvate.“Ovaj projekt nema samo inkuba-torski i poslovni karakter, već ima daleko opsežniju ulogu za poboljša-nje demografske slike naše zemlje. Ideja je da ovaj prostor postane pravom tvornicom start-upova”, izjavio je Milan Bandić, gradona-čelnik Zagreba, koji je tvrtki Vollo uručio ključeve ureda kao prvom

start-upu koji će se useliti u Tehno-loški park.Prostor je koncipiran kroz 118 za-sebnih modularnih jedinica u koji-ma mogu biti oko tri do četiri radna mjesta. U prostoru je osiguran i di-jeljeni radni prostor, poseban pro-stor za provođenje akceleracijskog programa kao i dodatne dvorane za edukaciju, sastanke, serverske sobe i laboratorije poput Centra za raču-nalnu forenziku, Centra za razvoj sučelja, elektroniku, tehnologiju zaštite okoliša i internet stvari sen-zorskog laboratorija. Trenutačno, u tehnološkom parku ima mjesta za oko 120 start-upova, odnosno oko 350 radnih mjesta. U projekt je dosad uloženo ukupno 15 milijuna kuna. (B.O.)

Najbolji namjestaj.hr i sonusart.hr

NAGRADE HRVATSKIM WEB TRGOVCIMA

OTVOREN TEHNOLOŠKI PARK ZAGREB

u Hrvatskoj je 58 posto. “Na pitanje zašto kori-ste online bankarstvo, 81 posto građana ističe kako im odgovara njegova 24-satna dostu-pnost”, istaknuo je. Istraživanje, među ostalim, otkriva kako 72 posto ispitanika putem inter-neta kupuje knjige, bijelu tehniku i softver. Njih 46 posto kupuje zrakoplovne karte i druge usluge prijevoza, a 44 posto karte za kulturne događaje. “Pritom je važno naglasiti kako hr-vatski start-up Entrio vrlo uspješno konkurira Eventimu, globalnom igraču u prodaji karata”, naglasio je.

Prema anketi, 73 posto ispitanika koristi internet odnosno mobilni telefon za kupovi-nu roba ili usluga. Gotovo 60 posto ispitanika izjavilo je kako je u proteklih godinu dana na internetu kupovalo pet ili više puta, a najvi-še su se kupovali proizvodi (73 posto), plaćali računi (78 posto), ali i rezervirao godišnji od-mor (39 posto).

Dio istraživanja o korištenju javnih servi-sa pokazuje kako 41 posto ispitanika koristi servis eGrađani, a 27 posto ima eRačun. “Sve popularnija je i ePošta koju koristi 40 posto građana”, kazao je Špigel.

Ispitanicima je najomiljeniji način plaća-nja na internetu kreditna kartica (64 posto), internetsko bankarstvo (54 posto), ali i servis PayPal (48 posto). “A mali broj ljudi, točnije 0,6 posto, njih koristi i kriptovalutu bitcoin”, napomeno je.

Posebice je zanimljivo kako 95 posto is-pitanika ne želi davati kartične i osobne po-datke putem e-maila ili telefona, a 60 posto ostavlja podatke samo kod onih koji imaju certifi kate sigurnosti.

Većina ispitanika na svojim računalima ima instaliran antivirusni program (83 posto).

Buduća tvornica Buduća tvornica start-upova


NOVI RAZVOJNI ISKORAK TVRTKE RICARDOAKTUALNO

K ada je prije nešto manje od godinu dana najveći hrvatski robni cestovni prijevoznik - tvrtka Ricardo - pre-uzimala 30 novih tegljača marke

Mercedes, suvlasnik i predsjednik Uprave Ricarda Milan Vrdoljak je za Privredni vjesnik objasnio kako će ubuduće morati prvo nabavi-

ti vozače, a tek potom kupovati kamione. Iako je u vrijeme još uvijek prevelike nezaposle-nosti u Hrvatskoj ova izjava nekima zvučala prepotentno, ona se danas dodatno potvrđuje. Naime, Ricardo je umjesto ugovorenih 40, bio

prisiljen preuzeti tek 20 novih kamiona marke MAN TGX s poluprikolicama marke Schmitz.

“Za ovu fl otu su vozači spremni. No prvot-ni plan je bio nabava 40 ovakvih kamiona, ali upravo zbog nedostatka dovoljnog broja vo-zača morali smo se odlučiti samo za 20 novih vozila. Preostali dio planirane isporuke smo u dogovoru s dobavljačima kamiona Auto Hr-vatska PSC bili prisiljeni odgoditi za drugi dio godine. Na hrvatskom tržištu rada jednostavno nema slobodnih vozača profesionalaca. To nije problem samo Ricarda, nego svih hrvatskih cestovnih prijevoznika”, ističe Vrdoljak.

Prema njegovim riječima, ni nešto uveća-na kvota za mogućnost zapošljavanja vozača, stranih državljana, nije značajnije pomogla ra-zvoju ovoga sektora.

KOGA ŠTITI UVOZNA KVOTA?“Kvota uvoza vozača je nešto povećana ove godine i iznosila je 300 dozvola. Međutim, već krajem ožujka smo ostali na samo 80 slobod-nih radnih dozvola. Možda nisam dovoljno objektivan, ali zaista mi nije jasno zašto ogra-ničavati kvotu ako je činjenica da u Hrvatskoj doslovno nema vozača. Zašto naše domaće tvrtke, ne ograničavam se samo na Ricardo, ne bi radile posao? Sada smo u situaciji da ne mo-žemo povećati opseg posla jer nam nedostaje ljudi. Naš poslovni rezultat bi krajem godine bio puno bolji da imamo dovoljno ljudi, a svje-sni smo da ih u Hrvatskoj nema. Istovremeno,

PODUZETNICI DRUMO Zbog nedostatka profesionalnih vozača u Hrvatskoj najveća hrvatska robna prijevoznička tvrtka bila je prisiljena prepoloviti narudžbu novih kamiona piše Svetozar Sarkanjac [email protected]

UVJERLJIV RAST U 2016.

Sve veći udio međunarodnog transporta

Proteklu 2016. godinu Ricardo je završio uvjerljivim rastom, osobito na planu međunarodnog transporta. U Hrvatskoj je već nekoliko godina vodeći cestovni prijevoznik. No kako ističe Milan Vrdoljak, u Hrvatskoj ne vide mogućnost za oz-biljnije širenje. “Prije godinu dana je udio međunarodnih transporta iznosio oko 30 posto ukupnog prometa Ricarda, a sada izvozni poslovi čine 45 posto našeg ukupnog prometa. Konkretno, danas radimo 50 posto više u međunarodnom transportu nego što je to bilo prošle godine u ovo doba”, ističe Vrdoljak.

RICARDO JE UMJESTO UGOVORENIH 40, PREUZEO TEK 20 NOVIH KAMIONA

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE

Fileti slanog inćuna u djevičanskom maslinovom ulju/suncokretovom uljuUsoljeni inćun čisti se od soli, ispire u hladnoj i toploj vodi, otopini octa i sala-

muri. Riba se potom od viška vode ocjeđuje centrifugiranjem te se ručno fi le-

tira, važe i slaže u teglice ili kantice te se potom dozira ulje. Proizvod se ručno

zatvara poklopcem, etiketiram ulaže se u transportnu ambalažu i skladišti do

distribucije u komori odgovarajućeg temperaturnog režima.

TRENTON D. O. O.

Trenton je obiteljska tvrtka osnovana 1994. vlasništvu obitelji Karninčić. Tvrtka poči-nje otkupom, punjenjem i distribucijom maslinova ulja. Relativno brzo proširila je po-nudu proizvodnjom stolnih maslina, kapara i slanih inćuna. Od samog početka Tren-ton pridaje posebnu pozornost kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti svojih proizvoda.


M, A POLITIKA ŠUMOM

koliko god netko pokušava reći kako je izlaz u povećanju plaća, s tim se ne slažem. Primanja u čitavoj branši su sasvim pristojna, ali jedno-stavno nema nezaposlenih vozača. Može se dogoditi da poneki u potrazi za boljim uvjetima prijeđe iz jednu u drugu prijevozničku tvrtku, ali time se ne povećava broj novozaposlenih

vozača. Zaista mi nije jasno koga onda štiti ta famozna uvozna kvota”, naglašava predsjednik Uprave Ricarda.

Preuzimanjem 20 novih kamiona, Ricardo trenutačno ima na raspolaganju približno 305 aktivnih voznih jedinica, a tvrtka ukupno za-pošljava nešto manje od 400 zaposlenika.

Ključeve novih kamiona, ukupno vrijednih dva milijuna eura, uručio je Mario Fabek, iz-vršni direktor za gospodarski program Auto Hrvatske, koji je istaknuo kako se ovi tegljači dodaju brojci od ukupno 102 nova kamiona koje je Auto Hrvatska isporučila Ricardu od 2013. godine te kako je kontinuirano ulaga-nje Ricarda u poslovanje najveća investicija u branši, u Hrvatskoj i regiji. Konkretno, ovi novi kamioni su namijenjeni za međunarodni tran-sport, odnosno za prijevoz kartonaže i druge robe za tvrtku DS Smith.

NA HRVATSKOM TRŽIŠTU RADA JEDNOSTAVNO NEMA SLOBODNIH VOZAČA PROFESIONALACA, ISTIČE MILAN VRDOLJAK

Možda nisam dovoljno objektivan, ali zaista mi nije jasno zašto ograničavati kvotu ako je činjenica da u Hrvatskoj doslovno nema vozača. Zašto naše domaće

tvrtke, ne ograničavam se samo na Ricardo, ne bi radile posao?

Milan Vrdoljak, predsjednik Uprave

Ricarda

SamotermSamoborka je, koristeći domaće sirovine na temelju izvornih receptura, uvela u

proizvodnju polimer cementne mortove, od 1973. godine poznate pod imenom

Samoterm. Proizvodi Samoterm, Samoterm glet i Samoterm F su polimer ce-

mentni mortovi (međusobno različitih granulacija) koji se koriste za lijepljenje

toplinsko-izolacijskih ploča i izradu temeljnog sloja u izvedbi povezanih susta-

va za vanjsku toplinsku izolaciju.

SAMOBORKA D.D.

Samoborka je osnovana 1906. godine pod nazivom Samoborska industrija umjetnog kamena i cementne robe. Tijekom 100 godina postojanja Samoborka se razvila se u vodećeg hrvatskog proizvođača žbuka, premaza, ljepila i betonskih proizvoda. Samo-borka proizvodi materijale za graditeljstvo i to prema sustavu “od podruma do krova”.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?


AKTUALNO

PPK karlovačka mesna industrija, dio Grupacije Pivac, preuzela je 10 novih transportnih vozila mar-ke Mercedes-Benz, opremljenih

izoliranim komorama marke Schmitz Cargobull te rashladnim uređajima Ther-mo King. Projekt kupnje vozila vrijednih više od 7,7 milijuna kuna sufi nancirala je Europska unija u sklopu mjere Ulaganja u fi zičku imovinu, operacije 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proi-zvodima.

“Prije tri godine pokrenuli smo projekt ulaganja u razvoj pogona i optimizaciju po-slovanja PPK karlovačke mesne industrije

u iznosu od 95 milijuna kuna čiji završetak očekujemo u svibnju. Cilj nam je pružanje najviše kvalitete i sigurnosti našim zapo-slenicima i potrošačima, uz usklađivanje poslovanja s potrebama tržišta te daljnje jačanje pozicije i konkurentnosti. Obnav-ljanje transportnog voznog parka najsu-vremenijim vozilima pridonijet će lakšem i sigurnijem transportu naših proizvoda krajnjim kupcima”, istaknuo je Zvonimir Crnković, član Uprave PPK karlovačke mesne industrije, dodajući kako će nova vozila, koja povećavaju kapacitet prijevoza robe za 85,4 tone, podići razinu sigurnosti i za vozače. (J.V.)

NOVA TRANSPORTNA VOZILA PPK KARLOVAC

RALU Logistika, vodeći neoavisni dobavljač integrirane logističke usluge u Hrvatskoj i regiji, proš-log je tjedna preuzela 30 kami-

ona marke Mercedes-Benz, opremljenih najsuvremenijim izoliranim komorama francuskog proizvođača Lamberet SASa i rashladnim uređajima američkog pro-izvođača Carrier Transicolda. Riječ je o investiciji ukupne vrijednosti 20 milijuna kuna i prvoj isporuci od ukupno 100 do-govorenih dostavnih kamiona kojima će RALU Logistika unaprijediti kvalitetu svo-jih usluga i dodatno osnažiti svoju poziciju na tržištu.

Vlastita fl ota vozila RALU Logistike tre-nutačno ima više od 200 vozila, kojima se roba svakodnevno prevozi u međuna-rodnom transportu i dostavlja na više od 6000 lokacija diljem Hrvatske. Sukladno tome nastavlja se i konstantan proces za-pošljavanja novih djelatnika pa je tako od početka ove godine zaposleno 80 novih djelatnika čime je RALU Logistika prema-šila ukupan broj od 300 zaposlenika.

“Nabava prvih 30 od ukupno 100 do-govorenih dostavnih kamiona investicija

je kojom RALU Logistika, kao vodeća kompanija u transportu i logistici u po-dručju hladnog lanca, čini još jedan isko-rak s ciljem kontinuiranog podizanja ra-zine kvalitete svojih usluga. Uz postojeću infrastrukturu, s naglaskom na logističko-distributivnom centru u Rugvici, novom cross-dock centru koji uskoro otvaramo

na području Rijeke te našim skladišti-ma u Osijeku i Splitu, ulaganjem u vozni park zaokružujemo investicijski ciklus i time nastavljamo potvrđivati pouzdanost i beskompromisnu kvalitetu koju pruža-mo našim kupcima i partnerima”, izjavio je Ivan Perković, predsjednik Uprave RALU Logistike. (V.A.)

ZAOKRUŽENJE investicijskog ciklusa

RALU LOGISTIKA


P ri pokretanju poslovanja važan je odabir partnera. Posebice knjigovođe ili računovođe, odnosno knjigovod-stvenog poduzeća, jer ono vodi i ima

uvid u sve dokumente vezane uz poslovanje.Tvrtka Status plus kao glavnu djelatnost na-

vodi knjigovodstvene i računovodstvene uslu-ge za male i velike tvrtke, obrte i neprofi tne or-ganizacije, a osim što prate svog klijenta kroz sve faze poslovanja, mogu pridonijeti svojim uslugama i njihovu unapređenju.

“Individualni pristup u radu te dobro pro-učavanje poslovanja poduzeća omogućava nam potpunu usredotočenost na svakog kli-

jenta ponaosob. Cilj nam je da naši klijenti imaju pristup podacima koji su im neophodni za njihove daljnje investicije i širenje poslova-nja”, ističe vlasnica tvrtke Status plus Jasmin-ka Knežević.

“Inspirirana višegodišnjim radom u računo-vodstvu velike kompanije i knjigovodstvenom servisu rodila se ideja o vlastitom poduzeću, te sam 2004. osnovala svoj knjigovodstveni ser-vis koji zasniva svoje poslovanje na kvaliteti. Unatoč brzom rastu poslovanja nismo težili velikom broju klijenata jer želimo stručno po-slovati, efi kasno obavljati svoje usluge te biti na raspolaganju svojim klijentima svakim radnim danom, a ako je potrebno i vikendom”, kaže Ja-sminka Knežević.

USKORO I POSLOVNO SAVJETOVANJEOsim uobičajenih knjigovodstvenih usluga, iskustvo Jasminke Knežević je pokazalo kako je ponudu dobro obogatiti poreznim savjetova-njem te izradom investicijskog plana. “Našim savjetima olakšavamo poslovanje i upozorava-mo na eventualne propuste s ciljem što boljeg poslovnog uspjeha našeg klijenta. Uz to, nudi-mo izradu i slanje potrebne dokumentacije za postupak kreditiranja poslovanja poduzeća”, kaže nam Jasminka Knežević napominjući da je ulaganje u poslovno savjetovanje iznimno isplativa investicija za budućnost poslovanja.

Kad je riječ o budućnosti tvrtke Status plus, planira se širenje poslovanja koji će ići u smje-ru fi nancijskog sektora. “Veliki je jaz između klijentova znanja o vlastitom poslovanju i nje-gova razumijevanja usluga koje mu mi nudi-mo, pa se pokazuje potreba da klijent nauči kako iščitati fi nancijski izvještaj. U tom smislu želimo proširiti svoju ponudu i uvesti poslov-no savjetovanje s ciljem da klijenti na temelju vlastitih fi nancijskih izvještaja stvaraju daljnje strategije poslovanja. Posebice je to teško kod mikro poduzeća koja nemaju poseban sektor za menadžment, a većina tih tvrtki ima veli-ki potencijal za rast i uspješnije poslovanje, te ćemo im nastojati pomoći da budu korak bliže svom uspjehu”, zaključuje Aleksandra Kneže-vić, direktorica tvrtke. (L.V.)

SAMO JE KVALITETA VAŽNA Osim uobičajenih knjigovodstvenih usluga, iskustvo Jasminke Knežević je pokazalo kako je ponudu dobro obogatiti poreznim savjetovanjem te izradom investicijskog plana

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu

ili proizvod javite na e-mail: [email protected]

STATUS PLUS, Zagreb PREDSTAVLJAMO

ULAGANJE U POSLOVNO

SAVJETOVANJE JE IZNIMNO ISPLATIVA

INVESTICIJA ZA BUDUĆNOST

POSLOVANJA

Cilj nam je da naši klijenti imaju pristup podacima koji su im neophodni za njihove daljnje investicije i širenje poslovanja.

Jasminka Knežević


H rvatska će biti vaš partner gla-snogovornik na putu u Europsku uniju, poručio je hrvatski premi-jer Andrej Plenković otvarajući

jubilarni 20. međunarodni sajam gospodarstva Mostar, koji se proteklog tjedna održao u Mo-staru, a na kojemu je Hrvatska treći put bila zemlja-partner.

Plenković je ocijenio da će ovo događanje biti dodatni korak za unapređenje trgovinske razmjene, stvaranje zajedničkih partnerstava u gospodarstvu i povećanje ulaganja.

“Hrvatska i Bosna i Hercegovina su važni trgovinski partneri. BiH je Hrvatskoj lani bila šesti trgovinski partner, a Hrvatska BiH prvi. Razmjena, koja sada iznosi 1,8 milijardi eura, ima odličnu perspektivu daljnjeg dinamizira-nja, a tome će pridonijeti i stupanje na snagu Protokola o Sporazumu o stabilizaciji i pridru-živanju koji će omogućiti daljnju liberalizaci-ju trgovine”, istaknuo je predsjednik hrvatske vlade izrazivši zadovoljstvo što je Hrvatska u proteklim godinama s milijardu eura nastupila kao ulagač u BiH, što je gotovo 20 posto uku-pnih hrvatskih inozemnih ulaganja.

BiH NAM JE VAŽNA“To je signal koliko nam je BiH važna. Nastoji-mo unaprijediti suradnju i u području energe-tike, prometne povezanosti, telekomunikacija, graditeljstva, prehrambene, metaloprerađivač-ke, elektrotehničke i drvoprerađivačke indu-strije”, kazao je Plenković navodeći kao jedan

od vrijednih primjera suradnje mostarski Alu-minij, vodeću izvoznu kompaniju u BiH, koju je također posjetio prilikom boravka u Mostaru.

“Hrvatska i BiH dio su jedinstvenog eko-nomskog prostora. Na tržište BiH izvezemo

više od 1,1 milijarde eura vrijednih roba i uslu-ga što dovoljno svjedoči o njegovoj važnosti. U Bosni i Hercegovini djeluje oko 200 hrvatskih tvrtki što ovu zemlju čini našim poželjnim partnerom”, naglasio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović najaviv-ši ponovno otvaranje predstavništva HGK u BiH. “Predstavništvo će biti otvoreno već ove godine. Cilj HGK je internacionalizacija poslo-vanja”, dodao je Burilović.

Na Sajmu, na kojem se ove godine predsta-vilo više od 800 izlagača, u organizaciji HGK predstavilo se 20 tvrtki: Stražaplastika, Zagre-bačka pivovara, Birotehnik, Kolomejec, Naše klasje, Kraš, Spin Valis, PPS-Majur, Pan Parket, Agrokor, Belje, Ledo, PIK Vrbovec, Sarajevski kiseljak, Prima namještaj, Keramika Modus,

HRVATSKA I BiH DIO SU JEDINSTVENOG

EKONOMSKOG PROSTORA

Razmjena, koja sada iznosi 1,8 milijardi eura, ima odličnu perspektivu daljnjeg dinamiziranja, a tome će pridonijeti i stupanje na snagu Protokola

o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji će omogućiti daljnju liberalizaciju trgovine, istaknuo je Andrej Plenković

piše Jozo Vrdoljak [email protected]

20. MEĐUNARODNI SAJAM GOSPODARSTVA MOSTARSAJMOVI

PREDSTAVNIŠTVO HGK BIT ĆE OTVORENO VEĆ OVE GODINE, NAJAVIO JE LUKA BURILOVIĆ

800izlagača

iz 30 zemalja predstavilo se naSajmu

više od 80izlagača

bilo iz Hrvatske

od toga20 njih0

predstavilo se u organizacijiHGK



SAJMOVI

Nord Produkt, Aquaestil plus, Odašiljači i veze te Snašine vridne ruke.

Nakon svečanosti otvorenja izaslanstvo vi-sokih dužnosnika, koje su uz hrvatskog pre-mijera činili predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, direktorica Sajma Delfi na Boš-njak, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i srbijanski predsjednik Vlade Aleksandar Vu-čić, posjetilo je hrvatske tvrtke na štandu HGK.

ŠTO KAŽU HRVATSKI IZLAGAČI?Tvrtka Nord Produkt iz Samobora, prema riječima Josipa Mršića, voditelja Odjela izvoza, nastupila je na Sajmu u sklopu pro-jekta Hrvatska kupaonica. “Izvozimo na sva tržišta u EU i nastupamo na najvažnijim saj-movima. U sklopu projekta Hrvatska kupao-nica koji je osmislio HGK predstavit ćemo se na međunarodnim sajmovima. Kad je riječ o

ERICSSON NIKOLA TESLA I HT MOSTAR

Novi ugovori vrijedni 11 milijuna kuna

U okviru događanja na Mostarskom sajmu Gordana Kovačević, predsjednica Upra-ve Ericsson Nikole Tesle i Vilim Primorac, predsjednik Uprave i direktor HT-a Mo-star, potpisali su ugovore ukupne vrijed-nosti 11 milijuna kuna. Radi se o proširenju i modernizaciji sustava za nadzor mobilne mreže te nastavku ugovora o pružanju usluga održavanja Ericssonove opreme u mreži HT-a Mostar. “Drago mi je da nastav-ljamo kvalitetnu suradnju s HT-om Mostar, našim partnerom koji veliku pažnju posve-ćuje tehnološkom razvoju i kvaliteti usluga na dobrobit svojih korisnika. Kompetencije i predani rad naših stručnjaka osigurat će ispunjavanje ugovorenih poslova u skladu

s planiranim, a s aktivnostima započinje-mo odmah”, kazala je Gordana Kovačević.Realizacija ugovora djelatnicima HT-a Mo-star omogućit će brži i kvalitetniji nadzor elemenata mobilne mreže kao i kreiranje novih poslovnih prilika. “Mostarski sajam, na kojem je ove godine posebno istaknuta tema digitalnog gospodarstva, koristimo za uspješan nastavak dugogodišnje surad-nje s Ericsson Nikolom Teslom, regional-nim ICT liderom. HT Mostar će, kao snažan bosanskohercegovački operator, ovime još više približiti svoju mrežu LTE tehnolo-giji čime stvaramo infrastrukturne pretpo-stavke za digitalnu transformaciju našeg društva”, istaknuo je Primorac.

Nastojimo unaprijediti suradnju i u području energetike, prometne povezanosti, tele-komunikacija, graditeljstva, prehrambene, metalo-prerađivačke, elektrotehničke i drvoprerađivačke industrije.Andrej Plenković, hrvatski

premijer


bosanskohercegovačkom tržištu, tu očeku-jemo bolje rezultate. Trenutačno radimo na području Mostara i Banje Luke, a nadamo se proširenju na ostali dio BiH. Problem nam je to što se na ovom tržištu traže jeftiniji proizvodi, a mi proizvodimo malo kvalitetnije proizvode koji imaju svoju cijenu”, istaknuo je Mršić.

Direktorica marketinga tvrtke Kerami-ka Modus Katica Petkov istaknula je kako je BiH za njihovu tvrtku jedno od ključnih tržišta. “Udio izvoza u našim prihodima premašuje 70 posto. Nakon nastupa na Mostarskom sajmu nadamo se da ćemo podići svoj udio na tržištu Bosne i Hercegovine jer smo izložili naše naj-novije proizvode s kojima smo se pojavili na europskom tržištu”, kazala je Katica Petkov.

Podravki je, prema riječima njenog pred-sjednika Uprave Marina Pucara, od samog po-kretanja bilo strateški važno da bude prisutna na Mostarskom sajmu. “Time smo, na svoj na-čin, pridonijeli bogatstvu ponude, atraktivnosti i zanimljivosti Mostarskog sajma. Izvanrednost ovog sajma je u činjenici da pruža priliku da izlagači predstave svoje proizvode, upoznaju se

i sklope poslove. Tržište BiH smatramo jednim od naših najvažnijih i najvjernijih tržišta. Pred-stavništvo Podravke u BiH je, po broju zaposle-nih, među najbrojnijim predstavništvima u više od 20 zemalja”, kazao je Pucar.

“Spin Valis je na prostoru ex-Jugoslavije pri-sutan više od 65 godina u segmentu namještaja iz masiva na kojem smo prepoznatljivi i nastup na ovom sajmu je velika prilika za predstavlja-nje novih proizvoda. U BiH izvozimo masivni namještaj, stolove, stolce, krevete, ali i sjedeće garniture i vitrine”, rekao je predsjednik Upra-ve Spin Valisa Zdravko Jelčić ističući kako ima prostora za još veći iskorak te da traju prego-vori o povećanju njihovog plasmana na bosan-skohercegovačko tržište.

Voditeljica prodaje Birotehnike Marina Pe-štaj tržište BiH ocjenjuje vrlo perspektivnim. “Upravo smo dogovorili suradnju s tvrtkom

Hercegovina vino za plasman samoljepljivih etiketa”, naglasila je Marina Peštaj.

SAJAMSKI DOGAĐAJIInače, Mostarski je sajam najveća i najznačaj-nija gospodarska manifestacija u Bosni i Her-cegovini te je dio mreže Asocijacije sajmova Jugoistočne Europe. U sklopu Sajma već tra-dicionalno će se održati manifestacije kao što su Sajam turizma te sajmovi knjige i grafi čke industrije. “Ono što ovaj sajam posebno izdva-ja od drugih sajmova u regiji su međunarodne konferencije, forumi i radionice. Tu je i konfe-rencija Komunikacijski sustavi u okviru koje će biti predstavljena južna trasa koridora V.c, te okrugli stol o maslinarstvu u Hercegovini. Jed-na od najznačajnijih manifestacija je konferen-cija koja se održava uz podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, vezana za projekt ‘16 plus 1’. Kroz taj projekt Kina i 16 zemalja Jugoistočne Europe prezentiraju svoje proizvode”, rekla je direktorica Sajma Delfi na Bošnjak.

Značajan događaj bila je i konferencija Digi-talno gospodarstvo koja se održala u organiza-ciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske i Ericsson Nikole Tesle.

Na ovogodišnjem sajmu okupilo se 800 izlagača iz 30 zemalja. Otprilike polovina izla-gača je iz Bosne i Hercegovine, zemlje doma-ćina, a od inozemnih izlagača najbrojniji su hr-vatski, kojih je bilo više od 80. Zanimljivo je da je bilo više zainteresiranih izlagača nego što ih je bilo moguće primiti s obzirom na kapacitet sajma. Mostarski sajam inače ima oko 30.000 metara četvornih izlagačkog prostora tako da se razmišlja i o njegovu proširenju. Međuna-rodni sajam gospodarstva u Mostaru jedna je od najznačajnijih i najposjećenijih gospodar-skih manifestacija u regiji, a bilježi oko 50.000 posjetitelja.

DALEKOVOD

Potpisan ugovor s EP HZ-HB-om težak20 milijuna eura

U Mostaru je Dalekovod s Elektroprivre-dom HZ-HB potpisao ugovor za obnovu i izgradnju dalekovoda i transformatorskih stanica te isporuku brojila, vrijedan više od 20 milijuna eura. Projekt je podijeljen u tri dijela, a obuhvaća izgradnju više od 70 kilometara novih i rekonstrukciju gotovo

400 kilometara postojećih dalekovoda te izgradnju 25 novih i rekonstrukciju 40 postojećih trafostanica. Predviđeno trajanje radova je tri godine.

TRŽIŠTE BiH SMATRAMO JEDNIM OD NAŠIH NAJVAŽNIJIH I NAJVJERNIJIH TRŽIŠTA, OCIJENIO JE MARIN PUCAR, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVKE

Na tržište BiH izvezemo više od 1,1 milijarde eura vrijednih roba i usluga što dovoljno svjedoči

o njegovoj važnosti. U BiH djeluje oko 200 hrvatskih tvrtki što ovu zemlju čini našim poželjnim partnerom.

Luka Burilović, predsjednik HGK


SAJMOVI

SAJMOVI OŽIVLJENI NAKON ŠEST GODINA Proljetni sajmovi stvaraju novu pokretačku snagu zagrebačkog gospodarstva te izravno i neizravno pridonose obnovi hrvatskog gospodarstva, ocijenila je Dina Tomšić piše Krešimir Sočković [email protected]

EMAT, INTERKLIMA, GRADITELJSTVO I INTERPROTEX

146 izlagača6iz 22 zemlje predstavilo se na

tim sajmovima

9500m0 2

površina izložbenog prostora

4međunarodna sajamska

projekta održana na ZV-u

P od sloganom Obnovimo hrvatsko gospodarstvo nakon šest godina stanke održavaju se koncepcijski redizajnirana te sadržajno i tematski

povezana četiri međunarodna sajamska pro-jekta: Emat, 9. sajam zaštite okoliša i komu-nalne opreme, Interklima, 24. sajam grijanja, klimatizacije, obrade pitkih voda i obnovljivih izvora energije, Graditeljstvo, 40. sajam građe-nja i opremanja, te Interprotex, 12. sajam za-štite osoba i imovine. Na njima se predstavilo 146 izlagača iz 22 zemlje na 9500 četvornih metara izlagačkog prostora.

Ove sajmove karakterizira orijentacija bu-siness to business, odnosno snažna interakci-ja izlagača i institucija, stvaratelja pravila igre u tim gospodarskim sektorima, istaknula je Dina Tomšić, voditeljica podružnice ZV-a Za-grebačkog holdinga. “U sklopu ovih sajmova održana su čak 23 stručna događanja. Poseb-nost sajmova, osim premijernih predstavljanja izlagačkih noviteta, ogleda se i po organizira-nome, međunarodnom poslovnom posjetu, predvođenom gostima iz Austrije. Vjerujem da ćete se složiti da Proljetni sajmovi simbo-lično i stvarno stvaraju novu pokretačku sna-gu zagrebačkog gospodarstva te da izravno i neizravno pridonose obnavljanju hrvatskog gospodarstva u sektorima zaštite okoliša, ko-munalne opreme, zelenog građenja, energeti-ke, grijanja, klimatizacije, obrade pitkih voda te

zaštite osoba, imovine i podataka”, ocijenila je Dina Tomšić.

Žanet Primorac, direktorica prodaje Salo-na bankarske opreme (SBO), ističe kako je In-terprotex na kojemu njena tvrtka izlaže neka-da bio čuveni i jak sajam. “Sretni smo što se on ponovno vratio, pogotovo mi iz tvrtki koje se bave sigurnošću. Sajmovi su uvijek prilike za upoznavanje novih partnera te nove poslove. Sigurni smo da ćemo neke partnere ponovno sresti i upoznati nove jer je ovo prilika da ljudi vide što tko radi i čime se bavi”, zaključila je Žanet Primorac.

VELIK INTERES IZLAGAČA“Za nas koji proizvodimo specifi čnu robu kao što su aparati za gašenje, sudjelovanje na saj-mu koji se između ostaloga bavi našim proi-zvodima naša je obveza”, kaže Marina Huljev, voditeljica prodaje Pastora - tvornice vatro-gasnih aparata. “Ovaj je sajam jedini takav specijalizirani sajam na području Hrvatske, a mi kao jedini proizvođač vatrogasnih aparata u Hrvatskoj, koji to čini od ploče lima do fi nalnog proizvoda, na njemu moramo biti. Vjerujem da će ovaj sajam za dvije, četiri ili šest godina ponovno biti vodeći sajam za zaštitu na ovim područjima”, smatra Marina Huljev.Nikola Bunjevac, voditelj sajmova Interpro-tex, Graditeljstvo i Emat, ističe kako je zabilje-žen znatan interes izlagača za ove sajmove. “Ti pomaci još nisu veliki, no osjeća se kako ova grupacija sajmova dugo nije održavana. Kao što smo lani vratili Zagreb Auto Show nakon osam godina neodržavanja, tako smo nakon šest godina obnovili i ove sajmove. Kao orga-nizatori smatramo da je to veliki uspjeh”, doda-je i naglašava kako poslovni ljudi prepoznaju potrebu za njima. “Struka i poslovni ljudi imaju potrebu da se barem jednom u dvije godine nađu na jednom mjestu i analiziraju ono što se događa u branši, vide novitete i razmijene iskustva te društvo upoznaju sa svojim aktiv-nostima”, zaključio je Bunjevac.


Povezivanje domaćih proizvođačaDio projekta predstavljen je na sajmu kupaoničkog namještaja ISH u Frankfurtu gdje je izazvao veliki interes jer se originalnim konceptom uvelike razlikuje od konkurencije

INICIJATIVA HGK: HRVATSKA KUPAONICA

H rvatska kupaonica je projekt koji je nastao kao inicijativa Hrvatske gospodarske ko-more, u kojem je okupljeno

pet uglednih domaćih tvrtki - proizvođa-ča kupaoničkih proizvoda. Nakon velike pozornosti koju je dobio na sajmu ISH, vodećem svjetskom sajmu za grijanje, sanitarnu opremu, klimatizaciju, obnov-ljive izvore energije i dizajn kupaonica, sredinom ožujka u njemačkom Fran-kfurtu, projekt je predstavljen i domaćoj javnosti na otvorenju Pro-ljetnih sajmova Zagrebačkog velesajma

“Namjera nam je bila pružiti pomoć u povećanju dodane vrijednosti hrvat-skih gospodarskih subjeka-ta odnosno gospodarstva u cjelini povezivanjem i surad-njom hrvatskih proizvođača i angažmanom dizajnera koji djeluju pri HGK-u, udruženi u Zajednicu za industrijski dizajn”, kazala je Tajana Ke-sić Šapić, direktorica Sekto-ra za industriju i IT HGK.

NADAHNUĆE U ČIPKI I MASLINI“Dio projekta predstavljen je na sajmu kupaoničkog namještaja ISH u Fran-kfurtu gdje je izazvao veliki interes jer se originalnim konceptom uvelike razlikuje od konkurencije. Riječ je o jedinstvenom primjeru povezivanja domaćih proizvo-đača koji su prepoznali zajednički inte-res i okupili se oko zajedničkog projekta te time pokazali da je interesno povezi-vanje moguće i da ima smisla ulagati u suradnju, ali i u suradnju s industrijskim dizajnerima”, dodala je Tajana Kesić Ša-pić.

Hrvatska kupaonica opremljena je heksagon keramičkim pločicama Pietra iz Keramike Modus, ogledalom i sta-klenim heksagon dekorom iz Bokarta, kadom iz Aquaestila, kupaonički na-mještajem i slavinama iz Nord Produkta te kupaoničkom galanterijom iz Santaj plastike. Prema osmišljenom konceptu Hrvatska kupaonica dolazi u tri cjenovna razreda: nižoj, srednjoj i visokoj tj. luk-suznoj varijanti. Zasada je izrađen idejni koncept za četiri kupaonice od kojih je trenutačno izrađena samo jedna luksu-zna kupaonica, inspirirana kadom tvrtke Aquaestil plus koja je dobila prestižnu nagradu Red Dot za dizajn u 2016. godini.

Na temelju te prestižne nagrade za diza-jn dizajnerica Silvija Jonjić, nadahnuta hrvatskom čipkom i maslinovim drvom, dizajnirala je Hrvatsku kupaonicu koja je premijerno predstavljena na Velesajmu. “Krenuli smo s idejom s kojom bismo svi-ma uštedjeli vrijeme i novac i od njihovih proizvoda odabrali gotove prozvode. No nisam uspjela naći priču koja bi to objedi-nila i imala neku nit vodilju. Proizvođači su različiti i raznorodni pa smo se bojali da nećemo naći zajednički jezik, no pri-stali su ući u novi projekt. Nakon što smo napravili četiri varijante kupaonice, oni su, umjesto da idu linijom manjeg otpora, odabrali su onu koja je bila najinteresan-tnija i, recimo to tako, najluđu varijantu koja je meni ujedno i najdraža”, dodala je ona.

Tim koji je sudjelovao u ovom pro-jektu najavio je njegovo razvijanje u još dvije cjenovne razine koje će omogućiti mnogima da opreme hotele ili apartma-ne domaćim dizajnom i vrhunskim proi-zvodima. (K.S.)


ISTRAŽIVANJE TVRTKE EY SVIJET FINANCIJA

Revizorsko-konzultantska tvrtka EY objavila je rezultate istraživanja o rasprostranjenosti korupcije, mita i prevara u poslovanju za 2017. godi-

nu. U istraživanju pod nazivom Ljudski instin-kt ili logika stroja? Kome vjerujete više u borbi protiv prevare i korupcije? sudjelovalo je 4100 zaposlenika, a provedeno je u 41 zemlji u regi-ji EMEIA (Europa, Bliski istok, Indija i Afrika), među kojima se nalazi i Hrvatska.

Ovogodišnje istraživanje pokazalo je kako čak 79 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da su u poslovanju široko rasprostranjeni mito i korupcija, što čini pad od 14,1 posto u odnosu na rezultate za Hrvatsku iz prethodnog istraživanja za EMEIA regiju. Unatoč padu, Hrvatska se i dalje nalazi iznad prosjeka svih ispitanika koji iznosi 51 posto te je pozicionirana na petome mjestu od ukupno 41 zemlje u kojima je provedeno istra-živanje. Prvo mjesto zauzima Ukrajina sa 88, a slijede Cipar sa 82 te Grčka gdje 81 posto ispi-tanika percipira korupciju i mito široko raspro-stranjenima. Na samome dnu liste nalaze se već nekoliko godina za redom skandinavske zemlje, Danska sa šest posto, Norveška sa 10 i Finska sa 16 posto ispitanika koji smatraju korupciju i mito široko rasprostranjenima u poslovanju.

Prema istraživanju, 63 posto ispitanika u Hr-vatskoj tvrdi da bi osuđivanje osoba uključenih u mito, korupciju i prevare spriječilo njihovo daljnje djelovanje. Uz prosjek svih ispitanika od 77 posto, Hrvatska je po ovom pitanju pri samome dnu ljestvice – niže na listi nalaze se jedino Mađarska (57 posto) i Ukrajina (34 posto). Istraživanje ukazuje da značajno manji broj is-pitanika u Hrvatskoj, u odnosu na druge zemlje i u odnosu na prosjek svih ispitanika, smatra da su propisane kazne za mito, korupciju i prevare učinkovite mjere za odvraćanje od ponovnog počinjenja istog kaznenog djela.

NADZIRANJE PODATAKA ZAPOSLENIKAIstraživanje je pokazalo kako 75 posto svih ispi-tanika smatra da bi njihove organizacije trebale nadgledati elektroničku poštu, osobne pozive... kako bi se smanjio rizik od prevara, mita i ko-rupcije. No bez obzira na to, njih 89 posto smatra da je to povreda privatnosti. “U Hrvatskoj rezul-tati pokazuju sličnu tendenciju koja ukazuje na sraz između poželjnosti nadgledanja podataka, ali i istovremenog narušavanja privatnosti. Kako bi se detektirala prijetnja koju određeni zaposle-nici predstavljaju, potrebno je analizirati podatke iz različitih izvora. Fokusom na obrasce ponaša-nja i neautoriziranog korištenja vanjskih uređaja za pohranu podataka, organizacije mogu identi-fi cirati pojedince koji predstavljaju povećani ri-zik za organizaciju”, kazao je Ivan Brko, voditelj Odjela za istragu prijevara i rješavanje sporova u EY-u Hrvatska.

Najviše ispitanika povredom privatnosti smatra nadgledanje elektroničke pošte i tele-fonskih poziva (74 posto), a potom nadgledanje profi la društvenih mreža i mobilnih aplikacija za dopisivanje (69 posto).

Više od polovice ispitanika u Hrvatskoj (56 posto) odgovorilo je da, iako su promišljali o tome, ne bi dali otkaz zbog primijećenog neetič-

Hrvatska PETA na listi zemalja prema

percepciji korupcijeŠto se tiče čimbenika koji utječu na sprečavanje prijave prevara, mita i

korupcije unutar organizacije u kojoj rade, 67 posto ispitanika u Hrvatskoj navelo je strah za osobnu sigurnost

HRVATSKA JE NA PRVOME MJESTU PREMA ZADRŽAVANJU INFORMACIJA KOJE NISU PRIJAVLJENE ZBOG UNUTARNJEG PRITISKA

79 % ispitanika iz Hrvatske smatra

da su u poslovanju široko rasprostranjeni mito i korupcija

56 % ispitanika u Hrvatskoj ne bi

dalo otkaz zbog primijećenog neetičnog ponašanja

samo 6 %

ispitanika u Hrvatskoj upoznato je s postojanjem

sustava za prijavu nepravilnosti


nog ponašanja u organizaciji, što je znatno više od prosjeka svih ispitanika (37 posto). Ovaj re-zultat stavlja Hrvatsku na visoko drugo mjesto na ukupnoj listi zemalja u kojima je provedeno istraživanje, dok je prva na listi Saudijska Arabi-ja sa 63 posto.

ZADRŽAVANJE INFORMACIJA O KORUPCIJI Zanimljivo je da je Hrvatska rangirana na prvo-me mjestu prema zadržavanju informacija koje nisu prijavljene zbog unutarnjeg pritiska. Čak 35 posto ispitanika u Hrvatskoj izjavilo je da su se našli u ovakvoj situaciji što je znatno više u odnosu na prosjek svih ispitanika od 14 posto.

Što se tiče čimbenika koji utječu na spreča-vanje prijave prevara, mita i korupcije unutar organizacije u kojoj rade, najviše ispitanika u Hrvatskoj navelo je strah za osobnu sigurnost

(67 posto), što je više i od prosjeka ispitanika zemalja Istočne Europe (51 posto), razvijenih tržišta (42 posto), tržišta zemalja u razvoju (48 posto), kao i prosjeka svih ispitanika (46 po-sto). U ovoj kategoriji ispred Hrvatske nalaze se jedino Mađarska sa 69 posto i Nigerija sa 68 posto.

Također, samo šest posto ispitanika u Hr-vatskoj izjavilo je da su upoznati s postojanjem sustava za prijavu nepravilnosti, što je značaj-no ispod prosjeka ispitanika svih zemalja od 21 posto te značajno ispod prosjeka za Istočnu Europu od 19 posto.

Kao primarni odabir za prijavu neetičnih radnji ispitanici u Hrvatskoj naveli su državna tijela za sankcioniranje koruptivnih radnji (77 posto), a potom predstavnike medija (28 po-sto). “Ovi podaci pokazuju da organizacije još ne ulažu dovoljno u razvoj sustava za prijavu nepravilnosti, da zaposlenici nisu upoznati koje sustave koristiti ili osjećaju pritisak unutar or-ganizacije da ne prijavljuju takve informacije, a što ukazuje na nedostatak predanosti višeg menadžmenta. Osim ulaganja u sustave za prijavu nepravilnosti, organizacije bi također trebale ulagati u edukacijske programe za po-dizanje svjesnosti vezano za njihovo korištenje. Isto tako, viši menadžment treba jasno i ned-vosmisleno poticati i davati podršku zaposle-nicima za prijavu nepravilnosti u poslovanju”, zaključio je Brko. (V.A.)

ČAK 75 POSTO ISPITANIKA SMATRA DA BI NJIHOVE ORGANIZACIJE TREBALE NADGLEDATI ELEKTRONIČKU POŠTU, OSOBNE POZIVE...

Viši menadžment treba poticati i davati podršku zaposlenicima

za prijavu nepravilnosti u poslovanju.

Ivan Brko, menadžer u

Odjelu za istragu prijevara i rješavanje sporova u

EY-u Hrvatska


U druga poreznih obveznika Lipa zalaže se za ubrzani nastavak pri-vatizacije državnih udjela u nestra-teškim poduzećima, kao i ubrzano

restrukturiranje ostalih tvrtki u vlasništvu dr-žave. Time bi se ubrzao rast domaćeg proizvo-da i smanjili rizici povezani s državnim uprav-ljanjem komercijalnim tvrtkama i imovinom.

Glavna svrha privatizacije nije sam prela-zak poduzeća iz državnog u privatno vlasniš-tvo, već je riječ o alatu depolitizacije, profe-sionalizacije i restrukturiranja poduzeća radi povećanja efi kasnosti, kao i razvoja tržišnog gospodarstva i tržišnih odnosa.

Danas u Hrvatskoj postoji oko 1300 podu-zeća koja su u pretežitom ili djelomičnom dr-žavnom vlasništvu, a za većinu od njih nema opravdanog razloga za takav oblik vlasničke strukture. Jedna od najvećih stopa državne kontrole nad gospodarstvom negativno utje-če na rast BDP-a, smanjuje efi kasnost, često stvara monopole i dovodi do moral-nog hazarda, rečeno je na prošlotjednom okruglom stolu o privatizaciji i re-strukturiranju u organi-zaciji udruge poreznih ob-veznika Lipa, a u suradnji s njemačkom Zakladom Konrad Adenauer

POTREBA DEPOLITIZACIJE I PROFESIONALIZACIJESudionici su naglasi-li potrebu fokusiranja države na njene temeljne funkcije, što uključuje sma-njenje korupcije i pogodovanja pu-tem depersonaliziranih i otvorenih institucija, zaštitu tržišnog natjecanja i osiguranje kvalitetnog i transparentnog upravljanja.

Uspješna privatizacija javnih poduzeća 90-ih godina u Njemačkoj uspoređena je s pro-cesom restrukturiranja i privatizacije u Hr-vatskoj. U raspravi su sudjelovali dr. sc. Hans Reckers, član Izvršnog odbora Deutsche Bun-desbanka od 2002. do 2009. i državni tajnik za gospodarstvo i tehnologiju pokrajine Berlin od 2015. do 2016. godine, ekonomski analiti-čar Velimir Šonje, te direktorica Ekonomskog instituta Zagreb dr.sc. Maruška Vizek.

“Iznimno je važno privatizirati javne kom-panije zbog inovacija i investicija koje privatno vlasništvo donosi”, ocijenio je Reckers. Maruš-ka Vizek smatra pak da upravljanje u svim jav-nim kompanijama mora biti profesionalizira-no, pri čemu nema nikakvog razloga da država zadrži vlasništvo nad kompanijama koje nisu od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku.

Velimir Šonje podržao je privatizaciju veći-ne poduzeća u državnom vlasništvu te je ista-knuo kako su depolitizacija i profesionalizacija upravljanja apsolutno nužni za sve tvrtke u

državnom vla-sništvu.

Opći je za-ključak da je transformacija iz državno kon-trolirane u mo-dernu tržišnu

e ko n o m i j u k l j u č a n č imbenik za po-v e ć a n j e

konkuren-tnosti, gos-

podarski razvoj Republike Hrvat-

ske te usklađivanje sa standardima Europ-

ske unije. (V.A.)

PRIVATIZACIJA KAO NACIONALNI INTERESTransformacija iz državno kontrolirane u modernu tržišnu ekonomiju je ključan čimbenik za povećanje konkurentnosti, gospodarski razvoj Hrvatske te usklađivanje sa standardima EU-a

UDRUGA POREZNIH OBVEZNIKA LIPA

Upravljanje u svim javnim kompanijama mora biti profesiona-lizirano, pri čemu nema nikakvog

razloga da država zadrži vlasništvo nad kompanijama koje nisu od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku.

Maruška Vizek, direktorica EIZ-a

SVIJET FINANCIJA


U prava osigurateljske tvrtke GRAWE Hrvatska objavila je godišnje izvje-šće za 2016. godinu u kojem stoji kako je povećan ukupni kapital

društva za 18,99 posto, čime je dodatno pove-ćana razina sigurnosti za korisnike i poslova-nje društva.

Ostvarena dobit prije oporezivanja iznosi 56,3 milijuna kuna (55,4 milijuna kuna u 2015.) što je povećanje od 1,62 posto. “Kao i svake godine od osnutka 1993. godine, GRAWE Hr-vatska ponovno je pripisalo dobit svojim ko-risnicima po policama životnog osiguranja, što je dokaz našeg pozitivnog i stabilnog poslova-nja”, izjavio je Igor Pureta, predsjednik Uprave GRAWE Hrvatska.

Ukupni fi nancijski rezultat za 2016. godinu iznosi 148 milijuna kuna, od čega se na životno osiguranje odnosi 132 milijuna, a na neživotno 17 milijuna kuna. Ukupna promjena matema-tičke pričuve iznosi 63 milijuna kuna (preklani je iznosila 86 milijuna kuna). Ukupna zaraču-nata bruto premija u obračunskom razdoblju iznosila je 384 milijuna kuna. Premija iz sku-pine životnih osiguranja sudjelovala je u uku-pnoj premiji sa 254 milijuna kuna (255 miliju-na kuna u 2015.) ili 66 posto ukupne premije. U skupini neživotnih osiguranja ostvareno je 130 milijuna kuna ili 34 posto ukupne premije.

Ukupna vrijednost imovine društva u por-tfelju ulaganja iznosi 3394 milijuna kuna i po-rasla je u odnosu na prethodnu godinu 11,74 posto. Tehničke pričuve iznose 2752 milijuna kuna i bilježe rast od 2,23 posto u odnosu na prethodnu godinu (2692 milijuna kuna).

“U prošloj godini povećan je ukupni kapi-tal društva za čak 18,99 posto te on za 2016. godinu iznosi 601 milijun kuna, što predstav-lja još veću razinu sigurnosti za poslovanje društva, ali i za naše korisnike”, istaknuo je Pureta.

POKRETANJE DRUŠTVENE ZAJEDNICE “Osim fi nancijskim rezultatom, zadovoljni smo i iznimno ponosni na naše ostale aktiv-nosti kao što je primjerice, korporativno vo-lontiranje u kojem iz godine u godinu sudjelu-je sve više zaposlenika (u 2016. je sudjelovalo 45 posto zaposlenika) ili na inicijativu Pokreni kojom pozivamo građane da pokrenu sebe i ljude iz svoje okoline i time učine nešto dobro za svoje zdravlje uz istovremeno dobrotvorno djelovanje. U 2016. smo u izazovu u kojem je sudjelovalo 766 trkača za prvih 50.000 istr-čanih kilometara Hrvatskom savezu dijabe-tičkih udruga donirali 50.000 kuna. Ovakvim aktivnostima nastavit ćemo i u budućnosti pokretati zajednicu u kojoj djelujemo na po-zitivne promjene”, zaključio je Pureta.

GRAWE Hrvatska prvo je međunarod-no osiguravateljsko društvo u Republici Hr-vatskoj osnovano 1993. godine pod imenom Prima osiguranje. Politika poslovanja druš-tva utemeljena je na individualnom pristupu korisniku, ovisno o njegovim potrebama i željama. U skladu s takvim pristupom tržištu društvo GRAWE Hrvatska je izgradilo jaku prodajnu mrežu, a poslovanje je usmjereno na pružanje usluga fi zičkim osobama te malim i srednjim poduzećima. Potkraj prošle godine GRAWE Hrvatska imalo je 640 zaposlenika u 62 ureda diljem Hrvatske. (V.A.)

GRAWE HRVATSKA U 2016.

GRAWE JE, KAO I SVAKE GODINE, PRIPISALO DOBIT SVOJIM KORISNICIMA POLICA ŽIVOTNOG OSIGURANJA

601mil knukupni kapital u 2016.

56,3mil kn3dobit prije oporezivanja

384mil kn4zaračunata bruto premija

RAST UKUPNOG KAPITALA Lani je povećan ukupni kapital za 18,99 posto što predstavlja još veću razinu sigurnosti za poslovanje društva, ali i za naše korisnike, istaknuo je Igor Pureta


u mil. kn Potražnja Ponuda Promet

1000

750

500

250

03.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

I dalje iznimo visoka ponuda novca

Kuna oslabjela prema svim važnijim valutama

Izvor: HNB primjena od 8.4. 2017.

valuta srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,276677

CAD kanadski dolar 5,236666

JPY japanski jen 6,33856

CHF švicarski franak 6,975202

GBP britanska funta 8,716353

USD američki dolar 7,011923

EUR euro 7,458583

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

SVIJET FINANCIJA

INCLUDE PREMAŠIO IZNOS

INVESTICIJA OD 410.000

EURA

Hrvatski start-up Inclu-de, koji razvija i proi-zvodi inovativna har-dverska i softverska rješenja, postavio je svojih 17 pametnih klu-pa Steora na 12 lokacija u Zagrebu. Također su

prošli tjedan nadmašili ranije određen cilj od 400.000 eura postav-ljen u sklopu kampanje Funderbeam prikupivši više od 410.000 eura. Interes i podrška više od 160 investitora nad-mašili su sva njihova očekivanja.

PUTEM HITRO.HR-a

OSNOVANO 2025

DRUŠTAVA I OBRTA

U razdoblju od početka siječnja do kraja ožuj-ka ove godine ukupno je putem servisa Hitro.hr otvoreno 2025 dru-štava i obrta. Od toga je 83 obrta, 770 dru-štava s ograničenom odgovornošću te 1172 jednostavna društva s

ograničenom odgovor-nošću. Predviđanja su da će putem ovog ser-visa u 2017. godini biti otvoreno približno 8100 društava i obrta, što bi predstavljalo povećanje od ukupno 1541 društva, odnosno 23 posto više u odnosu na 2016. godinu.

VIJESTI

Iako je u proteklom razdoblju novčano trži-šte bilo za nijansu dinamičnije što potvrđuje rast prošlotjednog trgovanja sudionika, i dalje je zadržalo osnovno obilježje iznimno visoke ponude novca. To potvrđuje i redovita tjedna obratna repo aukcija središnje banke na kojoj peti tjedan za redom nije bilo zainteresiranih sudionika. Potražnja za kratkoročnim pozaj-micama i dalje je vrlo skromna. Ovaj tjedan država započinje s redovnom mjesečnom isplatom mirovina, kada će se sustav obogatiti s dodatnom likvidnošću. Krajem ožujka, zbog obveza korporativnoga sektora prema državi, prosječni dnevni višak depozitnih instituci-ja smanjio se na 15 milijardi kuna što je više nego dovoljno za održavanje neizdvojenog

dijela obvezne pričuve. Zahvaljujući visokoj likvidnosti početak razdoblja neće utjecati na odnos potražnje i ponude na novčanom tržištu. U Ministarstvu fi nancija nije se prošlog utorka održala aukcija trezorskih zapisa, a održava-nje aukcije nije u planu ni ovog utorka. Prema kalendaru izdanja trezorskih zapisa za 2017. godinu, u travnju će biti samo jedna aukcija i to krajem mjeseca, jednako kao i prethodne godine. Nastavlja se razdoblje visoke likvid-nosti sustava uz nisku potražnju za pozajmi-cama i iznimno visoku ponudu viškova kuna. U takvim uvjetima na novčanom tržištu trguje se po izuzetno niskim kamatnim stopama što pogoduje potencijalnim korisnicima kratko-ročnih pozajmica. [Jelena Drinković]

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar oslabjela za 0,54 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je oslabjela za 0,30 posto, a u odnosu na

švicarski franak hrvatska valuta oslabjela je za 0,27 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,45 kuna, američki dolar na 7,01 kuni, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,97 kuna.

EUR USD CHF

3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4. 3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4. 3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4.

7,46

7,45

7,44

7,43

7,42

7,41

7,075

7,050

7,025

7,000

6,975

6,950

6,99

6,98

6,97

6,96

6,95

6,94

3.4. - 7.4. 2017.27.3. - 31.3. 2017.

pon. uto. sri. čet. pet.

1,0

0,8

0,6

0,4

0,2

0,0

u %


MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

MIROVINSKI FONDOVI

Oprez na tržištima kapitala

Blagi pad Mirexafond datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

kategorija A

MIREX A 06.04. 128,80430 -0,4581 0,94

AZ - A 06.04. 130,21710 -0,5437 1,33

Erste Plavi - A 06.04. 128,00760 -0,5767 -0,27

PBZ CO - A 06.04. 131,92050 -0,4274 0,84

Raiffeisen OMF - A 06.04. 124,96450 -0,2361 0,89

kategorija B

MIREX B 06.04. 232,56090 -0,1296 -0,45

AZ - B 06.04. 233,35710 -0,1504 -0,79

Erste Plavi - B 06.04. 241,55920 -0,1885 -0,30

PBZ CO - B 06.04. 217,13010 -0,2645 -0,45

Raiffeisen OMF - B 06.04. 235,88470 -0,0137 -0,08

kategorija C

MIREX C 06.04. 118,73590 0,1309 0,54

AZ - C 06.04. 115,53940 0,0474 0,40

Erste Plavi - C 06.04. 118,74610 0,0948 0,25

PBZ CO - C 06.04. 118,29410 0,0982 0,25

Raiffeisen OMF - C 06.04. 122,62130 0,2405 0,93

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

Raiffeisen DMF 06.04. 227,07400 -0,2547 0,20

AZ Profit 06.04. 256,13060 -0,5627 -3,26

Croatia osiguranje 05.04. 157,19260 -0,4413 -0,66

AZ Benefit 06.04. 246,90380 -0,0166 -0,14

Erste Plavi Expert 06.04. 204,90360 -0,6142 -0,53

Erste Plavi Protect 06.04. 194,03810 0,0312 -0,12

BIPA HRVATSKA LANI

OSTVARILA RAST BRUTO

PROMETA

Protekle fi skalne godine Bipa Hrvatska zabilježila je porast bruto prometa od 22,01 posto u odnosu na 2015. godinu te je uku-pna prodaja narasla na gotovo 60 milijuna eura. Tako je ponovno nadma-

šila poslovne rezultate koji su već prethodne go-dine bili izvrsni. Od do-laska na hrvatsko tržište 2007. godine kompanija bilježi stalan rast s dese-tak novih prodavaonica i oko 50 novih radnih mjesta godišnje. Tijekom prošle godine prodajna mreža povećana je za 11 trgovina, čime je otvore-no i 71 novo radno mjesto. Na kraju prošle godine Bipa je na hrvatskom tr-žištu imala 90 trgovina u kojima su osigurana konkurentna primanja za ukupno 445 zaposlenika.

JADRANSKA VRATA:

SVA DOBIT U ISPLATU

DIVIDENDE

Na glavnoj skupštini društva Jadranska vra-ta, koja je održana prošli tjedan, usvojena je od-luka temeljem koje se cjelokupna neto dobit ostvarena u poslovnoj 2016. godini te zadr-žana dobit prethodnih godina raspoređuje za isplatu dividende, a riječ je o 13.339.432,58 kuna. U Jadranskim vratima Luka Rijeka je vlasnik udjela od 49 posto, te će joj sukladno udjelu u te-meljnom kapitalu druš-tva biti isplaćen pripada-jući iznos dividende.

VIJESTI

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mi-rovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 232,5609 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilje-ži blagi pad od 0,13 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 128,8043 boda i također predstav-lja pad od 0,13 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna iznosio je 118,7359 bodova, te je zabilje-žio također neznatni pad od 0,10 posto

Trgovanje na Wall Streetu protekli tjedan bilo je oprezno jer su ulagači bili obeshrabreni zbog poruka koje su stizale iz američke sre-dišnje banke o mogućem početku smanjivanja golemih bilanci, ali i zbog zabrinutosti u vezi s visokim valuacijama cijena dionica. “Ulagači su ponovno razmislili o porukama Feda i za-ključili da središnja banka neće reagirati samo tako, nego vrlo osjetljivo i prateći razvoj situ-acije u gospodarstvu”, komentirao je Stephen Massocca, potpredsjednik u tvrtki Wedbush Securities, blagi oporavak koji se osjetio na kraju tjedna. Naime, ulagači nisu bili skloni rizičnim investicijama kako zbog raketnog napada SAD-a na Siriju, tako i zbog sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa s kineskim Xi Jinpingom. Zaoštri li se američka retorika prema Kini kad je u pitanju trgovina, ulagači se boje kako bi moglo doći do trgo-vinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, te stoga radije ulažu u sigurne investicije kao što su državne obveznice. Sva ta nesigurnost prelijevala se i na azijska te eu-ropska tržišta kapitala.

MIREX - tjedni0,0%

-0,2%

-0,4%

-0,6%

-0,8%3.4. 4.4. 5.4. 6.4.

MIREX - mjesečni0,5%

0,0%

-0,5%

-1,0%

-1,5%

-2,0%

-2,5%6.3. 13.3. 21.3. 29.3. 6.4.

3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4.

20690

20680

20670

20660

20650

20640

Dow Jones

3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4.

5130

5120

5110

5100

5090

5080

3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4.

19000

18900

18800

18700

18600

18500NIKKEI 225

3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4.

7400

7375

7350

7325

7300

7275

3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4.

5910

5900

5890

5880

5870

5860

NASDAQ

3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4.

12300

12275

12250

12225

12200

12175

DAX

FTSE 100

CAC40


SVIJET FINANCIJAVIJESTI

BURZA

Crobexi pali, najlikvidniji LedoUlagači na Zagrebačkoj burzi proteklog su tjedna bili aktivni nešto slabije nego tjedan ra-nije. Tako je redovni dionički promet u tjedan dana pao za 15 milijuna kuna na 177 milijuna kuna. Dodatno je u blok prometu ostvareno 65 milijuna kuna.Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kre-tale su se u rasponu od -24,21 do +3,90 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 25 izdanja, dok je 30 izdanja trgovano u iznosu

većem od 500.000 kuna.Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su četvrti tjedan zaredom zabilježili pad. Crobex je pao za 1,95 posto na 1.950,41 bod. Crobex10 je pao za 1,67 posto i tjedan je zaključio na 1.137,53 boda. Sektorski indeksi su tjedan za-ključili u rasponu od -6,92 posto koliko je pao CROBEXnutris do +2,85 posto koliko je pora-stao CROBEXtransport. Obveznički indeksi su tjedan zaključili padom; CROBIS je pao za 0,17

posto, a CROBIStr za 0,08 posto.Najtrgovaniji je Ledo s prometom od 64,7 milijuna kuna, od čega se 11,2 mi-lijuna odnosi na blok, a 53,5 milijuna kuna na redovnu trgovinu. Zabilježio je pad od 17,58 posto odnosno zadnju cijenu od 4220 kuna. Slijedi Jamni-ca s blok prometom od 12,3 milijuna, redovnim prometom od 13,9 milijuna kuna te padom cijene za 24,21 posto na 72.000 kuna. Porast cijene dionice bilježe dva iz-danja. PBZ je zabilježio rast za 3,90 posto na cijenu od 800 kuna, čime je i dobitnik tjedna. Bilježi promet od 14,9 milijuna kuna, od čega se samo 3,7 milijuna kuna odnosi na redovnu trgovinu, a ostatak na blok trgovinu. Čakovečki mlinovi zaključili su tjedan s rastom od 1,64 posto odnosno cije-nom od 6200 kuna te su ostvarili pro-met nešto veći od pet milijuna kuna.Cjenovni pad bilježi devet izdanja. Najveći minus bilježe Jamnica (-24,21 posto) i Ledo (-17,58 posto). Redov-ne dionice Adris Grupe bilježe pad za 2,72 posto na cijenu od 569 kuna te redovni promet od 9,2 milijuna, a i blok promet od 8,1 milijun kuna. Di-onice Podravke pojeftinile su za 2,45 posto na 350 kuna te promet nešto veći od šest milijuna kuna. Iduće po padu cijene dionice je povlašteno iz-danje Adrisa (-2,29 posto), a nakon njega Janaf (-1,77 posto) sa zadnjom cijenom od 5600 kuna, redovnim prometom od 951.000 kuna te blok prometom od 11,5 milijuna kuna. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

TRAFOSTANICA IMOTSKI

KLJUČAN OBJEKT ZA CIJELI

KRAJ

Transformatorska stanica (TS) Imotski vrijedna oko 18 milijuna kuna puštena je u rad prošli tjedan. Iz HEP-a ističu kao je riječ o ključnom objektu za na-pajanje Imotske krajine električnom energijom. Prije izgradnje distribu-cijskog dijela Trafostanice Imotski, Hrvatski opera-tor prijenosnog sustava izveo je rekonstrukciju

visokonaponskog dijela TS-a 110/20(10) kV Imot-ski, ukupne vrijednosti 18,4 milijuna kuna, te te-rekonstrukciju 110 kV da-lekovoda Grude-Imotski duljine oko šest kilome-tara i ukupne vrijednosti 16 milijuna kuna.

CESTARINA SKUPLJA 4,38

POSTO

HAC nije selektivno po-većao cijene cestarine, poručili su prošli tjedan iz te kompanije, te su ista-knuli kako se isključivo radi o ujednačavanju s cijenama na dionicama Autoceste Rijeka Zagreb, a prosječno povećanje ci-jena cestarina od 3. trav-nja je 4,38 posto. Polazni elementi za izračun cije-ne cestarina su jedinična cijena od 0,483 kune po kilometru (stara cijena bila je 0,460 kuna) i du-ljina dionice autoceste. U turističkoj sezoni cesta-rina će poskupjeti za do-datnih 10 posto, zbog ser-visiranja duga cestarskog sektora, no to poskuplje-nje se ne odnosi na teret-na vozila i autobuse.

Top 10 po prometu

tjedna promjena

zadnja cijena promet

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena


10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena


Ledo d.d. -17,58% 4.220,00 64.661.884,80

Jamnica d.d. -24,21% 72.000,00 26.213.864,23

Adris grupa d.d. - povl. -2,29% 460,00 24.683.017,20

Adris grupa d.d. - red. -2,72% 569,00 17.269.557,76

PBZ d.d. +3,90% 800,00 14.891.311,35

Janaf d.d. -1,77% 5.600,00 12.429.764,03

Valamar Riviera d.d. -1,42% 42,24 9.891.865,58

Podravka d.d. -2,45% 350,00 6.022.569,59

Čakovečki mlinovi d.d. +1,64% 6.200,00 5.047.701,78

Dalekovod d.d. -0,90% 23,09 3.838.730,83

TLM d.d. +37,81% 9,95 547,25

RIZ-odašiljači d.d. +36,57% 68,97 13.870,25

Uljanik Plovidba d.d. +11,31% 197,00 1.387.720,84

Jadran d.d. +11,10% 20,01 40,02

Magma d.d. +9,43% 0,58 19.087,69

Pounje d.d. +9,09% 1,20 129,60

HTP Korčula d.d. +8,33% 65,00 2.990,00

Koestlin d.d. +8,00% 540,00 23.070,00

Atlantska plovidba d.d. +6,02% 440,00 2.201.485,26

SZAIF d.d. +5,12% 59,92 133.640,39

J&T banka d.d. -44,12% 3,85 6.050,18

HTP Orebić d.d. -33,32% 50,01 700,14

Puljanka d.d. -28,39% 8,02 2.604,22

Viadukt d.d. -27,13% 119,50 1.904.642,93

Jamnica d.d. -24,21% 72.000,00 26.213.864,23

Institut IGH d.d. -23,02% 230,00 795.688,95

Belje d.d. -18,65% 13,70 3.150.696,57

Ledo d.d. -17,58% 4.220,00 64.661.884,80

Petrokemija d.d. -14,67% 12,80 334.087,20

Karlovačka banka d.d. -14,29% 6,00 14.400,00

UKUPAN TJEDNI PROMET: 507.906.657,99 knTJEDNI DIONIČKI PROMET: 177.019.447,14 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjena

CROBEX 1.950,4100 -1,95%

CROBEX10 1.137,5300 -1,67%

CROBIS 108,9811 -0,17%

CROBIStr 159,2186 -0,08%

ZAGREBAČKA BURZATHE ZAGREB STOCK EXCHANGE


VIJESTI

INVESTICIJSKI FONDOVI

Dominacija fondova s porastom vrijednostiMeđu 82 otvorena investicijska fonda prevladali su oni s porastom vrijednosti udjela. Rast bilježi 45 fondova, pala su 34, a tri su zabilježila tjedan bez postotne promjene. Rast veći od jedan po-sto bilježe četiri fonda, a pet ih je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom osam su mjesta zauzeli dionički, a po jedno mjesto mješoviti i obveznički fond. Pora-slo je 15 od 26 dioničkih fondova. Najviše je za 1,70 posto vrijednost uvećana fondu KD Nova Europa. Od sedam posebnih fondova vrijed-nost je porasla samo fondu Raiff eisen zaštićena glavnica za 0,01 posto. Od 16 mješovitih fondova

rast je zabilježilo njih 10, a najveći OTP Abso-lute. Od 14 obvezničkih fondova rast ih bilježi osam, a najviše je rastao Neta Emerging Bond za 0,74 posto. Rast vrijednosti je zabilježilo 11 od 19 novčanih fondova, a dobitnike s rastom od 0,11 posto predvodi Locusta Cash. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2017. godine, naj-veći porast među dioničkim fondovima bilježe ZB BRIC+ koji bilježe rast od 10,66 posto i KD BRIC za 9,13 posto. Posebne fondove predvodi Raiff eisen Harmonic s rastom od 3,39 posto, dok je najuspješniji mješoviti fond You Invest Active s prinosom od 3,61 posto. [Iva Skorin]

DIVIDENDA KONČARA 12

KUNA

Uprava i Nadzorni odbor Končar-Elektroindustrije donijeli su odluku o upo-trebi dijela dobiti za 2016. godinu. Neto dobit te kom-panije ostvarena lani izno-si 64,7 milijuna kuna, u za-

konske rezerve rasporedit će se dio dobiti u iznosu od 3,2 milijuna kuna te u ostale rezerve 30,7 miliju-na kuna. Preostali iznos od 30,8 milijuna kuna isplatit će se dioničarima za divi-dendu u iznosu od 12 kuna po dionici.

RASTE HRVATSKI ROBNI

IZVOZ

U prva dva mjeseca ove godine hrvatski robni izvoz povećan je za 19,12 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz istovremeno pove-ćan za 7,4 posto, poka-zuju prvi podaci Držav-nog zavoda za statistiku. Hrvatska je u prva dva ovogodišnja mjeseca na

inozemna tržišta izvezla robe u ukupnoj vrijed-nosti od 15,45 milijardi kuna, dok je istodobno vrijednost robnog uvo-za bila 22,96 milijardi kuna. Prvi podaci DZS-a pokazuju da je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom na kraju veljače na godišnjoj razini smanjen za 10,69 posto, na 7,5 milijardi kuna.

Otvoreni investicijski fondovi od od 30.3.2017. do 6.4.2017. godine

naziv(fond) valutavrijednost

udjela

tjedna promjena

[%]naziv(fond) valuta

vrijednost udjela

tjedna promjena

[%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 21,5922 -0,85Addiko Growth € 12,1808 0,19ZB trend $ 168,5591 -0,53KD Prvi izbor kn 15,3650 0,50ZB euroaktiv € 143,7641 0,71Capital Breeder kn 99,9020 0,30KD Europa € 128,8516 0,02PBZ Equity fond € 11,9909 -0,15HPB Dionički kn 115,5868 -0,51Erste Adriatic Equity € 95,3594 -2,40Neta Global Developed kn 88,5665 -0,18ZB aktiv kn 120,7434 -1,58InterCapital SEE Equity € 110,3931 0,58Platinum Global Opportunity $ 15,6486 -0,29KD Nova Europa kn 6,0863 1,70OTP indeksni kn 45,5253 -1,39Platinum Blue Chip € 110,0704 0,82Neta Frontier kn 509,2573 0,89OTP Meridian 20 € 100,8672 0,19A1 kn 93,0200 -3,29Alpen.Special Opportunity kn 165,3382 0,60Neta New Europe kn 61,1822 0,16KD BRIC € 86,3524 1,23KD Energija kn 9,1077 1,40ZB BRIC+ € 105,6110 1,23Allianz Equity € 166,7519 -0,27 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSRaiffeisen Dynamic € 122,3500 -0,42Raiffeisen Harmonic € 105,6000 -0,66Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1900 0,01ZB Future 2025 € 105,7253 -0,05ZB Future 2030 € 105,2964 -0,20ZB Future 2040 € 105,4285 -0,39ZB Future 2055 € 105,8901 -0,38MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSZB global € 164,4659 -0,25PBZ Global fond € 15,5492 -0,75Addiko Balanced € 13,8329 0,23KD Balanced kn 135,1491 -0,36HPB Global kn 104,2290 -0,28OTP uravnoteženi € 16,0057 -0,55Allianz Portfolio kn 166,7344 0,08InterCapital Smart II € 102,7532 -0,14

PBZ Conservative 10 fond € 113,6823 0,02You Invest Active € 103,4092 0,21You Invest Balanced € 103,7503 0,22You Invest Solid € 103,8595 0,19InterCapital Smart € 102,6231 0,15PBZ Flexible 30 fond € 103,2448 0,04OTP Absolute € 98,4384 0,59InterCapital Income Plus € 102,0552 0,08OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 194,5827 0,05Addiko Conservative € 14,7038 0,14Raiffeisen Bonds € 177,9300 -0,11PBZ Bond fond € 132,5889 -0,01InterCapital Bond € 215,7433 0,07HPB Obveznički € 161,7534 0,01Neta Emerging Bond kn 84,6281 0,74Erste Adriatic Bond € 120,4743 0,00Raiffeisen Classic € 106,5900 -0,08PBZ Short term bond fond kn 102,2165 -0,25PBZ Dollar Bond fond $ 104,0255 0,26PBZ Dollar Bond fond 2 $ 101,3203 0,28Erste Local Short Term Bond kn 100,0627 -0,01Erste Adriatic Short Term Bond € 100,0821 0,00NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 143,4721 0,00ZB plus kn 175,9088 0,00ZB europlus € 150,7404 0,00PBZ Euro Novčani € 135,5615 -2,72Raiffeisen Cash kn 158,0900 0,00Erste Money kn 151,7766 0,00Addiko Cash kn 152,5017 0,00PBZ Dollar fond $ 132,8341 0,01HPB Novčani kn 143,9212 0,00OTP novčani fond kn 133,3521 -0,01InterCapital Money kn 130,4282 0,01Locusta Cash kn 1369,0245 0,11Allianz Cash kn 118,5717 0,00Erste Euro-Money € 116,1776 -0,00Auctor Cash kn 111,4151 0,01Raiffeisen euroCash € 106,0100 -0,01HPB Euronovčani € 106,4546 0,00Neta MultiCash kn 107,2657 -0,03OTP euro novčani € 102,0740 -0,51


KNJIGOMETAR

Patrick Kingsley

Nova OdisejaProfil Knjiga

Jo Nesbo

ŽeđFokus Komunikacije

Kate Hamer

Djevojčica u crvenom kaputuMozaik knjiga

Steven Rowley

Lily i hobotnicaZnanje

Branislav Glumac

Moj budući otac osjeća da ga gledamV.B.Z.

Thierry Robberecht, Grégoire Mabire

Vuk koji je ispao iz knjigePlanetopija

Europa se suočava s najvećim migracijskim valom u novijoj povijesti. Dramatični događaji na azijskom i afričkom konti-nentu, ratovi, gladi, terorizam, represije, kriminal, natjerali su milijune ljudi da napuste svoje domove i potraže novi život - u Europi. Novinar Pa-trick Kingsley izvještavao je za Guardian s Bliskog istoka o nastanku te velike seobe, a kako bi što bolje shvatio što se događa, proputovao je 17 ze-malja iz kojih emigranti dola-ze, kroz koje prolaze i gdje se žele smjestiti. Štoviše, odlučio je krenuti na put s njima...

Mlada žena pronađena je mr-tva. Po tragovima nađenim na njezinom tijelu, policiji je ja-sno da ima posla s ozbiljnim psihopatom. Policija Osla pod neviđenim je pritiskom medija i javnosti te je svjesna su da im za razrješenje ove priče treba Harry Hole. A on je svjestan da se ne smije vratiti na mjesto na kojem je već jednom umalo sve izgubio. Sve dok ne posumnja da postoji ozbiljna veza između ubojice i glavnog aktera jednog od njegovih neriješenih sluča-jeva. Kad policija pronađe tru-plo i druge mlade žene, Harry prelama jednu od najtežih od-luka u svojem životu...

Carmel je oduvijek bila druk-čija: ponekad pomalo čudna, rastresena, sklona gubljenju. Nakon razvoda roditelja osta-je sama s majkom zabrinutom kako za njihovu budućnost, tako za svoju neobičnu kćer. Odlaskom na ljetni festival majčine najgore slutnje će se ostvariti. Carmel će odlutati i nestati. Dok Beth očajnič-ki traga za kćeri, a policija ne nalazi ni jedan jedini trag, Carmel se otisne na nevjero-jatno putovanje s čovjekom koji tvrdi da je obdarena po-sebnim darom…

Priča o odnosu kakav bi si svatko poželio: odnosu s oso-bom kojoj vjerujete, osobom bez koje ne možete zamisliti život. Tedu Flasku ta je prava “osoba” njegova prijateljica Lily, koja je slučajno pas. Ted je samac s losanđeleskom adresom. Između seansa s psihoterapeutom i spojeva s muškarcima koje upoznaje na internetu, njegovo vrijeme i srce ispunjava jazavčarka Lily. Začudo, Ted umije razgovara-ti s Lily, s kojom raspravlja o zgodnim poznatim tipovima i igra društvene igre. Sve dok jednoga dana njihovu idilu ne pomuti nezvani gost…

Nakon 40 godina novelističke šutnje Branislav Glumac javlja se zbirkom kratkih priča Moj budući otac osjeća da ga gle-dam. Naslov zbirke dolazi od znakovite istoimene priče u kojoj se Glumac na sebi svoj-stven način obračunava s ne-uhvatljivim i nezaustavljivim protokom vremena. Zbirku čini 10 priča rubnih žanrov-skih granica i dvije monodra-me raznovrsne tematike. Okupljene su oko motiva sje-ćanja, prolaznosti, Drugoga i načina na koji oblikuju ono što smatramo vlastitim iden-titetom.

Priča je ovo o jednom vuku koji je zbog nereda na polica-ma ispao iz svoje knjige kad je ona pala na pod. Umjesto u svojoj knjizi sad se našao u Sofi jinoj sobi, pred - Sofi -jinom mačkom koja se čim ga je spazila stala oblizivati. Vuk se pokuša vratiti u svoju knjigu, ali ne može pogoditi pravu stranicu pa ga izbace. Nakon što je neuspješno po-kušao naći utočište i u drugim knjigama, konačno se nađe u šumi gdje naiđe na djevojčicu s crvenom kapicom koja ide u posjet baki. Vuk kojeg je če-kala nije se pojavio. A je li to prava prilika za našeg vuka?


HRVATSKAOdržavanje sirenaDržavna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja usluge održavanja sirena. Procijenje-na vrijednost nabave iznosi 900.000 kuna. Rok dostave po-nuda je 20. travnja.

Uredski potrošni materijal i sredstva za čišćenjeOpćinski sud u Zagrebu na-bavlja uredski potrošni mate-rijal i sredstva za čišćenje. Pro-cijenjena vrijednost nabave je 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 2. svibnja.

Radovi na uređenju paviljonaGrad Zagreb nabavlja rado-

ve na uređenju dijela paviljo-na 1 Zagrebačkog velesajma za potrebe Atletskog saveza. Procijenjena vrijednost naba-ve iznosi 7,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 25. travnja.

Električna vozilaHrvatska pošta nabavlja elek-trična vozila. Procijenjena vri-jednost je 4,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 2. svibnja.

REGIJAReklamiranjeLutrija Bosne i Hercegovine nabavlja usluge reklamiranja putem bilborda. Rok dostave ponuda je 19. travnja.

Papir i papirna konfekcijaMinistarstvo unutrašnjih po-slova RS-a nabavlja papir i pa-pirnu konfekciju. Rok dostave ponuda je 25. travnja.

Kolica za pristup plaži za osobe s invaliditetomJavno preduzeće za uprav-ljanje morskim dobrom Bud-va nabavlja kolica za pristup plaži za osobe s invalidite-tom. Rok dostave ponuda je 11. svibnja.

VozilaMinistarstvo saobraćaja i po-morstva Crne Gore nabavlja vozila. Rok dostave ponuda je 26. travnja.

Lozni cjepovi i savjetovanjeLozni cjepovi, Kutjevo, www.loznicjepovi.hr. Tvrtka je najveći rasadnik loznog sadnog materi-jala u Hrvatskoj. Proizvodi certifi cirane i standar-dne lozne cjepove, prema tehnologiji i pod pu-nim nadzorom talijanske partnerske tvrtke Vitis Rauscedo. Tvrtka nudi stručnu i tehničku pomoć prilikom planiranja vinograda, kao i usluge stroj-ne i ručne sadnje. Kontakt: Sabina Kavazović, [email protected], +3858 34314060.

Savjetodavne uslugeMillenium promocija, Zagreb, www.mpr.hr. Tvrt-ka se bavi upravljanjem komunikacija i imidžem u javnosti. Kontakt: Marija Šimić, [email protected], +385 15550466, +385 914669622.

PremaziHempel, Umag, www.hempel.hr. Tvrtka je vo-deći svjetski dobavljač premaza za dekorativu, industriju, pomorstvo, tržište kontejnera i jah-ti s jednom od tvornica smještenoj u Umagu. Hempelovi premazi već 100 godina dokaza-no potvrđuju izvanrednu zaštitu od korozije u najagresivnijim vrstama okoliša diljem svijeta.

Kontakt: Nikola Škoda, [email protected], +385 52555206.

Savjetodavne uslugeFCR Media online, Zagreb, www.zutestranice.hr. Tvrtka je članica FCR Media Grupe, jedne od najvećih europskih lokalnih pretraživačkih digi-talnih kompanija, s podružnicama u 12 zemalja - Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Hr-vatskoj, Irskoj, Švedskoj, Finskoj, Rusiji i baltič-kim zemljama (Latviji, Litvi i Estoniji). Vizija: po-spješiti trgovinu i poslovne odnose. Misija: pružiti

klijentima moderne opcije oglašavanja kako bi se poboljšala učinkovitost njihovog poslovanja, a korisnicima pružiti bitne informacije. Naši cilje-vi: za kupce - postati digitalna medijska agencija po izboru za sve poslovne subjekte koji djeluju na FCR Media tržištima; za potrošače - ponuditi portfelj proizvoda i usluga koje su jednostavne, bitne i pouzdane; za zaposlenike - ponuditi iza-zovno radno okruženje i mogućnost učenja kako bi im se pomoglo da pridonesu razvoju organiza-cije. Kontakt: Nikolina Lihtar Gorupec, [email protected], +385 14811228, +385 989836460.

SavjetovanjeEuroinspekt Croatiakontrola, Zagreb, www.croatiakontrola.hr. Tvrtka za kontrolu robe, s vlastitim laboratorijem, koja objedinjuje usluge laboratorijskih ispitivanja sa širokim spektrom mikrobioloških, kemijskih i fi zikalnih analiza, za kontrolu na liniji klanja, kontrolu robe i obje-kata te certifi ciranje i savjetovanje. Djelatnost Croatiakontrole obuhvaća: 1. laboratorijsku dje-latnost 2. kontrolu robe i objekata 3. kontrolu na liniji klanja 4. certifi kacija registriranih proi-zvoda (oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla) 5. savjetodavne usluge. Cilj nam je pružiti neovisno i stručno ispitivanje i analizi-ranje robe svim našim poslovnim partnerima, bez obzira na djelatnost kojom se bave i proi-zvode koje proizvode ili kupuju. Ne predstav-ljamo samo profesionalan pristup zahtjevima kvalitete već i potpunu nepristranost i nezavi-snost ispitivanja koja su potvrđena relevantnim akreditacijama, a koje omogućavaju provedbu EU regulativa. Kontakt: Jasminka Sablek, [email protected], +385 14817215, +385 992118 630.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

IZBOR IZ NADMETANJA

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511

fax.: 01/[email protected] www.briefing-nadmetanja.hr

PST!


Zgrada Osječke tvornice kože u Osijeku ukupne površine 10.938 metara četvornih prodaje se za 2.442.273 kune. Dražba će se održati 12. travnja u 10.15 sati pred stečaj-nim sucem na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba broj 40/II. Jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti ne-kretnina potrebno je uplatiti na transakcijski račun Trgovačkog suda u Osijeku broj HR31 23900011300000200, s pozivom na broj HR05 272-31-2000, kod HPB-a i dokaz o tome predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe.

Dvije zgrade i dvor, te kuća i dvorište uku-pne površine 629 metara četvornih pro-daju se za 1.235.250 kuna u Višnjevcu kod Osijeka. Dražba će se održati 12. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europ-ska avenija 7, soba broj 25. Nekretnine se ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vri-jednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu. Jamčevi-na u ovom predmetu za nekretninu pisanu u zk.ul. 1928 iznosi 34.300 kuna, a za nekretni-nu upisanu u zk.ul. 4252 iznosi 89.200 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda

HR3523900011300000419, model: HR05, poziv na broj odobrenja 140-18-2013, s na-znakom “jamčevina u predmetu broj 36 Ovr-18/2013”.

Prodaje se poslovni prostor ukupne površine 379,9 metara četvornih za 4.216.520,93 kune u Zagrebu. Dražba će se održati 12. travnja u 9.30 sati na Trgovač-kom sudu Zagreb. Predmet prodaje može se razgledati uz prethodnu najavu, a sve ostale informacije mogu se dobiti na telefon 01/6152 555. Kao kupci mogu sudjelovati samo oso-be koje su uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u

Zagrebu otvorenog kod HPB Zagreb: IBAN HR9223900011300000460, poziv na broj 05-649-12, i dokaz o tome predočile stečaj-nom sucu prije početka dražbe.

Kuća i dvorište ukupne površine 342 metra četvorna prodaju se za 1.130.098,90 kuna u Žabniku. Dražba će se održati 13. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 111/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine te je tre-ba uplatiti na broj: HR1223900011300000154, poziv na broj: 05 19-02.

Prodaje se pašnjak ukupne površine 1100 metara četvornih za 993.000 kuna u Po-brima kod Opatije. Dražba će se održati 14. travnja u 13 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba 33/V. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno, a poreze i pristojbe u vezi s prodajom dužan je platiti kupac. Kao kupci mogu sudjelovati pravne i fi zičke osobe koje su uplatile jamčevinu od 10 posto na broj IBAN HR0323900011300002256, poziv na broj 00 32022015, model 00.

Vinograd, maslinik i oranica ukupne povr-šine 148.733 metra četvorna prodaju se za 7.104.900 kuna u naselju Bačva kod Višnja-na. Ročište za predmet bit će 19. travnja u 10 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Poreču, Turistička 2, soba br. 13. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvr-đene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 14. travnja od 10 do 10.30 sati, uz prethodni dogovor sa sudskim ovršiteljem. Jamčevina iznosi 710.490 kuna, te je treba uplatiti na ra-čun HR2923900011300002176, s pozivom na broj 2-2813-15.

Dvije kuće, gospodarski objekti, dvorište i oranica ukupne površine 3.117,24 metra četvorna prodaju se za 1.284.441,90 kuna u Kotoribi. Dražba će se održati 19. travnja u 9 sati u zgradi Općinskog suda Čakovec, R. Boškovića 18, soba broj 37/II. Kao kupci mogu sudjelovati svi koji su uplatili jamčevi-nu u visini od 10 posto od utvrđene vrijed-nosti na račun Općinskog suda u Čakovcu br. HR8423900011300000701, poziv na broj 1378/13.

Zeničko odmaralište u Kaštel Starom uku-pne površine 5833 metra četvorna prodaje se za 11.692.000 kuna. Dražba će se održati 19. travnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, sudnica br. 22. (po-drumski dio zgrade). Jamčevina iznosi 10 po-sto od početne prodajne cijene.

PRODAJU SE ZGRADE, POSLOVNI

PROSTORI I ODMARALIŠTE

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i

pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE


TENDERI

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Usluge posredovanja u zapošljavanju osoblja

Universitetet i Oslo, Norveška, traži usluge podsredovanja u zapošljavanju osoblja. Natje-čaj je otvoren do 20. travnja, a prijave na nor-veškom jeziku se predaju na: Universitetet i Oslo, 971 035 854, PB 1087 Blindern, Oslo 0317, Norway, Paraskoviia Domak, [email protected]. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpuno-sti pristupiti izravno i neograničeno na: https://sourcing.amesto.com/Avantra/Customer/Oslo/Modules/Purchase/Published/Selected.aspx?pid=4253. Ponude ili zahtjevi za sudjelo-vanje moraju se podnijeti elektronički na istu adresu.

Usluge čišćenja zgradaService immeubles, patrimoine et logistique (SIPaL) traži nabavu usluga čišćenja zgrada. Natječaj je otvoren do 14. travnja, a prijave na njemačkom ili francuskom jeziku se preda-ju na: Service immeubles, patrimoine et logi-stique (SIPaL), Place de la Riponne 10, Lausanne 1014, Suisse, Division Immobilier, [email protected]. Pristup dokumentaciji o naba-vi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=956749. Dodatne infor-macije dostupne su na navedenoj adresi.

Građevinski radoviArmasuisse Immobilien Baumanagement, Bern, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a pri-jave na njemačkom jeziku se predaju na Arma-suisse Immobilien Baumanagement, Blume-nbergstraße 39, Bern 3003, Suisse, Marianne Zürcher, [email protected]. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=960059. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi.

Audiovizualna opremaMøre og Romsdal Fylkeskommune, Molde, Nor-veška, traži nabavu audiovizualne opreme. Na-tječaj je otvoren do 15. svibnja, a prijave na nor-

veškom jeziku se predaju na: Møre og Romsdal Fylkeskommune, 944183779, Fylkeshuset, Mo-lde 6404, Norway Arnt Ove Hol, [email protected]. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupi-

ti izravno i neograničeno na: http://permalink.mercell.com/67395252.aspx. Više podataka o nadmetanju na navedenoj adresi.

Vodoinstalaterski materijalRingerike Kommune, Norveška, traži nabavu vodoinstalaterskih materijala i opreme. Natječaj je otvoren do 6. svibnja, a prijave na norveš-kom jeziku se predaju na Ringerike Kommune 940100925, Osloveien 1 Rådhuset, Hønefoss 3511, Norway, Svein Morten Lillevik Westgård, [email protected]. Dokumentacija o nabavi dostupna je be-splatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink.mercell.com/66986646.aspx. Dodatne in-formacije dostupne su na drugoj adresi: Mer-cell Norge AS, Karihaugveien 89, Oslo 1086, Norway, [email protected].

Aktivni ugljenServices industriels de Genève, Švicarska, traži nabavu aktivnog ugljena. Natječaj je otvren do 15. svibnja, a prijave na francuskom, njemač-kom ili talijanskom jeziku se predaju na Ser-vices industriels de Genève - Achats, Chemin du Château-Bloch 2, Case postale 2777, Genève 2 1211, Suisse, Joao Manuel Peixoto, [email protected]. Pristup dokumentaciji o naba-vi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=962001.Dodatne infor-macije dostupne su na navedenoj adresi.

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

tenderi.hgk.hrBesplatan pristup svim informacijama o

međunarodnim javnonabavnim natječajima


PRIV

RED

NI V

JESN

IK

DANI KOMUNIKACIJA 2017.

S redišnja manifestacija tržišnih komunikacija Dani komunika-cija okupila je u Rovinju čak 40 posto više posjetitelja u odno-

su na prošlu godinu, a tijekom tri dana festivala održana su brojna predavanja, radionice i paneli pod vodstvom vrhun-skih stručnjaka iz Hrvatske i svijeta. Peto izdanje festivala Dani komunikacija obilježilo je predavanje Chucka Porte-ra, jedne od legendi oglašivačke indu-strije, kojeg je Inc. Magazine uvrstio na listu 26 najfascinantnijih poduzetnika, a primljen je i u Hall of Fame Američke oglašivačke federacije. Porter je posjeti-teljima u Rovinju otkrio kako se brendo-vi stvaraju u mašti, popularnoj kulturi i svakodnevnom riskiranju.

Osim Portera, tu je bio i suosnivač portala The Pirate Bay Peter Sunde koji je govorio o odgovornosti i moći u di-jeljenju sadržaja u digitalnom svijetu. Rovinjskoj publici predstavio se i ame-rički PR stručnjak Alex Braun koji je u Hrvatskoj najpoznatiji kao konzultant

SDP-a. Dani komunikacija su ove godi-ne produljeni i s dva na puna tri dana, a osim predavanja održana je i dodjela nagrada Effi e, IdejaX, Mixx i Young Lions Croatia, ali i nezaobilazni rovinjski par-tiji i koncerti.

Industrija komunikacija se mijenja iznimno velikom brzinom i zato je po-trebno pratiti najbolje u ovome poslu

koji će nas upoznati s postojećim tren-dovima, ali i najaviti promjene koje tek dolaze, objašnjava direktorica festivala Dunja Ivana Ballon. Za Damira Ciglara, člana Organizacijskog odbora festivala, Dani su idealno okruženje i za poslovne ljude koji se ne bave nužno komunikaci-jama jer je komunikacija usko povezana i s poslovnim ciljevima i rezultatima.

Dani su idealno okruženje i za poslovne ljude koji se ne bave nužno komunikacijama jer je komunikacija usko povezana i s poslovnim ciljevima i rezultatima, ističe Damir Ciglar

KOMUNICIRATI SE MORA

Grand Prix:• Matko Buntić i Fran Mubrin iz agen-

cije 404 za rad “Zeleni otisak”

Cyber:Matko Buntić i Fran Mubrin iz agen-

cije 404 za rad “Zeleni otisak”

Dizajn:Đorđe Janković i Tomislav Šestak, Bruketa&Žinić OM za rad “Donatura”

Odnosi s javnošću:Maja Dujlović i Nina Remenar, Ko-

munikacijski laboratorij za rad “Nazo-

vi prirodu”

Young Lions Croatia nagrade

Matko Buntić i Fran Mubrin

Peter Sunde, suosnivač The Pirate Baya


Zlato:• “Fenomenalna Hrvatska” agencije BBDO Zagreb i

oglašivača Zagrebačka pivovara u kategoriji pića• “Nemojte mučiti sami sebe” agencije Señor i ogla-

šivača Mylan u kategoriji moda, zdravlje i ljepota• “BOOKtiga nagrada” agencije Studio Sonda i ogla-

šivača Gradska knjižnica Poreč u kategoriji turi-zam, kultura i slobodno vrijeme

• “Rollover” agencije McCann Zagreb i oglašivača Hrvatski Telekom u kategoriji telekomunikacije

• “Budi kod sebe doma” agencije Utorak i oglašivača Erste&Steiermärkische Bank u kategoriji financij-ske i osiguravateljske usluge

• “Pričajmo jezikom ravnopravnosti” agencije Imago Ogilvy i oglašivača Ženska soba u kategoriji druš-tvene akcije

• “Rollover” agencije McCann Zagreb i oglašivača Hrvatski Telekom u kategoriji najbolja cjelovita kampanja

Srebro:• “Piquentum Sv. Vital 2014” agencije Studio Sonda i

oglašivača Vinski podrum Buzet u kategoriji piće• “Out Of Office Award” agencije BBDO Zagreb i

oglašivača Hrvatske turističke zajednice u kate-goriji turizam, kultura i slobodno vrijeme

• “Pepeo/Rupa/Uši” agencije McCann Zagreb i ogla-šivača Hrvatski Telekom u kategoriji telekomuni-kacije

• “Dobar oglas daleko se vidi” agencije Señor i oglaši-vača Outdoor Akzent u kategoriji mediji i izdavaš-tvo

• “Susjedi” agencije Bruketa&Žinić OM i oglašivača Croatia osiguranje u kategoriji financijske i osigu-ravateljske usluge

• “Nada” agencije Bruketa&Žinić OM i oglašivača Adris Grupe u kategoriji korporativne komunikacije

• “Pričajmo jezikom ravnopravnosti” agencije Imago Ogilvy za oglašivača Ženska soba za najbolju cjelo-vitu kampanju

Bronca:• “Staropramen SOFA” agencije BBDO Zagreb i ogla-

šivača Molson Coors u kategoriji piće• “Četkica” agencije Bruketa&Žinić OM i oglašivača

Vipnet u kategoriji telekomunikacije• “Oglas za posao” agencije McCann Zagreb i oglaši-

vača Outdoor Akzent u kategoriji mediji i izdavaš-tvo

• “Vrag nikad ne spava” agencije Grey Worldwide Zagreb i oglašivača Wiener osiguranje Vienna Insurance Group u kategoriji financijske i osigura-vateljske industrije

• “Superseniori” agencije McCann Zagreb i oglašiva-ča Zaklada Zajednički put/Slagalica u kategoriji društvene akcije

• “Fenomenalna Hrvatska” agencije BBDO Zagreb i Zagrebačke pivovare za najbolju cjelovitu kampa-nju

Agencija godine:• McCann Zagreb

Oglašivač godine:• Hrvatski Telekom

Najbolji copywriting:• “Budi kod sebe doma” agencije Utorak i oglašivača

Erste&Steiermärkische Bank u kategoriji financij-ske i osiguravateljske usluge.

Najbolji dizajn i art direction:• “Rollover” agencije McCann Zagreb i oglašivača

Hrvatski Telekom u kategoriji najbolje cjelovite kampanje.

Najbolja izvedbena vještina, produkcija ili upotre-ba tehnologije u nekom oglasnom sredstvu:• “Manje je više” agencije BBDO Zagreb i oglašivača

Molson Coors u kategoriji piće

Grand Prix + zlato:• Ožujsko pivo - kampanja “Počeši s razlogom” u ka-

tegoriji neprofitabilne/pro-bono, humanitarne kampanje za klijenta Zagrebačka pivovara, agen-cije: BBDO Zagreb, Universal McCann, Degordian, Pragma komunikacije

Zlato: • Iskon, kampanja “I bogati plaču” u kategoriji tele-

komunikacijske usluge, za klijenta Iskon Internet, agencije: Señor, Mediacom

• Ožujsko pivo, “Naša mjesta su zakon” u kategoriji piće (alkoholno i bezalkoholno), za klijenta Zagre-bačka pivovara, agencije: BBDO Zagreb, Universal McCann, Degordian

Srebro: • Domaćica, kampanja “Donesi mi Domaćicu” u kate-

goriji hrana, za klijenta Kraš prehrambena industri-ja, agencija: Real Grupa

• JoomBoos, kampanja “JoomBoos Videostar” u ka-tegoriji medijska ideja, za klijenta 24sata, agencije: Projektil, Imago reklamna agencija

Bronca: • bonbon, kampanja “Rollover” u kategoriji teleko-

munikacijske usluge za klijenta Hrvatski Telekom, agencije: McCann Zagreb, MediaCom Central Eu-rope Zagreb

• Cedevita, kampanja “Osvoji Fiću u kafiću” u kategoriji piće (alkoholno i bezalkoholno) za klijenta Atlantic

Grupa, agencije: Fahrenheit, Atlantic media• Zagrebačka banka, kampanja “Tko kaže da ne mogu.

Sa Zabom mogu.” u kategoriji financijske i osigurava-teljske usluge za klijenta Zagrebačka banka, agen-cije: Real Grupa, MediaCom Central Europe Zagreb

• Tele2, “Božićna kampanja: Bijeg” u kategoriji teleko-munikacijske usluge za klijenta Tele2, agencije: Ima-go reklamna agencija, Media Polis, Organizacija, Media Polis

• Coca-Cola, kampanja “Shake&Take” u kategoriji piće (alkoholno i bezalkoholno), za klijenta Coca-Cola Adria, agencije: McCann Zagreb, Universal McCann

• Septolete duo, kampanja “Tvoje grlo je tvoja snaga” u kategoriji roba široke potrošnje za klijenta Krka-farma, agencije: Imago reklamna agencija, Media-com Central Europe Zagreb

• Signal, kampanja “Signal White Now Glossy Chic” u kategoriji roba široke potrošnje za klijenta Unilever Hrvatska, agencija: Mindshare

NAGRADE MIXX:Brand Awareness Campaign: Out Of Office Awar-ds 2016, BBDO Zagreb i Grayling za klijenta Hrvat-ska turistička zajednicaDirect Response and Lead Generation Campaign: Fresh Island Festival Lead Generation, Degordian za klijenta Fresh IslandCross Media Integration: Supertalent 2016. - Više od TV showa, Digitalist i Tellybug za klijenta Nova TVBest Social: Ožujsko Pivo Social, Degordian za kli-jenta Zagrebačka pivovaraBest Branded Content: Voziona, Unex Grupa za kli-jenta ORYX GrupaBest Mobile: HRTMeteo, SevenofNine za klijenta HRTBest Media Strategy: Erste moćne onli-ne usluge za poduzetnike, 404 za klijenta Erste&Steiermärkische Bank; McDonald´s - Lju-bav koja traje već 20 godina, OMD Media, Innovo DDB, Drap, Komunikacijski laboratorij za klijenta Globalna Hrana - McDonald’s HrvatskaBest Website: Lino.eu redizajn, web.burza (Burza) za klijenta Lino brand (Podravka)Best Tech & Innovation: mHPB, Infinum za klijenta Hrvatska Poštanska BankaBest In Show: Potraži spas u H1, Digitalist za klijen-ta H1 Telekom

Pobjednici natjecanja IdejaX

Pobjednici MIXX i Effie natjecanja


CROATIA AIRLINES I LUFTHANSA TECHNIK

Hrvatska zrakoplovna tvrtka Croa-tia Airlines (CA) i njemačka tvrtka na području tehničkog održavanja zra-koplova Lufthansa Technik AG obi-lježili su 25 godina uspješne poslovne suradnje.

Naime, prošlo je točno 25 godina na-kon što je CA preuzeo prvi Boeing 737 iz Lufthansine fl ote. Prilikom svečanog

obilježavanja četvrt stoljeća suradnje, Krešimir Kučko, predsjednik Uprave CA, je istaknuo kako su hrvatski radni-ci o održavanju zrakoplova u proteklom razdoblju mnogo naučili od njemačkih stručnjaka. “Sada smo u poziciji da mo-žemo još više širiti vlastite kapacitete u našem tehničkom središtu u Zagrebu, i to korak po korak. Naše partnerstvo je

tipična win-win kombinacija”, rekao je Kučko. Od 2000. godine do danas CA i Lufthansa Technik AG redovito razmje-njuju svoje zaposlenike. CA je 2001. go-dine dobio certifi kat JAR 145 za tehničko središte u Zagrebu i tada su obavljena prva dva C-pregleda na Lufthansinim zrakoplovima Airbus A320. Prije ne-koliko tjedana, CA i Lufhansa Technik proslavili su još jedan jubilej, a to je bio jubilarni 200. pregled Lufthansinog zra-koplova. Govoreći o partnerstvu dviju kompanija, Antonio Schulthess, član Izvršnog odbora Lufthanse Technik za ljudske potencijale i tehničke usluge, re-kao je kako je tom suradnjom stvoren iz-vrstan primjer uspješnog međunarodnog poslovanja i suradnje. “Naše zajedničko razumijevanje kvalitetnog rada, fl eksi-bilne reakcije na neočekivane događaje i naša želja da pružimo najbolje usluge predstavljaju ključ za zajedničko stvara-nje poslovnog rasta i održivog uspjeha”, naglasio je Schulthess. (S.P.)

PARTNERSTVO DUGO 25 GODINA

Potkraj 2016. godine Rewe Grupa i Spar Handels-AG potpisali su ugo-vor o preuzimanju Bille u Hrvatskoj. Nakon što je Hrvatska agencija za tržišno natjecanje dala bezuvjet-no odobrenje za zaključenje posla, preuzimanje je realizirano 1. travnja 2017.

Tvrtka Billa do daljnjega će nastaviti poslovati, a novu upravu predstavljat će Helmut Fenzl kao predsjednik Uprave Spara Hrvatska i Danijel Vidiš, član te uprave. “Pozdravljamo nove kolege i izra-

žavamo zadovoljstvo povećanjem broja Sparovih supermarketa u Hrvatskoj. Pre-uzimanje Bille važan je strateški korak i predstavlja novu fazu u razvoju Spara na hrvatskom tržištu”, rekao je Fenzl.

Spar Hrvatska u 100-postotnom je vlasništvu Spar Österreichische Wa-ren-handels AG-a. Devetnaest InterSparovih hipermarketa i 39 Sparovih supermar-keta u 2016. ostvarilo je bruto prihod od prodaje u iznosu od 2800 milijardi kuna. Na kraju 2016. godine u Sparu Hrvatska radilo je 2800 zaposlenika.

BILLA HRVATSKA

Od sada pod zastavom Spara

Od 2000. godine CA i Lufthansa Technik AG redovito razmjenjuju svoje zaposlenike

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA!

Provjereni partner gospodarstva!

Tu smo zbog vas i vašeg poslaPRIVREDNI VJESNIK

GODIŠNJA PRETPLATA:

ZA HRVATSKU850 kuna sa PDV-om(752,21 kn + PDV )

Studentska i učenička pretplata

–50% popusta425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV)

ZA INOZEMSTVO125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Uvijek uz gospodarstvo.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Finan-cijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Svaki pretplatnik za vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživa-nja po ključnim riječima.

U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

Pretplatnik dobiva sva tjedna

PRETPLATITE SE!NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM

VJESNIKOM!

JEDINSTVENO !

Pretplaćujem se na primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail [email protected].

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe:

OIB:

Ime odgovorne osobe:

Adresa:Adresa za dostavu PV izdanja:(ako je različita od adrese)

Datum:

PRIVREDNI VJESNIK

Tjednik za one koji odlučuju.

Besplatni info telefon 0800 00 99www.azfond.hr/dmf

Ostavitesvoj tragOdluke koje donosite danas ostavljaju traga i na vašoj budućnosti. Pametnim ulaganjem osigurajte dodatnu mirovinu.

Uplatom u dobrovoljni mirovinski fond do kraja godine ostvarite pravo na 15% državnog poticaja, a maksimalno 750 kuna za 2017. godinu.

Documents

TEMA TJEDNA: ISTRAŽNA DJELATNOST Prvo shvatiti, a · PDF filejeme za sebe”, “pola sata tišine”, “meditacija”, “mindfulness”, ... Moć je kao pijanstvo. A što je menadžer