Click here to load reader

Tehnologije za starije

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Tehnologije za starije

SUVREMENE TEHNOLOGIJE
drave u svjetskom stanovništvu e tada sa današnjih 20 po- sto pasti na 15. Broj stanovnika u SAD-u, s prosjekom od 2,1 djeteta po eni, iz današnjih e se 316 milijuna poveati na 392 milijuna u 2050. godini, u velikoj mjeri zbog doseljavanja. Europska komisija je lani ocijenila da e se stanovništvo EU-
27 s 500 milijuna poveati na 528 milijuna 2030. godine, vei- nom zbog doseljavanja. Natalitet u EU iznosi samo 1,5 posto, dok bi ve i za odravanje veliine stanovništva bilo potrebno 2,1 posto. Nizak natalitet je rezultat razliitih imbenika – da- ljeg razdoblja studiranja mladih, visoke zaposlenosti ena, sve vee nesigurnosti trišta radne snage te takoer vee uporabe kontracepcijskih sredstava. Rast broja stanovnika prati takoer poveanje prosjene starosti populacije odnosno rast broja sta- rijih zbog pada smrtnosti djece, poboljšanja zdravstvene brige i smanjivanja fizikog napora pri radu, posebice u industrijskim dravama. U Organizaciji ujedinjenih nacija (OZN) oekuju da e se udio stanovništva nad 60 godina poveati sa današnjih 11 posto na blizu 22 posto 2050. godine. Drugim rijeima, broj starijih od 60 godina e se sa 737 milijuna 2009. godine poveati na blizu 2 milijarde 2050. godine.
Starenje stanovništva u svijetu, kome smo danas svjedoci posebice u razvijenom svijetu, donosi duboke promjene na mnogim podrujima. Samo za primjer, prosjena poraba za zdravstvo po stanovniku je za osobe iznad 75 godina starosti pet puta vea nego kod osoba izmeu 25 i 34 godina. Mnoge bolesti pogaaju prije svega starije. Za poboljšanje uinkovito- sti i smanjenje troškova zdravstvene njege potrebna su istra- ivanja koja poboljšavaju rano otkrivanje bolesti, dijagnostiku i lijeenje u širokom spektru bolesti. Usporedno s tim se po- boljšavaju tehnologije koje ljudima pomau da i u starosti bri- nu sami za sebe, što obuhvaa mobilne tehnologije, rješenja za veu udobnost, pametne sustave za dom i pomo robota.
Sve više starijih
Stanovništvo svijeta se u posljednjih 40 godina udvostrui- lo i danas iznosi 7,1 milijardi (United States Census Bureau). Do 2050. godine e se broj poveati za još dvije milijarde, na 9,1 milijardi. Oko 60 posto svjetskog stanovništva ivi u Aziji. Natalitet je posebice visok u Africi, gdje e se broj stanovnika do 2050. godine 2050 udvostruiti i dostii dvije milijarde. U Nigeriji, na primjer, prosjena ena rodi sedmoro djece – a u toj dravi pa, na alost, umre 117 od 1.000 novoroenadi, uglav- nom zbog pothranjenosti. U Kini je, suprotno, politika jednog djeteta u obitelji, koja je donekle ublaena raznim izuzecima, smanjila natalitet na 1,8 djece po enski. Stanovništvo Kine e s današnjih 1,35 milijardi porasti na relativni maksimum od 1,47 milijardi u 2040. godini i zatim se poeti smanjivati. Udio te
»Produavanje brige za sebe: stariji su sve više otvoreni za mobilna rješenja, pametne sustave za dom i ak pomo robota
»Mijenjanje demografske slike: nove generacije starijih sve su aktivnije, s tim da neki i dalje rade, a drugi ivot obogauju na druge naine
Tehnologije za starije››
Stanovništvo se u gotovo svim dravama ne samo poveava nego i sta- ri – a oba trenda maju ogromne posljedice za društvo. Istraivai širom svijeta trude se poboljšati tehnologije koje starijima pomau da ive dulje, s manje zdravstvenih teškoa i bolova te neovisnije i mobilnije.
Esad Jakupovi
SUVREMENE TEHNOLOGIJE
›› Roboti za pomo starijima
Znanstvenici u mnogim dravama razvijaju robote koji bi mogli pomagati starijim pri radu u domainstvu ili osobnoj njezi. Robot Care-O-bot 3 se je u starakom domu Parkheim Berg u Stuttgartu itav tjedan vozio okolo i donosio ašu vode osobama koje zaboravljaju da moraju piti tekuinu. Robot je napravljen u Fraunhofer institutu za proizvodni inenjering i automatizacijo (IPA), a istraivai su posebice zadovoljni da su ga stanovnici doma prihvatili dobro. Neki su u njemu vidjeli samo novi oblik zabave, pa se nisu previše osvrtali na nuenje vode. Robot je napravljen za jednostavne kune „donesi-od- nesi“ poslove, a tijekom eksperimenta u domu programirali su ga tako da ode do aparata za hlaenje vode, pritisne gumb, uzme napunjenu ašu i postavi je na pladanj te zatim pladanj nosi okolo i vodo nudi stanovnicima doma. Iako ej zadatak naizgled jednostavan, istraivaima Fraunhofer instituta je tre- balo više godina za razvoj robota, koga su izmeu ostalog mo- rali osposobiti da razlikuje stvari i osobe u okolici te izbjegava mogue prepreke, pomou kolor kamera na glavi i laserskog skenera postavljenog u donjem dijelu robota u blizini tla. Svaki pokret „ruke“ robota zahtijeva niz temeljitih prorauna.
Istraivai oekuju da e roboti slini Care-O-botu postati vani pomonici starijih osoba, iji broj se neprekidno poveava, dok se istovremeno smanjuje broj mlaih osoba koje bi mogle o njima brinuti. Upotreba robota se veini starijih ini sasvim prihvatljivom, posebice kada su razumjeli da njihova primjena ne znai smanjenje obiajnih osobnih kontakata odnosno ne predstavlja zamjenu ljudi robotima. Uporaba robota je posebice omiljena u Japanu, gdje takvi pomonici imaju ve razmjerno dugu tradiciju. Na Sveuilištu u Tsukubi je, na primjer, prof. Yoshiyuki Sankai s ekipom razvio robota HAL (Hybrid Assisti- ve Limb), umjetni egzoskelet, koji bi starijima koji ne mogu više hodati ili gube snagu mogao omoguiti kretanje. Egzoskelet se navue kao nekakav oklop i elektrodama se povee s osobom. Kada osoba eli pomjeriti ruku, mozak preko ivaca pošalje signal u odreeni mišini sklop. HAL-ove elektrode otkriju slab signal na površini koe i pretvore ga u naredbu za umjetne udove. U Japanu su omiljeni takoer i terapijski roboti kao što je Paro, terapijski tuljan s prijateljskim pogledom i spo- sobnošu predenja pri milovanju. Paro je sposoban uiti i kao kuni ljubimac prilagoavati se ljudima. Tog malog robota ve upotrebljavaju u Japanu i u Danskoj za umirivanje dementnih pacijenata, kojima pomau u smanjivanju razine stresa.
U Njemakoj se godinama provoen projekt DESIRE (kratica od njem. „Njemaka inicijativa za uslunog robota“), koji su vodili Fraunhofer institut za proizvodno inenjerstvo (IPA) i njemako ministarstvo za obrazovanje i istraivanje. Cilj projekta je bio razvoj platforme za kune robote i svakodnevnu upotrebu u domu. Za te potrebe su znanstvenici razvili razliita rješenja za uzimanje predmeta, kao što su prepoznavanje raz- liitih objekata u polju akcije i tono odreivanje poloaja. Pro- storna kamera i algoritmi su robotu omoguili da se prilagoa- va razliitim kompliciranim situacijama, kao što je djelomina prekrivenost predmeta. U takvom primjeru se robot polako pomjera, da bi otkrivao dijelove scene. Softver je omoguio izradu 3D modela okolice i zatim brzo planiranje zahvata. Kada je program ve bio pri kraju, robot je ve bio sposoban prepo- znati više od 100 svakodnevnih predmeta. U svijetu su tijeku mnogobrojni projekti razvoja robota i pametnih domova za starije, koji sa zadovoljstvom upotrebljavaju rezultate objedinje- ne u ve završenim programima kao što je DESIRE.
»Postupno razvijanje robota za starije: u njemakom projektu DESIRE robot je bio osposobljen za prepoznavanje više od 100 razliitih predmeta
Prosinac • 29 (4/2014) • Godina 8118
SUVREMENE TEHNOLOGIJE
Inovativnost i u starosti
Prosjena ivotna starost u Kini, na primjer, porasla je s 41 na 72 godine u zadnjih pola stoljea. Tako danas više od 100 milijuna Kineza odnosno preko 8 posto stanovnika Kine ima preko 65 go- dina. Broj e se, po ocjeni OZN, do 2050. godine gotovo uetverostrui. Rast udje- la starijih je ve prouzrokovao poveanje potranje za medicinskom dijagnostikom i lijeenjem. U Kini se poveava broj kro- ninih bolesti koje donosi viši standard ivota, koji prate nedostatak fizikih ak- tivnosti i nezdrava prehrana. Troškovi za zdravstvenu njegu danas rastu bre od kineske ekonomije. Prema Statistikom uredu Europske unije (Eurostat), udio osoba starijih od 65 godina poveat e se sa sadašnjih 17,1 posto na 30 u 2060. go- dini. To znai da e, metaforino reeno, za svaku osobu nad 65 godina biti manje od dvije osobe koje mogu raditi. Takav razmjer (ispod 1:2) bit e dvaput lošiji od današnjega (1:4). U nekim e dravama starosne promjene biti još vee. U Njemakoj e, na primjer, 2050. godine svaka sedma osoba imati više od 80 godina. Populaciona struktura ve danas
»Stalni rast udjela starijih: u svijetu je 2009. godine bilo samo 8 posto ljudi iznad 65 godina sta- rosti, od toga u Africi samo 3 posto, a u Europi ak 16 posto – udio takvih osoba e se od priblino desetine (11 %) danas poveati na dvije devetine (22 %) 2050. godine
›› Digitalno prilagoavanje umjetnih zglobova
Danas sve više ljudi pati od bolova u laktu, koljenu, kuku ili kakvom drugom sklopu zbog njegove istrošenosti. Stanje zgloba najtonije pokau rendgensko snimanje i raunalska tomografija (CT). Otklanjanje kroninih bolova kod prevelike istrošenosti zgloba mogue je samo njegovom zamjenom umjetnim. S produenjem ivotnog vijeka poveava se i broj potrebnih ortopedskih postu- paka. U SAD-u su bolesti zglobova druga najraširenija kronina bolest uope i ak prva kod ena. U Njema- koj se, po podacima Njemake udruge za ortopediju i traumatologiju, svake godine izvrši oko 200 tisua zamjena zglobova i kukova. Proizvoai umje- tnih zglobova dosad nisu bili sposobni brzo i troškovno uinkovito izraivati umjetne zglobove po mjeri individual- nih pacijenata. Sustavi za izradu i obra- du umjetnih zglobova, mada veinom raunalsko upravljani, projektirani su samo za izradu standardnih kompo- nenti odreenih veliina i oblika. Proces proizvodnje prilagoenih implantata je teško automatizirati, pa se proteze proizvode unaprijed, tako da bolnice imaju na zalihi vei izbor modela.
Kirurg ovisno od vrste i opsega bolesti zgloba ugrauje djelominu protezu ili kompletan zglob pomou kosnog cementa PMMA (polimetil metakrilat) ili tehnologije bez cementa. Pritom se trudi sauvati što više prirodne kosti, da bi se odrao stabilan mišino-skele- tni sustav. Unaprijed izraeni zglobovi, na alost, donose ozbiljne manjkavosti, jer rijetko tono odgovaraju anatomskom obliku kosti koju zamjenjuju. Kirurg esto mora obraditi kost bolesnika da bi se implantat dobro drao, ime se gubi ko- sna masa. Ako se dogodi da se umjetni zglob kasnije mora zamijeniti, to zatim postaje vei problem, jer se ne mogu više upotrijebiti standardne komponen- te. Izrada implantata po mjeri je zasad spora i skupa, jer ukljuuje mnogobroj- ne faze runog rada, ali se tehnologija brzo poboljšava. Pripremanje personali- ziranih implantata postaje sve prihva- tljivija zahvaljujui optimiziranju proce- sa. Novi skeneri s razluivošu od samo 0,3 mm omoguuju dobivanje veoma tonih 3D snimaka oboljelog zgloba, što je zatim osnova za vrlo preciznu izradu umjetnog zgloba. U Tehnološkom i apli- kacijskom centru (TAC) u Erlangenu u Njemakoj se digitalni podaci dobiveni skeniranjem integriraju u „neprekidni lanac“, koji obuhvaa izradu tonog anatomskog 3D modela dijelova kosti, hrskavice i zgloba, planiranje operacije
pomou digitaliziranih rendgenskih snima- ka te 3D planiranje umjetnog zgloba na raunalu te na koncu njegova automatska proizvodnja pomou specijaliziranog stroja. S takvim optimizira- nim postupkom omo- guuje se zamjena bez dodatnih komplikacija i ujedno smanju- je suvišno trošenje skupih materijala u proizvodnji umjetnog zgloba, kao što su titan te slitina kobalta i kroma. Sama proizvodnja tako planiranog umjetnog zgloba traje oko 30 minuta, nakon ega je potrebna još završna dorada. Tako planirana zamjena zgloba u cjelini je uspješnija.
»Personaliziranje izrade umjetnog zgloba: proces obuhvaa skeniranje u vi- sokoj razluljivosti, obradu 3D podataka, planiranje, osmišljavanje operacije, planiranje izrade zgloba i na koncu raunalski upravljanu izradu
više podsjea na gljivu nego na klasinu piramidu. Rast udjela starijih osoba u stanovništvu uzrokuje ogromne pritiske na mi- rovinske sustave. Europska komisija preporuuje produenje radnog staa
odnosno poveanje starosti za odlazak u mirovinu, jer e se u
Prosinac • 29 (4/2014) • Godina 8 119
SUVREMENE TEHNOLOGIJE
protivnom smanjivati udio zaposlenih u stanovništvu. Stare- nje populacije utjee i na domai bruto proizvod (BDP), pošto smanjuje stupanj zaposlenosti i produktivnosti, ime se oteava dostizanje ekonomskog rasta. esto se vjeruje da starenje po- pulacije vodi do pada na podruju inovacija, zbog nedostatka dinaminih, mladalakih energija i ideja. Istraivanja pokazuju i suprotno: za inovativnost su izuzetno vani sposobnost uvoe- nja i trenje inovacija, u emu stariji imaju više znanja i iskustva. Njemaka godišnja studija inovacijskih aktivnosti i sposobnosti ponuaa usluga kontrole Dekra pokazuje da se u poduzeima u kojima nema razmjene znanja meu zaposlenima iz razlii- tih starosnih grupa samo 10 posto ideja prenese u produkte za prodaju, dok se u poduzeima u kojima je takva razmjena znanja redovna praksa oko 20 posto ideja prenese u produkte. U poduzeima s više zaposlenih iznad 49 godina starosti nego zaposlenih ispod 36 godina u produkte za trenje prenese se ak 30 posto ideja.
Pomo istraivaa
Po ocjeni OZN, prosjena duina ivota djeteta roenog 1950. godine iznosi samo 47 godina. Ona danas iznosi 68 godi- na, a u 2050. e godini dostii 76 godina. Rezultat: udio stanov- nika starih 60 ili više godina poveat e se s priblino desetine (11 posto) danas na dvije devetine (22 posto) u 2050. godini. U razvijenom svijetu e udio porasti s jedne petine na jednu treinu. Ljudi ne postaju samo stariji nego i sve sposobniji za samostalniji i kvalitetniji ivot. Znanstvenici i tehnolozi širom svijeta razvijaju nove proizvode i rješenja da bi pomogli sve ve- oj populaciji starijih da ive dulje, s manje zdravstvenih teško- a i bolova te sve neovisnije i mobilnije. Istraivai u mnogim dravama te mnogobrojnim poduzeima i ustanovama razvija- ju najraznovrsniju opremu, sustave i rješenja za pomo starijim osobama. Pored sustava elektronskog nadzora ivotnih znako- va, personaliziranih umjetnih sklopova i robota (o kojima pi- šemo više u prilozima uz ovaj tekst), spomenimo kao primjer i ureaje koje tvrtka Bosch und Siemens Hausgeräte (BSH) razvija u Španjolskoj. Meu njima je hladnjak koji automatski
prati rokove namirnica navedene u njihovim RFID ipovima za radio identifikaciju (RFID), kao i perilica koja reagira na podat- ke upisane u RFID ipovima odjee. Tvrtka Osram je izmeu ostalog proizvela sustav svjetala
koji usporava proizvodnju melatonina, hormona koji moe iza- zvati pospanost. Poznato je, naime, da plava svjetlost smanju- je proizvodnju melatonina. Pošto one lee kod starijih osoba s godinama ute, utjecaj plave svjetlosti se smanjuje, pa su u
»Pomo kod Alzheimerove bolesti i modane kapi: istraivai postupno poboljšavaju razumijevanja djelovanja mozga i otkrivaju nove moguno- sti poduzimanja mjera
» „Dizajn za sve“: u tvrtki BSH su razvili više kunih aparata koje mogu koristiti sve generacije, kao što je penica LiftMatic, koja se moe podii
Prosinac • 29 (4/2014) • Godina 8120
SUVREMENE TEHNOLOGIJE
›› Smart Senior za dulji ivot u svom domu
U projektu nazvanom „Smart Senior“ (i dodatno „Inteligentne usluge za starije“) znanstvenici tvrtke Siemens Corporate Technology (CT) zajedno s partnerima razvijaju tehnologije koje e starijim osobama olakšati ivot u nji- hovom domu. Cilj projekta je, izmeu ostalog, omoguiti starijim osobama s blaim oblikom kardiovaskularnih bolesti ivot u vlastitom domu, ali pod stalnim nadzorom. Znanstvenici razvijaju sustav, za poetak u Berlinu, u kome bi osoba s takvom bolešu nosila na gornjem dijelu ruke traku Smart Band-Aid, ispunjenu senzorima za praenje ivotnih znakova, odakle bi se podaci prenosili do ureaja na zapešu iste ruke. Beini ip u ureaju bi podatke zatim slao u medicinski ko- munikacijski centar Med-I-Box u stanu, povezan preko Interneta s Telemedi- cinskim središtem u bolnici Charité u Berlinu. U sluaju teškoa kao što je nepravilna promjena bila, osoba bi u najkraem moguem vremenu dobila pomo. Pacijent ne bi morao voditi brigu o opremi, jer bi ona djelovala automatski. Projekt su u razdoblju 2009.-2012. financirali njemako mini-
starstvo za obrazovanje i istraivanje s 25 milijuna eura, Siemens s 5 milijuna i partneri s 18 milijuna eura. Istraivai su razvili tri aplikacije, koji pokrivaju sluajeve od zdravih ljudi do onih koji trpe kronine bolove ili trebaju dijalizu. CT i partneri su razvili ni ureaja (pro- totipa) koji se mogu kombinirati ovisno od bolesti. Meu njima je takoer prototip elek- tronske narukvice koja moe odrediti da li je osoba doma ili na putu, pri emu se za vezu koristi mobilni telefon. Senzori poloaja mogu razlikovati da li osoba lei, sjedi, hoda ili se penje po stepenicama. Narukvica izmeu ostalog moe „ocijeniti“ da li se osoba u tijeku spavanja onesvijestila, jer se u tom sluaju prekine uobiajeno mikro- -kretanje ruke. Prototip beine naru- kvice sa senzorom poloaja i OLED zaslonom je energetski veoma uin- kovit. ip je programiran da veinu
vremena iskljuen i djeluje samo neko- liko milisekundi kada prenosi ivotne signale. U narukvici je takoer pulsni oksimetar, prijenosni mjera zasie- nosti krvi kisikom i sranog bila, koji mjeri temperaturu, puls, oksigenaciju krvi (na osnovu apsorpcije infracrvene svjetlosti). Smart Band-Aid se sastoji iz savitljivog filma s integriranim opti- kim primopredajnikom i elektronskim sklopovima za ocjenjivanje podataka. Moe djelovati 100 sati s jednom litij- -polimernom baterijom. Centar Med- -I-Box u stanu uva podatke, koje je u stanju usporeivati s ve spremljenim podacima, da bi tako ocjenjivao inten- zitet kretanja. U opremo su ugraena napredna sigurnosna rješenje, koja brinu o nesmetanom i zaštienom prijenosu od senzora do narukvice, od narukvice do komunikacijskog centra te od domae mree do posluitelja u telemedicinskom središtu.
»Za dulji ivot doma: zahva- ljujui nadzornoj opremi kao što je prototip narukvice tvrtke Siemens CT i partnera, bit e omogueno automatsko mje- renje kretanja, pulsa i razine oksigenacije krvi kod starijih osoba
»Prilagoavanje osobnim ciklusima: znanstvenici izmeu ostalog proua- vaju mogunosti usklaivanja tehnologija s osobnim navikama „jutarnjih“ i „veernjih“ tipova starijih
»S probama do boljih slušnih aparata: testiranje u „tihoj“ sobi u razliitim scenarijima pomae kod razvoja još boljih pomagala
Osramu zato razvili sustav svjetala koji u prvoj polovici dana proizvodi jau i plavlju svjetlost, a u drugoj je postepeno zata- mnjuje te dodaje više crvenih svjetlosnih valova. Na taj se nain oponaša prirodni ritam dnevne svjetlosti i smanjuje se mogu- nost pojave smetnji u spavanju. Tehnologije za starije pomau takoer i kod atrijske fibrilacije, naješe smetnje sranog pulsa kod odraslih, kod koje dolazi do nepravilnog ritma srca odno- sno aritmije. Atrijska fibrilacija je odgovorna za preko 60 posto svih sranih aritmija te je jedan od glavnih uzroka srane kapi kod ljudi iznad 65 godina. Tvrtka SurgiVision je razvila novi
postupak uporabe MR snimaka (MR – magnetska rezonancija), umjesto nejasnih rendgenskih slika, koje omoguuju kontinu- irani trodimenzionalni (3D) prikaz srca u realnom vremenu, ime se omoguuju tonije intervencije.
Cjeloivotno uenje
Naš ivot postaje sve buniji, zahvaljujui prometu, stroje- vima, disko glazbi te izmeu ostalog MP3 i drugim ureajima za reprodukciju. Britanski MRC institut za istraivanje sluha
Since 1999
ThinkDesign
3WAY d.o.o., Zbiljska cesta 4, 1215 Medvode, Slovenija T +386 1 3616 539 F +386 1 3617 014 E [email protected] www.3way.si
ZASTUPSTVA: - ThinkDesign - hyperMILL - Elektrode - FreeForm - PointMaster - PartSolutions - MakerBot
Prosinac • 29 (4/2014) • Godina 8 121
SUVREMENE TEHNOLOGIJE
da svaka etvrta osoba iznad 65 godina starosti trpi zbog neke vrste gubljenja sluha. Mnoge vrste manjkavosti sluha nije mo- gue popraviti, pa je uporaba slušnih pomagala jedino rješenje. Na alost, mnogi takve aparate zbog manjkavosti ne ele upo- trebljavati. Napredne tehnologije, izmeu ostalog i testiranja u „gluhim sobama“, posljednjih su godina omoguile bitno poboljšanje aparata za sluh. Jedva uoljivi i veoma uinkoviti slušni aparati postaju sve omiljeniji i njihova se uporaba u po- sljednje vrijeme meu starijima brzo poveava. ivotni vijek se je u posljednjem stoljeu dosta produljio.
Šezdesetogodišnjak je 1900. godine u prosjeku ivio još 13 go- dina, a danas moe oekivati 12 godina više, dakle još 25 godi- na. Dosta se je poboljšala i kvaliteta ivota po 60. godini, koji je postao zdraviji, aktivniji i potpuniji nego ikada ranije. Dr. Ursula M. Staudinger, profesorica psihologije i predstojnica Centra za doivotno uenje na sveuilištu Jacobs u Bremenu naglašava da se drave veoma razliito prihvaaju pitanja sta- renja stanovništva. U Japanu, na primjer, zaposleni idu u mi- rovinu rano, ali su mirovine razmjerno skromne, pa se mnogi odluuju za nastavak karijere. U dravama kao što su Švicar- ska, Danska i Švedska udio ljudi koji rade i po 55. godini ivota iznosi ak 80 posto, a u Njemakoj samo oko 50 posto. U SAD-u su 1967. godine u zakon o zapošljavanju upisali i odluku o sprjeavanju starosne diskriminacije, koja zabranjuje da bilo tko bude odbijen za posao zbog svojih godina. Dr. Staudinger posebice naglašava znaaj doivotnog uenja, jer dosadašnji trodijelni model (obrazovanje u mladim godinama, dug radni vijek i preostali ivot…