Click here to load reader

Prirucnik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

  • View
    219

  • Download
    3

Embed Size (px)

Text of Prirucnik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

  • Ovaj prirunik se izdaje u okviru projekta Skrb o starijima u PPDS-u kroz volonterski rad i sudjelovanje zajednice kojeg financira Europska unija, a provode ga etiri regionalna volonterska centra u suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih (MSPM), na temelju ugovora sa Sredinjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i pro-jekata Europske unije (SAFU).

    Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Sadraj ove pu-blikacije iskljuiva je odgovornost Udruge MI i ni na koji se nain ne moe smatrati da odraava gledita Europske unije. Europsku uniju ini 27 ze-malja lanica koje su odluile postupno povezati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedniki su, tijekom razdoblja proirenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i odrivog razvoja, zadravajui pri-tom raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posveena je dijeljenju svojih postignua i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

    Prirucnik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

  • NASLOV : Zajednica za svaku dob - prirunik o organiziranju volonterskih programa u srkbi za starije

    IZDAVA : Udruga MI Split

    UREDNITVO : Udruga MI Split, Volonterski centar Osijek, Volonterski centar Zagreb, Udruga za razvoj civilnog drutva SMART

    GODINA IZDANJA : 2012.

    NAKLADA: 500 komada

    GRAFIKO OBLIKOVANJE : Antonija Erceg

    TISAK : ACT Printlab d.o.o, www.printlab.hr

    -------------------------------------------

    CIP - Katalogizacija u publikacijiS V E U I L I N A K N J I N I C A U S P L I T U

    UDK 364.467(035)

    ZAJEDNICA za svaku dob : prirunik oorganiziranju volonterskih programa usrkbi za starije. - Split : Udruga MI,2012.

    Bibliografija: str. 61-62.

    ISBN 978-953-7475-03-1

    I. Volonterstvo -- Prirunik

    141030090

    -------------------------------------------

  • Ovaj projekt financira Europska unijaDelegacija Europske komisije

    Trg rtava faizma 610000 Zagrebwww.delhrv.ec.europa.eu

    ProvoditeljUdruga Mi

    Sinjska 721000 Splitwww.udruga-mi.hr

    PartnerVolonterski Centar Osijek

    Lorenza Jagera 1231000 Osijekwww.osvolonteri.hr

    PartnerVolonterski CentarZagreb

    Ilica 29 10 000 Zagrebwww.vcz.hr

    PartnerUdruga SMART

    Blaa Polia 2/451 000 Rijekawww.smart.hr

    SuradnikMinistarstvo socijalne politike i mladih

    Trg hrvatskih velikana 6 10 000 Zagrebwww.mspm.hr

    Uz potporu Vlade Republike HrvatskeUreda za udruge

    Radnika cesta 80/V10000 Zagrebwww.uzuvrh.hr

  • 4 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

  • 5

    UVOD 6

    POTPOMOGNUTA PODRUJA - PODRUJA OD POSEBNE DRAVNE SKRBI 8STARIJE OSOBE U ZAJEDNICI 9

    Karakteristike starije ivotne dobi 9Oblici skrbi za starije 10

    Aktivno starenje i volontiranje 12

    O VOLONTERSTVU 15Znaaj volonterskih programa u pruanju socijalnih usluga 16

    ZAKONSKI OKVIR - ZAKON O VOLONTERSTVU 12Volontiranje prema Zakonu o volonterstvu 17

    Organizatori volontiranja prema Zakonu o volontiranju 18

    Etiki kodeks volontera 19

    Ostale zakonske odredbe i politike 22

    MENADMENT VOLONTERA 23Ciklus menadmenta volontera 23

    Planiranje ukljuivanja volontera 25Opis volonterske pozicije 29

    Pronalaenje volontera 34Selekcija i ukljuivanje volontera 38

    Orijentacija i trening volontera 39Podrka i praenje volontera 40

    Nagraivanje volontera 41Evaluacija volontera i organizacije 42

    MALI VODI OSNOVNIH POJMOVA 46

    ZNAAJNI DATUMI 48

    PRILOZI 49Primjer ugovora o volontiranju 50

    Primjer potvrde o volontiranju 53

    Iz Zakona o podrujima od posebne dravne skrbi 54

    Razvoj izvaninstitucionalnog oblika skrbi za starije osobe 55

    Obrazac izvjea organizatora volontiranja 56

    Prijavnica za volontere 58

    LITERATURA 45

  • 6 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    Ovaj prirunik se izdaje u okviru projekta Skrb o starijima na podrujima od posebne dravne skrbi kroz volonterski rad i sudjelovanje zajednice kojeg financira Europska unija (Program IPA 2009, Komponenta I - Pomo u tranziciji i izgradnja institucija), a provode ga etiri regionalna volonterska centra: udruga Mi - Volonterski centar Split, kao nositeljica, Vo-lonterski centar Osijek, Volonterski centar Zagreb i Udruga za razvoj civilnog drutva SMART Volonterski centar Rijeka kao partneri, u suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih (MSPM), na temelju ugovora sa Sredinjom agencijom za financiranje i ugovaranje pro-grama i projekata Europske unije (SAFU). Osnovna namjera projekta je unaprijediti socijalne usluge u zajednici na podrujima od posebne dravne skrbi (PPDS) uz sudjelovanje graana volontera. Iako je projekt dizajniran prema uvje-tima natjeaja, oekujemo da e koristi od njega imati i brojne druge zajednice.

    Projekt je usmjeren na populaciju starijih osoba i vremenski je sluajem povezan s namje-rom zemalja Europske unije da naglase vanost meugeneracijske solidarnosti i aktivnog starenja prema kojoj je 2012. godina proglaena Europskom godinom meugeneracijske solidarnosti i aktivnog starenja, a 2013. Europskom godinom aktivnog graanstva. Proje-ktom se omoguuje bolje razumijevanje volonterskog rada i jaaju vjetine za organiziranje volontera u zajednici.

    Podruja od posebne dravne skrbi su u vrijeme pisanja prirunika definirana vaeim Zakonom o podrujima od posebne dravne skrbi. Ipak, namjera je autora odgovoriti na daleko iru potrebu za smanjenjem regionalnih razlika u zemlji pruanjem potpore krajevima koji zbog svojih uvjeta zaostaju za razvijenijima. Obuhvaeno podruje ima karakteristike takozvanih potpomognutih podruja u koja bi se mogla uvrstiti brdsko-planinska podruja, krka podruja Zagore kao i neki otoci. Svi dijele neke sline, ali imaju i niz razliitih kara-kteristika.

    U fokusu projekta su stariji ljudi i njihove zajednice, koje su i same starije zbog de-mografske neravnotee. Mladih je malo, a stariji nastoje to dulje boraviti u svom poznatom okruenju i ivjeti na poznati nain. Kao rezultat toga nerijetko se jedna ili nekoliko starijih osoba nau u zaseocima do kojih teko dolazi, naroito zimi. Ponekad su i negdje blie, ali udaljeni sloenim meuetnikim ili privatnim odnosima i psihofizikim stanjem.

    Drugi je fokus na volonterima lanovima zajednice, neto mlaima ili vitalnijima, koji se po prirodi stvari nau u ulozi volontera nosei lijekove, prenosei poruke, pomaui u bolesti ili ispraajui svoje stare. Volontiranje je, osobito u malim sredinama, isprepleteno

    Uvod

  • Uvod 7

    rodbinskom i susjedskom pomoi, koja oduvijek svjedoi o ljudskoj solidarnosti i povezano-sti. Ipak, ima jo dovoljno prostora za organizirano volontiranje i bolju ukljuenost zajednice. Volontiranje ne pretpostavlja obvezu nego elju i potrebu za povezivanjem, pripadanjem i odgovornou koju mogu imati i imaju sve dobne skupine.

    Programi Pomoi i njege u kui i Dnevnog boravka i njege u kui u organizaciji Mini-starstva socijalne politike i mladih su brojem najzastupljenije usluge u zajednici za starije na PPDS-u (prilog 4). Uz njih se provode sline aktivnosti u organizaciji udruga i ustanova koje nisu financirane i organizirane na isti nain, ali su nezaobilazna socijalna infrastruktura. Voditeljice (najee su ene), koordinatorice socijalnih usluga i socijalne zdravstvene njege pozvane su na sudjelovanje u izobrazbi za koordinatore volontera u ovom projektu.

    Modularna estodnevna izobrazba ukljuuje i praktinu provedbu - organiziranje rada volontera, koja stvara priliku za meusobno poduavanje i zajedniko traenje najboljih rjeenja u prilikama koje nisu idealne.

    I za kraj, projekt tei slici o drutvu koje ne iskljuuje ljude jer su stari, siromani, razliiti. Takvo drutvo vjeruje u svoje snage i smisleno ih usmjerava uvajui povezanost i njegujui humanost. Takvo drutvo odgaja i preodgaja, ne odustaje u traenju svoje bolje strane. Ono ne preputa sluaju svoju sadanjost i budunost, ve ui, radi i organizira se kako bi fini drutveni organizam djelovao skladno i stabilno.

    Projekt je oblikovan i proveden uz doprinose ireg tima partnerskih organizacija i sura-dnika. U viegodinjem radu s korisnicima i dionicima partneri su prikupili vrijedne podatke, izjave i citate. Ovaj prirunik predstavlja in povezivanja i meusobnog uenja, radi ega zahvaljujemo svima na doprinosu.

  • 8 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    Podruja od posebne dravne skrbi spadaju i u potpomognuta podruja koja zbog drutveno gospodarskih tekoa trae poseban pristup i potporu. Zajednice u tim podrujima su optereene demografskom neravnoteom i sporim gospodarskim razvojem (prilog 3). Uz to kontinuirano djeluju i esto potisnute poslijeratne posljedice: polarizacije u odnosu na nacionalnu pripadnost, religiju, politike ideje, kulturne razlike i ratna iskustva. Vidljiv je i ne-dostatak samopouzdanja stanovnika kao posljedica traume, tranzicije i ekonomskog sloma tih krajeva. Negativan populacijski trend kroz starenje stanovnitva i naputanje sela je zapoeo prije Domovinskog rata te se nastavio nakon njegova zavretka. Uz to ekonomska kriza i nezaposlenost dodatno pridonose odlasku osobito mlaih i obrazovanijih ljudi.

    Strategija regionalnog razvoja RH 2011. - 2013. u odnosu na potpomognuta podruja pre-poznaje da e stradanja tijekom Domovinskog rata dugotrajno utjecati na razvojni potenci-jal nekih upanija, kako u smislu unitene fizike i gospodarske infrastrukture, tako nerijetko jo i vie u smislu izgubljenog ljudskog i drutvenog kapitala.

    Nemogunost rjeavanja problema vezanih uz neke prirodno-geografske nedostatke, kao to su primjerice izoliranost i nepovoljni prirodno-geografski uvjeti ili, u drugim sluajevima, problema nastalih kao posljedica nedavne povijesti, primjerice ratna razaranja i gubitak postojeih trita kao rezultat zatvorenih granica (npr. sa Srbijom i Bosnom i Hercegovi-nom), ostavilo je na nekim podrujima izrazito negativan uinak na lokalne uvjete ivota, ali i nemogunost i budunost razvoja gospodarstva i razvoja openito.

    Jednako tako, prelazak s viedesetljetnog centraliziranog planiranja na globalno konkure-ntnu trinu ekonomiju kod veine manje razvijenih dijelova zemlje imao je negativan uinak na gospodarske aktivnosti, mogunosti zapoljavanja i prihode u tim podrujima.

    Za razvoj zajednice znaajni su pomaci koji su postignuti u zatiti ljudskih prava, drutvenoj obnovi, komunikaciji meu etnikim skupinama te integraciji manjinskih skupina, srpskih povratnika i hrvatskih doseljenika. Njihova se zajednica ne obnavlja nego ponovno izgrauje i postaje prostor susreta razliitosti. Meutim, ljudi razliite etnike pripadnosti i kulturnog nasljea dijele istu elju - biti prepoznati po svojim vrijednostima, postignuima i identitetu. Iznad svega ele kvalitetan ivot, sigurnost za svoje obitelji i priliku za svoju djecu. Ono to im je zajedniko su prirodni resursi i druge znaajke kraja. Traei rjeenje i put do svog cilja otkrivaju prednosti koje im se nude: blizina turistikih lokacija te zanimljivosti kraja s bogatim prirodnim i kulturnim vrijednostima. Povezuju i svoje snage - vitalnost s iskustvom i dostupnim materijalnim resursima.

    Uz terete i brojne prilike zajednice u novim okolnostima trae i drugaija rjeenja za dnevna i strateka pitanja. Jedna od njih je skrb o starijima koja trai panju kako u kontekstu demografskih promjena nae civilizacije, tako i u konkretnoj lokalnoj zajednici.

    Potpomognuta podruja Podruja od posebne dravne skrbi

  • Starije osobe u zajednici 9

    Starije osobe u zajednici

    Karakteristike starije ivotne dobiKronoloka dob od 65 godina uglavnom se prihvaa kao

    dobna granica u definiciji starije osobe. Prema kriterijima Svje-tske zdravstvene organizacije, starija dobna skupna moe se podijeliti na: raniju starost 65 - 74 godine, srednju starost 75 84 godine te duboku starost 85 i vie godina. Takva podjela u skladu je s razinom funkcionalnosti i drugim psihosocijalnim i drugim znaajkama dobi.

    Udio starijih osoba u ukupnom stanovnitvu se u Republici Hrvatskoj, kao i u Europi, stalno poveava. Prema statistikim podacima, 1991. godine u naoj zemlji je bilo 13,1% osoba starijih od 65 godina, dok je u 2011. godini postotak porastao na 17,2%. Prema tim podacima Hrvatska je iznad prosjeka EU, a daleko iznad prosjeka Europske regije. Udio ena u ukupnom broju starijih osoba raste s dobi i kree se ak do 75% u najstarijoj dobnoj skupini iznad 85 godina. U populaciji starijoj od 65, na jednog mukarca dolazi 1,6 ena.

    Najvei udio starijih zabiljeen je u Liko-senjskoj, Karlovakoj i ibensko-kninskoj upaniji iji znaajniji dijelovi pripadaju podrujima od posebne dravne skrbi, odnosno potpomo-gnutim podrujima. U takvim podrujima nisu rijetke zajednice u kojima ive iskljuivo starije osobe i to esto u brdskim, udaljenim dijelovima slabe dostupnosti.

    Zdravstveno stanje starijih osoba prvenstveno odreuje razinu njihove aktivnosti i sposo-bnosti za samostalno ivljenje. Prema analizi Zavoda za javno zdravstvo (Mihel i Rodin, 2010) kod starijih od 65 godina prevladavaju nezarazne kronine bolesti koje su povezane s rizinim imbenicima nezdravog naina ivota. One se poveavaju s dobi te smanjuju funkcionalnu sposobnost, a time stvaraju fiziku i psihiku ovisnost o tuoj njezi i pomoi u svakodnevnom ivotu. Neke se bolesti iz ove skupine mogu sprijeiti dok se kod nekih moe odgoditi njihov poetak ukoliko se provode preventivne aktivnosti i promijene ivotne navike.

    Autori navode da je utvrivanje i sprjeavanje rizinih imbenika bolesti potrebno zapoeti u mlaim dobnim skupinama, ali isto tako i nastaviti u starijim dobnim skupinama. Kod starijih je nuno provoditi sekundarnu i tercijarnu prevenciju u svrhu sprjeavanja i suzbijanja komplikacija kroninih bolesti kako bi osigurali kvalitetan ivot u srednjoj i dubokoj starosti, a time smanjili i osnovne gerontoloko-javno zdravstvene probleme.

    U istraivanju potreba starijih osoba u gradu Splitu koje je provodila udruga MI u pa-rtnerstvu s Upravnim odjelom za socijalnu skrb i zdravstvenu zatitu Grada Splita utvrene

  • 10 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    su etiri glavne potrebe ispitanika - financijske, zdravstvene, potrebe za druenjem te aktivnou. Rezultati istraivanja pokazali su kako su u prosjeku potrebe starijih osoba znaajno psiho-socijalno obojene te da stariji ele biti vieni kao korisni lanovi drutva i prihvaeni od strane okoline. Potrebe za druenjem i aktivnou pokazale su se izraenije od financijskih i zdravstvenih potreba, odnosno izraenost postojanja tih potreba naglaava jainu njihove socijalne iskljuenosti.

    Istraivanje Jehoel-Gijsbers and Vrooman iz 2008. navodi da se socijalna iskljuenost starijih osoba najee ogleda u nesudjelovanju ili minimalnom sudjelovanju u forma-lnim i neformalnim drutvenim i/ili obiteljskim mreama. U posebnom riziku od socijalne iskljuenosti su starije osobe sa statusom udovitva kao i osobe bez blie obitelji u blizini kao i sve osobe koje imaju slabo razvijene socijalne mree. Ovakvi rizici obino vode u izolaciju i usamljenost starije osobe koja moe biti oteana uvjetima ivota poput ivljenja u rura-lnim podrujima, ograniene mobilnosti zbog tjelesnog hendikepa te openito slab pristup zdravstvenoj i socijalnoj skrbi.

    Navedeni podaci potkrepljuju spoznaju svih koji ive i rade na PPDS-u da su starije oso-be vitalni, ali ujedno i najugroeniji dio zajednice. Zdravi stilovi ivljenja i aktivno starenje omoguuju, dakle duu neovisnost o pomoi drugih. Aktivne starije osobe ouvana zdravlja su esto u malim zajednicama i jedini lanovi na koje se mogu osloniti bolesni i nemoni. Stariji su, dakle korisnici razliitih oblika potpore, ali mogu biti i vaan resurs u susjedskoj pomoi i volontiranju. Osim egzistencijalne ugroenosti, starije oso-be posebno istiu pro-blem socijalne iskljuenosti, to se esto zanemaruje. Skrb u zajednici pretpostavlja brigu o svim potrebama starijih i nemonih lanova, ukljuujui i druenje ime se podrava osjeaj pripadanja i sigurnosti.

    Oblici skrbi za starijeSkrb o starijim osobama optereenih zdravstvenim i psihosocijalnim problemima trai

    osobitu panju drutva, a za starije koji ive u podrujima s manje mogunosti nuna je mo-bilizacija svih postojeih struktura i traenje kreativnih rjeenja u zajednici.

    Zdravstvene usluge za starije graane su iznimno vane zbog prisutnosti kroninih bole-sti. Zdravstveni sustav u RH osigurava iroku mreu povoljnih, dostupnih i pravovremenih zdravstvenih usluga razliitih razina svim graanima. U sluaju starijih osoba, osobito onih s kroninim bolestima i ovisnima o tuoj njezi i pomoi, dostupnost i pravovremenost je kljuni izazov. Ukoliko se jo i radi o starijima iz izoliranih zajednica, tada je izazov vei.

    Skrb za starije ovisne o tuoj pomoi najprije mobilizira obitelj tako da se odabiru razliita rjeenja: ivljenje u iroj obitelji s mlaim lanovima, bilo da se starija osoba preseljava kod mlaih ili netko od mlaih odlazi ivjeti sa starijima, a u nekim situacijama se angairaju i tree osobe koje borave sa starijima kontinuirano ili krae.

    Postoji veliki interes za smjetajem u domove za starije osobe, osobito u sluaju visoke razine disfunkcionalnosti ili loih stambenih uvjeta u kojima starija osoba ivi. esti su sluajevi, osobito na PPDS-u, u kojima mlai ive i izvan zemlje i ne mogu osigurati niti povremenu

  • Starije osobe u zajednici 11

    Udruga ena ve 10 godina djeluje na podruju posebne dravne skrbi, tonije na podruju grada Drnia i opina Prom-ina, Rui i Unei.

    Zbog negativnih demografskih promjena tog podruja, raseljavanja mladih i ne-zaustavljivog starenja stanovnitva post-alo je oito da je postojea skrb za starije osobe na tom podruju neprimjerena i nedovoljna. Iako je na tom podruju stanovnitvo veinski starije, samo je njih 5-10% nemono, dok je veina u do-brom fizikom stanju i sposobno i voljno pomoi svojim potrebitim vrnjacima.

    potporu svom starijem lanu obitelji. Prema tradicionalnim stavovima smjetaj u dom nije popularan jer upuuje na naputanje i nedostatak potovanja prema starijima, ali ivotne prilike mijenjaju stavove, tako da su domovi ipak prihvaeni, a oni u sustavu dravne socijalne skrbi osobito privlani. Razlozi su kako kvaliteta usluga tako i dravna subvencija koja umanjuje trinu cijenu. Osim subvencioniranih domova u dravnom sustavu, usluge stalnog i povremenog smjetaja nude i privatni domovi.

    Alternativni oblici smjetaja u drugoj obitelji i obiteljskim domovima se u sustavu socijalne skrbi potiu kao rjeenje koje prua veu razinu ukljuenosti starijih osoba u zajednicu, ali u nekim sluajevima otvara pitanje osiguranja kvalitete usluga.

    Skrb u zajednici s ponudom razliitih oblika pomoi i po-drke, od usluga pomoi u obavljanju svakodnevnih ivotnih aktivnosti neposredno u domovima starijih (kuni poslovi, ureenje okunice, osobna higijena i zdravstvena skrb) do or-ganiziranja razliitih sadraja i aktivnosti u dnevnom boravku, organiziraju se s ciljem spreavanja institucionalizacije. Usluge su prilagoene specifinim potrebama starijih osoba, a oso-bito potrebi za prevladavanjem usamljenosti i drutvene izo-liranosti.

    Razvoj izvaninstitucionalnog oblika skrbi za starije osobe (usluge za starije) Uprava za meugeneracijsku solidarnost u Ministarstvu obitelji, branitelja i meugeneracijske solida-rnosti zapoela je 2004. godine na specifinim podrujima s visokim udjelom starijih u ukupnom stanovnitvu, poput podruja pogoenih ratnim stradanjima (Vukovarsko-srije-mska upanija), brdsko-planinskim ili otokim podrujima s, tada, pilot programima meugeneracijske solidarnosti Pomo u kui starijim osobama i Dnevni boravak i pomo u kui starijim osobama. Od 2007. do 2011. ti su se programi provodili kao programi Vlade RH pod nazivom Program razvoja usluga za starije u sustavu meugeneracijske solidarnosti 2008. - 2011. (NN 90/07).

    Ministarstvo socijalne politike i mladih u 2012. nastavilo je s provedbom Programa u istom opsegu i pod istim uvjetima kao i prethodne godine u 160 lokalnih i/ili regionalnih samouprava u 19 upanija RH (osim grada Zagreba i Meimurske upanije). Programima tj. uslugama iz Programa obuhvaeno je ukupno 15 550 korisnika s podruja RH (9 975 s PPDS-a) i zaposleno 1 045 pruatelja usluga (962 s PPDS-a). Radi se uglavnom o

    ISKUSTVO U PRAKSI

    Udruga ena, Drni

    Izjave volontera:

    A nastojei obradovati druge, obra-dovali smo i sami sebe. Jer kako ne biti sretan, znajui da si nekome to-liko uljepao ove blagdane?!

  • 12 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    osobama iz tee zapoljivih skupina, uglavnom ena (osobe iznad 50 godina ivota, NKV, dugotrajno nezaposlene) jer se kroz usluge aktivno promie zapoljavanje tee zapoljivih skupina iz lokalnih zajednica (zbog dostupnosti i blizine usluga korisnicima).

    Programima se obuhvaaju osobito ugroene skupine, to u ovom smislu obuhvaa osobe koje ive u samakim starakim domainstvima, osobe niskog socioekonomskog statusa kao i one ozbiljno naruenog zdravstvenog stanja koje istovremeno ive u slabo naseljenim podrujima.

    Program se oslanja na suradnju tijela dravne, lokalne i regionalne samouprave, a potie se i suradnja svih initelja u lokalnoj zajednici - od prosvjetnih, socijalnih i zdravstvenih slubi na podruju brige o starijim osobama, do ukljuivanja svih drugih initelja koji mogu pridonijeti unapreenju kvalitete ivljenja starijih povezujui i nadograujui postojee su-stave - npr. domovi zdravlja, kole, mediji, nevladine organizacije, volonteri i sl. Ukljuivanje graana kao volontera otvara veliki prostor za nadogradnju dostupnih usluga za starije i poveanje njihove drutvene ukljuenosti. Volontiranje ujedno osnauje zajednicu stvaran-jem organiziranih oblika graanske solidarnosti.

    Aktivno starenje i volontiranjeAktivno starenje je koncept kojim se posljednjih godina potie i naglaava osobna odgo-

    vornost za stanje svake osobe u starijoj dobi. Aktivno starenje znai starenje uz dobro zdra-vlje i aktivno sudjelovanje u drutvu, veu ispunjenost na radnom mjestu, veu neovisnost u svakodnevnom ivotu i veu graansku ukljuenost. Neovisno o starosti, svatko moe imati svoju ulogu u drutvu i dobru kvalitetu ivota. Izazov je u tome da se u najveoj moguoj mjeri iskoriste golemi potencijali koje imamo ak i u dubljoj starosti. Europska godina meugeneracijske solidarnosti i aktivnog starenja promie aktivno starenje na tri podruja:

    1. ZapoljavanjeS rastom oekivanog ivotnog vijeka u cijeloj Europi, raste i dobna granica za odlazak u

    mirovinu. No, mnogi se boje da nee moi zadrati sadanje radno mjesto ili nai novo do odlaska u mirovinu ili pak dobiti pristojnu mirovinu. Starijim radnicima stoga treba pruiti vee izglede na tritu rada. Inicijative kojima se to moe postii su: cjeloivotno uenje i stjecanje novih vjetina, zdravi radni uvjeti, prilike za prenoenje iskustva, strategije rada starijih zaposlenika u tvrtkama, slube za zapoljavanje starijih, porezni sustavi i pogodnosti za zapoljavanje starijih osoba te eliminiranje dobne diskriminacije.

    2. Sudjelovanje u drutvu Umirovljenje ne mora ujedno znaiti i prestanak aktivnosti openito. Doprinos stari-

    jih osoba drutvu i to kao onih koji se brinu o drugima, obino o vlastitim roditeljima, suprunicima ili unucima esto nije uzet u obzir. Isti je sluaj i s njihovom ulogom volontera. Potrebno je poticati graane i donositelje odluka na odavanje veeg priznanja doprinosu starijih osoba drutvu i na poboljavanje uvjeta za njihovo sudjelovanje u drutvu. Mogui naini za postizanje ovih ciljeva su osiguravanje dohotka u starosti, potpora sudjelovanju u

  • Starije osobe u zajednici 13

    drutvu i volontiranju, potpora starijim osobama koje skrbe o drugima te usklaivanje posla i skrbi, njegovanje solidarno-sti i premoivanje jaza u komunikaciji nastalog intenzivnim koritenjem digitalnih novih tehnologija.

    3. Promicanje neovisnog ivotaStarenjem zdravlje slabi, ali mnogo se toga moe uiniti da se

    to slabljenje uspori. Okolina se moe znaajno prilagoditi kako bi stvorila bolje uvjete za ljude koji pate od razliitih oteenja i invalidnosti. Aktivno starenje podrazumijeva i osnaivanje svih sudionika procesa starenja, kako bismo svoj ivot imali pod kontrolom to je dulje mogue. Tome mogu pridonijeti inicijative za promicanje zdravlja i preventivne zdravstvene zatite, pristupaan i dostupan prijevoz, okruenje u kojem se nude robe i usluge prilagoene starijoj dobi, odravanje sa-mostalnog ivljenja uz dostupnu dugoronu skrb u zajednici, prilagoavanje tehnologije u svrhu jaanja i poticanja neovi-snog ivljenja te prilagoavanje stambenih uvjeta za starije.

    Na Ministarskoj konferenciji o starenju u organizaciji Agen-cije Ujedinjenih naroda za gospodarstvo za Europu, odranoj u Beu u rujnu 2012., izneseni su argumenti koji utjeu na su-djelovanje, socijalnu inkluziju i antidiskriminaciju starijih osoba. Istaknuto je da najvei utjecaj na aktivno starenje ima ivotna dob u kojoj se poelo s intervencijama za poticanje aktivnog starenja. Sudjelovanje u zajednici u treoj ivotnoj dobi vee je ako se s intervencijama zapoelo ve u mladosti. Na kvalitetu aktivnog starenja velik uinak ima i percepcija umirovljenja kao neizbjene pojave u treoj ivotnoj dobi.

    Osobe koje umirovljenje zamiljaju kao kasnu slobodu, od tog trena pa nadalje imaju uzlaznu putanju aktivnog stare-nja jer umirovljenjem imaju vie slobodnog vremena i manje stresa uzrokovanog poslom. Starije osobe koje umirovljenje smatraju gubitkom, tee se ukljuuju u zajednicu, pa aktivno starenje nakon umirovljenja ima silaznu putanju i to ponajprije zbog manjih prihoda, manje moi, izgubljenih drutvenih veza i gubljenja smisla ivota.

    Ako razmiljamo o nainima aktivnog starenja kao osjeaju individualne i drutvene korisnosti osobe (Walker, 2010), moemo vidjeti kako volontiranje moe pomoi da se starija osoba osjea zadovoljnijom, korisnijom i povezanijom sa svo-jom drutvenom okolinom i tako smanjiti iskljuenost i izola-ciju. Volontiranje, naravno moe biti raznovrsno i pokriti razna

    U organiziranom okruenju koje osigu-rava udruga Mi, skupina od 10-ak vo-lonterki tree ivotne dobi obilascima, razgovorima, etnjama i jednostavnim pomagakim poslovima nastoje ivot svojih vrnjaka uiniti lakim i jedno-stavnijim.

    lanice volonterske skupine i same se meusobno drue na susretima koje sa-me organiziraju ili na organiziranim su-pervizijskim sastancima. Svojim volo-nterskim angamanom poveale su krug ljudi s kojima se drue, svoj osjeaj ko-risnosti, kao i osjeaj vlastite vrijednosti u drutvu.

    ISKUSTVO U PRAKSI

    Udruga Mi, Split

    Tradicionalno boino okupljanje volonterki

    Izjave volontera:

    Nema nita ljepe, nego vidjeti te stare ljude kako pjevue s nama, a osmijeh na njihovim licima pokazao je da je i ove godine volontiranje bilo vrlo uspjeno.

  • 14 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    podruja rada s drugim osjetljivim skupinama; rad za ouvanje okolia, rad na podruju ku-lture, ljudskih prava te mnoga druga. Volontiranje starijih osoba rezultira dvostrukom dobiti: aktivnije i zdravije starenje za volontera i dobiti za direktne primatelje volonterskih usluga (lokalne zajednice, ranjive skupine, itd.) Kroz volontiranje se moe izraziti i meugeneracijska povezanost i solidarnost, gdje i primatelji i davatelji volonterskih usluga unaprjeuju kvalitetu svog ivota i razmjenjuju prednosti razliitih ivotnih dobi.

    Postoje razni primjeri volontiranja starijih osoba i takvi primjeri ukazuju da veinu volo-nterskih poslova mogu izvravati i volonteri starije dobi. Direktni rad s korisnicima, druenje s djecom, bolesnim i drugim starijim usamljenim osobama, podrka u organizaciji kulturnih dogaanja i humanitarnih akcija te razni administrativni poslovi su samo neki od poslova koje volonteri starije dobi mogu raditi.

    Prema publikaciji Europske fondacije za unaprjeenje ivotnih i radnih uvjeta Volontira-nje starijih u EU, Europa doivljava do sada nevieno starenje populacije. Predvia se da e se izmeu 2010. i 2030. broj osoba sa starou izmeu 65 i 79 godina poveati vie od 30%, a u isto vrijeme broj osoba starijih od 80 godina e se poveati za 57.1%! Jedna od posljedica ubrzanog procesa starenja populacije je i poveanje rizika od socijalne iskljuenosti, pose-bice starijih osoba koje su izale s radnog trita. Dugorona nezaposlenost i openito ne-sigurnost ouvanja zaposlenja poveava nejednakosti i rizik od siromatva meu mnogim Europljanima starije dobi.

    Imajui ove injenice u vidu te openitu ekonomsku situaciju u svijetu i kod nas, jasna je vanost razmiljanja o strategijama socijalne inkluzije starijih osoba. Volontiranje i/ili aktivni graanski angaman starijih osoba predstavlja jednu od znaajnijih strategija za njihovo ukljuivanje u drutvene tokove, a s druge strane pomae poboljanju kvalitete ivota svih generacija (kao primatelja volonterskog rada starijih osoba). Ovakvo razmiljanje je pode-bljano injenicom da je 2011. godina proglaena Europskom godinom volontiranja, a 2012. Europskom godinom aktivnog starenja i meugeneracijske solidarnosti. Cilj 2011. godine je bio promovirati volonterski rad ime se naglasila i vanost doprinosa kojeg starije osobe mogu dati na podruju volonterskog rada, a s druge strane cilj 2012. je podrati koncept aktivnog starenja i povezanosti meu generacijama.

  • O volonterstvu 15

    O volonterstvu

    U posljednjem desetljeu pokrenut je proces osvjetavanja volonterstva kao vanog aspekta drutvenog razvoja. Pokazalo se da pored injenice da spremnost na aktivni angaman pojedinca u prvom redu predstavlja odreeni vrijednosni sustav, ono je i jedan od naina socijalnog ukljuivanja i integracije koje doprinosi izgraivanju kohezivnog drutva stvarajui veze temeljene na povjerenju i solidarnosti. Volontiranje je jedan od naina na koji ljudi, bez obzira na nacionalnost, religiju, socioekonomski status i dob, mogu doprinijeti stvaranju pozitivnih promjena u drutvu. U svijetu je volonterstvo i volontiranje definirano na razliite naine i ima razliite dimenzije, ali se moe slobodno rei kako je u svojoj najiroj definiciji volontiranje neplaeno, nekarijeristiko, neprofitno, slobodno izabrano djelovanje koje se javlja u razliitim oblicima1.

    Pojmovi kojima se definira kao i oblici u kojima se pojavljuje mogu se razlikovati u razliitim jezicima i kulturama, ali vrijednosti koje ga pokreu su zajednike i univerzalne: elja da se doprinese opem dobru slobodnom voljom, u duhu solidarnosti i ne oekujui materijalnu naknadu. Volonteri su motivirani vrijednostima kao to su pravda, jednakost i sloboda kako su opisane u Povelji Ujedinjenih naroda2.

    Volonterstvo, kao drutveni fenomen, predstavlja okvir u kojem pojedinci i grupe mogu snagom vlastite inicijative i kreativnosti pokretati i unaprjeivati pozitivne drutvene pro-cese. Svjesne toga, vlade mnogih zemalja svojim javnim politikama pokuavaju potaknuti volonterstvo istraujui mogunosti za pruanje potpore i razvoj tog sektora.

    Ljudi diljem svijeta volontiraju iz razliitih razloga: kako bi pomogli u iskorjenjivanju siromatva i poboljanju osnovnog zdravstva i obrazovanja, kako bi osigurali sigurnu opskrbu vodom i odgovarajue sanitarne uvjete, kako bi se bavili pitanjima zatite okolia i klimatskih promjena, smanjivali rizik od katastrofa i borili se protiv socijalne iskljuenosti i nasilnih sukoba. U svim tim podrujima volonterstvo doprinosi miru i razvoju stvaranjem dobrobiti za ljude i njihove zajednice. Volonterstvo takoer predstavlja okosnicu mnogih nacionalnih i meunarodnih nevladinih organizacija i drugih organizacija civilnog drutva, kao i drutvenih i politikih pokreta. Prisutno je u javnom sektoru, a sve je vanija osobina i privatnog sektora.

    Vrijednosti volonterstva su izuzetno vane za jaanje kapaciteta najranjivijih skupina za postizanje sigurnog ivljenja i kako bi poboljali svoju fiziku, gospodarsku, duhovnu i

    1 Fori, G., ulum, B., ehi Reli, L. (2007). Kako ih pronai? Kako ih zadrati?. Rijeka: Udruga za razvoj civilnog drutva SMART

    2 United Nations Volunteers (2011). Izvjee o stanju volonterstva u svijetu. UN-Volunteers

  • 16 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    drutvenu dobrobit. tovie, volontiranje moe smanjiti socijalnu iskljuenost koja je esto posljedica siromatva, marginalizacije i drugih oblika nejednakosti. Volontiranje je jedan od puteva za inkluziju onih skupina stanovnitva koje su esto iskljuene, kao to su ene, mladi i starije osobe, osobe s invaliditetom, migranti i sl.

    Znaaj volonterskih programa u pruanju socijalnih uslugaU potrazi za mjerama koje e dodatno potaknuti inkluziju, institucije Europske unije

    posebnu panju usmjerile su na poticanje volontiranja. Europski parlament je proglasio 2011. godinu Europskom godinom volontiranja koja je donijela brojne inicijative usmjerene na dodatnu promociju vrijednosti volonterstva i podizanja kvalitete volonterskih programa. Poseban naglasak stavljen je na doprinos volonterstva socijalnoj koheziji, a samim time i na znaaj volonterstva za kvalitetu socijalnih programa usmjerene na osobe tree ivotne dobi.

    Pruanje socijalne usluge ne poinje i ne zavrava uvijek s profesionalnom socijalnom slubom. Postoje i drugi oblici podrke na koje se oni u potrebi mogu osloniti. U prvom redu to su obitelj, susjedi i prijatelji. Drugi krug podrke esto ine organizacije civilnog drutva i njihove mree koje poivaju na autentinoj motivaciji i vrijednostima koje su karakteristine za pluralistika drutva.

    Volontiranje kao esencijalni dio ovakvog konteksta doprinosi:

    poveanju opsega usluge: volonteri donose nove kapacitete, a time i mogunost uvoenja novih ili proirivanja postojeih usluga;

    ostvarenju holistikih naela u radu s korisnicima: volontiranje doprinosi usposta-vljanju odnosa izmeu pruatelja i primatelja usluga koji je usmjeren na svakog indi-vidualnog korisnika prema modelu koji osnauje pojedinca za samopomo;

    uspostavljanje veze sa zajednicom: volonteri korisnicima koji se nalaze u drutveno iskljuenim pozicijama donose poveznicu sa ivotom u zajednici.

    Kod uspostavljanja i provedbe volonterskih programa koji nadopunjavaju ili zamjenjuju profesionalno pruanje socijalnih usluga iznimno je vano posebnu panju posvetiti osigu-ranju kvalitete pruanja usluge kako bi se zatitilo korisnike usluga, ali i volontere. Doku-menti koji to reguliraju su Zakon o volonterstvu, Etiki kodeks volontera, Zakon o socijalnoj skrbi te Standardi kvalitete socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi.

  • Zakonski okvir 17

    Zakon o volonterstvu1 usvojio je Hrvatski Sabor 18. svibnja 2007. godine te njime uredio volontiranje u Republici Hrvatskoj.

    Zakon pojanjava definiciju volontera i volontiranja, odnos korisnika i pruatelja volo-nterskih usluga, naknade trokova, osiguranja, oporezivanje; navodi temeljna naela volo-ntiranja; ureuje samo organizirano ili formalno volontiranje temeljem ugovora o volontiran-ju; navodi prava i obveze organizatora volontiranja kao i samih volontera; ureuje situacije u kojima se obavezno sklapaju ugovori o volontiranju te ureuje evidentiranje volonterskog rada (potvrda ili volonterska knjiica).

    U vrijeme pisanja ovog prirunika u tijeku je izmjena postojeeg zakona uz iroku javnu raspravu.

    Volontiranje prema Zakonu o volonterstvuZakon o volonterstvu definira volontiranje kao ...dobrovoljno ulaganje osobnog vreme-

    na, truda, znanja i vjetina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opu dobrobit, bez postojanja uvjeta isplate, novane nagrade ili potraivanja druge imovinske koristi.

    Osim toga, Zakon precizno naglaava to se sve ne smatra volontiranjem:

    obavljanje usluga koje su u suprotnosti s Ustavom RH;obavljanje usluga za koje postoji uvjet isplate, a bez zasnivanja radnog odnosa ureenog Zakonom o radu (ZOR);obavljanje poslova za koje se inae zasniva radni odnos sukladno ZOR-u;struno osposobljavanje;obavljanje usluga koje je jedna osoba obvezna pruiti drugoj na temelju ugovora (ne volonterskog), zakona ili drugog propisa;izvravanje posebnih obveza sukladno sudskim odlukama;obavljanje usluga u obiteljskim, prijateljskim i susjedskim odnosima;besplatno davanje novca ili imovine.

    1 Zakon o volonterstvu, Narodne novine br. 58/07

    Zakonski okvirZakon o volonterstvu

  • 18 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    Organizatori volontiranja prema Zakonu o volonterstvuZakon o volonterstvu nabraja tko sve moe biti organizator volontiranja: udruge, zaklade,

    fondacije, sindikati, vjerske zajednice, javne ustanove, turistike zajednice, dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

    Zakon odreuje da organizatori volontiranja ne mogu biti fizike osobe i profitne pravne osobe (tvrtke, kompanije...).

    Volonteri prema Zakonu o volonterstvuSukladno Zakonu o volonterstvu, volonter moe biti fizika osoba starija od 18 godina

    koja ima punu poslovnu sposobnost.

    Volontiranje osoba od 15 do 18 godina omogueno je Zakonom uz posebne uvjete:

    uz pisanu suglasnost zakonskog zastupnika; ne smiju volontirati izvan granica RH bez pratnje zako-nskog zastupnika; ne smiju biti ukljueni u dugotrajno volontiranje (u trajanju duljem od 20 sati tjedno kontinuirano tri mjeseca).

    Zakon postavlja ogranienje za osobe koje su poinile neka kaznena djela prilikom vo-lontiranja na aktivnostima s djecom, osobama s invaliditetom, starim i nemonim osobama, osobama lienim poslovne sposobnosti i sl.

    Ugovor o volontiranjuZakon o volonterstvu predvidio je sklapanje ugovora o volontiranju i to u usmenom ili

    pisanom obliku (prilog 1).

    Ipak, Zakonom su tono definirane situacije u kojima je obvezno sklapanje ugovora o volontiranju i to u situacijama kada je:

    volontiranje povezano s poveim rizicima za ivot i zdravlje volontera;volontiranje stranih dravljana u Republici Hrvatskoj;volontiranje domaih dravljana u inozemstvu;dugotrajno volontiranje (najmanje 20 sati tjedno, najmanje tri mjeseca bez prekida);volontiranje organiziraju vjerska zajednica, javna ustanova, turistika zajednica, dravna i lokalna/podruna tijela;volontiranje s djecom, osobama s invaliditetom, starim i nemonim te bolesnim oso-bama i onima lienim poslovne sposobnosti (potpuno ili djelomino);na zahtjev volontera.

    Ugovor mogu sklopiti osobe s navrenih 15 godina i starija maloljetna osoba, no uz su-glasnost zakonskog zastupnika. Sadraj ugovora definiran je Zakonom i prema njemu bitne su odrednice ugovora o volontiranju:

    podatci o ugovornim stranama te njihovu prebivalitu, odnosno sjeditu;mjesto i vrijeme trajanja volontiranja;prava i obveze volontera i organizatora;

  • Zakonski okvir 19

    specifinosti vezane za aktivnost volontiranja ili pruanje pojedine volonterske usluge;podatci o edukaciji za volontiranje;informacije o osobnoj sigurnosti tijekom volontiranja;trokovima (ukoliko ih ima) i nainu naknade (ukoliko je tako dogovoreno);obliku prestanka ugovora

    Potvrda o volontiranjuOrganizator volontiranja obavezan je izdati volonteru

    pisanu potvrdu o volonterskim aktivnostima (prilog 2). Vo-lonterska knjiica takoer moe posluiti kao pisana potvrda s obzirom da u sebi sadri mogunost biljeenja svih podataka propisanih Zakonom o volonterstvu.

    Potvrda o volontiranju treba sadravati:

    osobne podatke volonterke ili volontera;podatke o vremenu volontiranja;podatke o edukaciji;kratki opis volonterskih aktivnosti;ostale specifinosti pojedinog oblika volontiranja

    Etiki kodeks volonteraEtiki kodeks2 predstavlja skup vrijednosti, naela i sta-

    ndarda kojima se usmjerava proces organiziranog ukljuivanja volontera u aktivnosti za opu dobrobit. Etiki kodeks promie najvie vrijednosti ustavnog poretka RH.

    Njegov je cilj promicanje pozitivne prakse volontiranja i primjene naela i standarda volonterstva meu organizato-rima volontiranja, volonterima i korisnicima njihovih usluga.

    Temeljna naela Etikog kodeksa volonteraNaelo sudjelovanja u drutvenim procesimaNaelo dobrovoljnosti i slobode izboraNaelo zabrane diskriminacijeNaelo solidarnosti, promocije i zatite ljudskih pravaNaelo razvoja osobnih potencijalaNaelo interkulturalnog uenja i razmjeneNaelo zatite okolia i brige za odrivi razvoj

    2 Etiki kodeks volontera, Narodne novine br. 55/08

    Dom za starije i nemone Maksimir u svoj svakodnevni rad ukljuuje velik broj volontera. Od stotinu redovnih vo-lontera, njih ak 40-ak je starije ivotne dobi.

    Volonteri u Domu vode razliite akti-vnosti za korisnike Doma: jahanje, no-rdijsko hodanje, boanje, yoga, folklor, engleski jezik, kozmetiki kutak, plesnu grupu i mnoge druge. Nekoliko volonte-rki starije ivotne dobi rade i na uredskim poslovima, dok program Pomo u kui ima svoju zasebnu skupinu volonterki.

    Volonteri tree ivotne dobi ele pre-nositi svoja znanja i vjetine, osjeati se korisnima, biti primijeeni meu svo-jim vrnjacima i u lokalnoj zajednici, a volontiranje im u tome uvelike pomae inei ih dijelom aktivnog stanovnitva svoje lokalne zajednice.

    ISKUSTVO U PRAKSI

    Dom za starije i nemone Maksimir, Zagreb

    Voditeljice kreativnih radionica

  • 20 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    Osim opih naela, Etiki kodeks donosi i naela po kojima trebaju postupati organizatori volontiranja, volonteri i korisnici volonterskih usluga:

    Naela za organizatore volontiranjaOrganizator volontiranja osmiljava i provodi volonterske programe koji imaju jasne i vidljive kriterije ukljuivanja volontera, praenja i vrednovanja volonterskih aktivnosti te stvaraju ugodno i poticajno ozraje u kojem se volontere potie na osobni razvoj kroz uenje, sudjelovanje u timskom radu i razmjenu sa suradnicima.

    Organizator volontiranja osigurava sigurno i poticajno okruenje za volontiranje te fi-nancijske, organizacijske i ljudske resurse koji su potrebni za realizaciju volonterskih aktivnosti vodei rauna o strunosti i osposobljenosti volontera za rad s korisnicima.

    Organizator volontiranja ima odgovornost osigurati jednake mogunosti ukljuivanja volontera te okruenje osloboeno od svih oblika diskriminacije i uznemiravanja. Organizator je duan uloiti napore u uklanjanje fizikih, psiholokih, ekonomskih, socijalnih i kulturolokih prepreka pri ukljuivanju volontera koji su pripadnici razliitih drutvenih skupina.

    Organizator volontiranja potuje slobodu odluivanja svakog volontera o poetku i zavretku volonterskog angamana.

    Organizator volontiranja informira volontere s nainom rada organizacije, pravilima organizatora i zahtjevima posla koji odgovaraju znanju, vjetinama i prethodnom iskustvu volontera. Volonteri imaju pravo na sve informacije koje se tiu njihovog vo-lonterskog angamana.

    Organizator volontiranja potie volontere na sudjelovanje u odluivanju o stvarima koje se tiu volontiranja te im se nastoji omoguiti da pridonose organizaciji na naine koji sami odaberu.

    Prilikom ukljuivanja maloljetnih volontera, organizator volontiranja posebnu panju posveuje nadzoru i podrci, u cilju zatite volontera, a u suradnji s roditeljima/skrbni-cima i odgojno obrazovnim ustanovama.

    Organizator volontiranja s posebnom pozornou poduzima mjere zatite korisnika volonterskih aktivnosti primjenjujui postojee domae i meunarodne propise koji se odnose na odreene ciljne skupine.

    Organizator volontiranja potie organizacijsku kulturu u kojoj je volonterski doprinos poeljan i cijenjen.

    Organizator volontiranja vodi urednu evidenciju o volonterima, njihovom doprinosu i volonterskim aktivnostima.

    Naela za volontereVolonteri imaju pravo i dunost biti upoznati sa Zakonom o volonterstvu i Etikim kodeksom i drugim pravilnicima i postupcima organizatora volontiranja.

  • Zakonski okvir 21

    Volonteri u svome radu njeguju i promiu rad za ope dobro cijele zajednice.

    Volonteri potuju integritet i dostojanstvo svih suradnika i u organizaciji djeluju kao dio tima.

    Volonteri se tijekom volonterskih aktivnosti ponaaju u skladu s misijom i vizijom organizacije u kojoj djeluju i na raspolaganje joj stavljaju samo ona znanja, vjetine i sposobnosti koje ne nadilaze njihove mogunosti.

    Volonteri potuju misiju i pravila organizacije u kojoj dje-luju, potuju zdravstvene i druge standarde sigurnosti kako bi umanjili rizik nanoenja tete sebi, organizatoru volontiranja i korisnicima.

    Volonteri potuju i uvaavaju razliitosti osobnosti, stavova, sustava vrijednosti i ivotnih uvjeta korisnika volonterskih usluga. Volonteri u radu s korisnicima ne nameu svoja vjerska, politika i druga osobna uvjerenja te nastoje prepoznati i izai u susret njihovim individua-lnim potrebama.

    Volonteri ni na koji nain ne zloupotrebljavaju usposta-vljeni odnos s korisnicima radi zadovoljavanja svojih emocionalnih, fizikih, financijskih i drugih potreba.

    Volonteri se suzdravaju od aktivnosti koje mogu naruiti ugled organizatora volontiranja i korisnika. Svoj rad pre-dstavljaju na istinit i afirmativan nain. U javnim nastu-pima ne smiju davati netone ili nejasne podatke koji bi mogli primatelja informacije dovesti u zabludu.

    Volonteri potuju povjerljivost podataka o korisnicima. Svako prikupljanje podataka takve prirode mora dobiti suglasnost korisnika i organizatora volontiranja.

    Ukoliko imaju dilema ili problema u ispunjavanju volo-nterskih aktivnosti, volonteri se trebaju obratiti iskljuivo odgovornim osobama u organizaciji.

    Naela za korisnike volontiranjaKorisnik volontiranja ima pravo biti upoznat sa Zakonom o volonterstvu, Etikim kodeksom te drugim pravilnicima i procedurama organizatora volontiranja od kojeg prima volonterske usluge.

    Udruga Otac Ante Gabri razvijala je volonterski program potiui meuge-neracijsku solidarnost i ukljuujui mlade volontere u volonterske angamane u dnevnom boravku za starije osobe.

    Provodei projekte Otvorimo bakinu krinju, De stanimo da se veselimo i jednu pismu zapivamo te Na didivom ognjitu ukljuili su veliki broj mladih ljudi u aktivnosti projekata. Na organiziranim radionicama mladi su uili od starijih, a stariji su se potaknuti zainteresiranou mlaih prisjeali starih recepata, igara, obiaja, brojalica

    ISKUSTVO U PRAKSI

    Udruga Otac Ante Gabri, Metkovi

    Zajedniko kuhanje po tradicionalnoj recepturi

    Izjave volontera:

    Proitavi naziv projekta Na dido-vom ognjitu, odmah sam osjetila neku toplinu oko srca. Vjerojatno onu koja u dananja moderna vremena mnogima nedostaje. U svom pravom, neiskvarenom smislu prisutna je ona bila kroz cijeli projekt

  • 22 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    Ukoliko prima volonterske usluge, korisnik prihvaa temeljna etika naela organiza-tora volontiranja, Etikog kodeksa i Zakona o volonterstvu.

    Korisnik volontiranja ima pravo odbiti volonterske usluge.

    Korisnik volontiranja duan je organizatoru volontiranja prijaviti svako neprikladno ponaanje volontera kojim se kompromitira etiki kodeks volontera i druge volontere.

    Ostale zakonske odredbe i politikeOsim Zakona o volontiranju i Etikog kodeksa volontera, za razvoj volonterskih programa

    unutar ireg pojma skrbi o osobama tree ivotne dobi postoje i dugi relevantni dokumenti koji na posredan ili eksplicitan nain zagovaraju ukljuivanje volontera u programe skrbi.

    Temeljni dokument je svakako Zakon o socijalnoj skrbi3 koji svojim naelima i odre-dbama prua mogunost izvaninstitucionalnim oblicima skrbi da koriste sve dostupne resurse u zajednici.

    Nova Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. - 2016.4 navo-di da u okviru procesa razvoja sustava socijalne skrbi prioritet treba dati razvoju usluga koje nedostaju u zajednici ime se eli postii da korisnici dobivaju usluge u svojim domovima i lokalnim zajednicama, to znai da se u samoj zajednici stvaraju uvjeti za njihovu integraciju. Najznaajnije smjernice za razvoj volonterskih programa definirana je u mjeri Promicanje i razvoj volonterstva u Programima meugeneracijske solidarnosti.

    U dijelu koji se odnosi na pruanje socijalnih usluga i volontiranje izraeni su Standardi kvalitete socijalnih usluga5 u djelatnosti socijalne skrbi koji u standardu 12 govori o radu volontera, studenata na praksi i vjebenika.

    Osim nacionalnih politika, za Republiku Hrvatsku i daljnji drutveni razvoj kljuni znaaj imaju EU politike. Jedna takva koja je dala okvir za dananje strategije je i Zajedniki me-morandum o socijalnom ukljuivanju6 koji naglaava znaaj organizacija civilnog drutva: Unutar programa borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti veliku ulogu igraju orga-nizacije civilnog drutva. Njihovo je djelovanje posebno vano u podruju direktne podrke socijalno ugroenima te drugim osobama s raznovrsnim potrebama, osnaivanja korisnika sustava socijalne skrbi te razvoju novih socijalnih usluga u partnerskom odnosu s javnim ustanovama i jedinicama lokalne vlasti.

    3 Zakon o socijalnoj skrbi, Narodne novine br. 33/12

    4 Ministarstvo socijalne politike i mladih (2012). Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. - 2016.

    5 Ministarstvo socijalne politike i mladih (2012). Standardi kvalitete socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi

    6 Ministarstvo socijalne politike i mladih (2011). Zajedniki memorandum o socijalnom ukljuivanju Republike Hrvatske

  • Menadment volontera 23

    U potpunosti uspostavljen menadment volontera u ustanovi koji rezultira potpunom integracijom volontera u rad ustanove. Ukljuivanjem volontera u ustanovu doprinosi se destigmatizaciji psihikih bolesnika kroz otvaranje ustanove prema zajednici; podiza-nju kvalitete ivota tienika; poticanje dinamike unutar ustanove uz potenciranje bolje meusobne povezanosti i funkcionalnosti svih segmenata rada unutar ustanove; uzaja-mno uenje (zaposlenika i volontera) izgradnja volonterske mree; stvaranje humanijih i altruistinih odnosa unutar ustanove i u zajednici.

    DOM ZA PSIHIKI BOLESNE ODRASLE OSOBE TURNI, RIJEKA Lovorka Pandur i Valerija Komljenovi, koordinatorica volontera

    Volonteri, jednako kao i zaposlenici organizacije sastavni su dio organizacijske strukture, pa stoga moraju imati jasno mjesto unutar iste te biti detaljno upueni u sve procedure, djelatnosti i postojee prakse unutar organizacije poglavito one koje su relevantne za akti-vnosti koje obavljaju. Tako pripremljeno okruenje unutar organizacije predstavlja osnovni preduvjet za kvalitetno ukljuivanje volontera. U tom procesu pripreme organizaciji pomau znanja iz podruja menadmenta volontera.

    Menadment volontera podrazumijeva proces planiranja koji se vrlo esto zaboravlja jer se od strane organizacija/ustanova esto procjenjuje kao nedovoljno znaajan da mu se po-sveti vrijeme koje zasluuje. On nam daje odgovore na pitanja zato ukljuujemo volontere, to time postiemo, kako i gdje ih ukljuujemo, tko i kada treba neto uiniti i za to je odgovoran, na koji nain moemo nagraditi volontera te kako im pruiti podrku i procijeniti uspjenost njihovog rada u odnosu prema korisnicima i organizaciji u cjelini. Menadment volontera daje osnovne smjernice svim potencijalnim organizatorima volonterskih aktivnosti za uinkovitiji i uspjeniji rad s volonterima. Ukoliko organizacija ne radi kvalitetno i uspjeno sa svojim volonterima, oni e naputati organizaciju, a cilj svake organizacije koja ukljuuje volontere jest zadrati volontere koji kvalitetno obavljaju svoje volonterske poslove. Isku-stvo iz prakse pokazuje da su i volonteri i korisnici zadovoljniji ako organizacija ima kvalitet-no osmiljen i korak po korak proveden volonterski menadment.

    Ciklus menadmenta volonteraCiklus menadmenta volontera sastoji se od 8 koraka/faza koje trebaju biti jednako do-

    bro razvijene kako bi cjelokupni proces ukljuivanja volontera u organizaciju bio uspjean.

    Menadment volontera

  • 24 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    Sve faze ciklusa menadmenta volontera su meusobno povezane i koraci su ovisni jedan o drugome te nauene lekcije i rezultati koji se dobiju putem provedbe evaluacije rada volontera i evaluacije volonterskog programa organizacije slue organizaciji za daljnji ra-zvoj i unaprjeenje svakog koraka u ciklusu menadmenta volontera u cilju to kvalitetnijeg volonterskog programa organizacije. Ujedno, od iznimne je vanosti u pojedine faze ciklusa menadmenta volontera ukljuiti upravu/menadment organizacije. Njihova ukljuenost do-prinosi uspostavljanju odrivog volonterskog programa u organizaciji.

    Ciklus menadmenta volontera - koraci

    PLANIRANJE UKLJUIVANJA VOLONTERA

    IZRADA OPISA VOLONTERSKE POZICIJE

    PRONALAENJE VOLONTERA

    SELEKCIJA I UKLJUIVANJE

    ORIJENTACIJA I TRENING

    SUPERVIZIJA I PRAENJE

    NAGRAIVANJE VOLONTERA

    EVALUACIJA VOLONTERA I ORGANIZACIJE UKLJUENOST ZAJEDNICE

    UKLJUENOST ZAPOSLENIKA I MENADMENTA/UPRAVE

    ORGANIZACIJE

  • Menadment volontera 25

    Planiranje ukljuivanja volonteraKod planiranja ukljuivanja volontera moe se primijeniti

    Pareto princip1 koji kae da ukoliko se posveti 80% vremena, energije i novca za provoenje 20% prioritetnih zadataka/poslova, tada e tih 20% prioriteta dovesti do 80% uspjeha. Naime, ukoliko organizacija kvalitetno posveti 20% svog vre-mena na planiranje ukljuivanja volontera i osiguranje svih potrebnih elemenata za kvalitetno ukljuivanje volontera u organizaciju, to e neupitno doprinijeti uinkovitom i kvalite-tnom volonterskom programu organizacije.

    to je sve potrebno napraviti prije nego se zapone s procesom pronalaenja volontera:

    Osigurati podrku uprave, menadmenta organizacije - Vano je uzeti u obzir sve koji su na poziciji da donose odluke unutar organizacije. Najvanija grupa/pojedinci su svakako izvrni direktor i upravni/nadzorni odbor organizacije. Ukoliko oni ne prue podrku razvoju volonterskog programa biti e jako teko uspostaviti volonterski program unutar organizaci-je. Zato je to tako vano? Podrka menadmenta organizaci-je je kljuna za osiguranje uspjenog, uinkovitog i odrivog volonterskog programa unutar organizacije. Ona omoguuje da se poveaju i osiguraju mogunosti za financiranje rada s volonterima i volonterskog programa ukljuujui i sredstva za plaanje koordinatora volontera. Prepoznavanje rada s volo-nterima i volonterskog programa od strane menadmenta organizacije doprinosi jaanju njegove vrijednosti i profesio-nalizma, jaa vidljivost volontera meu vanjskim dionicima organizacije te se osigurava da volonteri budu vie ukljueni u razliite aktivnosti koje doprinose organizaciji i korisnicima organizacije, da budu vie ukljueni u procese planiranja i odluivanja te da se prepoznaje i vrednuje njihov rad.

    Prodiskutirati unutar organizacije motive zato organizaci-ja eli ukljuiti volontere u svoje aktivnosti: Neki od moguih motiva:

    Svaka pomo je dobrodola, kako fizika tako i emo-tivna. Korisnici smjeteni u ustanove su eljni pripa-dnosti, emocija, razgovora, panje, veselja, radionica, poboljanja kvalitete ivljenja i stanovanja. (Dom za starije i nemone osobe Volosko - Opatija)

    1 Vie informacija o Pareto principu: http://en.wikipedia.org/wiki/Pareto_principle

    Generacijska pomo, u kojoj stariji ljudi pomau u svakodnevnom ivotu svojim vrnjacima, postie mnogo dobrih re-zultata u podizanju kvalitete ivota ne samo primatelja volonterske usluge, ne-go i njenim pruateljima.

    Njome se osiguravaju ljudski resursi koji najbolje razumiju potrebe starijih osoba u svojoj lokalnoj zajednici, utjee na aktivniju starost i dugoroniju mobilnost svih sudionika volonterskog procesa, dok su posebno korisne radionice prenoenja znanja i vjetina tradicionalnih zanata na mlae generacije.

    ISKUSTVO U PRAKSI

    Udruga ena, Drni

    Izjave volontera:

    Tijekom aktivnosti (radionica za izradu narodne nonje, prikazivanja dokumentarnih filmova, razgovora, druenja) prisjeali smo se naina izrade pojedinih dijelova narodne no-nje, starih igara, zagonetki, pitalica, pjesama, zdravica, raznih obiaja te starinskih recepata.

  • 26 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    Organizirajui aktivnosti na ovaj nain postiemo rezultate ne samo u poboljanju kvalitete ivota starijih osoba nego i dugotrajno nezaposlenih i mladih, a istovremeno se poboljava komunikacija i kohezija u zajednici: starije osobe koje trebaju pomo imaju osiguranu dostupnost raspoloivih socijalnih usluga potrebnih za svakodne-vni ivot; starije osobe koje ele ivjeti aktivnu starost imaju organizirane aktivnosti i ukljuene su u zajednicu; dugotrajno nezaposlene osobe imaju mogunost edukacije i ukljuivanja u rad socijalnog servisa; mladi se educiraju i senzibiliziraju za probleme i potrebe starijih te svojim volonterskim radom korisno utjeu na rjeavanje problema u zajednici, a istovremeno imaju manje slobodnog vremena i smanjuje se utjecaj nega-tivnih pojava u drutvu. (Udruga ena, Drni)

    Ukljuivanje volontera vikendima i u popodnevnim satima u aktivnosti s korisnicima, ispunjavanje slobodnog vremena naih korisnika na to kvalitetniji nain, poboljanje integracije korisnika u lokalnu sredinu.(Centar za rehabilitaciju Fortica - Kraljevica)

    Upoznajemo iru javnost s podrujem svojeg djelovanja i tako radimo na destigma-tizaciji, rehabilitaciji i resocijalizaciji osoba s duevnim smetnjama, educiramo i demi-stificiramo fenomen duevne bolesti. (Psihijatrijska bolnica Rab - otok Rab)

    Poveava se mogunost kontinuiranog pruanja usluga starijim osobama, ak i u razdo-bljima kad izostaju donatorska sredstva. Time ustanova odrava odnos povjerenja sa svojim korisnicima. (Mi centar za pomo i njegu, Split)

    Jasno definirano stajalite organizacije - dobro organiziran i prezentiran volonterski pro-gram u zajednici svakako nije garancija uspjene animacije graana na volonterski angaman u organizaciji niti uspjenog voenja volontera. U procesu uinkovitog menadmenta volo-ntera presudni su i stavovi organizacije koji predstavljaju organizaciju u zajednici. Neki od tih stavova ukljuuju: vjerovanje u volontiranje, otvorenu komunikaciju, spremnost na povratnu informaciju, prihvaanje i potivanje razliitosti, neoptereenost predrasudama.

    Promiljeni i detaljno prodiskutirani razliiti aspekti menadmenta volontera koji ukljuuju: detaljno izraen plan akcije vezan za volonterski program koji se pokree unutar organizacije, jasno definiran opis volonterskih pozicija, izraena slika strukture organizacije koja jasno pokazuje gdje se uklapa angaman volontera, osiguranje strune podrke volo-nterima, definiran proces izvjetavanja i praenja rada volontera, utvreni kriteriji i metode procjene rada volontera, utvreni naini nagraivanja volontera te naini noenja sa situ-acijama kada volonter ne obavlja svoj posao adekvatno, dobro pripremljeni lanovi orga-nizacije koji e raditi selekciju volontera na temelju obavljenog intervjua.

    Razumijevanje prava i odgovornosti volontera i prava i odgovornosti organizacije u radu s volonterima - Volonteri predstavljaju veliku vrijednost za svaku ustanovu. To su osobe koje prepoznaju misiju, aktivnosti i vrijednosti ustanove i svojim angamanom ele tome doprinijeti. Opseg njihovog angamana i ukljuivanja u aktivnosti pretpostavlja odreenu, jasno definiranu odgovornost, kako volontera tako i ustanove u kojoj se volontira. Kada volonter ponudi svoje vrijeme, svoj volonterski doprinos nekoj ustanovi prilikom obavljanja razliitih poslova i sudjelo-vanja u razliitim aktivnostima mogui su i nesporazumi u opsegu posla i odgovornosti. Kako bi se to izbjeglo vano je s volonterima jasno definirati njihova prava, ali i obveze.

  • Menadment volontera 27

    Volonter ima pravo: na pisanu potvrdu o volontiranju; na sklapanje ugovora o volontiranju; na upoznavanje s Kodeksom i etikim normama bitnima za pojedini oblik volontiranja;na prikladnu edukaciju;na strunu pomo i podrku tijekom volontiranja;na njemu prilagoen i koristan zadatak;biti izloen raznim iskustvima;na upoznavanje s uvjetima volontiranja, aktivnostima koje e obavljati, uslugama koje e pruati i pravima koja mu pripadaju;na naknadu ugovorenih trokova;na primjerene i sigurne uvjete rada;biti upoznat s opasnostima koje nosi volontiranje;na dnevni odmor u ugovorenom trajanju;na zatitu privatnosti i osobnih podataka;biti sasluan i sudjelovati u odluivanju;smatrati se suradnicima, a ne besplatnom pomoi;na mudro iskoriteno volontersko vrijeme;na priznanje kroz napredovanja i nagrade;na zahvalu za svoj angaman

    Volonterske obveze: volontirati u skladu sa strunim propisima i etikim pravilima;volontirati u skladu s primljenim uputama od strane organizacije;uvati slubenu tajnu i povjerljive i osobne podatke o organizatoru ili korisniku volontiranja;obavljati zadatke odgovorno i u dogovorenim rokovima;odbiti volontiranje koje je suprotno propisimaizraziti vlastite granice;upozoriti organizatora volontiranja ako izvravanje upute moe uzrokovati tetu volonteru, korisnicima volonti-ranja ili treim osobama;biti odan ideji i organizaciji za koju volontira

    Obveze organizacije: jasno definirati opis posla za volontera;upoznavanje i obuka volontera s radom, osobljem, ulo-gom u organizaciji te omoguavanje obuke koja je eve-ntualno potrebna za obavljanje definiranog posla;

    Izjave volontera:

    Zajednika druenja potakla su mlade da ne zanemaruju starije. Mla-dima nije bilo teko izdvojiti svoje slobodno vrijeme da bi nauili neto novo. Pokazali su iznimnu strpljivost (ega je u dananje vrijeme sve manje) i elju da naue neto novo odnosno staro.

    Opina Jasenovac provela je dva pro-jekta koji su se temeljili na volonterskoj pomoi korisnicima Dnevnog boravka opine Jasenovac.

    U prvom od njih, pod nazivom Zatita i unaprjeenje zdravlja starijih osoba, volonteri strunjaci su korisnicima pruali kozmetike i fizioterapeutske usluge, dok je projekt Aktivni i zdravi u starijoj dobi rezultirao biciklijadama, etnjama i zajednikim radnim akcijama volontera i korisnika.

    ISKUSTVO U PRAKSI

    Opina Jasenovac

    Biciklijada korisnika Dnevnog boravka i volontera

  • 28 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    praenje, podrka i fleksibilnost kako bi se pojasnili standardi koje organizacija oekuje i kako bi se volontera ohrabrilo u njihovom postizanju;plaeni trokovi dolaska i odlaska volontera do mjesta rada i za vrijeme rada;zdravlje i sigurnost: omoguavanje adekvatne obuke i informacije koje su vezane uz zdravlje i sigurnost;odnositi se prema volonteru kao prema zaposlenom osoblju; pokuati rijeiti sve probleme i tekoe za vrijeme volontiranja na zadovoljavajui nain, a sluaju kada se problem ne moe rijeiti, ponuditi mogunost rasprave u skladu sa svim pravilima definiranim u okviru organizacije

    Osigurati dobru koordinaciju volontera - osobe koje vode i koordiniraju rad volontera su kljune za osiguranje uinkovitog i odrivog volonterskog programa. Volonteri/ke najee ne rade puno radno vrijeme pa volonterski programi mogu ukljuivati ljude koji rade samo jednom godinje ili prema unaprijed utvrenom rasporedu ( jednom tjedno, nekoliko dana u tjednu, ujutro ili naveer, nedjeljama, i sl.). Ako razliitim rasporedima dodamo i raznolikost ljudi koji volontiraju (dob, edukacija, interesi, motivacija, itd.), organizacija e vrlo brzo uvidjeti da je ukljuivanje volontera veliki logistiki izazov. U okviru planiranja ukljuivanja volontera u organizaciju potrebno je definirati tko e biti zaduen za koordinaciju volontera/ki.

    Poslove koje ukljuuje koordinacija volontera:

    suradnja s menadmentom organizacije kako bi se osigurale osnovne informacije o volonterskom programu potencijalnim volonterima;definiranje potreba za volonterima te koordiniranje izrade opisa poslova volontera u suradnji s drugim lanovima organizacije i voditeljima projekata;organiziranje pronalaenja i ukljuivanja volontera u aktivnosti organizacije;organiziranje plana i kalendara aktivnosti volontera;komunikacija s volonterima i osobljem (odgovori na sva pitanja volontera u vezi njiho-vog rada, kao i na pitanja profesionalnog osoblja u vezi volonterskog programa);izvjetavanje organizacije o statusu volonterskog programa;izrada prorauna trokova volonterskog rada

    U cilju to kvalitetnije uspostave odrivog volonterskog programa u organizaciji preporu-ka je svim organizatorima volontera da osobe koje vode i koordiniraju rad volontera zavre edukaciju u podruju menadmenta volontera za koordinatore volontera. Po zavretku edu-kacijskog ciklusa sudionici imaju potrebno znanje za uspjenu primjenu volonterskih pro-grama u svojim organizacijama te izraen okvir programa rada s volonterima.

  • Menadment volontera 29

    Opis volonterske pozicije

    Ukljuiti volontere u organizaciju prije nego smo osmisli-li posao koji e obavljati je kao plesati prije nego je muzika zapoela. Mogunost da pogrijeimo u koracima je vrlo ve-lika

    Marlena Wilson, Volunteer management, 1996

    U ovom koraku organizacija treba dobiti odgovor na sljedea pitanja: to e volonteri raditi? Koliko dugo e biti angairani? to volonteri trebaju znati? S kim e volonter raditi? Tko prua podrku volonteru u njegovom radu? Koja znanja i vjetine volonter treba imati da bi bio uinkovit u provedbi aktivnosti?

    Izraen opis volonterske pozicije svakoj organizaciji donosi razliite prednosti. Neke od njih su sljedee:

    nudi volonterima smisao njihovog angamana i jaa mo-tivaciju;definira oekivanja organizacije kao i rezultate kojima volonteri trebaju stremiti;potie organizaciju da pripremi to vie konkretnih info-rmacija unaprijed to doprinosi motivaciji volontera za volonterski angaman;daje mogunost da se volonteri ukljue u proces revi-diranja postojeih aktivnosti;sukladnost sa Zakonom o volonterstvu;ostavlja dojam profesionalnog pristupa jaanje moti-vacije volontera;utvrena dvosmjerna oekivanja;utvren lanac odgovornosti za pojedine zadatke odreene osobe iz redova organizacije koje e pruati podrku i pratiti rad volontera;jasno definirane aktivnosti koje se unose u volontersku knjiicu;daje smjernice za sljedeu fazu pronalaenje volontera

    Volonteri mogu biti angairani na aktivnostima sa starima koje su usmjerene na pruanje podrke starima u zadovolja-vanju njihovih svakodnevnih ivotnih potreba (npr. odlazak u trgovinu, druenje, odlazak u ljekarnu, pratnja prilikom odlaska lijeniku) do razliitog spektra aktivnosti koje su usmjerene

    U cilju podizanja fizike pokretljivosti starijih osoba, Grad Pleternica pokrenuo je projekt Za laku i ljepu starost u kojem su fizioterapeuti volonterski osmislili i primijenili masau za osobe starije ivotne dobi.

    ISKUSTVO U PRAKSI

    Grad Pleternica

    Posebna masaa za osobe tree ivotne dobi

    Izjave volontera:

    Treu godinu volontirati za mene je veliko zadovoljstvo. Teko je rijeima opisati kako je ugodan i zanimljiv bo-ravak sa starijim osobama i koliko se toga od njih moe nauiti Ove godine naglasak je bio na pjesmi. Nauili smo neke nove pjesme, pjevali tijekom raznih radionica te pjesmom razveselili one najpotrebnije.

  • 30 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    na unaprjeenje kvalitete ivota osoba starije ivotne dobi (npr. voenje razliitih radionica - runi rad, kuhanje i razmjena recepata, tkanje, likovne, glazbene radionice, sportske i re-kreativne aktivnosti). Ujedno, volonteri u programima skrbi za stare mogu biti ukljueni na provedbu aktivnosti koje su vezane za administrativne i organizacijske poslove organizacija koje pruaju skrb o starima. Iz dosadanje meunarodne i hrvatske prakse u programima skrbi za stare neke od moguih volonterskih pozicija odnose se na:

    Voza i pruatelj podrke u provedbi drutvenih aktivnosti - prijevoz korisnika pro-grama za stare slubenim vozilom organizacije i pruanje razliitih vidova logistike podrke u provedbi drutvenih aktivnosti za stare putem prijevoza materijala i sudi-onika razliitih radionica organiziranih u okviru programa za stare;

    Informator i posrednik - pruanje informacija i posrednitvo izmeu korisnika i da-vatelja usluga, kako bi se osobama starije ivotne dobi omoguilo da dobiju potrebne informacije;

    Pratitelj i osoba za druenje s osobama starije ivotne dobi - pratnja osoba starije ivotne dobi pri ostvarivanju mjera zdravstvene zatite, odlasci u etnju s korisnicima, druenje s osobama starije ivotne dobi, posjet starim osobama u izoliranim malim sredinama;

    Voditelj kinezioloke rekreacije - provoenje rekreativnog vjebanja kako bi se kineziolokim operatorima djelovalo na funkcionalne sposobnosti organizma, posebice na transformacije lokomotornog i kardio-respiratornog sustava;

    Pomoni poslovi za starije i nemone osobe - pomo osobama starije ivotne dobi smjetenih u ustanovi da to ugodnije i bolje provedu svoje slobodno vrijeme, da ostvare prava iz zdravstvenog i drugih sustava koja bitno utjeu na kvalitetu njihova ivota u ustanovi;

    Pomoni kuanski poslovi - pruanje pomoi osobama starije ivotne dobi kroz sitne kuanske popravke i rad u vrtu;

    Usluge frizera ianje i druge usluge;

    itanje knjiga i druge literature osobito je zanimljivo osobama vie razine pismenosti i ouvane mentalne svjeine koje imaju tekoe s vidom;

    Biblioterapija organizirane rasprave s grupama korisnika nakon itanja nekih lite-rarnih tekstova koje su po tematici i emocionalnom naboju vane za korisnike

  • Menadment volontera 31

    Primjer iz prakse: Opis posla, Centar Zlatno doba, Udruga Mi Split

    OPIS POSLA VOLONTERA

    NAZIV VOLONTERSKOG MJESTA: VODITELJ/ICA RADIONICE ENGLESKOG JEZIKA

    OPIS POSLA:

    sastavljanje plana edukacije prilagoene dobi i predznanju polaznika;voenje edukacijske radionice engleskog jezika (osnove gramatike i meuljudske komunikacije na engleskom jeziku);odravanje kontakta s polaznicima radionice

    SVRHA: Unaprjeenje usluge korisnicima Centra Zlatno Doba

    REZULTATI:

    uspjeno odraen ciklus edukacijske radionice iz engleskog jezika; uspjeno odraen zavrni ispit polaznika radionice

    VREMENSKO TRAJANJE ANGAMANA: 3 mjeseca

    RADNO VRIJEME: Dva puta tjedno po jedan sat

    MJESTO VOLONTIRANJA: Centar Zlatno Doba, Branimirova obala 1, 21 000 Split

    POTREBNE KVALIFIKACIJE: Formalno ili neformalno obrazovanje iz engleskog jezika

    POTREBNE VJETINE: Odgovornost, susretljivost, snalaljivost, strpljivost, preci-znost u radu, senzibiliziranost za rad sa starijim osobama, spremnost na timski rad, sposobnost rada s grupom, organiziranost, mogunost prenoenja znanja i vjetina na druge ljude

    PODRKA VOLONTERU:

    Orijentacija volontera: upoznavanje s djelatnicima Centra, upoznavanje prostora rada, naina rada Centra, upoznavanje s korisnicima polaznicima radioniceObuka volontera: uvoenje u zadatke koje volonter treba obavljatiPomo pri obavljanju posla: nabavljanje potrebnih materijala za kvalitetno obavljanje volonterskog posla, dostupnost djelatnika za volonterske upite, davanje povratne informacije o obavljenom poslu

    SUPERVIZOR/KONTAKT OSOBA: Ime i Prezime

    NAIN PRAENJA RADA VOLONTERA: Uredno voenje evidencijske liste volonte-rskih sati, povratna informacija od korisnika usluga i od drugih djelatnika Centra

  • 32 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    Opis posla se prilae uz pisani Ugovor o volontiranju koji je prema Zakonu o volonterstvu svaka organizacija kao organizator volontiranja duna sklopiti u sluajevima ureenim za-konom, a odnosi se na trajanje volontiranja, vrste organizatora, mogue rizike za volontere, mogue rizike za korisnike volontiranja i druge uvjete (prilog 1).

    S obzirom da volontiranje zahtjeva odgovornost prema korisnicima, u okviru ugovora o volontiraju priloena je izjava s propisno ovjerenim potpisom volontera da ne postoje okolnosti koje volontera onemoguuju ili bitno ometaju u obavljanju aktivnosti iz ugovora o volontiranju ili koje ugroavaju ivot i zdravlje osoba s kojima tijekom volontiranja dolazi u kontakt.

    Ugovorom o volontiranju se mogu ugovoriti i druge okolnosti bitne za pojedini oblik vo-lontiranja ovisno o eljama i potrebama organizacije.

    Organizacija moe raskinuti ugovor o volontiranju u sljedeim sluajevima:

    kad prestane potreba za volontiranjem; kad nije u mogunosti osigurati uvjete za daljnje volontiranje;kad utvrdi da volonter ne ispunjava ugovorne obveze;u sluajevima krenja dopunskih etikih pravila donesenih za pojedine oblike volonti-ranja;u sluajevima predvienim Etikim kodeksom volontera;kad se ispuni uvjet odreen ugovorom o volontiranju

    Procjena rizikaKada je rije o programima iji su korisnici starije i esto nemone osobe, organizator

    volontiranja posebnu panju treba posvetiti zatiti korisnika volontiranja i volontera. Stoga je vano napraviti procjenu rizika za svaku postavljenu volontersku poziciju. O rizicima je vano razmiljati prilikom izrade opisa posla i svakako prije pronalaenja volontera.

    Primjer procjene rizika u programima pomo i njega u kui

    Volonterski angaman: Pomo starijim osobama u kuanstvu2

    Mogui rizici za volontere i korisnike usluga volontera

    starije osobe ive same i izloene su moguim zloupotrebama, krai, prijevari, nasilju i sl., to predstavlja rizik za korisnike;starije osobe mogu patiti od potekoa s pamenjem i drugih stanja koji mogu oteati pruanje pomoi, to moe biti rizik za volontere;zdravstveno stanje i higijenski uvjeti korisnika (potencijalne neidentificirane zarazne bolesti, nii higijenski standardi) - rizik za volontere.tea pokretljivost starijih korisnika zahtijeva paljiv pristup volontera (pomo pri usta-janju, etnji i sl.).specifini odnosi s uom i irom okolinom korisnika moe utjecati na rad volontera (potencijalni konflikti, osude, nerazumni zahtjevi prema volonteru itd.)

    2 Fori, G., ulum, B., ehi Reli, L. (2007). Kako ih pronai? Kako ih zadrati?. Rijeka: Udruga za razvoj civilnog drutva SMART

  • Menadment volontera 33

    Mjere osiguranja od rizika prije poetka aktivnosti

    organizator volontiranja treba osigurati edukaciju koja e unaprijediti znanja o karakteristikama starijih ljudi i pripremiti volontere za holistiki pristup korisnicima;organizator treba uputiti volontera o specifinostima pojedinih korisnika i potencijalnim rizicima;organizator volontiranja treba pripremiti iskaznicu za vo-lontere i upoznati ih s osobama bliskim korisniku;organizator volontiranja treba zatraiti i pribaviti pismeni pristanak korisnika/lanova obitelji za pruanje volonte-rskih usluga

    Mjere potrebne za osiguranje volontera prilikom prove-dbe programa

    volonterima e biti organizirana struna supervizija kako bi se lake nosili s izazovima pomaganja starijim oso-bama;organizirat e se prikladna evidencija posjeta i usluga koje prua volonter radi mogunosti praenja i dokazi-vanja pruenih usluga;ukoliko volonteri koriste neko prijevozno sredstvo potrebno je voditi rauna o ispravnosti prijevoznih sre-dstava i osiguranju

    Mjere za osiguranje korisnika volontiranja

    volonteri e u kune posjete ii u parovima;organizator volontiranja moe od osoba koje su zai-nteresirane za volontiranje traiti dodatne preporuke;volonteri e pismeno (u prikladnoj formi) izvjetavati o pruenim uslugama korisnicima;organizator e redovito provjeravati zadovoljstvo kori-snika i/ili bliskih osoba i upoznavati ga/ih s izvjetajem rada volontera

    Grad Zaprei u suradnji s Centrom za socijalnu skrb proveo je projekt Grad Zaprei nismo vas zaboravili u ko-jem su povezali uenike srednje kole Ban Josip Jelai i korisnike Udruge umirovljenika Grada Zapreia.

    Cilj projekta bio je skrbiti za starije osobe koje nisu obuhvaene nijednim oblikom socijalne skrbi. Mladi volonteri provodili su vrijeme s korisnicima u njihovim do-movima, zajednikim etnjama, sitnim nabavkama, izletima i druenjima.

    ISKUSTVO U PRAKSI

    Grad Zaprei

    Zajedniki odlasci volontera i korisnika na izlete

    Citati volontera

    Miris fritula i domaeg kruha sta-rijim osobama izmamio je osjeaj ponosa i nostalgije za tekim, ali spokojnim vremenima. Nama volon-terima pokazao je da je zagrljaj mi-risne prolosti i surove sadanjosti itekako potreban. Pamtimo i prenosi-mo naueno i sjetimo se da za zagrljaj nisu prijeko potrebne ruke!

  • 34 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    Pronalaenje volonteraNakon to se definiraju aktivnosti koje e volonter obavljati i za sve njih izradi opis

    volonterskih pozicija, organizacija je spremna za sljedei korak - pronalaenje volontera. Pronalaenje volontera predstavlja proces ohrabrivanja i motiviranja ljudi da poklone svoje vrijeme i svoje vjetine organizaciji. U ovom koraku organizacija mora dobiti odgovore na sljedea pitanja: Gdje emo pronai volontere? Kako emo pronai volontere? Kakvu poruku elimo poslati potencijalnim volonterima? Koji marketinki alat e organizacija koristiti u pronalaenju volontera npr. letci, plakati, predavanja, prezentacije, radio i TV jingle.

    Postoje tri osnovna pristupa pronalaenju volontera te njima najvie odgovarajue me-tode/tehnike koje bi se koriste.

    PRISTUP PRONALAENJU VOLONTERAMETODE/TEHNIKE U PRONALAENJU VOLONTERA

    Otvoreni pristup

    Ukljuuje prenoenje informacije o potrebnim volonterima to irem broju ljudi. Polazi se od pretpostavke da je meu veim brojem ljudi vea vjero-jatnost da e se pronai pravi volonter. Ovaj pristup koristi se kada je organizaciji potreban velik broj volontera arolikih interesa, znanja, sposobnosti i kompe-tencija.

    objave u dnevnom tisku;informacija preko TV-a i radija jingle; internetska stranica organizacije i inte-rnetske stranice srodnih organizacija;distribucija letaka i plakata organizaci-je na razliitim mjestima u gradu; predavanja u zajednici u kojoj se na-laze korisnici

    Ciljano prikupljanje volontera

    Jasno definirate koja vam je ciljana sku-pina i svu svoju energiju usmjerite na uspostavljanje kontakata s njom. Ovaj pristup se preporuuje koristiti kada je potreban volonter sa specifinim zna-njima i vjetinama.

    ciljane prezentacije zainteresiranim grupama/pojedincima/organizacijamabroura/letakkoritenje usluga Volonterskog centra 3 - osobni kontakt s osobljem volonte-rskog centra ili koritenje on-line baze podataka (ukoliko postoji)

    Osobno prenoenja informacija

    irenjem dobrog glasa o organizaciji preko postojeih volontera, prijatelja i rodbine volontera, samih klijenata, pri-jatelja i rodbine samih klijenata, zaposle-nika, donatora, osoba iz susjedstva i sl.

    usmena predaja prijateljima, rodbini.

    3 Veina volonterskih centara prua usluge tzv burze volontera koja ukljuuje: prikupljanje i razmjenu podataka o osobama koje ele volontirati i organizacijama kojima su volonteri potrebni

  • Menadment volontera 35

    Kako bi organizacija lake pristupila cijelom procesu pronalaenja volontera preporua se izraditi plan pronalaenja volontera koji ukljuuje sljedeu vrstu informacija: naziv volo-nterske pozicije na kojoj e volonter biti angairan, broj potre-bnih volontera za obavljanje iste, gdje traiti volontere te to organizacija treba napraviti. Prilikom izrade navedenog plana organizacija ima priliku promisliti o izboru najprikladnije me-tode pronalaenja volontera koja je u skladu s mogunostima i resursima organizacije s jedne strane i lokalne zajednice u kojoj se trae volonteri s druge. Tako se u manjim mjestima nee koristiti radio ili TV jingle kao metoda pronalaenja vo-lontera nego oglasna ploa u sreditu mjesta i jednostavan le-tak izraen od strane organizacije koji e se ciljano distribuirati na lokacije u mjestu koje organizacija prepoznaje kao kljune s obzirom na profil volontera koji trai. Poznavanje strukture za-jednice je iznimno vano za adekvatno pronalaenje volontera u manjim ruralnim sredinama. Ukoliko postoji skupina graana organizirana u udruzi, vjerskoj zajednici, pa i politikoj stranci, takva organizacija moe biti dobar suradnik u pronalaenju volontera. Obrazovne ili zdravstvene ustanove takoer mogu postati mjesto informiranja o potrebi za volontiranjem. kole su vrijedan resurs za mobiliziranje volontera, naravno uz sva ogranienja vezana za volontiranje maloljetnika. Uspjena suradnja s jednom kolom moe osigurati volontere za pro-grame za starije dugi niz godina.

    Primjer iz prakse: Letak za pronalaenje volontera

    Izjave volontera:

    Uspjeno provedene volonte-rske aktivnosti dokazuju koliko se zajednikom suradnjom osoba tree ivotne dobi, volontera i lokalne za-jednice u dananje vrijeme moe doprinijeti unapreenju kvalitete ivljenja osoba starije ivotne dobi i obogatiti raznolikosti izvaninstitu-cionalnih usluga za starije.

    Dom za starije i nemone osobe u Osijeku ve dugi niz godina organizira volonterske aktivnosti. Koordinatori vo-lontera uz pomo Volonterskog centra Osijek osmiljavaju volonterske poslove, ukljuuju volontere u rad Doma i pruaju im kontinuiranu podrku.

    Volonteri svakodnevno uljepavaju i-vot korisnicima odlascima u etnje, kre-ativnim i informatikim radionicama te organiziranjem razliitih manifestacija i priredbi.

    ISKUSTVO U PRAKSI

    Dom za starije i nemone osobe Osijek

    Volonterka u etnji s korisnicom Doma

  • 36 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    Primjer iz prakse: Dom za starije i nemone osobe Volosko

    Naziv posla kojeg e volonter obavljati

    Potreban broj volontera

    Gdje traiti volontere?

    to Dom treba napraviti?

    Kurir 1-2 Srednja kola Opatija

    Kontaktirati Miru Verunicu i povezati je sa Snjeanom - dogovoriti zajedniki sa-stanak

    ilica/pomona radnica/ radnik u

    vearni1

    Volonterka SMART-a, Klub umirovljenika

    60+

    Kontaktirati volonterku iz baze i povezati sa Snjeanom, Snjeana treba dostaviti letak u klub 60+

    Asistent u kreativnim radioni-

    cama za likovno izraavanje

    1-2Likovna

    akademija

    Info plakat postaviti na Akademiju primijenjenih umjetnosti, razgovarati s potencijalnom volonterkom, Volonterski centar SMARTa, kontaktirati Udrugu Korak

    Voditelj pjevakog zbora 1

    amaterski pjevaki zborovi, Dom Turni/info listi na klubove

    umirovljenika

    Neli razgovarati s Lolom, info listi poslati na amaterske pjevake zborove na kojemu e biti navedeno da se trai profesor gazbenog

    Prilikom formuliranja poruke za pronalaenje volontera korisno je voditi rauna o sljedeem:

    poruka treba biti zanimljiva i poticajna kako bi zainteresirala osobu/e da se javi/e;poruka mora biti jednostavna i lako razumljiva izbjegavajte strune rijei i argon.testirajte poruku prije nego se poalje van organizacije;kroz poruku potencijalni volonteri moraju dobiti sve potrebne informacije (o potrebi, poticaj to ja mogu uiniti, gdje se javiti);poruka nikako ne smije zahtijevati dodatni napor potencijalnog volontera da razumije to se njome trai; organizacija ne bi smjela pristupiti slanju poruke i traiti volontere ako nema ve izraen opis volonterske pozicije

  • Menadment volontera 37

    Neki od primjera poruka koje se koriste u razliitim promotivnim materijalima u cilju pronalaenja volontera:

    INDIVIDUALNO DRUENJE SA STARIJOM OSOBOM

    Ukoliko osjeate da biste nekome uljepali dan i uinili neto dobro za sebe i drugoga, doite u Dom za starije i nemone osobe Maksimir i druite se sa starijom oso-bom. Uzajamnom komunikacijom uljepat ete vrijeme nekome, a pritom moda i stei novoga prijatelja.

    Nikada nije kasno za pruiti ruku onome kome je to potrebno, a pogotovo starijoj osobi koja se ponekad osjea usamljeno i naputeno.

    Ako smatrate da ste pozitivna i topla osoba, eljna dio svoga vremena pokloniti korisnicima Doma ovo je ide-alna prilika da to i uinite!

    ULJEPAJMO DAN STARIJIM OSOBAMA (ETNJE)

    Dragi volonteri,

    ukoliko elite odvojiti dio svoga vremena i pokloniti ga osobama koje su teko pokretne te im uljepati dan etnjama okolicom Doma ili parkom Maksimir, ovo je pravi projekt za Vas! :)

    etnje bi se odvijale jednom tjedno (srijedom) od 10-12h do parka Maksimir ili kvartom Ravnice. etnje su nami-jenjene korisnicima na stacionaru, koji se vode u grupnu etnju u kolicima.

    Za sve dodatne informacije obratite se na broj telefona 2351-168 socijalnoj radnici Ani tih!

    Izjave korisnika:

    Opet e mi oni doi, svjetlit u mojoj samoi.

    Mladi volonteri sa starijim su stano-vnicima uili kuhati tradicionalna jela, ivati tradicionalnu narodnu nonju njihovog kraja te izraivati tradicionalne predmete.

    Sve to su nauili iz pria svojih baka i djedova saeli su u prezentaciju Kako su ivjeli nai stari koja je na zoran nain prikazivala tradiciju i obiaje starijih stanovnika naeg kraja.

    ISKUSTVO U PRAKSI

    Udruga Otac Ante Gabri, Metkovi

    Kreativna radionica volontera i korisnika

  • 38 Zajednica za svaku dob - Prirunik o organiziranju volonterskih programa u skrbi za starije

    FILMSKE PROJEKCIJE ZA STARIJE POMO PRI ORGANIZACIJI

    Dragi volonteri i drage volonterke!

    Ako ste ljubitelj i poznavatelj filmske umjetnosti te elite svoje znanje i strast podijeliti s drugima, ovaj projekt je idealan za vas.

    Dom za starije i nemone osobe Sveta Ana ima elju organizirati filmske projekcije za svoje korisnike u prostorijama Doma na tjednoj bazi, a volonter bi pomagao pri samoj organizaciji, poevi od davanja prijedloga filmova koji bi se gledali.

    Ovim projektom elimo upotpuniti i uljepati dan naim korisnicima, a ako i vi elite sudjelovati u razveseljavanju starijih osoba te spojiti ugodno s korisnim - pridruite nam se.

    Selekcija i ukljuivanje volonteraKao rezultat uspjenih aktivnosti organizacije vezanih za pronalaenje volontera, svaka

    organizacija moe oekivati da e se graani zainteresirani za volontiranje poeti javljati u organizaciju sa eljom da se ukljue u rad organizacije. Mnogi se problemi mogu izbjei pravilnim odabirom volontera. Tijekom procesa odabira volontera, potrebno je objasniti sta-ndarde rada organizacije i saznati oekivanja potencijalnog volontera te pratiti ispunjavanje istih tijekom volontiranja. Kroz takvu praksu lake se svakog novog volontera usmjerava na najprikladniji zadatak. Kao dio selekcije i ukljuivanja volontera svaka organizacija treba organizirati prijemni razgovor intervju i pripremiti prijavnicu za volontere (prilog 5). Prilikom voenja razgovora s potencijalnim volonterom korisno je obratiti pozornost na sljedee:

    osigurati vrijeme za voenje razgovora te sigurnost da se osobu iz organizacije koja vodi razgovor s potencijalnim volonterom nee prekidati tijekom razgovora;aktivno sluanje; volonteri e sigurno biti zainteresirani za informacije o organizaciji u kojoj su se odluili volontirati, stoga je potrebno odgovarati na pitanja volontera o organizaciji otvoreno i iskreno;korisno je pripremiti pisane materijale o organizaciji koji se mogu ponuditi zainteresira-nom volonteru;vano je ne davati obeanja za koja organizacija nije sigurna da se mogu realizirati;volonteru treba predstaviti volontersku poziciju jasno i otvoreno;kroz razgovor s potencijalnim volonterima korisno je upoznati njihove motive i po-vezati s poslovima koji mogu osigurati njihovo ispunjenje

  • Menadment volontera 39

    Orijentacija i trening volonteraOrijentacija i trening odnosno obuka su sastavni dio sva-

    kog volonterskog iskustva bez obzira o kakvoj se volonte-rskoj poziciji radi i koliko ce dugo volontiranje trajati. Sama opsenost orijentacije i treninga volontera ovisiti e o volo-nterskoj poziciji. Bez obzira na opsenost orijentacije i treninga svaka organizacija treba voditi rauna da se bar dio panje na samom poetku posveti predstavljanju organizacije volonteru (svrha postojanja, organizacijskoj strukturi i ljudskim resu-rsima, profilu korisnika, uslugama koje organizacija prua za svoje korisnike, volonterskim pravima i oekivanjima, opisima volonterskih pozicija itd.).

    Korisno bi bilo imati volonterske prirunike/orijentacijske pakete za volontere koji bi sadravali kratku povijest orga-nizacije, njene usluge i aktivnosti, volonterske mogunosti i oekivanja, pravilnike, procedure i dnevne informacije. Budui da se organizacije uvelike razlikuju po svojim volonterskim programima, nemogue je ponuditi standardni orijentacijski model to i nije namjera ovog prirunika. Meutim, osnovne informacije koje su ovdje navedene mogu koristiti organizaciji kao smjernice u izradi vlastitih volonterskih prirunika.

    Prilikom pripreme orijentacije i treninga/obuke za volo-ntera treba voditi sljedeim pitanjima:

    Kako emo volontere pripremiti za aktivnosti koje e obavljati?Koje informacije, znanja i vjetine trebamo prenijeti na volontere prije nego zaponu sa volontiranjem u naoj organizaciji?Imamo li pripremljenu opremu i prostor za rad volo-ntera? Tko e volontere obuavati?

    Dobra praksa je pozvati volontera koji ve volontira da su-djeluje na o