Embed Size (px)
Citation preview
1
2
Strategija razvoja Kantona 10 izrađena je uz podršku Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP),
zajedničke inicijative Vlade Švicarske i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH
Stavovi i mišljenja izneseni u dokumentu ne odražavaju nužno stavove i mišljenja
Vlade Švicarske ili UNDP-a
Princip jednakopravnosti spolova je integriran u dokument kao jedan od temeljnih principa. S tim
u vezi, pojedini izrazi koji se koriste u muškom rodu (npr. premijer, načelnik, i sl.) su neutralni i odnose
se i na muškarce i na žene
3
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................. 4
2. METODOLOGIJA KREIRANJA STRATEGIJE RAZVOJA ................................................ 6
3. STRATEŠKA PLATFORMA .............................................................................................. 7
3.1. Izvod iz Socio-ekonomske analize .......................................................................................................................... 7 3.1.1. Geopolitičke i prirodne karakteristike Kantona 10 ..................................................................................... 7
3.1.2. Demografske karakteristike i kretanja .......................................................................................................... 7
3.1.3. Gospodarstvo..................................................................................................................................................... 8
3.1.4. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada .....................................................................................................16 3.1.5. Društvene djelatnosti i društveni razvoj .....................................................................................................19
3.1.6. Javna infrastruktura ........................................................................................................................................23
3.1.7. Zaštita okoliša i komunalna infrastruktura .................................................................................................24 3.1.8. Upravljanje razvojem......................................................................................................................................27
3.1.9. Analiza proračuna ...........................................................................................................................................29
3.2. Pregled unutarnjih i vanjskih faktora ..................................................................................................................31
3.3. Strateško fokusiranje ..............................................................................................................................................33
3.4. Vizija razvoja .............................................................................................................................................................34
3.5. Strateški ciljevi sa pokazateljima utjecaja ..........................................................................................................35
3.6. Prioriteti sa pokazateljima rezultata....................................................................................................................38
3.7. Veza s planskim dokumentima .............................................................................................................................43
4. PROGRAMSKI OKVIR.....................................................................................................44
4.1. Mjere po strateškim ciljevima ...............................................................................................................................44
4.2. Indikativni financijski i terminski okvir ................................................................................................................94
4.3. Institucionalni i organizacijski okvir za provedbu Strategije ....................................................................... 100
4.4. Plan praćenja, izvještavanja, evaluacije i revizije Strategije ........................................................................ 103
PRILOZI ......................................................................... ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED.
Prilog 1: Operativni trogodišnji plan sa financijskim okvirom ..................................... Error! Bookmark not defined.
Prilog 2: Makro i sektorski indikatori razvoja ................................................................................................................ 104
Prilog 3: Sumarni pregled pokazatelja utjecaja i pokazatelja rezultata ................................................................... 105
4
1. Uvod
Strategija razvoja Kantona 10 za razdoblje 2016-2020. godine je strateški dokument koji sadrži
utvrđene prioritete u razvoju i predstavlja putokaz za sveukupan razvoj Kantona, uzimajući u obzir
sve njegove dimenzije: gospodarsku, društvenu, okolišnu i prostornu.
Strateško planiranje razvoja nalažu europske prakse strateškog planiranja, a kako bi se na taj način
omogućilo korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova EU. Dokument je urađen u skladu sa
europskom praksom i dinamikom strateškog planiranja (razdoblje do 2020. godine). Obveznost izrade
strategije nalažu i nova zakonska rješenja u oblasti razvojnog planiranja u Federaciji BiH. U proceduri
je usvajanje Zakona o strateškom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH i izmjena Uredbe
Vlade Federacije BiH koja regulira pitanja strateškog planiranja.
Predstavnici rukovodstva Vlade Kantona 10 angažirali su se u procesu izrade Strategije razvoja vođeni
uvjerenjem da strateško planiranje predstavlja ključni instrument za proaktivno i odgovorno
upravljanje razvojem. Proces izrade Strategije, podržan od strane Kantonalne Skupštine, započet je
potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između Predsjednika Kantonalne Vlade i Razvojnog
programa Ujedinjenih naroda (UNDP) početkom 2014. godine, te formiranjem radnih tijela
Županijskog odbora za razvoj (ŽOR) i Partnerske grupe (PG) za razvoj.
Vizija razvoja i strateški ciljevi razvoja Kantona definirani su na razdoblje od 5 godina.
Vizija glasi:
Vizija će se ostvariti kroz realizaciju tri strateška cilja:
SC 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i povećanje zaposlenosti;
SC 2. Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša;
SC 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja
kvalitete života.
Strategija obuhvaća programski okvir sa prioritetnim mjerama u svakom sektoru i operativni
trogodišnji plan implementacije. Financijski okvir za provođenje Strategije usklađen je sa
mogućnostima proračuna i sa dostupnim izvorima financiranja u razdoblju do 2020. godine.
Preduvjet kvalitetne i pravovremene implementacije Strategije je prepoznavanje njenog značaja od
strane sveukupne lokalne zajednice i viših razina vlasti, ali i uspostavljanje predviđenih struktura za
upravljanje razvojem i sveukupnu operacionalizaciju Strategije. To je zadatak rukovodstva Kantona u
razdoblju koji slijedi.
Moderna zajednica temeljena na načelima održivog gospodarstva u kojoj žive poduzetni i
zadovoljni ljudi, Županija koji optimalno iskorištava svoje potencijale i pozitivno utječe na
poslovno okruženje sa očuvanim okolišem i kulturnim naslijeđem koji ju čine privlačnom
za investicije, život i turističku posjetu.
5
6
2. Metodologija kreiranja Strategije razvoja
Strategija razvoja Kantona 10 za razdoblje 2016-2020. godina pripremljena je prema Metodologiji za
planiranje razvoja Kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine. Metodologija je pripremljena u sklopu
Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP) i rezultat je opsežnih konzultacija, preporuka i
zaključaka Radne grupe za harmonizaciju planiranja razvoja na razini Kantona u FBiH, sastavljene od
predstavnika Kantona, jedinica lokalne samouprave i federalnih ministarstava, uz koordinaciju
Federalnog zavoda za programiranje razvoja. U primjeni metodologije vodilo se računa o
usuglašenosti sa standardiziranom Metodologijom za integrirano planiranje lokalnog razv oja -
MiPRO1, koja je preporučena za strateško planiranje razvoja lokalnih zajednica u BiH.
Proces je operativno vodio ŽOR, a u tijeku procesa stvoreni su mehanizmi za sudjelovanje šireg kruga
socio-ekonomskih sudionika, dominantno kroz rad Partnerske grupe – konzultativnog tijela kojeg čine
predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora. Poseban naglasak je stavljen na uključivanje i
odgovarajuće prepoznavanje potreba potencijalno ranjivih kategorija stanovništva.
Vodeći principi na kojima se zasniva Županijska Strategija razvoja su održivost i socijalna uključenost.
Održivost kao princip integrira ekonomski i aspekt životne sredine, dok princip socijalne uključenosti
podrazumijeva jednake šanse za sve i pravičnost u smislu identificiranja potreba i in teresa
marginaliziranih i socijalno isključenih grupa građana. Nadalje, Strategiju karakterizira integriran
pristup razvoju (ekonomski, društveni i aspekt zaštite životne sredine promatrani kao neodvojivi
dijelovi jedne cjeline) i participacija (svi zainteresirani sudionici su angažirani i doprinijeli su izradi
Strategije).
Polazna točka za izradu Strategije razvoja bila je analiza postojećih strateških dokumenata, razina
njihove realizacije, te stupnja razvijenosti ljudskih resursa potrebnih za izradu i implementaciju
Strategije. Noseći i najvažniji dio Strategije predstavlja njen strateški dio, tj. strateška platforma, koja
obuhvaća izvod iz socio-ekonomske analize, strateške fokuse, viziju razvoja i strateške ciljeve razvoja.
ŽOR je, u suradnji sa sektorskim grupama i Partnerskom grupom za razvoj, izradio operativni plan za
realizaciju Strategije sa nizom mjera i projekata za poboljšanje kvalitete života u Kantonu 10. U
završnom dijelu procesa, ŽOR je izradio financijski okvir Strategije, koji je usklađen sa županijskim
Proračunom. Okvirni operativni planovi su izrađeni za slijedeće tri godine. Prioritetni programi i
projekti predstavljaju dobar temelj za korištenje domaćih izvora sredstava i pristup vanjskim
fondovima, poput IPA programa Europske unije i drugih programa potpore u BiH.
Dokument Strategije razvoja sadrži ključne smjernice za razvoj Kantona 10 u okviru ekonomskog,
društvenog i plana zaštite i unaprjeđenja životne sredine, uz poštivanje prostornog aspekta. Pri izradi
Strategije posebno se vodilo računa o ostvarivanju horizontalne intersektorske usklađenosti, te
vertikalne usklađenosti Strategije sa strategijama i planovima na drugim razinama. Dodatni značaj
poklonjen je inicijativama međuopćinske i međuKantonalne suradnje.
1 MiPRO je naziv metodologi je nastao od prvih s lova (metodologi ja za integri ra no planiranje razvoja općina), sa
s imboličnim značenjem: da smo mi, koji participativno planiramo na lokalnoj razini, proaktivni, dakle da obl ikujemo svoju budućnost.
7
3. Strateška platforma
3.1. Izvod iz Socio-ekonomske analize
3.1.1. Geopolitičke i prirodne karakteristike Kantona 10
Ustrojstvo Kantona 10 rezultat je Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH koji je potpisan u Daytonu
1995. godine. Kanton 10 se nalazi u jugozapadnom dijelu BiH i u unutrašnjosti graniči s četiri Kantona
u Federaciji BiH (Unsko-sanska Kanton, Srednjobosanska Kanton, Hercegovačko-neretvanska Županija
i Zapadno-hercegovačka Županija) i Republikom Srpskom. Kanton 10 graniči sa Republikom
Hrvatskom, a time i Europskom Unijom. Ova Kanton je po površini najveća Kanton u Federaciji BiH –
prostire se na 4.934 km2, što čini 19% površine Federacije BiH, i obuhvaća šest općina: Livno,
Tomislavgrad, Kupres, Drvar, Bosansko Grahovo i Glamoč.
Slika 1 Geografski položaj Kantona 10 u FBiH i BiH
Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Canton_10_in_Federation_of_Bosnia_and_Herzegovina
U Kantonu prevladavaju vapnenačke planine od kojih je najpoznatija Dinara kao dio planinskog lanca
Dinarida. Kanton 10 obiluje krškim poljima, od kojih su najveća Livanjsko, Duvanjsko i Kupreško polje.
Projekt auto-ceste „Koridor Vc“ neće imati značajniji utjecaj na prometnu povezanost Kantona 10 s
ostalim područjima u BiH kao što će to imati auto-cesta Banja Luka- Split. Velik značaj ima i Jadranska
autocesta, kao veza prema zapadnoeuropskim zemljama.
3.1.2. Demografske karakteristike i kretanja
Prema podacima popisa stanovništva iz 1991. godine na području Kantona obitavalo je 115.726
stanovnika, s malom gustoćom naseljenosti (23 stanovnika/km2). Preliminarni rezultati popisa
stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine pokazuju da trenutno na razini Kantona
obitava 90.727 stanovnika, odnosno 3,8% stanovništva FBiH ili 2,4% stanovništva BiH. Gustoća
naseljenosti je niža i iznosi 18 stanovnika/km2. Brojem stanovnika ovaj Kanton je osma po veličini u
FBiH. Gotovo 80% ukupnog stanovništva Kantona 10 živi u dvije općine – Livno i Tomislavgrad. U
posljednjih pet godina u Kantonu se bilježi pad prirodnog priraštaja, što se dovodi u vezu sa
pojačanim iseljavanjem stanovništva i visokom stopom nezaposlenosti.
8
Starosna struktura stanovništva ukazuje da Kanton 10 ima relativno starije stanovništvo u odnosu na
strukturu stanovnika FBiH. Prema podacima iz 2012. godine mladog stanovništva od 0 do 14 godina
je 17,1%, a stanovništvo staro 65 i više godina čini 14,2%. Približno 65% stanovništva Kantona pripada
starosnoj grupi radno sposobnog stanovništva od 15 do 64 godine.
Ne postoje službeni podaci o ukupnom iseljenom stanovništvu iz Kantona 10. Prema procjenama, u
razdoblju 2007 – 2013. godina, najviše iseljenika naselilo se u Hrvatsku (oko 55%) i Srbiju(38%), a
ostatak iseljenika registriran je u Njemačkoj, Austriji, Australiji, SAD-u i Švicarskoj. Oko 13% iseljenika
je u dobi između 19 i 24 godine, te 20% u dobi od 25 do 34 godine.
3.1.3. Gospodarstvo
Pokazatelji razvoja
Bruto društveni proizvod (BDP) u Kantonu 10 je 2013. godine iznosio 420 milijuna KM. BDP po glavi
stanovnika je iznosio 5.327 KM, što je za 10 % više u odnosu na 2009. godinu. I pored ovog
povećanja, analiza trenda BDP-a po stanovniku u Kantonu 10 u odnosu na druge Kantone u
posljednjih pet godina pokazuje da je Kanton 10 u kontinuitetu druga najsiromašnija Kanton u FBiH
prema ovom parametru (Grafikon 1).
Grafikon 1 Kretanje BDP-a u KM po stanovniku po kantonima u BiH u periodu 2009-2013
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
2009 2010 2011 2012 2013
HBŽ
USK
POK
TK
ZDK
BPK
SBK
HNK
ZHK
SK
Izvor: Federalni zavod za planiranje razvoja
Najveći ostvareni BDP po općinama u 2013. godini je u općini Livno (preko 200 milijuna KM), a
najmanji u općinama Bosansko Grahovo i Glamoč (oko 17 milijuna KM u svakoj od općina), što
ukazuje na velike razlike u razvijenosti pojedinih općina na prostoru Kantona 10. Grafikon 2
uspoređuje kretanje BDP-a po stanovniku u šest općina u Kantonu 10, na razini Kantona, FBiH i BiH.
9
Grafikon 2 Kretanje BDP u KM po stanovniku u Kantonu 10 2009 – 2013
Izvor: Federalni zavod za planiranje razvoja, Makroekonomski pokazatelji po Kantonma
Prema podacima Federalnog zavoda za planiranje razvoja, indeks razvijenosti 2 u Kantonu 10 u 2013.
godini iznosio je 60,6; te je za 39,4% bio niži od prosjeka FBiH. Po ovom indeksu Kanton se nalazi na
pretposljednjem mjestu od svih Kanton u FBiH.
Tabela 1 Kretanje osnovnih ekonomskih pokazatelja u Kantonu 10, u razdoblju 2009.-2013. godina
KANTON 10 2009 2010 2011 2012 2013
BDP /PS u KM 4.842 4.789 4.991 5.157 5.327
BDP/PS sudjelovanje u FBiH 62,8 63,3 70,6 74,9 74,1
Stopa zaposlenosti u % (aktivno stanovništvo) 53,6 52,4 52,3 51,81 49,6
Stopa nezaposlenosti u % (aktivno stanovništvo) 46,4 47,7 47,7 48,19 50,4
Broj učenika na 1000 stanovnika (OŠ i SŠ) 109 95 106
FBiH 2009 2010 2011 2012 2013
BDP/PS u KM 6.516 6.582 6.820 7.001 7.188
Stopa zaposlenosti u % (aktivno stanovništvo) 54,6 54,6 54,3 53,19 52,6
Stopa nezaposlenosti u % 44,8 45,4 45,7 46,81 47,4
Broj učenika na 1000 stanovnika - - 135 133 130
Izvor: Federalni zavod za planiranje razvoja.
Poslovni subjekti Kantona 10
Na prostoru Kantona 10 je do 2014. godine registrirano ukupno 4.789 poslovnih subjekata (pravne i
fizičke osobe, tijela državne vlasti i uprave, te lokalne vlasti i uprave) što u odnosu na broj
registriranih poslovnih subjekata u FBiH predstavlja tek 4,72%. Međutim, prema podacima iz 2013.
godine, broj poslovnih subjekata po glavi stanovnika za Kanton 10 iznosi 60,1. S obzirom da ovaj
pokazatelj za FBiH iznosi 55,1 može se zaključiti da Kanton 10 ima zadovoljavajuću poziciju u odnosu
na FBiH i većinu Kantona.
2 Prema metodologiji Federalnog zavoda za planiranje razvoja, indeks razvijenosti Kanton radi se na temelju 5 pokazatelja – stupanj zaposlenosti, stupanj nezaposlenosti, broj učenika osnovnih i srednjih škola na 1000 stanovnika, GDP po glavi stanovnika i odsutno stanovništvo u odnosu na 1991. godinu.
10
U ukupnom broju registriranih poduzeća dominiraju mikro i mala poduzeća (Tabela 2). Oko 90%
radne snage zaposleno je u mikro poduzećima, koja ne stvaraju znatnu dodatnu vrijednost, ili velikim
poduzećima, čija je budućnost neizvjesna. Oko 15% ukupne radne snage zaposleno je u oblasti
trgovine, gdje je evidentna zastupljenost velikih trgovačkih tvrtki 3.
Tabela 2 Broj registriranih poduzeća prema broju zaposlenih u HB županiji u periodu 2010-2013. godina
Vrsta poduzeća4 2010 2011 2012 2013
Mikro 531 466 490 460
Mala 158 150 163 161
Srednja 21 20 21 20
Velika 5 5 5 4
Ukupno: 715 641 679 645 Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, 2014.
Na području Kantona 10 je u 2013. godini bilo 1.964 obrta, što čini manje od 4% obrta u FBiH (50.695
obrta). Najviše obrtnika ima općina Tomislavgrad 29,17% ukupnog broja svih registriranih obrta na
području Kantona 10. Slijede općina Livno (28,3%), Drvar (22,55%), Glamoč (7,74%), Kupres (6,21%) i
Bosansko Grahovo (6%) (Grafikon 3).
Grafikon 3 Kretanje BDP u KM u Kantonu 10 2009 – 2013
Izvor: Ministarstvo gospodarstva Kantona 10
Prema vrsti djelatnosti, najveći je udio trgovačkih, ugostiteljskih i zanatskih obrtničkih samostalnih
djelatnosti. Od ukupnog broja registriranih samostalnih djelatnosti na području Kantona 10 u 2013.
godini, 28,1% je bilo registrirano za djelatnost trgovine, popravke motornih vozila, motocikla i
predmeta za vlastitu uporabu i domaćinstva, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (25,4%), te u
sektoru ugostiteljstva (20,97%). Po zastupljenosti slijede obrti u ostalim uslužnim djelatnostima
3 Na prostoru Kantona pored trgovačkih lanaca Konzum i FIS, djeluju i lokalni trgovački centri i to: Pavić,
Ivanović i Matković u Livnu; Violeta , Baković i Kamensko na području Tomislavgrada, te TP Oaza u Drvaru. 4 Klasifikacija poduzeća prema broju zaposlenih prikazana je u skladu s EU standardima : mikro – od 1 do 9 zaposlenih, mala – od 10 do 49 zaposlenih, srednja – od 50 do 250 zaposlenih i velika – preko 250 zaposlenih.
11
(7,64%), prerađivačkoj industriji (5,45%), prijevoz i skladištenje (4,32%). 5 Ova struktura je veoma
slična strukturi obrtničkih djelatnosti u FBiH6.
Podrška poslovanju
U Kantonu 10 Gospodarska komora i Obrtnička komora pružaju određenu potporu poslovnim
subjektima. Vlada Kantona 10 imala je godišnji program poticaja za malo i srednje poduzetništvo u
obliku subvencije kamata na odobrene kredite poslovnih subjekata. Ta potpora je izostala u nekoliko
zadnjih godina. Potpora koju je 2014. godine Vlada Kantona 10 odobrila poslovnim subjektima bila je
vezana za industrijsku proizvodnju sa iznosom od 175.000 KM.
U razvoj poduzetničkih zona, koje bi mogle biti ključni segment razvoja pojedinih lokalnih zajednica,
nije se intenzivnije ulagalo do 2008. godine7. U razdoblju 2008-2013. godina napravljeni su pozitivni
pomaci kada je u općini Livno na prostoru poslovne zone Jug omogućeno kupovanje zemljišta svim
poduzetnicima po cijeni 1 KM/m2, uz uvjet da se vrši zapošljavanje u proizvodnoj djelatnosti.
Trenutno u Županiji ima 8 poslovnih zona, koje su smještene u tri općine (Livno, Tomislavgrad,
Kupres). U poslovnim zonama Jug i Vučilov Brig prevladavaju mala i srednja poduzeća sa po 1-9
zaposlenih i 10-50 zaposlenih. Privlačenjem investitora u poslovne zone, čiji je kapacitet neiskorišten,
omogućilo bi se zapošljavanje više stanovnika. Prilikom pokretanja posla postoje značajna
administrativna ograničenja, uglavnom vezana za dugotrajan proces ishođenja potrebnih dozvola za
pokretanje posla, što obeshrabruje potencijalne investitore, te je identificirana potreba da se radi na
uklanjanju administrativnih barijera.
Analiza uvoza i izvoza
Iz Tabele 3 vidi se da je od 2011. godine pokrivenost uvoza izvozom u konstantnom padu zbog
negativnih kretanja na tržištu, gospodarske krize koja je pogodovala zatvaranju poslovnih subjekata i
samim time utjecala na smanjenje količine proizvodnje i izvoza domaćih proizvoda. Najveći izvoznici
sa prostora Kantona 10 su zastupljeni u drvnoj industriji, gdje se izvozi drvna masa kao poluproizvod i
najvećim dijelom kao sirovina; slijedi mljekarska industrija gdje se izvoze gotovi proizvodi, kao š to je
poznati Livanjski sir. Uvoz u Kanton 10 koji je u znatnoj mjeri ispred izvoza prednjači u uvozu
prehrambenih proizvoda i potrepština što znatno otežava domaću proizvodnju i stvara veliku
konkurenciju domaćim subjektima ponajviše u dosta nižim cijenama proizvoda iz uvoza.
Tabela 3 Robni izvoz i uvoz na području Kantona 10 u periodu 2010-2013. godina
2010 2011 2012 2013
Izvoz 116.150.000 184.232.883 113.448.000 80.666.000
Uvoz 194.368.000 260.726.143 186.071.000 163.442.000 Saldo VTB -78.218.000 -76.493.530 -72.623.000 -82.776.000
Pokrivenost uvoza
izvozom (%) 59,76 70,66 60,97 49,35
Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2013.
Industrija
5 Prema zakonu FBiH trgovinske i ugostiteljske radnje se ne klasificiraju kao obrti, ali u kontekstu ove analize i prema vrsti djelatnosti, vlasničkoj strukturi i prosječnom broju zaposleni h možemo ih svrstati u istu grupu poslovnih subjekata. 6 Izvor: Federacija BiH u brojkama, 2014. 7 Te godine je Federalno Ministarstvo poduzetništva i obrta pokrenulo projekt razvoja poduzetn ičkih zona na prostoru FBiH.
12
U Kantonu 10 u sektoru industrije 2013. godina je bila teška u većim industrijskim subjektima i to u
poduzećima Kapis TKT i Finvest. Privatna tvrtka Kapis TKT (tvornica kablova) bila je pod stečajem
2013. godine i otkupljena je od stane Athabasca Investment TKT. Tvornica je nastavila s
proizvodnjom, trenutno upošljava 50-tak radnika sa tendencijom povećanja broja zaposlenih. U
oblasti drvne industrije, koja je u teškoćama već dulje vrijeme, dogodilo se i to da je tvrtka Finvest -
Drvar definitivno zatvorila svoje pogone i prestala s radom, uslijed nepotpisivanja ugovora sa ŠGD
„Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres. Posljedica toga je i otpuštanje velikog broja radnika (oko 450),
što je izazvalo velike socijalne probleme i druge negativne posljedice.
Indeks opsega industrijske proizvodnje za 2013/2012. godinu u Kantonu 10 je iznosio 79,48, što je
relativno nisko u odnosu na FBiH gdje je indeks 105,3.
Rudarstvo
Rudarstvo u Kantonu 10 spada u relativno razvijene gospodarske grane. Kanton 10 ima zalihe
energetskih mineralnih sirovina (ugalj, područja Čelebić i Kongora), a i značajne zalihe drugih sirovina
(kamen, boksit, itd.). Ležište uglja Kongora je već eleborirano i revidirano, ali je izgradnja TE Kongora
još uvijek neizvjesna. Trenutno jedini rudnik uglja u Kantonu 10 je J.P. „Tušnica“ gdje se eksploatira
mrki ugljen i lignit, ali je u vrlo teškoj situaciji. O temi konsolidacije ovog rudnika radi se već dulje
vrijeme zajedno sa Javnim Poduzećem Elektroprivrede Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne Mostar i u
tim aktivnostima sudjeluju Vlada i Skupština Kantona 10.
Šume u privredi
Na području Kantona 10, većina šumskog fonda nalazi se u državnom vlasništvu (prema neslužbenim
procjenama preko 80% šuma i šumskog zemljišta je u državnom vlasništvu) 9. Podaci za državne šume
preuzeti su iz katastra ŠGD “Hercegbosanske šume“ i prema ovom izvoru ukupna površina pod
šumom i šumskim zemljištem u državnoj svojini na području Kantona 10 iznosi 284.277,00 ha. To čini
oko 23% ukupne površine državnih šuma u FBiH.
Tabela 4 Šumske površine kojima gazduje ŠGD „Hercegbosanske šume“ 10
Šumarija POVRŠINE (ha)
Visoke šume Izdanačke šume Goleti UKUPNO
Drvar 23609 11503 6101 41214
Glamoč 30708 3502 24964 59176
B.Grahovo 22582 9081 11328 42993
Kupres 17114 1942 7973 27031
Livno 7151 16876 34004 58032
Tomislavgrad 6069 10282 39479 55831
UKUPNO 104.580,40 51.012,96 128.322,46 284.277,00
Izvor: “Hercegbosanske šume”, Plan poslovanja 2013 -2015.
Drvna zaliha četinara predstavlja oko 60% ukupne drvne zalihe. Iz prethodne tabe le vidljivo je da je
veliki postotak šuma i šumskog zemljišta neobraslo šumsko zemljište, odnosno goleti (45,2%), dok na
visoke šume od ukupnog šumskog zemljišta otpada 36,83%. Na cijelom području Kantona 10
8 Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013. 9 S obzirom da službeni podaci o stanju šumskog fonda u privatnom vlasništvu, na predmetno m području, ne postoje, isti nisu razmatrani u ovom dokumentu. 10 Izvor: ŠGD „Hercegbosanske šume“ –Plan poslovanja 2013-2015
13
izdanačke šume zauzimaju 17,97%. U ukupnoj bilanci, obraslo šumsko zemljište zauzima 30,79%
područja Kantona (Tabela 5), što je ispod prosjeka šumovitosti Bosne i Hercegovine koji iznosi 53%.
Međutim, kada gledamo šumovitost relativno u odnosu na drvnu masu i broj stanovnika ona
predstavlja 59.616 kubika od 223.480 kubika u FBiH, što je značajan udio (26,7%) i ukazuje na
konkurentnu gospodarsku granu.
Tabela 5 Bilansi šuma i šumskog zemljišta po općinama Kantona 10
Općina
Površina
općine
(ha)
Površina
šumskog
fonda (ha)
Učešće
šumskog
fonda (%)
Površina
šibljaka i goleti
(ha)
Učešće
šibljaka i goleti
(%)
Bosansko Grahovo 79.170 28.833,25 36,42 35.065,94 44,29
Drvar 56.102 33.186,19 59,15 12.020,67 21,43
Glamoč 104.551 35.068,96 33,54 52.179,38 49,91
Kupres 57.309 18.221,89 31,80 14.801,94 25,83
Livno 98.891 21.449,69 21,69 39.065,80 39,50
Tomislavgrad 97.381 15.166,83 15,57 53.823,28 55,27
UKUPNO 493.404 151.926,81 30,79 206.957,00 41,95
Izvor: “Hercegbosanske šume”, Plan poslovanja 2013 -2015
Iz gornje tabele je vidljivo da šume i šumsko zemljište Kantona pokrivaju 72,74 %11 ukupnog područja.
Najšumovitija općina Kantona jeste Drvar. Međutim, proizvodnja i prodaja šumskih sortimenata
stagniraju u proteklih pet godina; proizvodnja se u prosjeku kreće oko 410.000 m 3, a prodaja je
prosječno 370.000 m3 s opadajućim trendom (u 2014. godini opseg prodaje je 30% manji u odnosu na
2010. godinu)12. Općenito se može reći da je i pored značajnog šumskog resursa, kao i postojanja
tradicije u drvoprerađivačkoj industriji, korištenje šuma u gospodarske svrhe na niskoj razini, što
uključuje nizak stupanj valorizacije nedrvnih šumskih proizvoda (npr. šumski plodovi za prehranu,
proizvodi za industrijsku preradu) i korištenja šuma i šumskog zemljišta za potrebe stočarstva, odmor
i rekreaciju.
Turizam i ugostiteljstvo
Promet u ugostiteljstvu na području Kantona 10 od 2009. godine je u stalnom porastu. Ukupno
ostvareni promet u ugostiteljstvu za 2013. godinu, u iznosu od 3.071.718 KM, je u odnosu na 2012.
godinu veći za 13%, a u odnosu na 2009. godinu je gotovo dvostruko veći (Tabela 6). To ukazuje na
činjenicu da turizam i ugostiteljstvo imaju potencijal za dalji rast i razvoj.
Tabela 6 Promet u ugostiteljsvu u (000 KM)
2009 2010 2011 2012 2013
Privatna svojina 1.602.716 1.591.739 1.958.915 2.670.742 3.071.718
Mješovita svojina 43.708 46.954 43.190 30.800
UKUPNO 1.646.426 1.638.693 2.002.105 2.701.542 3.071.718
Izvor: Vlada Kantona 10, 2014.
Na području Kantona 10 u okviru pružanja usluga u ugostiteljstvu registrirano je 26 hotela i motela.
Najznačajniji je promet u zimskom turizmu gdje se ističe Kupres sa svojim smještajnim kapacitetima i
ostalim uslugama zimskog turizma. Broj dolazaka turista varira približno oko istog broja kroz sve
godine praćenja dolazaka – period 2011-2013. godina (Grafikon 4). Najveći broj ostvarenih noćenja je
11 U ove bilance su uključene i površ ine š ibljaka i goleti . 12 Izvor: Kanton 10 u brojkama 2014
14
bio u 2012. godini. Ako se pogleda broj raspoloživih ležajnih kapaciteta, on raste iz godine u godinu te
je u 2013. godini (689) veći u odnosu na 2011. godinu (607) za 13,5%. Sa ciljem privlačenja većeg
broja turista potrebno je poboljšati turističku infrastrukturu i podići kvalitetu turističke ponude,
posebno postojeće smještajne kapacitete.
Grafikon 4 Dolasci i noćenja turista u HB županiji u razdoblju 2011-2014
Izvor: Vlada Kantona, 2014.
15
Poljoprivreda
U strukturi poljoprivrednog zemljišta Kanton 10 ima najviše pašnjaka (49,38%), a oranice ne
predstavljaju značajan udio poljoprivrednog zemljišta (6,07%). Površina pod voćnjacima je
zanemariva, sa ispod 1% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta. Kanton 10 ima blizu 80.000
hektara zemljišta pod livadama, što je duplo više površina pod livadama nego u sljedećoj najvećoj
županiji prema ovom parametru, Unsko-sanskoj koja ima 40.000 hektara livada. Po površini oranica,
bašta i vrtova, Kanton 10 dijeli treće mjesto sa Srednjobosanskom županijom, sa oko 50.000 hektara
ovog zemljišta.
Prema podacima Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Mostar ratarske kulture Kantona 10, u kojima
prednjači ječam i zob, u ukupnom udjelu poljoprivrednih površina ratarskog zemljišta FBiH sudjeluju
sa oko 7%. Analizom poljoprivredne proizvodnje uočen je blag porast proizvodnje raži, travnato -
djetelinskih smjesa i kukuruza-zelenog, a smanjena proizvodnja pšenice i kukuruza u zrnu.
U stočarstvu se bilježi porast stoke u govedarstvu, ovčarstvu, svinjogojstvu i veći razvoj pčelarstva. Po
broju goveda i koza Kanton 10 je na 5. mjestu, a po broju ovaca na 6. mjestu među Kantonima u FBiH
(Tabela 7). Samim tim povećana je i proizvodnja sira, mlijeka, vune, meda, i drugih stočnih proizvoda.
Primijetan je i rast zapošljavanja u poljoprivredi.
Tabela 7 Brojčano stanje stoke u odnosu na Kantone u FBiH
2013 Goveda Ovce Svinje Konji Perad/u
hilj. grla Koze Košnice pčela
ŽS 9.303 36.410 299 351 870 1.760 13.110
ZHŽ 5.342 14.059 7.035 34 98 2.010 13.292
HNŽ 11.376 95.070 11.632 497 154 13.375 36.400
TŽ 58.608 58.236 7.218 1.518 9.051 4.299 44.470
SBŽ 32.865 96.010 16.315 1.365 235 3.807 21.140
USŽ 34.820 76.635 4.211 894 349 2.705 33.884
KANTON
10 19.280 52.507 6.901 235 78 3.056 8.337
POŽ 3.449 460 23.580 39 516 190 3.405
BPŽ 2.038 16.000 78 151 19 942 9.150
ZDŽ 40.201 78.392 11.380 810 1.929 8.469 31.638
Izvor: Federalni zavod za planiranje razvoja , 2013.
U voćarstvu se najviše uzgajaju jabuke, šljive i orasi, a značajan je i broj stabala trešanja, višanja i
krušaka. U posljednjih nekoliko godina broj rodnih stabala nije značajnije porastao (Tabela 8). Razlog
tome krije se u činjenici da su uvjeti za voćarstvo (klima, zemljište) komparativno lošiji u odnosu na
druge grane poljoprivrede, te voćnjaci predstavljaju najmanji udio u postotku obradivog
poljoprivrednog zemljišta Kantona.
Tabela 8 Broj rodnih stabala u voćarstvu u HB županiji u razdoblju 2011-2013.
Voće
Broj
rodnih stabala
2011 Broj
rodnih stabala
2012 Broj
rodnih stabala
2013
Prinos Prinos Prinos
ukupno
tona
kg po
stablu
ukupno
tona
kg po
stablu
ukupno
tona
kg po
stablu
Trešnje 1.695 20 12,0 1.725 10 5,9 1.755 42 23,9
Višnje 1.405 20 14,1 1.405 7 4,6 1.407 25 17,9
Jabuke 19.595 110 5,6 19.490 114 5,9 19.570 130 6,6
Kruške 7.900 52 6,5 7.690 37 4,9 8.215 45 5,5
Šljive 78.000 598 7,7 78.400 190 2,4 78.500 680 8,7
16
Orasi 24.080 103 4,3 23.600 62 2,6 23.600 117 4,9
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013.
Zbog povoljnih zemljopisnih karakteristika i prirodnih resursa Kantona 10, bilježi se rast
poljoprivredne proizvodnje u Kantonu 10. Međutim, identificirani rizici od prirodnih nesreća i utjecaj
klimatskih promjena predstavljaju rizike za razvoj poljoprivrede. Potencijalno negativan utjecaj mogu
imati poplave, suše, požari i tuča/grad. Poplavama je primarno izloženo poljoprivredno zemljište u
Livanjskom, Glamočkom i Duvanjskom polju (plavljenje krških polja), te uz rijeke Bistrica, Žabljak,
Sturba, Šuica, Unac. Suše i požari na područjima pogodnim za ispašu stoke ili pripremu sij ena i silaže
mogu vrlo negativno utjecati na stočarstvo. Utvrđena je potreba za poboljšanjem pristupa u
planiranju mjera prevencije i zaštite od prirodnih i drugih nepogoda.
3.1.4. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada
Zaposlenost
Broj zaposlenih osoba u Kantonu 10 za 2013. godinu iznosio je 9.360, što je u odnosu na prethodnu
godinu manje za 209 ili 2,2%. Ukupan broj zaposlenih u Kantonu 10 sudjeluje u ukupnom iznosu
zaposlenih osoba u FBiH sa 2,2%, što nije zadovoljavajuće stanje. Slično tome, na prostoru Kantona
10 u 2013. godini evidentirano je 51.207 radno sposobnih osoba, što čini samo 3,19% od ukupnog
broja radno sposobnog stanovništva u FBiH. Podaci u Grafikonu 5 pokazuju trend smanjenja stope
zaposlenosti, odnosno povećanja stope nezaposlenosti u razdoblju 2009-2013. godina.
Grafikon 5 Trend kretanja stopa zaposlenosti i nezaposlenosti u HB županiji
Izvor: Federalni zavod za planiranje razvoj a, 2014.
Premda stopa zaposlenosti pada i na razini FBiH, taj je intenzitet duplo izraženiji u Kantonu 10. U
razdoblju 2009-2013. godina stopa zaposlenosti u Kantonu 10 pala je za 4%, a u FBiH za 2%.
Trend kretanja zaposlenosti prema radno sposobnom stanovništvu u odnosu na FBiH i ostale Kantona
je prikazan je u Grafikonu 6. Prema ovoj varijabli, Kanton 10 je predzadnji među Kantonima u FBiH u
razdoblju 2009-2013. godina.
17
Grafikon 6 Trend kretanja zaposlenosti radno sposobnog stanovništva po Kantonima
Izvor: Federalni zavod za planiranje razvoja, 2014.
U 2013. godini na prostoru Kantona 10 najveći broj zaposlenih osoba bio je u oblastima trgovine na
veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla (18,4%); javna uprava i obrana, obvezno socijalno
osiguranje (15,6%); obrazovanje (11,6%); prerađivačka industrija (9,5%). Primjetan je i rast
zapošljavanja u poljoprivredi i ugostiteljskim djelatnostima. Prema analizi pada zaposlenosti prema
djelatnostima (sektorima), dramatičan pad broja zaposlenih u 2013. godini zabilježen je u sektor ima
industrijske proizvodnje i posredovanja nekretninama. S druge strane, najveće plaće i relativno
stabilna zaposlenost karakteriziraju sektore opskrbe energijom, financijskih usluga, informacijskih
tehnologija , komunikacije i građevinarstva.
Prema stupnju obrazovanja u Kantonu 10 najviše je zastupljena srednja stručna sprema (49%), slijedi
visoka i viša stručna sprema sa 29,5%, dok ostatak od 21,5% čini niže obrazovano radno stanovništvo.
Najveći udio zaposlenih s visokom odnosno višom stručnom spremom je u općinama Livno (46,5%),
Tomislavgrad (29,5%) i Kupres (8,5%).
Po starosnoj strukturi najzastupljeniji su djelatnici u životnoj dobi između 45-49 godina (14,67%),
zatim slijedi starosna dob od 35-39 godina (14,52%). U ukupnom broju zaposlenih osoba na prostoru
Kantona 10, žene su zastupljene sa 39,15%, odnosno ima 3.277 zaposlenih žena.
Prosječan iznos isplaćene neto plaće u Kantonu 10 u 2012. godini iznosio je 814 KM, što čini 98%
prosjeka FBiH (830 KM), a u 2013. godini 838 KM što čini 99% prosjeka FBiH (845 KM).
Nezaposlenost
Ukupan broj nezaposlenih osoba u Kantonu 10 je u posljednje četiri godine porastao za 12,45%
(2009: 8441; 2013: 9.492). Prema podacima iz 2013. godine, stupanj nezaposlenosti u Kantonu 10 je
nešto veći od 50% radno sposobnog stanovništva (Tabela 9), što je za 3% više u odnosu na stupanj
nezaposlenih u FBiH. Velika nezaposlenost je posljedica niske razine ekonomskih aktivnosti i
ekonomske krize koja je nastupila 2008. godine. Registrirano iseljavanje osoba u dobi 19 – 24 godine,
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
2009 2010 2011 2012 2013
K10
USK
POK
TK
ZDK
BPK
SBK
HNK
ZHK
KS
FBiH
18
posebice u susjednu Republiku Hrvatsku, imalo je za posljedicu nominalno smanjenje registriranih
nezaposlenih osoba na razini Kantona.
Najveći broj nezaposlenih je u općini Livno, a zatim u općinama Tomislavgrad i Drvar. Najmanji broj
nezaposlenih je u općini Bosansko Grahovo, ali je tu ujedno i najmanji broj aktivnog stanovništva u
odnosu na druge općine. U ukupnom broju nezaposlenih osoba u 2013. godini na prostoru Kantona
10 ima 4.608 žena, što predstavlja 48,5% ukupnog broja nezaposlenih u Županiji.
Tabela 9 Stupanj nezaposlenosti po općinama u Kantonu 10 u 2013. godini
Općina Broj nezaposlenih Prosječan broj
zaposlenih
Aktivno
stanovništvo
Stupanj
nezaposlenosti u %
B. Grahovo 295 349 644 45,8
Drvar 1.331 851 2.182 61,0 Glamoč 591 507 1.098 53,8
Kupres 417 800 1.217 34,3
Livno 4.084 4.189 8.273 49,4
Tomislavgrad 2.774 2.664 5.438 51,0
Kanton 10 9.492 9.360 18.852 50,4
FBiH 391.942 435.113 827.055 47,4
Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja 2013.
Sva kretanja na tržištu rada odnosno praćenje i prikupljanje podataka vrši županijska uprava Zavoda
za zapošljavanje Kantona 10, koja ima otvorene područne urede u svim općinama. U okviru svoga
rada Zavod je provodio projekte prekvalifikacije osoba starije životne dobi i projekt zapošljavanja
pripravnika zajedno sa Vladom Kantona. Projekt zapošljavanja mladih bez radnog iskustva županijski
Zavod je vršio uz potporu Federalnog zavoda za zapošljavanje i sredstava koja su za te namjene
odobrena od Vlade FBiH. Učinci ovih projekata nisu poznati. Na razini Kantona nije izrađena niti
jedna strategija za povećanje broja zaposlenih, kao ni analiza koja bi ukazala na nedostatak potrebne
radne snage za određeni sektor, odnosno proizvodnu i uslužnu djelatnost.
Umirovljenici
Na prostoru Kantona 10 u 2013. godini bilo je 6.175 osoba koje primaju mirovinu. Broj osoba koje su
u mirovini na prostoru FBiH u 2013. godini iznosio je 388.676, što je za 1,8% više nego u istom
razdoblju prethodne godine. Broj umirovljenika u Kantonu 10 čini 1,6% ukupnog broja umirovljenika
u FBiH. Ako usporedimo ukupnu prosječnu mirovinu na razini FBiH (370,81 KM) sa onom u Kantonu
10 dolazimo do zaključka da je prosječna mirovina u FBiH veća za 15% u odnosu na prosječnu
mirovinu u Kantonu 10, koja je u 2014. godini iznosila 315,02 KM.
19
3.1.5. Društvene djelatnosti i društveni razvoj
Obrazovanje
U Kantonu 10 obrazovanje, kultura i šport su u isključivoj nadležnosti Kantona. Financiranje
cjelokupnog obrazovnog sustava vrši se iz županijskog proračuna, što obuhvaća plaće i prijevoz
djelatnika u osnovnom školstvu, prijevoz učenika, plaće i prijevoz djelatnika u srednjem školstvu i
sufinanciranje visokog školstva Sveučilišta u Mostaru.
Strateškim planom za unaprjeđenje ranog rasta i razvoja djece u Kantonu 10, koji je usklađen sa
strateškim dokumentima na razini Federacije BiH13, uvodi se integralni pristup sektora obrazovanja,
zdravstva i socijalne zaštite s ciljem poboljšanja uvjeta rada i rješavanje problema brige o djeci. Pravci
djelovanja ovog strateškog plana usklađeni su sa Strategijom razvoja Kantona 10.
Predškolsko obrazovanje: Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju Kantona 10 14 definirane su
temeljne odredbe ustroja i djelovanja ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja. Trenutno na
prostoru Kantona 10 djeluje šest ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja od kojih su tri privatni
vrtići. Mreža predškolskih ustanova nije dovoljno razgranata – predškolsko obrazovanje nije
dostupno djeci iz ruralnih sredina, a postojeći kapaciteti ne omogućavaju značajnije povećanje
uključivanja djece. Ukupan broj djece obuhvaćen predškolskim obrazovanjem povećan je u 2013.
godini (402 djece) za 6% u odnosu na 2012. godinu (375 djece). Detaljni podaci o predškolskim
ustanovama za 2013. godinu prikazani su u Tabeli 10. Identificirana je prioritetna potreba za
stvaranjem uvjeta za predškolski odgoj i obrazovanje po programu od 150 sati, za djecu koja nisu u
mogućnosti redovito pohađati vrtiće.
Tabela 10 Pregled predškolskih ustanova u Kantonu 10 u 2013. godini
Naziv ustanove Broj djece Broj odgajatelja Ostali
zaposleni Ukupan broj zaposlenih
Pčelice Livno 140 15 7 22
Dječiji vrtić Tomislavgrad 96 6 6 12
Pahuljice Kupres 24 3 1 4
Dječiji vrtić Glamoč 25 2 2 4 Mali princ Livno 48 2 2 4
Sunčev sjaj Livno 70 7 3 10
Ukupno 402 35 21 56
Izvor: Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i s porta Kantona 10
Osnovno obrazovanje: Program osnovnog odgoja i obrazovanja izvodi se kao program
devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja od 2006/2007. školske godine. Na području Kantona 10
djeluje 9 javnih ustanova osnovnog odgoja i obrazovanja, a u okviru tih ustanova djeluje 45
područnih osnovnih škola. U sklopu osnovnog obrazovanja na području Kantona 10 djeluju i dvije
osnovne glazbene škole. Demografska kretanja odražavaju se i na osnovno obrazovanje u Županiji.
Tako se broj djece u osnovnim školama u Kantonu 10 u razdoblju 2007-2013 smanjio za 1128, što
predstavlja pad za oko 17% (Grafikon 7).
13 Ovaj Strateški plan urađen je na osnovu Protokola o suradnji u oblasti unaprjeđenja ranog rasta i razvoja
djece, koji je Vlada HB Kantona potpisala sa UNICEF-om 14 Zakon je usvojen krajem 2009. godine (Narodne novine KANTON 10, broj: 9/09) i usuglašen je sa Okvirnim zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju BiH
20
Grafikon 7 Pregled broja djece u osnovnom obrazovanju u svim općinama u Kantonu 10 u razdoblju 2007-2013. godina
Izvor: Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta Kantona 10
Problemi sa kojima se suočavaju osnovne škole odnose se na pad broja upisane djece, nedovoljnu
opremljenost nastavnim učilima, manjak odgovarajućeg nastavnog kadra, posebno u područnim
školama kojih ima 45.
Srednjoškolsko obrazovanje: Ustanove srednjeg obrazovanja na području Kantona 10 su: 2 opće
gimnazije i 6 stručnih škola15. Broj učenika koji redovito pohađaju srednje škole bilježi blagi rast; broj
djece u 2013. godini (2815 učenika) porastao je za 6% u odnosu na 2007. godinu (2657 učenika).
Promatrajući strukturalno, pak, ukupan broj maturanata u posljednje četiri godine u gimnaziji je
konstantan, dok je zabilježen porast maturanata u tehničkim školama. Broj nastavnog osoblja je
konstantan i iznosi 236.
Uzimajući u obzir opadajući trend u broju djece koja pohađaju osnovne škole, postojeći kapaciteti
obrazovnih ustanova i broj nastavnog osoblja srednjih škola trebali bi odgovoriti na potrebe do kraja
2020. godine. Međutim, postoji prostor da se poboljša kvalitete nastave nabavom opreme za
kabinete i poboljšanjem uvjeta za rad i boravak učenika i nastavnog osoblja (npr. realiziranjem
planiranih mjera energetske učinkovitosti). Također je potrebno prilagoditi Kantonalne zakonske i
podzakonske akte.
Visoko obrazovanje: Na području Kantona 10 nema registriranih visokoškolskih ustanova. Većina
studenata ove Kantona pohađa studije na Sveučilištu u Mostaru s kojim postoji suradnja sa dva
izmještena odjela za studij informatike i studij poljoprivrede. Ispod se nalazi tabelarni prikaz
proračuna koji Kanton izdvaja za stipendije studenata sa ovog područja po godinama i ovaj vid
podrške će se nastaviti.
15 Profil i koje obrazuju srednje škole su: opći obrazovni profil – gimnazija, ekonomist, komercijalist, prodavač,
elektrotehničar, elektromehaničar, elektroinstalater, tehničar za računarstvo, tehničar za vozila i vozna sredstva, strojarski tehničar, tehničar za mehatroniku, hotelijersko-turistički tehničar, građevinski tehničar za niskogradnju, automehaničar, bravar, autolimar, kuhar, konobar, frizer .
21
Tabela 11 Pregled izdvajanja za stipendije za visokoškolsko obrazovanje 2007-2013. godine
Godina 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Godišnji iznos 35.250 28.250 47.000 36.250 44.400 38.250 42.000
Izvor: Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta Kantona 10
Kultura i sport
Djelatnosti kulture i sporta još nisu u potpunosti zakonski regulirane. U tijeku su procedure
donošenja zakona u području kulturne baštine i sporta. Za sada se ove djelatnosti financiraju na
temelju javnih potreba iz sredstava proračuna.
Od objekata kulture na području Kantona 10 postoje kulturni centri u Glamoču, Kupresu, Livnu,
Tomislavgradu i Drvaru, u kojima se organiziraju kino projekcije, kazališne predstave, izložbe slika,
književne večeri, itd. U Bosanskom Grahovu postoji dom kulture koji je oštećen i potrebna mu je je
sanacija. Pored kulturnih centara, u Kantonu 10 postoje tri muzeja: Muzej Franjevačkog samostana
Tomislavgrad u Tomislavgradu, Franjevački muzej i galerija Gorica u Livnu i Muzej „25. maj 1944” u
Drvaru. Većina objekata kulture locirana je u općinskim središtima. Na Listi nacionalnih spomenika
BiH nalazi se 30 objekata kulturno-povijesnog naslijeđa sa područja Kantona 10, a veći broj objekata
je na Privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH i na Listi peticija nacionalnih spomenika BiH.
Na području Kantona 10 se nalaze dvije sportske dvorane, u Livnu i Tomislavgradu, u tijeku je
izgradnja sportske dvorane u Kupresu. Dva sportska aerodroma nalaze se u općinama Livno i
Tomislavgrad. Od otvorenih sportskih terena u nadležnosti sportskih društava postoje dva veća
sportska centra u Drvaru i Livnu, hipodrom u općini Kupres, uređeni tereni za zimske sportove na
području općine Kupres i veliko nogometno igralište, s tri pomoćna terena u općini Tomislavgrad. Za
unaprjeđenje sporta i tjelesnog odgoja potrebno je usvojiti strateški pristup u planiranju aktivnosti,
te poboljšati infrastrukturu putem izgradnje sportskih dvorana i većih površina u urbanim sredinama
za polivalentne sportske sadržaje (pješačke i biciklističke -rolerske staze, trim staze, parkove itd.) i
otvorenih bazena u Livnu i Tomislavgradu.
Zdravstvo
Sustav zdravstvene zaštite u domeni je Kantona 10, a na razini FBiH donose se strateške smjernice.
Strateški plan za reformu zdravstvenog sustava FBiH za razdoblju 2008-2018. godina definirao je cilj
uspostave integrirane zdravstvene zaštite, kontrole kvalitete i potrošnje uz odgovorno upravljanje
resursima u zdravstvu. Usluge zdravstvene zaštite koje se pružaju na području Kantona 10
obuhvaćaju primarnu, sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu:
- Primarna zdravstvena zaštita pruža se u 5 ambulanti domova zdravlja i područnim a mbulantama
obiteljske medicine,
- Sekundarna zdravstvena zaštita na području Kantona 10 se provodi djelomično u domovima zdravlja
koji pružaju konzultativno-specijalističke, dijagnostičke, stomatološke i laboratorijske usluge, u
privatnim ordinacijama specijalističke medicine i u okviru Kantonalne bolnice "Dr. fra Mihovil Sučić",
- U bolnici se pruža sekundarna i dio tercijarne zdravstvene zaštite u okviru sljedećih djelatnosti:
dijagnostika, bolničko li ječenje, konzultativno-specijalistička zdravstvena zaštita. Pacijenti kojima se ne
može pružiti odgovarajući tretman, upućuju se u Sveučilišnu kliničku bolnicu u Mostaru.
22
Opremljenost bolnica na području Kantona 10 nije usklađena s standardima EU-a. Financijske
poteškoće uzrok su nedovoljne materijalno-tehničke opremljenosti većine ustanova (npr. broj
kreveta i opremljenost ustanova ne zadovoljavaju potrebe), nedovoljnog broja zdravstvenih radnika i
česte fluktuacije liječnika. Na području Kantona 10 radi ukupno 95 liječnika, odnosno 1 liječnik na 825
stanovnika. Po ovom pokazatelju, Kanton 10 je na 7. mjestu od svih Kantona u FBiH. Provođenje
preventivnih programa za rano otkrivanje bolesti, kao i osviještenosti stanovništva o važnosti brige za
zdravlje, na niskoj je razini.
Socijalna skrb i zaštita
Na području Kantona 10 djeluju četiri centra za socijalni rad (Livno, Glamoč, Tomislavgrad, Kupres),
dvije službe za socijalni rad pri općinskom tijelu uprave (Drvar i Bosansko Grahovo) i oko 30
udruženja koja djeluju volonterski s ciljem poboljšanja položaja i uvjeta života socijalno ugroženih
građana. Centri za socijalni rad obavljaju poslove iz područja socijalne skrbi i zaštite djece, smještaja
punoljetnih osoba i djece u ustanove socijalne zaštite i udomiteljske obitelji, te pružaju korisnicima
usluge u obliku novčane i druge materijalne pomoći. Prosječni mjesečni iznos stalne novčane pomoći
je 100 KM. Broj korisnika svih oblika socijalne pomoći je 2008. godine bio 3.472 korisnika, a u 2011.
godini je porastao na 5.322 korisnika. Broj intervencija socijalne zaštite ima tendenciju rasta, jer se
zbog pogoršanja situacije u gospodarstvu povećava broj osoba i obitelji u stanju socijalne potrebe.
Socijalno ugrožene kategorije su prvenstveno obitelji sa većim brojem djece, gdje su roditelji
nezaposleni, umirovljenici i povratnici u ruralne sredine. Broj obrađenih slučajeva u centrima
socijalne zaštite u 2012. godini je iznosio 61.811, što je gotovo 10 puta više nego u 2008. godini kad je
obrađeno 6.206 slučajeva. Na području Kantona postoji manjak domova za stare i iznemogle, te
ustanova za djecu bez roditeljske skrbi, duševne bolesnike, ovisnike i maloljetne prijestupnike, pa se
osobe smještaju u ustanove za tu svrhu izvan Kantona.
Prihodi centara za socijalni rad su u razdoblju 2008-2012. godine povećani izdvajanjem iz županijskog
proračuna. Međutim, u sustavu socijalne zaštite postoji manjak financijskih sredstava u odnosu na
potrebe, pa se pojedini oblici socijalne zaštite predviđeni županijskim i federalnim zakonskim
propisima ne provode (npr. isplate dječjeg doplatka, itd.) i nije zaposleno dovoljno stručnog kadra.
Organizacije civilnog društva
Prema evidenciji Ministarstva pravosuđa i uprave na području Kantona 10 djeluje više od 400 udruga.
Ne postoje pouzdani podaci o tome koliki je postotak aktivnih udruga koje doprinose razvoju
Kantona. Vlada Kantona svake godine iz proračuna izdvaja određena sredstva za realizaciju projektnih
aktivnosti udruga, ali ne postoji službeni sporazum o suradnji županijskih institucija s nevladinim
sektorom. Udruga Centar za građansku suradnju sa sjedištem u Livnu radi na jačanju i razvoju
nevladinih organizacija, te prati provođenje Sporazuma između organizacija civilnog društva i općina.
23
Sigurnost građana
Prema podacima iz operativnih planova sigurnosti općina Bosansko Grahovo, Drvar, Glamoč i Kupres i
iz Informacije o stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini u 2014. godini, broj krivičnih djela nije u
porastu, a najveći problem predstavlja maloljetnička delikvencija16 što Kanton svrstava među
najsigurnije regije u Europi.
Najveću opasnost po sigurnost građana predstavljaju područja ugrožena minama. Na području
Kantona 10 se u odnosu na druge Kantona u FBiH, nalazi najviše neotkrivenih mina iz razdoblja 1992-
1995. Krajem 2013. godine registrirano je oko 100 km2 minski sumnjive površine. Prema
predviđenom planu u BiH do 2019. godine treba očistiti ili obilježiti sva minski sumnjiva područja.
Sadašnjom brzinom napredovanja razminiranja to neće biti moguće, što predstavlja veliku prepreku
za razvoj gospodarstva i turizma.
Područje Kantona 10 izloženo je i različitim prirodnim nesrećama koje mogu imati izravan utjecaj na
osobnu i imovinsku sigurnost građana. Prisutni rizici odnose se primarno na grupu
hidrometeoroloških rizika (požari, suše, poplave, tuča/grad, visok snijeg i snježni nanosi), te geoloških
rizika (zemljotresi).
3.1.6. Javna infrastruktura
Prometna infrastruktura
Prema dostupnim podacima Kanton 10 ima ukupno 1.150 km kategoriziranih cesta, a od toga:
magistralnih cesta cca 380 km, regionalnih cesta cca 320 km i lokalnih cesta cca 450 km17.
Nadležnosti za upravljanje su podijeljene na federalnu (magistralne ceste), županijsku (regionalne
ceste) i općinsku (lokalne ceste) razinu. Magistralne ceste na području Kantona čine oko 18,5%
ukupne mreže magistralnih cesta na području FBiH, a regionalne ceste na području Kantona čine oko
13% ukupne mreže regionalnih cesta na području FBiH. Lokalne ceste na području Kantona 10 imaju
nezamjenjivu ulogu za razvoj i prometno povezivanje manjih naselja – mjesnih zajednica i sela18. Što
se tiče sigurnosti prometa u promatranom razdoblju nazočan je trend smanjenja broja prometnih
nezgoda i stradanja u njima.
Željeznička infrastruktura je postojala do 1976. godine u općini Drvar, ali nikada nije obnovljena. U
tijeku su razmatranja o potrebi i mogućnostima povezivanja željezničkim prometom pravaca Livno-
Čapljina i Livno-Bihać, s obzirom na prirodne resurse i konfiguraciju Kantona 10.
Za zračni promet trenutno ne postoji odgovarajuća infrastruktura u Kantonu 10. Sportski aerodromi u
Livnu i Tomislavgradu će biti u funkciji sportskih letjelica i zračnih jedrilica. Projekt A-3 NET koji se
bavi uspostavljanjem i jačanjem mrežne infrastrukture malih letjelišta na sjevernom Jadranu i
predalpskom području je jedan od nekoliko projekata koji se bave problematikom razvoja malih
aerodroma, a koji se sufinanciraju putem EU fondova.
16 Sveobuhvatni podaci o krivičnim djelima i strukturi kriminaliteta nisu bil i dostupni za područje Kantona 10. 17 Podatak za lokalne ceste zasniva se na procjenama općinskih s lužbi 18 Naprijed navedeni podaci su utemeljeni na još uvijek važećoj kategorizaciji javnih cesta u Federaciji BiH. Od 15.11.2014. godine u primjeni je nova Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste kojom je djelomično promijenjena struktura razvrstanih cesta na području Kantona 10.
24
Energetska infrastruktura
Prirodni resursi Kantona 10 su nedovoljno iskorišteni iako postoji ekonomski potencijal za njihovu
eksploataciju posebno u sektoru biomase i energije vjetra. Eksploatacija šuma, kao i drvna industrija
generiraju značajne količine otpada koji se može iskoristiti u energetske svrhe – za sagorijevanje
(otpaci iz drvne industrije, ogrjevno drvo, šumski otpad, ostaci orezivanja višegodišnjih nasada i sl.).
Postoji potencijal i za proizvodnju bioplina iz komunalnog otpada, stočarstva i namjenskih usjeva za
energetske potrebe. Projektirani kapaciteti energije vjetra u općini Kupres su sada 300 MW što
svrstava Kupres u najkvalitetniju zonu na Balkanu. Bolje iskorištenje velikog energetskog potencijala,
uz očuvanje životne sredine, otvorilo bi mogućnost za intenzivniji razvoj Kantona.
Djelatnost distribucije električne energije do krajnjih kupaca obavlja Javno Poduzeće Elektroprivrede
Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne Mostar. U posljednjih nekoliko godina vršene su intenzivne
aktivnosti na pripremi dokumentacije za izradu idejnog projekta rudnika i termoelektrane Kongora na
lokalitetu Duvanjskog polja. Taj projekat je u tijeku.
U okviru planova za plinofikaciju BiH i Kantona 10, energetski institut Hrvoje Požar izradio je
Predinvesticijsku studiju plinofikacije za Kanton 10, koja predstavlja temelj za budući projekt (glavni
plinovod na pravcu Lašva-Vitez-Travnik-Bugojno-Livno putem kojeg bi se BiH vezala na plinovodni
sustav Hrvatske) ali i mogućnost spajanja na plinovod u blizini Sinja.
Telekomunikacije
Kada je u pitanju fiksna telefonija, stanje u Kantonu 10 je sljedeće: ukupno instalirani kapacitet iznosi
23.673 pretplatničkih priključaka; iskorišteni kapacitet je 16.447 pretplatničkih priključaka; internet
priključaka ima 7.980; IPTV ima 3.253 televizijskih priključaka. Što se tiče mobilne telefonije HT
ERONET, u Kantonu 10 instalirane su ukupno 64 bazne postaje koje pokrivaju cijelo područje
Kantona. Partnerstvo između javnog i privatnog sektora dovelo je do zadovoljavajuće razine razvoja
telekomunikacijske infrastrukture i postoji spremnost vlasti Kantona 10 za dalju podršku pružateljima
telekomunikacijskih usluga u obogaćivanju seta usluga za privatne i poslovne osobe.
3.1.7. Zaštita okoliša i komunalna infrastruktura
Institucionalni, pravni i strateški okvir
Prema Ustavu FBiH politika zaštite čovjekove sredine je u zajedničkoj nadležnosti Federacije BiH i
Kanton. Na razini BiH djeluje Odjel za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa. Federalno ministarstvo za okoliš i turizam prenijelo je određene nadležnosti na županijsku
razinu (npr. upravljanje otpadom), a Fond za zaštitu okoliša na razinu Federacije BiH ima zadatak
financijski podržavati projekte iz područja zaštite okoliša. Na području Kantona za pitanja zaštite
okoliša nadležno je Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša, a za
sektor voda i upravljanje šumama nadležno je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Posebni zakonski propisi kojima se definira zaštita okoliša na razini FBiH su većinom usvojeni19, te
predstavljaju temelj za izradu planske dokumentacije na razini Kantona 10. Međutim, u oblasti zaštite
okoliša nije donesen niti jedan županijski zakon20, što predstavlja problem za rad općinskih organa.
19 Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03, 38/09); Zakon o zaštiti prirode („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03); Zakon o zaštiti zraka („Službene novine Federacije BiH“ broj:
25
Entiteti su 2003. godine usvojili Akcijski plan zaštite okoliša za BiH (NEAP21). Strategija zaštite okoliša
FBiH usvojena je za razdoblje 2008–2018, sa 4 komponente: Federalna strategija zaštite prirode,
Federalna strategija zaštite zraka, Federalna strategija upravljanja otpadom i Federalna strategija
upravljanja vodama. Na općinskoj razini pitanja zaštite okoliša tretiraju se u okviru lokalnih ekoloških
akcijskih planova – LEAP-a (u općinama Livno, Glamoč, Kupres i Tomislavgrad) i lokalnih razvojnih
strategija – sektorskog plana za zaštitu okoliša. Općina Livno ima razvijen Akcijski plan održivog
energetskog razvitka (SEAP22).
Praćenje realiziranja važećih propisa i javnih politika otežava činjenica da na području Kantona 10 ne
postoji katastar emisije zagađivača, niti su uspostavljeni drugi sustavi za kontinuirano praćenje
zagađenja i stanja okoliša. Na temelju raspoloživih podataka prostor Kantona 10 može se
okarakterizirati kao područje kvalitetne životne sredine, ali ipak su prisutna lokalna zagađenja
vodotokova, zraka i zemljišta koja treba kontrolirati.
Upravljanje vodama
Krovni planski dokument predstavlja Federalna Strategija upravljanja vodama za razdoblje 2010-
2022. godina. Na području Kantona 10 u tijeku je izrada županijskog Zakona o vodama, a upravljanje
vodama je u nadležnosti Sektora vodoprivrede u sastavu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva.
Vodne resurse na prostoru Kantona 10 sačinjavaju prirodna i umjetna jezera, energetski i
hidromelioracijski kanali, močvare (tresetišta), manje planinske rijeke i potoci, te veći broj planinskih i
krških vrela koji zajedno imaju veliki značaj u reguliranju vodnog režima (proizvodnja elektri čne
energije, obrana od poplava, opskrba naselja vodom za piće). U okviru “Hidrološke i ekološke studije
Livanjskog polja” zaključeno je da su promjene hidrološkog režima usko vezane i za stanje flore i
faune na ovom području. Uslijed neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada i upotrebe kemijskih
sredstava na farmama, vodotokovi i jezera u Kantonu 10 trpe lokalna zagađenja.
Upravljanje vodama u uskoj je vezi s rizicima od prirodnih nezgoda i klimatskih promjena. Deficit
vode (suša) utječe na održivost bio-raznolikosti, a posebno u krškim poljima gdje je povećan i rizik od
požara (naročito u Livanjskom polju). U slučaju potresa katastrofalnih razmjera, pretpostavlja se da bi
moglo doći do oštećenja brane na akumulaciji Buško jezero. Poplave se ponavljaju pe riodično, često u
istim područjima Kantona 10, izazivajući velike materijalne štete, a ponekad i ljudske žrtve. U skladu s
prostornim planom FBiH, u okviru zaštite od poplava, u Kantonu 10 planira se izgradnja kanala i
ustava u Livanjskom polju, kojima bi se prikupile vode i poboljšao sustav obrane od poplava.
Zaštita zraka
Zaštita zraka definirana je Zakonom o zaštiti zraka FBiH, a Federalna strategija zaštite zraka usvojena
je kao dio Federalne strategije zaštite okoliša. Županijski plan za ovu oblast nije urađen i trenutno nije
planirana njegova izrada. U Kantonu 10 ne postoji katastar emisije zagađivača, te je zbog toga
33/03); Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03, 72/09); Zakon o fondu za zaštitu okoliša („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03); - Zakon o vodama („Službene novine Federacije BiH“ broj: 70/06)
20 Na temelju Federalnog Zakona o zaštiti okoliša donesena su dva pravilnika u HB županiji : Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu i Pravilnik o rokovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišnog dopuštenja za pogone i imaju izdane dozvole prije
stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša. 21 National Environmental Action Plan 22 Sustainable Energy Action Plan
26
kvaliteta zraka utvrđena samo sa stajališta prisutnosti izvora zagađenja. Najveći zagađivači su
toplana, asfaltna baza, kamenolomi, pilane, peletare i individualni sustavi grijanja. Kao rezultat
primjene mjera energetske učinkovitosti u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete može se
očekivati poboljšan kvaliteta zraka u budućnosti, ali je teško procijeniti stupanj poboljšanja jer se ne
rade mjerenja.
Zaštićeni dijelovi prirode
Prema evidenciji Zavoda za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta, formirana je
lista zaštićenih prirodnih vrijednosti na teritoriju Kantona 10. U nacrtu Prostornog plana Kantona 10
posebice je naglašena potreba zaštite sljedećih područja: Nacionalni parkovi Prenj, Čvrsnica, Čabulja i
Vran; Park prirode Blidinje; Ramsarsko područje – Livanjsko polje; Planina Krug. Također bi trebalo na
listu zaštićenih područja uvrstiti krške fenomene Kupresa. Nadležnosti za planiranje zaštićenih
područja i veći dio nadzora nad njima ima Ministarstvo okoliša i turizma FBiH. Najveći problemi su
uništavanje prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina te neprilagođena zaštita, korištene i održavanje
spomenika prirode.
Šume visoke zaštitne vrijednosti
ŠGD „Hercegbosanske šume“ su u 2012. godini ispunili sve uvjete za stjecanje FSC certifikata, što
znači da se šumama gospodari u skladu sa međunarodno prihvaćenim standardima23. FSC certifikat
bio je preduvjet da ŠGD „Hercegbosanske šume“ pristupi izradi HCVF24 elaborata, prema kojem je na
prostoru Kantona 10 izdvojeno ukupno 10.899,69 ha šuma i šumskog zemljišta u kategoriju „šume
visoke zaštitne vrijednosti“. To predstavlja 3,84 % od ukupnog šumskog fonda u državnom vlasništvu.
Veoma je bitno u sljedećem razdoblju planirati odgovarajuće mjere brige o šumama visoke zaštitne
vrijednosti.
Vodoopskrba
Opskrba stanovništva i gospodarenje vodom za piće u Kantonu 10 vrši se sa velikog broja izvorišta
prostorno vrlo neujednačeno raspoređenih. Javnim sustavom vodoopskrbe obuhvaćeno je oko 40%
stanovništva, što je znatno manje od prosjeka stanovništva koje je obuhvaćeno javnim vodovodima u
FBiH (60%)25. U gradskim naseljima vodoopskrba stanovništva se vrši putem 6 općinskih vodovodnih
sustava, od kojih su najveći sustavi u Livnu i Tomislavgradu. Vodovod «Josip Jović» ima karakteristike
regionalnog vodovoda (opskrbljuje vodom i općinu Aržano u Hrvatskoj). Na ruralnom području
postoji veći broj seoskih vodovoda, kojima se opskrbljuje 60% stanovnika, ali o njima se ne vodi
precizna evidencija.
Kvaliteta vode na izvorištima je, u većini slučajeva, zadovoljavajući tako da se provodi samo
dezinfekcija vode. U općinama Livno, Tomislavgrad i Kupres, na svim vodozahvatima uspostavljena je
i zaštitna zona, dok je jedino za izvorište Mukišnica urađen Projekat zaštite izvorišta. Potrebno je u
najskorije vrijeme izvršiti istraživanja za definiranje zaštitnih zona izvorišta u smislu važećih zakonskih
odredbi.
Kvaliteta vodoopskrbe, obzirom na visok postotak gubitaka u mreži (69%), može se ocijeniti kao
neodgovarajuća i vremenu i potrebama potrošača. Česte redukcije, veliki gubici vode, nedovoljan
23 Visoke zaštitne vrijednosti pravovremeno je definirao Savjet za Upravljanje Šumama (FSC) za korištenje prigodom certifikacije šuma, ali se uporaba tog koncepta proširila i u druge svrhe, uključujući zaštitu, planiranje
i zastupanje prirodnih resursa, kartiranje krajolika i izradu politika velikih kompanija. 24High Conservation Value Forests 25 Strategija upravljanja vodama FBiH
27
kapacitet izvorišta, dotrajala distributivna mreža u cijelosti ili djelomično, karakteristike su skoro svih
vodovoda.
Sustav odvođenja otpadnih voda
Najveći broj naseljenih mjesta na području Kantona 10 karakterizira nepostojanje objedinjenog
sustava za prikupljanje i tretman otpadnih voda te činjenica da se otpadne i oborinske vode najčešće
prihvaćaju mješovitim sustavom kanalizacije i najkraćim mogućim putem odvode do najbližeg
primatelja. Prikupljanje i odvođenje otpadnih voda za sada se donekle organiziranim kanalizacijskim
sustavima vrši jedino u općinskim centrima, dok se u ostalim naseljenim mjestima ispuštanje
otpadnih voda vrši izravno u vodotoke ili septičke jame. Kanalizaci jskim sustavom u urbanim
sredinama je obuhvaćeno svega oko 26% ukupnog stanovništva Kantona 10 (cca 23.600 stanovnika),
što znatno zaostaje za prosjekom u BiH koji se kreće oko 35% 26. Van urbanih naselja nisu rađeni
kanalizacijski sustavi. Najveći problem je nedostatak financijskih sredstava, nedostatak projektne
dokumentacije i razuđenost naselja.
Upravljanje otpadom
Na Federalnoj razini način upravljanja otpadom definiran je Zakonom o upravljanju otpadom, koji se
izravno primjenjuje u Kantonu 10. Federalni plan upravljanja otpadom izrađen je i usvojen za
razdoblje od 2012-2017. godina. Izrada županijskog Plana upravljanja otpadom je planirana, ali je za
to potrebno osigurati financijska sredstva. Općine Glamoč i Bosansko Grahovo imaju Planove
upravljanja otpadom, a Livno, Kupres i Tomislavgrad su predvidjeli određene aktivnosti u LEAP -ima.
Na području Kantona 10 godišnje se stvori 18.000 t otpada27. Problem je što o otpadu ne postoje
točni podaci i evidencije o količinama otpada. Ne vrši se selektirano odlaganje i prikupljanje otpada,
tako da cjelokupna količina otpada iz kućanstava opterećuje okoliš. Procjenjuje se da oko 60%
kućanstava nije uključeno u sustav prikupljanja otpada28 i njihov otpad završava na divljim
odlagalištima. U općinama se komunalni otpad odlaže na privremene općinske deponije koje ne
zadovoljavaju minimalne standarde sanitarnog zbrinjavanja otpada.
Utvrđena je lokacija regionalne sanitarne deponije, na teritoriji općine Glamoč, uređena je studija
izvodljivosti i dobivena okolišna dozvola, ali ova deponija još nije u funkciji. Općina Drvar je u vezi s
problematikom uvođenja sustava upravljanja otpadom pripojena regiji Bihać.
Na razini BiH i FBiH postoje planovi za zbrinjavanje posebnih vrsta otpada – industrijskog otpada,
medicinskog otpada i otpada životinjskog podrijetla29, koji podrazumijevaju regionalni pristup i velika
sredstva. Vlada Kantona 10 prepoznala je važnost rješavanja navedenih problema i namjerava
podržati projekte za poboljšanja u suradnji sa svim razinama vlasti.
3.1.8. Upravljanje razvojem
Vlada Kantona 10 je izvršni organ vlasti u županiji, koji donosi uredbe, odluke, rješenja i zaključke u
skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i važećim propisima. Vladu potvrđuje Skupština Kantona. Na
26 Izvor: Agencija za statistiku BiH 27 Podatak se odnosi na procjenu u odnosu na prosjek za FBiH 28 Prema Federalnom planu upravljanja otpadom 2012-2017. godina, za Kanton 10 nisu dostupni egzaktni
podaci, te se uzima prosjek za FBiH 29 Zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla trenutno nije organizirano; pristup će biti određen Studijom izvodljivosti najprihvatljivijeg koncepta upravljanja otpadom životinjskog porijekla u BiH.
28
čelu Vlade je Predsjednik, a u sustavu je još 8 ministara koji su odgovorni za zastupanje i provođenje
stavova i zaključaka Vlade.
Suradnja sa Federacijom BiH u vezi sa razvojnim problemima i potrebama nije u potpunosti
koordinirana. Uglavnom se radi jednosmjerna dostava statističkih podataka i informacija od Kantona
prema Federaciji BiH, a na razini Federacije definiraju se strategijski razvojni planovi (i opći i
sektorski) koji često ne prate aktualne probleme i potrebe Kantona.
U dosadašnjem razdoblju Kanton 10 nije imao integriranu razvojnu strategiju. Uz strateške razvojne
planove na razini pojedinih sektora u Županiji, te planove razvoja općina, jedan od značajnih
dokumenata za upravljanje je Prostorni plan Kantona i ovaj dokument je u završnoj fazi izrade i
usvajanja. Iz navedenih razloga, Strategija razvoja Kantona za razdoblje 2016-2020. godina zaslužuje
posebnu pozornost.
U važećim pravilnicima o unutarnjem ustrojstvu ministarstava Kantona 10, razvojna pitanja primarno
su u nadležnosti Sektora poduzetništva, obrta i razvoja u okviru Min istarstva gospodarstva. Po toj
osnovi, procesom izrade Razvojne strategije koordinirao je Županijski odbor za razvoj (ŽOR) na čelu sa
koordinatorom u ime Ministarstva gospodarstva. Druga ministarstva nemaju eksplicitno definirane
nadležnosti za razvojna pitanja, ali pojedinačni resori preuzimaju realizaciju tematskih razvojnih
projekata. Analiza struktura za upravljanje razvojem pokazala je da ni Sektor poduzetništva, obrta i
razvoja nema nadležnost za sve funkcije upravljanja razvojem30, a nema ni dovoljno zaposlenih za
adekvatno ispunjavanje definiranih poslova i zadataka.
Procijenjeno je da postojeći institucionalni kapaciteti i ljudski resursi neće biti dovoljni za učinkovitu
realizaciju Razvojne strategije, te da ne predstavljaju dovoljno dobro sustavno rješenje za osiguranje
upravljanja razvojem na razini Kantona. Utvrđena je potreba za uspostavom novih organizacijskih
tijela i institucija koja će prvenstveno osigurati dosljednu primjenu razvojne Strategije.
30 Funkcije upravljanja razvojem po fazama strateškog planiranja podrazumijevaju: - Faza planiranja: mobilizacija aktera, analiza stanja, definiranje dugoročnih cil jeva, programiranje, okvirno
operativno planiranje, usvajanje nacrta strategije, javna rasprava o nacrtu str ategije, priprema prijedloga strategije razvoja, usvajanje prijedloga strategije, eksterna koordinacija (izrada plana komuniciranja.
- Faza provođenja : akcijsko planiranje za sljedeću godinu, ugradnja prioriteta u godišnje planove ministarstava, odjeljenja i javnih službi, razrada projekata za pretežno financiranje iz drugih izvora, razrada
projekata za pretežno financiranje iz županijskih sredstava, pokretanje projekata: procedura nabavke, izvođenje projekata/ realizacija mjera.
- Praćenje, vrjednovanje i revizija: praćenje realizacije programa/sektorskih planova, vr jednovanje
provođenja sektorskih planova (priprema i izvođenje županijskog vrjednovanja, preuzimanje korektivnih mjera, priprema i izvođenje finalnog vr jednovanja), vrjednovanje i ažuriranje strategi je, sektorskih i operativnih planova.
29
3.1.9. Analiza proračuna
Pregled proračunskih pokazatelja pokriva razdoblje 2010-2014. godina. Podaci o prihodima u
proračunu Kantona 10 (Tabela 12) pokazuju da su planirani prihodi u prosjeku veći od ostvarenih
prihoda. Jedino je 2011. godine ostvaren suficit od 1,8%, a najveća razlika između planirano g i
ostvarenog prihoda bila je 2012. godine sa deficitom od 17,5% (Grafikon 8). Vidljiv je trend povećanja
prihoda, ali općenito se može reći da planirani proračun nije bio usklađen s realnim mogućnostima
ostvarivanja prihoda, odnosno nije u potpunosti pratio smanjenje poreznih i neporeznih prihoda koji
čine veći dio prihodovne strane proračuna (porezni prihodi se u prosjeku kreću oko 65%, a neporezni
oko 15% ukupnog proračuna).
Tabela 12 Planirani i ostvareni prihodi u Kantonu 10 u razdoblju 2010-2014. godina
PRIHODI Planirani prihodi
(KM)
Ostvareni prihodi
(KM)
2010 59,247,659 54,997,718
2011 65,279,056 66,466,522
2012 70,852,893 58,441,981
2013 65,346,623 53,879,001
2014 70,564,121 63,515,423
Izvor: Ministarstvo financija Kantona 10
U promatranom razdoblju, u rashodima Kantona 10 (Tabela 13) primjetan je rast od 10% pod
najvećom stavkom – Plaće i naknade troškova uposlenih, koja čini 60%-65% ukupnih rashoda, te
relativno povećanje stavki Kapitalni prijenosi i Kapitalni izdaci. Ukupni izdaci 2014. godine su za 17%
veći u odnosu na izdatke 2010. godine.
Tabela 13 Rashodi i izdaci u Kantonu 10 u razdoblju 2010-2014. godina
KATEGORIJA RASHODA I IZDATAKA 2010 2011 2012 2013 2014
Plaće i naknade toškova uposlenih 35,673,173 36,605,154 36,656,671 38,543,871 39,302,596
Doprinos poslodavca 3,173,883 3,297,450 3,259,575 3,417,698 3,528,752
Materijalni izdaci 5,499,655 5,047,034 5,229,232 5,638,267 6,078,624
Tekući potpore 8,000,955 7,049,012 7,311,736 8,387,554 8,665,096
Kapitalni prijenosi 724,219 591,678 529,729 1,122,156 1,001,776
Izdaci za kamate i ostale naknade 148,598 134,866 160,017 87,272 105,116
Kapitalni izdaci 1,777,234 2,373,901 2,066,016 2,693,819 5,651,482
Izdaci financiranja 295,617 297,104 6,366,379 95,206 516,759
RASHODI/IZDACI UKUPNO 55,293,334 55,396,199 61,579,355 59,985,843 64,850,201
Izvor: Ministarstvo financija Kantona 10
Grafikon 8 prikazuje usporedbu ukupnih planiranih prihoda, ostvarenih prihoda i rashoda u Kantonu
10 u razdoblju 2010-2014. godina.
30
Grafikon 8 Pregled planiranih prihoda, ostvarenih prihoda i rashoda u Kantonu10 u razdoblju 2010-2014.
godina
Izvor: Ministarstvo financija Kantona
Prosječni proračun po glavi stanovnika u Kantonu 10 iznosi 730 KM, što je približno isto kao u
Zapadnohercegovačkoj županiji koji ima približan broj stanovnika.
Na početku 2015. godine procijenjeno je da će Kanton 10 u 2015. godini imati na raspolaganju 70,54
mil. KM, što je smanjenje za 6,56% u odnosu na Plan proračuna u 2014. godini.
31
3.2. Pregled unutarnjih i vanjskih čimbenika Pregled unutarnjih i vanjskih čimbenika koji utječu na razvoja Kantona i realizaciju Strategije razvoja
predstavljen je putem analize snaga, slabosti, prilika i prijetnji – SWOT31 analize. SWOT analiza
predstavlja most između sadašnjeg stanja, koje je utvrđeno socio-ekonomskom analizom i željenog
budućeg stanja koje se definira razvojnom strategijom. Ova analiza nam omogućuje pregled
unutarnjih snaga i slabosti Kantona, te otvara mogućnost za utvrđivanje pristupa za bolje strateško
pozicioniranje Kantona u odnosu na prilike i prijetnje u okruženju.
Pregled snaga, slabosti, prilika i prijetnji Kantona prikazan je u sljedećoj tabeli.
SNAGE SLABOSTI
povoljan zemljopisni položaj (na pravcu osnovnih koridora koji vode od europskih zemalja prema Mediteranu, blizina modernih prometnica EU, blizina pomorskih luka na moru)
bogati prirodni resursi (šume, vode, mineralne sirovine)
postojanje tradicije u drvno-prerađivačkoj industriji
kvalitetna i jeftina radna snaga u odnosu na okuženje i EU
velike poljoprivredne površine pogodne za razvoj poljoprivrede (stočarstvo, ratarstvo, voćarstvo, zdrava hrana i dr.)
prepoznati poljoprivredni proizvodi – glamočki krumpir, livanjski sir, drvarska drenjina i sl.
veliki potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (vjetro, solarna, hidro)
Brojni objekti kulturno-povijesnog naslijeđa i prirodni potencijali za razvoj turizma
relativno čist prirodni okoliš (u usporedbi sa drugim dijelovima zemlje)
urađen Prostorni plan Kantona (u nacrtu), kao temeljni preduvjet za dobro upravljanje prostorom
nepovoljni demografski trendovi (negativan migracijski saldo, negativan prirodni priraštaj)
relativno nepovoljna struktura gospodarstva i nerazvijen privatni sektor
nizak stupanj umreženosti gospodarstva u nastupanju na regionalnim tržištima (nepostojanje klastera, nepostojanje udruženja)
u strukturi BDP-a relativno je mali udio izvoznih djelatnosti u odnosu na udio javne uprave, zdravstva i ostalih društvenih djelatnosti
niska iskorištenost potencijala za razvoj drvoprerade i nedrvnih šumskih proizvoda
niska iskorištenost potencijala u poljoprivredi (neriješeni imovinsko-pravni odnosi, usitnjenost posjeda)
nedovoljna iskorištenost turističkih resursa
nedostatak ulaganja u razvoj poslovnih zona
loša cestovna infrastruktura neusklađenost obrazovnog sustava sa
potrebama tržišta (srednja škola),
loši uvjeti za samostalan život mladih obitelji
natprosječna stopa nezaposlenosti i visok udio dugoročno nezaposlenih
neiskorištenost financijskih i ljudskih potencijala dijaspore, umirovljenika koji su radili u inozemstvu
ne postoje sustavi za mjerenje zagađenja okoliša
većina seoskih područja nije pokrivena komunalnim uslugama (otpad, vodoopskrba)
velike površine zemljišta pod minama
nedovoljno razvijena svijest i informiranost stanovništva o zaštiti okoliša
31 SWOT je akronim engleskih riječi: Strengths (snage), Weaknesses (slabosti), Opportunities (pril ike) i Threats (prijetnje)
32
PRILIKE PRIJETNJE
korištenje vanjskih izvora financiranja (više razine vlasti, EU fondovi i sl.)
trend potražnje za zdravom hranom i tradicionalnim proizvodima, ljekovitim biljem, aromatičnim biljem itd.
trend ulaganja u obnovljive izvore energije u svijetu (raspoloživi fondovi)
intenziviranje prekogranične suradnje s Republikom Hrvatskom (EU)
pokrenuti procesi europskih integracija
(pretpristupni fondovi)
trendovi razvoja outdoor turizma – turizma
na otvorenom (biciklizam, planinarenje,
pješačenje, promatranje biljnog i
životinjskog svijeta...)
nestabilan i nefunkcionalan politički, institucionalni i zakonski ambijent u BiH
sporo donošenje zakona koji omogućuju primjenu standarda EU te neizvjesnost oko približavanje BiH Euroatlantskim integracijama
mjere od strane viših razina vlasti za potporu razvoju poduzetništva nisu u skladu sa stvarnim potrebama
depopulacija i odljev „mozgova“ (ljudi-pogotovo mladi napuštaju Kanton u potrazi za boljim ekonomskim perspektivama; mladi odlaze zbog školovanja i posla)
sivo tržište (roba i radna snaga) – nemogućnost kvalitetne kontrole uvoznih proizvoda, nezaštićenost domaće proizvodnje (uvozni lobi)
pojava prirodnih nepogoda
Glavne snage, koje Kanton 10 čine atraktivnim su: bogati prirodni resursi, relativno čist okoliš i
povoljan zemljopisni položaj. Nadalje, velike poljoprivredne površine predstavljaju dobar temelj za
razvoj i brendiranje turističkih proizvoda, a postoje i pogodni uvjeti za razvoj alternativnih izvora
energije.
Spomenute snage i razvojni kapaciteti još uvijek nisu iskorišteni i postoji dosta slabosti u razvoju
Kantona 10. Najvažnije slabosti koje se odnose na sva tri sektora su: nedovoljno razvijen poslovni
sektor i poslovna infrastruktura, slabo organizirana poljoprivredna proizvodnja, nepostojanje
marketinškog pristupa u turizmu, neusklađenost obrazovnog sustava sa potrebama tržišta, slabo
organiziran sustav socijalne skrbi, nepostojanje sustava za mjerenje zagađenja tla, zraka i vode.
Kvaliteta života seoskog stanovništva je umanjen činjenicom da većina seoskih područja nije
pokrivena komunalnim uslugama (otpad, vodoopskrba).
Prilike koje Kanton 10 treba bolje iskoristiti za intenzivniji razvoj u budućnosti su vanjski izvori
financiranja i trendovi potražnje za zdravom hranom i obnovljivim izvori ma energije. Također,
potrebno je razmotriti razvojne šanse putem prekogranične suradnje s Republikom Hrvatskom i
međuopćinskom suradnjom.
U okruženju su prepoznate i prijetnje koje mogu usporiti razvojnu dinamiku – prvenstveno nestabilan
politički, institucionalni i zakonski ambijent u BiH, daljnja depopulacija i odljev „mozgova“, i usporen
proces EU integracija. Ove prijetnje treba nastojati eliminirati ili minimizirati njihov utjecaj.
33
3.3. Strateško fokusiranje Na temelju socio-ekonomske i SWOT analize postavljen je temelj za definiranje strateških pravaca razvoja Kantona, koji su fokusirani na sljedećih 5 oblasti:
1. Poticanje samoodrživog razvoja gospodarstva putem dugoročnog jačanja privrednih grana
sa komparativnom prednošću u prirodnim i drugim resursima
Analiza trenda BDP-a po stanovniku u Kantonu 10 u odnosu na druge Kantone u posljednjih pet
godina pokazuje da je Kanton 10 u kontinuitetu druga najsiromašniji Kanton u FBiH, prema ovom
parametru. Razvoj gospodarstva neophodno je poticati uz održivo korištenje bogatih prirodnih
resursa (šume, vode, mineralne sirovine, poljoprivredno zemljište) Kantona 10. Također, u budućem
razvoju gospodarstva treba iskoristiti vještine i tradiciju i izvozni potencijal u drvno -prerađivačkoj
industriji, mljekarskoj industriji i ruralnom turizmu.
2. Razvijanje ljudskog potencijala Kantona 10 putem kontinuiranog obrazovanja, stručnog
usavršavanja i prekvalifikacije u zanimanja potrebna na tržištu rada
U Kantonu 10 nazočna je strukturna nezaposlenost, kao posljedica neusklađenih programa
obrazovnih institucija i potreba tržišta rada. Među nezaposlenima, visok je udio niskoobrazovane
radne snage, a primjetna je i nedovoljna osposobljenost stručne radne snage za primjenu novih
tehnologija u industriji. Uzimajući u obzir navedene probleme, jako je važno razvijati ljudski potencijal
na način koji će osigurati održiv razvoj gospodarstva i obogatiti društveni život Kantona 10.
3. Zadržavanje mladih na području Kantona 10 poticanjem zapošljavanja i poboljšanjem
sportskih i kulturnih sadržaja
Loša demografska slika Kantona 10 posljedica je negativnog migracijskog salda i negativnog
prirodnog priraštaja. Činjenica je da mladi čine visok udio u ukupnom broju nezaposlenih osoba, pa je
potraga za poslom najčešći razlog migracija mladih iz sela u gradove i iz Kantona 10 u druge Kantona i
druge države. U razvojnoj strategiji treba osmisliti i provoditi programe za zadržavanje stanovništva
na području Kantona 10, a naročito aktivnosti za zadržavanje mladih, poticanje zapošljavanja i
osmišljavanje pronatalitetne politike, i kreiranje kulturno-sportskih događaja u urbanim središtima
Kantona.
4. Očuvanje okoliša i kreiranje pogodnih uvjeta za život stanovnika
Intenzivniji razvoj gospodarstva – nove investicije, intenziviranje poljoprivredne proizvodnje i
ruralnog turizma – potrebno je raditi uz strogu primjenu propisa iz oblasti zaštite okoliša. Za praćenje
stanja okoliša trenutno ne postoje sustavi za mjerenje razine zagađenja tla, zraka i vode, pa je
potrebito raditi na uvođenju tih sustava. Očuvanje okoliša je složen proces u koji treba uključiti sve
aktere – vlasti, stručnjake, poslovni sektor, investitore, nevladine organizacije i građane. Prilikom
eksploatacije prirodnih resursa u Županiji potrebito je poštivati principe održivog razvoja.
Potrebno je povećati ulaganja u prevenciju i sprečavanje šteta od prirodnih i drugih nesreća, i to
korištenjem istih na način koji će omogućiti integraciju mjera prevencije i zaštite sa mjerama razvoja
(korištenje lokaliteta u rekreativne i razvojne svrhe). Samo na taj način osigurati će se pogodni uvjeti
za život stanovnika i poboljšati njihov životni standard.
34
5. Jačanje javne administracije u cilju stvaranja kvalitetne, ekonomične, pouzdane i
transparentne javne uprave sa stručnom i profesionalnom službom na svim razinama
Reforma javne administracije u Županiji, kao i u cijeloj držav i, je kontinuiran proces koji se provodi u
skladu sa Strategijom reforme javne uprave u BiH. U razvojnom kontekstu posebice je značajno
izgraditi kapacitete za kvalitetnu i transparentnu javnu upravu, koja će u narednom razdoblju moći
provoditi i dalje razvijati ne samo strategiju razvoja Kantona, nego raditi na razvoju sektorskih
strategija, planiranju i realizaciji projektnih mjera, implementiranju programa i akcijskih planova na
efikasan, transparentan i participativan način uključujući predstavnike ne samo javnog nego i
privatnog sektora, nevladine organizacije, sportske i kulturne udruge.
Zakonodavni okvir32 ukazuje na potrebu uvođenja novih modaliteta za upravljanje razvojem, a
Metodologija za planiranje razvoja Kantoan u Federaciji Bosne i Hercegovine sadrži upute za razvoj i jačanje
struktura za upravljanje razvojem.
3.4. Vizija razvoja Vizija razvoja Kantona 10 odražava zajedničke interese različitih sudionika u domeni gospodarskog,
društvenog i okolišnog napretka, utemeljenog na principima održivog razvoja. Vizija – definirana na
participativan način i usuglašena s članovima Partnerske grupe – glasi:
32 Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH" , broj 35/05); Uredba o načelima za utvrđivanje unutarnje organizacije federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija („Službene novine FBiH“, broj 36/06)
Moderna zajednica temeljena na načelima održivog gospodarstva u kojoj žive poduzetni i
zadovoljni ljudi, Županija koja optimalno iskorištava svoje potencijale i pozitivno utječe na
poslovno okruženje sa očuvanim okolišem i kulturnim naslijeđem koji ju čine privlačnom
za investicije, život i turističku posjetu.
35
3.5. Strateški ciljevi sa pokazateljima utjecaja U skladu sa definiranim strateškim fokusima, Vizija razvoja Kantona 10 će se realizirati kroz tri
strateška cilja, u kojima su integrirana sva tri sektora – gospodarstvo, društveni razvoj i zaštita
okoliša. Sektorski ciljevi glase:
Strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i povećanje zaposlenosti
Ovaj strateški cilj odgovara na potrebu da se u Kantonu 10 stvore uvjeti za jačanje poduzetništva kroz
poboljšanje poslovne klime i uvezivanje MSP aktivnosti sa većim gospodarskim subjektima: stvaranje
konkurentnog gospodarstva temeljenog na znanju, poticanje inovacija, tehnološko unaprjeđenje
gospodarstva, stvaranje povoljnog financijskog okruženja za razvoj poduzetništva, te regionalno
umrežavanje i integriranje. Namjera je da se stvore pogodni uvjeti za investicije koje će rezultirati
ekonomijom opsega u oblasti poljoprivredne proizvodnje, ojačaju kapaciteti u oblasti ruralnog
turizma (poticanje razvoja turističke infrastrukture), privuku investicije u oblasti obnovljivih izvora
energije i re-afirmira drvno-prerađivačka industrija. Također se nastoji osigurati ravnomjeran razvo j
svih dijelova Kantona, odnosno osigurati poboljšanje razvojnih potencijala i životnih uvjeta u ruralnim
područjima s ciljem zadržavanja stanovništva i ravnomjernog razvoja Kantona.
Napredak u ostvarenju strateškog cilja 1 mjeriti će se kroz povećanje broja poslovnih subjekata, broja
zaposlenih i kroz povećanje indeksa razvijenosti Kantona. Definirani očekivani ishodi (pokazatelji
utjecaja) za praćenje napretka u okviru strateškog cilja 1 prikazani u Tabeli 14.
Tabela 14 Strateški cilj 1 sa pokazateljima utjecaja
Strateški cilj 1 Pokazatelj utjecaja Početna vrijednost
(2013)
Ciljna vrijednost
(2020)
SC 1. Konkurentno
gospodarstvo kroz
intenziviranje
proizvodnje i povećanje
zaposlenosti
Indeks razvijenosti 60,6 66,7
Indeks obima industrijske
proizvodnje
79,4 89,0
Broj zaposlenih 9.360 10.000
SC 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i povećanje
zaposlenosti
SC 2. Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
SC 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja
kvalitete života
36
Strateški cilj 2: Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
Iako je u socio-ekonomskoj analizi i SWOT analizi utvrđeno da Kanton ima relativno čist okoliš,
utvrđeno je i da ne postoje kvantitativni pokazatelji o zagađenju, tj. ne postoje sustavi za mjerenje
zagađenja tla, zraka i vode. Te sustave je potrebno izgraditi da bi se vršila redovna kontrola kvalitete
životne sredine. Naposljetku, neophodno je napomenuti da građani imaju važnu ulogu u očuvanju
okoliša, te je potrebno kontinuirano graditi svijest javnosti o očuvanju prirode i zaštiti okoliša.
Kanton 10 je u završnoj fazi izrade Prostornog plana, kao polazne osnove za unaprjeđenje upravljanja
razvojem i za osiguranje održivog razvoja. Uz to, potrebno je donijeti niz županijskih zakona za zaštitu
okoliša, jer trenutno ne postoji zakonski okvir na razini Kantona koji općinama daje temelj za rad. Svi
razvojni resursi (prirodna bogatstva, kulturno-povijesni sadržaji, opći društveni resursi) se mapiraju i
na odgovarajući način štite mjerama koje su definirane u zakonima i prostorno -planskoj
dokumentaciji.
Komunalne djelatnosti, posebno upravljanje otpadom, vodoopskrba i upravljanje otpadnim vodama,
usko su vezane za zaštitu okoliša. Iz tog razloga, unaprjeđenje komunalne infrastrukture i usluga
predviđeno je u okviru ovog strateškog cilja.
Strateški cilj 2 podrazumijeva realiziranje niza mjera, čiji napredak će se mjeriti brojem domaćinstava
obuhvaćenih organiziranim prikupljanjem otpada i brojem stanovnika koji imaju pristup kontroliranoj
vodi za piće.
Tabela 15 Strateški cilj 2 sa pokazateljima utjecaja
Strateški cilj 2 Pokazatelj utjecaja Početna vrijednost
(2013)
Ciljna vrijednost
(2020)
SC 2. Poboljšanje
komunalne
infrastrukture i zaštita
okoliša
Broj proglašenih
zaštićenih područja
1
(Ramsarsko područje)
3
Postotak domaćinstava
obuhvaćenih
organiziranim
prikupljanjem otpada
40% domaćinstava 60% domaćinstava
Postotak stanovnika koji
imaju pristup
kontroliranoj vodi za piće
40% stanovnika 50% stanovnika
37
Strateški cilj 3: Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete
života
Ovaj strateški cilj odnosi se na razvijanje ljudskih resursa u skladu sa potrebama tržišta rada
(podizanje kvaliteta radnih resursa i aktiviranje tih resursa, povećanje zapošljavanja) i poboljšanje
kvalitete socijalnog i zdravstvenog sustava (poboljšanje uvjeta i kvalitete rada u zdravstvenim
ustanovama, unaprjeđenje zdravlja stanovništva, briga za ranjive društvene skupine i mlade osobe).
U sustavu odgoja i obrazovanja potrebno je posvetiti pažnju i na poboljšanje uvjeta i kvalitete rada u
predškolskim i obrazovnim institucijama. Također je potrebno razvijati kulturne i sportske sadržaje,
uz očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine (poticanje kulturnog stvaralaštva te poboljšanje
uvjeta za rad kulturnih organizacija, razvoj sportske kulture).
U širem smislu, unaprjeđenje upravljanja razvojem obuhvaća razvoj sustava strateškog planiranja u
općinama i u županijskoj administraciji zajedno s procesom uključivanja svih sudionika u zajednici i
procesom intenziviranja međunarodne suradnje. U skladu sa važećim propisima, Kanton je
opredijeljena da izgradi efikasnu, participativnu i transparentnu upravu, koja je sposobna odgovoriti
zahtjevima razvojnog planiranja i implementacije razvojnih projekata. Također, Županijska Vlada je
otvorena za suradnju sa civilnim društvom, uključujući razvijanje sustava za učinkovito financ iranje
organizacija civilnog društva i uspostavu dijaloga između javnog, civilnog i poslovnog sektora. Na
planu suradnje sa sudionicima u inozemstvu, prepoznat je strateški interes za unaprjeđenje
prekogranične i međunarodne suradnje s drugim zemljama i regijama, te aktivno sudjelovanje u radu
međunarodnih organizacija i tijela.
Ispunjenje strateškog cilja 3 mjeriti će se obuhvaćanjem predškolske djece obveznim programom od
150 sati, brojem liječnika i postotkom realizacije projekata predviđenih operativnim planovima 1+2
Strategije razvoja.
Tabela 16 Strateški cilj 2 sa pokazateljima utjecaja
Strateški cilj 3 Pokazatelj utjecaja Početna vrijednost
(2013)
Ciljna vrijednost
(2020)
SC 3. Razvoj ljudskih
potencijala i struktura za
upravljanje razvojem u
funkciji povećanja
kvalitete života
Udio djece koja pohađaju
predškolsko obrazovanje
u odnosu na ukupni broj
broj djece starosti 4-6
godina33
30% 50%
Broj l i ječnika 95 li ječnika
(1 li ječnik na 825
stanovnika)
115 li ječnika
(1 l i ječnik na 682
stanovnika)
Postotak ispunjenja
operativnih planova
Strategije razvoja na
godišnjem nivou
-
(ne postoje podaci, jer
nema razvojne strategije)
U prosjeku 80% godišnje
33 Praćenje indikatora će se vršiti kroz projekt ranog rasta I razvoja koje Ministasrtvo obrazovanja provodi u suradnji sa UNICEF-om
38
3.6. Prioriteti sa pokazateljima rezultata
Za realizaciju svakog strateškog cilja definirano je nekoliko prioriteta čija realizacija treba dovesti do
ispunjenja cilja. Mjerenje realizacije prioriteta pratiti će se putem nekoliko odabranih ključnih
pokazatelja, za koje su definirane početne i ciljne vrijednosti.
Sumarni pregled prioriteta i njihovih veza sa sektorskim ciljevima nalazi se na slici 2.
Slika 2 Pregled sektorskih ciljeva i prioriteta
39
Strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i povećanje zaposlenosti
Strateški cilj 1 realizirati će se kroz 4 prioriteta koji se odnose na unaprjeđenje poljoprivredne
proizvodnje, jačanje malih i srednjih poduzeća, razvoj turizma, prometne infrastrukture i energetskih
potencijala.
Tabela 17 Prioriteti za strateški cilj 1 sa pripadajućim pokazateljima krajnjeg rezultata
Prioritet Pokazatelj krajnjeg
rezultata
Početna vrijednost
(2013)
Ciljna vrijednost
(2020)
1.1. Razvoj poljoprivrede
i ruralnog područja
Povećanje ukupnog
prinosa kultura koje su
najviše zastupljene
Pšenica: 12.899 t
Krumpir: 13.128 t
Kukuruz zeleni: 23.470 t
Pšenica: 16.000 t
Krumpir: 15.000 t
Kukuruz zeleni: 25.000 t
Broj ovaca 52.507 60.000
Broj rodnih stabala 133.047 160.000
1.2. Jačanje sektora
malih i srednjih poduzeća
kroz veći stupanj
tehnološke inovativnosti
uz optimalno korištenje
postojećih resursa
Broj poslovnih subjekata 4.789 5.268
Broj obrta 1.964
2.150
1.3. Razvoj turizma kroz
otvaranje mogućnosti za
snažniji razvoj
poduzetništva i
obrtništva
Promet u ugostiteljstvu 3.071.718 KM 4.000.000
Broj dolazaka turista 5.606 8.200
1.4. Jačanje prometne
infrastrukture i
energetskih potencijala
Ukupna dužina kategoriziranih cesta
1.150 km 1.400 km
Visina izdvajanja iz proračuna za ulaganja u provođenje projekata energetske učinkovitosti
- 250.000 KM
1.5. Održivo
gospodarenje šumskim
resursima i razvoj drvne
industrije
Ha pošumljenih površina - 700 ha novopošumljenih
površina
Plan razvoja drvne
industrije
- Usvojen Plan razvoja
drvne industrije
40
Strateški cilj 2: Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
Strateški cilj 2 realizirati će se kroz 4 prioriteta koji se fokusiraju na kreiranje zakonskog okvira za
zaštitu okoliša na županijskoj razini, unaprjeđenje komunalne infrastrukture, intenziviran je
energetske učinkovitosti i održivo upravljanje prirodnim resursima.
Tabela 18 Prioriteti za strateški cilj 2 sa pripadajućim pokazateljima krajnjeg rezultata
Prioritet Pokazatelj krajnjeg
rezultata
Početna vrijednost
(2013)
Ciljna vrijednost
(2020)
2.1. Jačanje zakonske
regulative i kapaciteta u
oblasti okoliša
Broj županijskih zakona
kojima se regulira oblast
zaštite okoliša
0 Usvojeno 6 ključnih
zakona i primjenjuju se
Prostorni plan Izrađen u nacrtu, ali nije
usvojen
Usvojen Prostorni plan i
primjenjuje se
KEAP - Usvojen KEAP i
primjenjuje se
2.2. Podizanje kvalitete
komunalne
infrastrukture
Dužina vodovodne mreže
cca 461 km bez općina
Glamoč i Bosansko
Grahovo
Rekonstruirano 63 km
postojeće mreže;
Izgrađeno 75 km nove
lokalne i javne mreže
vodoopskrbnih sustava
Postotak naplate usluga
vodoopskrbe
cca 60% cca 70%
Broj divljih deponija cca 200 cca 100
Postotak izgradnje
regionalne sanitarne
deponije
0 70%
2.3. Poboljšanje
energetske
učinkovitosti34
Energetska kategorija
javih objekata
E B
Ukupne potrebe za
grijanje i rasvjetu za sve
objekte (Troškovi za
energente u KM)
2.000.000 900.000
Prosječne potrebe po
1m2 grijane površine
(Troškovi za energente u
KM)
46,25 20,00
34 Za ovaj prioritet će se koristiti indikatori ipokazatelji iz projekta GED-Green economic development koje Ministasrtvo gospodasrtva Kantona 10 provodi u suradnji sa UNDP -om
41
2.4. Održivo upravljanje
prirodnim resursima
Broj uređaja za
prečišćavanje
0 2
Broj projekata NVO-a
podržanih iz županijskog
proračuna sa cil jem
zaštite prirodnih resursa
- U prosjeku 3 projekta
godišnje
Iznos županijskog
proračuna za realiziranje
mjera za zaštitu bio
raznolikosti
- 40.000 KM
Strateški cilj 3: Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete
života
U okviru strateškog cilja 3 definirano je 6 prioriteta koji se odnose na poboljšanje tržišta rada,
socijalnih i zdravstvenih usluga, sustava obrazovanja, braniteljske zaštite i uspostavljanje struktura za
upravljanje razvojem unutar Kantonalne uprave. Pokazatelji krajnjih rezultata, sa početnom i ciljnom
vrijednosti, prikazani su u tabeli 19.
Tabela 19 Prioriteti za strateški cilj 3 sa pripadajućim pokazateljima krajnjeg rezultata
Prioritet Pokazatelj krajnjeg
rezultata
Početna vrijednost
(2013)
Ciljna vrijednost
(2020)
3.1. Razvoj županijskog
tržišta rada
Postotak zaposlenih žena 39,15% 41,0%
Broj vježbovnih tvrtki
(praktična nastava) u
srednjim školama
6 15
3.2. Unaprjeđenje
sustava socijalnih usluga
Broj donesenih zakona za
poboljšanje kvalitete
života korisnicima
socijalnog prava
0 3
Prosječni mjesečni iznos
stalne novčane pomoći
100 KM 120 KM
Broj korisnika svih oblika
socijalne pomoći
5.322 korisnika
(podatak iz 2011. godine)
5.000
3.3. Razvoj sustava
odgoja i obrazovanja
Broj novih zakona i
podzakonskih akata koji
uređuju sektor
obrazovanja, sporta i
kulture
Zakoni su zastarjeli i l i ne
postoje. Nema
kolektivnih ugovora niti
pedagoških standarda i
normativa
Kolektivni ugovori;
Pedagoški standardi i
normativi za osnovno i
srednje obrazovanje
Broj djece obuhvaćen
obveznim predškolskim
odgojem i obrazovanjem
(po programu 150 sati)
402 700
42
Godišnji iznos sredstava
koji se izdvaja za oblast
kulture
300.000 KM godišnje 360.000 KM godišnje
Godišnji iznos sredstava
koji se izdvaja za oblast
sporta
180.000 KM godišnje 216.000 KM godišnje
3.4. Poboljšavanje
kvaliteta zdravstvenog
sustava
Broj osnovanih centara u
zdravstvenim
ustanovama
2
5
(3 nova centra:
edukacijski centar, centar
za rani rast i razvoj,
centar za mentalno
zdravlje)
Iznos ukupnih investicija
koje se godišnje ulažu u
tehničko i
infrastrukturno
opremanje zdravstvenih
ustanova i institucija
izravno povezanih sa
zdravstvom
1.000.000 KM godišnje 1.200.000 KM godišnje
3.5. Braniteljska zaštita i
prava civilnih žrtava rata
Godišnji iznos financijskih
sredstava za
sufinanciranje
braniteljskih udruga
150.000 KM godišnje 180.000 KM godišnje
Godišnji iznos financijskih
sredstava za
sufinanciranje
braniteljskih zadruga
0 KM
(nije registrirana nijedna
braniteljska zadruga)
100.000 KM godišnje
3.6. Unaprjeđenje
upravljanja razvojem
Osnovane strukture za
upravljanje razvojem-:
RA i Stručna služba za
razvoj
0 2
Broj prijavljenih aplikacija
– projektnih prijedloga za
EU fondove
3 15
Broj realiziranih mjera iz
Akcijskog plana za borbu
korupcije
- 4
43
3.7. Veza s planskim dokumentima
Vertikalna usklađenost temelji se na odnosima partnerstva i suradnje između županijskih tijela sa
tijelima viših, odnosno niže razine vlasti. U tijeku izrade Razvojne strategije Kantona 10 osigurana je
vertikalna integracija uzimanjem u obzir prioriteta jedinica lokalne samouprave i usklađivanjem
prioriteta Kantona sa prioritetima viših razina vlasti.
Važno je napomenuti da je Razvojna strategija Kantona usklađena sa dokumentima prostornog
planiranja, a posebice s Prostornim planom Kantona čija je izrada išla paralelno sa izradom Razvojne
Strategije.
Usklađenost definiranih strateških ciljeva Kantona 10 sa ključnim strateškim dokumentima BiH i EU
prikazana je u sljedećoj tabeli.
Tabela 20 Usklađenost strateških ciljeva Kantona 10 sa ključnim strategijama BiH i EU
Strateški ciljevi Kantona 10 2016-2020
Strategija razvoja BiH 2010-2020
Evropa 2020
Strategija razvoja
Dunavske regije (EUSDR)
Strategija razvoja
jadransko-jonske regije (EUSAIR)
SC 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i povećanje zaposlenosti
Konkurentnost
Održivi rast i razvoj
Zapos lenost
Pametan rast Is traživanje i inovaci je
Promet
Jačanje i s traživanja , tehnološkog razvoja i
inovaci ja
Promoci ja održivog
prometa i otklanjanje „uskih grla“ u kl jučnim
infrastrukturnim
mrežama
SC 2. Poboljšanje
komunalne infrastrukture i zaštita
okoliša
Održivi rast i razvoj Održivi rast
Uprava za rast
Okol iš , resursna učinkovitost
Zašti ta okol iša i
promoci ja energetske učinkovitosti
Promoci ja održivog prometa i otklanjanje
„uskih grla“ u kl jučnim infrastrukturnim
mrežama
SC 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura
za upravljanje razvojem u funkciji
povećanja kvalitete života
Održivi rast i razvoj
Soci ja lna ukl jučenost
Ukl jučujući rast
Održivi rast
Insti tucionalni kapaci teti
Unaprjeđenje ins ti tucionalnih
kapaci teta javnih ins ti tuci ja i kl jučnih
ti jela u efikasnoj javnoj adminis traci ji
44
4. Programski okvir
4.1. Mjere po strateškim ciljevima
45
STRATEŠKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i povećanje zaposlenosti
PRIORITETNI CILJ 1.1. Razvoj poljoprivrede i ruralnog područja
MJERA 1.1.1. Razvijanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje
CILJ MJERE Poboljšati kvalitetu proizvedenih proizvoda i konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 1.1.1.1. Program potpora (animalnoj i biljnoj, plasteničkoj proizvodnji te poticanje uzgoja ljekovitog bilja);
1.1.1.2. Povećanje kvaliteta poljoprivredne proizvodnje kroz kontinuiranu edukaciju poljoprivrednih proizvođača u primjeni novih tehnologija;
1.1.1.3. Zaštita autohtonih proizvoda i brendiranje proizvoda;
1.1.1.4. Tehnička i administrativna potpora za rješavanje imovinsko pravnih odnosa;
1.1.1.5. Potpore višem stupnju prerade i izvoza poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda (Potpore i zgradnji hladnjača i skladišnih kapaciteta na prostoru Kantona 10 i sustava navodnjavanja);
1.1.1.6. Rekultivacija te komasacija i arondacija poljoprivrednog
zemljišta.
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- broj novih zaštićenih proizvoda,
- izvoz poljoprivrednih proizvoda,
- broj predloženih proizvoda za brenidranje,
- broj novih stručnih djelatnika
- Povećan broj novih
zaštićenih proizvoda, - povećanje izvoza
poljoprivrednih
proizvoda, - povećan broj
predloženih proizvoda za brenidranje,
- povećan broj novih stručnih djelatnika
RAZVOJNI EFEKT - Povećana razina konkurentnosti domaćih poljoprivrednih proizvođača,
- Povećana kvaliteta proizvoda i njihov veći plasman
(primjenom novih tehnologija i većem upošljavanju stručnih kadrova)
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
4.500.000 KM Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade Kantona 10, Federacija
BiH, EU fondovi i drugi međunarodni fondovi RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. – 2020.
NOSITELJI35 Ministarstvo poljoprivrede, Vlada Kantona, Općine, Razvojna
agencija Kantona 10, poljoprivredni proizvođači i zadruge
KORISNICI Poljoprivredni proizvođači, udruženja poljoprivrednika, gazdinstva
35 Prva navedena institucija ima vodeću ulogu u koordiniranju projekata iz date mjere
46
STRATEŠKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i
povećanje zaposlenosti
PRIORITETNI CILJ 1.1. Razvoj poljoprivrede i ruralnog područja
MJERA 1.1.2. Razvoj ruralne infrastrukture
CILJ MJERE Obnoviti i izgraditi osnovnu infrastrukturu koja će omogućiti
povećanje poljoprivredne proizvodnje i konkurentnosti
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 1.1.2.1. Udruživanje poljoprivrednika u klastere i razvoj lanca vrijednosti 1.1.2.2. Jačanje diverzifikacijskih aktivnosti i proizvodnje na gospodarstvima ruralnog područja
1.1.2.3. Uvođenje LEADER pristupa u poljoprivredi i LAG-ova 1.1.2.4. Edukacija i animiranje stanovništva kroz jačanje kapaciteta LAG- ova (prvenstveno radi analize i izbora projekata za koje se traže dodatni izvori sufinanciranja od EU i drugih partnera)
1.1.2.5. Razvoj integrirane ekološke i organske poljoprivredne proizvodnje 1.1.2.6. Potpora projektima izgradnje farmi koza i ovaca /Razvoj
stočarstva
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- broj novih usluga, - broj osnovanih LAG-ova
po općinama,
- broj novih udruženja, - broj registriranih
ekoloških proizvođača,
- broj danih edukativnih treninga,
- broj moderniziranih farmi,
- uspostavljeni Agro klasteri (proizvođača sira, proizvodnja mesa)
- povećan broj novih usluga,
- povećan broj osnovanih
LAG-ova po općinama, - povećan broj novih
udruženja, - povećan broj
registriranih ekoloških proizvođača,
- povećan broj danih edukativnih treninga,
- povećan broj moderniziranih farmi,
- povećan broj Agro
klastera
RAZVOJNI EFEKT - Povećana proizvodnja mlijeka i mesa - Smanjen uvoz hrane i živih životinja - Povećan izvoz proizvoda prerađivačke industrije - Povećan kvaliteta življenja stanovništva u ruralnim
područjima kroz ekonomsku samoodrživost i zapošljavanje
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
1.000.000 KM Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade HB Kantona, Federacija BiH, EU fondovi i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. – 2020.
NOSITELJI Vlada i resorno ministarstvo poljoprivrede, Razvojna agencija Kantona 10, udruge poljoprivrednika
KORISNICI Poljoprivrednici, stanovništvo u ruralnim mjestima i lokalnim
jedinicama
47
STRATEŠKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i
povećanje zaposlenosti
PRIORITETNI CILJ 1.1. Razvoj poljoprivrede i ruralnog područja
MJERA 1.1.3. Institucionalna podrška za ruralni razvoj i poljoprivredu
CILJ MJERE Jačati suradnju između nadležnih institucija i poljoprivrednih
subjekata
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 1.1.2.1. Opremanje službe za uzgojno selekcijski rad
1.1.2.2. Podrška promotivnim i informativnim aktivnostima
1.1.2.3. Transfer znanja, tehnologija i informacija
1.1.2.4. Razvoj kadrova za implementaciju projekata i programa
1.1.2.5. Zavod za hranu i veterinu
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- broj instaliranih novih tehnoloških postrojenja,
- broj izrađenih brošura,
- broj educiranih poljoprivrednih proizvođača,
- broj stručnih okruglih stolova i konferencija,
- broj organiziranih nastupa na
poljoprivrednim sajmovima/izložbama
- Osnovan Zavod za hranu
i veterinu
- povećan broj instaliranih tehnoloških postrojenja,
- povećan broj izrađenih
brošura,
- povećan broj educiranih poljoprivrednih proizvođača,
- povećan broj stručnih okruglih stolova i konferencija,
- povećan broj
organiziranih nastupa na poljoprivrednim sajmovima/izložbama
- Osnovan Zavod za hranu i veterinu
RAZVOJNI EFEKT - Osnaženi proizvodni kapaciteti u poljoprivrednoj proizvodnji i povećana konkurentnost,
- Povećan izvoz u sektoru poljoprivrede
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
500.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade HB Kantona, Federacija BiH, EU fondovi i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. – 2020.
NOSITELJI Ministarstvo poljoprivrede, Vlada Kantona 10, Razvojna agencija Kantona 10, udruženja poljoprivrednika, općine
KORISNICI Poljoprivrednici, stanovništvo u ruralnim mjestima i lokalnim jedinicama
48
STRATEŠKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i
povećanje zaposlenosti
PRIORITETNI CILJ 1.2. Jačanje sektora malih i srednjih poduzeća kroz veći stupanj tehnoloških inovacija uz optimalno korištenje postojećih resursa
MJERA 1.2.1. Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta MSP
CILJ MJERE Poboljšati postojeću poduzetničku infrastrukturu i oformiti nove
kapacitete u svrhu povećanja konkurentnosti poslovnih subjekata
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 1.2.1.1. Izrada Strategije razvoja MSP 1.2.1.2. Jačanje i izgradnja poslovnih zona/ ( aktivnosti na donošenju Zakona o poslovnim zonama) 1.2.1.3. Mapiranje (registracija) i stavljanje u funkciju postojećih
objekata za potrebe MSP (brownfield) 1.2.1.4. Inicirati i pomagati aktivnosti za izgradnju poslovnih inkubatora,tehnoloških parkova i industrijskih zona 1.2.1.5. Uspostava suradnje između akademskih institucija i
poduzetničkih kapaciteta
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- izrađena Strategija razvoja MSP,
- broj lociranih-formiranih
novih zona, - broj uspostavljenih
poduzetničkih parkova,
inkubatora, uspostavljeni novi programi obuke,
- broj privrednih
subjekata u poslovnim zonama
- uspostavljena asocijacija za jačanje
konkurentnosti (predstavnici akademske zajednice i privrednih
subjekata).
- usvojena i prezentirana Strategija razvoja MSP,
- povećan broj poslovnih
zona, - povećan broj
poduzetničkih parkova,
inkubatora i programa obuke,
- 100% povećanje broja privatnih subjekata koj i
djeluju u poslovnim zonama,
- uspostavljena asocijacija za jačanje
konkurentnosti
RAZVOJNI EFEKT - Poboljšana poduzetnička infrastruktura i osigurano dodatno zapošljavanje stručnih kadrova u poslovnim subjektima,
- Povećana konkurentnost domaćih poduzetnika, - Povećan izvoz gotovih proizvoda
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
500.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade Kantona ̧ 10, Federacija BiH, EU fondovi i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. – 2020.
NOSITELJI Vlada Kantona, Razvojna agencija, udruženja poduzetnika, Ministarstvo gospodarstva Kantona 10, Gospodarska komora
KORISNICI Poduzetnici i udruge poduzetnika, općine
49
STRATEŠKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i
povećanje zaposlenosti
PRIORITETNI CILJ 1.2. Jačanje sektora malih i srednjih poduzeća kroz veći stupanj tehnoloških inovacija uz optimalno korištenje postojećih resursa
MJERA 1.2.2. Podupiranje kapaciteta MSP za rast i inovacijske procese
CILJ MJERE Jačati kapacitete MSP kroz uvođenje novih usluga i tehnologija
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 1.2.2.1. Razvijanje modela za samozapošljavanje i poticanje zapošljavanja „ranjivih“ grupa 1.2.2.2. Razvoj financijskih instrumenata za potporu gospodarskih aktivnosti
1.2.2.3. Jačanje drvnoprerađivačkih kapaciteta 1.2.2.4. Potpore za savjetodavne i edukacijske usluge u korist MSP 1.2.2.5. Osnaživanje kapaciteta i potpora uvođenju inovacija (drvni, prehrambeni sektor itd.)
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- broj samozaposlenih
osoba i „ranjivih“ grupa, - kreiran klaster
udruženja na razini općina/ Kantona,
- broj pruženih savjetodavnih usluga, broj poduzeća koja su
povećala stupanj finalizacije proizvoda od drveta
- povećan broj
samozaposlenih osoba i „ranjivih“ grupa,
- djelovanje klastera udruženja na razini
općina/Kantona, - povećan broj pruženih
savjetodavnih usluga,
broj poduzeća koja su povećala stupanj finalizacije proizvoda od drveta
RAZVOJNI EFEKT - Kroz uvođenje novih usluga i inovacija u proizvodnji
osigurana veća kvaliteta i brža proizvodnja sa smanjenjem troškova što će omogućiti veći izvoz gotovih proizvoda na druga tržišta (povećanje indeksa industrijske proizvodnje i izvoza).
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
1.500.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade HB Kantona, Federacija BiH, EU fondovi i drugi međunarodni fondovi, u budućnosti Razvojna revolving shema (planira se uspostaviti)
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. – 2020.
NOSITELJI Ministarstvo gospodarstva K 10, Vlada K10, Razvojna agencija K10, poduzetnici
KORISNICI Poduzetnici, udruge poduzetnika
50
STRATEŠKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i
povećanje zaposlenosti
PRIORITETNI CILJ 1.2. Jačanje sektora malih i srednjih poduzeća kroz veći stupanj tehnoloških inovacija uz optimalno korištenje postojećih resursa
MJERA 1.2.3. Poboljšanje konkurentnosti i poticanje investicija
CILJ MJERE Osnažiti poduzetnike i omogućiti im dodatni razvoj kroz nove investicije u poduzetničke projekte
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 1.2.3.1. Subvencije kamata na poduzetničke kredite i suradnja sa poslovnim bankama, razvojnom bankom
1.2.3.2. Smanjivanje administrativnih prepreka i procedura za MSP kao i smanjenje fiskalnih nameta 1.2.3.3. Jačanje upotrebe informacijske tehnologije u poslovanju i uvođenje novih tehnologija i znanja
1.2.3.4. Potpora rastu izvozno orijentirane proizvodnje i subvencioniranje za uvođenje certifikata/standarda te poticanje izvoza finalnih proizvoda 1.2.3.5. Razvijanje baze podataka postojećih i potencijalnih MSP -
kreiranje projektnog zadatka, koji bi identificirao potrebne resurse i mehanizme za uspostavljanje objedinjene baze podataka
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- broj dodijeljenih investicijskih kredita,
- broj certificiranih MSP za
izvoz u EU, - broj danih poticaja za izvoz, - broj educiranih MSP,
- urađen projekt na razini Kantona koji omogućuje registraciju i pregled MSP po svim djelatnostima
(standardiziran pregled) - razvijen sustav financijskih
instrumenata na razini Kantona (oformljen kreditno
garantni fond)
- povećan broj dodijeljenih investicijskih kredita,
- povećan broj certificiranih MSP za izvoz u EU,
- povećan broj danih poticaja
za izvoz, - povećan broj educiranih
MSP, - broj registriranih MSP u
novoj bazi podataka - iznos sredstava koji se
plasira putem kreditno garantni fonda
RAZVOJNI EFEKT - Ostvarivanjem novih ulaganja poduzetnika u razvoj svojih poslovanja omogućeno povećanje izvoza i otvaranje novih radnih mjesta
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
500.000 KM Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade Kantona/ općina
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. – 2020.
NOSITELJI Ministarstvo gospodarstva K10, Vlada K10, Razvojna agencija K 10,
poduzetnici
KORISNICI Poduzetnici i udruge poduzetnika, stanovništvo
51
STRATEŠKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i povećanje zaposlenosti
PRIORITETNI CILJ 1.3. Razvoj turizma kroz otvaranje mogućnosti za snažniji razvoj poduzetništva i obrtništva
MJERA 1.3.1. Razvoj sportsko-rekreacijskog turizma
CILJ MJERE Razviti novu turističku ponudu kroz sportske i rekreativne sadržaj e
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 1.3.1.1. Razvoj programa eko-etno turizma na području Kantona (Izrada studije potpore seoskog ruralnog turizma) 1.3.1.2. Potpora i razvoj lovnog te ribolovnog turizma
1.3.1.3. Razvoj i jačanje kulturnih institucija i manifestac ija 1.3.1.4. Razvoj programa iz sportsko rekreativnog turizama 1.3.1.5. Jačanje gastro turizma (livanjski sir, drvarska drenjina)
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- izrađena razvojna studija
turizma - broj podržanih projekata
iz oblasti lovnog i ribolovnog turizma,
- broj održanih manifestacija i kulturnih priredbi,
- uspostava turističkog
info centra, - broj l icenciranih
turističkih vodiča,
- postotak turista u sportskim sadržajima,
- organiziranje godišnjeg gastro sajma
- usvojena razvojna studija turizma
- povećan broj projekata iz oblasti lovnog i ribolovnog turizma,
- povećan broj održanih
manifestacija i kulturnih priredbi,
- broj posjeta turističkom
info centru, - povećan broj
l icenciranih turističkih vodiča,
- povećan postotak turista u sportskim sadržajima,
- broj posjetitelja
godišnjeg gastro sajma RAZVOJNI EFEKT - Privlačenjem turista kroz sportsku i rekreacijsku ponudu,
omogućeni bolji gospodarski uvjeti lokalnih jedinica i stanovništva za bavljenje turizmom
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
500.000 KM Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade HB Kantona/ općina,
Federacija BiH (Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Ministarstvo okoliša i turizma), EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. – 2020.
NOSITELJI Ministarstvo gospodarstva K10, Vlada KANTON 10, Razvojna agencija KANTON 10, Turistička zajednica KANTON 10
KORISNICI Turisti, stanovništvo, mjesne zajednice
52
STRATEŠKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i
povećanje zaposlenosti
PRIORITETNI CILJ 1.3. Razvoj turizma kroz otvaranje mogućnosti za snažniji razvoj poduzetništva i obrtništva
MJERA 1.3.2. Potpora i jačanje kapaciteta, smještajnih jedinica na prostoru Kantona
CILJ MJERE Omogućiti što bolje i kvalitetnije smještajne kapacitete korisnicima
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 1.3.2.1. Aktiviranje postojećih kapaciteta za korištenje turističke
ponude
1.3.2.2. Izvedba komunalne infrastrukture na obalama Buškog jezera
1.3.2.3. Izgradnja i uređenje izletišta i trim biciklističkih staza
1.3.2.4. Obuke i seminari za poduzetnike i djelatnike u turizmu
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- broj brošura vezanih za
turističku ponudu,
- broj novih ležaja u objektima za smještaj,
- broj saniranih objekata
komunalne infrastrukture,
- izrada mape biciklističkih staza,
- dužina izgrađene biciklističke staze,
- broj realiziranih
projekata iz oblasti turizma
- povećan broj brošura o turističkoj ponudi,
- povećan broj ležaja u objektima za smještaj,
- povećan broj saniranih objekata komunalne infrastrukture,
- povećana dužina
biciklističkih staza,
- povećan broj realiziranih projekata iz oblasti
turizma
RAZVOJNI EFEKT - Povećanjem kvalitete smještaja i turističke ponude stvoreni uvjeti za bolju popunjenost kapaciteta, a samim tim i upošljavanja novih djelatnika u sektoru turizma
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
300.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade HB Kantona/ općina, Federacija BiH (Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Ministarstvo okoliša i turizma), EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. – 2020.
NOSITELJI Ministarstvo gospodarstva Kantona 10, Vlada K 10, Razvojna agencija K 10, Turistička zajednica K 10, općine, poduzetnici
KORISNICI Poduzetnici u turističkoj djelatnosti, stanovništvo, turisti
53
STRATEŠKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i
povećanje zaposlenosti
PRIORITETNI CILJ 1.3. Razvoj turizma kroz otvaranje mogućnosti za snažniji razvoj poduzetništva i obrtništva
MJERA 1.3.3. Jačanje promocije županijskog turizma
CILJ MJERE Predstaviti turističke kapacitete domaćim i s tranim turistima
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 1.3.3.1. Potporaturističkoj zajednici u promicanju turizma i sudjelovanje na sajmovima 1.3.3.2. Mapiranje turističkih kapaciteta i promotivni materijali
1.3.3.3. Uspostava suradnje sa drugim turističkim zajednicama i vlasnicima turističkih objekata 1.3.3.4. Poticaji u modernizaciji turističkih kapaciteta i projektima vanpansionske turističke ponude
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- broj posjećenih sajmova
turizma gdje se promovirala turistička ponuda Kantona,
- broj novoprijavljenih ponuđača privatnog
smještaja za kategorizaciju, - vrijednost novokreiranih
investicija u sektoru turizma, - broj ostvarenih suradnji
između sudionika u turizmu, - iznos dodijeljenih poticaja za
modernizaciju kapaciteta,
- izrada programa za povećanje učešća posebnih oblika turizma (rekreativni, ruralni, lovni)
- broj zajedničkih projekata javnih institucija i privatnih interesnih strana (agencije, turistička poduzeća,
ugostiteljski objekti i sl.) radi poboljšanja turističke ponude
- povećan broj posjećenih sajmova turizma,
- povećan broj novoprijavljenih ponuđača
privatnog smještaja za kategorizaciju,
- povećana vrijednost
novokreiranih investicija u sektoru turizma,
- povećan broj ostvarenih suradnji između sudionika u
turizmu, - povećan iznos poticaja za
modernizaciju kapaciteta,
- broj novo-uvedenih posebnih oblika turizma (rekreativni, ruralni, lovni)
- povećan broj zajedničkih
projekata javnih institucija i privatnih interesnih strana
RAZVOJNI EFEKT - Osigurana prepoznatljivost turističkih kapaciteta u inozemstvu i
regiji (dugoročni utjecaj na jačanje pril iva novca turističkim djelatnicima a također i općinskim financijskim strukturama)
- Intenzivnija promocija čitavog područja Kantona kao turističke destinacije utemeljene na lokalnim resursima, prirodnim,
atrakcijama, kulturnom baštinom, tradicionalnim običajima i dr.
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
300.000 KM Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade Kantona/ općina, Federacija BiH (Min. razvoja, poduzetništva i obrta, Min. okoliša i turizma), Turistička zajednica K 10
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. – 2020.
NOSITELJI Ministarstvo gospodarstva Kantona 10, Vlada K 10, Razvojna
agencija K 10, općine, Turistička zajednica K 10
KORISNICI Turistički djelatnici, turisti, stanovništvo
54
STRATEŠKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i
povećanje zaposlenosti
PRIORITETNI CILJ 1.3. Razvoj turizma kroz otvaranje mogućnosti za snažniji razvoj poduzetništva i obrtništva
MJERA 1.3.4. Unaprjeđenje i razvoj osnovne infrastrukture u ruralnim područjima
CILJ MJERE Omogućiti osnovnu infrastrukturu u turističkim područjima
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 1.3.4.1. Označavanje i promocija rimskih putova i ostalih zaštićenih kulturno-povijesnih lokaliteta
1.3.4.2. Označavanje staza okusa i ponuda autohtonih proizvoda 1.3.4.3. Valorizacija Ramsarskog područja Livanjskog polja i drugih lokacija (turističkih proizvoda) za razvoj ruralnog turizma
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- broj domaćinstava koji sudjeluju u programima obuke za bavljenje ruralnim turizmom,
- broj restauriranih objekata u funkciji turizma
- broj restauriranih/ moderniziranih kulturno-povijesnih područja/ objekata
- broj prekograničnih aplikacija/ projekata sa Hrvatskom i Crnom
Gorom u oblasti turizma
- povećan broj
domaćinstava koji sudjeluju u programima obuke za bavljenje ruralnim turizmom,
- povećan broj restauriranih objekata u funkciji turizma
- povećan broj
restauriranih/ moderniziranih kulturno-povijesnih
područja/ objekata - povećan broj
prekograničnih aplikacija/ projekata sa
Hrvatskom i Crnom Gorom u oblasti turizma
RAZVOJNI EFEKT - Povećan standard u kvaliteti turističke infrastrukture, čime je omogućen lakši i jednostavniji način iskorištavanja turističkih
kapaciteta, što će uticati na povećanje prihoda u sektoru turizma
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
400.000 KM Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade HB Kantona/ općina, Federacija BiH (Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta,
Ministarstvo okoliša i turizma), EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. – 2020.
NOSITELJI Ministarstvo gospodarstva Kantona, Vlada K 10, Razvojna agencija K 10, Turistička zajednica K 10, općine, mjesne zajednice
KORISNICI Stanovništvo, turistički djelatnici, turisti , gospodarstvenici
55
STRATEŠKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i
povećanje zaposlenosti
PRIORITETNI CILJ 1.4. Jačanje prometne infrastrukture i energetskih potencijala
MJERA 1.4.1. Potpora i jačanje prometne infrastrukture CILJ MJERE Jačati prometnu povezanost svih naseljenih mjesta na prostoru
Kantona te uspostaviti što bolju regionalnu i međunarodnu prometnu povezanost
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 1.4.1.1. Revizija Studije prometne infrastrukture 1.4.1.2. Prekategorizacija i završetak izgradnje ceste Prolog - Vaganj
granica RH 1.4.1.3. Izgradnja, rekonstrukcija i održavanje cestovnih pravaca na području Kantona 1.4.1.4. Modernizacija važnijih cestovnih pravaca.
1.4.1.5. Potpora i institucionalizacija upravljanja sportskim aerodromom Brda 1.4.1.6. Održivi oblici prometa i unaprjeđenje infrastrukturne mreže
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- provedena revizija
studije prometne infrastrukture,
- broj donesenih dodatnih strateških dokumenata i
urađene projektne dokumentacije,
- broj izgrađenih
prometnica u km, - rekonstruirane ceste u
km, - broj sli jetanja i
polijetanja, međunarodnih natjecanja, treniranja i obuka polaznika škole
letenja, - broj postavljenih i
održavanih
telekomunikacijskih instalacija
- usvojena revidirana studija prometne
infrastrukture, - povećan broj donesenih
dodatnih strateških dokumenata i urađene
projektne dokumentacije,
- povećana dužina
izgrađenih prometnica, - povećana dužina
rekonstruiranih cesta, - povećan broj sli jetanja i
polijetanja, međunarodnih natjecanja, treniranja i obuka polaznika škole
letenja, - povećan broj
postavljenih i
održavanih telekomunikacijskih instalacija
RAZVOJNI EFEKT - Povećana pristupačnost turističkih destinacija Kantona – za turiste i za potencijalne investitore – zahvaljujući izgrađenim
prometnim vezama
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
16.300.000 KM Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10/ općina, Federacija BiH (Ministarstvo prometa, Ministarstvo financija), EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. – 2020.
NOSITELJI Ministarstvo gospodarstva K 10, Vlada K 10, Razvojna agencija K 10,
općine, Uprava za ceste K 10
KORISNICI Gospodarske i društvene strukture Kantona, stanovništvo, turisti, FBiH
56
STRATEŠKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i
povećanje zaposlenosti
PRIORITETNI CILJ 1.4. Jačanje prometne infrastrukture i energetskih potencijala
MJERA 1.4.2. Stavljanje u funkciju prirodnih resursa Kantona te izrade studija
CILJ MJERE Omogućiti iskorištavanje svih prirodnih potencijala kojima raspolaže Kanton
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 1.4.2.1. Studije o prirodnim resursima u Kantonu 10 1.4.2.2. Strateški plan za upravljanje prirodnim resursima
1.4.2.3. Dopune Zakona o rudarstvu –podzakonski akti (mineralne sirovine i rudna bogatstva) 1.4.2.4. Održivo gospodarenje šumskim resursima 1.4.2.5. Izrada kataloga sa lokacijama za potencijalne investitore
solarne, vjetro i hidro potencijale 1.4.2.6. Izrada planske dokumentacije energetskih postrojenj a 1.4.2.7. Razvoj plinofikacijskog sustava 1.4.2.8. Potpora i subvencije projektima korištenja energije iz drvnog
i bio otpada
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- izrađen strateški plan upravljanja prirodnim resursima,
- broj donesenih planova
gospodarenja šumskim resursima,
- urađena studija o solarnom,
vjetro i hidro potencijalu, - urađena Studija o
termoenergetskim potencijalima,
- urađena studija o resursima ugljena na prostoru K 10,
- urađena studija potreba za plinom,
- broj poslovnih subjekata u korištenju drvnog i bio otpada
- potrošnja klasičnih izvora energije,
- broj educiranih stručnjaka
- povećan broj donesenih
planova i studija, - povećan broj poslovnih
subjekata u korištenju drvnog i bio otpada
- smanjena potrošnja klasičnih izvora energije,
- povećan broj educiranih stručnjaka
RAZVOJNI EFEKT - Povećano iskorištenje energetskih potencijala, u skladu sa okolišnim standardima, znači ostvarenje većih financijskih
sredstva za Kantonalne-općinske proračune, a time i boljitak za stanovništvo koje obitava na ovim prostorima
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
500.000 KM Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, više razine vlasti u BiH, EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. – 2020.
NOSITELJI Ministarstvo gospodarstva Kantona, Vlada K 10, Razvojna agencija K
10, Federalno ministarstvo energetike i rudarstva
KORISNICI Kanton, općine, mjesne zajednice, stanovništvo, gospodarstvo Kantona
57
STRATEŠKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i
povećanje zaposlenosti
PRIORITETNI CILJ 1.4. Jačanje prometne infrastrukture i energetskih potencijala
MJERA 1.4.3. Stavljanje javnih poduzeća i imovine u vlasništvu Kantona u funkciju razvoja
CILJ MJERE Omogućiti brži gospodarski razvitak efikasnijim upravljanjem imovine
u vlasništvu Kantona
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 1.4.3.1. Izrada strateškog dokumenta o upravljanju javnim poduzećima
1.4.3.2. Mapiranje imovine u vlasništvu Kantona
1.4.3.3. Konsolidacija JP RU Tušnica i restrukturiranje/ pripajanje JP
ElektroprivrediHZ HB
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- broj unosa u bazu podataka za mapiranje javne imovine Kantona,
- urađen strateški dokument o upravljanju javnim poduzećima,
- sklapanje ugovora o konsolidaciji sa HZ-HB
- kompletirana baza podataka (100% unosa) za mapiranje javne imovine Kantona,
- usvojen strateški dokument o upravljanju javnim poduzećima,
- izvršeno pripajanje
rudnika Tušnica sa HZ-HB u skladu sa ugovorom
RAZVOJNI EFEKT - Postignuta veća financijska efikasnost i iskorištenost javnih poduzeća u razvoju gospodarskih aktivnosti na prostoru
Kantona
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
600.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. – 2020.
NOSITELJI Ministarstvo gospodarstva Kantona, Vlada K 10, Razvojna agencija K 10, javna poduzeća u vlasništvu Kantona
KORISNICI Gospodarstvo HB Kantona, stanovništvo, općine
58
STRATEŠKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i
povećanje zaposlenosti
PRIORITETNI CILJ 1.5. Održivo gospodarenje šumskim resursima i razvoj drvne
industrije
MJERA 1.5.1. Razvijanje pristupa održivom gospodarenju šumskim resursima i razvoju drvne industrije
CILJ MJERE Omogućiti održivo upravljanje i iskorištavanje prirodnih resursa šume Kantona 10 Iskoristiti bogatstvo šumsko-drvnog potencijala i putem finalne
prerade drveta ostvariti veliki broj novozaposlenih u K 10
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 1.5.1.1. Provedba plana gospodarenja šumama (ŠGD) i akcijskih planove za suzbijanje i legalne sječe 1.5.1.2.Izgradnja protupožarnih putova i vlaka (traktorskih)
1.5.1.3. Sanacija opožarenih površina postupnim pošumljavanjem 1.5.1.4. Pošumljavanje šumskih produktivnih neobraslih površina 1.5.1.5. Postavljanje tabli najugroženijih dijelova navedenog područja
1.5.1.6. Izrada HCFV elaborata vodozaštitnog područja u koj ima postoj i više opasnosti 1.5.1..7. Izgradnja gradona za osiguranje od erozije i odnošenja tla 1.5.1.8 Uzgojno-selekcijski rad, očuvanje tradicionalnih i autohtonih
vrsta u šumama i osnaživanje funkcije rasadnika 1.5.1.9. Plan razvoja drvne industrije
IZLAZNI/DIREKTNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/direktni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj provedenih aktivnosti iz
plana gospodarenja šumama i akcijskih planova za suzbijanje i legalne sječe
- Ha pošumljenih površina - Broj HCFV elaborata
vodozaštitnog područja - Plan razvoja drvne industrije - Otvoreni novi pogoni
proizvodnje stolarije namještaja, ploča i drugih finalnih proizvoda od drva
- Provedeno 80 % planiranih
aktivnosti i
- 700 ha novopošumljenih
površina
- 4 HCFV elaborati vodozaštitnog
područja
- Usvojen Plan razvoja drvne industrije
Broj novootvorenih pogona proizvodnje
RAZVOJNI EFEKAT Stvoreni preduvjeti za razvoj šumarstva i drvo-prerađivačke industrije bazirane na šumskog gospodarstvu
OKVIRNA FINANSIJSKA SREDSTVA I IZVORI
400.000,00 KM Proračun K 10, ŠGD, EU, ostali..
PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2016-2020
NOSIOCI Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ŠGD
Hercegbosanske šume d.o.o Kupres i Razvojna agencija
KORISNICI Stanovništvo,ŠGD Hercegbosanske šume d.o.o Kupres
59
60
STRATEŠKI CILJ 2. Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
PRIORITETNI CILJ 2.1 Jačanje zakonske regulative i kapaciteta u oblasti okoliša
MJERA 2.1.1 Uređivanje pravne regulative
CILJ MJERE Kreirati pravni i strateški okvir na razini Kantona kojim se regulira
zaštita okoliša i funkcionalnost komunalne infrastrukture
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 2.1.1.1 Donošenje Zakona o građenju
2.1.1.2 Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata
2.1.1.3 Zakon o upravljanju otpadom
2.1.1.4 Zakon o zaštiti okoliša
2.1.1.5 Zakon o komunalnoj djelatnosti
2.1.1.6 Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada
2.1.1.7 Donošenje Prostornog plana
2.1.1.8 Izrada KEAP-a
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- broj izrađenih zakona;
- Finaliziran Prostorni plan
- Urađen KEAP
- usvojeno 6 zakona,
- usvojen Prostorni plan,
- usvojen KEAP
RAZVOJNI EFEKT - Dosljedno poštivanje funkcionalnog zakonskog okvira na razini
Kantona u oblasti zaštite prirode i okoliša osigurava čist okoliš i
održiv razvoj
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
50.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade Kantona 10
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. –2020.
NOSITELJI Ministarstvo graditeljstva K 10, Vlada K 10, Skupština K 10
KORISNICI Općine, Kantonalne nadležne institucije, nevladine organizacije
61
STRATEŠKI CILJ 2. Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
PRIORITETNI CILJ 2.1 Jačanje regulative i kapaciteta u oblasti okoliša
MJERA 2.1.2 Usavršavanje stručnih kapaciteta
CILJ MJERE Osposobiti i dodatno educirati stručne kadrove u organima uprave
Kantona za provođenje mjera i projekata zaštite okoliša
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 2.1.2.1 Uspostava GIS-a (nabava softvera, opreme i obuka)
2.1.2.2 Edukacija državnih službenika u institucijama koje se bave
pitanjima okoliša
2.1.2.3 Program potpora za školovanje deficitarnih kadrova
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- broj unosa u bazu podataka
za podršku GIS-u;
- Broj obučenih kadrova
(najmanje 5 službenika
pohađa 1-2 obuke godišnje);
- broj stručnjaka (studenta)
koji primaju potporu;
- kompletiran unos podataka
(100% podataka) u bazu
podataka za podršku GIS-u;
- povećan broj obučenih
kadrova (najmanje 5
službenika pohađa 1-2 obuke
godišnje);
- povećan broj stručnjaka
(studenta) koji primaju
potporu (najmanje 2
stručnjaka-studenta
godišnje);
RAZVOJNI EFEKT - Ojačani l judski resursi i tehnički kapaciteti kao ključni preduvjeti
za racionalno i kvalitetno planiranje i upravljanje razvojem i
prostorom u K 10
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
500.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, Federacija BiH, EU
fondovi i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. –2020.
NOSITELJI Ministarstvo graditeljstva K 10, Razvojna agencija K 10, obrazovne
institucije
KORISNICI Državne institucije, zavodi, studenti, srednjoškolci, nevladine
organizacije , prostorni planeri
62
STRATEŠKI CILJ 2. Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
PRIORITETNI CILJ 2.1 Jačanje regulative i kapaciteta u oblasti okoliša
MJERA 2.1.3 Institucionalno jačanje sektora okoliša
CILJ MJERE Unaprijediti kvalitetu rada na svim razinama institucionalne
odgovornosti u tijelima uprave, a koje se odnose na pitanja okoliša
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 2.1.3.1 Osnovati odbor za koordinaciju tijela državne uprave i razn ih
sektora radi učinkovite suradnje
2.1.3.2 Uspostaviti prekograničnu suradnju
2.1.3.3 Upošljavanje i obrazovanje stručnih kadrova
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- osnovan odbor za
koordinaciju tijela državne
uprave;
- broj inicijativa za
prekograničnu suradnju;
- broj novih zaposlenih
stručnih kadrova
- sve relevantne institucije
uključene u odbor;
- povećan broj inicijativa za
prekograničnu suradnju;
- povećan broj novih
zaposlenih stručnih kadrova
RAZVOJNI EFEKT - Podignuta razina koordinacije i suradnje između institucija koje
su nadležne za zaštitu okoliša
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
100.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, Federacija BiH, EU
fondovi i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. –2020.
NOSITELJI Ministarstvo graditeljstva K 10, Vlada K 10, Općine
KORISNICI Djelatnici uprava, novouposleni, nevladine organizacije
63
STRATEŠKI CILJ 2.Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
PRIORITETNI CILJ 2.2 Podizanje kvalitete komunalne infrastrukture
MJERA 2.2.1 Razvoj sustava pročišćavanja otpadnih voda
CILJ MJERE Unaprijediti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, radi
zaštite primatelja (vodozaštitnih područja, ri jeka, podzemnih voda i
površinskih vodotoka) od utjecaja zagađenja komunalnim otpadnim
vodama.
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 2.2.1.1 Snimanje stanja ispuštanja otpadnih voda
2.2.1.2 Izrada projektne dokumentacije
2.2.1.3 Podrška općinskim projektima ugradnje uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj unosa u registar
podataka o kvaliteti voda;
- broj dokumenata - projektna
dokumentacija;
- Realiziran Projekt (izgrađeni
uređaji za pročišćavanje
otpadnih voda)
- povećan broj unosa u
registar podataka o kvaliteti
voda,
- povećan broj urađenih
dokumenata u projektnoj
dokumentaciji ,
- efikasan rad uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda
RAZVOJNI EFEKT - Unaprijeđeni sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda,
radi očuvanja vodnih resursa i zaštite stanovništva od
negativnog utjecaja ispuštanja komunalnih otpadnih voda u
podzemne vode i otvorene vodotoke
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
1.000.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, Federacija BiH, EU
fondovi i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. –2020.
NOSITELJI Ministarstvo graditeljstva K 10, Vlada K 10, Općine
KORISNICI Gospodarski i javni subjekti, stanovništvo i institucije K 10
64
STRATEŠKI CILJ 2.Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
PRIORITETNI CILJ 2.2 Podizanje kvalitete komunalne infrastrukture
MJERA 2.2.2 Poboljšanje sustava vodoopskrbe i vodonaplate
CILJ MJERE Poboljšati usluge prema krajnjim korisnicima i stvoriti preduvjete za
bolje održavanje i unaprjeđenje sustava vodoopskrbe i vodonaplate;
Prikupiti i obraditi podatke vezane uz kvalitetu vode za piće;
Podići javnu svijest o kvaliteti vode za piće
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 2.2.2.1 Izrada baze podataka u pogledu korištenja vodoopskrbnog
sustava i naplativosti
2.2.2.2 Nadzor nad provođenjem donesenih propisa
2.2.2.3 Jačanje inspekcijskog nadzora
2.2.2.4. Informiranje javnosti
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- uspostavljen registar
korisnika usluge
vodoopskrbe;
- postotak naplaćenih usluga,
- propisane mjere kontrole i
nadzora nad provođenjem
propisa
- broj inspekcijskih izlazaka na
teren;
- broj uzorkovanja i analiza
kvaliteta vode;
- broj informativnih i
edukativnih događaja za
građane
- kompletiran unos podataka o
korisnicima usluge
vodoopskrbe,
- povećan postotak naplaćenih
usluga;
- povećan broj propisanih
mjera kontrole i nadzora nad
provođenjem propisa,
- povećan broj inspekcijskih
izlazaka na teren,
- povećan broj uzorkovanja i
analiza kvaliteta vode,
- povećan broj informativnih i
edukativnih događaja za
građane
RAZVOJNI EFEKT - Uspostavljen stabilan i održiv distribucijski vodoopskrbni sustav,
čime se osigurava unaprjeđenje zdravlja stanovništva
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
200.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, Federacija BiH, EU
fondovi i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. –2020.
NOSITELJI Ministarstvo graditeljstva K 10, Vlada K 10, Općine
KORISNICI Gospodarski i javni subjekti, stanovništvo i institucije K 10
65
STRATEŠKI CILJ 2.Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
PRIORITETNI CILJ 2.2 Podizanje kvalitete komunalne infrastrukture
MJERA 2.2.3 Potpora lokalnim projektima jačanja komunalne infrastrukture
CILJ MJERE Stvoriti uvjete za iniciranje i pokretanje lokalnih projekata i
mogućnosti za njihovo učinkovito financira nje iz subvencija,
pretpristupnih EU fondova
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 2.2.3.1 Subvencioniranje općinskih projekata
Ovaj projekt obuhvaća i aktivnosti za prevenciju rizika od prirodnih i drugih nepogoda:
- Podrška poboljšanju upravljanja vodama i sustavima
navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta;
- Podrška uređenju infrastrukture za obrane od poplava na
vodotocima kategorije II
2.2.3.2 Savjetodavna pomoć
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Visina izdvojenih sredstava
iz Županijskog proračuna za
općinske projekte;
- Broj projekata za koje je
osigurana savjetodavna
potporA
- Povećana visina izdvojenih
sredstava za općinske
projekte,
- povećan broj projekata za
koje je osigurana
savjetodavna poTPORA
RAZVOJNI EFEKT - Unaprijeđena komunalna infrastruktura u lokalnim zajednicama
putem jačanja organiziranosti lokalnih nositelja razvoja, iniciranja
i pokretanja novih projekata za poboljšanje zdravlja i životnog
standarda
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
400.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, općine, Federacija
BiH, pretpristupni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. –2020.
NOSITELJI Ministarstvo graditeljstva K 10, Vlada K 10, Općine
KORISNICI Gospodarski i javni subjekti, stanovništvo i institucije K 10
66
STRATEŠKI CILJ 2. Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
PRIORITETNI CILJ 2.2 Podizanje kvalitete komunalne infrastrukture
MJERA 2.2.4 Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
CILJ MJERE Uspostaviti cjelovit sustav gospodarenja otpadom u skladu s važećim
propisima s ciljem da se osigura zaštita podzemnih i površinskih voda,
zraka i tla radi smanjenja negativnih utjecaja na okoliš i život
stanovnika.
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 2.2.4.1 Izrada županijskog Plana upravljanja otpadom
2.2.4.2 Uklanjanje nelegalnih odlagališta i sanacija područja na kojem
su se nalazila
2.2.4.3 Uspostava sustava odvojenog prikupljanja otpada
2.2.54.4 Izgradnja regionalne sanitarne deponije
2.2.4.5 Izgradnja odlagališta građevinskog i inertnog otpada iz drugih
izvora
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Formiran radni tim za izradu
Plana upravljanja otpadom /
Broj održanih sastanaka i
rasprava o nacrtu Plana
upravljanja otpadom;
- broj divljih odlagališta
otpada;
- Uspostavljeni zeleni otoci;
- Količina prikupljenih
reciklažnih sirovina,
- Visina sredstava izdvojenih
za projekt izgradnje
regionalne deponije;
- visina sredstava izdvojenih
za projekt izgradnje
odlagališta građevinskog
opada
- Izrađen i usvojen Plan
upravljanja otpadom;
- Smanjen broj divljih deponija
i sanirana područja pod
deponijima;
- povećan broj zelenih otoka,
- Povećane količine
prikupljenih reciklažnih
sirovina;
- Izgrađena regionalna
sanitarna deponija;
- Izgrađena odlagališta
građevinskog i inertnog
otpada iz drugih izvora
RAZVOJNI EFEKT - Smanjen utjecaj otpada na okoliš i l judsko zdravlje te stvaranje
preduvjeta za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom i praćenje tokova otpada od nastajanja do konačnog
zbrinjavanja.
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
1.500.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, općinski proračuni,
Federacija BiH, EU fondovi i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. –2020.
NOSITELJI Vlada K 10, Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja
i zaštite okoliša, komunalna poduzeća
KORISNICI Gospodarski i javni subjekti, stanovništvo K 10
67
STRATEŠKI CILJ 2. Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
PRIORITETNI CILJ 2.3 Poboljšanje energetske učinkovitosti
MJERA 2.3.1 Institucionalizacija energetskog upravljanja
CILJ MJERE Unaprijediti institucionalne kapacitete i uključiti sve razine
institucionalne odgovornosti u tijelima uprave u realizaciju mjera
energetske učinkovitosti
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 2.3.1.1 Izrada plana energetske učinkovitosti i donošenje
podzakonskih akata
2.3.1.2 Uvođenje EMIS-a (informacijskog sustava za praćenje
potrošnje energije) u objekte javne namjene i formiranje baze
podataka s cil jem ostvarivanja uštede
2.3.1.3 Donošenje odluke o obveznom unosu podataka i dostavljanju
redovnih izvješća redovnih korisnika
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj usvojenih podzakonskih
akata;
- Izrađen Plan energetske
učinkovitosti;
- potrošnja energije u javnim
objektima;
- Uveden EMIS
- povećan broj usvojenih
podzakonskih akata;
- Usvojen Plan energetske
učinkovitosti;
- smanjena potrošnja energije
u javnim objektima (prema
podacima u EMIS-u)
RAZVOJNI EFEKT - Poboljšana suradnja između institucija koje su nadležne za
energetsku učinkovitost
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
500.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, Federacija BiH, EU
fondovi i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. –2020.
NOSITELJI Vlada K 10, Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog
uređenja i zaštite okoliša, Općine
KORISNICI Gospodarski i javni subjekti, stanovništvo i instituci je K 10
68
STRATEŠKI CILJ 2. Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
PRIORITETNI CILJ 2.3 Poboljšanje energetske učinkovitosti
MJERA 2.3.2 Povećanje energetske učinkovitosti u javnim objektima
CILJ MJERE Poticati primjenu ekonomski isplativih i energetski efikasnih
tehnologija u upravljanju potrošnjom energije u zgradarstvu s cil jem
povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova energije
provedbom mjera energetske učinkovitosti.
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 2.3.2.1 Izrada studije o energetskoj učinkovitosti javnih objekata
2.3.2.2 Izrada detaljnih energetskih elaborata za javne objekte u
vlasništvu K 10
2.3.2.3 Provođenje mjera energetske učinkovitosti na objektima u
vlasništvu K 10 (termoizolacija, zamjena stolarije, rekonstrukcija
krovišta)
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Izrađena studija o en.
učinkovitosti;
- Broj izrađenih elaborata;
- Broj provedenih mjera en.
uč.
- Usvojena studija o en.
učinkovitosti;
- Povećan broj izrađenih
elaborata;
- Povećan broj provedenih
mjera en. uč.
RAZVOJNI EFEKT - Smanjenje troškova u javnim zgradama i razvoj novih djelatnosti
u poduzetništvu zahvaljujući uvođenju energetski učinkovitijih
tehnologija
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
500.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, Federacija BiH, EU
fondovi i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. –2020.
NOSITELJI Vlada K 10, Ministarstvo graditeljstva, obnove,prostornog uređenja
i zaštite okoliša, Fond za zaštitu okoliša FBiH, gospodarski subjekti,
kućanstva.
KORISNICI Gospodarski i javni subjekti, stanovništvo, vlasnici nekretnina.
69
STRATEŠKI CILJ 2. Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
PRIORITETNI CILJ 2.4 Održivo upravljanje prirodnim resursima
MJERA 2.4.1 Poticanje istraživanja i praćenje stanja zaštićenih područja i
zaštita biodiverziteta
CILJ MJERE Prikupiti i obraditi podatke vezane uz zaštićene i evidentirane
prirodne vrijednosti i zaštićena područja
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 2.4.1.1 Donošenje pravne norme kojom se područja proglašavaju
zaštićenim
2.4.1.2 Uspostava upravljačkih struktura za upravljanje zaštićenim
područjima
2.4.1.3 Valorizacija i zoniranje zaštićenih područja
2.4.1.4. Donošenje regulacionih planova za zaštićena područja
2.4.1.5. Izrada baze podataka o biološkoj i geološkoj raznolikosti u
GIS-u
2.4.1.6 Donošenje Plana zaštite bioraznolikosti
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj novih pravnih propisa;
- Broj izrađenih elaborata za
valorizaciju i zoniranje
zaštićenih područja
- Broj regulacionih planova za
zaštićena područja
- Broj planova za upravljanje
zaštićenim područjima
- Donesen Plan zaštite
biodiverziteta
- povećan broj pravnih
propisa;
- povećan broj izrađenih
elaborata za valorizaciju i
zoniranje zaštićenih područja
- povećan broj regulacionih
planova za zaštićena područja
- Broj planova za upravljanje
zaštićenim područjima
- usvojen Plan zaštite
biodiverziteta
RAZVOJNI EFEKT - Unaprjeđenje turizma i ruralnog razvoja;
- Očuvanje prirode.
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
1.500.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, Federacija BiH, EU
fondovi i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. –2020.
NOSITELJI Vlada K 10, Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja
i zaštite okoliša, općine, Razvojna agencija
KORISNICI Gospodarski i javni subjekti, stanovništvo i institucije K 10
70
STRATEŠKI CILJ 2 2. Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
PRIORITETNI CILJ 2.5. 2.4 Održivo upravljanje prirodnim resursima
MJERA 2.5.3. 2.4.2 Jačanje svijesti stanovništva
CILJ MJERE Omogućiti kvalitetno i efikasno informiranje javnosti o zaštiti okoliša
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 2.4.2.1 Informiranje javnosti
2.4.2.2 Kampanja za upoznavanje stanovništva
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj informativnih emisija;
- Broj izdanih brošura i
informativnih materijala;
- Broj građana koji su
sudjelovali na edukativnim
događajima
- povećan broj informativnih
emisija;
- povećan broj izdanih brošura
i informativnih materijala;
- povećan broj građana koji su
sudjelovali na edukativnim
događajima
RAZVOJNI EFEKT - Osigurati pristupačnost informacija svim zainteresiranim
subjektima koji pridonose održivom razvoju Kantona
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
50.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, općinski proračuni,
NGO
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. –2020.
NOSITELJI Ministarstvo graditeljstva K 10, NVO, Općine, Razvojna agencija K 10,
institucije oglašavanja i medija
KORISNICI Stanovništvo, nadležne ustanove, NVO
71
STRATEŠKI CILJ 2. 2. Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
PRIORITETNI CILJ 2.5 2.4 Održivo upravljanje prirodnim resursima
MJERA 2.4.3 Praćenje parametara okoliša
CILJ MJERE Omogućiti praćenje stanja u okolišu putem novih sustava i opreme za
analizu zagađenja.
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 2.4.3.1 Uspostavljanje sustava praćenja kvalitete zraka
2.4.3.2. Uspostavljanje sustava praćenja kvalitete vode
2.4.3.3. Uspostavljanje sustava praćenja kvalitete tla
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Nabavljena i ugrađena
oprema za monitoring
zraka/ vode/ tla;
- Izrađena izvješća o
provedenom monitoringu.
- povećana količina i
poboljšana kvaliteta mjerenja
kvalitete zraka/ vode/ tla,
- redovna izvješća o
provedenom monitoringu –
javno dostupna.
RAZVOJNI EFEKT - Stvoreni preduvjeti za utvrđivanje stupnja zagađenja u okolišu i
donošenje informiranih odluka za poboljšanja.
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
200.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, Federacija BiH, EU
fondovi i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. –2020.
NOSITELJI Vlada K 10, Zavod za javno zdravstvo K 10, Općine
KORISNICI Stanovništvo, Ustanova za upravljanje zaštićenim područjem K 10,
NVO
72
STRATEŠKI CILJ 2. Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
PRIORITETNI CILJ 2.4 Održivo upravljanje prirodnim resursima
MJERA 2.4.4 Kvalitetno upravljanje vodama, zaštita izvorišta, ri jeka i jezera
CILJ MJERE Uspostaviti cjelovit sustav zaštite voda na području cijele Kantona
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 2.4.4.1 Izrada elaborata zaštitnih zona izvorišta i vodozahvata
2.4.4.2 Postavljanje znakova upozorenja i fizička zaštita vodozahvata
(ograda, znakovi, i sl.)
2.4.4.3 Upoznavanje lokalnog stanovništva i šire javnosti o poduzetim mjerama
2.4.4.4 Izrada projektne dokumentacije za reguliranje vodnog režima
i sl ivova ( JadraNSKI, Crnomorski i Dunavski)
2.4.4.5. Razvoj sustava zaštite od poplava
2.4.4.6. Održivo korištenje vodnih resursa i sustavi navodnjavanja
2.4.4.7. Održivo upravljanje vodnim „ekosustavima“ kao i
područjima koja direktno ovise o njima (močvare, poljoprivredno zemljište, polja…)
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj elaborata;
- Broj postavljenih znakova i
ograda;
- Broj održanih radio emisija,
radionica, seminara
- Broj izrađenih dokumenata
- Sustav upravljanja vodnim
„ekosustavima“
- povećan broj elaborata;
- povećan broj postavljenih
znakova i ograda;
- povećan broj održanih radio
emisija, radionica, seminara
- izrađene 2 studije za
reguliranje vodnih režima i
slivova
- Uspostavljen sustav za
upravljanje vodnim
ekosustavima
RAZVOJNI EFEKT - Uspostavljen stabilan i održiv sustav zaštite izvorišta, ri jeka i
jezera kao preduvjet za čist okoliš i unaprjeđenje zdravlja
stanovništva.
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
300.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, Federacija BiH, EU
fondovi i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. –2020.
NOSITELJI Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva K 10, Ministarstvo graditeljstva K 10, Vlada K 10, Zavod za javno zdravstvo K 10, Općine, Agencija za vodno područje Jadranskog mora
KORISNICI Stanovništvo, gospodarski subjekti.
73
STRATEŠKI CILJ 2. 2. Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
PRIORITETNI CILJ 2.5 2.4 Održivo upravljanje prirodnim resursima
MJERA 2.4.5 Razvoj kapaciteta sustava zaštite i spašavanja i odgovora na prirodne i druge nesreće
CILJ MJERE Poboljšanjem kapaciteta odgovora umanjiti negativne efekte
prirodnih i drugih nesreća na sigurnost l judi i imovine
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 2.4.5.1. Obuka i opremanje i nstitucija vatrogastva kao dijela sustava zaštite i spašavanja
2.4.5.2. Obuka i opremanje Gorske službe spašavanja (GSS) kao prioritetnog segmenta sustava zaštite i spašavanja
2.4.5.3. Izgradnja sustava za informacijsku i komunikacijsku podršku Županijskog operativnog centra civilne zaštite u Županijskoj upravi CZ Livno i općinskih operativnih centara
2.4.5.4 Redovite obuke i informiranje stanovništva (škole, MZ,
stožeri) o mjerama zaštite i spašavanja
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- strukture sustava zaštite i
spašavanja opremljene i
osnažene za odgovor na
katastrofe;
- broj obuka stanovništva za
postupanje u slučaju
nesreća;
- količina opreme nabavljena
za mapirane organizacije u
području zaštite i spašavanja
- povećana količina i kvaliteta
opreme koja je na
raspolaganju odgovornim
strukturama zaštite i
spašavanja;
- povećan broj obuka
stanovništva za postupanje u
slučaju nesreća;
- povećana količina opreme
kojom raspolažu mapirane
organizacije u području
zaštite i spašavanja
RAZVOJNI EFEKT - Povećanom otpornošću Kantona na rizike nastale iz prirodnih i
drugih nesreća smanjuju se potencijalni negativni efekti na ljude i
imovinu, čime se sredstva realociraju sa otklanja nja posljedica
nepogoda na razvojne projekte.
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
1.890.000 KM
Izvor financijskih sredstava: Vlada Kantona, ministarstva, općine,
vanjski izvori (EU, UNDP, USAID...)
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016. –2020.
NOSITELJI Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite
okoliša K 10; Uprava civilne zaštite K 10, Ministarstvo znanosti,
prosvjete, kulture i sporta K 10; Ministarstvo rada, zdravstva,
socijalne skrbi i prognanih k 10 ; Vlada K 10 ,
KORISNICI Nadležne institucije, stanovništvo
74
75
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.1. Razvoj županijskog tržišta rada
MJERA 3.1.1. Podrška zapošljavanju, samozapošljavanju i razvijanju sustava društveno korisnog rada
CILJ MJERE - Razviti mjere i strategije za poboljšanje lokalnog tržišta rada, a s
cil jem razvoja ljudskih potencijala i većeg zapošljavanja
- Unaprijediti posredovanje na tržištu rada
- Pružiti podršku privrednim subjektima u funkciji zapošljavanja
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.1.1.1. Izraditi strategiju zapošljavanja K 10 na temelju analize tržišta rada
3.1.1.2. Uspostaviti sustav suradnje između gospodarstva, školstva i
javnih institucija
3.1.1.3. Uvođenje vježbovnih tvrtki u srednje škole te posebnih mjera poticanja zapošljavanja žena
3.1.1.4. Edukacija nastavnog osoblja za učenje o poduzetništvu
3.1.1.5. Osnivanje Ekonomsko – socijalnog vijeća
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj sektora koji će se poticati
i broj programa kojima će se potaknuti zapošljavanje i samozapošljavanje
- Strategija zapošljavanja K 10
- broj edukacija za nastavno
osoblje
- Usvojena Strategija
zapošljavanja K 10
- broj edukacija i nastavnika
koji su prošli edukacije
- Formirano Ekonomsko-
socijalno vijeće
RAZVOJNI EFEKT - Povećan broj zaposlenih na području K 10
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
600.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, EU i drugi fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016 - 2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU
MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih K 10 (Vlada K
10, Razvojna agencija, općine u K 10)
KORISNICI Općine u K 10, Kantonalne nadležne institucije, NVO
76
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.2. Unaprijediti sustav socijalnih usluga
MJERA 3.2.1. Razvijanje sustava potpore za osobe sa posebnim potrebama
CILJ MJERE - Izraditi program za poboljšanje socijalnih usluga osobama s
posebnim potrebama i osobama u riziku
- Unaprijediti kvalitetu pružanja usluga socijalne skrbi
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.2.1.1. Izraditi program projekata usmjerenih na rješavanje socijalne nejednakosti
3.2.1.2. Izraditi bazu podataka za sve osobe sa invaliditetom
3.2.1.3. Program sufinanciranja poduzeća koja upošljavaju osobe sa
invaliditetom
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj projekata usmjerenih na rješavanje socijalne
nejednakosti i bolje socijalne uključenosti osoba s invaliditetom
- Baza podataka svih osoba sa
invaliditetom
- Iznos financijskih sredstava
namijenjen za upošljavanje osoba sa invaliditetom
- Povećan broj zaposlenih osoba sa posebnim
potrebama
- Urađena baza podataka svih
osoba sa invaliditetom
- Povećan broj zaposlenih
osoba sa invaliditetom
RAZVOJNI EFEKT
- Povećan broj zaposlenih osoba s posebnim potrebama u K 10
- Povećan iznos socijalnih transfera
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
100.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, EU i drugi
međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016-2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU
MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih K 10 (Vlada K
10, Razvojna agencija, općine u K 10)
KORISNICI Općine u K 10, Kantonalne nadležne institucije, NVO
77
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.2. Unaprijediti sustav socijalnih usluga
MJERA 3.2.2. Podrška za socijalno osjetljive skupine
CILJ MJERE - Pružiti kvalitetniju socijalnu skrb i zaštitu socijalno ugroženog stanovništva
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.2.2.1. Izraditi socijalnu kartu u K 10
3.2.2.2. Donijeti Socijalni program za ublažavanje stanja socijalno
ugroženih građana K 10
3.2.2.3. Uvesti kontrolu provođenja postupka uvođenja korisnika u pravo na osnovu socijalne zaštite
3.2.2.4. Izrada dokumentacije i programa rada – pripremna faza za
otvaranje doma za djecu bez roditeljske brige i za dnevni boravak djece sa posebnim potrebama
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj korisnika socijalne skrbi
- Broj domova za djecu sa
dnevnim boravkom
- Socijalna karta K 10
- Smanjen broj korisnika
socijalne skrbi
- Povećan broj domova za djecu
sa dnevnim boravkom
- Izrađena socijalna karta K 10
RAZVOJNI EFEKT - Povećana dostupnost i kvaliteta usluga socijalne zaštite u K 10
- Povećani socijalni transferi po glavi stanovnika
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
300.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, EU i drugi
međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016- 2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU
MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih K 10 (Vlada K
10, Razvojna agencija, Općine u K 10)
KORISNICI Općine u K 10, Kantonalne nadležne institucije, NVO
78
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u
funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.2. Unaprijediti sustav socijalnih usluga
MJERA 3.2.3. Stvaranje uvjeta za institucionalni i izvaninstitucionalni smještaj
CILJ MJERE - Poboljšati kvalitetu života osoba pogođenih određenim
rizikom kroz provođenje projekata stručnog savjetovanja i pomoći i njege u kući
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.2.3.1. Osiguravanje uvjeta za nastavak djelovanja mobilnog tima za pomoć djeci i ženama kao žrtvama nasilja
3.2.3.2. Formiranje mobilnog tima za pomoć i njegu sta rim i nemoćnim osobama na razini Kantona, a čije bi se djelovanje povjerilo nekim nevladinim udrugama u skladu za zakonom
3.2.3.3. Izrada dokumentacije za osnivanje centra za profesionalnu
rehabilitaciju i rehabilitaciju ovisnika
3.2.3.4. Izrada dokumentacije za osnivanje Zavoda za zbrinjavanje mentalno i duševno oboljelih osoba ( Za osobe s težom i teškom mentalnom retardacijom nije moguća
izvaninstitucionalna skrb).
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj formiranih timova za
pomoć obiteljima i djeci u riziku i pomoć i njegu starih i nemoćnih osoba
- Centar za profesionalnu rehabilitaciju i rehabilitaciju ovisnika
- Zavod za zbrinjavanje
mentalno i duševno oboljelih osoba
- Implementirani svi planirani projekti za
razvoj usluga kroz institucionalnu i izvaninstitucionalnu skrb
- Osnovan Centar za profesionalnu rehabilitaciju i rehabilitaciju ovisnika
- Osnovan Zavod za zbrinjavanje mentalno i
duševno oboljelih osoba
RAZVOJNI EFEKT - Povećana dostupnost i kvaliteta usluga socijalne zaštite u K 10
- Povećani socijalni transferi po glavi stanovnika
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
200.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016 - 2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU
MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih K 10 (Vlada K
10, Razvojna agencija, Općine u K 10)
KORISNICI Općine u K 10, Kantonalne nadležne institucije, NVO
79
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.2. Unaprijediti sustav socijalnih usluga
MJERA 3.2.4. Razvoj programa za mlade i rad s obiteljima u riziku
CILJ MJERE - Osigurati prevenciju maloljetničkog prijestupništva i svih oblika ovisnosti i za usmjeravanje mladih na korisno društveno djelovanje;
- Izraditi i realizirati programe za pružanje potpore obiteljima u riziku
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.2.4.1. Razvijanje programa o edukaciji roditelja i društva za prepoznavanje simptoma ovisnosti
3.2.4.2. Projekt potpore organizacijama mladih na području K 10
3.2.4.3. Formiranje stručnog tima za pružanje podrške obiteljima u riziku od izdvajanja djece od obitelji
3.2.4.4. Stvaranje uvjeta za rad i pružanje usluga obitelji ma u riziku
kroz osnivanje centara za savjetovanje u bračnim odnosima, za međusobne odnose između djece i roditelja, zaštita djece u brakorazvodnim procesima)
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj programa o edukaciji
- broj nastalih organizacija mladih
- urađen projekt za osnivanje
centara za rehabilitaciju ovisnika
- Osnovan Stručni tim za pružanje podrške
- povećan broj edukacija roditelja i društva za
prepoznavanje simptoma ovisnosti
- povećan broj organizacija mladih
- Povećan broj centara za rehabilitaciju ovisnika
- povećan broj korisnika stručne podrške
RAZVOJNI EFEKT - Manji opseg maloljetničkog prijestupništva u K 10
- Povećana dostupnost i kvaliteta usl uga socijalne zaštite u K
10
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
300.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016 - 2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih K 10 (Vlada K 10, Razvojna agencija, općine u K 10)
KORISNICI Općine u K 10, Kantonalne nadležne institucije, NVO
80
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.2. Unaprijediti sustav socijalnih usluga
MJERA 3.2.5. Poboljšanje kvalitete života korisnicima socijalnog prava
CILJ MJERE - Izrada pravnog okvira i njegova učinkovita primjena da bi se
poboljšala kvaliteta života korisnicima socijalnog prava
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.2.5.1. Donijeti zakon o udomiteljstvu
3.2.5.2. Izraditi Zakon o socijalnoj skrbi
3.2.5.3. Izraditi Zakon o zaštiti obitelji s djecom
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj donesenih zakona i
prijedloga zakona na nivou K 10
- povećan broj usvojenih zakona – usvojeni zakoni
o udomiteljstvu, socijalnoj skrbi i zaštiti obitelji s djecom
RAZVOJNI EFEKT - Povećani socijalni transferi po glavi stanovnika
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
100.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016-2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih K 10 (Vlada K 10, Razvojna agencija, Općine u K 10)
KORISNICI Općine u K 10, Kantonalne nadležne institucije, NVO
81
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.3. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja
MJERA 3.3.1. Donošenje zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju oblast odgoja i obrazovanja
CILJ MJERE - Unaprijediti zakonodavne propise i akte kako bi se postigla
veća efikasnost odgojnog sustava
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.3.1.1. Analiza zakona i podzakonskih akata 3.3.1.2. Izmjene i dopune Zakona o osnovnom i Zakona o srednjem
obrazovanju 3.3.1.3. Donijeti nove kolektivne ugovore za osnovne i srednje
obrazovne institucije
3.3.1.4. Donošenje pedagoških standarda i normativa za osnovno i srednje obrazovanje
3.3.1.5. Formiranje međužupanijskog Zavoda za odgoj i obrazovanje
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj zakona i podzakonskih akata koje
treba izmijeniti
- Zakon o osnovnom obrazovanju; Zakon o srednjem obrazovanju,
Zakon o udžbenicima, Kolektivni ugovori
- Broj pedagoških standarda i normativa za
osnovno i srednje obrazovanje
- Međužupanijski Zavod za
odgoj i obrazovanje
- Doneseni svi planirani zakoni koji su u funkciji poboljšanja obrazovnog sustava
- Donesen Zakon o osnovnom obrazovanju; Zakon o srednjem
obrazovanju, Zakon o udžbenicima, Kolektivni ugovori
- Usvojeni svi potrebni pedagoški standardi i normativi za osnovno i srednje obrazovanje
- Osnovan Međužupanijski Zavod za odgoj i obrazovanje
RAZVOJNI EFEKT - Poboljšana kvaliteta nastave za učenike u osnovnim i
srednjim školama
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
2.100.000 KM Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10,
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016–2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta K 10 (Vlada K 10, Skupština K 10)
KORISNICI Djelatnici u prosvjeti, učenici, roditelji
82
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u
funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.3. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja
MJERA 3.3.2. Unaprjeđenje predškolskog , osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja
CILJ MJERE Unaprijediti kvalitetu rada u predškolskom, osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.3.2.1. Izraditi cjelovitu analizu o stanju u školstvu-objekata, zaposlenih, zanimanja i broja djece
3.3.2.2. Predškolski odgoj i obrazovanje za djecu koja nisu u mogućnosti pohađati vrtiće (150 sati)
3.3.2.3. Izrada programa opremanja škola sredstvima za rad i programa energetske učinkovitosti školskih objekata
3.3.2.4. Reorganizacija mreža osnovnih škola u Županiji
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Analiza o stanju u školstvu
- Broj škola koje su
opremljene sredstvima za rad i u kojima su poboljšani programi energetske
učinkovitosti,
- Broj područnih škola
- Broj djece koja ne
pohađaju nastavu
- Urađena Analiza o stanju u školstvu
- Povećan broj
opremljenih škola
- povećan broj područnih škola
- Smanjen broj djece koja
ne pohađaju nastavu
RAZVOJNI EFEKT - Kvalitetniji obrazovni rad sa svim uzrastima djece a shodno
tome poboljšava se mogućnost prenošenja znanja
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
4.800.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016–2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta K 10 (obrazovne ustanove i škole, općine u K 10)
KORISNICI Djeca i učenici, djelatnici u odgojnim ustanovama i školama
83
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.3. Razvoj sustava odgoja i obrazovanj a
MJERA 3.3.3. Razvijanje sporta i sportske infrastrukture
CILJ MJERE Unaprijediti sportsku infrastrukturu u obrazovnom sustavu
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.3.3.1. Izraditi Strategiju razvoja sporta K 10
3.3.3.2. Donijeti program izgradnje sportskih dvorana i otvorenih igrališta uz školske objekte
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Zakon o sportu,
- Strategija razvoja sporta,
- Broj izgrađenih dvorana i igral išta
- Donesen zakon o sportu
koji će pridonijeti izgradnji sportskih terena i igrališta
- Usvojena Strategija
razvoja sporta
- povećan broj sportskih
dvorana i igrališta
RAZVOJNI EFEKT - Povećan broj aktivnih članova u sportskim sekcijama
- Smanjen broj oboljelih na području K 10
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
2.360.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, EU i drugi
međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016– 2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU
MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta K 10 (obrazovne
ustanove i škole, općine u K 10)
KORISNICI Građani Kantona i općina, prvenstveno djeca i učenici, roditelji, članovi sportskih udruga, NVO
84
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u
funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.3. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja
MJERA 3.3.4. Razvoj kulture i očuvanje kulturne baštine
CILJ MJERE - Poboljšati kvalitetu kulturnih sadržaja na prostoru K 10
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.3.4.1. Izraditi Program kulturnih događaja u K 10
3.3.4.2. Sufinancirati kulturna događanja iz Programa
3.3.4.3. Izraditi Zakon o kulturi i zaštiti kulturne baštine
3.3.4.4. Izaraditi Zakon o arhivskoj djelatnosti
3.3.4.5. Donijeti Zakon o muzejima
3.3.4.6. Potpore kulturnim institucijama
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj kulturnih događaja
- Zakon o kulturi i zaštiti kulturne baštine
- Zakon o arhivskoj djelatnosti
- Povećan broj kulturnih
događaja na području K 10
- Usvojen Zakon o kulturi i zaštiti kulturne baštine
- Usvojen Zakon o arhivskoj djelatnosti
RAZVOJNI EFEKT - Povećan broj aktivnih članova u institucijama kulture
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
900.000 KM
Izvor financijskih sredstava: Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta K 10 (obrazovne ustanove i škole, općine u K 10)
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016–2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta K 10 (obrazovne ustanove i škole, općine u K 10)
KORISNICI NVO, stanovništvo, turisti
85
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.4. Poboljšavanje zdravstvenog sustava K 10
MJERA 3.4.1. Unaprjeđenje resursa (intelektualnog kapitala, kadra, imovine, marketinške i ICT infrastrukture, uvođenje e-kartona, mreže područnih ambulanti...) u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj
zdravstvenoj zaštiti i institucijama izravno povezanih sa zdravstvom
CILJ MJERE Ojačati zdravstvene ustanove u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti i institucije izravno povezane sa zdravstvom K 10
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.4.1.1. Tehničko i infrastrukturno opremanje zdravstvenih ustanova i institucija izravno povezanih sa zdravstvom
3.4.1.2. Jačanje administrativnih aktivnosti (uvođenje sustava
redomata, uvođenje e-kartona)
3.4.1.3. Projekt zdravstvene njege u kući i jačanje patronažne službe
3.4.1.4. Pokretanje centara u zdravstvenim ustanovama: edukacijski
centar, centar za rani rast i razvoj, centar za mentalno zdravlje
3.4.1.5. Certificiranje i akreditiranje zdravstvenih ustanova kod AKAZ
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj zdravstvenih ustanova i institucija izravno povezanih sa zdravstvom koje su vršile
tehničko i infrastrukturno opremanje,
- broj investicija u tehničko i
infrastrukturno opremanje zdravstvenih ustanova i institucija izravno povezanih sa zdravstvom,
- broj uvedenih video nadzora,
- broj zaposlenih na projektu
njege u kući i patronažne službe,
- broj osnovanih centara, broj dobivenih certi fikata
-Povećan broj zdravstvenih ustanova i institucija izravno povezanih sa zdravstvom koje su
vršile tehničko i infrastrukturno opremanje
-Povećan broj investicija u
tehničko i infrastrukturno opremanje zdravstvenih ustanova i institucija izravno povezanih sa zdravstvom
-Povećan broj uvedenih video nadzora
-Povećan broj zaposlenih na
projektu njege u kući i patronažne službe
-Povećan broj osnovanih centara, povećan broj dobivenih
certifikata
RAZVOJNI EFEKT - Povećan broj zdravstveno osiguranih osoba u odnosu na ukupno stanovništvo
- Smanjena stopa smrtnosti stanovništva
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
4.500.000 KM
Izvori financijskih sredstava: Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne
skrbi i prognanih K 10, EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016–2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih K 10 (Vlada K 10, Razvojna agencija K 10, općine, zdravstvene ustanove i institucije izravno povezane sa zdravstvom)
KORISNICI Stanovništvo, korisnici usluga
86
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.4. Poboljšavanje zdravstvenog sustava K 10
MJERA 3.4.2. Uspostavl janje financijski održivog zdravstvenog sustava
CILJ MJERE - Osnažiti sustav financiranja zdravstva K 10
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.4.2.1. Zakonski regulirati privatne prakse i borbu protiv korupcije u zdravstvu
3.4.2.2. Financijske i regulatorne analize zdravstvenog sustava K 10
3.4.2.3. Izrada strategije razvoja zdravstva K 10
3.4.2.4. Projekt zagovaranja jače financijske potpore zdravstvenim ustanovama iz proračuna općina
3.4.2.5. Projekt sufinanciranja dijela troškova za razvojne projekte
zdravstvenih ustanova (troškovi PDV-a, postotak u sufinanciranju…)
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj korupcijskih djela u zdravstvu
- broj provedenih
financijskih i regulatornih analiza na godišnjoj razini
- strateški dokument
razvoja zdravstva K 10
- Smanjen broj korupcijskih djela u zdravstvu
- povećan broj financijskih i regulatornih analiza godišnje
- donesen strateški
dokument razvoja zdravstva K 10
RAZVOJNI EFEKT - povećan broj l i ječnika na 1000 stanovnika
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
400.000 KM
Izvori financijskih sredstava: Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih K 10, EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016–2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU
MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih K 10 (Vlada
K 10, Razvojna agencija K 10, općine, zdravstvene ustanove i institucije izravno povezane sa zdravstvom)
KORISNICI Stanovništvo, korisnici usluga
87
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.5. Braniteljska zaštita i prava civilnih žrtava rata
MJERA 3.5.1. Ostvarivanje osnovnih prava braniteljske populacije i civilnih žrtava rata
CILJ MJERE - Pružiti mogućnost ravnopravnog ostvarivanja prava svim pripadnicima braniteljske populacije
- Osigurati kvalitetnu kontrolu tokova novca namijenjenih braniteljskoj populaciji
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.5.1.1. Izraditi Program zapošljavanja i samozapošljavanja braniteljske populacije
3.5.1.2. Izraditi Program stambenog zbrinjavanja
3.5.1.3. Uvesti kontrolu zakonitosti korištenja prava braniteljsko-invalidske zaštite i ažuriranje jedinstvenog registra sudionika obrambenog rata
3.5.1.4. Izraditi Plan izgradnje spomen obilježja
3.5.1.5. Izraditi pravilnik i kriterije rada braniteljskih udruga
3.5.1.6. Sufinancirati braniteljske udruge i Zadruge
3.5.1.7. Inicirati izmjene i dopune Zakona za povećanja iznosa
dodatka za pratnju i granice minimalnog oštećenja organizma
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Program zapošljavanja i
samozapošljavanja,
- Program stambenog
zbrinjavanja,
- Broj stambeno zbrinutih
branitelja,
- Plan izgradnje spomen
obilježja,
- Broj spomen obilježja
- Izrađen Program
zapošljavanja i samozapošljavanja
- Izrađen Program
stambenog zbrinjavanja
- povećan broj stambeno
zbrinutih branitelja
- Urađen Plan izgradnje
spomen obilježja
- Povećan broj spomen
obilježja
RAZVOJNI EFEKT - Povećan stupanj zaposlenosti branitelja u K 10
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
5.600.000 KM
Izvor financijskih sredstava: Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih K 10, EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016–2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih K 10 (Vlada K 10, Razvojna agencija K 10, općine, zdravstvene ustanove i
institucije izravno povezane sa zdravstvom, braniteljske udruge)
KORISNICI Branitelji , stanovništvo
88
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem
MJERA 3.6.1. Poboljšanje kvalitete upravljanja razvojem lokalne i Kantonalne samouprave
CILJ MJERE - Kvalitetnije upravljanje lokalne i Kantonalne samouprave
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.6.1.1. Jačanje znanja i vještina javne uprave i institucija za upravljanje razvojem
3.6.1.2. Osnivanje razvojne agencije i službe za razvoj i međunarodne projekte
3.6.1.3. Razvoj javno-privatnog partnerstva
3.6.1.4. Osnivanje Ureda za dijasporu
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I
OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Broj dodijeljenih priznanja i certifikata
- Razvojna agencija
- Služba za razvoj i međunarodne projekte
- broj sklopljenih javno-
privatnih partnerstva,
- Ured za dijasporu
- povećan broj
dodijeljenih priznanja i certifikata o pohađanju obuke,
- osnovana razvojna
agencija
- osnovana Služba za razvoj i međunarodne projekte
- povećan broj javno-privatnih partnerstava,
- utemeljen Ured za
dijasporu
RAZVOJNI EFEKT - Veći stupanj implementacije cil jeva iz strateškog okvira u K 10
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
1.200.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016-2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Vlada K 10 (Razvojna agencija K 10, općine u K 10)
KORISNICI Nadležne institucije, stanovništvo
89
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem
MJERA 3.6.2. Jačanje međunarodne i prekogranične suradnje radi kvalitetnijeg upravljanja razvojem
CILJ MJERE - Uspostaviti međunarodne veze i suradnju sa svim partnerima koji će pridonijeti razvoju Kantona
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.6.2.1. Razviti integriran sustav prijavljivanja EU projekata
3.6.2.2. Jačanje svijesti o procesu europskih integracija na lokalnoj i regionalnoj razini
3.6.2.3. Jačanje i podupiranje domaćih poduzeća u realizaciji projekata EU
3.6.2.4. Izgradnja strateških partnerstava i prijave zajedničkih projkata
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Sustav prijavljivanja EU projekata,
- Nivo svi jesti o važnosti europskih integracija,
- broj podržanih domaćih poduzeća za EU
projekte,
- Uspostavljen sustav prijavljivanja EU projekata
- Podignuta razina svijesti o važnosti europskih integracija
- Povećan broj podržanih
domaćih poduzeća za EU projekte
RAZVOJNI EFEKT - Povećan broj zaposlenih u K 10
- Povećan iznos investicija u K 10
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
1.500.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, EU i drugi
međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016–2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Vlada K 10 (Razvojna agencija K 10, općine)
KORISNICI Nadležne institucije, stanovništvo
90
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem
MJERA 3.6.3. Razvoj e-vlade i i koordinacija sa PIMIS-om u službi razvoja
CILJ MJERE - Razviti nove načine informiranja i komunikacije
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.6.3.1. Usvajanje novog modela poslovanja između javne uprave i građana
3.6.3.2. Razvoj e-službi
3.6.3.3. Sudjelovanje u pripremi i evaluaciji projekata javnih investicija
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Model poslovanja
- e-služba
- broj evidentiranih projekata javnih investicija
- Usvojen model poslovanja,
- uspostavljena e-služba,
- povećan broj evidentiranih projekata javnih investicija
RAZVOJNI EFEKT - Povećane investicije na području K 10
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
1.000.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016–2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Vlada K 10 (Razvojna agencija K 10)
KORISNICI Nadležne institucije, stanovništvo
91
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem
MJERA 3.6.4. Promocija K 10 i investicionih potencijala
CILJ MJERE - Predstaviti potencijale cjelokupnog životnog okružja izvan granica Kantona
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.6.4.1. Izrada vodiča za investitore
3.6.4.2. Izrada marketing plana K 10
3.6.4.3. Program promocije K 10
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Vodič za investitore K 10
- Marketinški plan K 10
- Program promocije K 10
- Izrađen vodič za
investitore K 10
- Urađen marketinški plan K 10
- Urađen program promocije K 10
RAZVOJNI EFEKT - Povećan iznos investicija na području K 10
- Povećan broj turista koji posjećuju K 10
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I
IZVORI
100.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016–2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Vlada K 10 (Razvojna agencija K 10)
KORISNICI Stanovništvo
92
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem
MJERA 3.6.5. Razvoj grantovske poli tike i subvencija u službi razvoja
CILJ MJERE - Razviti sustav koji će omogućiti efikasno dodjeljivanje novca i svih oblika subvencija
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.6.5.1. Razvoj sustava financiranja
3.6.4.2. Finaciranje udruga i Zadruga
3.6.4.3. Formiranje kreditno-garantnog Fonda za financiranje strateških projekata
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Sustav financiranja i praćenja novca,
- broj financiranih udruga i zadruga
- kreditno-garantni fond
- Uspostavljen sustav financiranja i praćenja novca
- Povećan broj financiranih udruga i zadruga
- Osnovan kreditno-
garantni fond
RAZVOJNI EFEKT - Povećan iznos investicija na području K 10
- Povećan broj zaposlenih u K 10
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
1.000.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016–2020.
ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU
MJERE I NOSITELJI PROJEKATA
Vlada K 10 (Razvojna agencija K 10)
KORISNICI Udruge, stanovništvo
93
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
PRIORITETNI CILJ 3.6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem
MJERA 3.6.6. Borba protiv korupcije
CILJ MJERE - Smanjiti broj krivičnih djela organiziranog kriminala i korupcije u K 10
- Ostvariti bolju suradnju sa nadležnim institucijama na
istraživanju koruptivnih krivičnih djela (tužilaštva, policijske agencije, inspekcijski i poreski organi)
- Edukacija i modernizacija l judskih potencijala
- Jačati povjerenje građana u rad nadležnih organa
PROJEKTI I AKTIVNOSTI 3.6.5.1. Formiranje Tijela za borbu protiv korupcije
3.6.4.2. Donošenje Strategije za borbu protiv korupcije
3.6.4.3. Donošenje Akcijskog plana za borbu protiv korupcije
IZLAZNI/IZRAVNI POKAZATELJI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRAĆENJE
OSTVARENJA MJERE
Izlazni/izravni pokazatelji Očekivani rezultati
- Strategija za borbu
protiv korupcije
- Tijelo za borbu protiv korupcije
- Akcijski plan za borbu
protiv korupcije
- Usvojena Strategija za borbu protiv korupcije
- Formirano Tijelo za borbu protiv korupcije
- Pripremljen Akcijski plan za borbu protiv
korupcije
RAZVOJNI EFEKT - Povećan iznos investicija u K 10
- Smanjen broj kriminalnih dijela na području K 10
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
250.000 KM
Izvor financijskih sredstava: proračun Vlade K 10, EU i drugi međunarodni fondovi
RAZDOBLJE PROVOĐENJA MJERE 2016–2020.
NOSITELJI Ministarstvo unutarnjih poslova K 10 (Vlada K 10, općine, agencije za
suzbijanje i praćenje koruptivnih radnji)
KORISNICI Nadležne institucije, stanovništvo
94
4.2. Indikativni financijski i terminski okvir
Indikativni financijski okvir predstavlja jednu od ključnih komponenti Strategije razvoja. On sadrži
projekcije financijskih sredstava za realizaciju Strategije dobivene na temelju raspoloživih podataka i
procjena. Indikativni financijski okvir urađen je na temelju podataka i projekcija Ministarstva financija
Kantona 10, te je usklađen sa sredstvima planiranim u proračunu Kantona kao i svih ostalih
financijskih izvora koji su na raspolaganju javnim institucijama i drugim organizacijama na području
Kantona.
U ovu financijsku analizu su ušle procjene iz Dokumenta okvirnog proračuna za 2016-2018. godinu,
podaci o izvršenju proračuna za 2014. godinu, te projekcije za 2015. godinu. Na temelju analize
raspoloživih podataka, bitno je naglasiti da je u narednom razdoblju fokus na:
1. Jačanju fiskalne politike u cil ju smanjenja potreba Vlade za financiranjem iz stranog i domaćeg
bankarskog sustava,
2. Ograničenje novog upošljavanja u javnom sektoru, te
3. Ulazak u strukturne fiskalne reforme u cil ju reformi ranja sustava socijalnih davanja.
Srednjoročna makroekonomska prognoza za FBiH i K 10
U razdoblju 2015-2016. godina očekuje se nastavak postupnog poboljšanja eksternog okruženja i
jačanje ekonomskog rasta FBiH. Očekivano jačanje ekonomskog rasta i zaposl enosti u okruženju bi
trebalo osigurati značajan rast izvoza, kao i domaće tražnje koja bi se u značajnoj mjeri financirala iz
vanjskih priliva. Projekcije ekonomskog rasta u BiH za 2015-2016. godinu podrazumijevaju odsustvo
elementarnih nepogoda (suša i poplava). Stabilizacija svjetskih cijena bi trebala zaustaviti deflaciju u
2015. godini, s povratkom inflacije u 2016. godini.
Pretpostavka je da će doći do jačanja ekonomskog rasta u BiH u 2015. godini po stopi od 2,6%, te
3,2% u 2016. godini. U razdoblju 2017-2018. godina očekuje se daljnje postupno jačanje ekonomskog
rasta u BiH i to prvenstveno kao posljedica povoljnijeg eksternog okruženja. U 2017. godini
procijenjen je rast od 3,6% nakon čega se očekuje dalje ubrzanje od 4,4% u 2018.g 36. Projekcije
prihoda i rashoda Kantona 10 za razdoblje 2014-2018. godina dane su Tabeli 21.
36 Izvor DOB Federacije BiH za 2016.-2018.g, te DOP Kantona 10', razdoblje 2016.-2018.
95
Tabela 21 Projekcije prihoda i rashoda Kantona 10 u razdoblju 2015-2018. godina
Ostvareno 2014
(mil. KM)
Projekcije (mil. KM)
2015 2016 2017 2018
Vrsta prihoda
Ukupni prihodi 63,52 68,96 71,50 72,12 72,96
I Porezni prihodi 50,28 54,15 54,68 54,54 57,74
II Neporezni prihodi 8,17 9,81 11,32 12,08 12,22
III Financiranje 5,07 5,00 5,50 5,50 3,00
Vrsta rashoda
Ukupni rashodi 64,85 74,32 71,50 72,12 72,52
I Tekuća pričuva 0,00 0,60 0,70 0,70 0,70
II Tekući izdaci 58,68 65,19 62,56 63,03 63,76
III Kapitalni izdaci 5,65 5,84 4,26 4,22 4,50
IV otplata pozajmljivanja 0,52 2,59 2,48 2,67 2,02
V Financiranje deficita 0,00 0,10 1,50 1,50 1,54
Izvor: DOP Kanton 10, razdoblje 2016.-2018.
U 2014. godini na razini Kantona 10 osigurano je financiranje u iznosu od 5 milijuna KM, što je
uloženo za izgradnju cestovne infrastrukture na području Kantona. Tijekom 2015. godine, Kanton se
zadužila putem novog kredita u iznosu od 5,3 milijuna KM, čija je namjena održavanje tekuće
likvidnosti proračuna, a prije svega ta su sredstva namijenjena za rješavanje obveza iz deficita za
2013. godinu, i značajan iznos bio bi usmjeren za servisiranje vanjskog duga u 2015. godini. U 2016.
godini predviđa se novi kredit od 5,5 milijuna KM, u 2017. godini kredit od 5,5 milijuna KM, te u 2018.
godini kredit kod domaćih banaka u iznosu od 3,0 mil ijuna KM.
Tabela 22 Dug HB Kantona po ino-kreditima
Naziv kredita Povučeni iznos
(KM)
Otplaćeni iznos
(KM)
Ostatak duga
(KM)
OPEC fond 790,554 494,096 296,458
MMF III Stand by 4,000,000 923,077 3,076,923
Korea za bolnicu 3,598,103 220,124 3,377,979
MMF IV Stand by 1,534,000 0 1,534,000
Ukupno: 9,922,657 1,637,297 8,285,360
Izvor: Ministarstvo financija HB Kantona
U skladu sa projekcijama koje su dane u DOP-u za 2016-2018. godinu, u 2016. godini dug koji
dospijeva za vraćanje je 2,48 milijuna KM, u 2017. to je 2,67 milijuna KM, u 2018. iznosi 2,02 milijuna
KM.
96
Projekcije inicijalnog financijskog okvira (ukupno Kanton i općine) za Razvojnu strategiju Kantona u
razdoblju 2016.-2020. godina dane su u Tabeli 23.
Tabela 23 Ukupna moguća izdvajanja za razvojne programe Strategije razvoja Kantona (Kanton i općine) u
razdoblju 2016-2020. godina
Vrste izdvajanja Razdoblje
2016-2018
Razdoblje
2019-2020
1. Ukupne uštede na tekućim izdacima koje se mogu iskoristiti u razvojne projekte Strategije razvoja
2.500.000 KM 5.000.000 KM
2. Ukupan iznos kapitalnih izdataka u korist razvojnih
projekata Strategije razvoja 15.000.000 KM 5.000.000 KM
3. Financiranje iz kreditnih zaduženja kod domaćih banaka i medjunarodnih financijskih institucija (Svijetska banka, EBRD, EBI, i sl ično)
500.000 KM 1.000.000 KM
4. Nepovratna sredstva iz omogućenih EU fondova (IPA II, Jadransko-jonska strategija, Dunavska strategija,
program pogranične suradnje Hrvastska-BiH-Crna Gora, URBACT III, IPARD, itd,)37
1.000.000 KM 1.500.000 KM
5. Garantni fond za razvoj MSP sa područja Kantona38 1.000.000 KM 0 KM
6. Namjenska sredstva proračunskih korisnika koja su usmjerena na razvojne projekte
1.000.000 KM 1.500.000 KM
7. Ukupna sredstva dobijena za ruralni razvoj i razvoj MSP-a područja Kantona i općina od strane medjunarodnih
donatorskih organizacija (SIDA, USAID, UNDP, GTZ ORF – otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Europu)
1.500.000 KM 1.000.000 KM
8. Sredstva iz Programa javnih investicija 15.000.000 KM 10.000.000 KM
9. Intrumenti i programi na razini BiH (Ministarstvo za ljudska prava i izbeglice, Ministarstvo civilnih poslova BiH), te entitetski instrumenti i programi (Ministarstvo
obrazovanja i nauke FBiH, Ministarstvo prostornog uređenja FBiH, Fondacija za održivi razvoj FBiH – OdRaz)
500.000 KM 900.000 KM
Ukupno: 63.800.000 KM 38.000.000 KM 25.800.000 KM
37 IPA II projekt, u razdoblju do 2020. godine za BiH iznosi 165,8 mil Eura; IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020., je program prekogranične suradnje Hrvatska -Bosna i Hercegovina-Crna Gora provodit će se u financijskom razdoblju 2014.-2020. godine u okviru programa IPA II
(okvirno nekih 57 mil Eura); 38 Utemeljenje ovog fonda je neophodno za razvoj mikro, malih i srednjih poduzeća koja nisu u stanju aplicirati kod komercijalnih banaka zbog nemogućnosti prilaganja kolatarala
97
Indikativni financijski i terminski okvir po mjerama
Period 2016 2017 2018 2019 2020
Ukupni iznos
Strateški cilj 1 - Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i povećanje zaposlenosti
Prioritet 1.1 - Razvoj poljoprivrede i ruralnog područja
Mjera
1.1.1 - Razvijanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje 4.500.000
1.1.2 - Razvoj ruralne infrastrukture 1.000.000
1.1.3 - Institucionalna podrška za ruralni razvoj i poljoprivredu 500.000
Prioritet 1.2 - Jačanje sektora malih i srednjih poduzeća kroz veći stupanj tehnološke inovativnosti uz optimalno korištenje postojećih resursa
Mjera
1.2.1 - Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta MSP 500.000
1.2.2 - Podupiranje kapaciteta MSP za rast i inovacijske procese 1.500.000
1.2.3 - Poboljšanje konkurentnosti i poticanje investicija 500.000
Prioritet 1.3 - Razvoj turizma kroz otvaranje mogućnosti za snažniji razvoj poduzetništva i obrtništva
Mjera
1.3.1 - Razvoj sportsko-rekreativnog turizma 500.000
1.3.2 - Podrška i jačanje kapaciteta smještajnih jedinica na prostoru Kantona 300.000
1.3.3 - Jačanje promocije županijskog turizma 300.000
1.3.4 - Unaprjeđenje i razvoj osnovne infrastrukture u ruralnim područjima 400.000
Prioritet 1.4 - Jačanje prometne infrastrukture i energetskih potencijala
Mjera
1.4.1 - Podrška i jačanje prometne infrastrukture 16.300.000
1.4.2 - Stavljanje u funkciju prirodnih resursa K 10 te izrade studija 500.000
1.4.3 - Stavljanje javnih poduzeća i imovine u vlasništvu K 10 u funkciju razvoja 600.000
Prioritet 1.5 - Održivo gospodarenje šumskim resursima i razvoj drvne industrije
Mjera
1.5.1. Razvijanje pristupa održivom gospodarenju šumskim resursima 400.000
Ukupno Strateški cilj 1 27.800.000
Period 2016 2017 2018 2019 2020
Ukupni iznos
Strateški cilj 2 - Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
Prioritet 2.1 - Jačanje zakonske regulative i kapaciteta u oblasti okoliša
Mjera
98
Period 2016 2017 2018 2019 2020
2.1.1 - Uređivanje pravne regulative 50.000
2.1.2 - Usavršavanje stručnih kapaciteta 500.000
2.1.3 - Institucionalno jačanje sektora okoliša 100.000
Prioritet 2.2 - Podizanje kvalitete komunalne infrastrukture
Mjera
2.2.1 - Razvoj sustava pročišćavanja otpadnih voda 1.000.000
2.2.2 – Poboljšanje sustava vodoopskrbe i vodonaplate 200.000
2.2.3 - Podrška lokalnim projektima jačanja komunalne infrastrukture 400.000
2.2.4 - Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom 1.500.000
Prioritet 2.3 - Poboljšanje energetske učinkovitosti
Mjera
2.3.1 - Institucionalizacija energetskog upravljanja 500.000
2.3.2 - Povećanje energetske učinkovitosti u javnim objektima 500.000
Prioritet 2.4 - Održivo upravljanje prirodnim resursima
Mjera
2.4.1 - Poticanje istraživanja i praćenje stanja zaštićenih područja i zaštita biodiverziteta 1.500.000
2.4.2 - Jačanje svijesti stanovništva 50.000
2.4.3 - Praćenje parametara okoliša 200.000
2.4.4 - Kvalitetno upravljanje vodama, zaštita izvorišta, ri jeka i jezera 300.000
2.4.5 - Razvoj kapaciteta sustava zaštite i spašavanja i odgovora na prirodne i druge nesreće 1.890.000
Ukupno Strateški cilj 2 8.690.000
99
Period 2016 2017 2018 2019 2020
Ukupni iznos
Strateški cilj 3 - Razvoj ljudskih potencijala i povećanje kvalitete života
Prioritet 3.1 - Razvoj županijskog tržišta rada
Mjera
3.1.1 - Podrška zapošljavanju, samozapošljavanju i razvijanju sustava društveno korisnog rada 600.000
Prioritet 3.2 - Unaprijediti sustav socijalnih usluga
Mjera
3.2.1 - Razvijanje sustava potpore za osobe sa posebnim potrebama 100.000
3.2.2 - Podrška za socijalno osjetljive skupine 300.000
3.2.3 - Stvaranje uvjeta za institucionalni i izvaninstitucionalni smještaj 200.000
3.2.4 - Razvoj programa za mlade i rad sa
obiteljima u riziku 300.000 3.2.5 - Poboljšanje kvalitete života korisnicima
socijalnog prava 100.000
Prioritet 3.3 - Razvoj sustava odgoja i obrazovanja
Mjera
3.3.1 - Donošenje zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju oblast odgoja i obrazovanja 2.100.000
3.3.2 - Unaprjeđenje predškolskog , osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja 4.800.000
3.3.3 - Razvijanje sporta i sportske infrastrukture 2.360.000
3.3.4 - Donošenje zakona za oblast kulture i arhivske djelatnosti 900,000
Prioritet 3.4 - Poboljšavanje zdravstvenog sustava
Mjera
3.4.1 - Unaprjeđenje resursa (intelektualnog kapitala, kadra, imovine, marketinške i ICT
infrastrukture, uvođenje e-kartona, mreže područnih ambulanti...) u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti i institucijama izravno povezanih sa zdravstvom 4.500.000
3.4.2 - Uspostavljanje financijski održivog
zdravstvenog sustava 400.000
Prioritet 3.5 - Braniteljska zaštita i prava civilnih žrtava rata
Mjera 3.5.1 - Ostvarenje temeljnih prava braniteljske
populacije i civilnih žrtava rata 5.600.000
Prioritet 3.6 - Unaprjeđenje upravljanja razvojem
Mjera
3.6.1 - Poboljšanje kvalitete upravljanja razvojem lokalne i Kantonalne samouprave 1.200.000
3.6.2 - Jačanje međunarodne i prekogranične suradnje radi kvalitetnijeg upravljanja razvojem 1.500.000
3.6.3 - Razvoj e-vlade i i koordinacija sa PIMIS-om u službi razvoja 1.000.000
3.6.4 - Promocija Kantona i investicijskih potencijala 100.000
3.6.5 - Razvoj grantovske politike i subvencija u
službi razvoja 1.000.000
3.6.6 - Borba protiv korupcije 250.000
Ukupno Strateški cilj 3 27.310.000
100
Period 2016 2017 2018 2019 2020
UKUPNO 63.800.000
4.3. Institucionalni i organizacijski okvir za provedbu Strategije
U skladu sa preporukama analize struktura za upravljanje razvojem u Kantonu 10, rukovodstvo
Kantona izrazilo je opredjeljenje za pravodobno uspostavljanje odgovarajućeg pravnog i
institucionalnog okvira, kao i izgradnju kapaciteta svih relevantnih sudionika iz javnog, poslovnog i
civilnog sektora. U skladu s tim, planira se osnivanje i jačanje sljedećih struktura:
a) Stručna služba za razvoj i europske integracije – kao tijelo uprave koje će osigurati usklađivanje
legislative i mehanizma koordinacije sa nižim i višim razinama vlasti,
b) Županijska Razvojna agencija – operativno tijelo koje će biti samostalno i čija će osnovna funkcija biti
namicanje sredstava i implementacija kroz-sektorskih razvojnih projekata svih ministarstava i uprava.
Koordinirajuća uloga Stručne službe za razvoj i europske integracije ogleda se u stvaranju uvjeta za
implementaciju, monitoring i izvještavanje o napretku razvojne Strategije K 10 i procesu pridruživanja
i europskih integracija u BiH. Služba bi trebala pokriti dva vrlo važna sektora – strateško planiranje i
euro integracije – koji stvaraju uvjete za razvoj Kantona. Stoga je treba organizirati kao posebnu
službu čiji bi tajnik (direktor ili predstojnik) trebao sudjelovati i na sje dnicama Vlade, kao i u svim
pretpristupnim pregovorima sa EU, u područjima koja su u nadležnosti Kantona. Pozicija Službe u
županijskoj javnoj upravi u razini sa ministarstvima i drugim Upravama daje razvoju na važnosti i
osigurava izravnu komunikaciju sa drugim službama.
Razvojna agencija bi također imala važnu ulogu u funkciji razvoja Kantona i to kao samostalno tijelo
(osnovano najvjerojatnije kao tijelo u okviru Javne uprava) čijim će internim aktima biti precizirana
uloga u implementaciji Strategije, programu javnih investicija, kao i u prijavi projekata svih
ministarstava i službi u županiji, ali i svih zainteresiranih Udruga, Zadruga i malih i srednjih poduzeća
na različite pozive. Razvojnu agenciju će trebati također organizirati kroz nekoliko sektora kao što su
razvoj malih i srednjih poduzeća, razvoj ljudskih kapaciteta, razvoj tržišta rada, razvoj i poticanje
ključnih sektora za Kanton . Također se može po potrebi baviti i izdavaštvom, pripremama studija i
sektorskih razvojnih strategija i planova, i osnivanjem kreditno-garantnog fonda. S obzirom na
samostalan položaj Agencije, bit će potreban i sektor za administrativne, pravne i financijske poslove.
Pravilnicima o osnivanju/unutarnjem ustrojstvu bit će potrebno precizno definirati uloge i funkcije
ove dvije strukture, tako da se nadopunjuju i izbjegnu preklapanja u radu. Prema prijedlogu Zakona o
razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH, poslovi županijskih tijela (Stručna služba i
Razvojna agencija) će obuhvaćati:
- Koordinacija izrade razvojne strategije i drugih strateških dokumenata za razvoj Kantona,
- Programiranje na temelju sektorskih strategija u Kantona i usklađivanje sa godišnjim programima rada
županijskih ministarstava,
- Sudjelovanje u izradi strategija nižih i viših razina vlasti,
- Koordinacija sudjelovanja jedinica lokalne samouprave u procesima izrade sektorskih strategija
Kantona,
- Definiranje poticajnih mehanizama za financiranje razvojnih prioriteta,
- Osiguravanje usklađenosti proračunskog planiranja i programa javnih investicija s razvojnim
prioritetima definiranim u strateškim dokumentima,
- Koordinacija razrade i implementacije projekata definiranih Strategijom s nadležnim županijskim
ministarstvima i jedinicama lokalne samouprave koji doprinose ostvarivanju razvojnih prioriteta,
101
- Provođenje monitoringa, evaluacije i izvještavanja o realizaciji razvojne strategije i sektorskih strategija
Kantona prema utvrđenim razvojnim indikatorima,
- Vođenje javno dostupne baze podataka za praćenje realizacije strategija u županiji,
- Osiguravanje sudjelovanja javnosti u procesima planiranja, programiranja i implementacije,
monitoringa, evaluacije i izvještavanja o realizaciji sektorskih strategija u županiji,
- Drugi poslovi iz oblasti planiranja i upravljanja razvitkom u procesu europskih integracija.
Shema ispod prikazuje spomenute aspekte, te daje detaljniji opis svakog od koraka u godišnjem
ciklusu upravljanja razvojem.
102
REALIZACIJA INTEGRIRANE/SEKTORSKE STRATEGIJE RAZVOJA KANTONA: FUNKCIJE, SUDIONICI, PROCESI
Vlada F BiH
Kantonalna ministarstva, Razvojna agencija, druge kantonalne institucije
Ministarstvo financija FBiH
Druga sektorska
ministarstva FBIH
Zavod za programiranje razvoja FBiH
Vlada kantona: - Priprema strategiju razvoja i utvrđuje modalitete njene implementacije;
- Usvaja proračun i PJI u skladu sa strateškim prioritetima; - Usvaja godišnji plan rada u skladu sa razvojnom strategijom i njenim mjerama;
- Po potrebi, usvaja regulatorni i uspostavlja administrativni okvir za realizaciju strategije razvoja; - Nadgleda napredak u realizaciji strategije razvoja.
Mjere iz strategije uvrštene u godišnji plan rada kantonalnih
ministarstava
Proračun i PJI kantona se izrađuju na osnovu mjera iz strategije razvoja
Realizacija mjera/grant šema koje potječu iz strategije razvoja
Uspostavljanje i redovno ažuriranje baze podataka relevantnih za razvoj
Monitoring i izvještavanje o realizaciji mjera uvrštenih u godišnje planove rada
kantonalnih ministarstva
Stručna služba za razvoj i europske integracije
Koordinacija usklađivanja proračuna i PJI kantona sa razvojnim prioritetima iz
strategije razvoja; koordinacija izrade PJI po metodologiji koju utvrdi Federalno
ministarstvo financija
Realizacija mjera/grant šema koje potječu iz usvojene strategije razvoja
Uspostavljanje i redovno ažuriranje baze podataka relevantnih za razvoj
Koordinira godišnje planiranje institucija kantona koje se odnosi na realizaciju
strategije i pripremu godišnjih planova rada
Općine i gradovi u sastavu kantona
Pri izradi proračuna i PJI kantona uzimaju se u obzir prioriteti jedinica
lokalne samouprave u sastavu kantona, u skladu sa postojećim strateškim
dokumentima na lokalnom i kantonalnom nivou
Implementatori mjera/korisnici grant šema koje potječu iz strategije
Razrada projektnih prijedloga i osiguravanje financiranja iz vanjskih izvora
Koordinacija procesa monitoringa, evaluacije i izvještavanja o realizaciji
strategije razvoja
Uspostavljanje i redovno ažuriranje baze podataka relevantnih za razvoj
Kantonalni odbor za
razvoj
Kolegij načelnika
Vijeće za razvoj
kantona
Koordinaciona tijela
Razrada projektnih prijedloga i osiguravanje financiranja iz vanjskih
izvora
Razrada projektnih prijedloga i osiguravanje financiranja iz vanjskih
izvora
103
4.4. Plan praćenja, izvještavanja, evaluacije i revizije strategije
Stručna služba za razvoj i europske integracije bit će ključni organ provedbe Strategije razvoja Kantona 10
i vršiti će koordinaciju aktivnosti svih nositelja implementacije Strategije . Županijski odbor za razvoj
nastaviti će funkcioniranje kao tijelo sa savjetodavnom ulogom.
Proces monitoringa odvijati će se tijekom cijelog razdoblja važenja Strategije razvoja na temelju
definiranih indikatora (indikatori napretka u realizaciji mjera i projekata definirani su u poglavlju 4.1.) i
očekivanih rezultata (rezultati kojima se utvrđuje napredak u realizaciji prioriteta definirani su u poglavlju
3.6.). Monitoring mjera i projekata provoditi će za svaku pojedinačnu mjeru definirana koordinacijska
tijela (nositelji mjera) dok je za sveukupni monitoring Strategije, na razini strateških ciljeva i prioriteta,
zadužena Stručna služba uz podršku ŽOR-a.
Evaluaciju učinka provoditi će Stručna služba u sklopu pripreme polugodišnjih i godišnjih izvještaja o
realizaciji Strategije razvoja u zadnjem kvartalu svake godine, na osnovu definiranih pokazatelja utjecaja
(definirani za strateške ciljeve u poglavlju 3.5.). Kraći polugodišnji izvještaji (od najviše 2 stranice)
dostavljati će se Predsjedniku i Vladi Kantona kako bi se omogućila aktivnija uloga rukovodstva u
praćenju provedbe Strategije razvoja. Opsežniji godišnji izvještaji, koji sadrže pregled provedenih
projekata, pregled postignutih pokazatelja, opću procjenu napretka u odnosu na početno stanje i
financijski izvještaj, će se svake godine predstaviti Vladi i Skupštini Kantona. Nakon usvajanja, izvještaji o
realizaciji Strategije razvoja Kantona 10 dostavljat će se Federalnom zavodu za programiranje razvoja.
Za potrebe praćenja sumarni pregled pokazatelja utjecaja i pokazatelja rezultata, sa polaznim i ciljnim
vrijednostima, nalazi se u prilogu 3. Mjerenja definiranih veličina potrebno je unositi u jedinstvenu bazu
podataka koja bi omogućavala svim relevantnim institucijama redovan unos i ažuriranje podataka, kao i
praćenje napretka u realizaciji mjera i programa. Baza podataka će biti locirana pri jedinici za upravljanje
razvojem koja će provoditi sveukupan monitoring razvojnih efekata. Poželjno bi bilo da i jedinice lokalne
samouprave budu uvezane u sustav upravljanja razvojem.
Okvirno dvije godine prije okončanja važenja Strategije razvoja Kantona (2019. godine), započet će
proces izrade strategije razvoja za novo plansko razdoblje. Prvi korak u ovom procesu biće sveobuhvatna
evaluacija realizacije strategije, koja će dati ulazne parametre za izradu nove strategije razvoja.
104
Prilog 2: Makro i sektorski indikatori razvoja
MAKRO INDIKATORA RAZVOJA
Naziv kantona: K 10 Površina km2: 4.934,1
R.B.
OSNOVNI INDIKATORI RAZVOJA indikator
Polazno stanje 2013 2014
Ukupno Muš
ki
Žen
ski Ukupno
Muš
ki
Žen
ski
INDEKS RAZVIJENOSTI (FBIH) indeks
60,6
(9.) 60,3 (9.) Stanovništvo broj 78849 78365
1 Zaposlenih stanovnika broj 9360 9469
% 18,3 18,6
2 Nezaposlenih stanovnika broj 9492 9440
% 50,4 49,9
3 Bruto domaći proizvod i znos
420.009.000
428.995.000
po glavi 5327 5474 4 Investicije na teritoriju Kantona iznos 70240 ?
Ostvarene investicije u nova s talna s redstva u mi l . KM
i znos 46 46
5 Broj preduzeća/1000 s tanovnika omjer/ broj 3891 3855
Broj pos lovnih subjekata broj 3891 3855 6 Pros ječna neto plaća u KM i znos 838 840
7 Broj učenika osnovnih i srednjih škola na tisuću s tanovnika
broj 106 102
8 Soci jalni transferi po glavi stanovnika po glavi
9 Broj s tanovnika na 1 l i ječnik omjer 825
10 Iznos realiziranih sredstava za prioritete iz
razvojne strategije i znos - - DOPUNSKI INDIKATORI RAZVOJA
1 Udio rea l i zi ranih kapita lnih investici ja u
proračunu omjer
2 Pol joprivrednih gazdinstava/1000 stanovnika omjer
3 Broj korisnika soci ja lne pomoći/1000 stanovnika
omjer
4 Zdravstveno osiguranih osoba u odnosu na ukupno s tanovnis tvo
omjer
5 Broj aktivnih članova u institucijama kulture broj
6 Broj aktivnih članova u sportskim ins ti tuci jama
broj
7 Pokrivenost domać. sa pris tupom kontrol i sanoj vodi za piće
procenat 40% 40%
8 Pokrivenost domaćinstava odvozom krutog otpada
procenat 40% 40%
9 Broj naseljenih mjesta bez asfaltirane putne komunikaci je
broj
10 Broj domaćinstava bez pris tupa električnoj energi ji
broj
11 Emis i ja CO2 po glavi s tanovnika tona
105
Prilog 3: Sumarni pregled pokazatelja utjecaja i pokazatelja
rezultata
Strateški ciljevi
Strateški ciljevi Pokazatelj utjecaja Početna vrijednost
(2013)
Ciljna vrijednost
(2020)
SC 1. Konkurentno
gospodarstvo kroz
intenziviranje
proizvodnje i povećanje
zaposlenosti
Indeks razvijenosti 60,6 66,7
Indeks opsega
industrijske proizvodnje
79,4 89,0
Broj zaposlenih 9.360 10.000
SC 2. Poboljšanje
komunalne
infrastrukture i zaštita
okoliša
Broj proglašenih
zaštićenih područja
1
(Ramsarsko područje)
3
Postotak domaćinstava
obuhvaćenih
organiziranim
prikupljanjem otpada
40% domaćinstava 60% domaćinstava
Postotak stanovnika koji
imaju pristup
kontroliranoj vodi za piće
40% stanovnika 50% stanovnika
SC 3. Razvoj ljudskih
potencijala i struktura za
upravljanje razvojem u
funkciji povećanja
kvalitete života
Udio djece koja pohađaju
predškolsko obrazovanje
u odnosu na ukupni broj
broj djece starosti 4-6
godina
30% 50%
Broj l i ječnika 95 li ječnika
(1 l i ječnik na 825
stanovnika)
115 li ječnika
(1 l i ječnik na 682
stanovnika)
Postotak ispunjenja
operativnih planova
Strategije razvoja na
godišnjem nivou
-
(ne postoje podaci, jer
nema razvojne strategije)
U prosjeku 80% godišnje
106
Prioriteti za strateške ciljeve sa pripadajućim pokazateljima krajnjeg rezultata
Prioritet Pokazatelj krajnjeg rezultata
Početna vrijednost (2013)
Ciljna vrijednost (2020)
SC 1: Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i povećanje zaposlenosti
1.1. Razvoj poljoprivrede
i ruralnog područja
Povećanje ukupnog
prinosa kultura koje su najviše zastupljene
Pšenica: 12.899 t
Krumpir: 13.128 t
Kukuruz zeleni: 23.470 t
Pšenica: 16.000 t
Krumpir: 15.000 t
Kukuruz zeleni: 25.000 t
Broj ovaca 52.507 60.000
Broj rodnih stabala 133.047 160.000
1.2. Jačanje sektora
malih i srednj ih poduzeća kroz veći stupanj
tehnološke inovativnosti uz optimalno korištenje postojećih resursa
Broj poslovnih subjekata 4.789 5.268
Broj obrta 1.964 2.150
1.3. Razvoj turizma kroz
otvaranje mogućnosti za snažniji razvoj poduzetništva i
obrtništva
Promet u ugostiteljstvu 3.071.718 KM 4.000.000
Broj dolazaka turista 5.606 8.200
1.4. Jačanje prometne
infrastrukure i energetskih potencijala
Ukupna dužina
kategoriziranih cesta
1.150 km 1.400 km
Visina izdvajanja iz
proračuna za ulaganja u provođenje projekata energetske učinkovitosti
- 250.000 KM
1.5. Održivo
gospodarenje šumskim
resursima i razvoj drvne
industrije
Ha pošumljenih površina - 700 ha novopošumljenih
površina
Plan razvoja drvne
industrije
- Usvojen Plan razvoja
drvne industrije
SC 2: Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša
2.1. Jačanje zakonske
regulative i kapaciteta u oblasti okoliša
Broj županijskih zakona
kojima se regulira oblast zaštite okoliša
0 Usvojeno 6 ključnih
zakona i primjenjuju se
Prostorni plan Izrađen u nacrtu, ali nije usvojen
Usvojen Prostorni plan i primjenjuje se
KEAP - Usvojen KEAP i
primjenjuje se
2.2. Podizanje kvalitete
komunalne infrastrukture
Dužina vodovodne mreže
cca 461 km bez općina
Glamoč i Bosansko Grahovo
Rekonstruirano 63 km
postojeće mreže;
Izgrađeno 75 km nove
lokalne i javne mreže vodoopskrbnih sustava
Procenat naplate usluga vodoopskrbe
cca 60% cca 70%
Broj divljih deponija cca 200 cca 100
107
Procenat izgradnje regionalne sanitarne
deponije
0 70%
2.3. Poboljšanje energetske učinkovitosti
Energetska kategorija E B
Ukupne potrebe za
grijanje i rasvjetu za sve objekte (Troškovi za energente u KM)
2.000.000 900.000
Prosječne potrebe po
1m2 grijane površine (Troškovi za energente u KM)
46,25 20,00
2.4. Održivo upravljanje
prirodnim resursima
Broj uređaja za
prečišćavanje
0 2
Broj projekata NVO-a podržanih iz županijskog
proračuna sa cil jem zaštite prirodnih resursa
- U prosjeku 3 projekta godišnje
Iznos županijskog proračuna za realiziranje
mjera za zaštitu bioraznolikosti
- 40.000 KM
SC 3: Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života
3.1. Razvoj županijskog
tržišta rada
Postotak zaposlenih žena 39,15% 41,0%
Broj vježbovnih tvrtki (praktična nastava) u
srednjim školama
6 15
3.2. Unaprjeđenje
sustava socijalnih usluga
Broj donesenih zakona za
poboljšanje kvalitete života korisnicima
socijalnog prava
0 3
Prosječni mjesečni iznos stalne novčane pomoći
100 KM 120 KM
Broj korisnika svih oblika
socijalne pomoći
5.322 korisnika
(podatak iz 2011. godine)
5.000
3.3. Razvoj sustava
odgoja i obrazovanja
Broj novih zakona i
podzakonskih akata koji uređuju sektor obrazovanja, sporta i kulture
Zakoni su zastarjeli i l i ne
postoje. Nema kolektivnih ugovora niti pedagoških standarda i normativa
Doneseno 5 novih
zakona;
Kolektivni ugovori;
Pedagoški standardi i normativi za osnovno i srednje obrazovanje
Broj djece obuhvaćen
obveznim predškolskim odgojem i obrazovanjem (po programu 150 sati)
402 700
Godišnji iznos sredstava
koji se izdvaja za oblast kulture
300.000 KM godišnje 360.000 KM godišnje
Godišnji iznos sredstava
koji se izdvaja za oblast
180.000 KM godišnje 216.000 KM godišnje
108
sporta
3.4. Poboljšavanje kvalitete zdravstvenog
sustava
Broj osnovanih centara u zdravstvenim
ustanovama
2
(3 nova centra: edukacijski centar, centar za rani rast i razvoj,
centar za mentalno zdravlje)
5
Iznos ukupnih investicija koje se godišnje ulažu u
tehničko i infrastrukturno opremanje zdravstvenih ustanova i institucija
izravno povezanih sa zdravstvom
1.000.000 KM godišnje 1.200.000 KM godišnje
3.5. Braniteljska zaštita i
prava civilnih žrtava rata
Godišnji iznos financijskih
sredstava za sufinanciranje braniteljskih udruga
150.000 KM godišnje 180.000 KM godišnje
Godišnji iznos financijskih
sredstava za sufinanciranje braniteljskih zadruga
0 KM
(nije registrirana nijedna braniteljska zadruga)
100.000 KM godišnje
3.6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem
Osnovane strukture za upravljanje razvojem-: RA i Stručna služba za
razvoj
0 2
Broj prijavljenih aplikacija
– projektnih prijedloga za EU fondove
3 15
Broj realiziranih mjera iz
Akcijskog plana za borbu korupcije
- 4
