STRATEGIJA RAZVOJA GRADA KRAPINEMogućnosti korištenja EU fondova

Krapina, 07.11.2014.Tatjana Malečić Pezelj

1. Tko smo mi…

2. Zašto pripremati Strategiju?

3. Put do EU sredstava…

a. Strategija Europa 2020

b. Partnerski sporazum EK i RH

c. Operativni programi RH

4. Strukturni i investicijski fondovi EU

5. Strategija razvoja Grada Krapine

6. Anketni upitnik

7. SWOT analiza

8. Baza projekata- obrazac prijedloga projekata

9. Sljedeći koraci….

SADRŽAJ

CENTUM PERCENT d.o.o.

konzultantska tvrtka za poslovno savjetovanje iz Zagreba

usluge:

priprema projekata i natječajne dokumentacije za prijavu nanatječaje za sufinanciranje iz EU fondova (i nacionalnih…)

izrada strateških dokumenata za jedinice lokalne ili regionalnesamouprave (LRS, strategija razvoja, planova razvoja,…)

izrada studija (poslovnih planova, investicijskih studija, studijapredizvodljivosti, studija izvodljivosti,…)

savjetovanje poduzetnika

pomoć klijentima u dobivanju kredita

edukacije

1. Tko smo mi?

koncentracija i usmjeravanje raspoloživih resursa u rješavanjeključnih razvojnih problema i postizanje poboljšanja stanja za svestanovnike

fokusiranje investicija radi učinkovitijeg korištenja limitiranihresursa (ljudskih, financijskih i prostornih)

aktivan pristup razvoju, usmjeravanje razvoja, postizanjekonkurentnosti u odnosu na okruženje (privlačenje stanovnika,turista, poduzetnika, investitora)

veza s planiranjem proračuna Grada

alat za postizanje konsenzusa svih interesnih skupina oko razvojaGrada, sinergija aktivnosti i inicijativa različitih dionika

Da bi neki projekt dobio potporu europskih fondova morat će biti u skladu sprioritetima i ciljevima definiranim u strateškim dokumentima

2. Zašto pripremati Strategiju?

veća učinkovitost

veća transparentnost u donošenju odluka

manja osjetljivost na političke promjene

veće “vlasništvo” nad programom i predanost/podrška provedbi

jačanje institucionalnih kapaciteta

odabir boljih projekata

prilika za inovativna rješenja (interdisciplinarnost u raspravama)

PARTNERSKI PRISTUP

STRATEGIJA GRADASTRATEGIJA

GRADSKE VLASTI

Država je odgovorna za rješavanje svih mojih problema.

Što ja tu mogu?

Sve je već odlučeno.

Nas nitko ne sluša.

Ne želim gubiti vrijeme.

Nesklonost inicijativi i organiziranju.

Nepovjerenje, naročito prema institucijama.

STAVOVI

STAVOVI SE MORAJU PROMIJENITI AKO SE ŽELE ISKORISTITI EU FONDOVI

EU

DRŽAVA ČLANICA

DRŽAVA ČLANICA

KORISNICI

Da bi neki projekt dobio potporu europskih fondova morat će biti uskladu s europskim i nacionalnim prioritetima i ciljevima!!!

Strategija 2020

Partnerski sporazum

Operativni programi(u RH su 5 za 2014-2020)

PROJEKTI!!!

…definira mjere i ukupnu alokaciju

za pojedinu zemlju…

…definiraju prioritetne osi i

financijske alokacije po osima te

indikatore…

Temeljni strateški dokument EU za

razdoblje 2014-2020

3. Put do EU sredstava…

temeljni strateški dokument EU za programsko razdoblje 2014-2020

odgovor na izazov svjetskog stanja gospodarstva

veći globalni izazovi

jačanje konkurencije iz Kine, Japana i Indije

nestabilnost financijskog tržišta

klimatske promjene

nedostatak prirodnih resursa i sirovina

ovisnost o fosilnim gorivima

3a. Strategija Europa 2020

Pametan rast

Održiv rast

Uključiv rast

Konkurentna EU - rast utemeljen na znanju i inovacijama donosi konkurentsku prednost, veću dodanu vrijednost, novi rast i zapošljavanje.

Društvo i gospodarstvo moraju poštivati okoliš i prilagoditi se činjenici da su prirodni resursi i sirovine ograničeni.

U rast trebaju biti uključene sve države članice, sve regije,sve društvene skupine, svaki pojedinac… korist budućegrasta mora biti rasprostranjena u cijeloj EU

Tri osnovna

prioriteta

… i definirano je 5 glavnih ciljeva:

1.ZAPOŠLJAVANJE

…75% populacije u dobi 20-64 g. trebalo bi biti zaposleno…

2. INOVACIJE

…3% BDPa EUa treba investirati u istraživanje i razvoj…

3. KLIMATSKE PROMJENE

…ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20”, uključujući i do 30%smanjenja emisije CO2…

4. OBRAZOVANJE

…da bude do 10% osoba koje napuste školovanje i najmanje 40% mlađegeneracije da ima diplomu...

5. SIROMAŠTVO

… da bude 20 milijuna ljudi manje izloženo riziku siromaštva…

države članice moraju: prioritete i ciljeve strategije 2020 prilagoditi svom nacionalnom kontekstu i

odrediti nacionalne ciljeve koji će biti s njima u skladu i

koje će uključiti u svoje nacionalne programe i razvojne strategije

za određivanje nacionalnih ciljeva od strane Ministarstvaregionalnog razvoja i fondova EU osnovano je: Koordinacijsko povjerenstvo za pripremu dokumenata za 2014-2020 (na

razini VRH)

7 Tematskih radnih skupina (TRS)

Preporuke EK za RH: jačati konkurentnost gospodarstva

više sudjelovati u tržištu rada, osigurati bolje obrazovanje, smanjiti siromaštvo

zaštiti i čuvati okoliš i prirodne resurse

jačati administrativne kapacitete i učinkovitu javnu upravu

TRS TEMATSKI CILJ MINISTARSTVO

I.1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija2. Poboljšanje pristupa informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te njezine uporabe i kvalitete

Ministarstvo gospodarstva

II.3. Jačanje konkurentnosti MSP, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture

Ministarstvo poduzetništva i obrta

III.

4. Podrška prelasku na ekonomiju s niskom razinom emisije CO2 u svim sektorima5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprečavanje rizika i upravljanje njima6. Očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

IV.7. Promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u infrastrukturi ključnih mreža

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

V.

8. Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage9. Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije10. Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

VI.11. Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strane te učinkovite javne uprave

Ministarstvo uprave

VII. EKONOMSKI

PROGRAM RH/

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EUMinistarstvo financija

PROGRAM RURALNOG

RAZVOJA RH/ Ministarstvo poljoprivrede

krovni plansko-programski dokument za korištenje strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u proračunskom razdoblju 2014-2020

RH i EK potpisale ga 30.10.2014.

RH ima na raspolaganju 10,676 milijardi € 8,377 milijardi € za ciljeve kohezijske politike

2,026 milijarde € za poljoprivredu i ruralni razvoj

253 milijuna € za razvoj ribarstva

sredstva se mogu potrošiti do 2023. zbog pravila N+3 (sredstva ugovorena

u jednoj godini moraju se potrošiti u naredne 3 godine)

3.b Partnerski sporazum

1. Gospodarska konkurentnost

2. Zaštita okoliša te učinkovitost resursa

3. Razvoj održive i suvremene prometne i mrežneinfrastrukture

4. Sudjelovanje na tržištu rada te kvaliteta obrazovanja

5. Siromaštvo, nejednakost i diskriminacija

6. Učinkovitost javne uprave

…6 izazova RH utvrđenih Partnerskim sporazum

poticanje istraživanja i inovacija- doseći cilj da se u to područje ulaže1,4% BDP-a

2012. za istraživanje i razvoj izdvajalo se 0,75% BDP

povećanje energetske učinkovitosti gospodarstva, što uključuje daljnji

razvoj obnovljivih izvora- doseći cilj od 20% energije iz OIE do 2020. 2012. RH imala 15,7%

povećanje zaposlenosti na 62,9% u 2013. RH imala 55,4% stopu zaposlenosti

povećanje napora na socijalnoj uključenosti, uključujući cilj smanjenja

broja ljudi kojima prijeti socijalna isključenost ili siromaštvo na 1.220.000 u 2012. RH imala 1.370.000 osoba u riziku od siromaštva

jačanje obrazovnog sustava- posebno povećanje broja ljudi između 30 i 34

godine s III. stupnjem obrazovanja na 35% do 2020. u 2013. RH imala 25,9%

…neki od ciljeva RH utvrđenih Partnerskim sporazum

Okvirna raspodjela potpore EU po tematskim ciljevima na nacionalnoj razini

TEMATSKI CILJ EFRR ESF KF EPFRR

1 664.792.165,00 16.500.000,00

2 307.952.676,00

3 970.000.000,00 803.236.573,00

4 531.810.805,00 216.433.770,00

5 245.396.147,00 255.215.471,00

6 338.020.392,00 1.649.340.216,00 255.215.471,00

7 400.000.000,00 910.205.755,00

8 466.756.129,00 128.800.000,00

9 356.500.000,00 328.000.000,00 286.786.653,00

10 270.914.791,00 450.000.000,00 9.000.000,00

11 191.276.944,00

Tehnička pomoć 236.112.612,00 80.000.000,00 55.034.562,00

UKUPNO 4.321.499.588,00 1.516.033.073,00 2.559.545.971,00 2.026.222.500,00

Iznosi u tablici iskazani u €.

UKUPNO: 10.423.301.132 €

3.c Operativni programi RH

2007-2013

1. Promet

2. Zaštita okoliša

3. Regionalna konkurentnost

4. Razvoj ljudskih potencijala

5. Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj- IPARD program

6. Operativni program za ribarstvo

2014-2020

1. Konkurentnost i kohezija

2. Učinkoviti ljudski potencijali

3. Tehnička pomoć

4. Program ruralnog razvoja

5. Operativni program za pomorstvo i ribarstvo

Okvirna raspodjela potpore EU po Operativnim programima

OPERATIVNI PROGRAM FONDUKUPNO

€

Konkurentnost i kohezijaEFRR 4.321.499.588,00

KF 2.559.454.971,00

Učinkoviti ljudski resursiESF 1.516.033.073,00

IZM 66.177.144,00

Program ruralnog razvoja EPFRR 2.026.222.500,00

Operativni program za ribarstvoEFPR 252.643.138,00

UKUPNO 10.742.030.414,00

4. Strukturni i investicijski fondovi EU

ZAJEDNIČKA

RIBARSKA

POLITIKA

ZAJEDNIČKA

POLJOPRIVREDNA

POLITIKA

KOHEZIJSKA

POLITIKA

Kohezijski

fond

Europski fond za

regionalni razvoj i

Europski socijalni

fond

Europski

poljoprivredni

fond za ruralni

razvoj

Europski fond

za pomorstvo i

ribarstvo

Središnje koordinacijsko

tijelo nadležno za

upravljanje MRRFEU

Provedba u nadležnosti

MPO i APPRRR

Provedba u nadležnosti

MPO i APPRRR

Kohezijski fond (KF)(engl. Cohesion Fund- CF)

za jačanje gospodarske i socijalne kohezije Zajednice s ciljem promicanja održivog razvoja

država članica podnosi zahtjev za financiranje EK

za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u manje razvijenim državama na području: prometa, s naglaskom na investicije u Transeuropsku prometnu mrežu

zaštite okoliša, s naglaskom na investicije za upravljanje otpadom i vodama

ali i projekata:

koji pozitivno utječu na održivi razvitak (energetska učinkovitost i OIE)

vodoopskrbe, odvodnje,..

prometne infrastrukture (za prometnice van Transeuropske mreže, željeznice, riječni i morskipromet)

udio financiranja ne može biti veći od 85% prihvatljivih troškova

iznos potpore može biti i umanjen, ako projekt po svojoj naravi generira prihod

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

(engl. European Regional Development Fund- ERDF)

podupire jačanje ekonomske i socijalne kohezije i smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU

poseban je naglasak na: podršku poduzećima i uslugama za poduzeća, posebice SME

…iako i velika poduzeća mogu biti korisnici, posebno ako će se raditi o istraživačkimprojektima i investicijama u tehnologije.

istraživanja (investicije u inovacije, tehnologije i primijenjena istraživanja u poduzećima)

energetsku učinkovitost i OIE

ostali prioriteti su investicije vezane uz: klimatske promjene i prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika

usluge od općeg gospodarskog interesa

telekomunikacijsku, energetsku i prijevoznu infrastrukturu

povećanje kapaciteta institucija i učinkovite javne administracije

zdravstvenu, obrazovnu i socijalnu infrastrukturu

održivi urbani razvoj

…veza s KF i EFRR s OP „Konkurentnost i kohezija”

PRIORITETNE OSI i SPECIFIČNI CILJEVI

1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija

2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije

3. Poslovna konkurentnost

4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima

6. Zaštita okoliša i održivost resursa

7. Povezanost i mobilnost

8. Socijalno uključivanje i zdravlje

9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

10. Tehnička pomoć

Europski socijalni fond (ESF)

(engl. European Social Fund- ESF)

najvažniji financijski instrument za ulaganje u ljudske potencijale i to za: povećanje mogućnosti zapošljavanja

bolje obrazovanje

poboljšanje položaja najranjivijih društvenih skupina izloženih riziku siromaštva

fond promovira: visoku razinu zaposlenosti (posebno mladih)

kvalitetu radnih mjesta

pomaže geografsku i profesionalnu mobilnost radnika

brine o prilagodbi radnika na promjene

potiče i pomaže dostizanju visoke razine obrazovanja i obuke

promovira jednakost spolova, jednake mogućnosti i nediskriminaciju

jača društvenu uključenost

pomaže borbu protiv siromaštva

posebno će pomagati ugroženim skupinama ljudi: dugotrajno nezaposlenima, osobama s invaliditetom, migrantima, etničkim manjinama, marginaliziranim zajednicama, osobama koje se suočavaju s socijalnom isključenosti

…veza ESF s OP „Učinkoviti ljudski potencijali”

1. Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnostiradne snage

2. Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svakediskriminacije

3. Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanjeza vještine i cjeloživotno učenje

4. Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih stranate učinkovite javne uprave

Prioritetne osi:

1. Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage (33,68%)

2. Socijalno uključivanje (20,73%)

3. Obrazovanje i cjeloživotno učenje (28,44%)

4. Pametna administracija (12,09%)

5. Tehnička pomoć (5,06%)

UKUPNO: 1.582.210.217 €

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

(engl. European Agricultural Fund for Rural Development- EAFRD)

fond koji podupire europsku politiku ruralnog razvoja (2. stup)

ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA

POLITIKA

1. STUPizravna plaćanja i

tržišne mjere(financira se iz EAGF)

2. STUPmjere ruralnog

razvoja(financira se iz EAFRD)

CILJEVI ZPPa

Održiva proizvodnja hrane

•poduprijeti dohodak poljoprivrednih proizvođača, ograničiti promjenjivost njihovog dohotka

•poboljšati konkurentnost sektora i udio u cijeni hrane

•nadoknaditi troškove područjima od posebnog interesa – spriječiti iseljavanje

Održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatske mjere

•potpora za ekološki prihvatljivu proizvodnju

•ubrzati rast kroz inovacije i nove tehnologije

•mjere pomoći za prilagodbu na klimatske promjene

Ujednačen teritorijalni razvoj

•poduprijeti zapošljavanje na ruralnim područjima

•poticanje razvoja lokalnih potencijala i optimiziranje lokalnih resursa

•jačanje atraktivnosti i identiteta ruralnih područja (poboljšanje uvjeta za male farmere)

3 dugoročna strateška cilja: povećanje konkurentnosti poljoprivrednog i prerađivačkog sektora.

održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama.

uravnotežen razvoj ruralnih područja

6 prioriteta: promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i jačanje održivosti poljoprivrednihgospodarstava

promicanje organiziranja lanca prehrane i upravljanje rizicima u poljoprivredi

obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava ovisnih o poljoprivredi i šumarstvu

promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu sniskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru

promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnimpodručjima

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA RH

16.07.2014. MPO uputilo PRR u EK na odobrenje

PRR su detaljno proučile stručne službe EK i 23.10.2014. MPO zaprimilo

prve službene komentare EK (dostupni na web stranici MPOa)

MPO treba izraditi revidirani PRR

krajnji rok za prihvaćanje Programa 15.01.2015.

do tog roka MPO i APPRRR će objaviti natječaje za nekoliko mjera:

listopad 2014.- Podmjera 5.2.

prosinac 2014.- Podmjere 4.1. i 4.2. te 17.1.

1. kvartal 2015.- Podmjera 19.1 ., Mjera 6, 10 i 11 te Podmjere 7.2. i 7.4.

od 2015. u provedbu će se uključiti i ostale mjere PRR-a

MPO trenutno u fazi i izrade pravilnika za provedbu mjera/podmjera

1. Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

2. Pružanje savjetodavnih usluga i obavljanje poslova na gospodarstvu, uključujućišumarstvo

3. Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu

4. Ulaganja u fizičku imovinu

5. Obnova poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodamai katastrofalnim događanjima

6. Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja

7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

8. Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma

9. Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača

10. Poljoprivreda, okoliš i klimatski uvjeti

11. Ekološki uzgoj

13. Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima

16. Suradnja

17. Upravljanje rizicima

19. LEADER

20. Tehnička pomoć

Predložene mjere PRRa za RH…

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo(engl. European Maritime and Fisheries Fund- EMFF)

za provođenje Zajedničke ribarske politike 2014.2020.- ZRP Izvorno je bila dio ZPP-a, ulaskom u EU zemalja sa znatnim ribarskim flotama i morskim resursima izdvojena kao zasebna politika.

prioritet ZRP-a je ravnoteža između:

kroz politiku se financira morsko i slatkovodno ribarstvo, akvakultura, organizacija proizvođača, prerada i marketing, ekonomska diverzifikacija u ribarskim zajednicama

osiguranja konkurentne ribarske industrije i

održivih ribljih zalihaodrživog pomorskog

eko-sustava

kapaciteta flote raspoloživih resursa

znanje i inovacije

veća dodana vrijednost „proizvodu”

veća konkurentnost

korištenje ICT tehnologije u poslovanju

rast

zapošljavanje

razvoj ruralnih područja

zaštita okoliša i prirodnih resursa

energetska učinkovitost

održiv promet

viši stupanj obrazovanja mladih

cjeloživotno učenje

bolji položaj najranjivijih skupina u društvu

jačanje administracije

učinkovita javna uprava

Summa summarum ciljeva i prioriteta u razdoblju 2014-2020

5. Strategija razvoja Grada Krapine

razlozi i cilj izrade strategije razvoja Grada:

strategija predstavlja temeljni dokument za prijavu na sve fondove EU

građani moraju imati viziju kojom će se definirati željeno društvenogospodarsko stanje za razdoblje od 2015.-2020. godine i prema tomeusmjeravati sve što se u Gradu gradi i radi

EU

Strategija 2020

Provedbene regulative

RH

Strateški i operativni programi

Provedbeni dokumenti

strategija se mora temeljiti na europskim i nacionalnim ciljevima

mora uvažavati snage, prednosti, ali i izazove s kojima se susrećustanovnici Grada Krapine

ciljeve i viziju moraju formirati građani (poduzetnici iz svih sektora,predstavnici javnog i civilnog sektora), svi koji na bilo koji način sudjelujuu životu Grada

vizija mora biti usklađena s vizijom KZŽ i strategijom razvoja RH

naglasak u tom procesu stavlja se na partnerstvo javnog, privatnog icivilnog sektora, te na suradnju svih dionika

iz tog razloga radionice!

Koraci u izradi strategije

Procjena potreba

temeljiti aktivnosti na stvarnim potrebama stanovnika

Mobilizacija i izrada

okupljanje oko zajedničkih ciljeva s dionicima koji su iskazali svoje potrebe

Usvajanje Strategije

Provedba

Praćenje uspješnosti

Na raskršću stoje Alisa i Mačak

"Možete li mi reći, molim vas, kojim putem da krenem odavde?" -pita Alisa

"To dobrim dijelom ovisi o tome kamo želiš stići“- reče Mačak

“Nije me briga kamo…" - reče Alisa

“Onda nije bitno kojim putem ideš“- reče Mačak

Lewis Carroll, Alisa u zemlji čudesa

Da bismo znali kamo idemo prvo moramo znati tko smo!

ANALIZA STANJA i RESURSA

1. Statistički podaci

zemljopisna, prirodna, povijesna i kulturna obilježja

stanovništvo, gospodarstvo

infrastruktura (prometna, komunalna, informacijska, turistička, društvena….)

2. Anketni upitnici – opći i po sektorima

razvojni problemi i potrebe Grada

problemi i potrebe sektora (gospodarskog, javnog, civilnog, poljoprivrednog)

prijedlozi vizije Grada

ANALIZA STANJA-nacrt

Grad obuhvaća 23 naselja

ukupna površina: 48,32 km2 (3,92% KZŽ)

• 29,58% šumskih površina, 26,62% poljoprivrednih

Gradom prolaze važne međunarodne i državne prometnice(granični prijelaz na granici sa Slovenijom-Macelj)- izvrsna prometnapovezanost

• Auto-cesta Zagreb-Macelj (dio pravca Nurnberg-Linz-Grac-Macelj-Zagreb-Split)

• Državna cesta D1 (Zagorska magistrala)

Indeks razvijenosti 96,52% (III. skupina- 75-100% prosjeka RH)

• viši od Županijskog (73,24%, I. skupina-manje od 75% prosjeka RH)

Demografski podaci

12.480 stanovnika (9,39% ukupnog stanovništva KZŽ), Popis 2011.

• muškaraca 47,86%, žena 52,14%

prosječna gustoća naseljenosti 258 st/km2

• 2 x više od prosjeka Županije (108,6 st/km2)

• 76 st/km2 RH

negativan prirast stanovništva

• pad u broju stanovnika od 3,63% u odnosu na Popis 2001.

• Krapina jedino naselje s više od 1000 stanovnika (4471 st-36%ukupnog stanovništva Grada)

• s više od 500 stanovnika samo 6 naselja (Donja Šemnica, Velika Ves,Škarićevo, Polje Krapinsko, Pogora Krapinska i Bobovje)

prisutan trend starenja stanovništva

• 17,61% stanovništva od 65 i više godina (17,41% na razini KZŽ)

NASELJE Stanovništvo stanovništvo stanovništvo Indeks Indeks

1991. 2001. 2011. 2011/2001. 2011/1991.

Krapina 4481 4647 4471 96.21 99.78

Donja Šemnica 1076 1003 912 90.93 84.76

Velika Ves 759 743 727 97.85 95.78

Škarićevo 898 801 707 88.26 78.73

Polje Krapinsko 676 682 666 97.65 98.52

Podgora Krapinska 501 521 565 108.45 112.77

Bobovje 464 497 510 102.62 109.91

Mihaljekov Jarek 469 494 469 94.94 100.00

Dolići 396 425 436 102.59 110.10

Tkalci 426 406 432 106.40 101.41

Gornja Pačetina 422 444 404 90.99 95.73

Trški Vrh 376 393 399 101.53 106.12

Lepajci 418 398 391 98.24 93.54

Strahinje 324 336 328 97.62 101.23

Žutnica 305 283 248 87.63 81.31

Vidovec Krapinski 269 219 215 98.17 79.93

Pristava Krapinska 257 244 214 87.70 83.27

Vidovec Petrovski 126 118 101 85.59 80.16

Zagora 108 107 94 87.85 87.04

Lazi Krapinski 69 82 79 96.34 114.49

Pretkovec 64 62 66 106.45 103.13

Straža Krapinska 41 37 42 113.51 102.44

Šušelj Brijeg 13 8 4 50.00 30.77

Ukupno 12938 12950 12480 96.37 96.46

Prirast stanovništva

obrazovna struktura stanovništva:

• 0,88% bez škole ili nepoznatog obrazovanja (dominiraju žene)

• 29,8% s nedovršenom ili dovršenom osnovnom školom (dominiraju žene)

• 54,95% sa završenom srednjom školom

• 14,28% sa završenim stručnim ili sveučilišnim studijem (dominiraju žene)

• 0,09% osoba s doktoratom znanosti

2011

5,54% stopa nezaposlenosti (na nivou KZŽ je 6,12%, RH je 8,05%)

Prema Popisu stanovništva 2011 – 586 osoba nezaposleno

Prema godišnjem izvješću HZZ PU Krapina – 804 osoba nezaposleno(9,53%)

2013

10,6% stopa nezaposlenosti (na nivou KZŽ je 20,8%, RH je 20,7%)

Prema godišnjem izvješću HZZ PU Krapina – 895 osoba nezaposleno

• 943 nezaposlenih - M485 i Ž458 (HZZ bilten prosinac 2013.)

• najviše osoba sa završenom trogodišnjom ili četverogodišnjom školom

4163 zaposlenih (prema podacima DZS za 2012.) i to najviše:

• 40% u prerađivačkoj industriji

• 13,4% u javnoj upravi i obrani te soc. osiguranju

• 9,9% u trgovini

• 7,8% u obrazovanju

• 6,9% u prijevozu i skladištenju

OSNOVANE TRI PODUZETNIČKE ZONE

Zona malog gospodarstva (1,4 ha)

Poduzetnička zona Krapina Nova – Zapad (43 ha)

Poduzetnička zona Krapina Nova – Jug (41,97 ha)

213 poduzetnika-pravnih osoba

• 97,65% malih, 1,41% srednjih i 0,94% velikih

• zapošljavaju 2937 osoba

• prema NKD najviše u trgovini, popravku motornih vozila imotocikala (57), prerađivačkoj industriji (49), građevinarstvu (23),prijevozu i skladištenju (16), informacijama i komunikacijama (11)

246 poduzetnika- obrta

• najviše u proizvodnji (48), ostalim uslužnim djelatnostima (35),ugostiteljstvu (35), trgovini (28), frizeri i kozmetičari (27)

ukupno je 241 poduzetnik podnio financijsko izvješće FINAi za 2013.

• 168 poslovalo s dobiti, 63 s gubitkom

• zapošljavaju 3046 osoba (2,8% više nego 2012)

• ukupni prihodi 1,68 milijardi kn (9,2% više nego 2012)

• investicije u dugotrajnu imovinu 58,5 milijuna kn (34,4% manjenego 2012)

• 45 izvoznika te 46 uvoznika

• trgovinski saldo 193,5 milijuna kn (23% više nego 2012)

• prosječna neto plaća za 2013. bila je 3.750kn, ali 4,8% veća nego2012 godine

(značajno manje od prosjeka RH- 5.469 kn i prosjeka KZŽ - 4.137kn)

bogato kulturno i povijesno nasljeđe

• otkriće krapinskog pračovjeka

• Stari grad Krapina

₋ jedan od najstarijih srednjevjekovnih utvrđenih gradova Hrvatske

• rodna kuća Ljudevita Gaja

• Crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom vrhu

₋ jedna od najljepših baroknih crkava u ovom dijelu Hrvatske

• Župna crkva Sv. Nikole

₋ Sv. Nikola je zaštitnik Grada Krapine

• Franjevački samostan

₋ sa rijetkom zbirkom sakralne umjetnosti i knjižnicom utemeljenom1650. godine

samo 3 objekta za smještaj turista (ukupno 73 raspoloživih ležaja)

prisutan trend rasta u broju noćenja turista

• 2010. godine - 2727

• 2013. godine - 4796

1.215 ha poljoprivrednog zemljišta (26,6% od ukupne površine)

• usitnjenost posjeda (rascjepkanost)

• ne postoji intenzivna proizvodnja u značajnijoj mjeri

• 1221 farmi (prosječan broj grla po gospodarstvu 1,8)

6. Anketni upitnik

sadrži pitanja vezana uz:

razvojne probleme i potrebe Grada

probleme i potrebe sektora (gospodarskog, javnog, civilnog, poljoprivrednog)

prijedloge vizije Grada

rok za dostavu anketnih upitnika 21.11.2014.!

Anketni upitnik-OPĆI

Kako vidite svoj grad Krapinu za 6 godina? Što ja mogu učiniti po tom pitanju? Kako vidite poduzetnike sa svojim obrtima, malim i srednjim

poduzećima?

Vizija Grada Krapine

treba predstavljati idejno stanje Grada koje se želi postići na kraju2020. godine

Primjer vizije:

Područje ugodnog, sigurnog i mirnog življenja koje će u okviru vlastitih

mogućnosti, korištenjem svih raspoloživih resursa i znanja, osigurati razvojturizma kroz stvaranje prepoznatljive destinacije temeljene na povijesnoj ikulturnoj baštini područja.

7. SWOT analiza

SWOT analiza - najpoznatija metoda za donošenje budućeg planarazvoja/strategije S - Strenghts → snaga W - Weaknesses → slabosti O - Opportunities → prilike T - Threats → prijetnje

Podloga za izradu SWOT analize:

analiza stanja

ispunjeni anketni upitnici

rasprave na radionicama

zaključci rasprava na radnim skupinama

SNAGE političko, upravno i kulturno središte KZŽ

vrlo povoljan prometni položaj

razvijena cestovna infrastruktura te izvrsna cestovna povezanost

veliki turistički potencijal

bogata povijesna i kulturna baština, duga tradicija školstva i obrtništva

očuvan prirodni okoliš

očuvano kajkavsko kulturno stvaralaštvo

Muzej krapinskih neandertalaca

Kuća (muzej) Ljudevita Gaja

SLABOSTI smanjenje broja stanovništva zbog negativnog prirodnog prirasta i

slabijeg naseljavanja

rast broja nezaposlenih

slaba konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva

nedovoljna informiranost stanovništva o mogućnosti sufinanciranjanjihovih projekata

prosječne plaće ispod razine Županije i RH

nedovoljno iskorišteni turistički potencijali (prirodni i kulturno-povijesni resursi)

ekstenzivna i usitnjena poljoprivredna proizvodnja

nedostatna financijska sredstva za nova ulaganja

nepostojanje cjelovitog sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda

nedovršen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom

PRILIKE razvojem infrastrukture i otvaranjem mogućnosti zapošljavanja

osigurati ostanak mladog stanovništva

poticati stanovništvo na stjecanje obrazovanja, poticati samozapošljavanje

jačanje konkurentnosti uz poticajne mjere na razini Grada, KZŽ i RH

blizina inozemnog tržišta

razvoj turizma

poticati udruživanje i okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava

poticati proizvodnju proizvoda s većom dodanom vrijednošću

sufinanciranje projekata iz EU fondova, ali i nacionalnih

izgraditi cjeloviti sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda,uključujući uređaj za pročišćavanje (aglomeracija Krapina)

uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

razvoj branda GradaStari Grad

Forma Prima

Šetalište

PRIJETNJE odlazak/iseljavanje mladog stanovništva

jačanje konkurencije iz okolice, ali i regije (ostale članice EU)

daljnje produbljivanje gospodarske krize u zemlji i regiji

zbog slabe informiranosti loša poduzetnička klima

nedostatak iskustva i kapaciteta za pripremu projekata za prijavu na EUnatječaje

Definiranje strateških ciljeva

ciljevi strategije trebaju biti jasni, mjerljivi, dostižni, realni i sodređenim rokovima

ciljevi doprinose rješavanju problema istaknutih u analizi stanja ipostavljenih SWOT analizom

doprinose realizaciji vizije

PRIMJER CILJEVA:

Razvoj i unapređenje turističke i ugostiteljske ponude

Podizanje konkurentnosti i atraktivnosti za investicije u turizmu

Unapređenje komunalne i društvene infrastrukture (uključujućiturističke) radi poboljšanja standarda i uvjeta življenja stanovništva,vodeći brigu o ravnomjernom razvoju područja

Zaštita okoliša i održivo upravljanje resursima

CILJEVI→MJERE→ PROJEKTI

PRIMJER

CILJ 1: Razvoj i unapređenje turističke i ugostiteljske ponude

MJERE :

1.1. Ulaganja u uređenje i obnovu kulturnih, povijesnih i vjerskihznamenitosti

1.2. Ulaganja u prostore i nabavku opreme za kulturna, društvena,zabavna i tematska događanja

1.3. Ulaganja u objekte za pripremu i usluživanje hrane i/ili pića

1.4. Ulaganja u razvoj proizvoda, suvenira i usluga

Mjere za ostvarenje ciljeva trebaju biti usmjerene na konkretne projekte!

8. Obrazac za prikupljanje projektnih prijedloga

sastavni dio strategije razvoja bit će BAZA PROJEKATA

bazu formira Grad

svi zainteresirani korisnici mogu prijaviti svoje projekte i ideje

rok za dostavu prijedloga 15.01.2015.!

prijedlozi zaprimljeni nakon utvrđenog roka neće biti opisani uStrategiji razvoja (ali baza će se ažurirati i temeljem nje se mogu raditiizmjene i dopune Strategije)

Obrazac za prikupljanje projektnih prijedloga za unos u bazuprojekata

nalazit će se na web stranici Grada

popunjeni obrazac trebat će dostaviti e-mailom ili fizički poštom

Projektni prijedlozi-OBRAZAC

9. Sljedeći koraci...

AKTIVNOSTI

Daljnji rad na izradi analize stanja…..

Formiranje radnih skupina

Radionica s predstavnicima gospodarskog sektora (poduzetnici)

Radionica s predstavnicima poljoprivrednog sektora

Radionica s predstavnicima javnog sektora

Radionica s predstavnicima civilnog sektora

Sastanci s radnim skupinama i pisanje strategije

Predstavljanje nacrta Strategije svim zainteresiranim građanima

Usvajanje Strategije na Gradskom vijeću

Očekivano trajanje procesa 6-8 mjeseci!

RADIONICE

1. korak- odrađen danas!

07.11.2014.- prva informativna radionica

- nacrt analize stanja

-anketni upitnik

21.11.2014.- radionica s predstavnicima gospodarskog sektora

radionica s predstavnicima poljoprivrednog sektora

radionica s predstavnicima javnog sektora

radionica s predstavnicima civilnog sektora

ožujak 2015.- predstavljanje nacrta Strategije svim zainteresiranim

Hvala na pažnji !

Budućnost bez strategije je moguća, ali nije jasna ni izvjesna.