Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva putem ...regionalna-konkurentnost.hr/userdocsimages/Pametna... · Industrijska strategija Inovacijska strategija Strategija razvoja

Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva putem sektorske specijalizacije i razvoja klastera

konkurentnosti

Ministarstvo gospodarstva

� SEKTORSKA SPECIJALIZACIJA I RAZVOJ KLASTERA KONKURENTNOSTI

SADRŽAJ

� AKTIVNOSTI ZA JAČANJE KONKURETNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

� FINANCIJSKA PERSPEKTIVA EU 2014-2020


SADRŽAJ


Aktivnosti za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva

+Sektorska specijalizacija RH i razvoj klastera konkurentnosti

Ciljani investicijski projekti u javnom sektoru te prioritetnim sektorima za razvoj RH

Učinkovito korištenje EU fondova

Praćenje i vrednovanje mjera i projekata za jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva

Izrada strateškog i zakonodavnog okvira za jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva


Aktivnosti za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva


Strateški dokumenti za jačanje konkurentnostihrvatskog gospodarstva

Nacionalni plan razvoja

MRRFEU

Gospodarsko razvojna strategija

Cilj: jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva

Indikator: Indeks konkurentnosti

MINGO

Strategija regionalnog razvoja

Cilj: uravnoteženi regionalni razvoj i razvoj regionalne infrastrukture

Indikator: Indeks razvijenosti

MRRFEU

Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH

Industrijska strategija

Inovacijska strategija

Strategija razvoja turizma

Strategija razvoja poduzetništva

Strategija poticanja investicija

Program razvoja ljudskih potencijala

Strategija pametne specijalizacije

Energetska strategija

Gospodarska razvojna strategija


Strateški dokumenti za jačanje konkurentnostihrvatskog gospodarstva


Nova gospodarska razvojna strategija RH treba se temeljiti na 4C modelu

Choices and Critical Mass: limitirani broj prioriteta na temelju teritorijalnog kapitala i sektorske specijalizacije

Competitive Advantage: mobilizacija talenta mečiranjem istraživanja i razvoja, inovativnih kapaciteta s potrebama gospodarstva

Clusters and Connectivity: razvoj klastera i umrežavanje javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora

Collaborative Leadership: uspostava učinkovitog inovacijskog sustava temeljenog na partnerstvu između javnog i privatnog sektora


Sektorska specijalizacija i razvojklastera konkurentnosti

Temelj i polazište -Teritorijalni potencijal

▪ Razvoj inovacijskog sustava

▪ Korištenje EU fondova za istraživačku infrastrukturu i

razvoj sektorskih tehnoloških platformi

▪ Identifikacija niša unutar sektora i specijalizacija tržišta

▪ Sudjelovanje u nacionalnim i globalnim lancima vrijednosti

(value chains)


Pametna sektorska specijalizacija


Promjena politike i razvoj klastera u regijama

Regionalna politika

Znanost i tehnologija

Industrija i poduzetništvo

Politika

Redistribucija od razvijenih prema nerazvijenim regijama

Individualci, sektorska istraživanja

Potpore poduzećima, nacionalni šampioni

Stara Nova

Izgradnja inovativnih regija (umrežavanje svih aktera razvoja, specijalizacija)

Multi-sektorska istraživanja, fokus na komercijalizaciji

inovacija

Podrška razvoju klastera, izgradnja poslovne

infrasturkturei poslovnih potpornih institucija

Klasteri

konkurentnosti

(Competitive cluster)

Poslovni klasteri

(Business clusters)

KLASTERI U RH


Politika razvoja klastera u RH

� Jačanje konkurentnosti poduzeća

� Registar poslovnih klastera u MINPO

� Podrška MINPO u radu poslovnih klastera

� Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva (jačanje konkurentnosti sektora

� Registar klastera konkurentnosti u MINGO

� Podrška MINGO-a i AIK-a u radu klastera konkurentnosti

12Ministarstvo gospodarstva

Primarni ciljevi osnivanja klastera konkurentnosti u RH

▪ Umrežavanje javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora

▪ Jačanje koknkurentnosti sektora i stvaranje nove ododane vrijednosti na razini sektora

▪ Učinkovito korištenje dostupnih izvora financiranja (EU fondovi, ...)

▪ Razvoj i stavljanje u funkciju poslovne i znanstveno-istraživačke infrastrukture

▪ Meñusektorsko umrežavanje i internacionalizacija sektora

▪ Ciljano privlačenje domaćih i stranih investicija u sektor

▪ Lobiranje na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini

▪ Brendiranje i promocija sektora

▪ Jačanje atraktivnosti hrvatskih regija i uravnoteženi regionalni razvoj


Podrška Ministarstva gospodarstva i Agencije za investicije i konkurentnost razvoju klastera konkurentnosti

▪ Izgradnja sustavnog pristupa jačanja konkurentnosti prioritetnih sektora

▪ Pomoć u formiranju klastera konkurentnosti

▪ Pomoć u operativnom radu klastera konkurentnosti

▪ Podrška u izradi i financiranju klaster inicijativa (strateških pojedinačnih projekata za unaprijeñenje konkurentnosti sektora)

▪ Podrška u ciljanom privlačenju novih investicija u sektor


Postupak identifikacije konkurentnih sektora

▪ Rezultati analize sekotra u okviru IPA projekta za razvoj klastera u RH – izvještaj o mapiranju klastera (prosinac 2011.)

▪ Primjenjena je tzv. „3-stars” metodologija koju koristi European Cluster Observatory

▪ Uzeta su u obzir tri kriterija:

▪ Veličina – sektori koji na regionalnoj razini doseže10% ukupne sektorske zaposlenosti na nacionalnoj razini dobivaju „1-star” ocjenu

▪ Dominantnost – sektor s više od 3% ukupne zaposlenosti na regionalnoj razini dobiva „2-stars” ocjenu

▪ Specijalizacija – ukoliko zadovoljava oba kriterija (dominantnost i veličinu) dobiva „3-stars” ocjenu. Takav sektor ima značajan učinak na gospodarstvo, posebno na zapošljavanje


Postupak identifikacije konkurentnih sektora

▪ Rezultat analize sekotra u okviru rada Meñuresorne radne skupine za razvoj klastera konkurentnosti – odabir konkurentnih sektora na temelju: prihoda, dobiti, broja poduzeća i broja zaposlenih po sektorima i po županijama.

▪ Rezultati IPA projekta „Certificiranje regija” u okviru kojeg su županije identificirale prioritetne sektore za privlačenje izravnih stranih investicija.

▪ 3. veljače 2012. rezultati analiza prezentirani su predstavnicima resornih tijela državne uprave, županijama i županijskim razvojnim agencijama te akademskoj zajednici.


Rezultat: prioritetni sektori

1. Prehrambeno-prerañivačka industrija

2. Drvno-prerañivačka industrija

3. Automobilska industrija

4. Farmaceutska industrija i proizvodnja medicinske opreme

5. ICT industrija

6. Maritimna industrija (brodogradnja i mala brodogradnja)

7. Proizvodnja električnih i mehaničkih strojeva i opreme

8. Tekstilna industrija i proizvodnja kože i obuće

9. Obrambena industrija

10. Kemijska industrija

11. Grañevinska industrija

12. Kreativna industrija

Horizontalni sektori: biotehnologija, nanotehnologija, mikro i nano elektronika te

fotonika, napredni materijali i tehnologije

Turizam, promet i logistika


Financijska perspektiva EU 2014-2020 i korištenje EU fondova


Što Republici Hrvatskoj donosi članstvo u EU?

▪ U razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2013. godine iz proračuna EU-a namijenjeno je 687,5 milijuna eura, najviše iz strukturnih instrumenata Kohezijske politike (449,4 milijuna eura)

▪ Za isto razdoblje RH mora uplatiti 267,7 milijuna eura, što je čini neto primateljicom (potencijalnom)

▪ U drugoj godini nakon pristupanja RH će imati pravo na 80% predviñene alokacije, a naredne dobiva punu alokaciju

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

7 TEMATSKIH RADNIH SKUPINA: 6 TEMATSKIH RADNIH SKUPINA - GRUPIRANJE NEKOLIKO TEMATSKIH CILJEVA

1 NRP TEMATSKA RADNA SKUPINA

Dosadašnje iskustvo ključno za predstojeće

zadatke

U svakom ministarstvu kontakt točka –

osoba/ustrojstvena jedinica


Priprema programskih dokumenata – tematske radne skupine

I. TEMATSKA RADNA SKUPINA1. JAČANJE ISTRAŽIVANJA, TEHNOLOŠKOG RAZVOJA I INOVACIJA

2. POBOLJŠANI PRISTUP, KORIŠTENJE TE KVALITETA INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA

VODEĆE TDU:MINISTARSTVO GOSPODARSTVAUPRAVA ZA KONKURETNOST I INVESTICIJEVoditelj Darko Lorencin, pomoćnik ministraZamjena voditelja Marija Rajaković, načelnica sektora Tajnik Vjekoslav Jukić, viši stručni savjetnikZamjena tajnika: Igor Ivanović, viši stručni savjetnikUža radna skupina: Goran Basarac, Emina Štefičić, Bruno Grubešić,

MEĐUMINISTARSKA RADNA SKUPINA: MINGO, MRRFEU, MZOS, MGIPU, MINPO, MZOIP, MU, MRMS, MSPM, M. PRAVOSUĐA, URED ZA NACIONALNE MANJINE, UZUVRH, DZS, DUTP, MK, MZ, MORH, MVEP, MT, MPPI ( HAKOM, HP, OiV d.o.o.), MZOS (CARNET), MZOS (BICRO), MZOS (SRCE), MZOS (HRZZ), MFIN, MUP, AIK, CEI, DUZS, DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA.

PARTNERSKA RADNA SKUPINA: HGK, HOK, HUP, HBOR; HNB, SVEUČILIŠTA, UDRUGA GRADOVA, UDRUGA ŽUPANIJA, ISTRAŽIVAČKE INSTITUCIJE, IMO, EI, INSTITUT ZA TURIZAM, INSTITUT RB, HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA …

SEKTORSKE „LEADERSHIP“ GRUPE ZA IDENTIFIKACIJU I PRIPREMU STRATEŠKIH PROJEKATA VEZANO UZ JAČANJE IZVRSNOSTI INDUSTRIJE I “TRIPLE HELLIX” INOVACIJSKIH PROJEKATA

MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE


Manje razvijene regijeViše razvijene i

regije u tranziciji

60%20%

6%

44%

Fleksibilnost– različite regije imaju različite potrebe

Istraživanje i razvojEnergetska učinkovitost i obnovljiva energija Konkurentnost MSP-a


Koncentracija Europskog fonda za regionalni razvoj(najmanje 30% na istraživanje i inovacije)


Europski „most s tri stupa” za prolaz preko „doline smrti”

Investicijski prioriteti Fond

1.1. Jačanje istraživačke i inovacijske infrastrukture i kapaciteta za razvoj I&I izvrsnosti i promocija centara kompetencije, posebno onih od interesa EU (“Staircase to excellence”)

EFRR

1.2. Promocija poslovnih investicija u istraživanje i inovacije; razvoj veza i sinergijaizmeđu poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora u području razvoja proizvodai usluga, tehnološkog transfera, socijalne inovacije i primjene javnih usluga,stimulacije potražnje, umežavanja i razvoja klastera i otvorene inovacije krozpametnu specijalizaciju, podršku tehnološkim i primjenjenim istraživanjima, pilotprojektima, naprednim proizvodnim tehnologijama i prvoj proizvodnji u KET-u idifuziji tehnologije za opću upotrebu (Inovacije u poduzećima)

EFRR

1.3. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija kroz razvoj post-diplomskihstudija, treninge istraživača, aktivnosti umrežavanja i partnerstva između visokihznanstvenih institucija, istraživačkih i tehnoloških centara i poduzeća (Istraživanjenovih ideja)

ESF

Tematski cilj 1: Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija


Usklañenost s EU programom Horizon 2020

▪ Program EU-a za istraživanje i inovacije vrijedan 80 milijardi eura

▪ Integrira bivše FP programe (okvirne), dio CIP-a vezan uz inovacije i EIT (Europski institut za inovacije i tehnologiju)

▪ Tri su područja financiranja:

▪ „Excellent Science”

▪ „Industrial Leadership”

▪ „Social Challanges”

Darko LorencinMinistarstvo gospodarstva

Pomoćnik ministra za investicije i konkurentnost

t. +385 1 6106924; f. +385 1 6109118 e. [email protected]; www.mingo.hr


Documents

Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva putem ...regionalna-konkurentnost.hr/userdocsimages/Pametna... · Industrijska strategija Inovacijska strategija Strategija razvoja