STRATEGIJA - NSK

1

STRATEGIJA

NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU

2016.-2020.

Zagreb, 2016.

2

SADRŽAJ

Uvod

Vizija

Misija

Vrijednosti

Analiza stanja

Ciljevi

Opći cilj 1 Cjelovite, obrađene, zaštićene i dostupne knjižnične zbirke u svim

materijalnim i digitalnim pojavnostima

Opći cilj 2 Knjižnica kao dio nacionalne kulturne i znanstvene e-infrastrukture

Opći cilj 3 Razvoj Hrvatskog knjižničnog sustava

3

UVOD

Organizacija izrade Strategije

Stručno povjerenstvo za izradu Strategije NSK u razdoblju 2016.-2020. imenovano je odlukom

glavne ravnateljice od 1. listopada 2015., u sastavu:

- dr. sc. Tinka Katić, knjižničarska savjetnica, voditelj

- Tanja Buzina, knjižničarska savjetnica

- dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, knjižničarska savjetnica

- dr. sc. Marina Mihalić, knjižničarska savjetnica

- dr. sc. Dijana Machala, knjižničarska savjetnica

- Marko Orešković, dipl.inf.

U izradi Strategije Povjerenstvo se služilo sljedećim dokumentima: Strateški plan NSK: 2013.-2015.

Strategija razvoja hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Strategija obrazovanja, znanosti i

tehnologije, Nacionalna strategija poticanja čitanja, Akcijski plan Znanost i društvo Radne skupine

MZOS, Strategija istraživanja, transfera tehnologije i inovacija Sveučilišta u Zagrebu, Izjava o

namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija u RH i Inicijativa za knjigu Knjižnog bloka.

Prijedlog Strategija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: 2016.-2020. prihvaćen je na 6.

sjednici Stručnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 3. ožujka 2016.

Strategija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: 2016.-2020. usvojena je na 20. sjednici

Upravnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Uvodno o obvezniku

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osnovana je 12. studenoga 1960. osnivačkim aktom

Izvršnog vijeća Sabora RH Hrvatske, broj 21589/1960, NN 49/60 te upisana u registar Okružnog

privrednog suda u Zagrebu na registarskom listu broj 144 svezak II za grad Zagreb, dana 7. veljače

1966.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica javna je ustanova od nacionalnog značenja koja obavlja knjižničnu i

informacijsku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u

Zagrebu. Knjižnica obavlja i znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi promicanja hrvatskog

knjižničarstva te izgradnje i razvoja hrvatskoga knjižničnog sustava.

Knjižnica prikuplja, izgrađuje i organizira hrvatsku i nacionalnu zbirku knjižnične građe, uključujući i

elektroničku te usklađuje nabavu inozemne znanstvene literature na nacionalnoj razini i na razini

Sveučilišta u Zagrebu, izrađuje kataloge i skupne kataloge, obavlja djelatnost nacionalnog

bibliografskog središta, izrađuje tekuće, retrospektivne i specijalne baze podataka.

Knjižnica je zadužena i za zaštitu građe, provodi i potiče preventivne mjere zaštite te izvodi

konzervatorsko-restauratorske radove na svojoj građi i građi drugih knjižnica. Obavlja informacijsku,

obrazovnu, izdavačku, izložbenu i promotivnu djelatnost.

U Knjižnici je zaposleno 306 djelatnika.

4

Shematski prikaz unutarnjeg ustroja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

VIZIJA

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu teži biti dijelom uređenog informacijskog okruženja koje

čine obrađene, zaštićene i dostupne knjižnične zbirke analogne i digitalne građe baštinskih ustanova i

znanstveni informacijski izvori te informacijska infrastruktura što korisnicima osigurava slobodan i

trajan pristup informacijama i kvalitetne usluge.

MISIJA

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svojom građom, ponajprije cjelovitom zbirkom

Croatica, i razvojem informacijske infrastrukture svakom svojem korisniku pruža kvalitetnu

knjižničnu uslugu pridonoseći tako očuvanju i kontinuiranju nacionalne memorije i identiteta,

stvaranju novog znanja i razvoju društva.

VRIJEDNOSTI

Knjižnica svoje vrijednosti uspostavlja i njeguje na tradiciji dugoj preko četiri stoljeća, temeljeći ih

osobito na:

- osiguranju opće dostupnosti fonda

- poštivanju nacionalne pisane baštine kao dijela međunarodnoga kulturnog i znanstvenog

nasljeđa

- poštivanju intelektualnih sloboda i prava na pristup informacijama, otvorenog pristupa

informacijama i zaštiti prava intelektualnog vlasništva

- maksimalnom otvaranju javnih prostora namijenjenih korisnicima i javnosti

- osiguranju kvalitetnih knjižničnih usluga u knjižnici i na daljinu

5

- profesionalnosti i ljubaznosti osoblja u radu s korisnicima i pružanju usluga

- kompetentnosti i kvaliteti osoblja

- uspostavi sustava kvalitete i razvoju poticajne organizacijske kulture

- praćenju promjena u društvenom i tehnološkom okruženju i u knjižničarskoj zajednici

- praćenju razvoja područja informacijsko-komunikacijskih znanosti

- suradnji s ostalim knjižnicama, srodnim ustanovama i baštinskim zajednicama (arhivskoj i

muzejskoj) na nacionalnoj i međunarodnoj razini

ANALIZA STANJA

Devedesetih godina prošlog stoljeća, pod značajnim utjecajem informacijsko-komunikacijskih

tehnologija, u Hrvatskoj su se počele razvijati nove digitalne usluge (online katalozi, digitalne zbirke,

portali i sl.). Internet donosi i kooperativne sustave čime su podaci postali dostupniji korisnicima.

Digitalizacijom građe i osiguranjem pristupa informacijskim izvorima knjižnice nastavljen je trend

predstavljanja knjižničnih zbirki javnosti putem interneta, a sve zahtjevniji korisnici očekuju brzu

informaciju koja je u cijelosti i jednako kvalitetno dostupna na svim platformama i uređajima.

Hrvatske su se knjižnice našle u nezavidnom položaju budući da je, u situaciji još nedovršenog

procesa automatiziranja poslovanja, započeo proces digitalizacije i izgradnje digitalnih knjižnica, a sve

se to događalo upravo u vrijeme smanjivanja sredstava za redovne, a osobito za razvojne programe. To

je rezultiralo stanjem u kojemu su posebno uočljivi fragmentiranost knjižničnog sustava, neujednačena

primjena normi, nedovoljno razvijena infrastruktura koje prati nedovoljna potpora razvojnim

programima. Stanje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu svakako odražava stanje u

okruženju i dijeli slične probleme s ostalim hrvatskim knjižnicama.

Izradbi Strategije prethodila je analiza stanja. Temeljem godišnjih izvješća Knjižnice i dostupnih

dokumenata, provedena je analiza političkih, ekonomskih, društvenih i tehnoloških čimbenika iz

okruženja (analiza PEST) koja je važna radi donošenja odluka o proizvodima i uslugama, ciljnim

grupama kojima su namijenjeni programi i njihovom pozicioniranju u odnosu na korisnike. Provedena

je i analiza stanja metodom SWOT koja najsažetije prikazuje snage, slabosti, prilike i prijetnje

poslovanju Knjižnice. Na temelju identificiranih elemenata koji označuju njezinu snagu i trenutačne

slabosti, razmotrene su prilike koje mogu pomoći u prevladavanju nedostataka pod uvjetom da se

isključe ili ublaže prijetnje koje dolaze iz okruženja – stručnog i partnerskog te nadležnih

ministarstava.

Rezultati analize stanja prema SWOT-u

Snaga Knjižnice, uzimajući u obzir njezinu dvojnu funkciju, mjerljiva je kroz sustavnu izgradnju

nacionalne zbirke Croatica i reprezentativne zbirke strane stručno-znanstvene literature, uključujući

njihovu trajnu zaštitu i osiguranje pristupa tim zbirkama kao i uslugama, kako tradicionalnim tako i

elektroničkim, koje su rezultat dugogodišnje razvojne djelatnosti i suradnje s međunarodnim bazama

podataka. Osim bogatih i reprezentativnih zbirki, Knjižnica raspolaže i s najvećim brojem

bibliografskih i normativnih zapisa, čime potvrđuje svoju jakost kao bibliografskog središta.

Knjižnica, temeljem svoje matične djelatnosti, uspješno sudjeluje u izgradnji Hrvatskog knjižničnog

sustava kroz koordinirani razvoj knjižnica i knjižničarstva, provođenje obrazovne djelatnosti i

izgradnju digitalne infrastrukture. Snazi Knjižnice u obavljanju temeljnih zadaća pridonosi i njezin

prostor - fizički i virtualni (katalog, digitalna knjižnica, društvene mreže). Vrednovano međunarodno

utvrđenim pokazateljima (tjedna otvorenost, otvorenost sa smanjenim uslugama, broj korisnika, broj

posjetitelja na izložbama i događanjima koje organizira), vrijednost fizičkog prostora je

zadovoljavajuća. Vrijednost virtualnog prostora, mjereno posjetima, profilima i aktivnošću na

društvenim mrežama, brojem digitaliziranih zbirki, uslugama na daljinu, u stalnom je porastu.

Analiza slabosti ukazuje na nedovoljno razvijenu informacijsku infrastrukturu na razini Knjižnice i

Hrvatskoga knjižničnog sustava kao i organizacijsku kulturu temeljenu na zakonskim premisama,

učinkovitosti i provođenju sustava kvalitete. Nadalje, analiza ukazuje i na manjkavosti programa

6

stalnog stručnog usavršavanja koji bi trebali jamčiti obrazovne sadržaje primjerene podizanju kvalitete

knjižničnih usluga i poslovanja, razvojne djelatnosti i cikličnog (ponovnog) usavršavanja ili

nadogradnju sadašnjih s potrebnim znanjima i vještinama. Nedovoljnim se ocjenjuje uključivanje u

europske istraživačke projekte s područja knjižničarstva i informacijskih znanosti, suradnja u razvoju

djelotvornijih knjižničnih sustava radi stvaranja zajedničkih proizvoda, usluga i/li dijeljenja resursa

(potrebnih znanja, opreme i infrastrukture) kako s ustanovama nadležnim za razvoj e-infrastrukture

(SRCE i CARNet) tako i sa Sveučilištem u Zagrebu.

Potencijal fizičkog prostora nije u potpunosti ostvaren budući da Knjižnica ne koristi čak 18% svog

prostora. Sve veći manjak prostora evidentan je u spremištima građe te radnom i javnom

(korisničkom) prostoru, što ometa većinu temeljnih djelatnosti i funkcija Knjižnice, uključujući

sveučilišnu (osiguranje prostora za skupove i događanja) i reprezentacijsku (izložbenu). Slabosti

virtualnog prostora Knjižnice utvrđene su u nedovoljno objedinjenim digitalnim uslugama,

nedovoljnom ulaganju u digitalizaciju građe i osiguranju infrastrukture za pohranu digitalnih sadržaja.

I fizički i digitalni prostor, zahtijeva stalni razvoj, održavanje i ulaganje što ometa stalni nedostatak

financijskih sredstava.

Prijetnju provođenju redovne i razvojne djelatnosti te održavanju fizičkog i virtualnog prostora

Knjižnice predstavlja drastično smanjivanje Knjižničnog proračuna potaknuto konstantnim

smanjivanjem financiranja u sektoru znanosti i kulture. Uz poteškoće u provođenju redovne djelatnosti

i održavanju fizičkog prostora knjižnice, nedostatak sredstava osobito se osjeća u nabavi knjižnične

građe, razvoju računalne infrastrukture i sustava digitalne knjižnice, povećanju digitalnog sadržaja,

uspostavi nacionalnog sustava za trajnu pohranu digitalne građe, zaštiti baštinskih zbirki u svim

vrstama knjižnica te nemogućnosti otvaranja razvojnih radnih mjesta, stručnih putovanja i edukacije te

ciljanog zapošljavanja stručnog osoblja.

Priliku za razvoj Knjižnica temelji na zakonski zajamčenom poslovanju i vodećem položaju središnje

knjižnice u Republici Hrvatskoj koju dodatno može ojačati ostvarenjem sljedećih ciljeva: sudjelovanje

u radu međunarodnih strukovnih udruga; suradnja s regionalnim i međunarodnim srodnim ustanovama

u provedbi suradničkih razvojnih i znanstvenih projekata; postati središte izvrsnosti za informacijsku

djelatnost u knjižnicama; postati središte za izobrazbu i podizanje razine informacijske pismenosti

korisnika; koordinacija razvoja knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu; učvrstiti vodeću ulogu u

bibliografskom nadzoru i normizaciji; izgradnja jedinstvenog nacionalnog knjižničnog informacijskog

sustava; potpora jačanju infrastrukture e-znanosti i društveno odgovorne znanosti; postati agregator

metapodataka za hrvatske knjižnice; postati središnja digitalna knjižnica u Republici Hrvatskoj;

koordinacija rada digitalnog repozitorija Sveučilišta u Zagrebu i nacionalnog repozitorija ocjenskih

radova; nabava i osiguranje pristupa bazama podataka za akademsku i znanstvenu zajednicu.

Rezultati analize stanja prema PEST-u

U PEST analizi političkih i pravnih činitelja koji utječu na provedbu strategije važno je istaknuti

početak strateškog planiranja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za razdoblje 2013.-2015.

te da je od 2014. u Hrvatskoj pokrenut niz aktivnosti u cilju definiranja daljnjeg razvoja

knjižničarstva. Spominjemo prijedlog Zakona o knjižnicama, zatim Strategiju Hrvatskog

knjižničarstva 2016.-2020. koja u gotovo svim ciljevima i mjerama definira nadležnost Nacionalne i

sveučilišne knjižnice u Zagrebu za njihovu provedbu. Te smo mjere uklopili u ovu Strategiju u ciljeve

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Ekonomski činitelji artikulirani su kao slabost i prijetnja u SWOT analizi.

Sociokulturni, etički, ekološki i medijski činitelji složenošću stvaraju sliku u javnosti, govore o našim

procesima, o svijesti i kulturi društva, ali i o statusu ustanovama u kulturi i znanosti. Neki od održanih

stručnih skupova knjižničara imali su za cilj osvješćivanje ovih činitelja posredstvom tema

vrednovanja i razvoja knjižničarske struke, narodnog knjižničarstva, digitalizacije građe, uključivanja

ili poticanja nacionalnih strategija za školske knjižnice ili za osobe s posebnim potrebama.

7

Informacijsko-komunikacijska tehnologija već se dugi niz godina primjenjuje u knjižnicama te je

razvoj Knjižnice u organizacijskom ili uslužnom segmentu pružanja usluga (Platform as a Service)

nezamisliv bez daljnjeg razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Zastarjela oprema i

nemogućnost nabave nove, dovode u pitanje provedbu temeljnih zadaća Knjižnice, razvojnih

projekata, međunarodnog povezivanja i negativno utječu na ugled Knjižnice kod korisnika i javnosti.

Zaključno o analizi stanja

PEST i SWOT analize pokazale su kompleksnost vanjskog okruženja Knjižnice kao i sve promjene

(financijske, društvene, ekonomske i tehnološke) koje utječu na obavljanje i razvoj knjižnične

djelatnosti, kako u Republici Hrvatskoj gdje je Nacionalna i sveučilišna knjižnica središnja knjižnica

sustava tako i u međunarodnom okruženju gdje se Knjižnica pozicionira i vrednuje u odnosu na srodne

institucije.

Kao što je SWOT analizom utvrđen smjer razvoja unutarnjih procesa i aktivnosti, provođenje

strateških ciljeva Knjižnice bit će uzročno-posljedično povezano s već spomenutim vanjskim

faktorima (smanjivanje financiranja, tehnologijom podržano poslovanje, velika očekivanja korisnika

itd.), uvjetujući neprekidno mijenjanje i pozicioniranje unutar novih odnosa s okruženjem.

8

CILJEVI

Opći cilj 1 Cjelovite, obrađene, zaštićene i dostupne knjižnične zbirke u svim materijalnim i

digitalnim pojavnostima

Načini ostvarenja

1.1 Osiguranje cjelovitosti knjižničnih zbirki

1.2 Unapređenje kvalitete bibliografskog nadzora i upravljanja metapodacima

1.3 Zaštita analogne i digitalne zbirke knjižnične zbirke

1.4 Razvoj knjižničnoga kataloga prema uspostavi platforme za knjižnične usluge

1.5 Nacionalne bibliografije kao temelj nacionalnog kulturnog identiteta i uvođenje novih specijalnih

bibliografija

1.6 Bibliografski razvoj – prema suradničkom i semantičkom okruženju

1.7 Nacionalno bibliografsko središte kao podrška nakladništvu u Hrvatskoj

1.8 Dostupnost građe kroz poticanje interoperabilnosti i razvoja otvorenih knjižničnih podataka

1.9 Dostupnost usluga i zbirki građe

1.10 Edukacija korisnika

1.11 Dostupnost digitalnih sadržaja i usluga na portalima Knjižnice

1.12 Dostupnost digitalne zbirke Croatica


Načini ostvarenja

2.1 Uspostava Hrvatske digitalne knjižnice

2.2 Uspostava portala Hrvatske baštinske zbirke

2.3 Uspostava nacionalne normativne baze podataka na webu podataka

2.4 Poboljšanje pristupa znanstvenim publikacijama i bazama podataka

2.5 Uspostava Nacionalnog znanstvenog bibliografskog indeksa

2.6 Uspostava Akademskog centra

2.7 Osiguranje prostora za razvoj muzejsko-galerijske djelatnosti i odgovarajuću pohranu građe

2.8 Suradnja u programima društveno odgovorne znanosti


Načini ostvarenja

3.1 Koordinacija nacionalnog knjižničnog sustava i podsustava u svrhu djelotvornog poslovanja

knjižnica

3.2 Standardi za sve vrste knjižnica

3.3 Uspostava i daljnji razvoj jedinstvenog sustava prikupljanja knjižnične statistike i pokazatelja

uspješnosti

3.4 Potpora razvoju Knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu

3.5 Potpora razvoju usluga u narodnim i školskim knjižnicama

3.6 Izgradnja jedinstvenog nacionalnog knjižničnog informacijskog sustava

3.7 Potpora razvoju automatizacije knjižničnog poslovanja

3.8 Potpora razvoju Hrvatske digitalne knjižnice

3.9 Razvoj nacionalnog programa stalnog stručnog usavršavanja knjižničara i Zbirke za knjižničarstvo

3.10 Sustavno praćenje i razvoj knjižničnih normi

3.11 Potpora razvoju znanstvene djelatnosti

3.12 Društveno odgovorno poslovanje

9

Opći cilj 1 Cjelovite, obrađene, zaštićene i dostupne knjižnične zbirke u svim materijalnim i

digitalnim pojavnostima

Temeljne su zadaće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prikupljanje, trajno čuvanje i

davanje na korištenje nacionalne nakladničke produkcije u tradicionalnim materijalnim i novim

digitalnim pojavnim oblicima. Zbog svoje dvojne funkcije, uz nacionalnu zbirku Croatica, Knjižnica

razvija i svoje sveučilišne zbirke, također u svim pojavnim oblicima. Novi pojavni oblici građe,

suvremena informacijska i komunikacijska tehnologija te zahtjevi korisnika, vezani uz nove medije i

tehnologije koje se ubrzano mijenjaju, stvaraju izazovno, ali i nestabilno informacijsko okruženje. U

tim okolnostima uspješno knjižnično poslovanje pretpostavlja znatne prilagodbe i promjene u radnim

procesima, ali i nova znanja i vještine knjižničara, osobito pri određivanju smjera razvoja, poboljšanju

postojećih službi i usluga te planiranju i uspostavi novih službi i usluga. Stoga je prvi opći cilj

Strateškog plana Nacionalne i sveučilišne knjižnice usmjeren jačanju uloge knjižnice kao središta

bibliografskog nadzora, uspostavi politika za izgradnju zbirki (sveučilišne, zbirki građe posebne vrste,

uključujuću i inozemnu zbirku Croatica, digitalnih zbirki), jačanju suradnje s nakladnicima u prihvatu

obveznog primjerka na svim medijima, zaštiti građe, osiguranju dostupnosti podataka, zbirki i usluga.

Dostupnost podataka, zbirki i usluga važno je područje razvoja Knjižnice koje će se temeljiti na

povećanoj integraciji podataka različitih informacijskih sustava i osiguranju jednostavne komunikacije

knjižničnog sustava i korisnika. Knjižnični sustav mora predstavljati jedinstvenu točku pristupa za

pretraživanje i pronalaženje građe kao i za postavljanje zahtjeva za posudbu, nabavu ili digitalizaciju

te se u što većoj mjeri integrirati sa sustavom za pronalaženje.

Cilj je utemeljen na odredbama Čl. 15 Zakona o knjižnicama i Čl. 6 Statuta Nacionalne i sveučilišne

knjižnice.

Načini ostvarenja postavljenog cilja:

1.1 Osiguranje cjelovitosti knjižničnih zbirki

Specifična je zadaća i odgovornost nacionalne knjižnice u društvu i knjižničnoj zajednici prikupljanje

i trajno čuvanje nacionalne kulturne i znanstvene baštine objavljene na svim medijima. Ta je zadaća

definirana Zakonom o knjižnicama, a provodi se institutom obveznog primjerka. Prihvatom obveznog

primjerka Nacionalna i sveučilišna knjižnica, kao i druge depozitarne knjižnice, dužna je pratiti razvoj

suvremenog nakladništva, uključivati nove vrste publikacija u svoje zbirke i uspostavljati nove zbirke.

Suvremena tehnologija znatno povećava mogućnosti proizvodnje elektroničkih publikacija, osobito

online publikacija, kao i publikacija u novim formatima te mogućnosti korištenja na novim vrstama

čitača (mobiteli, tableti). Da bi se u tim okolnostima održala potpunost obveznog primjerka, potrebno

je osuvremeniti i dopuniti propise na način da se detaljnije reguliraju obveze Nacionalne i sveučilišne

knjižnice u Zagrebu i nakladnika u vezi poslovanja s građom digitalnog oblika. Radi njezina prihvata i

korištenja (uvjeta pristupa), potrebna je pojačana suradnja s nakladnicima kod uspostave sustava za

prihvat metapodataka i digitalnih publikacija od nakladnika. Uz obvezni primjerak, cjelovitost zbirke

Croatica osigurava se i korištenjem ostalih modela nabave (kupnja, zamjena i dar) te izradom i

nabavom ostalih vrsta digitalnih sadržaja (digitalne preslike, digitalne matrice i dr.) koji Knjižnici

donose organizacijske, tehničke i financijske izazove.

Načela nabavne politike Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu trebaju biti u skladu s dvojnom

funkcijom Knjižnice. Knjižnica izrađuje smjernice izgradnje općih zbirki, zbirki po znanstvenim

područjima, nabavlja tiskanu knjižnu građu (znanstvena i stručna literatura, udžbenici i ispitna

literatura), prati i usklađuje izgradnju središnje sveučilišne knjižnice i prati akademske programe

fakulteta, razvija zbirke u tiskanom i elektroničkom obliku. Za ostale posebne zbirke potrebno je

donijeti smjernice razvoja izgradnje.

(Veza sa Strategijom razvoja hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.3 Koordinirati nacionalni

knjižnični sustav i podsustave u svrhu djelotvornog poslovanja knjižnica.)

10

Nadležnost: MK, MZOS, NSK

Provedba: NSK-HZK, Odjel nabava i izgradnja zbirki, Odjel bibliografskog središta, IT Odjel,

depozitarne knjižnice, nakladnici

Uvjeti provedbe: cjelovitost obveznog primjerka u skladu s odredbama Zakona o knjižnicama

Rok provedbe: trajno

Pokazatelji rezultata:

Definirane sve vrste građe, postupci i organizacija radnog procesa izrade i prihvata

metapodataka i datoteka digitalne zbirke Croatica.

Uspostavljen sustav za prihvat obveznog primjerka u digitalnom obliku.

Uveden radni proces prihvata ostalih vrsta digitalne građe (digitalne matrice).

Prihvaćeni kriteriji i pravila (politike) izgradnje zbirki.

Razrađen model konzorcijske nabave građe/licenciranja informacijskih izvora.

Praćenje i analiza korištenja licenciranih baza podataka.

Povećana količina digitalizirane hrvatske rukopisne građe iz inozemnih ustanova.

Provedena edukacija nakladnika.

1.2 Unapređenje kvalitete bibliografskog nadzora i upravljanja metapodacima

Zbog potreba suradnje u informacijskom okruženju i postizanja interoperabilnosti podataka, iznimno

je važno pratiti razvoj međunarodnih bibliografskih normi i omogućiti njihovu primjenu na

nacionalnoj razini, kao i norme za izradu metapodataka, formate i protokole. Radi ujednačene

primjene bibliografskih normi u Knjižnici će se raditi na razvoju i primjeni nacionalnih pravila za opis

građe; razvoju i usklađivanju predmetnog sustava NSK sa široko prihvaćenim međunarodnim

sustavima; razvoju i održavanju normativne baze podataka; razvoju i održavanju sustava

klasifikacijskih UDK oznaka. Usporedo, radit će se na sustavnoj provedbi retrospektivne

katalogizacije radi osiguranja cjelovitosti podataka o knjižničnim zbirkama u katalogu. Utvrdit će se

uvjeti za primjenu zbirnog opisa. Primjenom međunarodnih normi i praćenjem metapodatkovnih

modela, unaprijedit će se upravljanje digitalnom građom, povećati pristup podacima o građi kao i

mogućnost razmjene bibliografskih podataka na međunarodnoj razini (TEL, Europeana). Planira se

analiza mogućnosti implementacije trajnih identifikatora.

(Veza sa Strategijom razvoja hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.2 Mjera Funkcionalno

povezati izvore i usluge u nacionalnom knjižničnom sustavu).

Nadležnost: NSK

Provedba: NSK-HZK, Odjel Obrada, Odjel Bibliografsko središte; posebne zbirke

Uvjeti provedbe: uspostava organizacijske podrške (radni proces i odgovornosti/kompetencije);

nacionalna pravila za opis građe

Financiranje: redovna sredstva, projektna sredstva

Rok provedbe: 2019.


Ujednačena primjena normi (edukacija, upute, potvrde/licence).

Plan provedbe retrospektivne katalogizacije.

Osigurani uvjeti za uspostavu nacionalne normativne baze podataka (za imena,

predmetnice) u okruženju semantičkog weba.

Izrada i primjena modela za zbirni opis.

Osigurani uvjeti za izradu administrativnih metapodataka (metapodaci o autorskim

pravima djela i digitalnih preslika, podaci za djela siročad, podaci za rasprodana

djela).

11

1.3 Zaštita analogne i digitalne zbirke knjižnične zbirke

1.3.1 Sustavno praćenje i dokumentiranje stanja i postupaka koji se provode u zaštiti građe

Temeljem Zakona o knjižnicama i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Knjižnica provodi

trajnu reviziju fonda radi zaštite knjižnične građe u svrhu osiguranja njene trajne dostupnosti u

izvornom obliku i/ili u obliku preslika. Uspostavom procesa sustavnog, kontinuiranog praćenja stanja

knjižnične građe i bilježenja stanja te čimbenika oštećenja/rizika, Knjižnica će osigurati realnu

podlogu za donošenje budućih strateških odluka za zaštitu svoje knjižnične građe i zaštitu knjižnične

građe na nacionalnoj razini. Stoga je potrebno uspostaviti Informacijski sustav dokumentiranja stanja

građe i postupaka zaštite u NSK. Jedinstveni sustav objedinit će postojeće baze te implementirati

metodološke obrasce za procjenu fizičkog stanja građe, uvjeta okoliša, smještaja i sigurnosti zbirke

temeljem kojih će se moći utvrditi prioriteti i predložiti odgovarajuće mjere zaštite. Na sličan način

definirat će se i moduli za dokumentiranje postupaka zaštite provedenih s građom te prijenosa građe na

druge medije.

(Veza sa Strategijom razvoja hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.4 Unaprijediti

upravljanje knjižničnim kulturnim dobrom.)


Provedba: NSK-Odjel Zaštita i pohrana, IT odjel, HZK

Uvjeti provedbe: sredstva i djelatnici



Informacijski sustav dokumentiranja stanja građe NSK i postupaka zaštite građe.

Moduli za dokumentiranje postupaka provedenih s građom i prijenosa građe na druge

medije.

Modul za dokumentiranje posudbe građe za izložbe i snimanja.

Utvrđeni kriteriji odabira građe za zaštitu.

Izvještaj o reviziji fonda.

1.3.2 Povećanje učinkovitosti preventivne zaštite

Najbolji rezultati u sprečavanju oštećenja knjižnične građe mogu se postići kvalitetnom preventivnom

zaštitom. Kako bi se povećala učinkovitost preventivne zaštite, potrebno je unaprijediti i/ili izraditi

procedure/upute za rukovanje i korištenje, pohranu, pakiranje/transport i izlaganje građe. Temeljem

procjene stanja utvrdit će se načini smanjenja/uklanjanja rizika od oštećenja i gubitka građe, izraditi

kvalitetan plan pripravnosti i postupanja u slučaju katastrofa te stvoriti podloga za izradu kvalitetnog

plana cjelovite zaštite.




Provedba: NSK-Odjel Zaštita i pohrana, IT odjel, HZK

Uvjeti provedbe: sredstva, djelatnici



Procedure/upute za rukovanje i korištenje, pohranu, pakiranje/transport i izlaganje

građe.

Plan pripravnosti i postupanja u slučaju katastrofa.

12

1.3.3 Određivanje prioriteta za konzervatorske zahvate

Uz provođenje sustavne zaštite građe svih zbirki, u sljedećih će se pet godina posebna pozornost

posvetiti unapređenju i provedbi plana sustavne zaštite starih hrvatskih novina s obzirom na

alarmantno stanje zbirki novina u Republici Hrvatskoj. Utvrdit će se metode i prioriteti za fizičku

zaštitu novina te prijenos u drugi medij postupkom izrade mikrofilmskih i digitalnih preslika. U

slučaju izostanka sredstava za povećanje fizičke zaštite i izradu mikrofilmskih i digitalnih preslika,

Knjižnica će provedbu plana zaštite starih novina usmjeriti povećanju opsega poslova pripreme građe,

identifikaciji starih hrvatskih novina u hrvatskim ustanovama, edukaciji i izradi smjernica.




Provedba: NSK-Odjel Zaštita i pohrana, zbirke; Odjel Obrada

Preduvjeti: oprema i djelatnici



Izrada i provedba analize i plana sustavne zaštite starih hrvatskih novina.

Obrađene, evidentirane novine.

Zaštićena i dostupna zbirka starijih notnih tiskovina (pjesmarica) iz druge polovice 19.

stoljeća.

1.3.4 Osiguranje odgovarajućih uvjeta za sigurnu pohranu i zaštitu građe

Kako bi se na primjeren način nastavila pohrana i zaštita građe nužan je dostatan i siguran spremišni

prostor i adekvatan prostor za izlaganje građe. S obzirom na pojavu vlage i povremenog procurjevanja

u spremištima, dotrajalost opreme i instalacija uslijed dugotrajne uporabe, istrošenost, učestalost

kvarova, odgađanja izvedbe, kao i djelomičnu tehnološku zastarjelost te izmjene zakonske regulative

neophodno je u razdoblju 2016.-2020. prioritetno provesti niz aktivnosti koje će osigurati sigurnost

zgrade i optimalne uvjete pohrane i čuvanja građe.




Provedba: NSK-Uprava, Odjel Zajednički poslovi, Odjel Zaštita i pohrana

Preduvjeti: sredstva, oprema i djelatnici

Rok: 2020.

Financiranje: projektna sredstva, sredstva redovne djelatnosti


Optimizacija sustava održavanja propisane vlažnosti zraka u spremištima.

Sanacija povremenih procurjevanja.

Ispitivanje mogućnosti dogradnje i prenamjene dijela prostora za povećanje kapaciteta

spremišta knjižnične građe.

Temeljita obnova sustava video-nadzora, nosivih dijelova vanjske rasvjete, dijelova

gromobranske instalacije i dopuna/zamjena dijelova opreme u sustavima tehničke

zaštite.

Sustavna ugradnja (nabavljene) sanitarne opreme u dijelu dotrajalih sanitarnih čvorova

u korisničkim dijelovima zgrade te jednog dijela ventila i pumpi hidrotehničkih

instalacija.

Sustavna zamjena regulacije upravljanja rada grupe osobnih dizala Jug, nabava

nadoknadnih dijelova mikro-transporta grade u sustavima vertikalnog transporta u

zgradi.

13

1.3.5 Zaštita digitalne zbirke Croatica

Digitalna zbirka Croatica predstavlja skup različitih vrsta publikacija, formata i medija objave. Radi

zaštite digitalnih sadržaja pohranjenih na prijenosnim medijima, među kojima su i zastarjeli nositelji,

provodit će se sustavna migracija podataka primjenom metoda u skladu s međunarodnim normama te

u suradnji sa suradnim ustanovama. Važan dio digitalne građe predstavljaju i digitalne preslike koje

se, među ostalim, izrađuju s ciljem zaštite izvornika. Provodit će se digitalizacija građe usmjerena

posrednoj zaštiti najvrednijih i oštećenih izvornika koji će se, nakon izrade preslika, davati na

korištenje samo u iznimnim situacijama. Kako bi pohranu i trajnu pohranu digitalne zbirke Croatica

mogli provoditi u skladu sa stručnim i tehničkim zahtjevima, a osobito normama upravljanja, pohrane

i korištenja digitalnih objekata te uz poštivanje prava intelektualnog vlasništva, nastavit će se izgradnja

sustava digitalne knjižnice kao temeljna infrastruktura za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice. Bitnu

komponentu sustava predstavlja modul za trajnu pohranu koji je potrebno, radi ekonomičnosti i

ujednačenosti postupaka, uspostaviti u suradnji s ostalim ustanovama (vidi Opći cilj 2). Definirat će se

postupci zaštite pojedinih vrsta digitalnih objekata te tehnički i administrativni metapodaci kao i radni

procesi zaštite građe digitalne zbirke Croatica.

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020., Mjera 2.4 Unaprijediti upravljanje

knjižničnim kulturnim dobrom)


Provedba: NSK-HZK, IT odjel, Odjel Obrada

Preduvjeti: oprema i djelatnici

Rok: 2020.



Povećana količina digitalizirane građe radi posredne zaštita vrijednih i fizički

ugroženih izvornika.

Izrađen pravilnik o postupcima trajne pohrane digitalne građe.

Provedena migracija digitalne građe na prijenosnim medijima (glazbena građa,

ocjenski radovi, ostala građa).

Omogućena izrada administrativnih metapodataka o pravima (djela siročad, prava

zaštite, autorska prava djela i digitalnih preslika).

1.4 Razvoj knjižničnoga kataloga prema uspostavi platforme za knjižnične usluge

Jedna od osnovnih djelatnosti Knjižnice jest osigurati pravovremeni pristup pouzdanim i

visokovrijednim informacijama te strukturiranim zbirkama građe. Ispunjenje zakonske obveze

Nacionalne i sveučilišne knjižnice vezano uz razvoj strukturiranih zbirki građe ogleda se kroz ulaganja

u razvoj knjižničnoga kataloga, nacionalne tekuće, retrospektivnu te tematske bibliografije kao i

uspostavu suvremene platforme za knjižnične usluge. Razvoj Kataloga NSK te bibliografskih

pomagala planira se kroz primjenu politika otvorenog pristupa, otvorenih podataka, razvoj modela

povezanih podataka, participativnog dijeljenja te integracije s društvenim i semantičkim digitalnim

okruženjem.

Osiguranje dostupnosti te cjelovitosti knjižničnih zbirki temeljni je cilj razvoja Kataloga NSK.

Konverzija cjelokupnog Digitaliziranog abecednog kataloga u Katalog NSK ima za cilj ostvariti

cjelovitost kataloga fonda Knjižnice, za što je nužno izraditi detaljniji plan provedbe.

Kako bi se ostvario cilj izgradnje cjelovite, zaštićene, obrađene i dostupne knjižnične zbirke u svim

materijalnim i digitalnim pojavnostima planira se razvoj WebPAC-a u smjeru izgradnje platforme za

knjižnične usluge. Platforma za knjižnične usluge nova je vrsta sustava za upravljanje knjižničnim

izvorima koja se po svojim funkcionalnostima značajno razlikuju od tradicionalnih integriranih

knjižničnih sustava, a razvija se u skladu s Inicijativom za otvoreno pronalaženje izvora.

14

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020., Mjera 1.2 Unaprjeđivati korištenje

knjižničnih usluga u digitalnom okruženju.)

Nadležnost: MK, MZOS, NSK, osnivači

Provedba: HZK, IT odjel, IKS, Odjel Obrade, Povjerenstvo za knjižnični sustav NSK

Preduvjeti: osigurana nacionalna licenca za knjižnični sustav u NSK sistemski knjižničar - VSS

informatičar

Rok: 2020.

Financiranje: sredstva redovne djelatnosti, projektna sredstva


Uspostavljena koordinacija sistemskih i ključnih knjižničara te redaktora baza.

Uspostavljena središnja koordinacija nadzora kvalitete izrade zapisa i primjene pravila

za opis, MARC formata te priručnika za rad u sustavu; edukacija te izdavanje potvrda

za rad u knjižničnom sustavu za sve dionike.

Unaprijeđena dostupnost građe funkcionalnim doradama modula za međuknjižničnu

posudbu, nadogradnjom zapisa digitalnim objektima, zahtjevom za digitalizaciju i

primjenom trajnih identifikatora.

Podržana provedba politika cjelovitosti knjižničnih zbirki kroz planiranje nadogradnje

sustava novim inačicama programa, ažuriranje verzija MARC formata, koordiniran

razvoj primjene MARC formata, izradu strategije upravljanja i nadzora nad sigurnosti

podataka te izradu smjernica provedbe inicijative otvorenog pristupa te ponovne

uporabe knjižničnih podataka.

Integriran knjižnični katalog s knjižničnim informacijskim izvorima iz okoline kroz

izgradnju funkcionalnosti kataloga u segmentu društvenog i semantičkog weba,

omogućavanje funkcionalnosti izvoza zapisa u sustave za osobne bibliografije,

automatiziranu nadopuna zapisa iz vanjskih izvora (HAW).

Implementirana platforma za knjižnične usluge tj. za objedinjeno upravljanje

informacijskim izvorima.

1.5 Nacionalne bibliografije kao temelj nacionalnog kulturnog identiteta i uvođenje novih specijalnih

bibliografija

Funkciju nacionalnog bibliografskog središta Knjižnica ostvaruje izgradnjom zbirke Croatica većinom

temeljem obveznog primjerka koji prima prema Zakonu o knjižnicama te njezinim trajnim očuvanjem

i zaštitom. Zbirka Croatica ujedno čini temelj za izradbu i objavu Hrvatske nacionalne bibliografije

koja se sastoji od tri bibliografska niza, Niz A – knjige, Niz B – prilozi u časopisima i zbornicima, Niz

C – serijske publikacije, a objavljuje se u elektroničkom obliku (http://bibliografija.nsk.hr). Uz ove

bibliografske nizove, planira se i izradba specijalnih bibliografija (tematskih, bibliografija zbirki NSK,

zavičajne/regionalne bibliografije i sl.) sukladno zahtjevima i potrebama određenog projekta na

lokalnoj ili nacionalnoj razini uz daljnju perspektivu razvoja prema pojedinačnom korisniku.

Hrvatska retrospektivna bibliografija uređeni je popis hrvatskih knjiga objavljenih od početka tiska do

1990., a objavljen u 25 svezaka Građe za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju: 1835.-1940. Niz će se

u razdoblju 2016.-2020. objaviti u digitalnom obliku. U istoj će se zbirci objaviti i druge digitalizirane

opće hrvatske bibliografije objavljene 1860.-1960. Izrađivat će se novi i dopunjavati postojeći

normativni i bibliografski zapisi za stariju analognu i digitalnu nacionalnu građu zbirke Croatica te

objaviti 2. tiskano izdanje Građe za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju: 1835.-1940.

(Veza sa: Strategijom hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020. Mjera 1.1 Unaprjeđivati slobodan pristup

informacijskim izvorima i 1.2 Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u digitalnom okruženju,

Izjavi o namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija u RH, Inicijativa za knjigu Knjižnog

bloka.)

http://bibliografija.nsk.hr/

15


Provedba: NSK-Odjel Bibliografsko središte

Rok: 2016.-2020.


Objavljeni nizovi nacionalne bibliografije.

Objavljene specijalne bibliografije.

Analiza korištenja nacionalnih i specijalnih bibliografija u elektroničkom obliku.

Analiza zahtjeva/potreba za izradom specijalnih bibliografija.

Objavljena Hrvatska retrospektivna bibliografija u digitalnom obliku.

Digitalizirane i objavljene opće hrvatske bibliografije 1860.-1960.

Objavljeno 2. tiskano izdanje Građe za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju: 1835.-

1940.

1.6 Bibliografski razvoj – prema suradničkom i semantičkom okruženju

Važan razvojni smjer Knjižnice jest izgradnja novih virtualnih prostora Knjižnice u okviru i

semantičkog okruženja. Planira se nastavak ulaganja u infrastrukturni razvoj podatkovnog prostora

Knjižnice (data.nsk.hr) te razvoj politika povezanih podataka Knjižnice na temelju bibliografskih te

normativnih podatka zbirke Croatica.

Semantičko će okruženje stvaranjem povezanih podataka iz bibliografske baze Hrvatske nacionalne

bibliografije poboljšati vidljivost i relevantnost Bibliografije za nove skupine korisnika te je potvrditi

kao pouzdani izvor informacija. Očekuje se i suradnički doprinos korisnika Bibliografije čime će se

obogatiti podatkovni resurs bibliografske i normativne baze podataka te pridonijeti potpunoj

informaciji za krajnjeg korisnika.

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020. Mjera 1.1 Unaprjeđivati slobodan pristup

informacijskim izvorima i 1.2 Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u digitalnom okruženju,

Izjavom o namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija u RH, Inicijativom za knjigu

Knjižnog bloka.)


Provedba: NSK-Odjel Bibliografsko središte, Odjel Obrada

Rok: trajno


Analiza korištenja Hrvatske nacionalne bibliografije u elektroničkom obliku.

Uspostavljen suradnički aspekt elektroničkog izdanja Hrvatske nacionalne

bibliografije.

Uspostava Nacionalne bibliografske baze Croatica.

Izrada smjernica za stvaranje povezanih podataka.

Analiza korištenja skupa povezanih podataka.

1.7 Nacionalno bibliografsko središte kao podrška nakladništvu u Hrvatskoj

Nacionalno bibliografsko središte središnje je mjesto za nakladnike u procesu izrade i objave

publikacija. Ono pruža informacije/odgovore na važna pitanja, uključujući savjetodavnu pomoć i

tumačenja propisa vezanih uz nakladništvo, primjenu novih informacijsko-komunikacijskih

tehnologija za e-knjigu i e-izdavaštvo. Izrađuje i razne oblike bibliografija, statistika, usporednih

analiza i sl. U tu će se svrhu uspostavom Centra za hrvatsku knjigu objediniti sve Knjižnične službe za

nakladnike i nakladničku djelatnost te razvijati njihov rad. Zadaća Centra bit će i povezivanje

nakladnika s ostalim ustanovama u RH nadležnima za nakladništvo. Nacionalno bibliografsko središte

disperzirat će svoje djelovanje preko CIP ureda u cijeloj Hrvatskoj.

(Veza s Izjavom o namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija u RH, Inicijativom za

knjigu Knjižnog bloka.)

16

Nadležnost: MK, NSK

Provedba: NSK-Odjel Bibliografsko središte, Odjel Obrada; CIP uredi u Hrvatskoj, nakladničke

udruge

Rok: trajno


Uspostavljen Centar za hrvatsku knjigu.

Uspostavljen kooperativni CIP.

Priručnici za nakladnike.

Baza podataka o nakladnicima u Republici Hrvatskoj.

Izrađeni normirani zapisi za nakladnike u normativnoj bazi Knjižnice.

Provedena edukacija nakladnika u Republici Hrvatskoj.

1.8 Dostupnost građe kroz poticanje interoperabilnosti i razvoja otvorenih knjižničnih podataka

Temelj svakog knjižničnog sustava su standardizirani, djeljivi i pouzdani podaci. U digitalnom

okruženju sve se veća pozornost usmjerava na interoperabilnost te ponovno uporabu samih podataka.

Knjižnica planira otvoriti svoje podatkovne resurse i time pridonijeti izgradnji nacionalne e-

infrastrukture, posebice u segmentu razvoja kreativnih i kulturnih industrija te e-znanosti.

Infrastrukturni razvoj planira se u uspostavi podatkovnog laboratorija NSK kao platforme za razvoj

inovativnih knjižničnih usluga temeljenih na otvorenim knjižničnim podacima. U planu je izrada

institucijske strategije te plana razvoja otvorenih knjižničnih podataka.

U ostvarenju strateškog cilja dostupnosti knjižničnih podataka važnu pretpostavku čine infrastrukturna

ulaganja u izgradnju podatkovnog te semantičkog prostora Knjižnice, primjena QR i RFID tehnologije

te izgradnja Knjižnice u okružju Interneta stvari.


informacijskim izvorima, Izjavom o namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija u RH.)


Provedba: NSK-HZK, IT odjel

Preduvjeti: znanstveni novak iz područja informacijskih znanosti ili

informatike, serverska infrastruktura




Provedena suradnja u programima razvoja mladih znanstvenika u području sistemskog

knjižničarstva i digitalne humanistike.

Vizualizacija i izrada analiza temeljem raspoloživih otvorenih knjižničnih podataka.

Razvijen podatkovni laboratorij NSK.

Testiran model BIBFRAME.

Razvijen API sustav za pristup knjižničnim podacima u području hrvatskog

nakladništva.

1.9 Dostupnost usluga i zbirki građe

Knjižnica planira unaprijediti korisničke usluge koje se odnose na naručivanje, rezervaciju i posudbu

građe.

17

Knjižnica koristi e-infrastrukturu za razvoj novog sadržaja i inovativnih korisničkih usluga kroz sustav

digitalne knjižnice, Hrvatski arhiv weba za pobiranje, pohranu, zaštitu i pristup elektroničkim

publikacijama objavljenim na internetu; virtualnu sobu Knjižnice, podatkovni sloj digitalnih

repozitorija, portala i zbirke podataka kao što su DAR, DNC i dr. Primjena QR kodova integrirat će

raspoložive analogne i digitalne informacije o zbirkama i knjižničnim uslugama, na primjeru vodiča

po referentnoj zbirci i/ili njenog povezivanja s elektroničkom inačicom u cilju promocije aplikacije za

pametne telefone. Usluga će se promovirati na mrežnim stranicama i na profilima društvenih mreža, a

sadržaj će se uključiti i u edukaciju korisnika.

Kako bi se mogla provoditi i kvantitativna i kvalitativna vrednovanja, uspostavit će se sustav praćenja

kvalitete usluga kao referentni okvir za provedbu postupaka vrednovanja.

Učinkovitost rada međuknjižnične posudbe na nacionalnoj razini otežana je zbog nedostatka sustava

koji bi omogućio suvremeno elektroničko poslovanje povezivanja knjižnica u integrirani knjižnični

sustav u procesima međuknjižnične posudbe. Stoga Knjižnici predstoji automatizacija tog dijela

poslovanja koje će omogućiti elektroničko naručivanje te praćenja provedbe i kvalitete poslovnog

procesa međuknjižnične posudbe.

(Veza sa Strategijom razvoja hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 1.1 Unaprjeđivati slobodan

pristup informacijskim izvorima, Mjera 1.2 Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u digitalnom

okruženju.)


Provedba: NSK-Odjel Korisničke službe, Odjel Zaštita i pohrana, Odsjek za Marketing i

komunikacije

Rok: trajno


Planirane i provedene informacijsko-referentne usluge i tematska pretraživanja

temeljem svih dostupnih izvora u Knjižnici i izvan Knjižnice.

Izgradnja i prezentacija fonda zbirki u čitaonicama.

Osigurana dostupnost knjižnične građe u prostorima Knjižnice i posuđena izvan

Knjižnice.

Poticanje korištenja građe na daljinu.

Organizirana i osigurana međuknjižnična posudba i dostava dokumenata unutar

Hrvatske i/ili inozemstva.

Suradnja u pripremi tematskih izložbi (tradicionalnih ili virtualnih).

Uspostava i provođenje standarda kvalitete usluga.

1.10 Edukacija korisnika

Edukacija korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavlja dio njezine

informacijske djelatnosti. Jedna od najstarijih usluga koju Knjižnica provodi jest orijentacijska

edukacija skupina korisnika, a zasniva se na upućivanju o uslugama i načinu korištenja Knjižnice. Kao

nadogradnja ovoj usluzi, planira se razvoj modularnog programa edukacije dostupnih putem mrežnih

kanala kojim bi se unapređivala informacijska pismenost.

Poseban izazov u sljedećem razdoblju predstavljat će edukacija korisnika - studenata i doktoranada za

izradu i dostavu digitalnih oblika završnih/doktorskih radova u Digitalni akademski repozitorij što

podrazumijeva osiguranje tehničke podrške, pripremu uputa i edukaciju za izradu rada u primjerenim

formatima za trajnu pohranu. Predviđa se i kvalitetnije povezivanje Knjižnice u programe Sveučilišta

namijenjene informiranju studenata o konceptu Otvorenog pristupa, znanstvenoj čestitosti (etici u

znanosti) itd.

(Veza sa Strategijom razvoja hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 1.3 Kontinuirano

osposobljavati korisnike za korištenje svih vrsta izvora.)

18


Provedba: NSK-Odjel Korisničke službe, IT odjel, Odsjek Marketing i komunikacije

Rok provedbe : trajno


Planirana i organizirana edukacija korisnika u Knjižnici ili uz pomoć ICT.

Objavljen i promoviran program edukacije korisnika Knjižnice.

Povećanje broja educiranih korisnika.

Uspostavljen sustav edukacije za korisnike na daljinu mrežnim kanalima.

1.11 Dostupnost digitalnih sadržaja i usluga na portalima Knjižnice

Razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija korisnik se sve više smješta u središte

pozornosti. Stoga će se osobita pozornost usmjeriti na razvoj Portala NSK i profila Knjižnice na

društvenim mrežama koji omogućuju izravnu, aktivnu i učinkovitiju komunikaciju s korisnicima.

Prateći razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, Nacionalna i sveučilišna knjižnice u

Zagrebu usmjerit će sve više svojih tradicionalnih usluga prema digitalnim uslugama. Izgradnjom

portala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu osigurava se praćenje i predstavljanje njezine

djelatnosti i usluga u digitalnom okruženju. Razvojem novih podstranica i obogaćivanjem novim

sadržajima za pojedine djelatnosti Knjižnice doprinijet će se višoj razini usluga i boljoj komunikaciji s

korisnicima u digitalnom okruženju. Planira se i povećanje broja objava na profilima društvenih mreža

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu o građi koju Knjižnica čuva u svojem fondu, zbivanjima

u Knjižnici, novim projektima i uslugama, novostima iz područja knjižničarstva i informacijskih

znanosti te obavijestima o uslugama koje Knjižnica pruža u svojim prostorima, ali i korisnicima na

daljinu. Planira se i razvoj mrežnih usluga dostupnih slijepim i slabovidnim osobama.


informacijskim izvorima, Mjera 1.2 Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u digitalnom

okruženju, 3.3 Osigurati računalnu podršku knjižnicama za digitalizaciju, upravljanje digitalnom

građom te pružanje ujedinjene usluge digitalnih knjižnica za korisnike.)


Provedba: NSK-Odsjek Marketing i komunikacija, IT odjel

Rok: 2020.



Nova verzija portala NSK u skladu s trendovima razvoja Weba.

Integracija postojećih tematskih portala u portal NSK.

1.12 Dostupnost digitalne zbirke Croatica

Sadržaj digitalne zbirke Croatica dostupan je kroz različite sustave i portale što značajno otežava

pristup i korištenje građe. Daljnjom izgradnjom platforme za upravljanje digitalnom građom omogućit

će se razvoj usluga za ciljane skupine korisnika kroz portal namijenjen okupljanju digitalnih zbirki

NSK. Portal će činiti jedinstveno mjesto pristupa i korištenja digitalne građe do uspostave Hrvatske

digitalne knjižnice. Uz okupljanje metapodataka svih vrsta građe na portalu digitalnih zbirki planira se

i uspostava portala prilagođenih pojedinim vrstama građe te tematskih portala, virtualnih izložbi i

ostalih načina predstavljanja i korištenja digitalnih sadržaja. Nastavit će se dostava metapodataka

hrvatskih digitalnih zbirki međunarodnim sustavima (TEL, Europeana, DART-Europe). U osiguranju

dostupnosti digitalne građe, Knjižnica će skrbiti o zaštiti autorskih i srodnih prava autora, te raditi na

provedbi pažljive pretrage i izradi metapodataka za bazu podataka djela siročadi, te izradi

metapodataka o pravima. Knjižnica će osigurati uvjete za kvalitetniju provedbu usluge digitalizacije

19

građe na zahtjev, dostavu i korištenje digitalnih preslika. Unaprijedit će se područje vrednovanja

usluge digitalne knjižnice te provoditi analize korištenja i analize zadovoljstva korisnika.


informacijskim izvorima, Mjera 1.2 Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u digitalnom

okruženju, 3.3 Osigurati računalnu podršku knjižnicama za digitalizaciju, upravljanje digitalnom

građom te pružanje ujedinjene usluge digitalnih knjižnica za korisnike.)


Provedba: NSK-HZK, IT odjel, Odjel Korisničke službe

Preduvjeti: Provedba Mjere 3.3 (3.3.3 Sustavni razvoj portala Hrvatska digitalna knjižnica)

Rok: 2020.



Uspostavljena platforma Hrvatska digitalna knjižnica.

Tematski portali, virtualne izložbe i ostali kanali objave digitalnih sadržaja.

Dostavljeni metapodaci digitalnih zbirki međunarodnim sustavima.

Poboljšana usluga digitalizacije na zahtjev i dostave preslika.

Analiza korištenja i zadovoljstva korisnika.

Provedeno vrednovanje djelotvornosti digitalne knjižnice.

20


Knjižnice predstavljaju važan dio e-infrastrukture koju čine tehnološka i društvena rješenja usmjerena

učinkovitom povezivanju znanstvenih laboratorija, infrastrukture, podataka, računala i ljudi u cilju

ostvarivanja razvoja novih znanstvenih teorija i znanja, digitalne kulture i digitalne ekonomije. Temelj

razvoja četvrte industrijske revolucije dobro je razvijena nacionalna e-infrastruktura, čiji je sastavni

dio i cjelovita digitalna knjižnica te razvoj inovativnih i digitalnih knjižničnih usluga koje su

korisnicima jednostavno dostupne.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu po svojim zadaćama i sadržaju svakako čini bitan

element nacionalne infrastrukture za kulturu i znanost osobito u dijelu koji se odnosi na njezin

podatkovni element koji se temelji na sustavu digitalnih knjižnica i repozitorija te informacijskog

elementa kojeg čine informacijski sustavi i informacijske usluge korisnicima. Uključivanjem u

suradničke – nacionalne i međunarodne programe i inicijative (Europeana, DARIAH i sl.) osigurat će

se povezivanje ustanova u planiranju i provedbi velikih infrastrukturnih projekata od nacionalnog

značaja u cilju izbjegavanja preklapanja te povećanja učinkovitosti ulaganja.

S obzirom na svoju ulogu, Knjižnica će doprinositi razvoju nacionalne e-infrastrukture kroz izgradnju

i poticanje izgradnje digitalnih zbirki, knjižnica i repozitorija, izgradnju knjižničnog informacijskog

sustava i svih njegovih razvojnih dijelova (suradničkih portala, upisnika, sustava trajnih identifikatora

i resolvera, agregatora metapodataka i sl.) te unapređenje postojećih baza podataka radi povećanja

kvalitete i ekonomičnosti poslovanja (normativna baza). Očekuje se veće uključivanje Knjižnice u

programe društveno odgovorne znanosti, izgradnju Nacionalnog znanstvenog bibliografskog indeksa

te poboljšanje pristupa znanstvenim publikacijama i bazama podataka.

U svom će radu Knjižnica promicati vrijednosti društveno odgovornog poslovanja kako bi

unapređenjem kvalitete rada doprinijela i kvaliteti usluga cjelokupne nacionalne e-infrastrukture.

2.1 Uspostava Hrvatske digitalne knjižnice

Dovršetak uspostave sustava digitalne knjižnice NSK, razvoj nacionalnog akademskog repozitorija i

Upisnika digitalnih preslika (objekata) s funkcionalnim sustavom dodjele trajnih identifikatora

(URN:NBN) i resolvera predstavljaju temelj za uspostavu i razvoj Hrvatske digitalne knjižnice.

Usporedo će započeti proces povezivanja postojećih sustava digitalnih knjižnica te poticanje uspostava

novih u knjižnicama koje posjeduju digitalnu građu ili planiraju provedbu projekata digitalizacije kako

bi se osigurali uvjeti za upravljanje digitalnom građom, izradu metapodataka te objedinjavanje

metapodataka digitalne građe hrvatskih knjižnica. Unapređenje bibliografskog nadzora, uspostava

jedinstvene nacionalne normativne baze i razvoj ontologija suradnjom s baštinskim sektorom i

mrežom akademskih repozitorija, omogućit će izgradnju značajnog dijela nacionalne e-infrastrukture

za područje kulture i znanosti. U okviru razvoja digitalne knjižnice radit će se na uspostavi središnjeg

nacionalnog sustava trajne pohrane digitalne baštine kroz sudjelovanje u suradničkim projektima.

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 3.2 Osigurati temeljne

infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti: tehničku i telekomunikacijsku

opremu i primjerene računalne sustave, 3.3 Osigurati računalnu podršku knjižnicama za

digitalizaciju, upravljanje digitalnom građom te pružanje ujedinjene usluge digitalnih knjižnica za

korisnike, Mjera 2.4 Unaprijediti upravljanje knjižničnim kulturnim dobrom)

Nadležnost: MK, MZOS, NSK, sveučilišne matične knjižnice, županijske matične knjižnice,

knjižnice

Provedba: NSK-HZK, IT odjel, Odjel Obrada, Odjel Zaštita i pohrana; sveučilišne matične

knjižnice, županijske matične knjižnice, knjižnice

Preduvjeti: usvojen Zakon o knjižnicama

Rok: trajno

Financiranje: projektna sredstva, redovni program

21


Portal digitalnih zbirki NSK razvijen u Digitalnu knjižnicu NSK.

Upisnik digitalnih preslika/objekata.

Sustav URN:NBN i resolver.

Agregator metapodataka.

Mreža akademskih repozitorija.

Mreža sustava digitalnih knjižnica.

Hrvatska digitalna knjižnica.

Središnji nacionalni sustav trajne pohrane digitalne baštine kroz sudjelovanje u

suradničkim projektima.

2.2 Uspostava portala Hrvatske baštinske zbirke

Baštinske zbirke zastupljene su u svim vrstama knjižnica u Republici Hrvatskoj. Podaci o tim

zbirkama i građi koju čuvaju nisu u dovoljnoj mjeri dostupni istraživačima i hrvatskoj javnosti zbog

neuređenosti zbirki kao i zbog nedostatka bibliografskih pomagala (kataloga, skupnih kataloga). Kako

bi se unaprijedila koordinacija upravljanja baštinskim zbirkama, planira se uspostava portala Hrvatske

baštinske zbirke.

Portal će se temeljiti na sustavu za upravljanje podacima o zbirkama zasnovanom na modelu zbirnog

opisa. Strukturu sustava činit će niz hijerarhijski povezanih zbirki čime će se omogućiti cjeloviti

obuhvat nadređenih i podređenih zbirki, ali i okupljanje srodnih zbirki. U prvoj fazi uspostave sustava

i portala obuhvatit će se tri skupine zbirki: Zbirke starih knjiga, Zavičajne zbirke te Kartografske

zbirke. Zbirni opis puni smisao dobiva kada se poveže s nekim bibliografskim pomagalom

(inventarom, katalogom, skupnim katalogom). Stoga je ključni preduvjet ne samo za osiguranje

pristupa, već i za fizičku i pravnu zaštitu (upis zbirke u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske)

osigurana odgovarajuća informacijska infrastruktura za sustavno i ujednačeno

popisivanje/katalogiziranje građe.

Uz bibliografski nadzor, važan je aspekt kvalitetnog upravljanja baštinskim zbirkama i sustavno

praćenje aktivnosti poduzetih s građom zbirki. Prepoznata je potreba veće transparentnosti podataka,

evidencije i bolje koordinacije izrade mikrofilmskih i digitalnih preslika građe te koordinacije

konzervatorskih i restauratorskih radova na jedinicama građe.

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.2 Funkcionalno povezati izvore i

usluge u nacionalnom knjižničnom sustavu, Mjera 2.4 Unaprijediti upravljanje knjižničnim kulturnim

dobrom.)

Nadležnost: MK-Uprava za zaštitu baštine, konzervatorski odjeli Ministarstva kulture, NSK,

sveučilišne matične knjižnice, županijske matične knjižnice

Provedba: NSK-HZK, Odjel Obrada, Odjel Zaštita i pohrana, zbirke; Uprava za zaštitu kulturne

baštine-konzervatorski odjeli, sveučilišne matične knjižnice, županijske matične

knjižnice, knjižnice, arhivi, muzeji

Preduvjeti: usvojen Nacionalni program zaštite pisane baštine MK

Rok: trajno

Financiranje: projektna sredstva


Podsustav Zbirke starih knjiga.

Podsustav Zavičajne zbirke.

Podsustav Kartografske zbirke.

Upisnik mikrofilmskih preslika.

Upisnik digitalnih preslika.

Upisnik restaurirane građe.

Program inventarizacije/katalogizacije građe u baštinskim zbirkama.

22

2.3 Uspostava nacionalne normativne baze podataka na webu podataka

Knjižnica ima dugu tradiciju sustavne i standardizirane izgradnje normativne baze podataka za imena.

Međutim, u Republici Hrvatskoj zamjetne su prepreke u jednoznačnoj identifikaciji autora pa, prema

tome, i njihovih djela zbog nepostojanja jedinstvene normativne baze podataka. Neujednačenost

normativnih zapisa priječi kvalitetno povezivanja podataka, kvalitetnu provedbu projekata koji se

temelje na korištenju podataka o autorima te opsežnije sudjelovanja u međunarodnim bazama

podataka o autorima. Radi prevladavanja tog stanja, Knjižnica će uspostaviti nacionalnu normativnu

bazu podataka s jedinstvenim identifikatorima radi osiguranja središnjeg mjesta za preuzimanje

podataka o autorima u ostalim hrvatskim knjižnicama i baštinskim ustanovama, uključivanja hrvatske

normativne baze podataka u semantički web te bolje povezanosti i dostupnosti podataka o autorima i

njihovim djelima krajnjim korisnicima na webu.

S obzirom na objedinjujući pristup formalnoj i predmetnoj katalogizaciji u recentnim međunarodnim

dokumentima (konceptualni model FRBR-LRM, Izjava o međunarodnim kataložnim pravilima) te na

europske primjere dobre prakse u stvaranju zajedničke infrastrukture za organizaciju deskriptivnih i

predmetnih podataka o građi iz knjižnica i drugih ustanova, idući korak u razvoju nacionalne

normativne baze na webu podataka jest njezino proširenje na predmetne podatke. Predmetni podaci

Knjižnice temelje se na predmetnom sustavu Kongresne knjižnice (LCSH) i povezuju s

leksikografskim natuknicama i deskriptorima iz međunarodno prihvaćenih tezaurusa.

Stoga bi mogućnost suradnje i zajedničkog korištenja takvog sustava uklonila nedostatke koji

proizlaze iz nedovoljnog broja tezaurusa i terminoloških baza podataka na hrvatskom jeziku i

potencijalno označila početak šire suradnje baštinskih zajednica na ovom području. Treba razmotriti i

mogućnost integracije podataka iz normativne baze UDK oznaka. Normiranje i ujednačena primjena

predmetnih podataka i klasifikacijskih oznaka omogućuju njihovo objavljivanje kao strojno

razumljivih podataka u SKOS-u (Simple Knowledge Organization System), što predstavlja još jedan

način uključivanja podataka o nacionalnoj baštini u semantički web.

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva 2016.-2020., Mjera 2.2 Funkcionalno povezati izvore i

usluge u nacionalnom knjižničnom sustavu.)

Nadležnost: MK, NSK

Provedba: NSK, hrvatske knjižnice

Rok: 2019. (trajno)



Standardizirani, točni i nedvosmisleni normativni zapisi koji jednoznačno identificiraju autora.

Dodijeljeni trajni identifikatori normativnim zapisima.

Uspostava dvosmjerne razmjene podataka s međunarodnim bazama za identifikaciju autora

(VIAF, ISNI).

Povećan broj dodijeljenih identifikatora ISNI nacionalnim autorima.

Osigurano jednostavno pretraživanje, istraživanje, povezivanje, preuzimanje i ponovna

uporaba podataka.

Korištenje podataka o imenima iz normativne baze koji prikazani kao povezani, otvoreni

podaci u globalnom internetskom okruženju kao jedinstvene platforme za potrebe znanstvene

zajednice, različitih zajednica u kulturi (muzeji, arhivi, knjižnice), nakladništva, za pitanja

intelektualnog vlasništva.

Dostupnost predmetnih podataka NSK kao nadziranog rječnika.

Objavljivanje predmetnih podataka NSK u okruženju povezanih podataka.

23

2.4 Poboljšanje pristupa znanstvenim publikacijama i bazama podataka

Kao važan element u izgradnji nacionalnoga sveučilišnog knjižničnog sustava osiguravanje je

dostupnosti i korištenja elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija u RH.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, prema članku 15. Zakona o knjižnicama, „izgrađuje i

organizira hrvatsku nacionalnu zbirku knjižnične građe i usklađuje nabavu elektroničke inozemne

znanstvene literature na nacionalnoj razini i na razini Sveučilišta u Zagrebu“. Slijedom te zakonske

obveze, potpisan je Sporazum o suradnji između Knjižnice i MZOS-a. Sukladno utvrđenim ciljevima

u Sporazumu, Knjižnica nabavlja i osigurava pristup bazama podataka za akademsku i znanstvenu

zajednicu, koordinira potrebe znanstvene zajednice te obavlja i druge zadaće, koje uključuju,

primjerice, pripremu dokumentaciju za prijavu projekta Poboljšanje pristupa istraživačkim alatima

povećanjem pristupa stručnim i znanstvenim elektroničkim časopisima i bazama podataka na natječaj

za dodjelu bespovratnih sredstva iz Europskog socijalnog fonda (EFS 2017.-2021). Projekt će se

provoditi u razdoblju od 2016. do 2020.

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020.: Mjera 1.2 Unaprjeđivati korištenje

knjižničnih usluga u digitalnom okruženju; Mjera 2.2 Funkcionalno povezati izvore i usluge u

nacionalnom knjižničnom sustavu; Mjera 2.3 Koordinirati nacionalni knjižnični sustav i podsustave u

svrhu djelotvornog poslovanja knjižnica; Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, Mjera 5.3

Uspostaviti sustav otvorenog pristupa postojećim i novim javnim istraživačkim infrastrukturama i

opremi nabavljenoj sredstvima javnog financiranja. Uspostaviti podatkovne usluge, uključujući

digitalne repozitorije za omogućavanje učinkovitog prikupljanja i obrade te osiguranje trajnog i

pouzdanog čuvanja i pristupa rezultatima istraživanja, uključujući otvoreni pristup znanstvenim i

stručnim informacijama nastalim sredstvima javnog financiranja, Mjera 5.2.5 Izraditi i implementirati

projekt sustava slobodnog pristupa nastavnoj literaturi i drugim pomoćnim nastavnim sadržajima.)

Nadležnost: MZOS, MK, NSK, knjižnice

Provedba: NSK-HZK, Ured za koordinaciju nabave e-izvora, ostale službe

Rok: projekt: 2016.-2020.; provedba trajno

Financiranje: projektno, namjenska sredstva za nabavu baza podataka u državnom proračunu


Proveden projekt.

Veći broj baza podataka dostupnih znanstvenicima.

Bolja opremljenost računalima u Knjižnici.

Veća korištenost baza podataka u Knjižnici.

Veća korištenost baza podataka u znanstvenim i visokoškolskim ustanovama u RH.

2.5 Uspostava Nacionalnog znanstvenog bibliografskog indeksa

Potreba za izradom nacionalnog znanstvenog bibliografskog indeksa u Hrvatskoj naznačena je još

1988. godine (Pravdić, Aganović-Boras & Kritovac, 1988). Razvoj cjelovite i ažurne domaće baze

znanstvene bibliografije planira se kroz izradu Smjernica za izgradnju i nacionalne baze znanstvene

bibliografije, izradi projektne prijave te odabiru i implementaciji CRIS sustava. Nacionalni znanstveni

bibliografski indeks sastavni je dio infrastrukture e-znanosti čija je uloga da bude pomagalo jačanja

znanstvene kvalitete i izvrsnosti.

(Veza s Akcijskim planom Znanost i društvo Radne skupine MZOS; Strategijom obrazovanja, znanosti

i tehnologije, Opći cilj 2 Razvijanje znanosti kao pokretača dugoročnoga gospodarskoga i

društvenoga razvoja, Posebni cilj 2.2 Uspostava sustava temeljenog na znanstvenoj izvrsnosti.)

24

Nadležnost: MZOS, NSK


Rok: 2020.



Izrađena projektna prijava.

Izrađene Smjernice za izgradnju i nacionalnog znanstvenog bibliografskog indeksa.

Odabran i implementiran CRIS sustav.

2.6 Uspostava Akademskog centra

Jačanju znanstvene i obrazovne okoline u okviru fizičkih i virtualnih prostora Nacionalne i sveučilišne

knjižnice uvelike će pridonijeti i uspostava Akademskog centra. Potreba za takvim centrom prisutna je

već dugi niz godina u našoj znanstvenoj i obrazovnoj zajednici, a artikulirana je još u projektnoj

dokumentaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Međutim, zbog nedostatka proračunskih

sredstava, od 1995. godine, kada je otvorena nova zgrada Knjižnice, do danas, njegova izgradnja nije

dovršena.

Akademski centar uspostavit će se u prostoru predviđenom projektnom dokumentacijom površine od

oko 2.900 m2. Sadržavat će multimedijalno opremljenu veliku dvoranu i niz manjih prostorija/dvorana

ukupnog kapaciteta oko 550 mjesta, uz prateće komunikacijske i druge pomoćne sadržaje

(informacije, prevoditelji, uredništvo, elektronička radionica, prezentacijski prostor, odmor, kontakti i

dr.).

Akademski centar omogućit će implementaciju niza znanstvenih, sveučilišnih i stručnih sadržaja na

razini knjižničnih, visokoškolskih kao i drugih obrazovnih programa Sveučilišta u Zagrebu, ali i

cjelokupne akademske zajednice i Grada Zagreba. Obuhvatit će stalno održavanje seminara,

predavanja, radionica, prezentacija, učionica, promocija, tečajeva, skupština, kongresa, skupova i

drugih oblika aktivnosti i suradnje niza ustanova, instituta, zavoda, fakulteta i ostalih visokoškolskih

subjekata i struktura, kako na poziciji međunarodnih kontakata stručne i znanstvene suradnje zemalja

iz okruženja tako i organizacije i održavanja europskih i svjetskih skupova.

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020.: Mjera 4.3 Poticati istraživački rad u

knjižnicama.)

Nadležnost: MK, MZOS, NSK, visokoškolska i znanstvena zajednica, strukovna udruženja i

stručna tijela

Provedba: NSK-Uprava

Rok: trajno



Projektna dokumentacija.

Uspostavljen Akademski centar.

25

2.7 Osiguranje prostora za razvoj muzejsko-galerijske djelatnosti i odgovarajuću pohranu građe

Knjižnica u svojem fondu ima mnoštvo kapitalnih primjeraka Croatica, naročito u zbirkama građe

posebne vrste između kojih se ističe Grafička zbirka sa statusom muzejske zbirke podložne Zakonu o

muzejima. Građa iz navedenih zbirki trenutno se izlaže u neprikladnim prostorima, nedostupnima široj

javnosti.

Imajući u vidu da je prema projektnoj dokumentaciji zgrade prostor za zbirke predviđen u

nedovršenom dijelu zgrade NSK, iznad razine koju na uporabi ima Zemljišnoknjižni odjel OGSZ, u

kojem je pak prostoru predviđeno izlaganje građe tih zbirki, nužno je u razdoblju koje pokriva

Strategija raditi na povratu Knjižnici prostora koje uporabljuje Ministarstvo pravosuđa. Zajedničkim

naporima nadležnih državnih organa nužno je pronaći primjerenu lokaciju za ZK Odjel OGSZ. Naime,

u trenutnoj situaciji, ZK Odjel neadekvatnim smještajem svoje građe sigurnosno ugrožava ostatak

zgrade NSK, a time građu, korisnike i zaposlenike NSK, a s druge strane, oduzima joj važan prostor za

obavljanje redovne djelatnosti i za obavljanje dodatnih aktivnosti kao što su planirani Muzej hrvatske

pismenosti te Muzej glagoljice. Projekt otvaranja Muzeja hrvatske pismenosti, koji bi između ostaloga

obuhvaćao građu iz fonda zbirki građe posebne vrste uopće nije moguće realizirati bez povrata

prostora NSK, preuređenja i stavljanja u funkciju nedovršenog dijela zgrade, ukupne površine od

preko 12 tisuća m2 (3,5 tisuće ZKO OGSZ, 9 tisuća nedovršeno), dok je Muzej glagoljice trenutno

moguće realizirati, ali također ne u potpuno adekvatnom prostoru.

Na prethodno najavljene aktivnosti, nadovezuje se dovršenje nedovršenog dijela zgrade NSK, u kojem

je predviđen smještaj multimedijalne dvorane s pratećim prostorima čija je izgradnja započeta

(površina 2,9 tisuća m2), čime će knjižničarska struka kao i Sveučilište u Zagrebu dobiti odgovarajući,

a trenutno nepostojeći prostor za stalno stručno usavršavanje (v. 2.6). Dovršetak ostatka nedovršenog

dijela zgrade nužan je radi smještaja zbirki, kao što je prethodno navedeno, ali i radi otvaranja novih

prostora za pohranu građe, budući da će se Knjižnica u razdoblju koje pokriva Strategija suočiti s

problemom pohrane ne samo obveznog primjerka, nego i građe općenito.

(Veza sa Zakonom o knjižnicama i Statutom NSK.)


Provedba: NSK-Uprava, zbirke, Odjel zaštite i pohrane

Rok: trajno



Projektna dokumentacija.

Program muzejsko-galerijske aktivnosti.

Osiguran dodatni spremišni prostor.

2.8 Suradnja u programima društveno odgovorne znanosti

Europske inicijative povezivanja znanosti i društva osobito su vidljive u programu Obzor 2020 koja

ima za cilj promicanje suradnje između znanosti i društva, razvijanje aktivnog interesa mladih

generacija za znanost, zapošljavanje talentiranih mladih znanstvenika te udruživanje znanstvene

izvrsnosti s društvenom osviještenošću i odgovornošću. Knjižnica svoju ulogu u programima

društveno odgovorne znanosti prepoznaje u promicanju etičnosti u znanstvenom radu i profesiji,

otvorenom pristupu i promicanju dostupnosti rezultata javno financiranih istraživanja, poticanje

socijalne inkluzivnosti te popularizacije znanosti. Takvi programi su osobito primjenjivi u korisničkim

uslugama usmjerenim znanstvenicima, istraživačima i studentima, razvoj institucijskih repozitorija i

izgradnje alata kojima se postiže bolje identificiranje i promicanje rezultata znanstvenog rada.

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 4.4 Uspostaviti protok informacija

i znanja u sustavu; Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, Mjera 1.2.7 Uspostaviti

26

odgovarajuću infrastrukturu i organizaciju centara za podršku studentima u izradi završnih radova i

disertacija.)

Nadležnost: MZOS, NSK, visokoškolska zajednica, knjižnice, strukovne udruge

Provedba: NSK-HZK, IT odjel, Odjel Korisničke službe, sveučilišne knjižnice

Preduvjeti: tehnički, djelatnici

Rok: trajno



Uspostava mreže centara ASK za provođenje programa edukacije studenata i

doktoranada za izradu i pohranu ocjenskih radova u otvorenom pristupu u sklopu

institucijskih i nacionalnih repozitorija.

Promicanje etičnosti u znanosti i visokom obrazovanju izradom portala o znanstvenoj

čestitosti u sklopu nacionalnih repozitorija ocjenskih radova.

Uspostava cjelovite i ažurne domaće baze znanstvene bibliografije.

Potpora nadarenim učenicima i studentima.

Poticanje socijalne inkluzivnosti u visokom obrazovanju i znanosti.

Popularizacija znanosti digitalizacijom građe iz zbirki NSK (izrada digitalnih zbirki

Hrvatski znanstvenici, Flora Croatica, Znanost i strojevi i sl.).

Poticanje slobodnog pristupa informacijskim izvorima za potrebe stručnog i

znanstvenog rada.

27


U razdoblju 2016.-2020., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu posebne će napore uložiti u

razvoj Hrvatskoga knjižničnog sustava koji se, među ostalim, temelji i na rezultatima projekta

TEMPUS (SM-C01B04-2004) koji se provodio od travnja 2005. do travnja 2006.

Temeljem Zakona o knjižnicama i Pravilnika o matičnoj djelatnosti kao i Strategije hrvatskog

knjižničarstva: 2016.-2020., skrbit će za sve vrsta knjižnica (narodne, školske, visokoškolske i

specijalne) u Republici Hrvatskoj kroz koordinaciju nacionalnog knjižničnog sustava i podsustava.

Kako bi njihovo poslovanje bilo što djelotvornije, poticat će se osuvremenjivanje zakonskih akata

(standarda) ključnih za razvoj knjižnica, uspostaviti jedinstveni sustav praćenja knjižnične statistike,

razvijati odgojno-obrazovni programi unutar podsustava školskih i narodnih knjižnica koji će,

temeljem Nacionalne strategije poticanja čitanja, promicati kulturu čitanja, vodeći računa i o djeci s

teškoćama u čitanju i pisanju i o onoj darovitoj. S obzirom na svoje zakonske zadaće središnje

knjižnice Sveučilišta u Zagrebu kao i Sporazuma o suradnji između NSK i Sveučilišta u Zagrebu, od

posebne je važnosti i izgradnja Knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu (Skupni katalog Sveučilišta

u Zagrebu, Repozitorij Sveučilišta u Zagrebu, usklađenost usluga i izgradnje zbirki).

Kao podrška cjelokupnom Hrvatskom knjižničnom sustavu, uz funkcionalno unapređenje Skupnog

kataloga NSK i knjižnica u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, izradit će se i model objedinjenog

nacionalnog knjižničnog informacijskog sustava; uspostaviti računalna infrastruktura za razvoj,

održavanje i primjenu programskog rješenja automatizacije knjižničnog poslovanja za manje

knjižnice; razvijati nacionalni program stručnog usavršavanja knjižničara i Hrvatska digitalna

knjižnica, ponajprije kroz koordinaciju odabira građe za digitalizaciju i unapređivanje poslovanja

knjižnica u području digitalne knjižnice.

Kao preduvjet za ostvarivanje svih navedenih programa, sustavno je praćenje i razvoj knjižničnih i

drugih relevantnih normi te poticanje i provođenje istraživanja sukladno Strateškom programu

znanstvenih istraživanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: 2015.-2020. i Akreditacijske

preporuke Agencije za znanost i visoko obrazovanje u postupku reakreditacije Nacionalne i

sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Načini ostvarenja postavljenog cilja:

3.1 Koordinacija nacionalnog knjižničnog sustava i podsustava u svrhu djelotvornog poslovanja

knjižnica

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uspostavlja jedinstveni sustav matičnih knjižnica kojem

je, kao središnja matična knjižnica Republike Hrvatske, na čelu. Na drugoj su razini županijske

matične narodne knjižnice i sveučilišne matične knjižnice. Svrha je sustava obavljanje matične

djelatnosti koja se sastoji od temeljnih (stručni nadzor, trajno stručno osposobljavanje, pružanje

stručne pomoći itd.) i razvojnih zadaća (planiranje i programiranje razvoja pojedinih knjižnica kao i

mreža knjižnica itd.) od interesa za hrvatsko knjižničarstvo i knjižnice, u cijelosti ili u pojedinim

dijelovima odnosno aspektima, posebice radi njihove suradnje i povezivanja u djelotvoran knjižnični

sustav/mrežu.

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.3 Koordinirati nacionalni


Nadležnost: MZOS, MK, NSK

Provedba: NSK-HZK, sveučilišne matične knjižnice, županijske matične knjižnice

Preduvjeti: osigurano financiranje matične djelatnosti

Rok: trajno

Financiranje: redovna sredstva


Planovi razvoja knjižnične djelatnosti na nacionalnoj razini.

28

Analize stanja knjižnica na temelju provedenih ispitivanja (anketiranje, terenski rad i

dr.).

Sastanci Stručnog vijeća narodih matičnih knjižnica.

Sastanci Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica.

Sastanci Središnjeg vijeća.

Planovi i projekti opremanja postojećih i novih prostora knjižnica.

Programi za stručno usavršavanje knjižničara.

3.2 Standardi za sve vrste knjižnica

Razvoj knjižnica u razdoblju 2016.-2020. usmjeren je na promicanje i unapređivanje njihova rada kroz

donošenje novog Zakona o knjižnicama i osuvremenjivanjem podzakonskih akata, među kojima i

standarda za sve vrste knjižnica (Standard za školske knjižnice, Standard za narodne knjižnice,

Standard za visokoškolske knjižnice i Standard za specijalne knjižnice). Na prijedlog Hrvatskoga

knjižničnog vijeća propisuju ih ministar kulture u suglasnosti s ministrom nadležnim za znanost,

obrazovanje i sport, a izrađuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji sa stručnim

vijećima voditelja matičnih službi i knjižničarskim udrugama kroz odabrana povjerenstva. Nakon

usvajanja novih standarda, Hrvatski zavod za knjižničarstvo, u suradnji s matičnim knjižnicama,

provest će edukaciju knjižničara za njihovu primjenu.

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 3.1 Osigurati temeljne

infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti: prostor, legislativnu osnovu, stručne

djelatnike i kontinuiranu nabavu knjižnične građe i 3.2 Osigurati temeljne infrastrukturne

pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti: tehničku i telekomunikacijsku opremu i primjerene

računalne sustave.)

Nadležnost: MK, MZOS, osnivači, knjižnice

Provedba: NSK-HZK, županijske matične knjižnice, sveučilišne matične knjižnice, knjižnice

Rok: 2017.; provedba trajno

Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost, projektno, razvojno


Usvojen Standard za školske knjižnice.

Usvojen Standard za narodne knjižnice.

Usvojen Standard za visokoškolske knjižnice.

Usvojen Standard za specijalne knjižnice.

Osigurana primjena standarda.

3.3 Uspostava i daljnji razvoj jedinstvenog sustava prikupljanja knjižnične statistike i pokazatelja

uspješnosti

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prikuplja statističke podatke o poslovanju svih vrsta

knjižnica u skladu sa svojim temeljnim zadaćama koje su određene vrijedećim Zakonom o

knjižnicama i Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj.

U Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo provodi se projekt jedinstvenog Elektroničkog prikupljanja i

obrade statističkih podataka, izvještavanja o poslovanju svih vrsta knjižnica i njihovo arhiviranje.

Sustav se temelji na normi ISO 2789 (Međunarodna knjižnična statistika) i normi ISO 11620

(Pokazatelji uspješnosti knjižnica). Cilj je uspostave sustava stvaranje jedinstvenog okvira statističkih

pokazatelja za sve vrste knjižnica, izrada posebnog okvira statističkih podataka za pojedine vrste

knjižnica, prikupljanje podataka koji su usporedivi, pouzdani, relevantni te mogućnost pretraživanja

podataka po željenim parametrima. Njegova je pak svrha mogućnost učinkovitog upravljanja

knjižnicama, potvrđivanje vrijednosti koju knjižnice imaju za zajednicu i za pojedinca, promicanje

knjižničnih usluga te utvrđivanje utjecaja knjižničnih usluga na stanovništvo (pismenost, vještine

traženja informacija, obrazovanje, društvena uključenost).

29

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.5 Uspostaviti jedinstveni sustav u

praćenju kvalitete knjižničnih usluga.)

Nadležnost: NSK

Provedba: NSK-HZK, IT Odjel, voditelji županijskih matičnih službi, županijske matične knjižnice,

sveučilišne matične knjižnice, knjižnice, NSK-tim za kontinuirani nadzor rada sustava i potrebna

poboljšanja sustava.

Rok: 2017-2018.; provedba trajno

Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost, projektno, razvojno


Uspostavljena jedinstvena javno dostupna baza statističkih podataka o svim vrstama

knjižnica.

Izrađen jedinstveni zajednički portal za prikaz obrađenih podataka (http://hk.nsk.hr/).

Osigurani preduvjeti za izradu potrebnih analiza i usporedbi knjižnica za mjerodavna

nadređena tijela - financijere i donositelje odluka.

3.4 Potpora razvoju Knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu

NSK, postupajući sukladno Zakonu o knjižnicama, Statutu NSK, Pravilniku o matičinoj djelatnosti

knjižnica u RH te Sporazumu o suradnji između NSK i Sveučilišta u Zagrebu, ima zadaću omogućiti

ravnopravan pristup informacijama, izvorima informacija i knjižničnoj građi svim sastavnicama

Sveučilišta u Zagrebu i svim članovima sveučilišne zajednice vodeći računa o obrazovnim,

istraživačkim i studijskim programima te potrebama Sveučilišta. Slijedom navedenog, važna je zadaća

matične djelatnosti izgrađivanje funkcionalnih veza kako bi NSK, kao sveučilišna knjižnica, mogla

obavljati poslove središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno, knjižnice sastavnice u sustavu

samo su dijelom funkcionalno povezane, i to u jedinstvenom knjižnično softveru (bez skupnog

kataloga). Zbirka doktorskih disertacija i magistarskih radova NSK čuva ocjenske radove obranjene na

Sveučilištu u Zagrebu od samih njegovih početaka (1874.). do danas, a uspostavom sveučilišnog

repozitorija ocjenskih radova NSK će svoju ulogu proširiti i na očuvanje digitalnih inačica disertacija,

diplomskih i završnih radova.

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020.: Mjera 1.2 Unaprjeđivati korištenje

knjižničnih usluga u digitalnom okruženju, Mjera 2.2 Funkcionalno povezati izvore i usluge u

nacionalnom knjižničnom sustavu, Mjera 2.3 Osigurati računalnu podršku knjižnicama za

digitalizaciju, upravljanje digitalnom građom te pružanje ujedinjene usluge digitalnih knjižnica za

korisnike; i Strategijom istraživanja, transfera tehnologije i inovacija Sveučilišta u Zagrebu, Cilj 2, 4,

5, 6.)

Nadležnost: MZOS, NSK

Provedba: NSK-HZK, Odjel Korisničke službe, knjižnice u sustavu Sveučilišta u Zagrebu,

Sveučilište u Zagrebu, MZOS

Rok: trajno

Financiranje: redovna sredstva, projektna sredstva


Primjena Sporazuma o suradnji između NSK i Sveučilišta u Zagrebu.

Skupni katalog Sveučilišta u Zagrebu.

Repozitorij Sveučilišta u Zagrebu.

Usklađene usluge u sustavu.

Osigurani pristup bazama podataka s nacionalnom licencom.

Osigurani pristup bazama podataka sa sveučilišnom licencom.

Sporazum o usklađenoj izgradnji zbirki u knjižničnom sustavu.

30

3.5 Potpora razvoju usluga u narodnim i školskim knjižnicama

Poticanje čitanja i razvijanje i njegovanje čitateljskih navika jedna je od osnovnih zadaća knjižnica

koje nastoje osigurati veću dostupnost knjige, prvenstveno kroz narodne i školske knjižnice. Stoga će

se one usmjeriti na razvoj pismenosti i podizanje razine svijesti o važnosti čitanja u suvremenom

digitalnom okruženju temeljeno na Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja. Njezina tri osnovna

strateška cilja su uspostavljanje učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju, razvoj čitalačke

pismenosti i poticanje čitatelja za aktivno i kritičko čitanje te povećanje dostupnosti knjiga i drugih

čitalačkih materijala s osnovnim ciljem razvoja kulture čitanja uključujući što veći broj pripadnika

zajednice, osobito onih s poteškoćama u čitanju i pisanju. U tu će se svrhu nastaviti suradnja s

nakladnicima i resornim ministarstvima u izradi građe lagane za čitanje, kao i edukacija knjižničara za

rad s takvom građom i njihovim korisnicima i formiranje posebnih knjižničnih zbirki. Uz spomenutu

Strategiju, na to nas obvezuje niz međunarodnih konvencija, manifesta pa i nova Nacionalna

strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.

Suvremena knjižnica treba svojim uslugama biti na raspolaganju i darovitim učenicima. Organiziran

rad i briga o darovitoj djeci u školama bit će olakšan donošenjem novog Pravilnika o načinu

uočavanja, školovanja, praćenja i poticanja darovitih učenika u osnovnoj i srednjoj školi te uvjetima i

postupcima pod kojima učenik može završiti školu u kraćem vremenu od propisanog. Uloga je

narodnih i školskih knjižničara u stjecanju kompetencija za prepoznavanje darovite djece u suradnji s

psiholozima iz odgojno-obrazovnih ustanova i u pružanju pomoći darovitoj djeci i njihovim

roditeljima kako bi se moglo unaprijediti obrazovanje darovite djece na dobrobit njih i društva u

cjelini.

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 1.3 Kontinuirano osposobljavati

korisnike za korištenje svih vrsta izvora i Nacionalnom strategijom poticanja čitanja.)

Nadležnost: NSK, MZOS, AZOO, strukovne udruge

Provedba: MK, MZOS, AZOO, lokalna samouprava, NSK-HZK, županijske matične knjižnice,

knjižnice

Rok: 2020.; provedba trajno

Financiranje: državni i lokalni proračun, projektna sredstva, redovna sredstva


Educirani knjižničari za rad s djecom na poticanju čitanja.

Provedena nacionalna kampanja poticanja čitanja.

Uspostavljena Dječja digitalna knjižnica kao tematski portal unutar Hrvatske digitalne

knjižnice.

Provedeni programi informacijske pismenosti te programi poticanja čitanja u

tradicionalnom i digitalnom okruženju.

Studija uspješnosti korištenja građe lagane za čitanje.

Uspostavljena nova usluga – zbirka građe lagane za čitanje.

Izrađen Nacionalni program za građu laganu za čitanje.

Sustavno uključene knjižnične usluge i informacijski izvori u nastavne procese i

programe školskih knjižnica.

Sustavno uključene knjižnične usluge za darovitu djecu i mlade u rad odjela za djecu i

mlade u narodnim knjižnicama.

Educirani knjižničari za prepoznavanje darovite djece i rad s darovitom djecom.

3.6 Izgradnja jedinstvenog nacionalnog knjižničnog informacijskog sustava

Nacionalna i sveučilišna knjižnica središnja je ustanova hrvatskoga knjižničnog sustava čija je

zakonska obaveza izgrađivanje skupnih kataloga i nacionalnih baza podataka te osiguranje

preuzimanja i razmjene bibliografskih i normativnih zapisa za knjižnice u Republici Hrvatskoj.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu izgrađuje katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice koji

nudi otvoreni pristup preuzimanju cjelovitih bibliografskih podataka u ANSI/NISO Z39.50-2003

31

standardu cjelovite nacionalne zbirke Croatica te reprezentativnih zbiraka inozemnih znanstvenih i

stručnih knjiga te serijskih publikacija. Osim izgradnje najvećeg i najznačajnijeg nacionalnog

knjižničnog kataloga, Nacionalna i sveučilišna knjižnica nadzire, sudjeluje u izradi te održava kataloge

hrvatskih knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja integriranog knjižničnog sustava Buki te

skupnog kataloga knjižnica Sveučilišta u Zagrebu (http://zag.nsk.hr).

U planu je provedba analize stanja automatizacije poslovanja hrvatskih knjižnica te utemeljenje

infrastrukture/upisnika za kontinuirano praćenje stanja automatizacije knjižnica. Knjižnica će osigurati

programsku licencu za nacionalni knjižnični sustav te izgrađivati uspostavljeni nacionalni knjižnični

sustav te osnaživati zajednicu njegovih korisnika. Izgradnja sustava podrazumijeva proširenje sustava

novim knjižnicama članicama, koordiniranim nadzorom izgradnje fondova, stalno i redovito

funkcionalno unapređenje kataloga knjižnica i skupnih kataloga sustava. Osnaživanje zajednice

korisnika sustava planirano je u okviru održavanja redovitih sastanka stručnih tijela knjižničnog

sustava, zajedničkog planiranja razvoja, razvoja mrežnog portala te organizacije jednogodišnje

zajedničke konferencije knjižnica članica sustava.

U planu je implementacija sustava za objedinjeno upravljanje, pretraživanje i pronalaženje informacija

iz raspoloživih knjižničnih fondova te elektroničkih znanstvenih izvora, kao i ostalih visokokvalitetnih

globalnih informacijskih izvora. Knjižnica će koordinirati izradu Modela izgradnje objedinjenog

nacionalnog knjižničnog informacijskog sustava te Preporuka o izgradnji objedinjenog nacionalnog

knjižničnog informacijskog sustava. Temeljem izrađenog Modela u planu je provedba analize

programskih rješenja za implementaciju objedinjenog nacionalnog knjižničnog informacijskog sustava

te koordinacija implementacije programskog rješenja za objedinjeno pretraživanje i pronalaženje

informacijskih izvora.


usluge u nacionalnom knjižničnom.)

Nadležnost: NSK, MZOS, hrvatske knjižnice

Provedba: NSK-HZK, IT odjel, IKS-Povjerenstvo NSK, Povjerenstvo ZAG, hrvatske knjižnice

Preduvjeti: osigurana licenca nacionalnog knjižničnog programa

sistemski knjižničar – VSS informatičar

serverska infrastruktura

Rok: trajno

Financiranje: projektna sredstva, sredstva redovne djelatnosti, sredstva knjižničnog sustava


Povećanje broja knjižnica – članica sustava u cilju trajnog izgrađivanja nacionalnog

knjižničnog sustava.

Osnažena zajednica korisnika nacionalnog knjižničnog sustava (unapređenje mrežnog

portala i sustava za komunikaciju između članica, uspostava e-newslettera,

organizacija godišnje korisničke konferencije).

Analiza stanja automatizacije poslovanja u knjižnicama članicama te izrada upisnika

za kontinuirano prikupljanje podataka o stanju automatizacije poslovanja knjižnica

članica.

Funkcionalno unapređenje skupnog kataloga NSK i knjižnica u sustavu znanosti i

visokog obrazovanja (analiza i izrada procedure deduplikacije zapisa te izrada

smjernica za izgradnju skupnog kataloga Sveučilišta u Zagrebu te drugih skupnih

kataloga članica sustava).

Izrađen Model objedinjenog nacionalnog knjižničnog informacijskog sustava.

Izrađene Preporuke za izgradnju objedinjenog nacionalnog knjižničnog

informacijskog sustava.

Analizirana programska rješenja za implementaciju objedinjenog nacionalnog

knjižničnog informacijskog sustava.

Implementacija programskog rješenja za objedinjeno pretraživanje i pronalaženje

informacijskih izvora.

32

3.7 Potpora razvoju automatizacije knjižničnog poslovanja

Cjelovita provedba automatizacije knjižničnih poslovanja preduvjet je koordinirane izgradnje te

provedbe ciljeva cjelovitosti, dostupnosti i zaštite zbirke Croatica. Važan dio hrvatske kulturne i

znanstvene baštine izgrađuju knjižnice koje su izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja

(samostanske knjižnice i druge baštinske knjižnice), što uvelike otežava uvođenje procesa

automatizacije knjižničnog poslovanja. Kako bi se pružila podrška razvoju automatizacije knjižničnih

poslovanja za potrebe manjih knjižnica te jednostavnijih knjižničnih poslovanja, Knjižnica će

uspostaviti potrebnu infrastrukturu (računalnu i ljudsku) u provedbi i primjeni raspoloživih

aplikacijskih rješenja namijenjenih automatizaciji knjižničnog poslovanja.


knjižnični sustav i podsustave u svrhu racionalnog poslovanja knjižnica.)

Nadležnost: MZOS, MK, NSK, hrvatske knjižnice

Provedba: NSK-HZK, IT odjel, IKS

Preduvjeti: VSS informatičar programer

Serverska infrastruktura

Rok: trajno

Financiranje: projektna sredstva, redovna djelatnost


Uspostavljena računalna infrastruktura i ljudski resursi za razvoj, održavanje i

primjenu aplikacijskog rješenja automatizacije knjižničnih poslovanja za manje

knjižnice.

Razvoj programa za knjižnično poslovanje.

Izrađene Preporuke za instalaciju i korištenje programa.

3.8 Potpora razvoju Hrvatske digitalne knjižnice

U okviru svoje matične djelatnosti Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu planira unaprijediti i

programe koji se odnose na područje digitalizacije i razvoja digitalne knjižnice. U području

digitalizacije građe ključno pitanje predstavlja koordinacija odabira građe za digitalizaciju, javna

dostupnost podataka o planovima digitalizacije građe knjižnica te poticanje suradnje u provođenju

projekata digitalizacije tematskih zbirki. Koordinacija odabira osigurat će se prikupljanjem i objavom

planova digitaliziranja građe hrvatskih knjižnica u sklopu rada na Upisniku digitalnih preslika te

suradnjom s portalom Hrvatske baštinske zbirke. Drugi važan segment rada obuhvatit će

unapređivanje poslovanja knjižnica u području digitalnih knjižnica što uključuje stručnu i tehničku

potporu u procesu uspostave digitalne knjižnice, izrade i dostave metapodataka ostalim sustavima te

razvoju usluga (Mreža virtualnih izložbi). Provodit će se edukacija i izrada smjernica kao dio potpore

razvoju i povezivanju digitalnih knjižnica.

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 2.4 Unaprijediti upravljanje

knjižničnim kulturnim dobrom, Mjera 3.3 Osigurati računalnu podršku knjižnicama za digitalizaciju,

upravljanje digitalnom građom te pružanje ujedinjene usluge digitalnih knjižnica za korisnike.)

Nadležnost: MZOS, , MK, NSK, županijske matične knjižnice, knjižnice


Preduvjeti: Provedba Mjere 3.3 (3.3.2. Koordinirana nabava i razvoj sustava za upravljanje

digitalnom građom u knjižnicama); Upisnik digitalnih preslika, Portal Hrvatske

baštinske zbirke, diplomirani knjižničar u HZK

Rok: trajno

Financiranje: projektna sredstva, redovna djelatnost


Definiran model izgradnje digitalnih zbirki u različitim vrstama knjižnica –

Koordinirana digitalizacija u knjižnicama

33

Izrađene Preporuke za odabir građe za digitalizaciju i Smjernice za obradu digitalnih

preslika.

Osigurana infrastruktura za dostavu podataka o godišnjim planovima digitalizacije

građe knjižnica

Uspostavljena edukacija u sklopu modula Digitalna knjižnica i digitalizacija građe u

CSSU

Provedeni suradnički projekti digitalizacije građe.

Razvijena mreža virtualnih izložbi s ciljem okupljanja i predstavljanja hrvatske

kulturne baštine.

Praćenje statističkih podataka o digitalizaciji građe hrvatskih knjižnica (ISO 2789).

3.9 Razvoj nacionalnog Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara i Zbirke za knjižničarstvo

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koordinira radom nacionalnog Centra za stalno stručno

usavršavanje knjižničara (CSSU) te organizira i provodi strukturirani bodovani program stalnog

stručnog usavršavanja knjižničara i informacijskih stručnjaka Republike Hrvatske. Certificirani

program trajne izobrazbe namijenjen je osvježivanju inicijalno stečenih znanja i vještina nakon

visokoškolskog obrazovanja knjižničara i informacijskih stručnjaka te prijenosu i usvajanju novih

znanja. Stručni program ostvaruje se u suradnji s osnivačima Centra – Filozofskim fakultetom

Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnicama grada Zagreba i Hrvatskim knjižničarskim društvom te projektnim

partnerima. Radionice su namijenjene knjižničarima i informacijskim stručnjacima iz svih vrsta

knjižnica, dostupne klasičnom metodom kao i na daljinu. U Centru djeluje oko 60 predavača, a

godišnje se ostvaruje do 300 sati edukacije za više od 1.000 polaznika. U planu je nastavak

koordinacije nacionalnoga certificiranog programa stalnoga stručnog usavršavanja knjižničara kroz

aktivnosti koje su usmjerene prema povećanju broja radionica, polaznika i ostvarenih sati edukacije,

kao i nastavak sustavne izgradnje Zbirke za knjižničarstvo NSK.

Provedbi Posebnog cilja 2.1 pridonijet će još i uvođenje novih načina bilježenja, evidentiranja i

refleksije o iskustvima svih oblika učenja i usavršavanja knjižničara i informacijskih stručnjaka u

Republici Hrvatskoj tj. implementacija profesionalnog e-portfolia; omogućivanje veće dostupnosti

edukacije na daljinu (webinari, e-učenje) te integracija Centra za stalno stručno usavršavanje

knjižničara u sustav za obrazovanje odraslih.

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 4.2 Provoditi cjeloživotnu

izobrazbu knjižničnih djelatnika usklađenu sa suvremenim potrebama rada u knjižnici.)

Nadležnost: MK, NSK, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Odsjek za informacijske i komunikacijske

znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba

Provedba: NSK-CSSU, visokoškolska i znanstvena zajednica, knjižnice u sustavu

Preduvjeti: licenca za sustav za online učenje

Rok: jednogodišnji projekt

Financiranje: projektna sredstva, prihod od ostvarenih kotizacija, sredstva osnivača


Projektna prijava za natječaj Ministarstva kulture.

Sastanci Osnivačkog kolegija i Programskog odbora.

Utvrđenje godišnjeg programa edukacije.

Suradnja s voditeljima matičnih službi, predavačima te partnerskim institucijama.

Ažuriran portal CSSU-a.

Nabava građe Zbirke za knjižničarstvo.

Razvijen sustav knjižničarskog e-portfolija.

Razvijen sustav za webinare i učenje na daljinu.

3.10 Sustavno praćenje i razvoj knjižničnih normi

Bibliografski nadzor nad nacionalnom građom objavljenom na svim medijima temeljna je zadaća

nacionalnih knjižnica. Njome se osigurava identifikacija, sustavna nabava i obrada građe kako bi se

34

učinkovito organizirala u knjižnične zbirke, odgovarajuće pohranila i zaštitila te bila dostupna svim

zainteresiranim korisnicima. Navedene procese potrebno je provoditi primjenom odgovarajućih normi.

Prijevodima temeljnih knjižničarskih normi u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom i

Hrvatskim zavodom za norme Knjižnica je postala vodeća ustanova u Republici Hrvatskoj koja potiče

primjenu međunarodnih normi, ne samo iz knjižničarstva, već i iz područja dokumentacije,

nakladništva, mikrografije, digitalizacije itd., osobito u kontekstu razvoja semantičkog weba.

Knjižnica je i glavni je nositelj programa „Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za

katalogizaciju: 2014.-2015.“ koji se provodi unutar triju baštinskih zajednica – knjižničarske,

muzejske i arhivističke te akademske zajednice (odjeli/odsjeci informacijske i komunikacijske

znanosti). Cilj je Programa izraditi nacionalni pravilnik za katalogizaciju u kojem će se propisati uvjeti

za opis, identifikaciju i pristup jedinicama građe u knjižnicama, arhivima i muzejima. Glavni su

rezultati prve dvije faze (2014.-2015.) postavljanje teorijskog okvira za pravilnik, izrada nacrta pravila

za opis i priprema tehničke realizacije sustava za izradu, objavljivanje i održavanje pravilnika. U trećoj

fazi (2016.) planira se izrada završne verzije nacrta pravila za opis i pravila za izbor i oblik

pristupnica; analiza zadaća kataloga i postupaka korisnika u odnosu na elemente opisa i pristupnica i

njihovih odnosa, završna verzija općih dodataka pravilniku, dokument o mapiranju relevantnih

standarda i konceptualnih modela AKM zajednice; izbor nakladnika i plan objavljivanja i održavanja

pravilnika. Nakon objavljivanja pravila trajno će se provoditi njihovo održavanje.


usluge u nacionalnom knjižničnom sustavu.)

Nadležnost: NSK

Provedba: NSK-HZK, svi odjeli/odsjeci za nabavu, obradu, zaštitu i pohranu, korištenje, zbirke,

arhivistička i muzejska zajednica, akademska zajednica

Rok: trajno

Financiranje: projektna sredstva, sredstva NSK i suradnih ustanova/udruga


Uspostavljena koordinacija normativne djelatnosti u NSK.

Razvoj i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju.

Edukacija za primjenu nacionalog pravilnika za katalogizaciju.

Savjetodavna i izravna stručna pomoć knjižnicama u primjeni norma i formata.

Prijevodi međunarodnih standarda, konceptualnih modela, smjernica, načela i sl.

Završna verzija nacrta pravila za opis.

Završna verzija pravila za izbor i oblik pristupnica.

Analiza zadaća kataloga i postupaka korisnika.

Završna verzija općih dodataka pravilniku.

Dokument o mapiranju relevantnih standarda i konceptualnih modela AKM zajednice.

Plan objavljivanja i održavanja pravilnika.

3.11 Potpora razvoju znanstvene djelatnosti

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu središnja je ustanova u području kulture, znanosti i

obrazovanja koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost te znanstveno-istraživačku i razvojnu

djelatnost. U skladu s time, Knjižnica potiče i provodi znanstvena istraživanja sa zadaćom razvoja i

primjene inovacija u poboljšanje svih svojih djelatnosti te poslovnih procesa na kojima one počivaju,

razvoja i primjene usluga te razvoja knjižnica i knjižničarstva u Republici Hrvatskoj. U ostvarenju tih

zadaća, Knjižnica, kao sastavnica Hrvatskog obrazovnog i istraživačkog prostora, teži postizanju

izvrsnosti u relevantnim znanstvenim disciplinama kroz temeljna znanstvena istraživanja te

primijenjena i razvojna istraživanja u okviru samostalnih i suradnih, nacionalnih i međunarodnih,

znanstvenih i razvojnih programa i projekata kao i organizaciju znanstvenih skupova. Uz to, svojim

bogatim zbirkama i na modernim tehnologijama zasnovanim uslugama osigurava istraživanja hrvatske

baštine s ciljem očuvanja hrvatskoga nacionalnog identiteta ugrožena globalizacijskim procesima.

35

Znanstvena istraživanja i razvoj organizacijske strukture provodit će se sukladno Strateškom

programu znanstvenih istraživanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: 2015.-2020. i

Akreditacijske preporuke Agencije za znanost i visoko obrazovanje u postupku reakreditacije

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 22. rujna 2015.

(Veza sa Strategijom hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020., Mjera 4.3 Poticati istraživački rad u

knjižnicama, Mjera 4.4 Uspostaviti protok informacija i znanja u sustavu.)

Nadležnost: NSK, visokoškolska i znanstvena zajednica, strukovna udruženja i stručna tijela

Provedba: NSK-HZK, Znanstveno vijeće, doktorandi

Rok: trajno



Osnovano Znanstveno vijeće.

Značajan porast temeljnih znanstvenih istraživanja i primijenjenih znanstvenih

istraživanja.

Značajno povećanje savjetodavnih i stručnih usluga.

Povećani broj doktorskih radova i drugih znanstvenih.

Povećani postotak citiranosti radova.

Sudjelovanje na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima.

Sudjelovanje u organizaciji znanstvenog skupa.

Značajnija uključenost Knjižnice u međunarodne i nacionalne znanstvene projekte i

razvojne programe.

Promicanje u znanstvena zvanja potrebnog broja znanstvenika.

Početak suradnje knjižničara u E-znanosti (istraživanje potreba i načina podrške

knjižničnih usluga i knjižničara)

3.12 Društveno odgovorno poslovanje

Rad na modernizaciji poslovanja knjižnica je proteklih godina započela definiranjem poslovnih

procesa, izradom nove organizacije poslovanja te donošenjem niza pravilnika o poslovanju. To

predstavlja samo prvi korak u modernizaciji poslovanja i razvoju organizacijske kulture te integraciji

brige za okoliš i društvo u sustav donošenja odluka. Nedovoljna prepoznatljivost programa knjižnice,

nedovoljna podrška javnosti i društva (osobito lokalne zajednice) razvoju knjižnice te ulaganja u

kulturu i znanost poticaj su pokretanje projekata kojima će se povećati informacije o stručnim

programima NSK, utjecati na jačanje percepcije Knjižnice kao suvremene ustanove koja se bavi

očuvanjem i promicanjem baštine, ali ujedno transparentnim i etičnim ponašanjem pridonosi održivom

razvoju i dobrobiti društva.



Nadležnost: MZOS, MK, NSK

Provedba: NSK-Uprava, Odjel Zajednički poslovi

Preduvjeti: tehnički, djelatnici

Rok: trajno



Provedba nove organzacije radi postizanja ekonomičnosti i modernizacija poslovanja

te povećanje kvalitete poslovanja u skladu s europskim i svjetskim normama.

Veće ulaganje u edukaciju i usvajanje dobrih odnosa sa zaposlenicima.

Veći broj osoba u stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.

Bolja povezanost s lokalnom zajednicom kroz nastavak uključivanja volontera.

36

Program Zelena knjižnica radi postizanja energetske učinkovitosti zgrade i

smanjivanja troškova.

Uključivanja u humanitarne djelatnosti i akcije.

Documents

STRATEGIJA - NSK