Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi

Konferencija DANI HRVATSKOG OSIGURANJA 2010

14.-16. studenoga 2010. Falkensteiner Resort Borik, Zadar

Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u

trećoj životnoj dobi

Prezentacija rezultata istraživačkog projekta

Prezentiraju: prof.dr.sc. Maja Vehovec i dr.sc. Ivona Škreblin Kirbiš

2



Sadržaj

1. O istraživačkom projektu

2. Demografske promjene

3. Definiranje primjerenosti

4. Objektivni pokazatelji projekcija mirovinskih prihoda

5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu

6. Zaključak

7. Preporuke

3

Naziv projekta: Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi

Naručitelj: Hrvatska gospodarska komora

Nositelj: Ekonomski institut, Zagreb

Trajanje istraživanja: rujan - studeni 2010.

Projektni tim: Danijel NestićAndreja RadićIvona Škreblin KirbišSandra ŠvaljekIva TomićMaja Vehovec, voditeljica projekta



4

1. O istraživačkom projektu

Cilj istraživanja: Kako postići primjereni životni standard u trećoj životnoj dobi u Hrvatskoj?

□ Definirati primjerene mirovinske prihode zbog starenja stanovništva;

□ Ustanoviti kolika je odgovornost države, a kolika pojedinca u planiranju primjerenih mirovinskih prihoda.

5

2. Demografske promjene: očekivano trajanje života

Očekivano trajanje života u RH za žene i muškarce se produljuje. Žene u RH će u 2050. godini živjeti u prosjeku do 83

godine života, ali to će biti nešto kraći vijek života u usporedbi s drugim izabranim zemljama.

Izvor: DZS. Izvor: Eurostat i DZS.

68

70

72

74

76

78

80

82

84

muškarci žene muškarci žene

2020 2050

Projekcija očekivanog trajanja života pri rođenju za RH

70

72

74

76

78

80

82

84

86

88

90

Hrv

ats

ka

Bu

ga

rska

Ru

mu

njs

ka

La

tvija

Litv

a

Ma

đa

rska

Slo

vačk

a

Est

on

ija

Če

ška

Po

ljska

Ma

lta

Cip

ar

Slo

ven

ija

Očekivano trajanje života pri rođenju - 2050

muškarci žene

6

2. Demografske promjene: projekcija kretanja ukupnog stanovništva

Izvor: DZS.

Broj stanovnika Hrvatske kontinuirano se smanjuje. Takav trend je prisutan i u drugim NMS zemljama EU, a neto migracijski tokovi neće imati preveliki utjecaj.

0,0

0,2

0,4

0,6

0,8

1,0

1,2

1,4

1,6

1,8

050

100150200250300350400450500550

20

10

20

20

20

30

20

40

20

50

20

60

20

10

20

20

20

30

20

40

20

50

20

60

20

10

20

20

20

30

20

40

20

50

20

60

EU27 EU15 NMS12

u 000 000u 000 000

Projekcija kretanja ukupnog broja stanovnika u EU (2010-2060)

bez migracija migracije uključene neto migracije (desna skala)

3.400

3.600

3.800

4.000

4.200

4.400

4.600

2010 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050

u 000Projekcija kretanja ukupnog broja stanovnika u RH

(2010-2050)

Izvor: Eurostat.

7

2. Demografske promjene: udio starije populacije i omjer ovisnosti starijih

Udio starije populacije RH se u ukupnom stanovništvu povećava. Omjer ovisnosti starijih u odnosu na stanovništvo u radnoj dobi 2050. bit će manje izražen u RH u odnosu

na druge izabrane zemlje.

Broj umirovljenika u RH 2009. godine je za 55 posto veći od broja osoba starijih od 65 godina!

Izvor: DZS.

Udio mladih, stanovništva u radnoj dobi i starih u ukupnom stanovništvu - RH

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2010 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050

0-14 15-64 65+

Omjer ovisnosti starijeg stanovnišva (65+ u odnosu na 15-64) (2010-2050)

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

Slo

ven

ija

Po

ljska

Slo

vačk

a

Bu

ga

rska

Če

ška

Ru

mu

njs

ka

La

tvija

Litv

a

Ma

đa

rska

Ma

lta

Est

on

ija

Hrv

ats

ka

Cip

ar

2010 2010-2050 EU15-2010 EU15-2050

Izvor: Eurostat i DZS.

8

2. Demografske promjene: rizik od siromaštva

Stopa rizika od siromaštva starijih (65+) u Hrvatskoj značajno je veća u odnosu na EU15, NMS12 i NMS10.

Stopa rizika od siromaštva* za stanovništvo iznad 65. godine života - 2008

0

5

10

15

20

25

30

35

Ukupno Muškarci Žene

* - postotak stanovništva s ekvivalentnim dohotkom ispod 60% medijana ekvivalentnog dohotka; **-2007.

EU15 NMS12 NMS10 Hrvatska**

Izvor: Eurostat.

9

2. Demografske promjene: stope zamjene

Teoretska stopa prosječne zamjene (prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću) u RH 2009. godine iznosila je 40,61 posto.

Izvor: Eurostat.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%M

ađ

ars

ka

Po

ljska

*

Ru

mu

njs

ka

Slo

vačk

a

Est

on

ija

Če

ška

Hrv

ats

ka**

Litv

a

Ma

lta*

Slo

ven

ija*

La

tvija

Bu

ga

rska

*

Cip

ar*

*** - omjer prihoda u mirovini stanovnišva između 65. i 74. godine i prihoda od rada stanovništva između 50. i 59. godine; * -2008; **-2007.

Agregatna stopa zamjene*** - 2009

EU15

10

Primjerenost (adequacy) – ne postoji jedinstvena definicija za sve zemlje i za sva vremena. Postoji uži i širi obuhvat primjerenosti;

Mjerilo koje se smatra korisnim za mjerenje primjerenosti je neto stopa zamjene: omjer vrijednosti prve mirovine u odnosu na zadnju plaću iz

radnog odnosa;

Neto stope zamjene ovise o:

I. Održavanju razine primjerenosti mirovina iz prvog i drugog stupa što je odgovornost države uz ograničenja fiskalne održivosti;

II. Održavanju razine primjerenosti dodatnih mirovinskih prihoda iz dobrovoljne štednje što je odgovornost pojedinca u planiranju životnog

standarda za treću životnu dob.

3. Definiranje primjerenosti

11


Neto stope zamjene - OSOBA A: 25 godina

Neto plaća: 5.311 kn Neto plaća: 10.621 kn

Obavezno mirovinsko osiguranje:

- mirovina iz I. stupa: 2.492,61 kn

- neto plaća u godini umirovljenja (2050): 11.726,86 kn

Omjer zamjene iz I. stupa: 21,3%

- mirovina II. stup: 1.695,91 kn

Ukupna mirovina I. i II. stup: 4.188,52 kn

Omjer zamjene I. i II. stup: 36%

Dodatna mirovinska štednja:

- mjesečna premija životnog osiguranja od danas do

umirovljenja: 615,31 kn

Omjer zamjene: 50%


umirovljenja: 1.476,93 kn

Omjer zamjene: 70%

Obavezno mirovinsko osiguranje:

- mirovina iz I. stupa: 3.361,66 kn

- neto plaća u godini umirovljenja (2050): 23.451,59 kn

Omjer zamjene iz I. stupa: 14,3%

- mirovina II. stup: 3.911,90 kn

Ukupna mirovina I. i II. stup: 7.273,56 kn

Omjer zamjene I. i II. stup: 31%

Dodatna mirovinska štednja:



Omjer zamjene: 50%



Omjer zamjene: 70%

12


Osobe s dvostrukom prosječnom neto plaćom imaju niži ukupni neto omjer zamjene zbog ugrađenih relativno snažnih elementa solidarnosti za mirovine iz 1. stupa.

21,3% 21,6% 22,6%24,5%

35,7% 34,8% 34,8% 35,0%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

Osoba A - 25 god. Osoba B - 30 god. Osoba C - 35 god. Osoba D - 40 god.

Neto plaća - 5.311

Omjer zamjene (1. stup) u godini umirovljenjaOmjer zamjene (1. i 2. stup) u godini umirovljenja

NETO OMJERI ZAMJENE

14,3% 14,7% 16,0%18,8%

31,0% 29,9% 30,1% 30,9%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%


Neto plaća - 10.621

Omjer zamjene (1. stup) u godini umirovljenja

Omjer zamjene (1. i 2. stup) u godini umirovljenja

13


Za postignuti 50 i 70 posto neto stope zamjene sve dobne skupine svih razina primanja moraju dodatno privatno štedjeti.

DODATNA PRIVATNA ŠTEDNJA

1.6361.931

2.1932.483

3.3593.855

4.398

5.088

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000


Neto plaća - 10.621

Mjesečna premija životnog osiguranja od danas do umirovljenja - ciljana stopa zamjene 50%Mjesečna premija životnog osiguranja od danas do umirovljenja - ciljana stopa zamjene 70%

615 730 838 9751.477 1.692

1.9402.278

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000


Neto plaća - 5.311

Mjesečna premija životnog osiguranja od danas do umirovljenja - ciljana stopa zamjene 50%Mjesečna premija životnog osiguranja od danas do umirovljenja - ciljana stopa zamjene 70%

14


INFORMIRANOST

koristim us-luge

poslovnog savjetnika

preko poslodavca

putem banaka

putem In-terneta

putem novina putem rodbine i prijatelja

putem TV-a1

2

3

4

5

1.0 1.01.6

1.2

2.2 2.12.8

1.1 1.32.0 2.1 2.5 2.7 2.8

U kojoj mjeri se informirate na svaki od navedenih načina?

umirovljeni aktivni

NEMA STATISTIČKI ZNAČAJNIH SPOLNIH

RAZLIKA ZA AKTIVNE ISPITANIKE.

umirovljeni aktivni1

2

3

4

5

2.5 2.8

Koliko ste informirani o mogućim oblicima štednje za mirovinu?

RELATIVNO NISKA INFORMIRANOST I PASIVNOST U

KORIŠTENJU RAZLIČITIH KANALA INFORMIRANJA.

goto

vina

bank

ovni

dep

oziti

(šte

dnja

u b

anci)

doda

tne

nekr

etni

ne (u

ključ

ujuć

i i ze

mljiš

ta

život

no o

sigur

anje

dion

ice d

rušta

va ko

ja ko

tiraj

u na

bur

zi

stam

bena

šted

ioni

ca

inve

sticij

ski fo

ndov

i

miro

vinsk

i fond

ovi -

dob

rovo

ljni 3

. stu

p0

10

20

30

40

50

60

9.513.3 13.5

35.1 33.8 31.8

48.9

3.3 5.1 5.49.7

12.7 13.7

23.4 24.3

umirovljeni aktivni

15

INFORMIRANOST – postotak ispitanika koji uopće ne poznaju navedeni oblik

štednje


16

DOSADAŠNJA ŠTEDNJA

investicijski fondovi

mirovinski fondovi -

dobrovoljni 3. stup

dodatne nekretnine

(uključujući i zemljišta)

dionice druš-tava koja

kotiraju na burzi

stambena štedionica

osigurava-juća društva (npr. životna osiguranja)

bankovni depoziti

(štednja u banci)

gotovina0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

50%

6% 6%

14%

24%

13%

22%

43%

38%

12%15%

23% 24% 24%

39%

45% 46%

Koji su vaši dosadašnji oblici štednje?

umirovljeni aktivni

14,3% AKTIVNIH I 24,1% UMIROVLJENIH NE ŠTEDE NITI U JEDNOM OBLIKU.


Faktorska analiza pokazuje da se navedeni oblici štednje koje smo mjerili grupiraju u 3 skupine (faktora):

□ KLASIČNA ŠTEDNJA: depoziti, gotovina, (nekretnine)□ RIZIČNA ŠTEDNJA: investicijski fondovi, dionice□ CILJANA ŠTEDNJA: 3. m. stup, ž. osiguranja, stambena štedionica

Koje demografske varijable uz informiranost predviđaju dosadašnju ciljanu štednju?

□ Mlađe žene viših osobnih primanja koje su informiranije češće štede u ovim oblicima

17

DOSADAŠNJA ŠTEDNJA


18

VAŽNOST DRŽAVNIH POTICAJA

umirovljeni aktivni1

2

3

4

5

2.42.6

Koliko vam je važan državni poticaj za pojedine oblike štednje za mirovinu?

POTICAJI SU ZNAČAJNO VAŽNIJI AKTIVNIM ŽENAMA U ODNOSU NA AKTIVNE

MUŠKARCE, ALI SAMI PO SEBI NEMAJU VELIKI UTJECAJ.

ISPITANICI U PROSJEKU POZNAJU JEDAN OBLIK ŠTEDNJE ZA KOJI DRŽAVA

DAJE POTICAJE.


19

PLANIRANA ŠTEDNJA



kotiraju na burzi



dobrovoljni 3. stup

dodatne nekretnine


gotovina bankovni depoziti

(štednja u banci)


1

2

3

4

5

1.11.4

1.3 1.3

1.71.9

1.31.31.6 1.6 1.7 1.8

2.1 2.1 2.2

U kojim oblicima planirate štedjeti u idućih pet godina?

umirovljeni aktivni

AKTIVNE ŽENE ZNAČAJNO VIŠE PLANIRAJU ŠTEDJETI U OSIGURAVAJUĆIM

DRUŠTVIMA I STAMBENIM ŠTEDIONICAMA.

ISPITANICI OPĆENITO IMAJU NISKO IZRAŽENE PLANOVE ZA ŠTEDNJU.


20

PRIMJERENOST ŠTEDNJE


dobrovoljni 3. stup



kotiraju na burzi


gotovina bankovni depoziti (št-

ednja u banci)


dodatne nekretnine


1

2

3

4

5

2.52.3

2.6

3.0 2.93.1

3.0

3.5

2.2 2.2

2.5

3.0 3.0 3.1 3.1

3.7

Koje oblike štednje smatrate primjerenim za ugodan život u mirovini?

umirovljeni aktivni


21

POVJERENJE U ŠTEDNJU



dobrovoljni 3. stup


kotiraju na burzi



bankovni depoziti (št-

ednja u banci)

gotovina dodatne nekretnine


1

2

3

4

5

2.02.2 2.3

2.82.6

3.0 3.0

3.5

2.0 2.1

2.4

2.8 2.83.0 3.1

3.8

U koje oblike štednje za mirovinu imate povjerenje?

umirovljeni aktivni


miro

vinsk

i fond

ovi (

3. st

up)

inve

sticij

ski fo

ndov

i

dion

ice d

rušta

va ko

ja ko

tiraj

u na

bur

zi

stam

bena

šted

ioni

ca

goto

vina

bank

ovni

dep

oziti

(šte

dnja

u b

anci)

osig

urav

ajuć

a dr

uštva

(npr

. živo

tno

osig

uran

je)

doda

tne

nekr

etni

ne (u

ključ

ujuć

i i ze

mljiš

ta)

1

2

3

4

5

2.2 2.22.5

3.0 3.0 3.1 3.13.7

2.1 2.02.4

2.83.1 3.0 2.8

3.8

primjerenost štednje za mirovinu povjerenje u štednju

22

USPOREDBA PRIMJERENOSTI I POVJERENJA KOD AKTIVNIH

OZNAČENI SU ONI OBLICI ŠTEDNJE KOD KOJIH JE POVJERENJE NIŽE U ODNOSU NA

PRIMJERENOST ZA BAREM 0.2 BODA NA SKALI.


23

PRIMJERENOST PRIHODA

Kolika osobna mjesečna primanja smatrate primjerenim za ugodan život nakon umirovljenja?

3000

3200

3400

3600

3800

4000

4200

4400

4600

4800

43634530

umirovljeni aktivni

NEMA RAZLIKA IZMEĐU ONOGA ŠTO MISLE

AKTIVNI I UMIROVOLJENI.

Kolika osobna mjesečna primanja smatrate primjerenim za ugodan život nakon umirovljenja?

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

4506

5911

sadašnja prosječna primanja 5.000 KNsadašnja prosječna primanja 10.000 KN

PRIMJERENI OMJER ZAMJENE AKTIVNIH = 84%

PRIMJERENI OMJER ZAMJENE AKTIVNIH S

PROSJEČNOM PLAĆOM = 114%

PRIMJERENI OMJER ZAMJENE AKTIVNIH S DVOSTRUKOM

PROSJEČNOM PLAĆOM = 66%


24

U kojoj dobi treba početi štedjeti za mirovinu?15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

2524.2 24.2

umirovljeniaktivni

S kojim mjesečnim iznosom treba štedjeti za mirov-inuza mirovinu?

200

220

240

260

280

300

320

340

360

380

353367

umirovljeniaktivni


NEMA RAZLIKA IZMEĐU ONOGA ŠTO MISLE

AKTIVNI I UMIROVOLJENI.


25

umirovljeni aktivni0%

10%20%30%40%50%60%70%80%90%

100%

81%

49%

20%

51%

Što će biti vaš najvažniji prihod u mirovini?

drugo penzija

samo penzija ukupni prihodi (penzija + svi ostali)

1

2

3

4

5

1.7

2.7

1.82.3

Primjerenost prihoda za ugodan život u mirovini

aktivni umirovljeni


AKTIVNE ŽENE U MANJOJ MJERI SMATRAJU

DA ĆE IMATI PRIMJERENU PENZIJU.

POSTOJI SVIJEST ISPITANIKA O TOME DA

TREBAJU PLANIRATI DRUGE IZVORE

PRIHODA OSIM PENZIJE KAKO BI IMALI

PRIMJERENA PRIMANJA.


26

OSTALI IZVORI PRIHODA U MIROVINI

(20% umirovljenika i 51% aktivnih kojima penzija nije/neće biti glavni prihod)

dionice/inv.-fondovi

nekretnine životno osigu-ranje/3. stup/

štednja

poljoprivreda honorarni rad-10%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

4.0% 2.7% 4.0%

49.3%

40.0%

1.9%

8.3% 10.6%

20.4%

58.9%

Koji su glavni dodatni izvori prihoda u mirovini?

umirovljeni aktivni

PRILIKOM ODABIRA DODATNIH PRIHODA PRETPOSTAVLJAJU DA ĆE BITI ZDRAVI.


Kako se razlikuju oni koji štede u životnom osiguranju od onih koji ne štede u životnom osiguranju?

Više su obrazovani i imaju viša osobna primanja; Više su informirani i koriste više sve kanale informiranja osim putem

poslodavca; Važniji su im državni poticaji za odabir štednje; Planiraju više štedjeti i dalje u obliku osiguranja, te u depozitima, stambenim

štedionicama, dodatnim nekretninama; Sve oblike štednje smatraju primjerenijim načinom štednje za mirovinu osim 3.

stupa (gdje nema razlika) i gotovine (koju smatraju manje primjerenom kao štednju za mirovinu);

Imaju više povjerenja u sve oblike štednje, osim gotovine (gdje nema razlike); U većoj mjeri smatraju da će imati dostatne ukupne prihode tijekom

umirovljenja i oslanjaju se na veći broj dodatnih prihoda (pored penzije).


3,3

1,6

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

broj oblika dosadašnje štednještede u obliku osiguranja NE štede u obliku osiguranja

Kako se razlikuju oni koji štede u životnom osiguranju od onih koji ne štede u životnom osiguranju?

ISPITANICI KOJI ŠTEDE U ŽIVOTNIM OSIGURANJIMA U VEĆOJ MJERI

DIVERZIFICIRAJU SVOJU ŠTEDNJU OD ONIH KOJI NE ŠTEDE U ŽIVOTNIM

OSIGURANJIMA.


29

KOJI STAVOVI UZ INFORMIRANOST PREDVIĐAJU PLANOVE O ŠTEDNJI U

ŽIVOTNOM OSIGURANJU?

INFORMIRANOST I POVJERENJE□ Aktivni ispitanici koji su više informirani i imaju više

povjerenja u životno osiguranje kao oblik štednje, planiraju u većoj mjeri štedjeti u ovom obliku.

Zanimljivo je da ispitanikova procjena o tome koliko je životno osiguranje primjereni oblik štednje za mirovinu nije značajan prediktor njihovog planiranog ponašanja.


30

6. Zaključak

DEMOGRAFSKE PRIJETNJE STARENJA STANOVNIŠTVA:

• U RH je 2009. broj umirovljenika je bio 55 posto veći od broja stanovnika starijih od 65 godina;

• Primjerenost mirovina mjerena prosječnom teoretskom stopom zamjene u 2009. godini iznosila je 40,6 posto;

• Rizik od siromaštva stanovnika RH iznad 65. godina života već je sada znatno veći u odnosu na EU15, NMS12 i NMS10;

• Projekcije pokazuju da će se ukupan broj stanovnika smanjivati, ali će se životni vijek produžiti;

• Dio populacije u radnoj dobi će se kontinuirano smanjivati, a omjer ovisnosti starije populacije će se kontinuirano povećavati.

Održavanje primjerenosti mirovina u budućnosti ovisi o neto stopama zamjene mirovina koje se mijenjaju sa

starenjem stanovništva!

PROJEKCIJE MIROVINA IZ OBAVEZNOG MIROVINSKOG OSIG.:

za prosječnu plaću neto stopa zamjene na dan umirovljenja: - hipotetski primjeri iz I stupa: 21-24 posto - hipotetski primjeri iz I i II stupa: 34-35 posto za dvostruko prosječnu plaću neto stopa zamjene na dan umirovljenja:

- hipotetski primjeri iz I stupa: 19,7-19,9 posto - hipotetski primjeri iz I i II stupa: 31-36 posto

Neto stopa zamjene iz I i II stupa u odgovornosti je DRŽAVE.Nadogradnja neto stope zamjene odgovornost je POJEDINACA.

Razlike do neto stope zamjene od 50 i 70 posto mogu se nadograditi jedino iz privatne štednje za mirovinu!

Za primjerenost mirovinskih prihoda u trećoj životnoj dobi podjednako su odgovorne i država i pojedinac. Odgovornost nije supstitutivna već komplementarna!

31

6. Zaključak (nast.)

SUBJEKTIVNE PERCEPCIJE STANOVNIŠTVA O ŠTEDNJI ZA MIROVINU:

Veliki dio ispitanika iz reprezentativnog uzorka ne poznaje oblike štednje za mirovinu ili ih slabo poznaje. Svjesni su svoje slabe informiranosti;

Dosadašnja štednja umirovljenika i aktivnih koncentrirana je u gotovini i bankarskim depozitima, ali aktivni tome dodaju i životna osiguranja;

Diversifikaciji oblika štednje skloniji su oni koji štede u životnim osiguranjima;

Državni poticaji nisu od ključne važnosti za štednju, ali oni koji se odlučuju na štednju u životnim osiguranjima ocjenjuju ih važnim faktorom;

Primjerenim oblicima štednje za ugodan život u mirovini smatraju se: nekretnine, životna osiguranja i bankarski depoziti;

Planiranje štednje je nisko, a značajno ovisi o informiranosti i povjerenju u oblike štednje;

32


SUBJEKTIVNE PERCEPCIJE STANOVNIŠTVA O ŠTEDNJI ZA MIROVINU (nast.):

Ispitanici su svjesni potrebe za dodatnim privatnim mirovinskim prihodima, no problem je u tome što ih vide u honorarnom radu i poljoprivredi što podrazumijeva dobro zdravlje koje mogu i ne moraju imati u trećoj životnoj dobi;

Ispitanici intuitivno procjenjuju da bi privatna štednja za mirovinu trebala započeti u 24 godini s izdvajanjem od oko 360 kuna mjesečno;

Aktivni koji imaju prosječna primanja procjenjuju primjerenost prihoda u mirovini na razini osnovnih životnih troškova; Aktivni koji imaju dvostruko veća primanja procjenjuju primjerenost prihoda na sličnoj razini što znači da ih također vezuju uz osnovne životne troškove i solidarno se povezuju s ostalim umirovljenicima.

33


7. Preporuke

Kako informiranost i povjerenje predviđa planiranje štednje za treću životnu dob pretpostavlja se da bi nacionalna sustavna edukacija potakla planiranje štednje za mirovinu:

□ Primjer: budući će dodatni mirovinski prihodi mnogima tek omogućiti osnovni životni standard u mirovini preporučuje se izgradnja jednostavnog informacijskog kalkulatora na internetu na kojem svatko može izračunati svoju mirovinu!

□ Upozorenje: sustavnu edukaciju stanovništva ne bi trebala provoditi niti jedna zainteresirana strana ponuđača proizvoda!

Budući će RH biti zemlja sa sve starijim stanovništvom potrebna je također nacionalna kampanja o promjeni predrasuda o starijim radnicima (“inferiorniji”) jer će i o njihovoj zaposlenosti ovisiti blagostanje cjelokupnog društva;

Treći mirovinski stup nije zadobio povjerenje stanovništva, pa se predlaže da se ispitaju i uklone slabosti koje su na to utjecale.

34

Documents

Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi