STARENJE – proces tijekom kojega se događaju promjene u funkciji dobi.

STAROST - razdoblje u životnom vijeku čovjeka.

PSIHOLOGIJA STARENJA – dio razvojne psihologije

ili psihologije životnog vijeka.

STARENJE NARODA (demografsko) i STARENJE POJEDINCA – razlikujemo ih u proučavanju.

Primarno starenje (fiziološko starenje ili senescencija) - normalni, fiziološki procesi koji su određeni unutarnjim, biološkim čimbenicima, neizbježni su i posljedica su sazrijevanja ili protoka vremena (npr. menopauza u žena).

Sekundarno starenje (patološko starenje) - patološke promjene i opadanje s godinama koje je posljedica vanjskih čimbenika, uključujući bolest, okolinske utjecaje i ponašanje (npr. utjecaj buke na slabljenje sluha)

STAROST NARODA – KRITERIJI UJEDINJENIH NARODA:

STAROST NARODA UDIO OSOBA 65+

MLADI NAROD - MANJE OD 4%

ZRELI NAROD - 4% - 6%

STARI NAROD - 6% - 10%

VRLO STARI NAROD - VIŠE OD 10%

2001. - ukupno stanovnika u Hrvatskoj:

4.437.460

2001. 65+ : 15,7%

60+: 21,89%

1991. – udio spolova među 65+:

Muškaraca 37,1%

Žena 62,9%.

Jutarnji list

POPIS STANOVNIŠTVA 2011

ŠOKANTNO Hrvati su postali nacija starih ljudi: Imamo puno više staraca nego djece!

• Hrvatski građani u posljednjih su 60-tak godina ostarili za čak 11 godina:

prosječni stanovnik Hrvatske prema Popisu 2011. godine ima 41,7 godina -

Hrvatska se svrstala među zemlje duboke starosti!

• Udio stanovnika starijih od 65 godina prvi je puta nadmašio udio djece do 14

godina

• Svaka 5 žena u HR starija je od 65 god., te ih ima 144.722 više nego djevojčica

mlađih od 14 godina.

1971. 1981. 1991.

Žene: 72,33 74,15 75,95

Muškarci: 65,65 66,64 68,59

Razlika između

Ž i M

6,68 7,51 7,36

Očekivano trajanje života (u godinama)

u trenutku rođenja:

• Očekivano trajanje života žena je konstantno duže

Nasljeđe

Spol

Uvjeti okoline (klima, zagađenost)

Ishrana (nemasna, zdrava preharana)

Tjelesna aktivnost

Umjereno pijenje alkohola i ne pušenje

Zdravlje

Prilagodljivost i dobra sposobnost suočavanja sa stresom

KOŠTANO MIŠIČNI SUSTAV atrofija mišića

smanjena snaga i tonus mišića

krhkost kostiju – osteoporoza

degenerativne promjene u zglobovima – upale

smanjena elastičnost ligamenata, tetiva i zglobova

KOŽA smanjena elastičnost – bore

promjena rasporeda masnog tkiva

staračke pjege

gubitak kose

sijeda kosa

živčani sustav (odumiranje stanica, usporenost)

krvožilni sustav (srce, žile, tlak)

dišni sustav (kapacitet pluća)

mokraćni sustav (filtriranje, učestalost)

probavni sustav (aktivnost, apsorpcija)

sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem (hormoni)

imunološki sustav slabi, autoimune reakcije jačaju

spolni sustav (razlika žene-muškarci)

metabolizam (usporen)

JEDNOSTAVNO VRIJEME REAKCIJE

Najkraće oko 18 godina, usporava se iza 40 godina

Duže za vidne nego za zvučne podražaje

Veća izloženost nesrećama

SLOŽENE REAKCIJE

Opće opadanje brzine zbog:

Slabije oštrine osjetila

Sporije provodljivosti impulsa kroz periferne živce

Sporije obrade u mozgu

Usporenje se kompenzira povećanom pažnjom

Prvo opadaju temeljne vještine, prve stečene u djetinjstvu

Sljedeće opadaju vještine svakodnevnog života – samozbrinjavanje

Procjena funkcionalne sposobnosti – procjena (ne)ovisnosti

OSJETILO VIDA:

Suženje otvora zjenice

Smanjena sposobnost akomodacije očne leće

Očna mrena

Suženje vidnog polja

OSJETILO SLUHA:

Slabi iza 40 godina

Okoštavanje zglobova 3 koščice u srednjem uhu

Slabija čujnost visokih tonova

Slabo razumijevanje govora

Slabija čujnost u uvjetima buke

Zujanje u uhu

Iza 50 godina slabi osjetilo za ravnotežu – vrtoglavice

OSJETILA OKUSA I MIRISA:

Opada broj osjetnih kvržica na jeziku

Iza 70 godina smanjena osjetljivost za četiri okusa

Slabija mirisna osjetljivost

OSJETILO DODIRA:

Opada iza 50 godina

Opada različitim tempom na različitim dijelovima tijela

Jače smanjen osjet vibracija na stopalima, nego na ruci

Osjet boli – prag boli veći, povećava se tolerancija na bol

Promjene u ostarjelom mozgu:

nakon 50 godina smanjuje se prostor koji mozak zauzima u lubanji

nakon 60 godina povećava se volumen cerebro-spinalne tekućine

broj neurona se smanjuje, procjene od 15% do 57%

mozak sa starenjem ipak zadržava znatnu plastičnost i prilagodljivost

Pamćenje

Učenje

Inteligencija

Pamćenje je sposobnost zadržavanja i dosjećanja ranije usvojenih sadržaja.

Kratkoročno pamćenje - pamćenje sadržaja ne toliko važnih da bi ih bilo potrebno duže zadržavati, ali potrebnih za neku trenutnu aktivnost, npr. neki novi telefonski broj.

Dugoročno pamćenje - trajno zapamćivanje bilo namjerno naučenih bilo slučajno doživljenih sadržaja.

PROMJENE U KRATKOROČNOM PAMĆENJU:

Potreban veći broj ponavljanja.

Potrebno duže vrijeme za pamćenje (retenciju).

PROMJENE U DUGOROČNOM PAMĆENJU:

Prepoznavanje (rekognicija) – nema promjena.

Dosjećanje (reprodukcija) – teškoće

pretraživanja, potrebno duže vrijeme, praznine u

pamćenju.

Učenje je relativno trajna promjena

ponašanja koja nastaje uslijed iskustva.

Učenje olakšava:

Intrinzična motivacija

Ponavljanje

Iskustvo

Učenje otežava:

Nedostatak motivacije

Smanjena brzina učenja

Poteškoće pamćenja

Inteligencija je složena sposobnost snalaženja

u novim situacijama i rješavanja problema.

Fluidna inteligencija (sposobnost apstraktnog rezoniranja) opada od srednjih godina, kao posljedica biološkog opadanja cns-a (nasljeđe, bolesti, povrede, stil života)

Kristalizirana inteligencija (stečene informacije i verbalne sposobnosti) raste s godinama, kao posljedica učenja i iskustva (obrazovanje, socijalizacija, mentalna aktivnost)

Razini inteligencije u mladosti

viša inteligencija u mladosti – viša i u starosti

Stupnju obrazovanja

više obrazovanje – viša inteligencija u starosti

Vrsti inteligencije

perceptivna brzina – opada, verbalna i numerička

inteligencija – raste

Razini mentalne aktivnosti

veća aktivnost, viša inteligencija.

Obrazovanje - pozitivno korelirano s rezultatima u testovima inteligencije i pamćenja.

Rad – djeluje poticajno na kognitivne sposobnosti u starosti.

Zdravlje i tjelovježba – održavaju kognitivne sposobnosti.

Terminalni pad - značajno opadanje kognitivnih sposobnosti do 5 godina prije smrti.

BRAČNI ODNOSI

Osamostaljivanje djece, odlazak u mirovinu, supružnici više vremena provode zajedno.

Više se oslanjaju jedan na drugoga. Onaj zdraviji preuzima brigu na sebe.

Prilagođavaju uloge - ravnopravniji, nestaje tradicionalna podjela kućnih poslova na muške i ženske – tko može, taj radi.

Ako su bračni odnosi dobri - prevladava osjećaj prijateljstva i iskrenosti, poštovanja i ljubavi.

Suprotno vjerovanjima, mnogi ljudi u sedamdesetim i osamdesetim godinama ostaju spolno aktivni.

Stariji ljudi koji žive u braku jesu sretniji, zdraviji i žive duže od razvedenih ili udovaca iste dobi.

Djeca su najvažniji izvor socijalne podrške.

Emocionalna podrška starijim roditeljima znači

mnogo više od financijske podrške.

Kad treba, osobnu njegu i pomoć najčešće pružaju

žene u obitelji: supruga, kćer, snaha.

Muškarci obično pomažu u nabavci, prijevozu,

financijski …

Veća je vjerojatnost za starije ljude bez djece da će

živjeti sami ili u ustanovi.

Sve je učestalija pojava da o starim roditeljima skrbe

stara djeca (npr. roditelj 85, dijete 65).

Uloga bake ili djeda dodaje novu pozitivnu dimenziju

životima starijih osoba. Ona predstavlja:

biološku obnovu - biološki kontinuitet u budućnosti.

emocionalnu ulogu - priliku da budu bolji kao bake

ili djedovi nego što su bili kao roditelji.

ulogu učitelja - odnosno izvora iskustva.

proširenje vlastite ličnosti - kroz unuke mogu

ostvariti one životne ciljeve koje nisu ostvarili sami, a

ni njihova djeca.

ODNOSI S ROĐACIMA

Stariji ljudi obično održavaju veze s rođacima, ovisno

o prostornoj blizini i emocionalnoj bliskosti.

Većina današnjih starijih ljudi ima braću ili sestre. To

je jedini obiteljski odnos koji može trajati čitav život.

ODNOSI SA SUSJEDIMA I PRIJATELJIMA

Prijatelji i susjedi važni jer mogu brže od obitelji

priskočiti u pomoć starijoj osobi s obzirom na

prostornu blizinu (susjedi) i s obzirom na učestalost

susreta (prijatelji).

Smrt supružnika izaziva jaki stres i zahtijeva velike adaptacijske napore

Češće su žene udovice, jer duže žive i rjeđe stupaju u novi brak – siromašnije!

Stadiji tugovanja:

1. stadij tuposti, nevjerice

2. stadij čežnje, protesta i traganja za umrlom osobom

3. stadij apatije i dezorganizacije aktivnosti

4. stadij organizacije vlastitog života.

POZITIVNI VIDOVI : slobodno vrijeme nema rutine odlaska na posao može učiniti odlagane stvari može se posvetiti ljudima,

interesima stalni prihod

PRILAGODBA NA UMIROVLJENJE OVISI O: zdravstvenom stanju financijskom stanju spolu interesima izvan posla vrsti prijašnjeg posla općim uvjetima života pripremljenosti

NEGATIVNI VIDOVI:

smanjeni prihodi

gubitak samopoštovanja

gubitak socijalnih kontakta s ljudima na poslu

nedostatak obaveza

gubitak socijalnog statusa i uloge te osobnog identiteta - nepripadnost prijašnjoj socijalnoj grupi

Predumirovljenje - zaposlena osoba shvaća da se umirovljenje približava i da bi se trebalo pripremati

Medeni mjesec - neposredno nakon odlaska u mirovinu, osjećaj euforije zbog nove slobode i mogućnosti

Razočarenje - mnoge aktivnosti gube privlačnost, zbog nerealnih očekivanja.

Reorijentacija - osoba razvija realističnije alternative i često uspostavlja nove aktivnosti

Stabilnost - umirovljenik je svjestan svojih mogućnosti i ograničenja

Uloga bolesnika - ako se umirovljenik teže razboli, preuzima drugu ulogu.

U starosti nema velikih promjena u crtama ličnosti - održavaju se crte iz mlađe dobi, učvršćuju se i postaju izraženije.

ZRELA LIČNOST:

usmjerena na druge ljude

prihvaća promjene

tolerantna

povjerljiva

dobro prilagođena

razmišlja dugoročno

Dob Razvojna razdoblja:

Teorija životnog ciklusa (Levinson)

60-65 Prijelaz kasne odrasle dobi

65+ Ulaz u kasnu odraslu dob (starost)

Psihosocijalna teorija (Erikson):

60+ Integritet nasuprot očaju

IZVANINSTITUCIONALNA SKRB (OTVORENA)

Usluge u kući starije osobe: npr. dostava obroka,

nabavka hrane, pomoć u kući, liječenje i njega u

kući, radno-terapijske, kulturne i rekreativne, pravne,

obrazovne, vjerske i socijalne usluge.

INSTITUCIONALNA SKRB (ZATVORENA)

Ustanove za trajni smještaj i zbrinjavanje: domovi za

starije i nemoćne osobe, za smještaj odraslih osoba

s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem te duševnih

bolesnika

Ustanove za kraći smještaj: gerijatrijske bolnice i

odjeli

Načini suočavanja sa stresom nisu drugačiji nego

u mlađih osoba, a pomaže im bogato životno

iskustvo.

Jaki stresovi mogu ubrzati opadanje tjelesnih i

kognitivnih sposobnosti pa čak i povećati

morbiditet i mortalitet starijih.

Poticati samozbrinjavanje uz pomoć očuvanih sposobnosti.

Pomoći da održe kontrolu nad vlastitim životom i sami donose odluke.

Pružiti im osjećaj zaštite i sigurnosti.

Poticati neovisnost, ali pomoći ovisnima.

Poštivati njihovo iskustvo i njihovu različitost.

Pružiti socijalnu i emocionalnu podršku.

Omogućiti dostojanstvenu smrt poštivajući osobnost do kraja.