27
Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Mira Klarin Studenti: Monika Kralj Hrvoslav kristić Mostar, svibanj 2015. Starost, umiranje, tugovanje

Starost Umiranje Tugovanje

Embed Size (px)

DESCRIPTION

psihologija starenja

Citation preview

Starost, umiranje, tugovanje

Nositelj kolegija:prof. dr. sc. Mira KlarinStudenti:Monika KraljHrvoslav kristi

Mostar, svibanj 2015.

Starost, umiranje, tugovanjeUVODStarenje - prirodan i ireverzibilan fizioloki proces

etiri procesa starenja: kronoloko starenje,bioloko starenje, psiholoko starenje i socijalno starenje

Kronoloko starenje nije istovjetno s biolokim starenjem

UVODPrimarno ili fizioloko starenje:oekivani proces koji je odreen unutarnjim, biolokim imbenicima koji su neizbjeni i posljedica su sazrijevanja ili protoka vremena

Sekundarno starenje:progresivna, ireverzibilna oteenja i promjene koja su posljedica vanjskih imbenika, ukljuujui bolest, utjecaje okoline i ponaanje

UVODDvije negativne konotacije starenja:propadanje, slabljenjestarost

Starost se definira prema:kronolokoj dobisocijalnim statusima umirovljenjefunkcionalnom statusu stupanj sposobnosti

po definiciji UN-a, starost nastupa iza 65-e godine ivota

STAROSTposljednji stadij ivota odraslog ovjeka

danas veina ljudi moe oekivati da e doivjeti kasne godine

starost moe obuhvaati i do treinu ivotnog vijeka, te se esto naziva treom ivotnom dobi

razlikovanje normalnog , patolokog i optimalnog starenja

STAROSTiako se uestalost bolesti poveava s porastom dobi, tjelesno i duevno opadanje nisu nune popratne pojave normalnog starenjaproblem smanjenja neovisnosti i strah od ovisnosti o drugimapsiholoko starenje:smanjena dobrobitgubitak kontrolesmanjeno samopotovanje

STAROSTPodjela razdoblja starosti:mladi-stari: 65.-75. godinestari-stari: 75.-90. godinenajstariji-stari: iznad 90. godine

Tri faze starosti:prva faza: promjene u karakteru ovjekarastresenost, slaba koncentracija, brzo zamaranje usljed obavljanja jednolinih radnji, problemi sa spavanjem, neoekivani emocionalni padovi i usponi, razdraljivost, plaljivost i agresivnost, loe raspoloenje, depresija, nesanica, pojava nekontroliranog straha, slabljenje pamenja

STAROSTDruga faza: promjene u tjelesnom izgledupromjene strukture koe, kose i noktiju

Trea faza: promjene tjelesne figure, oteenja organizma, pojava bolesti

Emocionalni ivot starih obiljeavaju:rigidnost emocijamanje su raznovrsne i manje prilagoene emocionalne reakcijenegativizam, razdraljivost, redukcija motivacijeSTAROSTlinost u ovoj dobi ovrava-okotava

struktura linosti bitnije mijenja u odnosu na strukturu linosti perioda zrelostiEgoistini su postali jo egoistiniji

javljaju se neki psihosocijalni problemi:problemi adaptacije linosti usamljenost i samoaosjeaji naputenosti, praznine, preokupiranost vlastitom linou, povuenost

STAROSTErikson (1982) - starost je stadij ivota u kojem pojedinac pokuava dovesti u ravnoteu potragu za ego-integritetom, kojeg prati osjeaj oaja. Iz tog sukoba proizlazi mudrost.

Negativne emocije koje se javljaju u ovom ivotnom periodu, djelomino su posljedica ogranienja tjelesne i psihike energije osobeSMRT I GUBITAKstara dob kao prirodni bioloki kraj ivota

ukljuuje gubitak, kraj osobnog identiteta, gubitak samoga sebe

u usporedbi s mlaim osobama, starije osobe ee razmiljaju o smrti, ali je se manje bojestare osobe su socijaliziraneda oekuju smrt i pripreme se za nju, emocionalno i financijskiProces umiranjastraniji od same spoznaje da e ivot zavriti

od umirue se osobe oekuje da se pretvara kako je poboljanje na dohvat ruke, da preputa odluke o tretmanu drugima, te govori samo o neutralnim temama ili o neposrednoj budunosti

svrha ove uloge da zatiti preivjele Kako umiremo?veina kae da eli umrijeti dostojanstveno:

brzi kraj bez agonije u snu ilibistrog uma u posljednjim trenucima ivota

blaga smrt kod 20% ljudinenamjerne povrede su vodei uzrok smrti u djetinjstvu i mladenakoj dobi, a kardiovaskularne bolesti i rak u odrasloj25% ljudi doivi naglu smrt (najee nakon sranog ili modanog udara)ostalih 75% umire polagano (najee rak ili kronine bolesti)

Kako umiremo?umiranje se dogaa u tri faze:

Faza agonije: soptanje i grenje miija u prvim trenucima u kojima tijelo vie ne moe odravati ivot

Klinika smrt: kratko razdoblje u kojem prestaje funkcioniranje srca, cirkulacije, disanja i mozga, ali je oivljavanje i dalje mogue

Smrt: osoba prelazi u stanje trajne smrti bez mogunosti oivljavanjaKako umiremo?smrt nije dogaaj koji se zbiva u jednoj vremenskoj toki, nego je to proces kod kojeg organi prestaju funkcionirati u sekvencamau prolosti, smrt su oznaavali prestanak rada srca i disanjadanas se kao kriterij koristi modana smrtKako umiremo?odgovarajua smrt:ona koja ima smisla s obzirom na obrazac ivljenja i vrijednosti pojedinca, a u isto vrijeme uva ili ponovno uspostavlja znaajne odnose, te, koliko je to mogue, osloboena patnjeideja o idealnom procesu umiranja:odravanje osjeaja identiteta ili unutranjeg kontinuiteta s prolourazjanjavanje znaenja vlastitog ivota i smrtiodravanje i poboljavanje odnosa s drugimapostizanje osjeaja kontrole nad vremenom koje je ostalosuoavanje i priprema za smrtsuoavanje i priprema za smrtKako umiremo?neki od vanijih utjecaja na to kako ljudi odlaze:priroda bolestistil suoavanja povezan s linou osobeponaanje lanova obitelji i zdravstvenih radnikaduhovnost, religioznost i kultura

prije, veina smrti se dogaala kod kuedanas, veina ljudi umire u bolicama ili starakim domovima

Teorije umiranjaKuebler-Ross predlae podjelu na 5 stadija umiranja:Poricanje:osoba porie ozbiljnost situacije kako bi pobjegla od blizine smrti samozatitna funkcija poricanjaomoguava pojedincu da se posveti aktivnostima koje voli, i da se suoava s boleu tempom koji mu odgovara

Ljutnja ili bijes:spoznaja da je vrijeme na raspolaganju kratko, izaziva ljutnju na to to osoba mora umrijeti, a da nije imala prilike uiniti sve ono to je eljelaosobu mue pitanja poput: Zato ja? Zato sada?

Teorije umiranjaCjenjkanjeuviajui neizbjenost smrti, umirua osoba pokuava pretjei smrt cjenkajui se za jo malo vremenaSamo da doivim ... i onda mogu mirno umrijeti.

Faza depresijeosoba postaje depresivna zbog nadolazeeg gubitka ivotasmrt se percipira kao neizbjena,a beznadna tuga je priprema za petu i konanu fazu

Prihvaanjestanje smirenosti u vezi s nadolazeom smruposljednji tjedni ili dani ivotapovlaenje od drugih, izuzev nekoliko najbliih osoba

Teorije umiranjaSchneidman smatra da smrt postavlja dvije vrste tereta: osoba se mora pripremiti za vlastitu smrt osoba se mora suoiti sa smru voljenih osoba

Pattison oznaava razdoblje umiranja kao novi ivotni stupanj, interval ivljenje-umiranje s 3 faze: faza akutne krizefaza kroninog ivljenja-umiranjaterminalna fazaPravo na smrtumjetno izazvanje smrti razne kontroverzeeutanazija - umjetno okonavanje ivota osobe koja pati od neizljeive bolestiPasivna eutanazija - uskraivanje ili prekid lijeenja, koje odrava beznadno bolesnu osobu na ivotumedicinska uputu ODLUKA O IVOTUopunomoenik za zdravstvenu skrbDobrovoljna eutanazija - lijenik ili neko drugi, pokorava se zahtjevu bolesnika, da umre prije prirodnog konca ivotaPotpomognuto samoubojstvo - osoba dobije strune savjete o tome kako izvriti samoubojstvo

TUGOVANJEOaloenost - doivljaj gubitka voljene osobe usljed njene smrtiNa gubitak reagiramo tugom intenzivnom tjelesnom i psihikom neugodomProces tugovanja moe se odvijati na dva naina: izbjegavanjesuoavanjePrema dvoprocesnom modelu suoavanja s gubitkom, uinkovito suoavanje ukljuuje:osciliranje izmeu suoavanja s emocionalnim posljedicama gubitkausmjeravanje na ivotne promjene koje pruaju privremenu distrakciju i olakanje od bolnog tugovanja

22TUGOVANJEnakon iznenadne i nepredvidive smrti, izbjegavanje moe biti osobito naglaeno, a suoavanje visoko traumatino, jer su ok i nevjerica vrlo intenzivni

produljena oekivana smrt omoguuje oaloenoj osobi vrijeme u kojem moe anticipirano tugovati

TUGOVANJEgubitak djece najtei je gubitak s kojim se odrasla osoba moe suoitiodrasli koji tuguju zbog gubitka intimnog partnera, nakon razdoblja intenzivnog tugovanja, esto uspijevaju ivot vratiti u normaluljudi koji doive nekoliko smrti bliskih osoba odjednom ili u kratkom vremenskom razmaku, mogu patiti od preoptereenja tugovanjemTUGOVANJEsuut i razumijevanje su dovoljni veini ljudi da bi se oporavili od tugegrupe za samopomoterapija u tugovanju

ZAKLJUAKStarenje je prirodan i ireverzibilan fizioloki proces trea ivotna dob mladi-stari, stari-stari, vrlo-stari odnosno najstariji-staridostojanstveno umiranjeSmrt nije dogaaj koji se zbiva u jednoj vremenskoj toki, nego je to proces5 stadija umiranja: poricanje, bijes, cjenkanje, depresija i prihvaanje Eutanazija, OaloenostTugovanje Suut i razumijevanje, terapija u tugovanju.

Hvala na panji!