Author
miron
View
43
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Egzistencijalna pitanja, tugovanje i ožalošćenost u palijativnom zbrinjavanju Dr Erna Haraldsdottir. Duhovna podrška – CILJEVI. Do kraja ove sesije, učesnici će biti u stanju da: bolje razumeju neophodnost duhovne podrške kao suštinskog dela palijativnog zbrinjavanja - PowerPoint PPT Presentation
Egzistencijalna pitanja, tugovanje i oaloenost u palijativnom zbrinjavanju
Dr Erna Haraldsdottir
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#1Duhovna podrka CILJEVIDo kraja ove sesije, uesnici e biti u stanju da:bolje razumeju neophodnost duhovne podrke kao sutinskog dela palijativnog zbrinjavanja bolje razumeju pojam totalnog bola i duevne patnjepostavljaju odgovarajua pitanja iz sfere duhovnog ivota i bolje procene duhovne potrebe pacijenataprue bolju duhovnu podrku pacijentimaRazvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#2Duhovna podrka je vaan deo palijativnog zbrinjavanja Duhovna osnova zbrinjavanja u hospisima je od kljunog znaaja, a duhovna podrka je sutinski pojam koji je Sisili Sonders, zaetnica hospis pokreta, uvela kada je razvila novi i bolji nain zbrinjavanja umiruih pacijenata ezdesetih godina prolog veka
Od tada se duhovna podrka smatra sutinskim delom palijativnog zbrinjavanja
Sisili Sonders je pojam duhovnih potreba posmatrala ire i naglaavala da se on ne odnosi samo na veru u religijskom smisluRazvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#3Duhovna podrka podrazumeva da Vam je do nekoga stalo Duh se definie kao ivotni, odnosno vitalni princip oveka. Otuda duhovno oznaava sutinu linosti, ono to ona jeste
Vani ste zato to ste to Vi, i vani ste do kraja svog ivota. Uiniemo sve ne samo da Vam pomognemo da spokojno umrete, ve i da do smrti stvarno ivite.Sisili Sonders (Cicely Saunders) Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#4Duhovna podrka vs. verske potrebeVerske potrebe se zadovoljavaju u kontekstu zajednikih religijskih uverenja, vrednosti, obreda (liturgije) i naina ivota u verskoj zajednici. Duhovna podrka se obino prua kroz lini odnos dvoje ljudi, potpuno je usmerena na linost i ne pretpostavlja nikakva lina uverenja ili ivotnu orijentaciju. Duhovne potrebe i njihovo zadovoljavanje ne moraju da budu povezani sa verom. Verske potrebe se u svom najboljem vidu uvek zadovoljavaju duhovnou. (Gordon & Mitchell, 2004)Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#5Duhovna podrka vs. verske potrebeDuhovna podrkaZadovoljavanje verskih potrebaRazvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#6Duevni bol Bolest i skora smrt mogu dovesti do potpunog gubitka integriteta linosti Totalni bol, nita nije kako treba.
Egzistencijalna pitanja, koliko vredi moj ivot?
Teka oseanja, krivica, bes, oajanje
Potraga za oprotajem, pomirenjem, nadom, spokojemRazvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#7Duhovna podrka: Voditi rauna o unutranjem ivotu pacijenta Pri zbrinjavanju pojedinca koji trpi bol, pokuavamo da mu zbrinemo i telo, i porodicu i unutranji ivot.
Cicely Saunders, 1988.
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#8
Nalaenje smisla
Nalaenje smisla i sagledavanje smisla sopstvenog ivota je kljuni element za opstanak ljudi. Frank V (1994) Zato se niste ubili traenje smisla ivljenja, arko Albulj, Beograd.(naslov originala: Viktor Frankl, Mans Search for Meaning)
Nalaenje smisla kroz: Religijski okvirNalaenje smisla ivota, otkrivanje ta je u linom ivotu vanoRazvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#9Razmiljanjeta Vaem ivotu daje smisao?Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#10ta je duhovna podrka? Odgovarati na jedinstvene potrebe svakog pojedinca, prihvatati spektre sumnji, uverenja i vrednosti, kakvi god da su.
Biti prisutan i sluati
Biti svestan da je pacijent linost
Sluati kako pacijent pripoveda o svom ivotuRazvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#11Neka korisna pitanja ta Vam je najvanije? ta Vam pomae da prebrodite teke trenutke? Imate li veru koja Vam pomae da ivotu date smisao? Da li se ikada molite? Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#12Pitanja koja e pacijenti moda postaviti ta e se desiti kada umrem? Postoji li zagrobni ivot? Zbog ega sam se razboleo/la? Da li me je stigla neka boja kazna? Kakvu je vrednost imao moj ivot?
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#13Duhovna podrka Delotvorna duhovna podrka se postie kroz brian odnos, gde pacijent doivljava zdravstvenog radnika kao nekoga kome moe da poveri svoje potrebe, nadanja, strahove, bol i patnju.
Sluati prie pacijenta.Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#14Pruanje duhovne podrkeKada pruamo duhovnu podrku pacijentu manje se oslanjamo na nae strune vetine i znanja, a vie na ono to znamo kao ljudi. Gradimo odnos poverenja i saoseajnosti koji oslikava ljudsku povezanost dve osobe.Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#15Tugovanje i oaloenost CILJEVIDo kraja ove sesije uesnici e biti u stanju da:definiu gubitak voljene osobe, tugovanje i oaloenostdiskutuju o emotivnim reakcijama na gubitakopiu obiaje povezane sa smrurazgovaraju o pruanju podrke ljudima koji su pretrpeli gubitak
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#16Aktivno zbrinjavanje(leenje)Palijativno zbrinjavanje DijagnozaSmrtModel palijativnog zbrinjavanja TugovanjePalijativno zbrinjavanje Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#Iskustvo tugovanjaTugovanje je bolno, ali skoro univerzalno iskustvo. Postoje velike razlike u sadraju, kvalitetu, intenzitetu i trajanju tugovanja meu pojedincima i meu kulturama. Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#DefinicijeGubitak: Stanje u kome ste izgubili nekog bliskogTugovanje:Mentalno stanje izazvano smru bliskog prijatelja ili srodnika, koje olakava dvostruki zadatak savladavanja i prihvatanja te injenicePrilagoavanje odnosa prema preminulom Potpuno uestvovanje u ivotu, bez preminule voljene osobeOaloenost: Bihevioralna manifestacija tugovanjaRazvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#Tugovanje je sastavljeno od meovitih oseanjaBolnaTuga zbog gubitkaAnksioznost zbog brige kako e se snai Krivica to se ne ini dovoljno i to se ostaje u ivotu Ljutnja na druge to ne ine dovoljno ili to im nije dovoljno staloStid zbog oseaja ranjivosti i nekontrolisane emocionalnostiPrijatnaUivanje u priseanju na srena vremena ili vedre dogaaje Ponos to se potuje preminuli Toplina u priseanju na bliskost Olakanje zbog skinutog teretaRazvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#Prolazak kroz bolni proces tugovanja je put ka prihvatanju gubitka(PC Toolkit)Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#Reakcije na tugovanjeok ili nevericaBol i teka patnjaLjutnjaTraganje za izgubljenom osobomDepresija, zamor, gubitak interesovanja za ivotPrihvatanje i planiranje budunosti
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#Lindermann1944.Parkes1975.Bowlby1981.Worden1991.okUtrnulostUtrnulostPrihvatanje gubitkaAkutna oaloenostTraenje/ udnjaTraenjeProlazak kroz period tugovanja i bola zbog gubitka ReavanjeDepresijaDezorganizacija i oajPrivikavanje na ivot bez preminulogOporavakPrilagoavanjeReinvestiranje u novi ivotTeorije tugovanjaRazvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#23Razmiljajte o jednoj osobi iz scenarija u nastavku, zamislite kako se osea i razgovarajte o tome
Ana ima 32 godine i troje dece uzrasta izmeu 5 i 15 godina. Udata je i ima mlau neudatu sestru sa kojom je jako bliska. Pre nekoliko nedelja Ani je dijagnostikovan tumor na mozgu i reeno je da je u odmakloj fazi i da nema leka. Lekar je Anu otpustio iz bolnice da umre kod kue.Grupa 1 razmilja o AniGrupa 2 razmilja o njenoj sestriGrupa 3 razmilja o njenoj petnaestogodinjoj keriRazvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#Normalno tugovanje zbog gubitka voljene osobe 8090% ljudi ima normalno iskustvoPatnja s vremenom slabiOaloeni: Postepeno prihvata gubitak Ponovo uspostavlja vezu sa sopstvenim ivotom u odsustvu preminulog Odrava samopotovanje i oseaj svrhe Nastavlja da bude produktivan I dalje osea talase tuge posebno oko godinjica i drugih prilika koje ga podseaju na preminulogRazvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#Istraivanja tugovanja zbog gubitkaNema jasno odvojenih stadijuma Osoba koja je pretrpela gubitak doivljava intenzivnu patnju na razliite naine (al i enja, neverica, bes, depresivno raspoloenje) Ova patnja vremenom slabi Ljudi se mnogo razlikuju u nainu na koji oseaju i ispoljavaju intenzivna oseanja posle smrti voljene osobe.Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#Nenormalno tugovanje zbog gubitka voljene osobeNemogunost prilagoavanja na gubitakNemogunost uspostavljanja ponovne veze sa sopstvenim ivotomPoveani rizik od pojave sloenog tugovanja, teke depresije, suicidalnih misli i zdravstvenih problema.Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#Faktori rizika za abnormalno tugovanjeLoa socijalna podrkaIstorijat psihikih problema Istorijat anksioznosti usled odvajanjaJaka patnja u trenutku smrti voljene osobeNeoekivana smrt odsustvo pripremeDrugi vei stresogeni faktori Osoba je bila zapostavljana u detinjstvuSmrt detetaRazvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#Podrka pre smrtiProceniti raspoloive resurse za savladavanje situacije i ranjivost blinjihDobra komunikacija izmeu pacijenta, porodice i medicinskog osoblja je veoma vanaOkolnosti smrti pacijenta utiu na oseanja porodice lepa smrt za razliite porodice ima razliito znaenje.Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#Podrka posle smrtiUraditi ono to je primereno u datoj kulturi i za konkretnu porodicuOni koji najvie tuguju ne ele profesionalnu pomo ili im nije potrebna jer se okreu prijateljima, porodici ili verskim institucijamaNeke simptome treba leiti ako utiu na normalno funkcionisanje, npr. kratkotrajno leenje poremeaja spavanja i simptoma anksioznostiGrupe za podrku mogu da pomognu nekim oaloenim pojedincima posebno one grupe koje se fokusiraju na odreene vrste smrtiRazvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#SAETAKTugovanje je bolno, ali skoro univerzalno iskustvo. Postoje velike razlike u sadraju, kvalitetu, intenzitetu i trajanju iskustva tugovanja odnosno bola, meu pojedincima i meu kulturama. Najee se patnja zbog gubitka voljene osobe moe ispoljiti u vidu intenzivnih simptoma koji se polako povlae i po isteku 6 meseci ostanu na sasvim niskom nivou.Abnormalna patnja zbog gubitka moe da dovede do teke depresije i komplikovanog tugovanja.Zdravstveni radnici treba da prepoznaju faktore rizika i znake abnormalnog tugovanja blinjih tokom bolesti i nakon smrti pacijenta i da, u sluaju potrebe, interveniu.Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#HVALA!Razvoj palijativnog zbrinjavanja u SrbijiProjekat finansira Evropska unija#