Obitelj i bolest

Bolesnik i skupina

• Promjenom zdravstvenog stanja osoba mijenja

svoj identitet u skupini (radna sredina, obitelj).

• Skupina može reagirati na različiti način.

• Ukoliko osoba opiše svoje stanje uspostavlja

odnos i dobiva podršku

• Ukoliko to nije u stanju javlja se osjećaj panike ili

nemoći.

• Tada skupina reagira stavom tiranina ili žrtve.

• Ukoliko bolesnik ne mora prihvatiti bolest i

ne prihvaća pomoć okoline, javljaju se

nesporazumi

• Kronifikacija smetnji kod takvih bolesnika

često remeti odnose s okolinom

• Iscrpljuje podršku okoline

Utjecaj stresa na obitelj

Obitelj predstavlja biopsihosocijalni sustav:

- s jasno podijeljenim ulogama, hijerarhijom, granicama

i međusobnim odnosima,

- koristeći regulatorne mehanizme teži održavanju stanja unutarnje

ravnoteže.

- mikrojedinica sustava društva u koje je duboko uronjena

- podložna je utjecaju stresnih, kriznih ali i psihotraumatskih

događaja.

Obitelj i stres

• Eustres ili stres koji se koristi za prilagodbu na manje teške događaje svakodnevnog života

• distres ili kriza koji se koristi za efekte događaja na koje se teže prilagođavamo.

• između obitelji i stresnih događaja postoji dvosmjerna veza.

• obitelj može pomoći u savladavanju ovakvih događaja ali može biti i izvor stresa.

• pomoć i podrška obitelji u stresnim situacijama ovisiti će o vrsti i trajanju događaja ali i o tome u kojoj mjeri taj događaj remeti obiteljsku unutarnju ravnotežu

Obitelj i stres

• Iznimno neugodni, iznenadni događaji, koji donose poremećaj strukture obitelji (remete obiteljske uloge, njihove međusobne odnose) dovode do poremećaja regulacijskih mehanizama unutar obitelji i zahtijevaju značajan napor svih članova da bi se prevladao stresni događaj. Ž

• ukoliko obitelj ne uspijeva prevladati zahtjeve razvojnih faza i životnih ciklusa ona može postati izvor stresa.

• oporavljanje od stresa najčešće nastupa spontano, zahvaljujući cijelećim potencijalima same ličnosti ali i utjecajem zdrave obitelji.

Uloga liječnika u stresu u obitelji

• uloga liječnika obiteljske medicine može biti od presudne važnosti.

• dobro poznajući članove obitelji, njihove unutarnje potencijale, međusobne odnose, ponekad i tajne, liječnik može podržati i potaknuti snažnog člana obitelji, da preuzme i potakne razrješenje krize.

• Koji put sama mogućnost da verbaliziraju unutarnje dileme, strahove i podijele ih sa osobom u koju imaju povjerenja može predstavljati značajan doprinos izlasku iz krize.

• Liječnik samom svojom prisutnošću u kriznim situacijama, kao što su teška bolest, umiranje i smrt može dati obitelji podršku i pokazati im da nisu napušteni i ostavljeni.

Obitelj i akutna bolest

• Akutna bolest predstavlja značajni stresni

događaj

• Iznenadna bolest izaziva previranja i

prekid uobičajene organizacije života

• Izazvani stres je nasljednik dotadašnjih

odnosa i pokretač promjena – strategija

suočavanja

Obitelj i akutna bolest

• Teža bolest komplicirana neugodnim

emocijama: anksioznost i depresivnost,

poremećaji prilagodbe

• Promjena uloga unutar obitelji

• Bolesnik regresivan

• Drugi preuzimaju njegove obaveze

Obitelj i akutna bolest

• Strategije prilagodbe

Javlja se kriza i koriste se nove strategije nošenja sa stresom- način na koji emocionalno i kognitivno prevladavamo stres

1. procjena značenja događaja

2. odabir strategija

3. upotreba strategije

4. evaluacija djelotvornost strategije

Obitelj i akutna bolest

- distancirajuće suočavanje

- konfrontirajuće

- samokontrolirajuće

- traženje socijalne podrške

- prihvaćanje odgovornosti

- izbjegavanje

- planiranje rješavanja problema

- pozitivna ponovna procjena

Obitelj i kronična bolest

• velik broj obitelji tijekom svog životnog ciklusa suoči se s kroničnom bolesti ili invalidnosti

• sve veće incidencije i prevalencije kroničnih bolesti.

• kronična bolest je bolest s akutnim ili subakutnim početkom kod koje ne dolazi do potpunog izlječenja već zahtijeva dugotrajnu terapiju i rehabilitaciju

• kronične bolesti zahtijevaju zamorno ponavljanje dijagnostičkih pretraga , a ponekad i invazivne zahvate

Obitelj i kronična bolest

• Inicijalna reakcija- konfuzija i šok, nedostatak znanja i informacija o bolesti, stigma tipična za neke bolesti

• u slučaju ozbiljne bolesti jednog člana, reagira strahom i pojačava međuovisnost članova

Suočava se s:

• nedostatnom i nepotpunom izvanbolničkom skrbi

• malenom ili nikakvom potporom za osobe koje preuzimaju brigu za oboljelog

• druge uloge u obitelji se nerijetko zanemare

• ulogu njegovatelja preuzimaju obično žene koje uobičajeno imaju više uloga u obitelji

Obitelj i kronična bolest

• reorganizira svoje aktivnosti

• bolest postaje centralni organizacijski princip u obitelji

• ukoliko je briga za bolesnika kruto organizirana proces razvoja obitelji može biti spriječen.

• prioriteti obitelji koji nisu povezani s bolešću mogu biti potisnuti,

• normativni razvojni problemi ignorirani.

• Način kako će obitelj odgovoriti i kako će

se prilagoditi ovisi o osnovnim aspektima

funkcioniranja obitelji:

- kohezivnost,

- prilagodljivost,

- komunikaciju i

- organizaciju.

• kako će obitelj prihvatiti bolest svog člana i

koje značenje će ista imati za obitelj u

ovisi o značenju, vjerovanjima i ritualima

neke obitelji.

• svaka obitelj prožeta je pričama koje

diktiraju nesvjesni odgovor na bolest,

• tip i struktura obitelji.

• većina teorija bazirana je na tradicionalnoj

nuklearnoj obitelji (dva heteroseksualna

partnera i njihovu biološku djecu)

• danas niz varijanti netradicionalnih obitelji

(homoseksualne, razvedene, adoptivne..)

• imaju drugačiju dinamiku u odnosu na

tradicionalne obitelji

• Unutar obitelji mijenjaju se:

- uloge

- rituali

- način komunikacije

Faze prihvaćanja bolesti:

- negacija

- depresija

- prihvaćanje

• dosadašnji odnosi zamjenjuju nekom drugom kvalitetom odnosa

• način na koji su emocije proživljene, izražene i svladane ključna dimenzija obiteljske dinamike značajne za sposobnost prilagodbe obitelji funkcioniranje i stabilnost obitelji ( pogotovo negativne emocije poput tjeskobe i netrpeljivosti)

• u slučaju prethodne ambivalencije u odnosima među članovima mogu se javiti osjećaji krivnje, potreba za dominacijom, preuzimanje uloge žrtve, bilo kod bolesnika, bilo kod ostalih članova obitelji

Bolest djeteta

• ponekad je kulminacija nerazriješenih loših odnosa među supružnicima ( npr astma u djeteta kod roditelja koji imaju međusobnih nesuglasica)

• pojavom bolesti supružnici mijenjaju svoj odnos te dolazi do razrješenja odnosa bilo pomirdbom ili razdvajanjem..

• bolesno dijeti obično okupira najviše majku i time remeti njen odnos prema suprugu i drugoj djeci

• budi krivnju kod majke ili oba roditelja, osobito ako postoji i "pretpovijest" za takav osjećaj krivnje (neplanirano dijete; pretjerani, planovi za dijete koje je oboljelo

• od zdrave djece se očekuju ustupci

• majka može pretjerano štititi dijete i onemogućavati njegovu osobnu bitku s bolešću

• bolesni član može imati i «rentne» potrebe (pažnju traži i od oca te dodatne ustupke od brata ili sestre)

Bolest roditelja

• u bolesti majke se mreža odnosa bitno mijenja – ovaj puta tako da drugi članovi obitelji preuzimaju dio dužnosti majke (starija kćer)

• kod djeteta se može reaktivirati strah od separacije isto kao i osjećaj krivnje

• kako je majka često najvažniji pružalac empatije u obitelji, takva promjena često dovodi do bitnog narušavanja funkcioniranja obitelji, osobito ako drugi roditelj ne preuzima empatizirajuće, podržavajuće uloge.

• bolesni otac može ponekad bolest doživjeti bolest kao narcističku povredu.

• Ne želi u očima obitelji vidjeti da je slab i nemoćan te nesposoban obavljati svoju uobičajenu funkciju u obitelji,povlači se, a komunikacija je otežana.

Bolest roditelja

• Kako će bolest roditelja utjecati na dijete ovisi o dobi djeteta u momentu kad se roditelj razbolio

• dijete gubi oslonac i podršku u roditelju

• dapače tada djeca postaju oslonac i podrška njima.

• može doći do poteškoće u identifikaciji

• zbog fantazije djeteta da je roditelj svemoćan može se javiti negacija ili ljutnja

• čest je slučaj da se i odrasla djeca teško snalaze u situaciji saznanja o bolesti roditelja osobito saznanja o mogućoj bliskoj smrti roditelja

Bolest brata ili sestre

• izuzetno utječe na ostalu braću bez obzira na dob

• bez obzira na trenutne odnose braću povezuje zajednička prošlost

• međusobni odnos braće i sestara može biti u bolesti izmijenjen ili odražavati ranije odnose u obitelji kakvi god oni bili

• može se očitovati kao ljubomora i zavist zbog povećane pažnje obitelji ili kao ljubav,ovisnost i nadopunjavanje što će rezultirati angažiranošću

Bolest partnera

• osoba sa kojom se najčešće provede najveći broj godina, koja bi trebala biti prijatelj, ljubavnik i oslonac

• u bolesti jedan partner može postati glavni njegovatelj i veza sa ostalima

• potrebno je prihvatiti i drugu ponuđenu pomoć kako bi se lakše nosili sa budućim teškoćama

• važno je pitanje seksualnog odnosa koji je najčešće narušen kada se radi o bolesti, a što može dodatno narušiti ili izazvati određene poteškoće u partnerskom odnosu osobito ako su i prije bolesti relacije bile loše

• razgovor i izmjena nježnosti poboljšavaju odnos i otvaraju put ka razumijevanju

Duševni bolesnik u obitelji

• Duševni bolesnik posebna je vrsta brige u

obitelji

• Promjene u ponašanju duboko diraju djecu

• Obitelj mu može dati podršku ali ga i

dublje gurnuti u regres

• Unutar bolesnih obitelji može doći do

dekompenzacije članova koji su od prije

pokazivali psihičke smetnje

Uloga liječnika u bolesti

• Informiranje bolesnika i njegove obitelji - složen i neophodan proces, a može biti adekvatno realiziran samo ako se obrati pažnja na emocionalne reakcije bolesnika kao i na emocionalne odnose pacijenta i njegove obitelji

• Procjena stanja obitelji i faze koje prolaze pri suočavanju

• Odnos liječnika prema članovima obitelji mogao bi se nazvati proširenim kontratransferom

• Obiteljska dinamika odredit će i odnos prema liječniku odnosno timu zdravstvenih djelatnika.

• Ambivalentan odnos spram bolesnika prepoznat ćemo kroz pretjeranu brigu, učestalu potrebu za liječničkim savjetima ili bolničkim liječenjem.

Uloga liječnika u bolesti

• Liječnik s članovima obitelji ulazi u

emocionalne interakcije gdje se ponavljaju

odnosi iz roditeljskog doma, škole ili

vlastite obitelji.

• Educirani liječnik može stvoriti povoljnu

situaciju koja olakšava proces liječenja.

• U situacijama u kojima liječnik prepoznaje

značajne psihološke poremećaje pojedinih

članova obitelji svakako ih treba uputiti

psihijatru.

• personalni kontakt s psihijatrom kojeg će se

upoznati sa svojim saznanjima o obitelji, izvoru i

nastanku krizne situacije kao i impresijama o

načinu reagiranja pojedinih članova obitelji.

Uloga liječnika u bolesti

literatura

Medicina fluminensis, Rijeka, rujan 2010.