KURIKUL DJEĈJEG VRTIĆA - vrtic-poletarac.zagreb.hr DV Poletarac... · suradničko učenje. Aktivno i suradničko učenje djece potičemo kroz koontinuirano stvaranje primjerenog

DJEĈJI VRTIĆ “POLETARAC”

ZAGREB, VILE VELEBITA 18

KURIKUL DJEĈJEG VRTIĆA

POLETARAC

PEDAGOŠKA GODINA 2017./2018.

Zagreb, rujan 2018.

2

Sadržaj:

1. Uvod ................................................................................................................................ 4

1.1. O nama ......................................................................................................................... 4

1.2. Načela i ciljevi ............................................................................................................. 5

2. Kurikulum DV Poletarac ................................................................................................. 5

2.1. Vizija ........................................................................................................................... 6

2.2. Misija ........................................................................................................................... 6

2.3. Strategije učenja .......................................................................................................... 6

2.4. Prostorno – materijalni kontekst .................................................................................. 7

2.5. Vremenski kontekst ..................................................................................................... 7

2.6. Komunikacijski kontekst ............................................................................................. 7

2.7. Suradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom ............................................................ 9

3. Programi ........................................................................................................................ 10

3.1. Redovni cjelodnevni program ....................................................................................... 10

3.1.1. Program obogaćivanja odgojno-obrazovnog procesa ............................................. 11

3.2. Posebni program ............................................................................................................ 13

3.2.1. Cjelodnevni program ranog učenja engleskog jezika ......................................... 13

3.2.2. Alternativni cjelodnevni odgojno- obrazovni program prema koncepciji Rudolfa

Steinera (waldorfska pedagogija) ..................................................................................... 15

3.3. Kraći programi ............................................................................................................... 17

3.3.1. Kraći program ranog učenja engleskog jezika ....................................................... 17

3.3.2. Kraći programi u organizaciji vanjskih suradnika .................................................. 19

3.4. Kurikulum predškole .................................................................................................... 20

3.5.3. Program „Djeca u prirodi“ – Grad mladih .............................................................. 28

3.5.4. Program za djecu s teškoćama u razvoju ................................................................ 30

3.5.5. Uključivanje terapijskog psa - pomagača u redovan program vrtića ..................... 34

Ciljevi i zadaće ..................................................................................................................... 35

Osnovne zadaće programa .................................................................................................... 35

4. Program unapreĎivanje procesa prilagodbe, kvalitetno provoĎenje, praćenje i

vrednovanje procesa ................................................................................................................. 37

4.1. Formalna priprema ........................................................................................................ 37

4.1.1. Priprema djetetovih roditelja, a posredno i djeteta za djetetov prvi ulazak u

jaslice/vrtić ........................................................................................................................ 37

3

4.1.2. Priprema vrtića za dolazak novoupisane djece ...................................................... 38

4.1.3. Priprema ostalih djelatnika ..................................................................................... 38

4.1.4. Pomoćno-tehničko osoblje ...................................................................................... 39

4.2. Realizacija procesa-dolazak djeteta u jaslice/vrtić .................................................... 39

4.3. Praćenje i evaluacija ...................................................................................................... 39

5. Program za odgoj i odrţivi razvoj ................................................................................. 40

6. Program mjera sigurnosti .............................................................................................. 41

7. Projektni rad djece, roditelja i odgojitelja ..................................................................... 43

8. Profesionalni razvoj stručnih djelatnika ........................................................................ 45

9. Osiguranje kvalitete realizacije kurikuluma .................................................................. 46

10. Dokumentiranje, vrednovanje i samovrednovanje postignuća ..................................... 47

4

1. Uvod

1.1. O nama

Dječji vrtić „Poletarac“ djeluje kao vrtić na ovoj adresi čiji je osnivač Grad Zagreb od

1979. godine. Smješten je u Gradskoj četvrti Gornja Dubrava na adresi Vile Velebita 18

(centralnom objektu) i tri područna objekta (Z. Ljevakovićeva 8, Z. Ljevakovićeva 20 i Z.

Ljevakovićeva 32). Vrtić ima 20 odgojnih skupina u kojima se provode redovni i posebni

desetsatni programi. Programi su namijenjeni djeci od navršene prve godine ţivota do polaska

u osnovnu školu. U dječji vrtić je upisano u rujnu 2017. 386 djece s kojima radi 52 stručna

djelatnika odgojitelja i stručni suradnici: pedagog, psiholog, logoped i zdravstveni voditelj.

U radu s djecom osuvremenjuje se humanističko razvojni pristup organizacijom

razvojno primjerene prakse podrţavajući individualni pristup svakom djetetu, slobodu izbora

aktivnosti i njegovanju partnerstva s roditeljima. U skladu s time razvijamo vrtić kao mjesto

cjelovitog razvoja i učenja djeteta. U ranom i predškolskom razvojnom periodu moţemo

govoriti o razvojnim kompetencijama djeteta koje proizlaze iz njegovih razvojnih obiljeţja i

manifestiraju se u njegovom ponašanju. Rane razvojne kompetencije pretpostavka su za

razvoj nekih novih kompetencija u školskoj dobi, a čini ih kombinacija različitih sposobnosti,

znanja, vještina i stavova. Njihov odreĎeni nivo djeca trebaju steći i moći pokazati kao ishod

odgojno - obrazovnog rada.

Tablica 1. Prikaz organizacije rada odgojnih skupina u okviru redovitog programa

Objekt Adresa Broj

skupina

jaslica

Broj

skupina

vrtić

Broj

djece u

jaslicama

Broj djece

u vrtiću

Centralni objekt

Vile Velebita 18 5 12 82 252

Područni objekt:

Ljevakovićeva 8 0 1 0 15

Područni objekt:


Područni objekt:


Ukupno:

5 15 82 386

5

1.2. Naĉela i ciljevi

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje u našoj ustanovi temeljen je na Koncepciji razvoja

predškolskog odgoja, Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predškolske djece

(1991.), Prijedlogu koncepcije ranog obrazovanja (2002.), Zakonu o predškolskom odgoju i

obrazovanju (NN 10/97, 107/07 i 94/13) i Konvenciji o pravima djeteta (2001.).

Godine 2015. dobiva novo uporište u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i

obrazovanje i njime utvrĎenim načelima.

Naĉela Kurikuluma dječjeg vrtića Poletarac proizašla su iz Nacionalnog kurikuluma

za rani i predškolski odgoj i obrazovanje:

- pristup usmjeren na razvoj kapaciteta svakog pojedinog djeteta

- fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa u vrtiću

- partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom

- spremnost na kontinuirano učenje i unapreĎivanje prakse

Ostvarivanje ciljeva zacrtanih Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i

obrazovanje provodi se definiranjem i realizacijom ciljeva Kurikuluma našeg vrtića:

-osigurati izazove koji će omogućiti raznolikost iskustava kojima će djeca uz vlastitu

aktivnost stjecati znanja o svijetu koji ih okruţuje

2. Kurikul DV Poletarac

Kurikulum DV Poletarac je humanistički, razvojno usmjeren i slijedi temeljne

vrijednosti Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje:

- znanje

- humanizam i toleranciju

- identitet

- odgovornost

- autonomiju i

- kreativnost.

6

2.1. Vizija

„Vrtić kao mjesto kvalitetnog ţivljenja i učenja djece“.

2.2. Misija

„Kreiramo vrtić u kojem se stvara uspješna zajednica ravnopravnih sudionika koji zajednički

unaprjeĎuju odgojno-obrazovnu praksu“.

2.3. Strategije uĉenja

Odgojno-obrazovni rad provode odgojitelji i stručni suradnici uz dobro poznavanje

potreba djece, njihovih individualnih potencijala koji se odnose na razvoj temeljnih

kompetencija: znanja, vještina, stavova, kreativnosti, inicijativnosti, inovativnosti, kritičkog

mišljenja, estetskog vrednovanja, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini. Djetetu

je igra osnovni model za učenje i cjeloviti razvoj.

Kroz otvoren didaktičko-metodički sustav djeci i odgojnim djelatnicima omogućuje se

sloboda u izboru sadrţaja, metoda i oblika rada, a to je preduvjet razvoja kreativnog mišljenja,

autonomije i odgovornosti. Zadaća odraslih je pruţati odgovarajuće poticaje i inicirati

suradničko učenje.

Aktivno i suradničko učenje djece potičemo kroz koontinuirano stvaranje primjerenog i

poticajnog okruţenja u kojem prevladavaju pozitivne društvene interakcije i povjerenje.

Takvo okruţenje stimulirajuće je za razvoj socijalnih vještina i kompetencija. Stvarajući

prostorni i materijalni kontekst, socijalno-emocionalni i sl., odgojitelji kroz strategije podrške

podrţavaju suradničko učenje djece. Pri tome vode slijede spoznaje iz psihologije ranog

razvoja. Vaţno je naglasiti da dijete u procesu aktivnog učenja samo inicira aktivnosti na

temelju vlastitih interesa, bira materijale i odlučije što će s njima činiti. Na taj način u procesu

aktivnog istraţivanja materijala dijete ima direktno iskustvo manipuliranja, preoblikovanja i

kombiniranja te se koristi svim osjetilima i svoje iskustvo verbalizira.

Strategije podrške provode se kroz:

-prostorno-materijalni kontekst

-vremenski kontekst

-komunikacijski kontekst

7

2.4. Prostorno – materijalni kontekst

Poticajno i obogaćeno prostorno - materijalno okruţenje omogućuje djeci slobodan izbor

aktivnosti, pritom zadovoljava njihove različite interese i razvojne razine te omogućuje

meĎusobno stupanje u interakciju. Prostor za igru djece odgojitelj organizira u jasno

prepoznatljive centre aktivnosti koji su djeci privlačni i ugodni za boravak i daje im osjećaj

topline i sigurnosti. Materijali za igru su sloţeni u razini i na dohvat djece, primjereni su

razvojnim kompetencijama i interesima djece, čisti su i estetski vrijedni te sigurni. Različite

socijalne interakcije u manjim ili većim grupama omogućujemo djeci pravilno strukturirajući

prostor sobe dnevnog boravka kroz raspored centara. Pri tome nudimo priliku za osamu

djeteta i njegovu samostalnu aktivnost. Bogata ponuda djetetu zanimljivih i konkretnih

materijala potiče dijete na aktivno konstruiranje znanja – učenje činjenjem.

Dostupnost, raznovrsnost i količina materijala pomaţe u razvoju neovisnosti i autonomije

učenja djeteta.

2.5. Vremenski kontekst

Zbog usklaĎivanja djetetovih potreba, interesa, biološkog ritma i rutine, organizacija

vremenskog konteksta je fleksibilna. Osnovno načelo u promišljanju vremenskog konteksta je

da svaki trenutak ţivljenja djeteta u vrtiću ima jednak odgojno-obrazovni potencijal.

2.6. Komunikacijski kontekst

Poticanje socio–emocionalnog razvoja kao temelja kompetentnog djeteta odgojitelj kroz

voĎenu komunikaciju njeguje i razvija empatijom. Tako slijedi djetetove individualne potrebe

i inicijativu. Odgojitelj u interakciji s djetetom njeguje nedirektivni stav.

Promatrajući i prateći djetetovo ponašanje, njegovu verbalnu i neverbalnu komunikaciju,

odgojitelj je djetetu emocionalno dostupan, komunicira s njim pruţajući mu ohrabrenje i

podršku, prijateljstvo, prema potrebi utjehu te razvija bliskost i privrţenost. Pri tome se

uvaţava sigurnost svakog djeteta.

Odgojitelj svojom zainteresiranošću i entuzijazmom podrţava djetetovu prirodnu

potrebu za istraţivanjem, upoznavanjem i razumijevanjem svog okruţenja. Verbalizira

8

djetetove postupke, postavlja otvorena i poticajna pitanja, dijeli optimistična opaţanja o

svemu što nas okruţuje. Razvoj mašte i stjecanje novih spoznaja i iskustava odgojitelj razvija

pokazujući poštovanje i radosno zanimanje za sve što kod djeteta izaziva čuĎenje i divljenje.

Odgojitelj usmjerava i prema potrebi modificira ponašanje djeteta tako da mu daje jasne

upute, objašnjava posljedice ponašanja, dogovara jasna pravila i verbalnim i neverbalnim

putem djetetu daje jasne povratne informacije. Na taj način kod djeteta razvija sposobnost

samoregulacije ponašanja.

Odgovornost i učinkovitost u ustanovi za rani odgoj i obrazovanje raspodijeljena je

na sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa koji su odgovorni za njezino ukupno

djelovanje i kvalitetu:

• pravovremena i profesionalna komunikacija u svakodnevnom radu

• kvalitetni odnosi na svim razinama čije je načelo prihvaćanje i razumijevanje

svakog pojedinca

• kvaliteta meĎuljudskih odnosa koja podrţava pozitivno ozračje koje pridonosi

kvalitetnom provoĎenju procesa

• suradnja svih struktura u pravovremenosti zadovoljavanja djetetovih potreba

• suradnja svih struktura u osiguravanju adekvatnih prostornih, materijalnih,

sigurnosnih i zdravstveno-higijenskih uvjeta

• suradnja svih struktura u osiguravanju poticajnog okruţenja za dijete

Suradničko ozračje u vrtiću vaţan je preduvjet razvoja zajedničke odgovornosti za cjelokupan

odgojno-obrazovni proces. Cjelokupna komunikacija i sve odgojno-obrazovne intervencije

odgojitelja trebaju odraţavati poštovanje djece, njihovih prava i potreba.

Socijalna kompetencija i uspješna komunikacija nuţan su „alat‟ za funkcioniranje i u svim

aspektima svakodnevnog ţivota, a u socijalno zahtjevnim uvjetima odgajateljske struke te su

vještine preduvjet uspješnog i djelotvornog rada. Stručan i profesionalno kompetentan

odgojitelj osviješten je o vaţnosti dijaloga i socijalnih kompetencija. UnapreĎivanje kvalitete

odgojno-obrazovnog rada usmjereno je na zajedničko unapreĎivanje komunikacijskih

kompetencija.

9

Ove pedagoške godine intenzivirat će se rad na komunikaciji i suradničkoj kulturi svih

djelatnika vrtića. UnapreĎivanje komunikacijskih kompetencija svih sudionika odgojno-

obrazovnog rada provodit će se u odnosu na: odgojitelje, sve djelatnike vrtića i roditelje.

2.7. Suradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom

Glavni cilj suradnje s roditeljima je poticanje osjetljivosti za potrebe obitelji, jačanje

podrške roditeljima u stjecanju roditeljskih kompetencija te razvijanje partnerskih odnosa s

roditeljima kroz intenzivnu suradnju obitelji i vrtića. U Programskom usmjerenju odgoja i

obrazovanja predškolske djece (1991.), Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH, 7/8,

Zagreb predškolski odgoj, u vidu razvoja djeteta kao cjelovitog, aktivnog i znatiţeljnog bića,

trebao bi biti usmjeren na što „veće povezivanje obiteljskog i izvanobiteljskog odgoja djeteta,

odreĎenu srodnost izvanobiteljskog s dobrim obiteljskim odgojem te potrebu što čvršće

suradnje“. Zadaća Dječjeg vrtića je „dopunjavati obiteljski odgoj i svojom otvorenošću

uspostaviti djelatnu suradnju s roditeljima i neposrednim dječjim okruţenjem“, (Zakon o

predškolskom odgoju i obrazovanju, NN 10/ 1997, čl.16, stavak 1).

Za kvalitetno provoĎenje programa vaţno nam je uključivanjem djeteta u naše programe

uključiti i njegovu obitelj te razvijati partnerske odnose vrtića i obitelji. Takvi odnosi pruţaju

djeci kvalitetne i raznovrsne poticaje, kvalitetnu komunikaciju, bolje razumijevanje svakog

djeteta i zadovoljavanje njegovih potreba, interesa i osjećaja. U tom smislu vaţno je:

- kontinuirano harmoniziranje obiteljskih i vrtićkih odgojnih utjecaja na dijete,

- pravovremeno i kvalitetno razmjenjivanje informacija značajnih za dijete, obitelj, vrtić

- intenzivirati timski rad na izradi pisanih stručno promidţbenih materijala (letci za roditelje,

stručni članci, web stranica),

- sustavno i planski provoditi stalne i povremene aktivnosti sa svrhom:

a) promoviranja odreĎenih postignuća, segmenta rada, ili vrtića kao cjeline

b) partnerskog uključivanja članova obitelji i lokalne zajednice u obogaćivanje programa i

rješavanje problemskih situacija.

10

3. Programi

Vrtićkim kurikulumom utvrĎen je okvirni plan i program rada kroz redovni i posebne

programe (cjelodnevne i kraće). Programi odgoja i obrazovanja predškolske djece polaze od

stvarnih potreba djeteta kao cjelovite dinamične osobnosti koja je u stalnoj interakciji s

fizičkim i društvenim okruţenjem, a to je bitan čimbenik djetetovog razvoja.

Cjeloviti programi potiču razvoj svih aktualnih i potencijalnih sposobnosti djeteta,

razvijaju pojedinačne specijalizirane, komplementarne, interesne programe s ciljem poticanja

razvoja pojedinih djetetovih sposobnosti.

3.1. Redovni cjelodnevni program

Cjeloviti razvojni programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u našem vrtiću

provode se za djecu od 1 godine ţivota do polaska u školu. Odgojne skupine dijelimo prema

kronološkoj dobi djeteta u jasličke odgojne skupine od 1 do 3 godine ţivota i vrtićke odgojne

skupine od 3 godine do polaska u školu.

Redovni program obuhvaća program njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite,

prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi. U vrtiću se ostvaruje 10 satni odgojno-

obrazovni program za svako dijete. Prema ugovorenim obvezama dijete duţe od tog vremena

ne bi trebalo boraviti u vrtiću. Radno vrijeme prilagoĎavamo potrebama roditelja

organiziranjem programa od 5.30 (prema potrebi od 5:00) sati do 18.00 sati (prema potrebi do

20:00). Rad subotom organiziran je prema meĎusobnom dogovoru i rasporedu: DV „Brundo,

DV Pčelica, Dv Jabuka, DV Radost, DV Kolibri, DV Sunce, DV Ivane Brlić Maţuranić. Rad

subotom u deţurnom vrtiću na području Dubrave, organizira se u slučaju da se za boravak u

vrtiću prijavi više od 5-ero djece. Roditelji koji imaju potrebu za boravak djeteta u vrtiću

subotom predbiljeţbu obavljaju u tajništvu vrtića do srijede u 10 sati.

Provedba:

Redovni program provodimo na 2 lokacije: Vile Velebita 18 (centralnom objektu) te u

područnom objektu Z. Ljevakovića 20 i 32. Stručni rad s djecom temeljen je i planiran na

dobrom poznavanju zakonitosti rasta i razvoja svakog pojedinog djeteta i uvaţavanju svih

njegovih osobnih i kulturoloških raznolikosti.

11

Program se provodi kroz paralelno odvijanje brojnih aktivnosti, poticanja suradnje,

timskog rada, kvalitetne interakcije i uspostavljanje partnerskih odnosa izmeĎu svih sudionika

procesa, na svim razinama.

U radu s djecom primjenjujemo suvremene procese učenja zasnovanih na najnovijim

spoznajama, primjeni integriranog i razvojnog kurikuluma u cilju djetetovog cjelovitog

razvoja: tjelesnog i psihomotornog, socio-emocionalnog, spoznajnog, govora i komunikacije,

te izraţavanja i stvaranja.

Posebnu paţnju i vaţnost posvećujemo na oblikovanje poticajnog prostorno-

materijalnog i socijalnog okruţenja i različitim centrima aktivnosti, koji djecu potiču na igru,

istraţivanje, stjecanje novih znanja i vještina, te suradničko učenje i projektni rad u suradnji s

odraslima. U funkciji poticanja razvoja motoričkih sposobnosti i navika zdravog načina ţivota

uz osiguranje različitih materijala i sredstava, svakodnevno provodimo igre i aktivnosti na

vanjskim i u unutarnjim prostorima vrtića. U zajedničkom cilju optimalnog razvoja djeteta,

razvijamo, uključujemo i podrţavamo obitelj/roditelje kao partnere u odgoju i obrazovanju

njihove djece.

Praćenje i unapreĎivanje provedbe svih segmenata odgojno-obrazovnog rada, procjena

usvojenosti i provedba, primjena definiranih standarda kvalitete provodi se kroz:

dokumentiranje procesa učenja djece i njihovih postignuća, timske refleksije odgojitelja i

članova stručne sluţbe na radnim dogovorima, stručnim aktivima i sastancima stručnog tima.

3.1.1. Program obogaćivanja odgojno-obrazovnog procesa

Cilj: ponudom različitih programa i dogaĎanja djeci omogućavamo integraciju različitih

područja učenja, prirodnog stjecanja znanja i iskustava u poticajnom okruţenju, a sve to kroz

socijalnu dimenziju razvoja djece (druţenje djece različite dobi i sposobnosti…)

provedba kulturno-umjetniĉkih dogaĊanja:

- u dvorani centralnog objekta 2 predstave dramske skupine vrtića, 1 predstave lutkarske

skupine vrtića i 4 predstave vanjskih kazališnih grupa

(izabiru ih predstavnici odgojitelja i pedagog), a skupine pred polazak u školu prisustvovat

12

će predstavama u kazalištu i knjiţnici

- djeca i odgojitelji će javno nastupati na vrtićkim i gradskim manifestacijama i humanitarnim

akcijama (Darujmo djeci kazalište, Danima dječjih vrtića Grada Zagreba, Kulturnom centru

Dubrava, završnim svečanostima….)

- sudjelovat će u likovnim, literarnim i drugim natječajima

- obiljeţit ćemo i sve blagdane planirane Godišnjim planom i programom rada vrtića.

provedba sportsko rekreativnih programa:

Programi se odnose na djecu s navršenih 5 godina ţivota na dalje a odobreni su od

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Nositelji programa su odgojitelji, stručni tim i

stručno osposobljeni voditelji: turističkih agencija, „Superkida“ i Zagrebačkog holdinga i

provode se van vrtićkih prostora. Realizatori programa osiguravaju sportske terene, opremu i

rekvizite, liječnika, stručne voditelje, prijevoz…

posjet Zoološkom vrtu (sve predškolske skupine)

posjet Vatrogasnoj postaji Dubrava u travnju ili svibnju (sve predškolske skupine)

Cjelodnevni izleti:

- u svibnju za starije odgojne skupine

Obuka rolanja i klizanja:

- rolanje u listopadu ili travnju (za djecu od 5 godine ţivota)

- klizanje u studenom ili veljači (sve predškolske skupine)

Ljetovanje:

- za djecu slabijeg socijalnog statusa (prema iskazanom interesu roditelja).

Financiranje

Financiranje programa i načelna suglasnost roditelja za sudjelovanje djece dogovara se

na prvom roditeljskom sastanku po odgojnim skupinama na početku tekuće pedagoške

godine. Konkretne odluke roditelji potvrĎuju potpisom uz aktualnu ponudu. Cijenu programa

odreĎuju ponuditelji/realizatori programa, i sva sakupljena novčana sredstva uplaćuju se na

njihov račun.

13

3.2. Posebni program

3.2.1. Cjelodnevni program ranog uĉenja engleskog jezika

Cilj programa: potaknuti dječju radoznalost za strani jezik, razvijati sposobnost slušanja

stranog fonološkog sustava, usvojenost osnovnog jezičnog vokabulara i jezične strukture uz

slobodnu komunikaciju s drugom djecom i odraslima, kroz situacijsko učenje

Specifiĉne zadaće:

- omogućiti djetetu da kroz igru, u skladu sa svojim mogućnostima i interesima,

razvije zanimanje za engleski jezik i osjetljivost za fonološki sustav istog

- osigurati uvjete koji će pomoći djetetu da preko neophodne motiviranosti i

zainteresiranosti moţe i hoće komunicirati na engleskom jeziku u prirodnim

situacijama

- poticati razvoj navike slušanja i razumijevanja engleskog jezika

- poticati razvoj vještine izraţavanja na engleskom jeziku u okviru izraţajnih

potreba odgovarajuće dobi djeteta

- kroz igru i spontanu interakciju poticati usvajanje osnova jezičnog vokabulara i

jezične strukture

- poticati komunikacijske aktivnosti i vještinu govornog izraza na engleskom jeziku

u svim ţivotnim situacijama

- poticati interes za englesku kulturu, tradiciju i različit govorni izraz

- uključivanje roditelja u odgojno obrazovni proces i poticanje partnerskog odnosa

roditelja s odgojiteljima kroz zajednička druţenja, planiranja, provoĎenje

prigodnih aktivnosti, evaluacije rada, radionice, zajedničke izlete

- poticati ţelju za daljnim učenjem engleskog jezika u školskom obrazovanju

Namjena:

Program je namijenjen djeci od 3 godine ţivota do polaska u osnovu školu i ustrojen je

sukladno vaţećim Drţavnim pedagoškim standardima. Planirat će se prema razvojnom statusu

i mogućnostima svakog pojedinog djeteta, prema opaţanjima i godini boravka pojedinog

djeteta u skupini. Odgojne skupine formirane su ovisno prema odazivu zainteresiranih

14

roditelja (na temelju dobrovoljno iskazanih odluka roditelja) o sudjelovanju njihovog djeteta u

programu.

Ciljane odgojne skupine: „The Lions“ (mješovita vrtićka skupina) i „The Bees“ (mješovita

vrtićka skupina).

Provedba:

Program je verificiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Provoditi će se na

područnom objektu Ljevakovićeva 8 u prostoru SDB za odgojnu skupinu Lavići i područnom

objektu Ljevakovićeva 32 u prostoru SDB za odgojnu skupinu Pčelice. Realizirati će ga

posebno jezično educirane voditeljice, djelatnice vrtića: Ana Volarić, Andriana Lončar, Maja

Zovak i Ana-Marie Bačanek Jurman, koje ispunjavaju uvjete u skladu s zakonskim propisima

i obavezama iz vrtićkog Godišnjeg plana i programa rada (certifikat minimum Upper

Intermediate II, B 2 najmanje 6 stupanj osposobljenosti za rad s djecom na engleskom jeziku).

Tijekom ostvarivanja ovog programa, odgojiteljice/voditeljice i dalje usavršavaju svoje znanje

engleskog jezika i metodiku rada s djecom na engleskom jeziku.

Financiranje:

Program se financira participacijom roditelja korisnika, sukladno zakonskim propisima,

naputku Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i odluci Upravnog

vijeća DV „Poletarac“. Iz uplate roditelja financirat će se voditeljice programa, stručne

edukacije, kupnja nove didaktike, opreme i stručne literature.

Indikatori postignuća:

Uspješnije komuniciranje na engleskom jeziku, meĎusobna suradnja i prenošenje znanja.

Svakodnevne spontane situacije koje djeca sama smišljaju i kontroliraju kao priliku za

iskazivanje i realiziranje njihovih stvarnih potreba za igrom i komunikacijom na engleskom

jeziku.

15

3.2.2. Alternativni cjelodnevni odgojno- obrazovni program prema koncepciji Rudolfa

Steinera (waldorfska pedagogija)

Opći cilj uvoĊenja ovog programa

UvoĎenjem alternativnog programa cilj nam je omogućiti slobodu izbora roditelja,

pridonijeti: pluralizmu u primjeni različitih pedagoških koncepcija, promicati toleranciju

različitosti u odgoju i demokratizaciji društva.

Specifiĉni ciljevi u odnosu na dijete (prema izvornom programu):

1. Odrţavanje tjelesnog zdravlja djeteta

2. Vjeţbanje novih duševnih snaga povezanih s osjećajima i voljom

3. Osposobljavanje ţivog mišljenja

Za postizanje navednoga osobito je vaţno osigurati djetetu uvjete za promatranje i

oponašanje onoga što čine odrasli, omogućiti djetetu uţivljavanje u prirodna i duhovna

zbivanja godišnjih doba,te mu omogućiti istraţivanje mogućnosti vlastitog tijela i prirodnih

materijala te sposobnosti izraţavanja istima.


1. Stvarati uvjete za znatiţeljan, aktivan, stvaralački djetetov odnos prema okolini

(obitelj, vrtić, naselje, grad, regija, domovina, planeta Zemlja, Svemir).

2. Poticati djetetovu aktivnost, pri čemu je sam proces vaţniji od rezultata, a razvoj

sposobnosti vaţniji od usvajanja činjenica.

3. Uvjeţbavati raznovrsne oblike opaţanja kroz sva osjetila (osjetilo vida, sluha, okusa,

mirisa, ravnoteţe, kretanja, topline, govora, osjetilo za ţivot, osjetilo za „ja“osjetilo za

misao, fine i grube motorike, prostorne orjentacije).

4. Omogućiti i poticati razvoj djetetove imaginacije (maštu) kroz priče, bajke,

dramatizacije, predstave, pantomimu, govor tijela i stvaranje uvjeta za slobodnu,

stvaralačku igru.

5. Osigurati djeci doţivljaj i mogućnost oponašanja smislenih i preglednih radnji (rad u

vrtu, ureĎenje prostora, pripreme za svetkovine, rad u drvu, kuhanje, pečenje, šivanje,

pranje, tkanje, pletenje i dr.) radi poticanja djetetove inteligencije, razumijevanja i

mišljenja.

16

6. Poticati i usmjeravati razvoj govora i kulturu komuniciranja.

7. Poticati razvoj djetetove fine i grube motorike.

8. Oplemenjivati osjećaj za sve vrste umjetnosti i omogućiti svakom djetetu različite

oblike umjetničkog izraţavanja.

9. Poticati razvoj dječje socijalne kompetencije, samostalnosti, samokontrole i sigurnosti.

10. Čuvati zdravlje djeteta kroz osiguranje zdrave prehrane, svakodnevnog boravka na

zraku, usvajanje higijenskih navika i pravilnog ritma aktivnosti i odmora.

11. Poticati razvoj ekološke osjetljivosti djece i potrebe za očuvanjem okoliša.

12. Ostvarivati suradnju odgojitelja i roditelja, omogućiti roditeljima sudjelovanje u

aktivnostima u grupi.

13. Darovitoj djeci i djeci s posebnim potrebama osigurati posebne odgojne sadrţaje.

Namjena:

Program je namijenjen djeci od 3 godine ţivota do polaska u osnovu školu i ustrojen

sukladno vaţećim Drţavnim pedagoškim standardima. Sve aktivnosti u grupi temelje se na

poznavanju i uvaţavanju djeteta i prilagoĎavaju se njegovim aktualnim interesima,

mogućnostima i sposobnostima. Značajan čimbenik u planiranju aktivnosti je ritam prirode

(smjena godišnjih doba) i praćenje kršćanskih i svjetovnih blagdana. Odgojna skupina

formirana je prema odazivu zainteresiranih roditelja (na temelju dobrovoljno iskazanih odluka

roditelja) o sudjelovanju njihovog djeteta u programu.

Ciljana odgojna skupina: „Zvjezdice“ (mješovita vrtićka skupina).

Provedba:

Program je verificiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Provoditi će se u

centralnom objektu Vile Velebita 18 u prostoru SDB za odgojnu skupinu Zvjezdice.

Realizirati će ga posebno educirani voditelji, djelatnici vrtića: Svjetlana Mlinarić, dipl.

odgojitelj, promovirani odgojitelj mentor i Duško Ilijević, dipl. odgojitelj (VŠS),. Navedeni

odgojitelji imaju završen obrazovni program-waldorfskog pedagoškog osposobljavanja na

Pedagoškom učilištu Janusz Korczak u Zagrebu, u trajanju od šest semestara.

17

Financiranje:

Program se financira participacijom roditelja korisnika, sukladno zakonskim

propisima, naputku Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i odluci

Upravnog vijeća DV „Poletarac“. Iz uplate roditelja financirat će se voditelji programa,

stručne edukacije, kupnja nove didaktike, opreme i stručne literature.


Djetetu je potreban cjelovit doţivljaj svijeta pri čemu se njegova osjetila harmonično

(uravnoteţeno) razvijaju, stoga prakticiranjem waldorfske pedagogije, djecu štitimo od

preranog intelekualnog učenja i štetnih utjecaja medija koji ometaju harmoničan razvoj.

Program, je usmjeren ina promicanje zdrave/pozitivne komunikacije meĎu djecom i ljudima

te na uvaţavanje i prakticiranje općeljudskih prava i specifičnih prava djeteta.

3.3. Kraći programi

3.3.1. Kraći program ranog uĉenja engleskog jezika

Cilj programa:

Potaknuti dječju radoznalost za strani jezik, razvijati sposobnost slušanja stranog

fonološkog sustava, usvojenost osnovnog jezičnog vokabulara i jezične strukture uz slobodnu

komunikaciju s drugom djecom i odraslima.


- omogućiti djetetu da kroz igru, u skladu sa svojim mogućnostima i interesima,

razvije zanimanje za engleski jezik i osjetljivost za fonološki sustav istog

- osigurati uvjete koji će pomoći djetetu da preko neophodne motiviranosti i

zainteresiranosti moţe i hoće komunicirati na engleskom jeziku u prirodnim

situacijama

- poticati razvoj navike slušanja i razumijevanja engleskog jezika

- poticati razvoj vještine izraţavanja na engleskom jeziku u okviru izraţajnih

potreba odgovarajuće dobi djeteta

18

- kroz igru i spontanu interakciju poticati usvajanje osnova jezičnog vokabulara i

jezične strukture

- poticati komunikacijske aktivnosti i vještinu govornog izraza na engleskom jeziku

u svim ţivotnim situacijama

- poticati interes za englesku kulturu, tradiciju i različit govorni izraz

- uključivanje roditelja u odgojno obrazovni proces i poticanje partnerskog odnosa

roditelja s odgojiteljima kroz zajednička druţenja, planiranja, provoĎenje

prigodnih aktivnosti, evaluacije rada, radionice, zajedničke izlete

- poticati ţelju za daljnim učenjem engleskog jezika u školskom obrazovanju

Namjena:

Program je namijenjen djeci od 3 godine ţivota do polaska u osnovnu školu i ustrojen je

sukladno vaţećim Drţavnim pedagoškim standardima. Program igraonice ustrojit će se kao

kraći specijalizirani program, a provodit će se prema postojećim kriterijima za sve kraće

programe. Program će se odvijati u centralnom objektu, Vile Velebita 18 u popodnevnim

satima (16:15 – 17:00) dva puta tjedno u trajanju od 45 min.

Program će se odvijati od listopada do lipnja tekuće pedagoške godine. Rad u igraonici

provodit će odgojiteljica Maja Zovak, sa certifikatom B2 stupnja prema Zajedničkom

europskom referentnom okviru Centra za strane jezike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Ciljane odgojne skupine:

Skupina će se sastojati od 10 do 15 djece. Rad će se odvijati u mješovitoj skupini za

djecu od 3 godine ţivota do polaska u školu.

Provedba:

Program je verificiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Provoditi će se

na centralnom objektu, Vile Velebita 18, dva puta tjedno u trajanju od 45 min.

Financiranje programa:

Financiranje kraćeg programa ranog učenja engleskog jezika bit će osigurano uplatom

roditelja, a cijena će se formirati prema naputku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te

Gradskog ureda za odgoj i obrazovanje. Ostvareni prihod od ovog programa koristit će se za

stimulaciju voditelja programa, stručno usavršavanje i obogaćivanje materijalnih uvjeta rada.

19


U kraćem specijaliziranom programu za rano učenje engleskog jezika stvorit ćemo

preduvjete za razvoj djetetovih senzornih sposobnosti s naglaskom na razvoj jezičnih

sposobnosti te poticanje stvaralačkog okruţenja s drugom djecom u zajedničkim

aktivnostima uz upotrebu engleskog jezika.

3.3.2. Kraći programi u organizaciji vanjskih suradnika

Cilj programa:

Ponuditi okruţenje u kojem će dijete maksimalno razviti svoje potencijale, steći nova znanja,

vještine i navike, te poboljšati fizičku kondiciju i zdravlje općenito.


- razvoj psihomotornih sposobnosti u sloţenim vještinama

- razvoj socijalne interakcije i socijalnih vještina

- razvoj samopotvrĎivanja djece i stjecanje svijesti o osobnim sposobnostima

- poticati kod djece stvaralačke osobine kroz pokret.

Namjena:

Programi su namijenjeni djeci našeg vrtića u dobi od 3 godine do polaska u školu.

Provedba:

Programi se realiziraju nakon boravka djece u redovnom programu. Provode ih vanjski

suradnici, posebno educirani za program kojeg realiziraju. Svi programi verificirani su od

strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Svaki program odvija se prema rasporedu dva puta tjedno po 45 minuta.

Provedba i vrijeme programa centralnom objektu,Vile Velebita 18 u dvorani:

- Sport za sve – ponedjeljkom i srijedom

- Ritmika – utorkom i četvrtkom

20

Financiranje:

Programe (organizatorima pojedinog programa) financiraju roditelji korisnici. Vrtić

korisnicima (organizatorima programa) naplaćuje samo najam korištenog prostora.


Zdrava i zadovoljna djeca dobre psihofizičke ravnoteţe, sa usvojenim osnovnim normama

sportskog ponašanja (poštivanje pravila, timski rad, zdrav natjecateljski duh).

3.4. Kurikul predškole

Program će se realizirati kroz redoviti 10-satni program u svim odgojno-obrazovnim

skupinama u kojima su upisana djeca školski obveznici a u jednoj skupini realizairat će se

Program predškole tri puta tjedno za djecu koja nisu uključena u redoviti 10-satni program a

školski su obveznici. Program predškole provodi se od 1. listopada do 31. svibnja

kontinuirano i svakodnevno, a ukupno traje do 250 sati godišnje. Program predškole većinom

će se provoditi u prijepodnevnom dijelu odgojno–obrazovnog programa, a za djecu koja nisu

uključena u redoviti program u poslijepodnevnim satima.

Temelj za kreiranje zadaća i sadrţaja programa je kvalitetna procjena trenutnog

razvojnog statusa djeteta, njegovog iskustva i obiteljskog konteksta te potreba i interesa,

kako bi se poticao njegov cjelovit razvoj, odgoj i učenje te osiguralo nadograĎivanje

postojećeg statusa. Pri tome su nezaobilazni elementi odgojno-obrazovnog procesa: poticanje

spontanosti i slobode u iskazivanju osjećaja, misli, potreba i doţivljaja, učenje kroz igru

tijekom koje djeca uče istraţivanjem, otkrivanjem i rješavanjem problema, raspravom s

drugom djecom i odgojiteljem te korištenjem različitih izvora učenja. Interesi i iskustva djece

usmjeravaju odgojitelje na sadrţaje i teme pomoću kojih će osigurati razvoj osam temeljnih

kompetencija.

Program će se provoditi u matičnom objektu vrtića, Vile Velebita 18 te u područnim

objektima (Ljevakovićeva 8, Ljevakovićeva 20 i Ljevakovićeva 32). Prostor u kojem će se

Program provoditi bit će prostor mješovite i starije vrtićke skupine (soba dnevnog boravka,

garderoba i prostor sanitarnih ureĎaja) sa osnovnom opremom, didaktičkim sredstvima i

21

drugim pomagalima potrebnim za provedbu programa prilagoĎenu dječjim razvojnim

potrebama.

Nositelji

Sudionici odgojno obrazovnog procesa u programu predškole su: vrtić, obitelj i

lokalna zajednica. Voditelji Programa su educirani odgojitelji predškolske djece koji rade u

starijim i mješovitim odgojnim skupinama, koji će se prema potrebama i mogućnostima i

dalje usavršavati na tom području.

U provedbu Programa uključeni su: ravnateljica, stručni suradnici (pedagog, psiholog i

logoped), zdravstvena voditeljica i odgojitelji. Svaki od njih će djelovati u skladu sa svojim

programskim zadaćama:

Obilježja programa i cilj

Cilj Programa je osigurati okruţenje kao niz materijalnih i komunikacijskih čimbenika

u kojem će dijete u godini pred polazak u školu maksimalno razviti sve svoje osobne

potencijale, zadovoljiti aktualne interese i steći znanja, vještine i navike koje će mu omogućiti

uspješnu prilagodbu na nove uvjete rasta i razvoja u osnovnoškolskoj sredini.

Zadaće u odnosu na dijete

Razvoj svih kompetencija djeteta u godini prije polaska u školu realizirat će se kroz planirane

zadaće:

Razvijati emocionalnu stabilnost i samoregulaciju djeteta (da lakše podnosi neuspjeh,

moţe se strpjeti i pričekati na red, lako se odvojiti od roditelja)

Poticati samostalnost i neovisnost (usvajanje kulturno-higijenskih navika,

samostalnost u jelu, oblačenju, obuvanju, voĎenje brige o svojim stvarima,

pospremanje igračaka i radnog prostora)

Poticati razvoj vještina samozaštite (da zna kako se ponašati u potencijalno opasnim

situacijama -nepoznata mjesta, neznanci, nepoznati predmeti, moţe se oduprijeti

22

pritiscima vršnjaka i neznanaca u činjenju neprimjerenih postupaka (zna reći NE), zna

kome se povjeriti, traţiti pomoć, zna osnovna pravila ponašanja u prometu, zna svoju

adresu, vaţne telefonske brojeve

Razvijati prosocijalna ponašanja djeteta (osjetljivost za emocionalna stanja i

doţivljavanja drugih, suosjećanje, iskazivanje brige za druge, briţno ponašanje prema

vršnjacima, drugim osobama, ostalim ţivim bićima, pruţanje pomoći kome je

potrebna, pruţanje utjehe onome tko je u nevolji)

Razvijati vještine sudjelovanja u timskom radu (druţenje s vršnjacima na sadrţajan i

konstruktivan način, interes za suradnički rad u grupi, tolerantno ponašanje prema

onima s kojima suraĎuje, slušaje i prihvaćanje drugačijih mišljenja, iznošenje i

obrazlaganje svojih razmišljanja, ideja i prijedloga, pregovaranje o njima i prihvaćanje

kritike, rješavanje nesuglasja i konflikata pregovaranjem i dogovorom)

Poticati stjecanje pojmova i odnosa među njima - boje, geometrijski likovi,

geometrijska tijela, vrijeme, prostor, suprotnosti

Poticati informiranost o svijetu oko sebe - o biljnom svijetu, o ţivotinjskom svijetu, o

zanimanjima odraslih, o materijalnim i duhovnim dobrima, o prometnim sredstvima, o

reljefu, o prirodnim pojavama, o fizikalnim pojavama

Razvijanje složenih motoričkih vještina - hoda po gredi, samostalno se ljulja, preskače

preko vijače, izvodi kolut naprijed, vodi loptu, pleše...)

Razvijanje preciznije senzomotorike (lateralizacija, okulomotorna koordinacija)

Razvijanje predčitalačkih vještina (prepoznavanja poruke i značenja poruke,

poznavanje pravilnog smjera teksta s lijeva na desno, odozgora prema dolje, slušanje,

ponavljanje, uočavanje, pamćenje i smišljanje rime, prepoznavanje prvog, zadnjeg i

glasa u sredini riječi, sastavljanje glasova u riječi, rastavljanje riječi na glasove,

ostvarivanje veze glas-slovo, prepoznaje simbole slova i brojki)

23

Razvijanje osnova kompetentnosti komunikacije na stranim jezicima (vizualno

prepoznavanje znakova slova kojih nema u hrvatskoj abecedi, poznavanje nekoliko

stranih riječi i njihovo smisleno korištenje)

Poticanje razvoja kulturnog identiteta (prepoznavanje i opisivanje običaja,

tradicionalnih predmeta i blagdana, izvoĎenje djela kulturnog nasljeĎa-tradicionalne

igre, pjesme plesovi za djecu)

Poticanje kreativnog izražavanja ideja, iskustava i osjećaja djeteta u nizu umjetničkih

područja (glazba, ples, kazalište, likovna umjetnost)

Razvijanje osnova informacijsko-komunikacijske kompetentnosti (razumijevanje

pravila sigurne upotrebe, isprobavanje jednostavne primjene računala i ostale dostupne

opreme - računalni edukativni programi i igre za predškolsku dob)

Primarni cilj Programa predškole temeljiti će se na paţljivom promatranju interesa, ali i

poznavanju potreba djece, a vodit će u smjeru stjecanja osam temeljnih kompetencija za

cjeloţivotno obrazovanje prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i

obrazovanje, 2014. po preporuci Europske Unije (2006.), a koje je obrazovna politika

Republike Hrvatske prihvatila. To su:

1. Komunikacija na materinskome jeziku

„U ranoj i predškolskoj dobi odnosi se na „osposobljavanje djeteta o pravilnom usmenom

izraţavanju i biljeţenju vlastitih misli, osjećaja, doţivljaja i iskustava u različitim, za njega

svrhovitim i smislenim aktivnostima.“ (Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i

obrazovanje, 2014.) U vrtiću će osigurati poticajno jezično okruţenje, kroz različite

socijalne interakcije s drugom djecom i odraslima. Komunikacija na materinskom jeziku

poticati će i razvoj svijesti o samom jeziku i njegovom utjecaju na druge. U planiranju

odgojno-obrazovnog rada jedna od bitnih zadaća bit će govorno stvaralaštvo (bogaćenje

jezika novim pojmovima), putem različitih formi rada (individualni i/ili grupni, neposredni

ili posredstvom slikovnica, didaktike, medija i sl.

2. Komunikacija na stranim jezicima

24

Vezano uz komunikaciju na stranim jezicima, osim razumijevanja, usmenog i pismenog

izraţavanja na stranom jeziku, bitno je poznavanje društvenih običaja i kulturnih aspekata.

Pozitivan stav odnosi se na poštivanje i prihvaćanje kulturne raznolikosti i zanimanje za

jezike i interkulturalnu komunikaciju.

3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju

Za razvoj matematičke kompetencije poticati ćemo dijete na razvijanje i primjenu

matematičkog mišljenja u rješavanju problema u različitim aktivnostima i svakidašnjim

situacijama. Prirodoslovnu kompetenciju razvijamo poticanjem djeteta na postavljanje

pitanja, istraţivanje, otkrivanje i zaključivanje o zakonitostima u svijetu prirode te

primjenu prirodoslovnog znanja putem rada na projektu, ekperimentalno - istraţivačkih

aktivnosti i pokusa. Planirane aktivnosti poticati će osvještavanje uzročno-posljedičnih

veza izmeĎu ljudske djelatnosti i preuzimanje odgovornosti pojedinca za njih, kao i

očuvanje prirode i njezinih resursa (odgoj za odrţivi razvoj s naglaskom na naš status

meĎunarodno priznatog Eko vrtića).

4. Digitalna kompetencija

U skladu s mogućnostima u vrtiću, planiramo osigurati djeci upoznavanje s informacijsko-

komunikacijskom tehnologijom (korištenje računala) vodeći računa o pravilnom i

odgovornom korištenju tehnologije u igri djece. Ova kompetencija razvija se „u takvoj

organizaciji odgojno-obrazovnoga procesa vrtića u kojoj je i djeci, a ne samo odraslima,

omogućeno korištenje računala u aktivnostima planiranja, realizacije i evaluacije odgojno-

obrazovnoga procesa.“ (Nacrt nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i

obrazovanje, 2014.).

5. Učiti kako učiti

Ovu kompetenciju planiramo razvijati osvještavanjem procesa vlastitog učenja

(metakognicija). Zadaća odgojitelja je usredotočiti se na razvoju strategija vlastitog učenja

kroz projektni model rada s djecom i spoznajno-istraţivačke aktivnosti. Vrtić u kojem se

njeguje razvoj ove kompetencije usmjeren je na osnaţivanje metakognitivnih sposobnosti

25

djece te „poticanju njihova samomotivirajućeg i samoregulirajućeg učenja.“ (Nacrt

nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, 2014.).

6. Socijalna i građanska kompetencija

U Dječjem vrtiću Poletarac planiramo stvarati poticajno okruţenje u kojem, ne samo

odrasli već i djeca iznose i argumentiraju vlastita stajališta te se uključuju u donošenje

odluka koje se odnose na njihovo ţivljenje u dječjem vrtiću, poput odabira aktivnosti

kojom se ţele baviti, materijala i sredstva za igu, ali i partnera. Na svim razinama odnosa

poticati ćemo odgovorno ponašanje, poštivanje i uvaţavanje drugih, meĎusobnu suradnju i

prihvaćanje meĎukulturnih razlika.

7. Inicijativnost i poduzetnost

„One uključuju stvaralaštvo, inovativnost i spremnost djeteta na preuzimanje rizika,

samoiniciranje i samoorganiziranje vlastitih aktivnosti te planiranje i voĎenje vlastitih

aktivnosti i projekata.“ (Nacrt nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i

obrazovanje, 2014.). Razvojem ove kompetencije planiramo omogućiti djetetu

prakticiranje uloge aktivnog sukonstruktora kurikuluma. Razvoj ove kompetencije

ostvarivati će se poticanjem sposobnosti djeteta da vlastite ideje iznosi i ostvaruje u

različitim aktivnostima i projektima.

8. Kulturna svijest i izražavanje

Poticanjem stvaralačkog izraţavanja ideja, iskustva i emocija djeteta u nizu umjetničkih

područja koja uključuju glazbu, ples, kazališnu, knjiţevnu i vizualnu umjetnost razvijati

ćemo kulturnu svijest i izraţavanje djeteta. Uvjete ćemo osigurati stvaranjem okruţenja

koje zadovoljava visoke estetske standarde i u kojem su djeca u svakodnevnom ţivljenju

poticana na različitost stvaralačkih formi vlastitih doţivljaja i iskustava.

Ovim Programom orijentacijski plan bit će razraĎen u nekoliko podtema/sadrţaja/, a njih

će odgojitelji pri konkretnoj realizaciji imati mogućnost nadograditi i restrukturirati

ovisno o reakcijama, specifičnostima i interesima djece u programu.

26

Suradnja s roditeljima

„Roditelji su osobe koje djetetu osiguravaju osnovnu skrb i zaštitu, zadovoljenje potreba,

pomoć i podršku te voĎenje kroz ţivot“. Pod pojmom roditelj obuhvaćena je heterogena

skupina osoba usmjerenih na ostvarenje relativno ujednačenih roditeljskih funkcija. Zbog toga

je potrebno domišljati strategije za povećanje roditeljske kompetentnosti. Kompetentan

roditelj razmišlja o odgoju svog djeteta kao o izazovu koji moţe i zna prihvatiti, kojemu je

dorastao jer posjeduje za to potrebne vještine, koje mu pruţa vaţno ţivotno zadovoljstvo i

osjećaj uspješnosti. Takvi roditelji smatraju kako će u većini ţivotnih situacija biti u stanju

odgovoriti na postavljene zahtjeve, ma kako oni bili teški, i da će pri tome odrţati radost i

zadovoljstvo odnosa s djetetom.“ Antonija Ţiţak, „Pomozimo im rasti“, Priručnik za

partnerstvo odgojitelja i roditelja.

Značajan prilog uspostavljanju partnerskih odnosa i unapreĎivanja rada odgojitelja i

stručnih suradnika u vrtiću je dobra komunikacija. U interesu djeteta je jačanje podrške

roditeljima u stjecanju roditeljskih kompetencija te razvijanje partnerskih odnosa s roditeljima

kroz intenzivnu suradnju obitelji i vrtića.

Zadaće vezane uz suradnju s roditeljima

● Osiguravanje uvjeta za ravnopravnu i aktivnu komunikaciju i suradnju djece,

odgojitelja i roditelja u svrhu definiranja stvarnih djetetovih potreba

● Jačanje roditeljske kompetencije za prepoznavanje osobina, vještina i sposobnosti

svog djeteta

Upoznavanje roditelja s načinima osnaţivanja djeteta, njegovog samopouzdanja

Upoznavanje roditelja s načinima pomoći djetetu na usvajanju poţeljnih oblika

ponašanja i vještina uvaţavajući njegove specifičnosti

Poticanje i prihvaćanje roditeljske inicijative za aktivno sudjelovanje u Programu

Rješavanje aktualnih razvojnih problema

Pravovremeno reagiranje i konstruktivno rješavanje problema vezanih uz odgoj djece i

27

suradnju s roditeljima

Podupiranje i osnaţivanje roditeljske kompetencije i djelotvornosti stjecanjem znanja i

vještina potrebnih za odgoj djece u obitelji

Aktivnosti kroz koje će se realizirati suradnja s roditeljima:

● upoznati roditelje s osobitostima Programa kako bi bolje procijenili njegovu korisnost

za svoje dijete

● neposredno uključivanje roditelja u odgojno obrazovni proces (boravak u odgojnoj

skupini)

● radionice,

● roditeljski sastanci

● individualne konzultacije

● kutići za roditelje

● zajednička druţenja, izleti...

28

3.5.3. Program „Djeca u prirodi“ – Grad mladih

Cilj: promišljenim boravkom djece u prirodi utjecati na cjelovit razvoj djece, unapreĎivanje zdravlja i

razvoj ekološke osjetljivosti djece.

29

Zadaće Indikatori praćenja Nositelji Ciljane skupine

- stvaranje uvjeta za

aktivno i suradničko

učenje u prirodnom

okruţenju,

- razvoj ekološke

osjetljivosti djece i

spremnosti za

praktično djelovanje

- stvaranje navika

zdravog ţivota i

povećanje psihofizičke

spremnosti djece

- zadovoljavanje

raznolikih potreba i

interesa djece

- razvoj spontanih

stvaralačkih

sposobnosti, zabave i

optimističkog stava

prema svijetu i ţivotu

- razvoj samostalnosti,

emocionalne stabilnosti

i socijalne

kompetencije djece

- podrţavanje raznolikih

istraţivačko-

spoznajnih, motoričkih,

društveno-zabavnih i

umjetničko-

stvaralačkih aktivnosti

djece

- psihofizičke

osobine djece od 6

godina s

naglaskom na

kompletni razvoj

- foto i video

snimke

- verbalni iskazi

djece i procjena

tima

- evaluacija na

osnovu tjednog,

dnevnog i

tromjesečnog

zapaţanja

- matične

odgojiteljice

starijih

odgojnih

skupina

djeca školski

obveznici iz

odgojnih skupina:

-Lavići

-Cvjetići

-Mace

-Pčelice

-Zvjezdice

-Jagode

-Jeţići

-Medo

-Vjeverice

Program će se provoditi u trajanju od pet radnih dana (od ponedjeljka do petka) tijekom ped.

godine 2017./ 2018. godine.

Financiranje programa:

Financiranje snosi Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport. roditelji participiraju iznosom

od 225.00 kuna (pokrivanje troškova nabave potrošnog materijala).


30

Velika zainteresiranost roditelja i djece za uključivanjem u program. Zdrava i zadovoljna

djeca pri povratku iz Grada mladih – ţelja za ponovnim boravkom, stečena nova prijateljstva,

veća samostalnost i opća psihomotorna spremnost djece, kreativni izričaj djece putem

prirodnih materijala sakupljenih i upotrijebljenih u Gradu mladih.

3.5.4. Program za djecu s teškoćama u razvoju

Uvodni podaci

Dječji vrtić Poletarac polazi 441 djece. Posebne potrebe ima 202-je djece, a za 16-ero

djece su na temelju postojeće medicinske dokumentacije i procjene funkcioniranja djeteta u

odgojno-obrazovnoj skupini od strane stručnih suradnika i odgojitelja utvrĎena su teţa

odstupanja u razvoju. Za osiguranje optimalnih uvjeta cjelokupnog razvoja djece potrebno je

kontinuirano polaţenje redovitog vrtića. Procijenjeno je da je za vrijeme boravka 10-ero djece

neophodno osigurati pomoć stručne osobe u vidu trećeg odgojitelja u odgojnim skupinama u

kojima ta djeca borave što je i realizirano u suradnji s Gradskim uredom za odgoj,

obrazovanje i sport. Djeca s teţim teškoćama u razvoju prošla su postupak razvrstavanja i

imaju rješenje CZSS-a ili majka koristi produţeni porodni dopust.

Teţe teškoće su:

- sniţene intelektualne sposobnosti

- višestruke teškoće

- poremećaji iz autističnog spektra

- Down sy.

Ciljevi:

1. Omogućiti djetetu s teškoćama u razvoju promatranje imitiranje i doticanje s djecom

uredne razvojne linije koja djetetu s poteškoćama predstavljaju razvojno primjereni

model za komuniciranje i razvojno primjereno ponašanje.

31

2. Osigurati optimalne organizacijsko-materijalne uvjete za boravak djeteta s teškoćama

u razvoju u redovnoj odgojno obrazovnoj skupini.

3. Educiranje i senzibiliziranje odraslih u vrtićkoj sredini za specifične potrebe djece s

teškoćama.

4. Senzibiliziranje djece odgojno obrazovnih skupina u koje su uključena djeca s

poteškoćama, kao i ostale djece u vrtiću za specifične potrebe djece s teškoćama.

5. UvoĎenje terapijskog psa u rad s djecom s teškoćama u razvoju s terapijskom

namjenom te poticanje razvojnih procesa djece u svim odgojno obrazovnim

područjima.

6. Razvoj svih potencijala djeteta s poteškoćama kako bi ono moglo aktivno participirati

u svakodnevnom ţivotu.

Zadaće

Razvijati emocionalnu stabilnost i samoregulaciju djeteta s teškoćama u razvoju (da

lakše podnosi neuspjeh, moţe se strpjeti i pričekati na red, lako se odvojiti od

roditelja).

Poticati samostalnost i neovisnost djeteta u okviru njegovih mogućnosti (usvajanje

kulturno-higijenskih navika, samostalnost u jelu, oblačenju, obuvanju, voĎenje brige o

svojim stvarima, pospremanje igračaka i radnog prostora).

Poticati razvoj vještina samozaštite kod djeteta (da zna kako se ponašati u

potencijalno opasnim situacijama-nepoznata mjesta, neznanci, nepoznati predmeti,

moţe se oduprijeti pritiscima vršnjaka i neznanaca u činjenju neprimjerenih postupaka

(zna reći NE), zna kome se povjeriti, traţiti pomoć).

Razvijati vještine sudjelovanja u timskom radu u razvoju (druţenje s vršnjacima na

sadrţajan i konstruktivan način, interes za suradnički rad u grupi, tolerantno ponašanje

prema onima s kojima suraĎuje, rješavanje nesuglasja i konflikata pregovaranjem i

dogovorom).

Poticati stjecanje pojmova i odnosa meĎu njima, usvajanje sheme tijela, orijentacija na

vlastitom tijelu, upoznavanje predmeta i pojava koje ga okruţuju, njihovih odnosa i

funkcija

Uz pomoć psa kao motivatora stimuliranje taktilnih, vestibularnih, vizualnih,

auditivnih, olfaktornih i gustativnih iskustava, fine i grube motorike

32

Uz pomoć psa kao motivatora uspostavljanje odnosa prihvaćenosti i uključenosti,

razvijanje osjećaja pripadnosti, osjećaja odgovornosti za drugo ţivo biće, razvoj

empatije, smirivanje, prekidanje repetitivnih ponašanja, smanjenje agresivnog i

autoagresivnog ponašanja, poticanje pozitivnih oblika ponašanja

Poticanje komunikacije, upotrebe gesti, glasanja i vokalizacije, poticanje razvoja

jezika i govora, prepričavanje

Poticanje kreativnog izraţavanja ideja, iskustava i osjećaja djeteta u nizu umjetničkih

područja (glazba, ples, kazalište, likovna umjetnost).

Razvijanje osnova informacijsko-komunikacijske kompetentnosti (razumijevanje

pravila sigurne upotrebe, isprobavanje jednostavne primjene računala i ostale dostupne

opreme).

AKTIVNOSTI

priprema projekta

na razini vrtića

• prikupljanje relevantnih nalaza i mišljenja nadleţnih tijela i ustanova, mišljenja

stručnog povjerenstva, zdravstvene dokumentacije, mišljenja stručnih suradnika o

djeci s teškoćama u razvoju koja će biti integrirana u redovnu vrtićku skupinu

• utvrĎivanje potrebnih smještajnih uvjeta

• suradnja s Gradskim uredom za odgoj, obrazovanje i sport u osiguravanju osobnog

pomagača djeci s teškoćama u razvoju

• izbor odgojitelja pomagača za provoĎenje programa inkluzije

• odabir prostora za provoĎenje projekta

• informiranje članova OV–a o planiranoj inkluziji

• izrada plana opservacije za novoupisanu djecu s teškoćama u razvoju

• upoznavanje roditelja s uvjetima smještaja, procesom prilagodbe i opservacije u vrtiću

• ispitivanje roditeljskih očekivanja u odnosu na sve sudionike u vrtićkom okruţenju

• uključivanje roditelja za sudjelovanje u prvom roditeljskom sastanku

na razini odgojne skupine

33

• stručna i osobna priprema odgojitelja pomagača

• priprema i ureĎenje prostora sobe dnevnog boravka

• priprema djece u odgojnim skupinama u koje integriramo djecu s teškoćama kroz

neposredan odgojno obrazovni rad

• izrada plana i programa s kriterijima opservacije za djecu s teškoćama u razvoju

• utvrĎivanje i raspodjela obveza i instrumentarija iz opservacije

• plansko opserviranje integrirane djece, procjenjivanje, evaluacija, utvrĎivanje

zaključaka i smjernica za rad s djecom s teškoćama

• kontinuirano izvještavanje roditelja o tijeku i nalazima opservacije

OSTVARIVANJE PROGRAMA


ţivotno- radne aktivnosti djece odgojnih skupina u koje su uključena djece s teškoćama u

razvoju na organizaciji prostora i utvrĎivanju pravila grupe

planske aktivnosti sa svom djecom, a osobito s djetetom s teškoćama za istraţivanje i

rasporeĎivanje didaktike u prostoru

kontinuirano plansko pripremanje i provoĎenje specifičnih aktivnosti sa svom djecom u

grupi, u cilju razvoja empatije, poţeljnih ponašanja i komunikacijskih vještina za druţenje

s djetetom s teškoćama

aktivnosti s terapijskim psom koji djeluje istovremeno na sva razvojna područja (djeluje

umirujuće na dijete, oslobaĎa osjećaj napetosti, pruţa emocionalnu potporu, potiče

pozitivno raspoloţenje, pospješuje komunikaciju i interakciju djeteta s okolinom)

izrada i plansko ostvarivanje individualiziranog odgojno obrazovnog programa za dijete s

teškoćama za naredno pedagoško razdoblje

kontinuirano individualno stručno usavršavanje matičnih odgajatelja

na razini vrtića

utvrĎivanje djetetovih potreba i usklaĎivanje organizacijsko materijalnih uvjeta u

svrhu njihovog optimalnog zadovoljenja

34

VALORIZACIJA


• svakodnevno praćenje i procjenjivanje ponašanja i aktivnosti te evidentiranje

zapaţanja o djeci s teškoćama u razvoju

• procjenjivanje ostvarivanja zadaća i aktivnosti individualiziranog odgojno obrazovnog

plana i programa i evidentiranje postignuća djece s teškoćama, smjernice za daljnji rad

• praćenje ponašanja i evidentiranje značajnih reakcija ostale djece u odgojnoj skupini

• ispitivanje i procjena zapaţanja roditelja djece u inkluziji

konzultiranje i uključivanje roditelja djece s teškoćama o rezultatima praćenja i

smjernicama za daljni rad, kontinuirano izvještavanje

plansko praćenje djeteta s teškoćama, procjenjivanje, evaluacija, utvrĎivanje

zaključaka i smjernica za daljni rad

na razini vrtića

• analiza podataka tromjesečnih opservacija i završna ocjena postignuća u provoĎenju

inkluzije

Nositelji programa:

- treći odgojitelji, matični odgojitelji odgojnih skupina, stručno razvojna sluţba, ravnatelj

Zakljuĉak

Inkluzija je više od pruţanja mogućnosti oponašanja dobrih modela djetetu s teškoćama u

razvoju te interakcije s djecom uredne razvojne linije. Pozitivan pristup omogućuje djeci s

teškoćama u razvoju i djeci uredne razvojne linije razvoj osobnih kompetencija što podupire

kvalitetniji ţivot u okolnostima koje čine proces odrastanja.

3.5.5. Ukljuĉivanje terapijskog psa - pomagaĉa u redovan program vrtića

Zbog izrazito pozitivnog djelovanja psa na razvoj, ponašanje i postignuća djece, u

svim odgojno-obrazovnim područjima, te djece s teškoćama u razvoju, odlučili smo se za

program uključivanja terapijskog psa u naš vrtić. Uz inicijativu i angaţman ravnateljice Mire

35

Čulo terapijski pas Astra boravi u waldorfskoj odgojnoj skupini „Zvjezdice“ već petu godinu,

a u drugim odgojnim skupinama treću godinu. Za boravak terapijskog psa imamo prethodno

ishodovanu suglasnost roditelja. Kako u vrtiću boravi veći broj djece s teškoćama u razvoju, i

kako njihovi roditelji traţe i nalaze u terapijskim psima veliku pomoć, ovakvim uključivanjem

terapijskog psa u odgojno-obrazovni proces doprinjeli bismo kvaliteti rada kako djece s

teškoćama tako i ostale djece u našem vrtiću.

U realizaciji programa i organizaciji rada uvaţavat ćemo individualne razlike, potrebe,

interese i mogućnosti svakog pojedinog djeteta. Program „Comfort dog“ ostvarivat će se sa

djecom u svim odgojnim skupinama jednom tjedno u trajanju od cca 45 minuta, te sa djecom

s teškoćama u razvoju dva puta tjedno u trajanju od cca 20 minuta individualno po unaprijed

utvrĎenom rasporedu. Za provoĎenje programa roditelji će potpisati suglasnost za provoĎenje

programa te će redovito biti obavještavani o tijeku i dobrobiti programa.

Program će se provoditi individualno, u skupinama te kroz zajedničke aktivnosti,

uvaţavajući pri tom dob djeteta i sve aspekte njegova razvoja.

Ciljevi i zadaće

Temeljem Programskog usmjerenja u predškolskom odgoju i obrazovanju (1991.) i

usvojenoj Konvenciji o pravima djeteta (1989.) ostvaruju se ciljevi i zadaće koji su

determinirani razvojnim karakteristikama djece predškolske dobi, njihovim autentičnim

potrebama i zahtjevima koji prate ţivot djece predškolske dobi u suvremenom društvu.

Osnovne zadaće programa

Vodeći računa o osnovnim zadaćama navedenog programa i usklaĎivanjem s

individualnim potrebama svakoga djeteta, nastojat ćemo specifičnim zadaćama provesti

program.

- uvoĎenje terapijskog psa s pomagačkom i terapijskom namjenom te poticanje

razvojnih procesa djece u svim odgojno-obrazovnim područjima

- integracija terapijskog psa u rad s djecom s teškoćama u razvoju

- pas kao pomagač i motivator kod kretanja, dodavanja predmeta, pomoć u svlačenju i

drugim svakodnevnim zadacima

36

- alarmiranje, smirivanje i drugo, ovisno o individualnim potrebama i mogućnostima

djeteta

pas kao motivator:

a) senzo-motoričkog razvoja

b) socio-kognitivnog razvoja

c) komunikacijskog razvoja

d) psiho-socijalnog i emotivnog razvoja


- upoznavanje s terapijskim psom i motiviranje na zajedničko druţenje i igru

- poticanje cjelovitog psihomotoričkog razvoja djeteta

- poticanje djeteta na uočavanje prirodnog odnosa čovjeka i ţivotinje

- usvajanje pozitivnog stava; otkrivanje mogućnosti igre, druţenja – u interakciji s psom

- trajno uspostavljanje odnosa prihvaćenosti, osjećaja odgovornosti za drugo ţivo biće,

pojačavanje empatije i razvoj svih pozitivnih oblika ponašanja kod djece

37

4. Program unapreĊivanje procesa prilagodbe, kvalitetno provoĊenje,

praćenje i vrednovanje procesa

CILJ:

- ostvarivanje optimalnih uvjeta za stvaranje osjećaja sigurnosti djeteta, roditelja i

odgojitelja u periodu prilagodbe

PLAN RADA

PRIPREMA ZA REALIZACIJU

4.1. Formalna priprema

-formiranje komisije za prijam nove djece u vrtić

-raspisivanje natječaja za prijam nove djece u vrtić

-prikupljanje formalnih relevantnih podataka o djeci koja će biti upisana u jaslice/vrtić

4.1.1. Priprema djetetovih roditelja, a posredno i djeteta za djetetov prvi ulazak u

jaslice/vrtić

-plenarni roditeljski sastanak-osobna karta vrtića,ustrojstvo rada i kadrovi, briga za

zdravlje djece, njega i kvaliteta prehrane, program rada u vrtiću i mogućnosti suradnje

vrtića i djetetove obitelji, karakteristike perioda prilagodbe

-letak za roditelje o našem vrtiću (ustrojstvo rada, materijalni uvjeti,njega i skrb za

tjelesni rast i zdravlje djece, programi i odgojno-obrazovni rad)

-letak za roditelje o procesu prilagodbe (kako pripremiti sebe i dijete za prvo značajno

odvajanje)

-inicijalni intervjui-prikupljanje podataka o karakteristikama djeteta (potrebe, navike,

interesi,stupanj samostalnosti, psihofizičke karakteristike djeteta, njegove mogućnosti i

posebnosti), savjetovanje roditelja o primjerenom odnosu prema djetetu u periodu

prilagodbe, upućivanje na poţeljne načine ponašanja roditelja koji borave s djetetom u

odgojnoj skupini, dogovor o prvom danu dolaska djeteta u jaslice/vrtić i i kraćem

ostajanju u odgojnoj skupini

38

-skupni roditeljski sastanak komunikacijsko informativnog tipa-meĎusobno

upoznavanje i upoznavanje s prostorima u kojima će boraviti odgojna skupina,

očekivanja roditelja, planirani program rada za naredni period, razgovor o periodu

prilagodbe)

4.1.2. Priprema vrtića za dolazak novoupisane djece

Priprema odgojnih i struĉnih djelatnika organizacijsko-materijalna priprema -

formiranje odgojnih skupina prema dobi i psihofiziĉkim karakteristikama djece, uz

uvažavanje želja roditelja u okviru organizacijskih mogućnosti

- izbor skupnih odgojitelja

- osiguravanje optimalnih materijalnih uvjeta (obnova i dopuna didaktike primjerene dobi

djece)

- osiguravanje optimalnih organizacijskih uvjeta - specifično radno vrijeme skupnih

odgojitelja i vrijeme zajedničkog rada , za svaku skupinu različito, prema potrebi, s obzirom

na specifičnosti djece (dob, psihofizičke karakteristike, broj novoupisane djece u skupini,

duljina boravka) u početku perioda prilagodbe. Trajanje ovakve organizacije rada ovisi o

procjeni potrebe za istom.

- ustrojstvo rada u razdoblju prilagodbe i tijekom godine, neki sumarni podaci o

novoupisanoj djeci, smjernice o stručnom radu tijekom perioda prilagodbe te o pedagoškoj

dokumentaciji i načinu praćenja novoupisane djece u periodu prilagodbe

- pismene i usmene informacije odgojiteljima o novoupisanoj djeci ( o posebnim potrebama,

navikama, obiljeţjima razvoja, prijelaznim objektima, dosadašnjim odvajanjima, obiljeţjima

igre, očekivanjima roditelja).

4.1.3. Priprema ostalih djelatnika

a) osoblje u kuhinji

-informiranje o posebnim potrebama na zdravstvenom planu djece (alergije i dr.), koje

iziskuju pripremanje individualnih jelovnika osoblje u kuhinji

-informiranje o posebnim potrebama na zdravstvenom planu djece (alergije i dr.), koje

iziskuju pripremanje individualnih jelovnika

39

-upoznavanje s ritmom prehrane djece, usklaĎenim s njihovom dobi i potrebama

4.1.4. pomoćno-tehniĉko osoblje

-informiranje o navikama djece, o ritmu aktivnosti i odmora, o boravku roditelja u skupini

-upućivanje na primjereni pristup djetetu i roditelju

-suradnja oko osiguravanja higijenskih uvjeta prostora i opreme u vrijeme boravka djece i

roditelja

4.2. Realizacija procesa-dolazak djeteta u jaslice/vrtić

- kraći boravak djeteta u skupini s postupnim vremenskim produţavanjem (individualni

pristup)

- kraći boravak djece u podskupinama uz postupno produţavanje boravka i uz individualni

pristup (kod novoformiranih odgojnih skupina)

- boravak roditelja zajedno s djetetom u odgojnoj skupini- s postupnim vremenskim

skraćivanjem boravka roditelja

- zajednički rad oba odgojitelja i usklaĎivanje meĎu sobnog djelovanja (ovisi o broju

novoupisane djece, njihovim reakcijama). Zajednički rad fleksibilno se prilagoĎava.

- pristup i postupci za razvijanje socio-emocionalne povezanosti odgojitelj-dijete

- suradnja s roditeljima u svrhu dogovaranja zajedničkog djelovanja u odnosu na dijete

4.3. Praćenje i evaluacija

- evidentiranje djetetovih ponašanja i reakcija (1., 7., 15., 30. i 50. dan dolaţenja)- uputa i

protokol za praćenje

- evidentiranje ponašanja i reagiranja roditelja (protokol)

- upitnik za roditelje po isteku perioda prilagodbe ispitivanje njihovih iskustava, osjećaja

vezanih uz prilagodbu djeteta na jaslice/vrtić, primjedbe, prijedlozi

- upitnik za odgajatelje o proteklom periodu prilagodbe

- interni aktiv-analiza perioda prilagodbe (ponašanja djece u periodu prilagodbe, ponašanja i

reakcije roditelja, upitnik za roditelje na početku i kraju perioda prilagodbe, upitnik za

odgajatelje o proteklom periodu prilagodbe).

40

5. Program za odgoj i održivi razvoj

Dječji vrtić Poletarac nositelj je Zelene zastave i certifikata MeĎunarodne Eko-škole/vrtića u

Republici Hrvatskoj. Cilj nam je kroz ovaj program proširiti ideje odgoja i obrazovanja za

odrţivi razvoj radom djece i zaposlenika na eko projektima, suradnjom s roditeljima i raznim

društvenim čimbenicima. Rad s djecom na odrţivom razvoju provodit će se kroz brojne

projekte i aktivnosti u kojima djeca uče po modelu, učeći od odraslih, te na razvoju svijesti o

vaţnosti očuvanja okoliša, pravu na ţivot u zdravom okruţenju, kao i utjecaju čovjeka i

njegovoj ulozi u prirodi i zajednici u kojoj ţivi. Program će se provoditi kontinuirano tijekom

cijele pedagoške godine 2015./2016.

Ciljevi programa za održivi razvoj:

U odnosu na dijete: potaknuti razvoj ekološki osviještenih stavova i ponašanja kod

djeteta koje doţivljavanjem i aktivnim učenjem usvaja osnovna znanja o načinima

brige i očuvanja okoliša, razvija pozitivna ponašanja i vještine koje doprinose

očuvanju prirode uz podrţavanje optimalnog i cjelovitog djetetovog razvoja

U odnosu na djelatnike: Kontinuirano se educirati iz područja odgoja i obrazovanja

za odrţivi razvoj te sudjelovati u realizaciji provoĎenja Eko programa

U odnosu na roditelje i lokalnu zajednicu: Upoznavati roditelje i lokalnu zajednicu s

ciljevima Eko programa te ih poticati na uključivanje u realizaciju istih

Bitni zadaci:

Razvijanje spoznaje djeteta o meĎusobnoj ovisnosti čovjeka i prirode, opasnosti od

zagaĎenja prirode i čovjekove okoline kroz planirane i spontane aktivnosti

Uočavanje ekološke problemske situacije, poticanje ekološke osjetljivosti za

sigurno i zdravo okruţenje

Poticanje spoznaje i potrebe djeteta da čuva i unaprjeĎuje okoliš

Odrţavanje čistoće prostora i okoline te utjecanje na usvajanje novog načina ţivota.

41

Poticanje djeteta na usvajanje vrijednih stavova i osobina ličnosti – da voli, cijeni,

čuva, njeguje i unapreĎuje ţivotni okoliš

Prepoznavanje vrtića kao promicatelja odrţivog razvoja i njegovatelja eko kulture


Usvojenost znanja i navika djece vaţnih za očuvanje osobnog zdravlja i zdravlja njihove

okoline, te temeljnih principa odrţivosti. Bolja komunikacija i suradnja djece i odgojitelja

unutar skupine i sa drugim skupinama. Obogaćeno prostorno-materijalno okruţenje. Doprinos

projekata promjenama koje utječu na kvalitetu ţivota i cjelokupnog ozračja u vrtiću i

obiteljskom okruţenju. Veliko uključivanje i djelotvoran doprinos roditelja. Korištenje

projekata u odgojno-obrazovnom radu drugih odgojnih skupina – razmjena. Ojačan timski

rad. Stručna i kompetentna prezentacija postignuća u i van vrtića. Buduća zainteresiranost

odgojitelja za rad na projektima. Razmjena novih znanja i iskustava odgojitelja i pedagoga sa

vanjskim suradnicima, te uzajamna potpora i unaprjeĎenje suradnje.

6. Program mjera sigurnosti

Cjeloviti odgojno-obrazovni proces u vrtiću ima osnovnu zadaću osigurati sigurnost djece

vodeći računa o pravima djeteta s aspekta zdravlja i osobne sigurnosti, sprječavanju

zanemarivanja i zlostavljanja te pojačani nadzor i kontrolu kretanja djece i odraslih unutar i

izvan vrtića. Svrha donošenja Programa mjera povećanja sigurnosti u dječjem vrtiću

„Poletarac“ je osigurati uvjete za djelotvoran i cjelovit rad, senzibilaciju odgojitelja, stručnog

tima, roditelja djece i ostalih djelatnika u vrtiću radi unaprjeĎivanja preventivnog djelovanja,

zaštite i opće sigurnosti djece. Protokoli sluţe za edukaciju odgojitelja, stručnog tima,

roditelja djece i ostalih djelatnika vrtića za provoĎenje sigurnosti djece u vrtiću, za

sprječavanje problema nasilja meĎu djecom kao i uspostavljanje sustavnih rješenja za

prevenciju i sprječavanje neţeljenih oblika ponašanja, te ublaţavanje i otklanjanje njegovih

posljedica.

42

Namjena programa je:

Fizička sigurnost djeteta:

• UtvrĎivanje i pridrţavanje jasnih pravila u vezi dovoĎenja djeteta u vrtić i dolaska po

dijete (utvrĎeno Ugovorom )

• Kod boravka djece izvan vrtića, šetnje, posjete, izleti, zimovanja, ljetovanja (s aspekta

fizičke sigurnosti: broj odraslih osoba u pratnji, izbor prijevoznika uz suglasnost

roditelja...)

• Postupci i metode djelovanja pri korištenju igrališta i šire okolice

• Postupci i metode djelovanja pri korištenju unutarnjih prostora vrtića

UtvrĎivanje postupaka kod rizičnih situacija:

• Bijeg djeteta iz vrtića;

• Kretanje nezaposlenih osoba po vrtiću;

• Potreba za evakuacijom djece (npr. plin, poţar, potres...)

• Podsjetnik na postupke i metode pruţanja prve pomoći

Zdravstvena zaštita djeteta:

• Povrede djece (Protokol postupanja kod povrede djece)

• Postupanje kod epidemija

• Postupanje kod bolesnog djeteta

• Standardi higijene i čistoće unutarnjeg i vanjskog prostora

Popis protokola:

1.Dolazak djeteta u vrtić

2.Odlazak djeteta iz vrtića

3.Sigurnost djece u unutarnjem prostoru vrtića (sobi dnevnog boravka, sanitarnom

čvoru, dvorani za tjelesni odgoj i ostalom unutarnjem prostoru vrtića)

4. Sigurnost djece na igralištu

5. Sigurnost djece u prijevozu: izleti, kazališta i druga dogaĎanja izvan vrtića

6. Sigurnost djece u vrijeme zamjena za odsutne odgojitelje odgojnih skupina

7. Praćenje, nadzor i kontrola kretanja nepoznatih osoba u vrtiću

8. Postupci u slučaju da roditelj ne doĎe po dijete nakon tzv. popodnevnog deţurstva

9. Postupci u slučaju da dijete nestane, pobjegne ili se izgubi tijekom smještaja u vrtiću

43

10. Protokol ponašanja u slučaju ugroţavanja sigurnosti djeteta od odraslih osoba

11. Sumnja na zlostavljanje ili zanemarivanje

12. Protokol za postupanje u slučaju nasilja meĎu djecom u vrtiću

13. Protokol za postupanje u vrijeme dnevnog odmora djece u vrtiću

14. Protokol za postupanje u slučaju sukoba s roditeljima, ili pak meĎusobnog sukoba

roditelja

15. Postupak pruţanja prve pomoći

16. Postupak pruţanja prve pomoći kod febrilnih konvulzija

17. Postupak pruţanja prve pomoći kod epilepsije

18. Postupak pruţanja prve pomoći kod ujeda krpelja

19. Postupak pruţanja prve pomoći kod ujeda insekata

20. Postupak zaštite djece od izloţenosti uv-zračenju za vrijeme boravka na zraku

21. Mjere ponašanja u svezi prevencije i zaštite zdravlja djece pri uporabi pješčanika

Protokoli se nadopunavaju i tri puta godišnje revidiraju kroz interne aktive stručnih suradnika

i odgojitelja.

7. Projektni rad djece, roditelja i odgojitelja

Unicefov projekt “Škole za Afriku”

Projekt podrazumijeva trajno istraţivanje odgojno-obrazovnog procesa u cilju njegovog

uskaĎivanja sa psihofizičkim osobinama djeteta te suvremenim spoznajama i načinom ţivota.

U Unicefov projekt „Škole za Afriku” uključene su četiri odgojne skupine: starija vrtićka

odgojna skupina „Jeţići”, mlaĎa vrtićka odgojna skupina „Jabuka” i dvije mješovite engleske

vrtićke odgojne skupine: „The Lions” i „The Bees”). Tijekom ped. godine odgojiteljice u

suradnji s pedagoginjom vrtića odrţat će roditeljske sastanke na kojima će roditelje

informirati o humanitarnom projektu te dinamici rada kroz ped. godinu (radionice,

humanitarne izloţbe, suradnja sa Unicefom...). Tijekom pedagoške godine odrţat će se

humanitarne izloţbe u cilju prikupljanja financijskih sredstava za djecu Afrike.

44


-Razvoj empatije kod djece

-Upoznavanje kulturoloških i povijesnih razlika meĎu narodima, kontinenta Afrike

-Doprinos projekata promjenama koje utječu na kvalitetu ţivota i cjelokupnog ozračja u vrtiću

i obiteljskom okruţenju.

-Uključivanje i djelotvoran doprinos roditelja

-Stručna i kompetentna prezentacija postignuća u i van vrtića.

-suradnja s Unicefom u Republici Hrvatskoj

- Buduća zainteresiranost odgojitelja za rad na projektima.

-Razmjena novih znanja i iskustava odgojitelja i pedagoga sa vanjskim suradnicima, te

uzajamna potpora i unapreĎenje suradnje.

Eko projekti će se provoditi s djecom, odgojiteljima, roditeljima domarima i svim

zaposlenicima vrtića, a teţit će se razvijanju pozitivnih modela ponašanja direktno usmjerenih

na očuvanje okoliša te zdravo gospodarenje i zbrinjavanje otpada.

Eko projekti u odgojnim skupinama vrtića:

Odgojna skupina: Naziv eko projekta:

MlaĎa jaslička/Mišići Razvrstavanje otpada i očuvanje ţivotne okoline

MlaĎa jaslička/Zvončići Razvrstavanje otpada i očuvanje ţivotne okoline

Starija jaslička/ Mravi Očuvanje ţivotnog prostora i razvrstavanje otpada

Starija jaslička/ Srčeko Od sjemenke do biljke

Starija jaslička/ Bubamare

Izrada igračaka od ped. neoblikovanog materijala

MlaĎa vrtićka/ Ribice U zdravom tijelu zdrav duh

MlaĎa vrtićka/Zečići Upoznajmo vodu i čuvajmo ju

MlaĎa vrtićka/Jabuka Reciklilaţa papirnate ambalaţe

II.starija vrtićka/Mace

Pedagoški neoblikovan materijal u funkciji igre

45

I.Starija vrtićka /Jeţići Mali vrtek ograjani

Srednja vrtićka/Puţići Sadnja biljaka

I.starija vrtićka/Medo Neobične igre običnim materijalima

I.starija vrtićka/Vjeverice Upoznajmo domaće ţivotinje kroz izradu igračaka

od pnm-a

Engleska mješovita vrtićka/Bees

Korištenje PNM-a u aktivnostima i izrada

didaktike

Mješovita vrtićka/waldorfska Zvjezdice

Eko, zdravo, mirisno i čisto

Srednja vrtićka/Ptičice Voda

Srednja vrtićka/Leptiri Ţivjeti zdravo

Engleska mješovita vrtićka/The Lions Ljekovito bilje - izvor dječjeg zdravlja

II. Starija vtićka/Cvjetići Pedagoški neoblikovan materijal u funkciji igre

II. Starija vtićka/Jagode Voda

8. Profesionalni razvoj struĉnih djelatnika

Kako bi odrţali i unaprijedili kvalitetu odgojno-obrazovnog rada potrebno je kontinuirano

usavršavanje svih stručnjaka u odgojno-obrazovnom procesu DV Poletarac. Kontinuirano

stručno usavršavanje, osobni rast i razvoj svih sudionika procesa te stvaranje poticajnog

materijalnog okruţenja vaţan je dio vrtićkog kurikula i strukture Vrtića. Potičemo suradničko

učenje, razmjenu iskustava, znanja i stavova svih odgojno-obrazovnih djelatnika.

Potreba trajnog profesionalnog rasta i razvoja proizlazi iz zakonskih i programskih odrednica

te od činjenice da je društveni kontekst promjenjiva kategorija koja definira sliku o djetetu i

djetinjstvu, brojne nove i sve sloţenije okolnosti u kojima se odgoj i razvoj ostvaruju, a

nameće ih suvremeni društveni kontekst i pluralizam odgojnih teorija i koncepcija.

U DV Poletarac je formiran i opće prihvaćen stav da je profesionalni razvoj vrtićkih

stručnjaka pokretač i garancija razvoja učinkovite prakse vrtića.

46

U kontekstu cjeloţivotnog učenja i profesionalnog te osobnog rasta na razini ustanove

organiziraju se:

-stručne konzultacije, plenarna predavanja, radionice, seminari …

- projektni, istraţivački, timski rad

- radni dogovori, interni stručni aktivi, sjednice OV

- korištenje stručne literature i ostalih izvora znanja

- periodični i timski sastanci

Cilj je kontinuirano razvijati potporu profesionalnom razvoju vrtićkih stručnih radnika, a

time i razvoju vrtićkog kurikuluma i učinkovitog odgojno – obrazovnog procesa

Izvan ustanove multidisciplinarno stručno usavršavanje odvija se u organizaciji srodnih

društvenih institucija i ustanova (prema stručnim interesima stručnih djelatnika i primjereno

aktualnoj problematici) kroz:

- edukacije

- stručne aktive

- seminare

- sastanke

- tribine

Napredovanje u struci stručnih djelatnika kroz pokretanje i realizaciju obveza u

postupku promoviranja zvanja u stručnjaka mentora i savjetnika. ProvoĎenje Vrtićkih

programa kroz uvoĎenje početnika u samostalan rad i provoĎenje studentske prakse te

promoviranje postignuća prikazima dobre prakse (osobne i vrtićke).

9. Osiguranje kvalitete realizacije kurikuluma

Vrtić je zajednica u kojoj dijete kroz igru uči istraţuje, razumije i uvaţava svoje potrebe,

a da pri tome ne ugrozi potrebe i prava drugih. Polazeći od potreba djeteta da istraţivanjem i

proučavanjem, usvaja i uči, te primjenjuje naučeno, potrebno je osigurati prostorne,

materijalne, sigurnosne i zdravstveno- higijenske uvjete i ozračje koje će utjecati na cjelovit

razvoj djeteta i osigurati jednake mogućnosti razvoja svoj djeci.

Za postizanje kvalitete rada u vrtiću od izuzetne vaţnosti je kontinuiran rad svih

zaposlenika, usklaĎenost djelovanja i partnerskog odnosa roditelja, vrtića i uključivanje šire

47

zajednice u ţivot vrtića. U Dv Poletarac odrednica postizanja kvalitete u provedbi odgojno-

obrazovnog rada je suvremeno shvaćanje djeteta i djetinjstva, koji polazi od stajališta da je

pravovremeno odgovaranje na potrebe djeteta, temelj razvoja djeteta sa svim njegovim

potencijalima.

Za kvalitetno prostorno, materijalno, i vremensko okruţenje potrebna je organizacija

prostora Prostor treba biti funkcionalan, siguran i optimalno usklaĎen s propisanim

zdravstvenim standardima.

U centralnom objektu polivalentni prostori su oblikovani na način da omogućuju:

- korištenje prostora i ponuĎenog materijala za provoĎenje aktivnosti odgojno –

obrazovnog procesa tijekom dana,

- razvoj individualnih potencijala djeteta

- provoĎenje tjelesnih aktivnosti djece

- mogućnost korištenja prostora i ponuĎenog materijala za dijete i roditelja prilikom

dolaska u vrtić i po odlasku iz vrtića

- odrţavanje edukativnih skupova za djelatnike vrtića i skupove organiziranih od

vanjskih subjekata

- odrţavanje programa za roditelje i vanjske suradnike

- provedbu kraćih programa za djecu polaznike vrtića organiziranih od vanjskih suradnika

10. Dokumentiranje, vrednovanje i samovrednovanje postignuća

Realizaciju i praćenje odgojno obrazovnog rada odgojitelji će planirati i evidentirati kroz

propisanu pedagošku dokumentaciju odreĎenu Pravilnikom o obrascima i sadrţaju pedagoške

dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću (»Narodne novine«, broj 83/2001.). U

odgojno obrazovnim skupinama to su: Knjiga pedagoške dokumentacije odgojne skupine,

Imenik djece, Program stručnog usavršavanja. Pedagoška dokumentacija kojom će se svake

pedagoške godine planirati, evidentirati i evaluirati rad s djecom rane i predškolske dobi te

Godišnji plan i program odgojno-obrazovnog rada, Godišnje izvješće o ostvarivanju plana i

programa rada, Dosje djeteta s posebnim potrebama, Knjiga zapisnika (odgojiteljskih vijeća,

radnih dogovora, internih aktiva, stručnog tima, stručnih skupova...)

Dokumentiranje se odvija kroz:

48

dokumentiranje aktivnosti djece: individualna mapa, uratci djece (individualni i

zajednički), samorefleksije djece, narativni oblici dokumentiranja, opservacije i

postignuća djece.

dokumentiranje aktivnosti odgojitelja: individualni i grupni portfolio,

samorefleksije i zajedničke refleksije odgajatelja i stručnih suradnika u vrtiću.

Napredak djece bit će praćen kroz liste praćenja razvoja djece. U suradnji sa stručnim

timom, zapaţanja o djeci s posebnim potrebama biljeţit će se će se u dosjeima djece, a za

pojedinu djecu bit će izraĎeni individualizirani odgojno-obrazovni programi (IOOP-i).

Raznovrsna dokumentacija će produbiti svijest odgojitelja o individualnim i razvojnim

značajkama svakog djeteta i omogućit će odabir strategija koje su primjerene za poticanje

cjelokupnog djetetovog razvoja, učenja i odgoja. Odgojitelji će procjene raditi koristeći

različitu dokumentaciju (pisane bilješke razgovora s djecom, odgojitelja meĎusobno, sa

stručnim suradnicima i djece meĎusobno, dnevnike, foto materijale, raznovrsne radove djece i

sl.).

Odgojno-obrazovni rad zahtijeva praćenje razvoja djeteta, kontinuirano unapreĎivanje

procesa i evaluaciju programa. Primarni čimbenici ovog Plana i programa su djeca, odgojitelji

i roditelji koji uz podršku stručnih suradnika vrtića sudjeluju u procjeni kvalitete postignuća i

uvjeta u kojima se ostvaruje odgojno – obrazovni proces.

Zbog kvalitetnije i bolje procjene razvijat će se timski rad svih sustručnjaka u procesu.

Odgojitelji će sustavno individualno obavljati procjene u okviru odgojne skupine s ciljem

unapreĎivanja odgojno obrazovne prakse koristeći dokumentaciju kao sredstvo refleksije.

Instrumenti procjene će se koristiti prema osobnom izboru odgojitelja refleksivnog praktičara

ili prema izboru stručnih suradnika.

Rezultate rada valorizirat će i procjenjivati odgojiteljice/i timski, stručni tim, ravnatelj

i prosvjetni savjetnici.

Documents

KURIKUL DJEĈJEG VRTIĆA - vrtic-poletarac.zagreb.hr DV Poletarac... · suradničko učenje. Aktivno i suradničko učenje djece potičemo kroz koontinuirano stvaranje primjerenog