Demenciio i psihiiofrlfski sirnpromisuzana uzun, oliver Kozumprik, Ninosrav Mimica

STARENJE - UVODNE NAPOMENE

Starenje je prirodna, normalna fizio_loSka pojava koja je izrazito individualnaza svakog dovjeka. Svaki dovjek drugadijestari tako da je populacija starije Zivotnedobi prepoznata kao heterogena skupina.Proces starenja definiramo kao proglesi_van, stalan i postupan proces smanjenjastrukture i funkcije organa i organskih su_

stava.

Brojne su predrasude i pogreSni stavovida je starost nuZno povezanas funkcional-nom onesposobljeno56u i bole56u,medutim posve je jasno da starenje i bolestnisu sinonimi.

Potrebno je razlikovati pojmove staren-ja i starosti. Nema odgovora na pitanjezbog dega starimo pa su i definicije ovogapojma razmjerno rijetke i nema jedneopde prihva6ene.

Handler (prema Despot Ludanin, 20II)navodi da je starenje propadanje zrelog or-ganizma kao posljedica promjena, vremen-ski ovisnih i uglavnom nepowatnih, koje suprirodene svim dlanovima neke vrste, takoda s prolaskom vremena oni mogu postajatisve nesposobniji suoditi se s okolinskimstresom i tako pove6avaju vjerojatnostsmrti. Birren i Birren navode da se starenjeodnosi na pravilne ili redovite promjene re-prezentativnih organ izama v r epr ezentativ-noj okolini koje se zbivaju s protokom we-mena. Yates (prema Despot Ludanin,20lI) navodi daje starenje svakavremenskiovisna promjena nekog objekta ili sustava.

desto starenje poistovjeiujemo s krono-lo5kom dobi, Sto nije sasvim opravdano jerpostoje velike razlike medu ljudima, a ikod iste osobe, s obzirom na razlititeaspekte starenja. Vrijeme podetka starenjanije moguee precizno odrediti; osim toga,

Sociolo5ke teorije obja5njavaju promj e-

edinc

stare

tima,

alnihrenja) kao i utjecaj druStva i kulture na sta-renje pojedinca i utjecaje starenja pojedi-naca na dru5tvo.

Jedinstvene, Siroko prihvadene, integra-tivne teorije u psihologiji starenja koja biodgovorila na pitanja o organizaciji i de-zorganizaciji pona5anja tijekom ljudskogvijeka nema Sto se moLe razumjeti s obzi-rom da starenje predstavlj a izrazito sloZenfenomen. Sa starenjem se mogu zbivatipromjene koje predstavljaju dobitak a negubitak - ovu tvrdnju nagla5avao je ve6

Carl Gustav Jung koji je razdoblje nakon40. godine smatrao periodom Livota u ko-jem se osoba podinje okretati sama sebi,postaje svjesnija sebe i traLi cllj, smisao icjelovitost vlastito g Livota. Erik Eriksonkoji je ponudio teoriju cjeloZivotnog raz-

69

voja, ljudski rarvoj vidi kroz osam stadija

od kojih je svaki obiljeZen izazovom ili kri-zom. Razrje5enje krize iz ranijih stadijautjede na to kako 6e se osoba nositi sa sva-

kom sljededom fazom (ako se ranija krizanije razrije5ila na odgovaraju6i nadin, po-

remedeno je rje5evanje idu6ih).

Tijekom povijesti i medu razliditim kul-

turama mogu se pratiti razlike u odnosu

prema starim osobama. Tako su, na prim-jer, u antidko vrijeme stari ljudi uZivali ve-

liko po5tovanje no u suvremenim rawije-nim dru5tvima, karakteristidnim po brzom

razvoju novih tehnologija, stjede se dojam

da je iskustvo starih ljudi na manjoj cijeni.

Negativni stavovi mogu utjecati na pona-

Sanje starijih osoba. Kod dijela starih ljudi

mole se opaziti gubitak samopoStovanja,

sniZena motivacija, sniZeno povjerenje u

vlastite sposobnosti. Okolina desto nesvje-

sno potkrepljuje i udvr5iuje pona5anja sta-

rije osobe u kojima je odita njezina ovi-

snost o drugima. Takva pona5anja izaziva-

ju vedu paZnju okoline nego ponaSanja

koja pokazuju neovisnost. To je narodito

odito u institucijama. Mnoga istraZivanja

pokazuju da ako se osoblje u Domovima

pona5a prema starim ljudima kao ne-

moinim osobama, te osobe i postaju

nemo6ne. Stoga je uputno voditi raduna o

(ne)mogu6nostima stare osobe, rije5iti se

predrasuda i u komunikaciji sa starijom

osobom prepoznavati njenu individual-

nost, te sukladno njenim potrebama prila-

godavati aktivnosti. Negativni stereotipi ipredrasude spram starijih osoba manji su u

onih koje imaju vi5e znanja o starenju, koji

desto imaju interakcije sa starima i koji

imaju sposobnost vidjeti stvari iz perspek-

tive starije osobe. Predrasudama su ljudi

narodito podloZni u situacijama kada ne-

maju drugih specifidnih podataka o osobi

(a starija dob je odmah uodljiva).

DEPRESIJA U STARIJOT ZVOTNOJDOBI

Depresija nije normalan dio procesa

starenja. ProduZenjem Zivotnog vijeka in-

teres za pravovremenom dijagnozom ilijedenjem psihijatrijskih poremeiaja uosoba starije Zivotne dobi raste. Od depre-

sije boluje 1.0-t5Vo osoba starije Zivotne

dobi pa se depresija smatra najde5dim du-

Sevnim poreme6ajem u starosti. Preciznije,

od depresivnog poremedaja boluje l-3Vo

starijih osoba u opioj populaciji, a dodat-

no 8-'l.6Vo ima klinidki znadajne simptome

depresije. Depresija u osoba starije Zivot-

ne dobi je zdravstveno stanje koje se moZe

lij editi. D epresij a j e desto nedij agnosticira-

na i nelijedena u starijih osoba demu prido-

nosi mit da je depresivnost uobidajena u

osoba starije Zivotne dobi i prirodna reak-

cija na kronidnu bolest i promjene koje

starija Zivotna dob donosi. Pobolj5ano pre-

poznavanje i lijedenje depresije u starijoj

Zivotnoj dobi donosi veliki potencijal za

pobolj5anje tjelesnog i mentalnog zdravlja

u ovoj Zivotnoj dobi, smanjuju6i dizabilitet

u kasnijim godinama Livota te pobolj5ava-

judi kvalitetu Zivota. Specifidna je slika va-

skularne depresije kod koje su prisutni

apatija, socijalno povladenje, anhedonija,

sve opseZnija disfunkcija u svakodnevnirn

aktivnostima, kognitivna o5te6enja u po-

drudju izvr5nih funkcija i usporenost u

procesuiranju informacija. Depresija uz'

rokuje ne samo morbiditet, vee, i mortali-

tet, te je prevencija samoubojstava glavni

cilj psihijatra u lijedenju pacijenata starije

dobi. U osoba starije Zivotne dobi brojne

promjene u Zivotu mogu pove6ati rizik za,

depresiju, odnosno pogor5ati postojedi de'

presivni poremeiaj kao Sto su preseljenje,

umirovljenje, kronidna bolest ili bol, odla.

zak djece, smrt bliske osobe ili supruZnika I

te gubitak samostalnosti. Dokazani rizici

za depresiju u starijoj Zivotnoj dobi su Zen- I

ski spol, naru5eno zdravlje, gubitak samo. istalnosti i nepostojanje adekvatne podr5ke

i pomo6i od strane bliskih osoba ili susta'

va. Dijagnosticiranje i lijedenje deprestje izahtijeva sveobuhvatan pristup koji uk.

ljuduje rano prepoznavanje, dobru dijn.i

gnostidku i diferencijalno-dijagnostidkBr,

procjenu, prepoznavanje vodedih simpto-

ma klinidke slikez7ka, Sto raniji

1

dualno planiranlijedenja, izbor tr

prevencije ponov

Vaskularne boni udar, srdani infju rizik za depresimozak i psiholo5mencija je rizidn:Psiholo5ki dimbe:nost, gubitak cijerni dimbenici povrZalovanjem i smr

mogu takoder pc

specifidnih obiljeisije i komorbidjobja5njavaju zaSto

kod starijih uz anazu, obavezno morgled, EKG, rutinslge i Mini mental te

Depresija u star

se fenomenolo5ki

u mladoj dobi.istraZivanja udinakgiju depresivnog p

da stariji pacijenti s

bi s mladim odraslicima viSe iskazuju :

zute op6e kao i gas

simptome, ali manjtak seksualnog intedepresivne simptorsne somatske pritubleme s koncentrdesto poridu sniZenjasno lale napotesktak interesa i nemogrima koje su im prijrgubitak apetita i n

Depresda moZe bitignitivnih disfunkcijpridonosi uspje5nije

Lene starije Livotrptoma depresivnog

tr

raca iste dobi. dimbodgovorni za depres

70

ma klinidke slike, procjenu suicidalnog rl. lecljt su! ktonidnl streo, promjene.stano-

zlka, Sto raniji p,iJ"tjf. lijedenja, lof,fni' utoig, ovisnost o drugima, lo5ije zdravlie'

dualno planiranje razliditih postupaks prtiletana konzumacija alkohola ili nekih

lijedenja, :u:bor terapijske sredine te plan clrugih Psi

pieuencije ponovne epizode. Pote5koCe,

6i moida- oso

ni Povedava- um

ju udinke na va

m akoder, de- dru5tvena izol

-.n.ii" je rizidni dimbenik za depresiju. dlanovima obitelji'

Psihol'oski dimbenici kao Sto su usamlje- u ve6ini sludajeva kod starijih osoba

"oJ,g"Uitak cijenjene uloge, kao i socijal- znakovi depresije s vri-

"i eitiU"nici pbvezani sa u ni na atiti

osoba su Promjena aPetita,

itak na tjelesnoj teLini,uz-

aj bezvrij ednosti, samode

energije, Povjerenja, sa-

i interesa ili uZivanja u

arima, nedostatak koncen-

medaj

gled, EKG, rutinske laboratc tjed.na

ge i Mini mental test (MMSI i ne m

Depresija u starijoj Zivotn nadin; obiljeZja koja mogu

se fen^omenolo5ki razlikovat lepres u anksioz-

u mladoj dobi. Rezultat ,uiiio simptomi-

i )ufun .SimPtomi

e

e

bi s mladim odraslim dePres

cima vi5e iskazuju agitaciju,

z:ute oPde kao i gastrointest:

simptome, ali manje osje-c-a1 Inozu i planiranje tretmana'

tak seksualnog interesa' U s rtervencije za oduvanje kvali-

depresivne simptome, osob starosti ukljuduju procjenu

.ni to*utske prituLbe., anl zadovoljstva Zivotom i potre-

bleme s koncentracijom rbe, pra.Lnje udinkovitosti in-

;;*:#il:;:ffffiXH lH:T:l'* Ponovnim Procje-

iak interesa i nemogu6nostr 'HiJ::|t':*" na promjene

rima koje su im Prije PruZal' -

g"Ui "t

apetita i n ^

tak motivacije' Procjena

Depresija moZe biti

gnitivnih disfunkcij

pridonosi usPje5nije

Lenestarije Zivotne dob rnju. VaZno je iskljuditi

Ptoma dePresivn ::T:i'?:-tffii"[;raca iste dobi. d remedaje ukljudujudi anemtlu'

odgovorn iza deptesiju u vitamina Brz i folata te hipoti-

71

reoidizam koji mogu oponasati simptome osteoporozom). T3rliia wjetlom i tran-

depresivnog porem e6aja. skranijatna magnetou Jti-olacija (TMs)'

Kod uvodenja p'ihofu'-akoterapije ty:d::,"*ltrebavoditi rue,ritu o'#oru antidepresiv-a' kim autorrma

njegovog profitutt"

\' r'rr(Jr* '""'*-t^k-a-iju--, zi do poboljsa

I'Jf#tYrH.T' sr'Pro'r u DEMENcrrl

maziju. Lijedenj treba zapodeti n rdi psihidki ti*Plo*i u .oso-!a

s

dozom lijeka i titrirati je unutar.mak ,?H*tfr.:iTf'S']'i;i:: '";A;;#ona doze. Potrebno je u su apa"ja,. emocionalna inkonti-

pr|*"U"*i depiesivni simptomi .i anksioz-

'pottlU. kore se s napredovanjem bolesti jav-

'obrirom da s emedaji spavanja, razdraLljivost'

Oitiruerrnaion , agresrvno pona5anje,.psihomo-

Jurrji-u tjelesnog ritl a"t"rije-i halucinacije' Prom-

i. ilf."^ju da su rlanulidnoiti,gubitakkontrolena-

novne pohrane serotonina i ostali ;ffi;;st,i'Iperaktivnost i^poja-

oresivi druge generacije preporud ,irinriitr ponasanja desdi. su u osoba

i*"'ii"iiu'iiiEe."ju i"pt"rii. ,, .-pot^rnom demencijom.

;ffi* ";Ji. nait" ,, ,rdirrko, ,a re^zultatima istraZivanja, do 90vo

ffi"";iilorti i"-"4" pojedinih lijekova I u kojem t" poilllll:JT:sajni i

skupina lijetova su minimalne ili o"P"fll psihidki ,i*pio-i u imislu agitacije, irita-

ffi rii.inidkr ;idepresivi.uzj nllu 1e

u tii""rri ,r"irir", poreme6aja spavanja i

obzir samo k";;;;uiittilu tijedenja zbog l*o'io"ulnog stresa u osoba s demenci-

,j** t-oiffi rizika.i'anti -*"-^-;ani"su

nedime (najdesde nekom

gidkihudinaka.Koddepresijereno-)uokoliniilipristupomipo-na lijedenje opcije augmentacijske foimalnog ili neformalnog njego-

ukljuduju litij -i

atipidne antip , odnosno_- pojavom tjelesn"g ^f-

iit"tu. Spalletta i sur' skloni su srm-

x?ffi ]ji:l'#'n::il'.ru'J;ilH.ilu*ulu'*atrati u okviru klinidki razliditih

prve epiz ode,Zlmjeseca nakon drugeep.r-

"itt"o1

lroma te razlikuju:

zode,a ,tu1-an1e tii godio" nukoo tiget y ii"pu toT1ftlresija i

vi5e epizoou.'r1"p;ihT'idtih depresija an- ankiio ototlt-:indrom

tipsihotike se obidno preporucuilllta.viti [ugitt, prom.i91a. psiho-

kroz Sest mjeseci s postupnrm rkidanjem )ioto' rsihotidni sindrom

iij;k" u sktadu s klinidkim pobolj5anjem (rtelu

sianja bolesnika. drom

Elektrokonv zivrta terapija IEKT) je d.eme

terapija izbora tek. za te5ke depresije u ti vlas

sludajevimaterapijskerezistencij.,.t.o.alu,uanksioznost6esete.ke suicidatnosti i ekstrr*";;;!biiT,j1 ,j;!o*""T y,:: njeziria lica i u tjele-

hrane i tekudine. Nuspolaue frKr-u too snim simptomima (inojenje, tremor, lu-

starijih orouu .,, srdane uiit*ii", hiperten- ;;;r" rtri i sl.). ublaLivanie tjeskobe ni-

zivne Wize,smetenost, amneziju., gl-o!11 #il;;;;[jekova s anksiolitidkim dje-

ja, rijetko epileptidki status iti kompresij *;"1"*

1tuo".to s ksazepam ' alprazo-

ske frakture kralje.ka (posebice kod zena s t' klonazepam' pirid' antidepresivi

skupine inhibitor

tonina - posebic

ksioznost prati dstanje osobe obo

lesti ili neke dru

njezino zbrinjavi

instituciji.

Prema podaci

sumanutih ideja

63Vo, a pojavnol

prevalencija psih

je u bolnidkih nt

snika te u osoba

tivnom deteriorihoze u AB-u vaZ

ptomi javljaju nz

mencije. Kompltjetke su u AB-u,luzije krive iden

oboljelih od ABNajde5de su hah

od slu5nih u shi

znatno su rjedi.najde56e se javlji

nutosti su uglavr

ne i paranoidno

cije javljaju de5t

od sloZenih slu5

mentiraju6eg ilikoje se javljaju

deluzije javljaju

nego halucinacij

tifikacije osoba.

uobidajeno je jz

ra, agitacije te v

Antipsihotikprimarno premi

va i interakcijanjekovima. Da bi

ju stanja i sprije

terapiju kod ps

paZljivo i postel

vrijemeiuStonmi psihoze nisu

trebalo bi razm

inicijalno bi jupostoji rizik oc

ljedivanja drugi

72

skupine inhibitora povratne pohrane sero-tonina - posebice u okolnosiima kada an_ksioznost prati depresiju) vaZno je zaopdestanje osobe oboljele od Alzheim"rove-bo-lesti ili neke druge demencije te olak5avanjezino zbrinjavanje u krugu obitelji ili uinstituciji.

Prema podacima iz literature, pojavnostsumanutih ideja u osoba s AB-om iznosi63Vo, a pojavnost halucinacrja 41,%o. yilaprevalencija psihotidnih simptoma nadenaje u bolnidkih negoli u ambulantnih bole-snika te u osoba s uznapredovalom kogni_tivnom deterioracijom. Za dijagnozu psi-hoze u AB-u vaZnoje da se psihotidni sim_ptomi javljaju nakon pojave simptoma de_

39ncije. Kompleksne ibizarne deluzije ri_jetke su u AIf-u, a deste u shizofreniji. De_luzije krive identifikacije osoba deste su uoboljelih od AB-a, a rijetke u shizofreniji.Najde56e su halucinacije vidne, za razlilcuod slu5nih u shizofreniji. poku5aji suicidaznutrrc su rjedi. Od psihotidnih simptomanajde56e se javljaju sumanute ideje. S.r-"-nutosti su uglavnom jednostavne, nebizar-ne i paranoidnog tipa. Vidne se halucina-cije javljaju de56e nego slu5ne, za razlikuod sloZbnih slu5nih halucinacija, desto ko-mentirajuieg ili imperativnog karaktera,koje se javljaju u shizofreniji. paranoidne

deluzije javljaju se u ranij oj fazi bolestinego halucinacije i deluzije pogre5ne iden-tifikacije osoba. Uz psihotidne simptomeuobidajeno je javljanje motoridkog nemi-ra, agitacije te verbalne i tizidke agresije.

Antipsihotik kod starijih osoba biramoprimarno prema njegovu profilu nuspoja-va i interakcijama s ostalim propisanim li-jekovima. Da bismo postignuli stabilizaci-ju stanja i sprijedili relapse, antipsihotidnuterapiju kod psihoze u AB-u potrebno jepaZljivo i postepeno titrirati, davati kra6evrijeme i u Sto niZim dozama. Ako simpto-mi psihoze nisu prisutni tri do Sest mjeseci,trebalo bi razmisliti o ukidanju terapije, a

inicijalno bi ju trebalo uvoditi samo akopostoji rizik od samoozljedivanja ili oz-ljedivanja drugih te ako druge nefarmako-

lo5ke metode nisu poludile uspjeh. pred-nost nastojimo dati nefarmakolo5kim in_tervencijama.

U svakodnevnom klinidkom radu desto

suprotstavljati se bolesnikovim uvjerenji_ma te kako bi bilo dobro poku5ati muodvuii pozornost nekom od aktivnosti

ZAKUUCI.tO

Depresivne epizode, psihotidne dekom-penzacije i delirij superponiran na demen-c{u mo ivnefunkcije ah iodraziti de-mencijom i njihovu samostalnost u sva-kodnevnim uobidajenim aktivnostima.Upravo stoga lijedenje psihijatrijskih sim-ptoma u osoba s demencijom vaZno je inuZno jer ako se psihidki i pona5ajni sim-

73

pl.onli u osobe s demencijom ne lijede, to

mote clovesti do brZe deterioracije kogni-

tivnih funkcija i smanjene kvalitete Livota

bolesnika, niihovih obitelji i Sire socijalne

zajednice.

Literatura

1. APA Work group on Alzheimer's disease

and other dernenlias. American Psychiatric

Association practice guideline for the treat-

ment of patients with Alzheimer's disease

and other dementias. 2' izd' Am J

P sychiatry 2007 ;1'64:5-5 6.

2. Berk LE. Psihologija cjeloZivotnog razvoJa'

Jastrebarsko: Naklada SlaP, 2008'

Erikson EH. Identitet i Zivotni ciklus' Beo-

grad: Zavod zatdLbenike, 2008'

Jung KG. O razvoju lidnosti. Beograd: Aka-

demska knjiga, 2008.

Gonnood P, Weiller E, Lemming O, Kato-

na C. Escitalopram prevents relapse in o1-

der patients with major depressive disor-

der. Am J Geriatr PsYchiatry 2007;

15(7):581-93.

15. Hess TM. Attitudes toward aging and their

effects on behavior. IJ: Handbook of the

t6.

cebo on functional health and well-being in

latelife depression. Int Psychogeriatr 1995;

7(SuPPl):125-37 -

L7. Hotujac Lj, Mimica N' Psihofarmaci' U:

Durakovid Zisw- (ur). Farmakoterapija u

gerijatriji. Zagreb; C'T' - Poslovne infor-

macije;L99-2L8.

18. Jeste DV, Finkel SI. Psychosis of Alzhei-

mer's diseise and related dementias' Dia-

gnostic criteria for a distinct syndrome' Am

i Geriatr PsYchiatry 2000;8:29-34'

19. Johnson ML. The Cambridge handbook of

age and ageing. Cambridge: Cambridge

UniversitY Press' 2005'

2016. str-27-32.

2'1.. Lackovi6-Grgin K, 6ubela Adori6 V' Oda-

brane temelz psihologije odraslih' Jastre-

barsko: Naklada SlaP, 2005'

22. Lerner RM, Easterbrooks MA' Mistry J'

1997.24 T:i.il;H;Soc psihijat

201'6;44:130-9'

25. Mimica N, Ku5an Juki6 M' Depresija u oso'--

Uu starije Zivotne dobi - specifidnosti kli"

t2.

13.

t4.

26.

27.

nidke slike i sm,1

2073;19:182-7.

Mimica N, Ku5ar

hidki poreme

2(26):215-22.

Mimica N, Preser

zi6 D. Farmakobolesti. U: TomeKuSan Juki6 M (druge demencijezdravlja. Zagre2077. str.75-85.

Mimica N, IJzur

Markan So5ii V,antidepressant w

trum. Periodic103(a):301-8.

NIH Consensus IDiagnosis and trlate life. JAMA 1

Paulsen JS, Salmr

dence of and riskand delusions irAD. Neurology 2

Potter GG, Steffdepression to cog

mentia in old2007;I3(3):105-11

Schaie KW, Willidobi i starenja. Ja

200I.

28.

29.

30.

4. Blazer DG. Depression in late life: review

and commentary. J Gerontol A Biol Sci

Med Sci 2003;53(3) :249-65'

5. Blazer DG 2nd, Hybels CF' Origins of de-

pression in later life' Psychol Med

2005;3s(9):I24r-52.

6. Bump GM, Mulsant BH, Pollock BG i sur'

Paroxetine versus nortriptyline in the conti-

nuation and maintenance treatment of de-

pression in the elderly' Depress Arxiety

23(6):579-26.

10. Despot Ludanin J' Iskustvo starenja' Jastre-

bariko: Naklada SlaP, 2003'

1L. Despot Ludanin J' Psihologija starenja i ge-

roniologija - skripta' Zagreb: Zdravstveno

veleudili5te,20tl'

31.

32_

nidke slike i smjernice za lijedenje. Medix2013;79:L82-7.

26. Mimica N, KuSan Juki6 M. Demencija i psi_

!1gq poremedaji, Medicus, -

ZOfi;2(26):21,5-22.

27. Mimica N, Presedki p, Ku5an Juki6 M, Vite_zi(, D. Farmakoterapija u Alzheimerovojbolesti. U: Tomek-Roksandid S, Mimica N,Ku5an Juki6 M (ur). Alzheimerova bolest idruge demencije - rano otkrivanje i zaitita

Tlraavlja. Zagreb: Medicinska naklada,20L7, str.75-85.

28. Mimica N, tlzun S, Folnegovi6-Smalc V,Markan So5ii V, Ljubin T. Sertralin., ,rou.iantidepressant with broad treatment spec_trum. Periodicum Biologorum ZOOL;103(a):301-8.

29. NIH Consensus Development Conference:Diagnosis and treatment of depression inlate life. JAMA 1992;268(8):1018_z+.

30. Paulsen JS, Salmon Dp, Thal LI i sur. Inci_dence of and risk factors for hallucinationsand delusions in patients with probableAD. Neurology 2000;5 4:I9 65-7 I.

31. Potter GG, Steffens DC. Contribution ofdepression to cognitive impairment and de_mentia in older adults. Neurologist2007;13(3):105-17.

32. Schaie KW, Willis SL. psihologija odrasle

9g9i i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap,2001..

33. Sheehan B, Karim S, Burns A. Mood disor_ders. U: Sheehan B, Karim S, Burns A. Oldage psyhiatry. New york: Oxford Univer-sity Press, 2009, str.95-124.

34. Spalletta G, Musicco M, padovani A i sur.

Am J Geriatr Psychiatry 201,0;lg:1026_35.35. Steffens DC, Blazer DG. Mood disorders.

G, Steffens tialspsychiatry. ron:sychiatric p

str,

36. Steffens DC, Helms MJ, Krishnnfl KR, BuF_ke GL. Cerebrovascular clisenge flncl dB.pression symptoms in tho csrdlovageuler

38. Uzun S, Kozumplik O, Mimien N, Makarld

75