Standardizacija hrvatskoga jezika - 2012

  • View
    138

  • Download
    20

Embed Size (px)

Text of Standardizacija hrvatskoga jezika - 2012

Projekt ostvarile: Dorotea Bardek (3. d) Ivana Bukovan (3. b) Iva Deveri (3. a) Ana etari (3. b)

Hrvatski jezik hrvatski jezik obuhvaa standardni (knjievni) jezik i sve govore kojima se slue Hrvati (on je ukupnost idioma, razliitih pojavnih oblika)Idiomi hrvatskoga jezika

neorganski

organski

supstandardni idiomi (kolokvijalni jezik, argoni)

standardni jezik

Standardni jezik i standardizacija Standardni je jezik autonoman vid jezika, svjesno normiran i polifunkcionalan, stabilan u prostoru i elastino stabilan u vremenu.Dalibor Brozovi

hrvatski standardni jezik temelji se na novotokavskoj (i)jekavtini zapadnoga tipa norme normativni prirunici

kodifikacija proces koji podrazumijeva uzdizanje jednog organskog idioma na razinu jezinoga standarda nastaje izriitim dogovorom standardizacija zapoinje potkraj 9. st., a u dananjem smislu rijei ve pojavom Kaieve gramatike (1604.) i u 18. st.

Problemi na putu prema hrvatskome jezinom standardu govori na podruju Hrvatske povijesni vanjski utjecaji

dijalekata kojima se velika raznolikost

Kako ujediniti sve govornike tako razliitih govornih sredina?

hrvatski standardni jezik suodnos je svih triju hrvatskih narjeja (kajkavskog, akavskog i tokavskog) i mogunost komunikacije meu njima

Put k jezinoj standardizaciji

renesansni knjievni koine isusovaka jezina koncepcija i djelovanje Bartola Kaia barokni slavizam ozaljski knjievnojezini krug djelovanje Pavla Rittera Vitezovia prosvjetitelji i njihov doprinos popularizaciji tokavtine jezina koncepcija iliraca

i kodificirani jezik Standardni jezik je normirani

ope pismenosti (jezik kolstva, uprave, kulture, sredstava informiranja i dr.). Standardizacija je svoenje i ograniavanje razliitih varijanata jezika (izgovora, strukture, morfologije) na jednu.

Renesansni knjievni koine U razdoblju od 16. do kraja 18. st. formiran je knjievni koine zajedniki jezik hrvatske knjige kojim su pisana djela renesansnih autora. *koine koinos (gr.) zajedniki; jezik oblikovan iz nekoliko idioma (narjeja, dijalekata, govora).

akavskoga Marko Maruli stvara na vrhuncu

narjeja, ali koristi kajkavizme i tokavizme kad je to potrebno. iko Meneti i Dore Dri stvaraju na tokavskom narjeju, ali unose elemente akavskoga.

Prvi hrvatski rjenik Faust Vrani, 1595., Venecija Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae (Rjenik pet najuglednijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemakoga, dalmatinskoga i maarskoga) osnova rjenika je akavska + tokavski i kajkavski elementi

Faust Vrani iz ibenika, sastavlja prvoga hrvatskog rjenika, izumitelj i erudit

Ostali vaniji rjenici Habdelich) 1670. Juraj Habdeli (Juraj

Dictionar ili Rei slovenske (kajkavsko-latinski rjenik) Pavao Ritter Vitezovi Lexicon Latino-Illyricum (rukopisni tronarjeni rjenik u kojem je Vitezovi proveo svoje pravopisne ideje) Ivan Belostenec Gazophylacium (1740.)

Prva hrvatska gramatika Bartol Kai,1604., Rim Institutionum linguae Illyricae libri duo (Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige) akavska osnova + elementi tokavskoga javlja se ideja o tokavskome narjeju kao temelju knjievnoga jezika (zbog bogate dubrovake knjievnosti i zbog rasprostranjenosti tokavskoga narjeja)

Ostale vanije gramatike Ardelio Della Bella, Instruzioni grammaticalidella lingua illirica, Venecija 1728. Matija Antun Reljkovi, Nova slavonska, i nimacska grammatika. Neue Slavonische und Deutsche Grammatik, Zagreb, 1767. Ivan Vitkovi, Grnde der kroatischen Sprache zum Nutzen der deutschen Jugend verfasst, Zagreb, 1779.

Ozaljski knjievnojezini krug

je jezik koji Za ozaljski krug karakteristianobjedinjuje sva tri narjeja.

Predstavnici:

Petar Zrinski Opsida sigecka (povijesni ep)

Ana Katarina Zrinski Putni tovaru (molitvenik)

Fran Krsto Frankopan Gartlic za as kratiti

Podruja djelovanja u 17. st. bitna za stvaranje jezika bliskoga dananjem

JEZIKOSLOVNO DJELOVANJE PUKO-PROSVJETITELJSKO DJELOVANJE

KNJIEVNO-UMJETNIKO DJELOVANJE

JEZIKOSLOVNO DJELOVANJEBARTOL KAI borio se da tokavski knjievni jezik postane osnovicom jedinstvenoga hrvatskog knjievnog jezika JAKOV MIKALJA - rjenik Blago jezika slovinskoga, 1649. - u predgovoru hvali Kaiev bosanski jezik i usporeuje ga s toskanskim u Italiji - rjenik pored tokavskih rijei sadri i akavske - znatno vei od Vranieva rjenika Kaieva i Mikaljina djela nastala su kao jezini prirunici katolikim misionarima

Bartol Kai

prva gramatika hrvatskoga jezika: Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige (Institutionum linguae illyricae libri duo) Rim, 1604.

radio prema naelu to su ga isticali predstavnici tzv. katolike obnove i isusovaka kola, to jest da se preuzme najproireniji i opi govor nije mu uspjelo da napie gramatiku tokavskog narjeja, nego je kodificirao akavski govor s elementima tokavskoga isticao vanost naglaska i potrebu da se tono zabiljei tokavtina sve dosljednije nalazi mjesto u njegovim djelima pridonio njezinoj pobjedi nad akavtinom 1622. poeo prevoditi Sveto pismo tokavskim narjejem to ga on zove bosanskim u prijevodu Rituala 1640. Kai jasno istie prednost tokavskoga narjejau predgovoru govori o reformi grafije stvaranje grafije u kojoj bude imati sfako

slovo sfuda jedno vazda samo glasenje, a ne sad jedno sad li drugo

-

odreuje kako da se piu vokali i konsonanti

PUKO-PROSVJETITELJSKO DJELOVANJEMATIJA DIVKOVI - najpopularniji pisac katolike obnove u Bosni puna dva stoljea - pisao ijekavsko-ikavskim govorom koji ni

dijalekatski ni vremenski ne moe biti smatran novotokavicom

KNJIEVNO-UMJETNIKO DJELOVANJE Dubrovnik razvitak tokavskoga narjeja junoga tipa najdue se odvija u dubrovakoj knjievnosti te je ona zato vrlo znaajna za razvoj tokavskoga narjeja uope u poetku znatan utjecaj akavtine s elementima dubrovakoga govora I. Gunduli vrhunac u 17. st. (sve vei utjecaj tokavtine = novotokavska ijekavica) I. Gunduli, J. Palmoti, I. Buni Vui glavni uzori ilircima

J. Palmoti

I. Buni Vui

Pavao Ritter Vitezovi

jedna od najznaajnijih osoba u povijesti hrvatskoga jezika

nije se sauvao nijedan primjerak njegove latinski pisane rasprave o reformi grafije (Ortographia illyricana) po uzoru na slavensko pismo glagoljicu, smatrao je da se svaki glas (fonem) treba biljeiti uvijek istim i jednim znakom poeo je postupno odbacivati dvoslove i troslove vano mu je bilo da bude to manje posuenica iz latinskoga, njemakoga ili maarskoga jezika koje potiskuju i gue hrvatske rijei nitko prije njega nije predloio tako dosljedan monografemski sustav na bazi dijakritikih znakova (pretea Gajeve reforme) Vitezovi se zalagao za politiko sjedinjavanje hrvatskih pokrajina te je tako prvi predloio ista grafijska rjeenja za obje sredine

Vanost prosvjetitelja Matija Petar Katani Stavljajui latinske i hrvatske stihove u zajedniku zbirku (Fructus auctumnales), Katani je simbolino najavio vanost latinskoga jezika za ouvanje hrvatskoga jezika u razdoblju narodnoga preporoda. Knjievni vremeplov 2

sastavio je prvi cjeloviti objavljeni prijevod Biblije 1831., Budim

Andrija Kai Mioi Razgovor ugodni narodaslovinskoga To je djelo imalo presudan utjecaj na stvaranje slavenskoga ozraja u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda. Knjievni vremeplov 2 Razgovor je odigrao kljunu ulogu u pobjedi novotokavskoga narjeja kao opehrvatskoga nacionalnog izraza.

Matija Antun Reljkovi Satir iliti divji ovikU njemu autor, vodei se prosvjetiteljskim idejama utemeljenim na racionalistikom svjetonazoru, pouava svoje suvremenike u borbi protiv zaostalosti i loih osmanlijskih obiaja. ini to tokavskim narjejem ikavskoga izgovora. Knjievni vremeplov 2

Jezina koncepcija iliraca

Ne dvojim ja da znanje stranskeh jezikov napredku narodnomu ne pai; () Ali s alostjum spoznajem da narod na, () nikakova znanostih znamenja vu jeziku svojem pokazati ne more, nego, o tuga!, jarem stranskeh jezikov nosi. Antun Mihanovid, Re domovini (1815.)

Put do standardizacije

Jezina koncepcija iliraca buenje svijesti o vanosti horvatskoga/horvatskoslavenskoga jezika u hrvatskom narodu uvoenje horvatskoga jezika u visoko kolstvo rjeavanje grafijskih i ostalih jezinih problema

Put do standardizacije

1796. Josip ipu, Temelji itne trgovine prvi pokuaj znanstvene rasprave o proizvodnji i trgovini kruaricama na hrvatskom jeziku.

1832. grof Janko Drakovid, Disertacija cjelovit kulturno-politiki program djelovanja iliraca

1835. Antun Mihanovid, Horvatska domovina 1835. Ljudevit Gaj, Pravopisz konana slovna rjeenja

1854. Vjekoslav Babukid, Ilirska slovnica prva znanstvena hrvatska gramatika; pisana na osnovi lingvistike literature; dokumentirana primjerima

1859. Antun Mauranid, Slovnica Hervatska za gimnazije i realne kolePut do standardizacije

HORVATSKI JEZIK U KOLSTVU 1832. godine materinski jezik uveden kao neobavezni predmet na Akademiji (Matija Smodek) Iako su predavanja bila predviena samo za one koji to ele, na njih se odazivao velik broj zainteresiranih te su odravana punih etrnaest godina.

1833. godine uveden maarski jezik kao obavezan predmet u svim srednjim i visokim kolama 1845. osnovana cathedra lingua et litteraturae croatico-slavonicae prvi profesor: Vjekoslav Babukid

Put do standardizacije

1835. Novine horvatske s knjievnim prilogom Danicza Horvatzka, Slavonzka i Dalmatinzka 1836. Ilirske narodne novine s prilogom Danica ilirska 1843. prvi govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru, Ivan Kukuljevid Sakcinski 1847. hrvatski postaje slubeni jezik

Put do standardizacije

Ljudevit Gaj

Pu