SRCE ČITAVOG KVARTA - Cekate · obnovljen teren r agbi kluba z agreb Svakako treba istaknuti hortikulturno uređenje po-moćnog terena Ragbi kluba Zagreb na Rudešu u So-šičkoj

broj 32/33jesen / zima 2015.BESPLATNO KVARTOVSKO GLASILO

Nekad bijaše Savski most, a uskoro možda postane i Savski trg?

TRŽNICA TREŠNJEVKA SRCE ČITAVOG KVARTA

PROJEKT DARUJMO DJECI KAZALIŠTE

POZNATI IZ SUSJEDSTVA INTERVJU: JAQUES HOUDEK

2

glas trešnjevke | jesen / zima

Novosti iz četvrti

Idemo u CeKaTe

Trešnjevačka posla

Od 7 do 107

Poznati iz susjedstva

Povijesni feljton

riječ urednice

Dragi Trešnjevčani i Trešnjevčanke,bliži se kraj godine, a mi vam kao

poklon pod bor donosimo novi broj našeg kvartovskog lista. U njemu smo, kao i do sada, pokušali zabilježiti sve što se na Trešnjevci u proteklih par mjeseci dogodilo i sve što bi bilo vrijedno vaše pažnje. A radilo se puno. Obnavljao se kvart, uređivala su se dječja igrališta, zelene povšine, škole... S druge strane, naši vrijedni susjedi nisu se brinuli samo o svom dvorištu, već su neki od njih potegnuli i puno dalje, sve kako bi pomogli drugima u nevolji – volontirali su u Tovarniku i ostatku Slavonije gdje je bila potrebna pomoć izbjeglicama koje su ulazile u našu zemlju.

U našem listu ovaj se put bavimo i nezaobilaznom žilom kucavicom našeg naselja – Trešnjevačkim placem, a donosimo i pregled kako je ime dobila Horvaćanska cesta. Prošetali smo se i do Savskog mosta kako bismo se prisjetili što se na tom mjestu kroz povijest događalo i ispitali je li vrijeme za Savski trg. Nakon retropsektive nije nam preostalo drugo, već da se pozabavimo onim što nas čeka u budućnosti – novim i obnovljenim studenstkim naseljem na Savi, gdje su radovi u punom jeku.

I za kraj, kako ste se već i navikli, posljednje smo stranice rezervirali za našeg poznatog susjeda, J. Houdeka, koji nam je otkrio kakvi su mu planovi za budućnost.

A da se i vaši planovi u 2016. ostvare, želi vam redakcija Glasa Trešnjevke!

Anita Končar

Trešnjevka – sjever

str. 4-6

Trešnjevka – jug

str. 7-9

Edukacija Stručno usavršavanje u CeKaTe‑u

str. 10

projEkt Darujmo djeci kazalište

str. 11

Savski most možda postane i Savski trg

str. 14-15

trŽNica trEŠNjEVka Srce čitavog kvarta

str. 16-17

Kolumna Dubravke Miljković

str. 22

Novi sjaj studentskih soba

str. 18-19

trEŠNjEVČaNi MiGraNtiMa: Dobrodošl!

str. 20-21

Intervju: Jacques Houdek

str. 23-24

trEŠNjEVaČko NasEljE Tko su bili Horvati?

str. 25-27

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 3

sadržaj

projEkt “trEŠNjEVka Za djEcu” Pretilost djece važan je javnozdravstveni problem

str. 12-13


MALE KOMUNALNE AKCIJE Malim

komunalnim akcijama do bolje kvalitete života

4ASFALTIRANJE KOLNIKA

P lan malih komunalnih akcija za 2015. bit će do kraja godine gotovo u potpunosti ostvaren, poručuju iz Vijeća gradske četvrti i dodaju da je

svaka pojedina akcija doprinijela podizanju komunal-nog standarda i značajno poboljšala kvalitetu života stanovnika Trešnjevke – sjever. Obnovljeni su i novim asfaltom presvučeni kolnici u Trsatskoj od Nehajske do Hreljinske, uređena je Ljubljanica od Dinarske do Psunjske, Voćarski put od Subotičke do Prugine ulice, Kraljevička, južni dio Cerničke ulice. Uređenje kolnika u svakoj je ulici stajalo po nekoliko stotina tisuća kuna. Uređeni su nogostupi u Kranjčevićevoj, Baštijanovoj i Uskočkoj, u Zorkovačkoj između kućnog broja 2 do 4, kod Zvečajske broj 15 i u Brinjskoj.

TREŠ NJEV KA – SJEV ER

NOVOSTI IZ ČETVRTI

Tekst I foto: Vesna Rems Dobrin

uređena igrališta i zelene površine u dječjim vrtićima i školama

Unutar Dječjeg vrtića Grigor Vitez uređeno je igralište. Obnovljene su sve površine i sve sprave za igru zamijenjene su novima. Ovo je naj-veća takva investicija u ovoj godini, vrijedna je 600 tisuća kuna.

Uređene su zelene površine u Dječjem vrtiću Trešnjevka u Tra-košćanskoj, DV Potočnica u Ulici grada Vukovara, DV Zvončić u Hanamanovoj, DV Bajka u Zorko-vačkoj te u Osnovnoj školi Voltino, OŠ Julije Klović, OŠ Kralj Tomislav i OŠ Ljubljanica, oko Športske i IX. gimnazije u Dobojskoj.

Ni umirovljenici nisu zabo-ravljeni, pa su uređene površine i postavljeni novi koševi za otpatke oko domova umirovljenika u Dre-novačkoj ulici i na Trgu Slavoljuba Penkale te je uređen okoliš Centra za socijalnu skrb Trešnjevka.

Obnovljen je i popločan plato ispred velikog nebodera u Selskoj 34, a uređenje je stajalo 330 tisuća kuna.

Prošireno je dječje igralište u Lazinskoj ulici, a oko dječjeg igra-lišta u Šibenskoj ulici postavljeni su zaštitni ogradni paneli vrijedni 107 tisuća kuna. Obnovljeno je igralište u ulici Dragutina Golika 54.

Financijska pomoć i potpora

Vijeće gradske četvrti financijski je pomagalo trešnje-vačku HVIDR-u, Zajednicu udruga antifašističkih bo-raca i antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagre-ba, Taekwondo klub Jastreb, Odbojkaški klub Dinamo, Hrvatsku udrugu za edukaciju i samozapošljavanje Libera, a pismenu je potporu dalo Športskoj gimnaziji za izgradnju montažne atletske dvorane i Osnovnoj školi Ljubljanica za energetsku obnovu školske zgrade.

novosti iz četvrti


5

uređen okoliš športske gimnazije

Obnovljen je odbojkaški teren i uređen oko-liš Športske gimnazije u Selskoj cesti 119. Uređeno odbojkaško igralište, izgrađen pristupni put do sportskih terena, nove klu-pe i koševi za otpatke, uređeni dio školskog dvorišta i sanirani travnjak unutar školskog dvorišta omogućit će učenicima kvalitetniji i zdraviji život u školi i oko nje. Investicija je vrijedna gotovo 100 tisuća kuna.

Športska gimnazija u Selskoj cesti

Još se čeka obnova igrališta u Novoj cesti 4

Akcije koje nisu uspjele

Ni ove godine nisu započeli radovi na uređenju igrališta u Novoj cesti 4 i auto-busnom ugibalištu na Selskoj o kojima smo već više puta pisali i najavljivali ih. Park u Novoj cesti 4 neće se uređivati jer Grad i dalje nije riješio zavrzlamu oko imovinsko-pravnih odnosa. Što se tiče ugibališta autobusa na Selskoj cesti, ak-cija se odgađa zbog toga što gradski uredi nisu pripremili svu potrebnu dokumen-taciju za tu izgradnju. Sredstva koja su predviđena za ove dvije akcije prenami-jenjena su za uređenje i obnovu velikog parka u ulici Božidara Adžije 16.

obnovljen teren ragbi kluba zagreb

Svakako treba istaknuti hortikulturno uređenje po-moćnog terena Ragbi kluba Zagreb na Rudešu u So-šičkoj bb. Klub ima seniorsku momčad i stare lavove i odličan je amaterski sportski klub. Ragbi klub Zagreb ponosni je posvojitelj afričkog lava zagrebačkog zoo-loškog vrta za 2015. godinu. Uređenje terena stajalo je oko 70 tisuća kuna.

Ragbi klub Zagreb

inicijative vijeća

“U prošlom je broju bilo riječi o postavljanju biste Juriju Gagarinu, a nadam se realizaciji ove naše inicijative uz podršku Grada napo-kon u 2016. godini”, rekao je za Glas Treš-njevke predsjednik Vijeća gradske četvrti Ivan Butorac i dodao: “Krenula je i inicijativa Treš-njevka za djecu. Već smo počeli s realizacijama nekih smjernica koje su nam preporučene na Okruglom stolu koji je bio organiziran na Kineziološkom fakultetu. Jedna od pre-poruka bila je da se prošire nogostupi oko Osnovne škole Julije Klović kako bi se pove-ćala sigurnost djece. Slijedom ovoga osigu-rali smo sredstva za tehničku dokumentaciju proširenja nogostupa. Nadamo se realizaciji u 2016. godini.”


6

Hokej na novoj travi

Privodi se kraju uređenje pomoćnog terena za hokej na travi u Zagrebačkom hokejskom savezu u Zagorskoj ulici. Savez radi još od 1953. godine i okuplja djecu i odrasle koji su željni dobre rekreacije i zabave. Vrhun-ski užitak igranja hokeja temelji se na dobrom terenu od umjetne trave na kojoj ne trpe koljena i zglobovi, padovi su bez modrica, uklizavanja bez ogrebotina te na kojem nema krtičnjaka i rupa. Grad Zagreb po-nosan je vlasnik dvaju vrhunskih umjetnih terena s umjetnom rasvjetom, a oba su terena na vrhunskim lokacijama na Trešnjevci, u Zagorskoj ulici i na Ja-runu. Nisu to samo tereni s umjetnom travom, već i prekrasna prirodna oaza u centru grada. Okoliš je uređen prema hortikulturalnim standardima sa šaro-likim biljkama i raznovrsnim stablima koja ljeti nude osvježavajuću hladovinu. Uređivanje terena stajalo je 150 tisuća kuna.

NK trešnjevka

Vrijedna investicija od 200 tisuća kuna i uređivanje je glavnog terena Nogometnog kluba Trešnjevka u Veprinačkoj ulici. Osim hortikulturnog uređenja, na terenu su postavljeni i novi golovi. Klub Trešnjevka radi još od 1926. godine i u skoro sto godina rada značajno je unaprijedio sportski život Trešnjevke i Trešnjevčana te odgojio generacije nogometaša kroz nogometnu školu, od najmlađih Zagića, preko Limača, pionira, kadeta do juniora.

manje kazneniH djela

Na 34. sjednici Vijeća Trešnjevke – sjever održanoj u lipnju djelatnici VII. policijske postaje izvijestili su o stanju sigurnosti, koje je, u od-nosu na 2014. godinu, bolje. Pre-ma obrađenim podacima za prva četiri mjeseca ove godine, počinje-no je 305 kaznenih djela, dok je u istom razdoblju lani počinjeno 384 kaznenih djela, odnosno 79 djela ili 20,6 posto više. Najviše je poči-njeno provala – u vozila, stanove, kuće, trgovine, kioske, škole i dru-ge objekte, zatim kaznenih djela krađe i drske krađe, uglavnom na krađe iz trgovina, ugostiteljskih objekata, džeparenja te krađa au-tomobila. Čak 63 kaznena djela od-nose se na područje gospodarskog kriminala, teških tjelesnih ozljeđi-vanja bilo je 5, a nijedno ubojstvo. Maloljetnih počinitelja zabilježeno je 7. Za razliku od 2014. godine, ti-jekom 2015. nije bilo osoba mlađih od 16 godina zatečenih u noćnom izlasku između 23 i 5 sati bez prat-nje roditelja ili druge punoljetne osobe od povjerenja. U prva četiri mjeseca na području Trešnjevke Sjever zabilježeno je 430 promet-nih prekršaja.

Uređuje se teren za hokej na travi u Zagorskoj ulici

novosti iz četvrti

RIJEČ PREDSJEDNIKA VgČ tREŠNJEVKA – SJEVER

Poštovani,koristim ovu priliku da na kraju ove, 2015., godine, u kojoj smo, nažalost, imali na raspolaganju manje sredstava nego prijašnje, kada sagledam što je sve Vijeće učinilo, konstatiram da je u danim okolnostima učinjeno dosta, ali i da se, isto tako, mora težiti sljedeće godine učiniti bar malo više nego ove. Vaše pohvale za naš rad, prijedlozi, kao i konstruktivne kritike daju mi motiv, a i odgo-

vornost da i dalje radimo zajedno na boljitku naše Trešnjevke.

U blagdanima koji dolaze vama, vašim obi-teljima i najmilijima želim sretan i blagoslovljen Božić te svako dobro u novoj godini.

Ivan Butorac, predsjednik VGČ Trešnjevka – sjever

novosti iz četvrti


7

TREŠ NJEV KA – JUG


U uređenje četvrti uloženo više od osam milijuna kuna

Tekst i foto: Vesna Rems Dobrin

novosti iz četvrti

KOLNICI, NOGOSTUPI, PARKIRALIŠTE

R ealizacija malih komunalnih akcija iz Plana MKA za 2015. godinu bliži se kraju. Završeno je uređenje kolnika u Jelašićevoj ulici, na po-

tezu od Ilirske do Predovečke ulice, u mjesnom odbo-ru Gajevo, zatim kolnik Zatonske i Supetarske ulice, ulice Gordana Jankovića, Drašničke te Josipa Hatzea. Uređivanje ovih kolnika stajalo je oko 2 milijuna kuna.

Gotovo je i uređenje nogostupa sjeverno od Bićani-ćeve ulice te nogostupa u Kikićevoj i Travanjskoj ulici.

Sredstvima Grada Zagreba, a na višegodišnje traže-nja Vijeća Trešnjevka – jug, Grad je proširio parkirali-šte u Baranovićevoj ulici te sanirao asfalt u ulici Vrbje.

Dječje igralište Tijardovićeva

Staza i plato u Ulici braće Cvijića

dječja igrališta i parkovi

Završena je i najvrjednija akci-ja iz MKA (oko 600 tisuća kuna), uređenje dječjeg igrališta i zelene površine na zapadnoj strani Tijar-dovićeve ulice u Prečkom. Gotovo jednakovrijedna akcija (oko 550 ti-suća kuna) također je gotova, a riječ je o uređivanju staze u parku u Al-baharijevoj ulici. Staze su uređene i kod Društvenog doma na Knežiji, ulici Vitasovićeva poljana (92 tisuće kuna), u ulici Hrvoja Macanovića (139 tisuća kuna), staza na sjever-nom prilazu parku Srednjaci (377 tisuća kuna) te staza i plato u Ulici braće Cvijića kod kućnog broja 32 (akcija vrijedna 260 tisuća kuna). Uređen je okoliš i požarni put kod Dječjeg vrtića Matija Gubec u Za-grebačkoj aveniji na Knežiji, akci-ja vrijedna 222 tisuće kuna, a oko OŠ Horvati postavljena je zaštitna ograda vrijedna 72 tisuće kuna.

pripreme za iduću godinu

Vijeće Gradske četvrti već priprema Plan malih komu-nalnih akcija za 2016. godinu pa je donijelo Zaključak o utvrđivanju prioriteta u kojem je navedeno uređivanje devetnaest ulica, osam je prijedloga za iscrtavanje par-kirališnih mjesta, 17 akcija uređivanja nogostupa, pro-jektiranja dječjih igrališta, sportskih igrališta te parka za pse u Prečkom, a na popisu je i izrada troškovnika za obnovu sedam staza, obnovu sedam dječjih igrališta i izgradnje trim-igrališta. Konačni Plan MKA izradit će se početkom iduće godine na temelju izrađenih procje-na i troškovnika, a nakon što Gradska Skupština done-se proračun za 2016. godinu. U Vijeću se nadaju da će se realizirati većina predloženih akcija, ali to, dakako, ovisi o financijskim sredstvima.


8

obilježeni dani mjesniH odbora

Svih šest mjesnih odbora, Gajevo, Horvati – Srednjaci, Jarun, Knežija, Prečko i Vrbani, obilježili su svoje dane zabavno-kulturnim sadržajem i druženjem. Bogat program organiziran je u povodu Dana Vrbana i to na dvije lokacije, na trgu na Vrbanima III i na trgu ispred Osnovne škole Vrbani. Okupio se veliki broj stanara koji su uživali u nastupima niza kulturno-umjetničkih i pjevačkih društava, eko-placu i razmjeni različitih dobara.

Dani Gajeva i Jaruna održani su u Hrgovićima, također uz bogat zabavni problem, a također dobro su organizirani i dan Prečkog, Knežije i Horvata – Srednjaka već tradicionalno koncertima uz pjesmu, veselje i druženje. Svi su programi besplatni i dar su Trešnjevčanima, Zagrepčanima i gostima!

robna razmjena – nabava bez novca

Predstavljen je i rad udruge tre-nutak.39 i njihov projekt Milo za drago, vrijedan 200 tisuća kuna, a za koje je udruga dobila sred-stva iz Europskog socijalnog fonda. Europska unija sufinan-cira projekt sa 169 tisuća kuna što iznosi 85 posto, a Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge s preostalih 30 tisuća ili 15 posto proračunskih sredstava. Pro-jekt Milo za drago provodi se u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala, a cilj je projekta razvoj suradnje s je-dinicama lokalne samouprave te jačanje organizacija civilnog društva za uspostavljanje infra-

strukture za razmjenu bez upo-trebe novca na lokalnoj razini.

U situaciji višegodišnje eko-nomske krize projekt razvija međususjedsku pomoć i surad-nju kroz sustav razmjene te upućuje građane na zadovolja-vanje ekonomskih potreba bez upotrebe novca.

Tijekom studenog u prostori-jama Udruge Vestigium u Rudeš-koj 142 na Vrbanima održana je radionica Razmjena bez novca u kvartu na kojoj je bilo riječi o mogućnostima ovakve surad-nje, a predstavljen je i web-sustav koji olakšava razmjenu i koji već koristi pet grupa u Hrvatskoj.

U sklopu Dana Vijeća mje-snog odbora Knežija Jesen na Knežiji udruga trenutak.39

organizirala je štand razmjene knjiga, slikovnica i društvenih igara projekta Milo za drago. Razmjenjivalo se sve što se donijelo tako da se stavilo na štand, a sve što je na štandu ponuđeno je za nošenje kući.

U sklopu projekta održavala su se svake nedjelje između 11 i 13 sati tzv. nedjeljna druže-nja i razmjene u Domu kulture Prečko, a na Knežiji je u listo-padu, u sklopu Dana Vijeća mjesnog odbora Knežija Jesen na Knežiji bio organiziran sajam razmjene. Udruga radi u Hor-vaćanskoj cesti 39, a svi koji se žele pridružiti grupi za raz-mjenu mogu se javiti na e-mail [email protected] ili na tele-fon 095 510 3751.

Dani Vijeća mjesnog odbora Gajevo — Jarun

Dani VMO Horvati — Srednjaci

Manifestacija Jesen na Knežiji

Fotografija s izložbe slika Zagreb – nekad i sad

novosti iz četvrti

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=13547

novosti iz četvrti


9

RIJEČ PREDSJEDNIKA VgČ tREŠNJEVKA – JUg

Dragi sugrađani,zbog smanjenja financijskih sredstava za gotovo 20 posto (većih cijena radova Zagrebač-kog Holdinga i manje sredsta-va iz proračuna Grada Zagre-ba) ove su godine, nažalost, mnoge planirane akcije ostale nerealizirane.

Unatoč tome možemo uspješno ocijeniti rad Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka – jug i Vijeća mjesnih odbora (Knežija,

Horvati – Srednjaci, Gajevo, Jarun, Vrbani i Prečko), kako u realizaciji Plana malih komu-nalnih akcija za 2015. godinu, tako i u drugim aktivnostima i područjima djelovanja.

Ponovo treba naglasiti kako je veoma uspješno proteklo obilježavanje dana mjesnih odbora u Jarunu i Gajevu, Preč-kom, Horvatima – Srednja-cima, Vrbanima i Knežiji, zani-

mljivim društveno-kulturnim događanjima.

U novoj 2016. planiramo još više aktivnosti u organizaciji raznih događanja i suradnji s civilnim sektorom.

Želim svima sretnu i usp-ješnu 2016. godinu!

Saša Molan, predsjednik VGČ Trešnjevka – jug

uređivanje prostorija mjesne samouprave

Kod prostorija mjesnih samou-prava Jarun, u ulici Hrgovići 57a i Vrbani u Rudeškoj cesti 148, izra-đene su pristupne rampe i prostor je prilagođen osobama s invalidite-tom. Poboljšana je i infrastruktura u Domu kulture Prečko obnavlja-njem strujnih instalacija.

sigurnost naselja

Vijeće Trešnjevke – jug na svojim je sjednicama raspravljalo o nizu aktualnih problema povezanih s komunalnom infrastrukturom, sigurnosti u naseljima te o aktiv-nostima raznih udruga i poticanju njihova rada od Vijeća. Bilo je riječi o dobroj suradnji s Centrom za kul-turu Trešnjevka u organiziranju kulturno-umjetničkih događaja, problemima vezanim uz promet i promet u mirovanju, parkirališnim kapacitetima u pojedinim naselji-ma i drugo.

rad udruga građana dobrodošao je

Vijeće je upoznato s radom udruga civilnog društva koje imaju sjedište na području gradske četvrti Treš-njevka – jug poput Centra za edukaciju i savjetovanje Sunce koji djeluje u Albaharijevoj ulici i nudi niz za-nimljivih aktivnosti unaprjeđenja kvalitete života u zajednici. Najznačajniji humanitarni program udruge Sunce je Savjetovalište u zajednici – Savjetovalište Treš-njevka, koji je nastao u partnerstvu s Vijećima grad-ske četvrti Trešnjevka – sjever i Trešnjevka – jug te se provodi u suradnji sa školama s područja Trešnjevke, Centrom za socijalnu skrb Trešnjevka i Školskom me-dicinom Trešnjevka.

Savjetovalište udruge Sunce nudi brojne projekte i aktivnosti za djecu i mlade, roditelje i odrasle osobe, poput savjetovanja i psihoterapije, pomoći u učenju, savjetovanja u odgajanju djece, edukativno-kreativne socijalizacijske grupe, tečajeve za buduće mame i tate i drugo.

U sklopu programa Ja mogu, ja hoću, udruga Sunce nudi mladim studentima i nezaposlenim stručnja-cima društveno-humanističkog usmjerenja priliku da volontiraju i stručno se usavršavaju.

Svi koji se žele na bilo koji način uključiti u aktivno-sti udruge, mogu se javiti u ured na adresu Albahari-jeva 2, na brojeve telefona 01/383-78-73 i 092/17-10-140 ili pisati na email [email protected].


IDEMO U

CeKaTe

Centar za kulturu Trešnjevka organi-zirao je u listopadu radionice za rav-natelje i stručne suradnike centara

za kulturu. Stručno usavršavanje kojemu je CeKaTe bio domaćin vodile su Daniela Angelina Jelinčić i Sanja Tišma iz Odjela za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose, a na dvije radionice tridesetak stručnih suradnika i ravnatelja imalo je priliku saznati sve o tome što je stra-teško planiranje, kako se piše SWOT analiza, akcijski plan te kako pratiti provedbu strate-gije i vrednovanje ostvarenja ciljeva.

Naime, Edukacija za strateško planiranje – Centri za kulturu grada Zagreba, organizirana je kako bi se zaposlenici centara za kulturu osposobili za samostalnu izradu strateš-kih planova svojih institucija. Edukacija je podrazumijevala upute za izradu ana-lize stanja, određivanje vizije za strategiju razvoja pojedinih Centara, definiranje nji-hovih ključnih razvojnih prioriteta u dola-zećem srednjoročnom razdoblju i pripremu jasnog akcijskog plana.

Nakon kratkog izlaganja i rada u grupama, svi sudionici edukacije došli su do konsen-zusa jer je SWOT analiza pokazala da gotovo svih 13 centara za kulturu muče iste slabosti i prijetnje, a gotovo identične su snage i pri-like. Kao glavnu snagu sudionici radionice istaknuli su kadar centara za kulturu i entu-zijazam zaposlenika. Sve grupe pozitivno su se izjasnile i prema brojnosti te dostupnosti

programa za sve dobne skupine koje centri organiziraju, a kao snagu vide i prostor u kojem djeluju te suradnju s lokalnom zajed-nicom. No, kako su i predavačice istaknule, snage uglavnom mogu biti i slabosti, što se moglo vidjeti i tijekom daljnje analize jer se nedostatak kadrova, posebice onih obučenih za poslove marketinga i PR-a, pokazao kao jedna od glavnih slabosti s kojima su suo-čeni zagrebački centri za kulturu. Suglasje postoji i po pitanju loše vidljivosti, nedostat-nog financiranja za programe, nedovoljno jakih identiteta organzacija te neprivlačnih prostora.

Suradnici polazici radionica jednoglasni su bili i po pitanju prijetnji, a među kojima je u prvom redu nejasna kulturna politika, nedo-rečeni zakonski okviri, sve lošija ekonomska situacija, marginalizacijva kulture i nezainte-resirana publika. Ipak, zaključno svi se slažu kako – tko želi nađe način, a tko ne želi uvijek će naći izgovor. Stručni suradnici uvjereni su i da su za opstanak centara važni novi izvori financiranja, a fondovi EU-a svakako su jedan od načina dolaženja do dodatnih financijskih sredstava. Partnerstva i umrežavanje također su način ojačavanja centara za kulturu, a koji ujedno doprinose i boljoj vidljivosti.

Sve što je skicirano na radionicama surad-nici će imati priliku u praksi provesti u svojim centrima jer je edukacija samo jedan korak do ostvarenja cilja – izrade strateškog plana svakog pojedninog centra.

STRUČNO USAVRŠAVANJE

Za opstanak centara važni su novi izvori financiranjaEdukacija za strateško planiranje – Centri za kulturu grada Zagreba, organizirana je kako bi se zaposlenici centara za kulturu osposobili za samostalnu izradu strateških planova

Tekst: Anita Končar

10

idemo u CeKaTe


11

PROJEKt

Od početka provođenja do danas održano je više od 300 predstava za više od 47 tisuća gledatelja

Tekst: Anita Končar Foto: CeKaTe arhiva

Vesela matematika, Šumska priča, Juha od bun-deva samo su neki od naslova predstava koje su se u sklopu projekta Darujmo djeci kazali-

šte mogle pogledati u Centru za kulturu Trešnjevka. Naime, nakon dvogodišnje stanke, projekt u sklopu kojeg odgojitelji s djecom predstavljaju roditeljima svoje kazališno umijeće, a roditelji plaćaju donacijama koje se preusmjeravaju Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodiča, opet je zaživio na novoj adresi – u Parku Stara Trešnjevka. Nova sezona ovog projekta otvorena je u listopadu u CeKaTe-u, a od početka provođenja do danas održano je više od 300 predstava za više od 47 tisuća gledatelja.

Projekt je osmislila Vesna Hrvoj, ravnateljica DV Bajka i provodi ga s Jasnom Doležal, ravnateljicom DV Sunčana, i svojim timom osam godina. Kroz ovu hvale-vrijednu inicijativu autorice su spojile kulturu, obrazova-nje i društvenu odgovornost jer sav prihod od prodanih ulaznica ide u humanitarne svrhe. Prema riječima Vesne Hrvoj, svi koji rade na projektu volontiraju, ulažu vrijeme, kreativnost, u vrtićima se svi uključuju – od domara do djece, teta, a sami osmišljavaju scene i kostime.

Projekt je ove godine počeo 14. veljače nastupom Dječjeg vrtića Sunčana uz prisustvo brojnih roditelja, odgajatelja te uzvanika iz Gradskog ureda za obrazo-vanje, kulturu i sport kao pokrovitelja i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH . Posebni su gosti bili labradori, budući psi pomagači kojima je Mišo Doležal kao autor posvetio pjesmu Najbolji moj prijatelj koja je i himna projekta Darujmo djeci kazalište.

DARUJMO DJECI DV Trešnjevka

DV Trešnjevka

DV Matija Gubec

DV Jarun

DV Jarun

Budući psi vodiči

KAZALIŠTE

idemo u CeKaTe


12

PROJEKT TREŠNJEVKA ZA DJECU

Pretilost djece važan je javnozdravstveni problemCilj je projekta doprinijeti kvaliteti i uvjetima odrastanja, rasta i razvoja djece te njihovih obitelji

Tekst: Sandra Šimundić Foto: CeKaTe arhiva

Potaknuto prezentiranjem grada Zagreba kao „grada prijatelja djece“, Vijeće gradske četvrti Trešnjevka –

sjever svojim aktivnostima nastoji osigurati najbolje uvjete za zdrav rast i razvoj djece na području svoje četvrti.

Na tragu toga te na inicijativu vijećnika Vijeća gradske četvrti Trešnjevka – sjever Željka Čečure, dipl. oec. i prof. dr. sc. Mili-voja Jovančevića, primarijusa, specijalista pedijatra, vijećnika Vijeća mjesnog odbora Antun Mihanović nastao je prvi nacrt kon-cepta projekta „Trešnjevka za djecu“. Vijeće Gradske četvrti Trešnjevka – sjever prepo-znalo je vrijednosti te inicijative za područje gradske četvrti, tim više što Vijeće gradske četvrti Trešnjevka – sjever na čelu s predsjed-nikom Vijeća g. Ivanom Butorcem posljed-njih godina gotovo pola proračuna usmje-rava u podizanje komunalnoga standarda javnih površina namijenjenih djeci (izgrad-nja novih i adaptacija postojećih dječjih par-kova, uređenje zelenih površina u vrtićima i školama...).

Na sjednici Vijeća gradske četvrti Treš-njevka – sjever održanoj u veljači 2015. godine formirana je radna skupina na čelu s predsjednikom Vijeća mjesnog odbora Antun Mihanović, doc. dr. sc. Mariom Baićem, koja je dobila zadatak organiziranja okruglog stola s temom Trešnjevka za djecu. Doc. dr. sc. Baić

naglašava: „Temeljem preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o važnosti surad-nje fakulteta i lokalne zajednice u smislu prenošenja spoznaja o važnosti kretanja za zdravlje građana, okrugli stol organiziran je na Kineziološkom fakultetu, koji je postao partner na projektu. Cilj okruglog stola bio je dodatno raspraviti o aktualnim i specifičnim potrebama djece na području Trešnjevke te predložiti što više stručnih rješenja i zaklju-čaka koje će viječnici Gradske četvrti Treš-njevka – sjever nastojati realizirati u suradnji s Gradom, odgojno – obrazovnim, sportskim, kulturnim i drugim ustanovama, udrugama i partnerima.“ Vijećnik Željko Čečura napo-minje: “Projekt Trešnjevka za djecu osmišljen je da doprinosi kvaliteti i uvjetima odrasta-nja, rasta i razvoja djece te njihovih obitelji, a kao takav pripremit će model rada prenosiv na druge Gradske četvrti i javne institucije“. U tu svrhu odlučeno je da će Vijeće gradske četvrti Trešnjevka – sjever izraditi strategija brendiranja akcije Trešnjevka za djecu i stvoriti organizacijski model koji će moći preuzeti i druge četvrti.

Najvažnija odluka proizašla s okruglog stola jest formiranje četiriju radnih skupina koje će se kontinuirano baviti provedbom projektnih aktivnosti. To su: skupina za poticanje i praćenje uključivanja komunal-nih aktivnosti koje su namijenjene djeci, sku-

idemo u CeKaTe


13

ZDRAVSTVENE TRIBINEProf. dr. sc. Milivoj Jovančević, primarijus, specijalist pedijatar:

U okviru dogovorenog programa Trešnjevka za djecu postoje različiti segmenti aktivnosti, a jedan je od njih pokrivanje zdravstva, odnosno zdravstvenih tema. Osobno sam član radne skupine za zdravlje, unutar koje smo se jednoglasno složili da je djelovanje u smjeru zdravstvene prevencije, odnosno zdravstvenog prosvjećivanja, nešto što je primjereno ovakvom programu, najučinkovitije, a i naj-jeftinije. Dogovorene su četiri tribine zdravstvene tematike, no s obzirom na velik interes, moguće je proširenje na šest do sedam termina.

Projekt smo započeli s temom pretilosti djece koja je važan javnozdravstveni problem. Hrvatska je na petom mjestu po učestalosti pretilost te se događa eksponen-cijalni porast ove bolesti, posebice kod djece i mladih. Stoga smo odlučili skrenuti pozornost na to da se pro-ces nastanka pretilost događa uglavnom vrlo rano, koji put već za vrijeme trudnoće i prvih godina života. Danas znamo da oko 30% pretile djece iz predškolske dobi bude pretilo do kraja života, dok taj broj kod adolescenata raste do 60%. Dakle, prvi razlog za održavanje tribine ove tematike jest učestalost problema, a drugisu razlog problemi povezani s ovom bolesti. Primjerice, u Hrvatskoj je 30% smrtnosti neposredna posljedica pretilosti, a ako se tome pridruže ostale bolesti kojima je uzrok debljina (šećerna bolest, moždani udar, određeni tumori i sl.), taj broj dolazi do oko 60%. Liječenje pretilosti još je uvijek teško i dosta neuspješno, pa težište treba biti i ostati na prevenciji, zdravstvenom prosvjećivanju i edukaciji roditelja.

Iduća tribina održat će se 21. siječnja u 18 sati, a bavit će se vrlo aktualnom temom, infekcijama dišnih puteva, pri čemu će se veći dio vremena posvetiti cjepivu. Svjedoci smo velikih previranja kada je riječ o cijepljenju, kao i vrlo snažnog antivakcinalnog pokreta. Stoga će se na tribini pokušati objasniti što o tome kaže struka i što kaže zna-nost te kako čovjek koji se time bavi u praksi gleda na spomenuta pitanja.

pina za aktivnosti poezane sa zdrav-ljem, skupina za aktivnosti povezane s odgojem i obrazovanjem te skupina za sport i kulturu.

U četvrtak 25. studenog 2015. godine u Centru za kulturu Trešnjevka održana je prva projektna aktivnost proizašla iz rada radne skupine za zdravlje, čime je započeo projekt Treš-njevka za djecu. Na tribini Debljina djece

– nove spoznaje i zadaće o temi je govorio jedan od inicijatora projekta, prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, nakon čega je izvedena predstava Priča o Bljaksonima (ili zašto treba zdravo jesti) u režiji Hrvoja Zalara. Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka – sjever Ivan Butorac napominje da je vrlo zadovoljan radom radnih skupina i interdisciplinarnom suradnjom sa stručnjacima te da i dalje očekuje prijedloge građana i udruga s područja četvrti Trešnjevka – sjever za unaprijeđenje ove i drugih akcija. Rav-nateljica Centra za kulturu Trešnjevka Ljiljana Perišić naglasila je da će Centar za kulturu Trešnjevka i ubuduće podr-žavati ove hvalevrijedne inicijative i uključivati se u njihovu provedbu.

Obnovljeno dječje igralište kod Osnovne škole Julija Klovića na Novoj cesti


TREŠNJEVAČKA POSLA

Tekst i foto: Vanja Radovanović

Zagreb i Sava kroz svoju se povijest nika-da nisu osobito voljeli... Za razliku od nekih drugih gradova koji su uz svoje

rijeke imali pogodna strateška mjesta za razvoj naselja u Zagrebu to nije bio slučaj. Stari grad Susedgrad, iako na poziciji koja nadgleda Savu kod Podsuseda, nikad nije postao srce većeg naselja, a Gradec i Kaptol, naselja koja su iznje-drila sadašnji Zagreb, veću su pozornost davala potoku Medveščaku, koji je tekao podno njiho-vih bedema, nego Savi koja se jedva nazirala u daljini i često plavila polja u podnožju njihovih sigurnih brežuljaka. No putovati se ponekad moralo i tada, tako da su se i tadašnji Zagrepča-ni htjeli – ne htjeli morali suočiti sa Savom.

Nakon nikad materijalno potvrđenog pri-jelaza Save iz antičkih vremena, kod Andau-tonije, rijeka se oko 13. stoljeća prelazila u blizini cistercitskog samostana kod Savske Opatovine (koja je po tom samostanu i dobila ime) te kasnije, od srednjeg vijeka nadalje, kod Trnja. Tamo se dugo vremena nalazila skela, u produžetku današnje Petrinjske ulice, nekada glavne veze grada sa rijekom, koja je kasnije, izgradnjom željezničke pruge, bila presječena

i pretvorila se tijekom vremena u Trnjansku ulicu. Skela je kraće vrijeme čak bila zamije-njena i pontonskim mostom, od 1764. godine.

No s vremenom je prometni tok ipak pre-mješten zapadnije, na lokaciju današnjeg Savskog mosta gdje je odavno postojao gaz na rijeci (ne smijemo zaboraviti da u to doba Sava nije izgledala kao danas, “utegnuta” u fiksno korito pravilnih strana, već se razlije-vala u brojne rukavce i jezerca). Godine 1783. car Josip II. donosi odluku o gradnji drvenog mosta, a uz to se i trasira Savska cesta u svom današnjem smjeru, kao direktna veza grada i glavnog prijelaza preko rijeke.

Između 1809. i 1814. Sava je bila granica Napoleonovih Ilirskih pokrajina, dakle, Sav-ska cesta vodila je prema granici. Nakon toga događaji se smjenjuju sve bržim i bržim ritmom: 1862. željeznica dolazi do Zagreba i uz već postojeći cestovni most podiže se i željeznički most na gotovo identičnoj lokaciji ovog današnjeg. Već 1891. Savska cesta dobiva tramvaj, tada još konjski, jednu od prvih linija, a 1892. nekadašnji drveni cestovni most zami-jenjen je metalnim. U to doba, doba nastajanja Predgrada Save, prvog pravog gradskog pred-građa (za razliku od nedalekih Horvata koji su zadržavali svoj seoski karakter), područje oko Savskog mosta uz svoj prolazni kara-kter dobiva i druga značenja. Jedno od njih je poslovno – na tom se području pretežno nase-ljavaju doseljenici iz Slovenije koji su riječnim splavima dostavljali drva i prodavali ga lokal-nom stanovništvu. Tamo gdje posluje trgovina drvom nastaju i srodne obrtničke radionice poput stolarskih i tesarskih kojih je u to doba u Savskoj cesti bilo nekoliko.

Uz promet, trgovinu i obrt ne smijemo zabo-raviti i još jedan sve važniji elemenat života uz Savu krajem 19. i početkom 20. stoljeća: savska kupališta. U potrazi za ljetnom rekre-acijom sve više Zagrepčana odlazi na kupa-nje na Savu. Prva civilna kupališta bila su na Trnju (s odvojenim satima za muške i ženske kupače), a vojničko je bilo kod Savskoga mosta. Postoje podaci da je 1857. ograđen prvi pro-stor za kupanje vojnika na Savi. Godine 1863. sagrađena je splav, a 1876. kupalište je bilo

URBANI PROJEKT

Nekad bijaše Savski most, a uskoro možda postane i Savski trg?Program Tromostovlje zagovara formiranje Savskog trga i urbanističko promišljanje tog prostora

trešnjevačka posla


15

smješteno u Trnju, blizu civilnog kupališta, s 14 kabina na obali i četiri na splavi. Krajem stoljeća ono je izgorjelo, a zatim je opet ure-đeno na mjestu gradskog kupališta na Savi.

Uz uređenja kupališta grad se bavi i pita-njem obrane od poplava što rezultira izgrad-njom nasipa – 1925. nakon poplava pojačan je nasip od ušća potoka Črnomerca do Savskog mosta koji je, nažalost, već nakon nekoliko mjeseci popustio pod naletom vode, da bi 1929. nasip bio dodatno pojačan. Zanimljivo, nasip na tome dijelu obale još uvijek datira iz tog doba. Tih je godina grad napokon dobio i dugovječnije kupalište – 1926. Gradska je općina otkupila od Zemljišne zajednice sela Horvati teren dužine 400 m i širine cca 55 m i namijenila ga izgradnji javnog gradskog kupališta. Godine 1928. izgrađeno je gradsko savsko kupalište s 900 kabina, 500 ormarića i tri plivačke košare na splavi. Nešto kasnije, 1931., izgrađen je i veslački dom Uskok prema projektu Antona Ulricha. Zgrada je sagrađena isključivo od drva i stakla i to je jedna od prvih zgrada u gradu koja je promi-cala odlike moderne. Godine 1940. uz savski je nasip izgrađen i plivački bazen sportskog kluba Marathon prema projektu graditelja Branka Vlaha i uz konzultacije inženjera Stanka Bloudeka iz Ljubljane.

Ovako brz razvoj infrastrukture uz rijeku pokazuje kako je Savski most (i nje-gova okolica) bila važna i često posjećivana lokacija, sve važniji ulaz u grad i prometno čvorište. Godine 1910. elektrificira se tram-vaj, 1929. gradi se željeznički nadvožnjak kod Veslačke ulice, a 1939. umjesto starog že ljezničkog mosta gradi se novi metalni most koji i danas služi svojoj svrsi. Iz toga razloga su se u blizini mosta nalazile i gosti-onice – neke od adresa su Savska 176 (gosti-onica Dolinar, zabilježena već 1902., danas stambena zgrada sa lokalima i automehani-

čarskom radionicom u dvorištu), Savska 179 (gostionica već u doba prije Prvog svjetskog rata, u novije vrijeme Grozd, a sada prodava-onica cipela i odjeće) te Savska 206 (također poznata još u doba prije Prvog svjetskog rata, i danas ugošćuje razne lokale).

Istovremeno se južno od Save razvijaju manja naselja, među najstarijima su Reme-tinec i Kajzerica. Nakon Drugog svjetskog rata, 1950., naselje Savski gaj administrativno je pripojeno Zagrebu, a već krajem 1950-ih grade se prva novija naselja, a time jača i važ-nost ovog prijelaza u unutargradskom pro-metu jer je tek 1959. godine otvoren Most slobode (kada je s radom prestala i trnjanska skela). Širenjem Novog Zagreba prometni je pritisak sve jači, pa se 1974. gradi Most mla-dosti, a tada postaje vidljivo i da stari Sav-ski most više ne zadovoljava potrebe, pa je izgrađen i 1981. i otvoren Jadranski most čime je to područje zadobilo svoju današ-nju sliku, a omogućen je i prijelaz tramvaja preko Save na ovom dijelu grada. Nažalost, u posljednjih se više od 30 godina, usprkos svim najavama projekata, slika nije nimalo promijenila: na samome kontaktu mosta sa gradom i ulaznoj točci mnogih putnika u grad nalazi se okretište tramvaja i autobusni terminal kojem manjka najosnovnija infra-struktura (klupe, javni WC, pitka voda), a i ostali sadržaji (trgovine, ugostiteljski lokali) nisu nimalo reprezentativni za ovako važno mjesto kojim, prema podacima iz gradskih ustanova, dnevno prođe oko 40 000 putnika (ne računajući bicikliste i pješake).

Za kraj, nadamo se da će prostor budućeg Savskog trga, mjesta dodira Grada i Rijeke, u skoroj budućnosti biti uređen kako prolazak mostom i tim dijelom savske obale ne bi bio samo nužno zlo već i užitak. U tome je smislu projekt Ars Publicae, koji se bavi pitanjima umjetničkog sadržaja u javnom prostoru, tokom ove godine pokrenuo program Tro-mostovlje koji zagovara formiranje Savskog trga i zagovara urbanističko promišljanje tog prostora kao novog središta tog dijela Treš-njevke i grada Zagreba.

trešnjevačka posla


Što sve trešnjevački plac predstavlja za kvart Trešnjevku? Što Tržnica Trešnjev-ka znači stanovnicima ovog kvarta, nje-

zinim korisnicima? Je li ona “samo jedna u nizu”, usputan prostor ekonomske razmjene, ili predstavlja simboličko srce cijeloga kvarta,

“žilu kucavicu”, kako je neki nazivaju? Ovo su neka od pitanja koja su me okupirala kada sam se u proljeće 2015. godine, kao studenti-ca diplomskog studija sociologije i etnologije i kulturne antropologije, upustila u istraživa-nje života Tržnice Trešnjevka.*

Iako mi je do tada trešnjevačka tržnica bila samo usputno poznata te osobno nisam bila nje-zin korisnik, već pri samom početku istraživanja, promatravši je sada istovremeno očima korisnika s jedne te istraživačkim pogledom s druge strane, shvatila sam da se radi o živopisnom i komplek-

* Istraživanje je provedeno u sklopu kolegija Suvremena sociologija i urbano društvo – istraživanja na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pod vodstvom mentora prof.dr.sc. Ognjena Čaldarovića i dr.sc. Jane Šarinić. Rad koji je iz istraživanja nastao, pod naslovom Život i značenja Tržnice Trešnjevka, objavljen je na mrežnim stranicama Mapiranja Trešnjevke (u izvornoj i sažetoj verziji). Ovaj je članak skraćena i prilagođena verzija izvornog teksta.

snom mjestu, mjestu koje za različite ljude pred-stavlja različite stvari, ovisno o tome kako ljudi taj prostor koriste i doživljavaju. Ona tako varira od posve instrumentalnog prostora – mjesta rada, i to onog otuđenog od zadovoljstva i samoostvarenja

– rada da bi preživjeli, preko važnog mjesta u sjeća-njima i životnim povijestima nekih pojedinaca, pa sve do simboličkog “srca i žile kucavice” čitavog kvarta, njegove povijesti i tradicije. Oni koji su bliži ovom potonjem tumačenju tržnice, ponekad je opisuju i kao drugačiju i posebnu u odnosu na druge tržnice u Zagrebu pri čemu Trešnjevački plac za njih predstavlja povijest i tradiciju kvarta, specifičan spoj gradske i seoske kulture, nešto vrijedno očuvanja i prezentiranja pred drugima

– predstavlja tržnicu kakva bi “trebala biti”. Perci-pirana kao takva – prava i autentična, ona ponekad postaje i potencijalni element turističke ponude, nešto posebno, nešto čega “nema nigdje drugdje”.

Primjerice, jedan od voditelja projekta Mapiranje Trešnjevke, Vanja Radovanović, priču o trešnjevačkoj tržnici promatra u širem kontekstu zanimljivih priča o Trešnjevci, nje-noj prošlosti, sadašnjosti i potencijalima za budućnost kvarta. Kao jednu od mogućnosti Vanja vidi i turističko predstavljanje cijelog kvarta, pa tako i Trešnjevačkog placa. Radi

TRŽNICA TREŠNJEVKA

Trešnjevački plac mjesto je dodira dviju različitih kultura. Na njemu su u suživotu, s jedne strane, “prežici” kumica s placa, s druge strane, takozvani prekupci

Tekst: Iva Grubiša Foto: Vanja Radovanović

ČITAVOGSRCEKVARTA

16


se o novom promišljanju tržnice, u kontek-stu šire priče o Trešnjevci, kao kulturnog elementa koji je moguće, štoviše poželjno, uključiti u turističku ponudu grada Zagreba.

Trešnjevački plac mjesto je dodira dviju različitih kultura. Na njemu su u suživotu, s jedne strane, “prežici” kumica s placa, ono zbog čega mnogi ovaj plac nazivaju čuvarom tradicije – “opegeovci” koji prodaju (ili tvrde da prodaju) lokalne proizvode, koje sami proizvode u sklopu obiteljsko–poljoprivred-nih gospodarstava (OPG) te, s druge strane, takozvani prekupci – ljudi koji preprodaju robu koju ne proizvode sami, već je nabav-ljaju na veletržnicama. Potonji dakle trguju robom koja često nije podrijetlom iz Hrvat-ske, već dolazi iz različitih krajeva svijeta te je tako dio međunarodne, globalne trgovine i ekonomije. Tržnica, tako, od tradicionalnog mjesta susreta i okupljanja, mjesta razmjene i centra gradskog (i seoskog) života, postaje mjestom između lokalnog i globalnog, ali i mjestom koje, baš zahvaljujući takvu spoju, ima svoj vlastiti ritam, život i identitet.

Prostor tržnice Trešnjevka također je zani-mljiva tema razgovora. Za mnoge, radi se o prostoru velikih potencijala, ali nedovoljne

iskorištenosti i funkcionalnosti. Javljaju se potrebe da prostor tržnice “oživi” i izvan njezina radnog vremena dovođenjem novih sadržaja. Pitanje natkrivanja tržnice također je važno, ali i osjetljivo. Mnogi se boje da bi premještanje tržnice u posve zatvoren pro-stor uništilo njezin šarm i simboliku za cijeli kvart. No da se tržnica prekrije trijemom koji bi korisnike zaštitio od nepogodnih vre-menskih uvjeta, istovremeno bi ispunjavala

‘’čari’’ trgovine na otvorenom. Osim ideje o natkrivanju tržnice, moji sugovornici naveli su još nekoliko prijedloga za povećanje funkci-onalnosti prostora tržnice. Ti prijedlozi, poput onog o ponovnom uvođenju kina na otvore-nom, koje je na tržnici bilo aktivno 1970-ih godina, te uređenja prostora kroz suradnju sa street art umjetnicima, čine mi se kao jeftini i realno izvedivi početni koraci za revitalizaciju ovog prostora, koji bi ujedno mogli pridonjeti i ostvarenju nekih od želja lokalnog stanov-ništva, istaknutih kroz istraživanje Centra za kulturu Trešnjevka iz 2009. godine: poticanju različitih oblika aktivnosti i udruživanja gra-đana, organizaciji kulturnih, zabavnih i rekre-acijskih programa te jačanju međusobne pove-zanosti i kohezije stanovnika Trešnjevke.

17


OBNOVA DOMA STJEPAN RADIĆ

Novi sjaj studentskih soba

Uredit će se studentska menza, a dom na Savi dobit će i nogometno igralište

Tekst: Lana Kunić Foto: www.esava.info

OD 7

DO 107

Studentski dom Stjepan Radić na Savi od ljeta je mjesto opsežnih rado-

va, a ako će obnova ići prema planu, u 2016. godini studen-ti će spavati i učiti u potpuno obnovljenim sobama. Također, u valu obnove, i dom u Cvjet-nom naselju doživljava veliku rekonstrukciju.Sve to na neki način može se za-hvaliti Europskim sveučilišnim igrama koje će se iduće godine održavati u Zagrebu i Rijeci, a studentski domovi ušli su u projekt izgradnje tzv. mega-kampusa o kojem smo pisali u Glasu Trešnjevke još prošle go-dine. Taj veliki sportski mega-kampus u skorijoj bi budućnosti trebao krasiti prostore današ-njeg Kineziološkog fakulteta u Zagrebu i okolnog zemljišta, a on je istodobno obuhvatio Stu-dentski dom Stjepan Radić na Savi te sportski park Mladost. To je tzv. Zapadni kampus koji bi, prema postojećim planovi-ma, trebao postati primarno sportsko i rekreativno središte Sveučilišta u Zagrebu.

Prije ljeta i početka radova iz soba u domu Stjepan Radić ise-lilo se oko 4500 studenata koji se na jesen nisu mogli vratiti u svoje sobe, ali kada se konačno vrate dočekat će ih novi sjaj starih soba – nove instalacije i

stolarija, ali i novi kreveti, sto-lovi, ormari i police. Domovi bi trebali biti potpuno dovršeni u idućoj godini, a ako je suditi po oglednoj sobi prikazanoj u domu na Savi, studenti će nakon obnove živjeti u puno boljim uvjetima nego dosad.

Damir Ivšić kao glavni pro-jektant i autor idejnog rješenja u medijima je najavio da će po završetku radova studente, uz novi namještaj, dočekati novi sanitarni čvorovi, vrata, pro-zori, rolete, krovovi, fasade, keramike, instalacije… No ne radi se tu samo o smještajnim kapacitetima. Novo ruho dobit će i studentska menza, a dom na Savi bi kod 9. paviljona trebao dobiti i nogometno igralište. Za uređenje studentskih soba i pro-stora zadužena je tvrtka Konzal-ting, a okoliš i vanjsko uređenje obnovljenog doma je zadatak tvrtke Jurcon Projekt d. o. o.

Prema riječima projektanta Ivšića obnova na Savi i Cvjet-nom može se podijeliti u dva dijela – na obnovu paviljona iz 1962. godine te rekonstrukciju paviljona napravljenih 1985. godine, uoči Univerzijade. Nove sobe imat će hladnjake te pristup žičnom i bežičnom internetu, a neće doći do sma-njenja smještajnih kapaciteta kako su se neki pribojavali.

od 7 do 107

EUROPSKE SVEUČIlIŠNE IGRE U ZAGREBU I RIJECI 2016.Hrvatski sveučilišni sportski savez zajedno sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Rijeci kandidirao se i dobio organizaciju Europskih sveuči-lišnih igara 2016. godine. Ove će igre od 12. srpnja 2016. u Hrvatsku dovesti više od 5000 studenata iz 45 europskih zemalja, sa 250 različitih sveučilišta, koji će se natjecati u 21 sportu. Prve ovakve igre održane su u Cordobi u Španjolskoj 2012., druge u Rotterdamu u Nizozemskoj 2014., a treće po redu stižu kod nas.

Radove izvodi tvrtka Pro-jektgradnja koja je izabrana putem javnog natječaja.

Plan o obnovi studentskih domova temelji se na Spora-zumu o rekonstrukciji i obnovi studentskih naselja Studentski dom Stjepan Radić i Student-skog doma Cvjetno naselje koji su potpisali predstavnici Mini-starstva znanosti, obrazovanja i sporta, Sveučilišta u Zagrebu i Studentskog centra još u pro-sincu prošle godine, a cijela investicija vrijedi oko 285 mili-juna kuna. Iz europskih fondova povlači se 220 milijuna kuna, a ostatak će osigurati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Iako je kraj dijela obnove bio planiran oko Božića, čini se da bi radovi ipak mogli potrajati nešto duže zbog odre-đenih kašnjenja.

Iako je za studente sve ovo zapravo dobra vijest, loša je vijest da su se oni ove jeseni i zime morali snalaziti u pri-vatnom smještaju, a pritom je Ministarstvo znanosti, obrazo-vanja i sporta davalo potporu od 400 kuna mjesečno.


19

od 7 do 107


20

Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: CeKaTea arhiva / privatni album

Od 17. rujna, otkako su migranti počeli ulaziti u Republiku Hrvatsku, prosječno kroz našu zemlju svakoga dana prođe

preko šest tisuća ljudi. Ta rijeka nesretnika u potrazi za boljim i sigurnim životom teče takozvanom balkanskom rutom prema boga-tim zapadnoeuropskim zemljama, prije svega Njemačkoj. Zbog neprimjerenih uvjeta, na tom putu mnogi obolijevaju, neki su umrli, a među

migrantima je puno trudnih žena koje na putu nade i neizvjesnosti donose na svijet djecu. Europske zemlje nisu se dobro pripremile za njihov prihvat, pa su migranti povremeno izlo-ženi gladi, smrzavanju, bolesti, a nerijetko su dočekani negodovanjem “starosjedilaca”, pa i otvorenom porukom da nisu dobrodošli.

Iz Selske ulice, Centra za mirovne studije, poslana im je poruka podrške, znakovita naziva Dobrodošli. Inicijativa Dobrodošli okuplja više od šezdeset organizacija civilnog društva i preko 400 volontera koji svako dnevno pomažu na terenu, od pružanja humanitarne pomoći do koordinacije s lokalnim organizacijama i infor-miranja izbjeglica o aktualnim procedurama ulaska i izlaska iz Hrvatske.

“Inicijativa ima dva cilja. Jedan je podrška izbjeglicama na terenu, a drugi je politički pritisak na institucije Republike Hrvatske i Europske unije da se promijeni restriktivna migracijska politika”, ističe Emina Bužinkić, koordinatorica terena u Centru za mirovne studije i dodaje da Europska unija, u suradnji s državama istočnog Mediterana i državama koje se nalaze na balkanskoj ruti, treba osi-gurati izbjeglicama zaštićene koridore do odredišta te tako smanjiti kršenja prava izbje-glih osoba, krijumčarenje i smrtne slučajeve.

Svi dosadašnji sastanci čelnika europ-skih država nisu rezultirali dogovorom niti su uspjeli osigurati ono u što se moderna Europa zaklinje, a to je jamstvo da svi imaju uvjete za dostojanstven život u humanoj, solidarnoj i otvorenoj Europi. Dapače, sve se češće čuje zahtjev da se vanjske granice Europske unije “čuvaju” pa i željeznom bodljikavom žicom

INICIJATIVA

TREŠNJEVČANI MIGRANTIMA: DOBRODOŠL!U proteklih nekoliko mjeseci na više se lokacija diljem Trešnjevke prikupljala humanitarna pomoć, a brojni Trešnjevčani volontiraju u izbjegličkim kampovima

Emina Bužinkić iz CMS-a

od 7 do 107


21

“obogaćenom” žiletima. Inicijativa Dobrodošli je, zajedno s aktivistima udruga Protirasistična fronta brez meja iz Slovenije i Migszol iz Mađar-ske, poslala apel vladama u regiji da je krajnje vrijeme za sprječavanje ljudskih tragedija koje eskaliraju uslijed političkih razmirica i izostanka koordinacije među susjednim državama.

Volonteri Inicijative Dobrodošli zajedno s volonterima drugih organizacija (Volonterski cen-tar Osijek, Mirovna grupa mladih Dunav, Društvo za psihološku pomoć, Isusovačka služba za izbje-glice, Hrvatski Crveni križ) prikupljaju hranu i odjeću za te nesretne ljude. Trešnjevčani su i ovom prilikom pokazali da imaju veliko srce i da im

humanosti i empatije ne manjka. U proteklih neko-liko mjeseci na više su lokacija diljem Trešnjevke prikupljali humanitarnu pomoć, a brojni Trešnjev-čani volontiraju u izbjegličkim kampovima u Opa-tovcu, Bapskoj i Slavonskom Brodu.

Pomoć se prikupljala u prostorijama mjesne samouprave u Parku Stara Trešnjevka, u Horva-ćanskoj 54, u Kući ljudskih prava i u Caritasu u Selskoj cesti, u Vintage Industrial Baru u Savskoj 160 gdje je, osim skupljanja odjeće i obuće, grupa Cubismo održala humanitarni koncert s kojeg je sav prihod išao za pomoć migrantima. Pomoć se skupljala i na neobičnim mjestima, u trgovinama i ugostiteljskim objektima.

GlIGOR RADEČIĆ: “Htio sam pomoći onako kako bih volio da meni netko pomogne kada bih se našao u sličnoj životnoj situaciji. Nemam odgovore na pitanja koja donosi ova situacija, ali u jedno sam siguran, a to je da se nitko na ovakvo pogibeljno putovanje preko pola kugle zemalj-ske ne odlučuje bez jako, jako ozbiljnog razloga.”

Gligor Radečić živi uz Fallerovo šetalište, a radi u Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i pri-rode kao koordinator na projektu zaštite rijeka od hidroenergetskih projekata i eksploatacije šljunka. U izbjeglički kamp Opatovac došao je preko Centra za mirovne studije. Prije toga je volontirao u Pravnoj klinici zagrebačkog Prav-nog fakulteta u Grupi za pomoć strancima i tra-žiteljima azila. Pripremao je materijale za odvjet-nike koji su zastupali tražitelje azila u postupku pred upravnim sudom, a u hotelu Porin u Duga-vama neposredno je strancima i tražiteljima azila pomagao pružanjem pravne pomoći.

ANA KOŠĆAK projektna je menadžerica u jednoj marketinškoj agenciji, živi kod Trešnjevačkog placa, a vikende provodi u druženju s proizvo-đačima zdrave i organski uzgojene hrane koji u Smootie baru Sokić u Novoj cesti subotom nude voće i povrće sa svojih njiva.

“Ovdje se rodila ideja da migrantima doniramo hranu, a kasnije se proširilo i na odjeću, obuću, higi-jenske potrepštine i drugo. Prikupili smo puno suhog voća, keksa, orašastih plodova, vode, higi-jenskih potrepština, a obiteljska poljoprivredna gospodarstva donirala su svoje proizvode poput povrća, tofua, seitana, ličkog sira, namaza i drugog. Hvala svim volonterima koji sudjeluju u ovome, neki svojim autima prevoze prikupljeno na lokacije na kojima je najpotrebnije, drugi peku kruh, prave sendviče, treći razvrstavaju odjeću, a puno su nam pomogle i djevojke iz inicijative Hrana, a ne oružje.”

TREŠNJEVAČKI VOLONTERI :

Pomoć se skupljala i u Sokiću

https://www.facebook.com/FrontaBrezMeja/

https://www.facebook.com/FrontaBrezMeja/

od 7 do 107


22

Piše: Dubravka Miljković

RODItELJStVO

Upotreba djeda i bakeSvi se djedovi i bake mogu podijeliti u dvije skupine: jedni vam odmah kažu da obožavaju unuke, ali obožavaju i kad odu svojoj kući. Drugi to kažu nakon što ih malo pritisnete

Hodam tako jedan petak iza dvoje ljudi, tu neg-dje moje dobi. O neče-

mu razgovaraju, smiju se, dobro raspoloženi. Kad, zazvoni ženi mobitel. Htjela – ne htjela, brzo shvatim da razgovara s kćeri.

— Aha... da... dobro... bok. — Šta je bilo? – pita muž. — Oni sutra oboje imaju radnu

subotu. — Da, i...? – pita on, s oprezom

u glasu. — Dopeljat će nam djecu... — Pa nek’ dopelja – veli on

mrtav hladan, a nakon dvije sekunde doda, ni mrtav ni hladan:

— A u mačku piterinu‼ (odnosno, tako nekako :) ).

Skoro sam potrčala u suprot-nom smjeru da mogu na miru umrijet’ od smijeha.

Ako već imate unuke, sas-vim vam je jasno o čemu se radi. Ako ste tek roditelji, strpite se malo; razumijevanje pristiže s godinama. I danas se sjećam kako sam bila nadurena kad su moji roditelji glatko odbili mogućnost da sa svojom preslatkom trogodišnjom unučicom provedu dva ljetna tjedna koja smo suprug i ja htjeli provesti kampirajući u Grčkoj. Šteta što im više ne mogu reći da sam im oprostila. Kao roditelji odradili smo sas-vim zadovoljavajuću količinu temperatura, ozljeda, i besanih noći i baš nešto nemamo želju to ponavljati. Da se razumijemo,

nismo neljudi: pomoći ćemo i pomažemo; reorganiziramo se i uskačemo kad možemo i ako možemo. Ali ne podređujemo s(v)e potrebama unuka i ne damo se iskorištavati.

Svi se djedovi i bake mogu podijeliti u dvije skupine: jedni vam odmah kažu da ih obožavaju, uživaju u druženju s njima, ali obožavaju i kad odu svojoj kući. Drugi kažu to isto

– nakon što ih malo pritisnete . Boje se osude okoline – ako slučajno kažu kako im nekad zaista ne odgovara dadiljati unuke jer imaju nešto drugo što im je važno. Važnije od unuka‽ Nečuveno!

Štogod vi kao djed ili baka mislili o načinu na koji vaša djeca odgajaju svoju djecu, nas-tojte se obuzdati od otvorena kritiziranja njihovih postupaka.

Izuzetak od prethodne točke: nemiješanje ne znači da trebate mirno gledati ako roditelji ne reagiraju na dječje nepri-hvatljivo ponašanje, tipa uda-ranje drugih i uništavanje stvari. Jasno recite da to ne dopuštate! Sve svoje druge eventualne primjedbe i odgojne nedoumice raspravite u četiri uha, sa svojim djetetom.

Možda ćete čuti, s prijeko-rom u glasu: “Meni to niste dopuštali!” Ha, recite na to što hoćete no bazično: ne obraćajte pažnju. Ako ste pak i sami time iznenađeni, to samo znači da ste dozreli. S godinama ljudi

postaju tolerantniji; istrošili su se sa zabranama na svojoj djeci pa unucima sad mogu mirno gledati kroz prste. A i unucima je važno da nekad pobijede u srazu s odraslima (roditelji im obično nemaju živaca to dopuštati).

Ne pokušavajte s unucima sklapati neke tajne saveze: smiješ pojesti cijelu čokoladu, smiješ cijelo vrijeme gledati crtiće, smiješ sve... samo nemoj reći mami. Vjerojatno će reći mami još na putu kući, a sasvim sigurno prvi put kad se s njom posvađa.

Inače, slobodno ih razma-zite! Ali ne kupovanjem sku-pih stvari i povlađivanjem besmislica, nego ljubavlju: grlite ih i ljubite (sve dok vam to dopuštaju :) ), budite s njima veseli i spremni za igru i šalu, strpljivi dok im nešto objašnjavate i dok ih slušate.

Netko je rekao da su nam unuci božja nagrada što nismo ubili svoju djecu :). Ja sam besk-rajno zahvalna na unucima jer me djeca gledaju nekim drugim očima otkako su i sami postali roditelji :). “A i ničim izazvani pitaju za savjet”, dodala je, i sama se čudeći, kolegica koja se nedavno također priključila klubu baka. A nadajmo se da će nam upravo vlastitim rodi-teljstvom izazvani, oprostiti pogreške koje smo kao roditelji prema njima počinili – načešće zbog svoje pretjerane brige. Ili da će ih barem razumjeti.

POZNATI IZ SUSJEDSTVA

POZNATI IZ SUSJEDSTVA

POZNATI IZ KVARTA

JACQUES HOUDEK: Danas je privilegij baviti se glazbom i živjeti od togaTekst: Davor Ivanov Foto: Damjan Fiket

GT: Jeste li zadovoljni životom na Vrbanima? Ima li taj kvart sve što Vam je potrebno, to jest zadovoljava li sve Vaše potrebe?

Na Vrbanima smo već 11 godina i jako smo zadovoljni kvartom koji uglav-nom nastanjuju mlade obitelji s djecom predškolske i školske dobi kakva su i naša djeca. U kvartu doista imamo sve što nam treba na dohvat ruke – dućani, banka, pošta, škola, vrtić, parkovi, Jarun-sko jezero... Super!

GT: Uskoro ćemo Vas opet gledati kao člana žirija showa The Voice. Opišite nam ukratko to iskustvo. Kakav je osjećaj sjediti i promatrati sve te mlade talente? Mislite li da ste prestrogi ili preblagi? Hoćete li pro-mijeniti strategiju u novoj sezoni?

The Voice počinje prikazivati 2. sezonu na malim ekranima 23. siječnja. Naravno,

Jacques Houdek, jedan od najljep-ših glasova hrvatske estrade, otkrio nam je zašto uživa u životu u treš-

njevačkom kvartu Vrbani. Uz bogatu glazbenu karijeru, publika ga oboža-va i kao člana žirija popularnog showa The Voice. Otkrio nam je što možemo očekivati u drugoj sezoni koja na male ekrane stiže početkom sljedeće godi-ne. Kaže da neće biti niti prestrog niti preblag, već pošten i dosljedan. Uz angažman na televiziji, sljedeće go-dine očekuje ga i snimanje tamburaš-kog albuma s najvećim starogradskim hitovima


23

mi smo već počeli s radom prije mjesec dana, puno je tu posla koji se “ne vidi” na van. Prekrasno iskustvo, sjajan je osje-ćaj moći promijeniti nečiji život, ostva-riti neke snove... I ove godine želim da pronađemo najljepši glas, a strategiju ne mijenjam – igram po osjećaju, emociji... Ništa ne znači biti prestrog ili preblag. Pošten, dosljedan i predan poslu s mla-dim talentima – to mi je važno.

GT: Tijekom svoje bogate karijere surađivali ste s brojnim eminentim imenima hrvat-ske glazbene scene. Možete li izdvojiti neku suradnju na koju ste naročito ponosni?

Privilegij je u današnje vrijeme baviti se glazbom i živjeti od toga. Presretan sam da to mogu i da pritom imam priliku ostvari-vati si neke svoje snove i zapjevati s velika-nima koje sam do jučer mogao vidjeti samo na televiziji – Josipa, Tereza, Oliver, Arsen i mnogi, mnogi drugi. To se ne zaboravlja!

Na suradnje s tim velikanima sam naj-ponosniji jer su me prepoznali i podržali kao kolegu.

GT : U kakvoj glazbi uživate privatno? Koji su domaći, ali i strani glazbenici koje biste mogli izdvojiti kao svoje uzore?

Privatno slušam sve – bitno mi je da je glazba zanatski dobro odrađena i da je umjetnički na visokom nivou. Volim trajne vrijednosti u glazbi, tako da mogu jedan dan slušati best of Ive Robića, sutra-dan neku klasiku, preksutra tamburašku glazbu, a onda se lako prebaciti na omi-ljenog mi Brunu Marsa, Eda Sheerana ili npr. Mariah Carey i Aliciu Keys... Najdraži pjevač mi je Luther Vandross, a od domaćih kolega volim na radiju čuti Vannu, Doris, Tolju... Obožavam glasove koji me odmaraju...

GT : Što od Vas možemo očekivati u budućnosti? Kakvi su planovi za 2016.?

Početkom 2016. u suradnji s Croatia Recordsom izdajem tamburaški album starogradskih pjesama na kojem sam posljednjih nekoliko godina surađivao s producentom Tihomirom Ivanetićem i aranžerom Krunoslavom Dražićem. Bit će to još jedan za mene ostvaren san, moj izbor najljepših starogradskih pjesama, jedna trajna vrijednost koju ostavljam iza sebe, nadam se!


24

poznati iz susjedstva

Privatno slušam sve – bitno mi je da je glazba zanatski dobro odrađena i da je umjetnički na visokom nivou. Volim trajne vrijednosti u glazbi


25

TREŠNJEVAČKO NASElJE

TKO SU BILI HORVATI? Staro selo gradskih kmetova južno od Gradeca zvalo se Horvati

Teskt: Mijo Lončarić Foto: Vanja Radovanović, Barbara Trbojević

Kada smo se 1983. godine doselili na Jarun, u šetnji Horvaćanskom cestom (koja sada ima dva traka, između kojih je tramvajska

pruga), prema Savskoj cesti, na Gredicama, gdje je danas lijepo novo naselje sa ne previsokim zgra-dama, vidjeli smo lijepu visoku prizemnicu, uz nju visoka ulazna dvorišna vrata, koja su se otvo-rila, a iz dvorišta su izašla seljačka kola koja su vukla dva snažna konja s homutima. U dvorištu se vidio velik orah, koji se nadvio nad dvorištem, a velika krošnja vidjela se i kada su vrata bila za-tvorena i preko visokoga plota. Tu je postojalo još uvijek seosko gospodarstvo. Slično smo vidjeli i u jednoj ulici koja je otuda vodila prema Jarunskom jezeru. To su bili prežici staroga sela gradskih kmetova južno od Gradeca, koje se zvalo Horvati. Naselje je bilo blizu Save, a bilo je i središte općine pod koju je spadalo nekoliko prisavskih sela.

Grad Zagreb kao jedna administrativna jedi-

nica nastao je sjedinjava-njem prije razdvojenih, nekad i zavađenih naselja na susjednim brežuljcima i onih u njihovu pod-nožju – Gradeca i Kaptola s Vlaškom ulicom te s općinom Horvati, godine 1850. Škola je sagrađena tek krajem 19. st., o čemu se kaže:”Godine 1897. u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji izgrađeno je 17 škola, a među njima i škola u Zagrebu – Horva-tima.” (Građa za povijest školstva, A. Cuvaj) Znamo da postoje još jedni Horvati, selo koje je danas u sastavu gradske četvrti Brezovica, nešto udalje-nije od Zagreba. Ban Petar Erdödy naselio je u 16. st. uskoke od Bihaća na svoje okićko imanje kod Zdenčine. Potomci su tih uskoka danas u selu Zdenčina i Horvati (u više rodovskih zase-laka) . Tim je uskocima dao zemlju za naseljava-nje u Zagrebu također magistrat grada Zagreba, pa je tako nastalo selo Horvati kraj Zagreba. Oba naselja nazvana su po svojim stanovnicima, koji su nazivani Horvatima.

najčešće prezime Imenica Horvat, Horvati znači Hrvat, Hrvati. Lik Horvat (sa or na mjestu slogotvornoga r) za Hrvat bio je u 19. st. uobičajen u Hrvatskoj, a to je pre-uzeti mađarski lik naziva Hrvat. Danas postoji selo i dvorac (Velika) Horvatska, između Desinića i Klanjca, koje je opet dobilo ime po potoku (Velika) Horvatska (kako je to često u toponimiji – Bosna, Zelina, Odra). Prezime Horvat najčešće je prezime u Hrvatskoj, što je razumljivo. Međutim, poseb-no je zanimljivo i značajno da je prezime Horvat također najčešće prezime i u Mađarskoj, također

POVIJESNI FELJTON

povijesni feljton


u Sloveniji, pa čak i u Slovačkoj. Najčešće je i u Gradišću (Burgenland, Austrija), gdje ga imaju (gradišćanski) Hrvati i Mađari. Zašto su uskoci iz zapadne Bosne nazvani Horvati, tj. Hrvati? Današ-nja sjeverna Hrvatska, dakle Slavonija i sjevero-zapadna Hrvatska, s glavnim gradom Zagrebom (nazivana i Panonska Hrvatska), zvala se Regnum Sclavoniae (Kraljevina Slavonija), hrvatski Slovenje i Slovinje, i slovenski orsag (Ivan Pergošić 1574.); na Slovenjeh i slovenski jezik (Antun Vramec, 1578.; orsag je tuđica iz mađarskoga, a znači ‘država’). Stanovnici su se nazivali Slovenci. Pridjev sloven-ski tu ne znači ‘slovenski’ u današnjem smislu ri-ječi. (Cijelo panonsko područje koje su dolaskom Mađari u 10. st. razdvojili južne Slavene (Hrvate i Slovence) od zapadnih (Slovaka) nazivalo se slověnskim, što se zadržalo do danas u Sloveniji i u Slovačkoj, koja se slovački zove Slovensko.)

Hrvatska je bila južno. Do 10. st. etnik Hrvat pojavljuje se na ograničenom područu, u Lici, Bosni do Plive, kraju oko Zadra. Južno otuda su

obično Slovinci, a na sjeveru Slovenci i Slovinci. Ime Hrvati, nije značilo samo narod, nego i područje i zemlju Hrvata; tako se spomenuti kraj oko Zadra još 1527. zove (u množini) Hrvati, a tako se nazi-vala u tom stoljeću i zapadna Bosna, kada velik hrvatski, kajkavski, pisac, također iz 16. st. kano-nik Antun Vramec upotrebljava za nju to ime, i to u oba lika, i Hrvati i Horvati. Tako on piše u svojoj Kronici (1578.) “Na Horvateh i v Dalmatie…”, a u Postili (1586.) kaže: “Na Hervateh gda što vmerje poglavit človek, žene se naimu ke zvuna pope-vaju i javkaju i plaču se, a na serce se im ga ni na misli.” (Slijed er grafija je za slogotvorno r; Hervati

= Hrvati, serce = srce. Međutim, u nekim govorima postoji i er na tom mjestu, kao u čakavaca ar, dakle i govori se serce, sarce). Stanovnici zapadnoslavon-skoga sela Gornji Bogićevci kod Okučana, i samo selo nazivalo se, što se i danas zna – Rvati. Tako su stanovnici susjednih sela kada su išli u Bogićevce govorili “Idemo u Rvate!” A Nova Gradiška bila je “granica između Rvata i Šokaca”.

26

povijesni feljton

27


Glavna urednicaAnita Končar

Art-direktorTrpimir Ježić

KolumnisticaDubravka Miljković

LekturaNika Štriga

SuradniciVesna Rems Dobrin, Veselko Leutar, Vanja Radovanović, Davor Ivanov, Iva Grubiša, Mijo Lončarić

Fotografije na koricamaVanja Radovanović

NakladnikCentar za kulturu TrešnjevkaPark Stara Trešnjevka 110 000 ZagrebUz potporu Vijeća gradskih četvrtiTrešnjevka – sjever i Trešnjevka – jug

Za nakladnikaLjiljana Perišić

Dinamika izlaženjakvartalno

Telefon01 30 27 411

Faks 01 30 24 247

[email protected]

MB3239632

Žiro-računZABA2360000-1101429565

Naklada5 000 primjeraka

ISSN1846–503X

Horvaćanska cestaNaziv Hrvati (Horvati) i Hrvatska (Horvatska) proširilo se na sjever, sjeverozapadnu Hrvat-sku nakon dolaska Turaka i ratova s njima (koja je tada nazivana “ostacima ostataka nekada slavnoga kraljevstva hrvatskoga”), nakon migracija Hrvata na sjever. U Turskoj tada su i Crnogorce nazivali Hrvati. U 19. st. Hrvatska se naziva Trojedna kraljevina Horvat-ska, Slavonija i Dalmacija ili Trojedno kraljevstvo Horvatske, Slavonije i Dalmacije (iako je Dal-macija bila izravno pod Austrijom, zemlja se službeno tada zvala Kraljevstvo Horvatske i Slavonije ). Hrvatski grb bio je sastavljen od tri dijela (hrvatskoga, slavonskoga i dalma-tinskoga), što vidimo danas lijepo na krovu Crkve sv. Marka, na Gornjem Gradu (Gracu / Gradecu, na Gričkih Goricah). Tekst hrvatske himne Lijepa naša objavio je njezin autor, velik Ivan Mažuranić, 1835. pod naslovom Horvat-ska domovina.

Dakle, Horvati, znači ‘Hrvati’, koji su se nazivali tako u 16. st. kad su došli iz zapadne Bosne na područje uz Zagreb i drugo nešto dalje jer su se stanovnici sjeverozapadne Hrvatske tada nazivali Slovenci, a zemlja, sjeverna Hrvatska – Slovinje, slovenski orsag. Tako su nazvana i naselja koja su osnovali. Horvaćanska cesta dobila je dobila ime po zagrebačkom naselju Horvati. Stanovnici zemlje naselja, Hrvati / Horvati nazivani su Hrvaćani, Horvaćani. U Bosni postoje dva sela s imenom Hrvaćani, kod Prnjavora i Kotor Varoša. Gradišćanski Hrvati sebe tako nazi-vaju Hrvati, a Hrvate u Hrvatskoj, i na jugu uopće – Hrvaćani.

povijesni feljton

www.cekate.hr

Documents

SRCE ČITAVOG KVARTA - Cekate · obnovljen teren r agbi kluba z agreb Svakako treba istaknuti hortikulturno uređenje po-moćnog terena Ragbi kluba Zagreb na Rudešu u So-šičkoj