Monografija ROTARI KLUBA BEOGRAD

Embed Size (px)

DESCRIPTION

“Rotari je organizacija poslovnih i profesionalnih ljudi udruženih širom sveta u cilju pružanja humanitarne pomoći, podsticanja visokih etičkih standarda u svim profesijama i unapređenja dobre volje i mira u svetu.”

Citation preview

  • rotari monografija | 1

  • rotari monografija | 3

  • 4 | rotari monografija

    06. Vani datumi od 1905. do 1994.

    09. Podsticaj da inimo dobro veselin kovaevi

    10. rotari klub beograd -osnovni podaci -osnivai -upravni odbor -lanovi

    19. toak koji je zaVrteo sVet istorijat rotarija

    37. rotari klub beograd istorijat 1928-1941.

    57. rotari klub beograd reosnivanje 1982-1995.

    89. rotari klub beograd predsednici 1992-2012.

    127. rotari klub beograd distrikti

    142. mladi u rotariju -rotarakt -interakt

    156. kako su ene ule u rotari kluboVe

    159. inner Wheel

    164. slaVa rotari kluba beograd

    166. srPski rotar

    168. rotarijanci u akciji

    192. druenja

    198. distrikt 2483 klubovi

    243. rotari rodosloV

    SadrajimPresum

    Naslovmonografija rotari kluba beograd

    Izdavarotari klub beogradkursulina 14, 11000 beograd

    za IzdavaaVeselin koVaeVi, Predsednik 2011/2012.

    RedakcIja moNogRafIje:hadi duan gluac,triVko saVi tia,eda Patrnjac

    NovINaRmilo obradoVi

    autoR pRIloga Iz IstoRIje Prof. dr dejan ikara

    fotogRafIjearhiVa kluba rk beogradhadi duan gluacdragan miloeVi

    lektuRa I koRektuRajadranka radujko

    autoR amblema 20 godINa ReosNIvaNja Rk beogRadPredrag PetroVi

    oRgaNIzacIja I saRadNja Na IzdaNjubiznis info grouPWWW.bigeVents.rs

    beograd, maj 2012.

  • rotari monografija | 5

    Od Osnivanja etvOrica aktivnih: Ljubomir Hadi orevi, Dragan Brajer i Nikola Mandi. Miodrag Zagorac na ovoj fotografiji opravdano odsutan

  • 6 | rotari monografija

    Vani datumi od 1905. do 2012.

    1905. Prvo okupljanje se dogodilo u etvrtak uvee, 23. februara 1905 u ikagu, drava Ilinois, U.S.A u organizaciji advokata Pola P. Harisa. Nekoliko nedelja kasnije Polov prijatelj Silvester Sil je izabran za prvog Rotary predsednika i sastanci su se odravali u njegovoj kancelariji. Haris je za organizaciju predloio nekoliko imena. Jedan od predloga je bio "Rotary".

    1906. Prihvatajui predlog koji je dao Hari L. Rugles, obeleje Rotarija postaje TOAK, koji se u razliitim varijantama upotrebljavao u klubovima, do 1912. kada je zupanik postao zvanini amblem, a 1924. zupanik je definisan kao toak sa 6 paoka, 24 zupca i jednim lebom za osovinu.

    1915. Ustanovljava se naziv Guverner za rukovoenje distriktom. USA arteruje dvestoti klub.

    1921. Internacionalna asocijacija Rotari klubova dobija novo ime - ROTARY INTERNATIONAL.

    1928. Osniva se Rotari klub Beograd, prvi u Kraljevini Jugoslaviji na elu sa prvim predsednikom doktorom pravnih nauka Ferdinandom Granbergom.

    1932. Formulie se Test etiri pitanja. Rotarijanac iz ikaga Herbert Tajlor je u leto imao ozbiljan poslovni problem. Nain na koji ga je reio postao je Rotari legenda. 1968. Tejlor je napisao: "Sedeo sam za svojim stolom, drao glavu obema rukama i gledao sam praznu potansku kartu. Uzeo sam je i na njoj sam napisao dvadeset etiri rei koje su mi odnekud dole: Da li je istina? Da li je poteno prema svima? Da li e dovesti do dobre volje i prijateljstava? Da li e biti korisno za sve?

    1945. Grupa od 49 rotarijanaca pomae u pisanju Povelje Ujedinjenih nacija. Rotari Internacional dobija status savetnika na Osnivakoj konferenciji Ujedinjenih nacija

    1947. 27. januara umire Pol Haris.

    1955. Rotari proslavlja 50 godina postojanja sa 8.500 klubova

  • rotari monografija | 7

    1962. Formira se prvi Interakt klub u Melburnu, Florida, U.S.A.

    1985. Rotari pokree Polio Plus kako bi finansirao rad na terenu, drutvenu mobilizaciju i trening osoblja za iskorenjivanje polija

    1988. Rotarijanci sakupljaju 247 miliona dolara u Polio Plus kampanji. Ovo je inspirisalo Svetski zdravstveni savet, u okviru Svetske zdravstvene organizacije da usvoji rezoluciju o iskorenjivanju polija

    1989. Menjaju se akti Rotari Internacionala, da bi se prilagodili odluci suda o pristupanju ena u ravnopravno lanstvo.

    1991. Klub poinje redovno da se sastaje, etvrtkom u 20 asova u hotelu "Hajat", a guverner Hubert Papouek, 20. juna 1991. godine dodeljuje Klubu status PROVISIONAL ROTARY CLUB OF BELGRADE.

    1992. 7. maja Rotari klub Beograd registrovan je kao udruenje graana reenjem Ministarstva unutranjih poslova Republike Srbije, a prihvaen od Rotari Internacionala odlukom Borda direktora od 8. maja iste godine.

    1994. Rotari klub Beograd osniva Rotarakt klub Beograd.

    1995. 25. februar ceremonija uruivanja arter povelje Rotari klubu Beograd, Rotari klubu Novi Sad i Rotari klubu Zemun u hotelu "Hajat"

    2002. 8. maja desetogodinjica reosnivanja Rotari kluba Beograd

    2002. U Evropi iskorenjen polio. Do kraja te godine samo sedam zemalja ostaje ugroeno poliom. Rotari pokree kampanju prikupljanja 80 miliona dolara, ali rotarijanci doniraju preko 129 miliona dolara

    2005. Stogodinjica osnivanja prvog Rotari kluba u ikagu

    2007. Rotari Fondacija obeleila je milionitog dobitnika priznanja Paul Harris Fellow

  • 8 | rotari monografija8 | rotari monografija

  • rotari monografija | 9

    Koliko jue znali smo to je i kakav nam

    je drutveni i pojedinani vrednosni si-

    stem koji smo potovali i primenjivali.

    Preobraaji koji su nastali u poslednjim, pre-

    laznim vremenima doneli su velike protivure-

    nosti koje su ugrozile, a u velikoj meri i urui-

    le taj vrednosni sistem. Mi rotarijanci nismo

    mimo tih procesa, mada smo uspeli da sau-

    vamo nae postulate. Valja, meutim, uloiti

    dodatni napor kako bismo negovali, razvijali i

    irili nae vrednosti, zahvaljujui kojima smo

    stekli afirmaciju i ugled, pre svega kao dobri

    ljudi i dobroinitelji.

    Tenja da se slui dobru mora da postane

    drutvena potreba i uslov za linu sreu rei

    su velikog ruskog pisca Antona Pavlovia e-

    hova, koje su i danas vaee. Ta potreba je tim

    vea to je odnos izmeu bogatih i siroma-

    nih, izmeu dobrostojeih i slabih, u srazmeri

    koja utie na poveanje onih koji ne mogu da

    ree svoje probleme. Obaveza nas rotarijana-

    ca uz ostalo je da podstiemo i druge da ine

    dobro, to je poesto vee dobro nego kada

    bismo ga mi sami inili. initi dobro ravno je

    vrstoj odluci da se spreavaju nevolje, suz-

    bije zlo. Na taj nain emo ujedno obradovati

    nekog, to i nae ivote kao dobroinitelja ini

    smislenijim. panski pisac Garsija Lorka sma-

    trao je dobrotu najveom mudrou, nagla-

    avajui: Ljudi nisu dobri zato to su mudri,

    nego su i mudri zato to su dobri; ta je mu-

    drost vrh ovekove potrebe za savrenstvom,

    onda je za to dovoljna dobrota.

    Bez obzira na to to mi rotarijanci postoji-

    mo dovoljno dugo i uspeno javno delujemo, o

    nama se nedoviljno zna. Skromnost jeste vrlina,

    ali valja da se primeni u meri koja ne obezvre-

    uje na doprinos drutvu i pojedincu. SAMO

    ONO TO JE ZAPISANO, DOGODILO SE - stari

    je aksiom. Uostalom, i istorija oveanstva za-

    sniva se preteno na pisanim dokumentima.

    Analogno tome i mi, o svemu to uinimo

    ili bar iza jednog dela naih radnji i akcija, va-

    lja da iza sebe ostavimo pisani trag. Ne samo

    radi dokumentacije, nego i kao inspiraciju

    naem podmlatku po onoj narodnoj GDE JA

    STADOH, TI PRODUI. Ova monografija je je-

    dan od tih zaveta, kao dokaz da imamo razlo-

    ga da se ponosimo uraenim.

    Veselin Kovaevi

    Podsticaj da inimo dobro

    rotari monografija | 9

  • 10 | rotari monografija

    Osnovan je 1928. godine u Distriktu 77.

    Reosnovan 8. maja 1992. godine u Distriktu 1910.

    Od 2000. godine bio je u Distriktu 2480.

    Od godine 2007. na Rotari distrikt je 2481.

    Od rotarijanske 2011 2012. Distrikt 2483 ine Srbija i Crna Gora.

    Adresa RK Beograd:

    11000 Beograd, ul. Kursulina br. 14

    Tel. + 381 11 2440 440

    E mail: [email protected]

    Sastanci:

    Hotel Hyatt Regency etvrtak 20 asova

    Inicijativni odbor za osnivanje Kluba osnovan

    je 25. novembra 1989. godine, a inili su ga:

    1. Dragan BRAJER, predsednik

    2. Branko DANILOVI

    3. Sava ANELKOVI

    4. Petro POP STEFANIJA

    5. Jovan ZDRAVKOVI

    6. Dimitrije DAMBAZOVI

    Rotari klubovi s kojima imamo prijateljske

    odnose:

    ROTARY CLUB ALEKSANDRIJA, Egipat / Afrika

    ROTARY CLUB TEMIVAR, Rumunija / Evropa

    ROTARY CLUB COLOMBO, Srilanka / Azija

    ROTARY CLUB MORRISTOWN, / SAD

    Rotari klubovi kojima smo kumovali:

    Zemun 1995,

    Novi Sad 1995,

    Singidunum 1996,

    Kragujevac 1997,

    Kraljevo 2002,

    Kruevac 2002,

    Panevo 2004,

    Beograd - Internacional 2004,

    Beograd - Dedinje 2009.

    ROTARI KLUB BEOGRAD je osniva ROTARAKT

    kluba Beograd 1994. godine

    roTAri KLUb bEoGrAdOsnovni podaci

    Nosioci PAUL

    HARRIS

    FELLOWSHIP

    AWARD u Klubu su:

    Dragan Brajer

    (dva puta),

    Ljubomir Hadi-

    orevi,

    Dr Miroljub

    Stanojkovi,

    Duka Samardi,

    edomir Petrinjac,

    Hadi Duan Gluac

  • rotari monografija | 11

    roTAri KLUb bEoGrAdOsnivai

    hOtel "hajat" nOvi beOgrad: Deset godina Rotari kluba Beograd 1992. - 2002.

  • 12 | rotari monografija

    kOvaevi veselin, predsednik / President

    MirkUlOvski stojadin, potpredsednik / Vicepresident

    ZdravkOvi Zoran, budui predsednik i predsednik Fondacije /

    President Elect

    MilinkOvi sran, neposredno proli predsednik / Immediate Past President

    Petrinjac edomir, sekretar / Secretary

    radivOjevi Milo, rizniar / Treasurer

    ili vladimir, ceremonijar / Sergent at Arms

    glUac hadi duan, direktor Komisije za klupske odnose /Chair Club Service

    nikOli Miroslav, direktor Komisije za delatnosti u zajednici /

    Chair Community Service

    radOii Zoran, direktor Komisije za meunarodne delatnosti /

    Chair International Service

    sakOvi nenad, direktor Komisije za profesionalne delatnosti /

    Chair Vocational Service

    savi trivko tia, lan Upravnog odbora

    roTAri KLUb bEoGrAdUpravni odbor

    ZA 2011/2012.

  • roTAri KLUb bEoGrAdAktivni lanovi

    Blagojevi Neboja

    Brajer I. Dragan Gligorijevi Milomir

    Gluac Hadi Duan

    Danilovi Branko

    Hadi orevi Ljubomir

    Ili Vladimir

    Jovanovi Branko

    Joksimovi Duan

    Kovaevi Veselin

    Mandi Nikola Milinkovi Sran

    Mirkulovski Stojadin

    Mitrovi Radosav

    Nijemevi Sreko

    Nikoli Minja Miroslav

    Pavievi Ugljea

    Pavlovi Aleksandar

    Petrinjac edomir

    Radivojevi Milo

    Radoii Zoran

    Zagorac Miodrag

    Zdravkovi Zoran

    teh. sekretar Milivojevi Mirjana

    Savi Tia Trivko

    Sakovi Nenad Stanojkovi Miroljub

    Sretenovi Sran

    Stefanovi Petar

    Trpkovi Miodrag

    Vugdragovi Petar

  • je mesec svesti O rOtarijU.

    Ovo je vreme za proirenje znanja o Rotariju i njegovoj aktivnosti meu lanovima

    Rotarija u zajednici.

    je mesec raZUMevanja i mira u svetu.

    Ovaj mesec je izabran zato to je 23. februara i rOendan rOtari internaciOnala.

    Tokom ovog meseca, Rotari klubovima se preporuuje da prezentuju programe koji promoviu

    razumevanje i mir u svetu, kao i da zaponu projekte Sluenja meunarodnoj zajednici u drugim

    delovima sveta.

    je mesec posveen problemu nePisMenOsti u svetu.

    Nedelja u kojoj pada 13. mart posveena je rOtarakt klubovima i njihovim

    aktivnostima.

    je mesec posveen asOPisiMa Rotarija.

    Tokom celog meseca klubovi organizuju programe i aktivnosti koji promoviu itanje i

    korienje asopisa ROTARIJANAC (postoji od 1911. godine) i drugih zvaninih regionalnih

    asopisa Rotarija. Ovaj mesec posveen je i zatiti ovekove sredine irom planete Zemlje.

    je mesec Prijateljstva.

    je mesec posveen PrOslavaMa i drUenjU.

    JanuarFebruarMartAprilMajJun

    roTAriKalendar

  • je mesec posveen PisMenOsti i hUManOsti.

    je mesec lanstva i irenja rOtarija.

    To je vreme u kome se aktivnosti usmeravaju ka stalnoj potrebi Rotarija za nalaenjem novih

    lanova i osnivanjem novih klubova.

    je mesec OMladinskih aktivnOsti.

    Rotari klubovi irom sveta obraaju posebnu panju na mnogobrojne Rotari programe za

    decu i omladinu. Tokom ovog meseca mnogi klubovi organizuju posebne aktivnosti vezane za

    razmenu omladine.

    je mesec slUenja U PrOFesiji.

    U ovom periodu klubovi istiu vanost poslovnog i profesionalnog ivota svakog rotarijanca.

    Specijalne aktivnosti organizuju se radi promovisanja profesionalne AVENIJE SLUENJA.

    je izabran za mesec rOtari FOndacije.

    Klubovi i distrikti obraaju posebnu panju na programe Rotari Fondacije i esto prikupljaju

    dodatna sredstva za Fondaciju, promovisanjem davanja priloga za PAUL HARRIS FELLOWS.

    je mesec posveen POrOdici.

    JulAvgustSeptembarOktobarNovembarDecembar

  • 16 | rotari monografija

  • rotari monografija | 17

    Predsednici rOtari klUba beOgrad: Nikola Mandi, Miroljub Stanojkovi, Veselin Kovaevi, Dragan Brajer, Dimitrije Tomovi Mejo, Ljubomir Hadi orevi i Sran Milinkovi

    lanOvi rOtari klUba beOgrad, aPril 2012.

    rotari monografija | 17

  • 18 | rotari monografija

  • rotari monografija | 19

    Toak koji je zavrteo svet

    rotari monografija | 19

    Rotari je organizacija poslovnih i profesionalnih ljudi udruenih irom sveta u cilju pruanja humanitarne pomoi, podsticanja visokih etikih standarda u svim profesijama i unapreenja dobre volje i mira u svetu.

    - Definicija Rotarija (ABC`s Rotary- Clifford l. doChterman)

  • 20 | rotari monografija20 | rotari monografija

    Poetak prie o najveoj svetskoj servi-

    snoj organizaciji koja okuplja vie od 1,2

    miliona lidera u svojim profesijama irom

    sveta vraa nas u ikago na poetak 20. veka.

    Zaetak ideje o stvaranju kluba prijatelja

    nastao je 1900. godine kada je tridesetdvo-

    godinji advokat Pol Haris nakon veere kod

    prijatelja Boba Frenka (Bob Frank), takoe ad-

    vokata, krenuo sa njim u etnju. Njegov prija-

    telj se pozdravljao i razgovarao sa komijama,

    trgovcima, zanatlijama. U to vreme Harisu je

    strano teko padalo to to nije imao prijatelje

    u nepoznatom gradu, koji je bio u haosu i finan-

    sijskoj depresiji. Polovina radnji i stanova u ne-

    kim delovima grada bili su prazni, a korupcija

    je vladala gradom.

    Tada mi je iskrsla misao: zato ne bi u ve-

    likom ikagu postojala druina sastavljena od

    po jednog oveka iz svake profesije, bez ogra-

    nienja u vezi s njihovim politikim ili religio-

    znim opredeljenjem, sa velikom tolerancijom

    za meusobna miljenja. Zar u takvom drutvu

    ne bi mogli pomagati jedni drugima?

    (Paul Harris, My Road to Rotary str. 230)

    Ako svi budemo imAli snAge dA isprAtimo ovAj

    nApor do krAjA, ondA emo i iskoreniti polio

    - Bil Gejts

  • rotari monografija | 21rotari monografija | 21

    Prvi rotarijanciH

    aris nije odmah stupio u akciju, ve su

    prolazile godine dok je ideja sazrevala.

    Konano, u februaru 1905. godine po-

    zvao je tri mlada poslovna oveka, Silvestera

    ila (Silvester Schiele) trgovca ugljem, Gusta-

    va Lera (Gustavus Loehr) inenjera rudarstva i

    Hirama orija (Hiram Shorey), krojaa. Tog 23.

    februara prvi sastanak se odigrao u kancelari-

    ji Gustava Loera u sobi 711 Unity zgrade, na

    kome je Haris izloio svoj plan da formiraju klub

    u kom e se druiti i pomagati jedni drugima.

    Prvi predsednik novoosnovanog kluba sa

    malim brojem lanova postao je Silvester il.

    Soba 711 u Unity zgradi u ikagu, u kojoj je odran prvi sa-

    stanak Rotari kluba ikago, decenijama je bila svetilite za sve

    rotarijance i ona je ouvana i izgledala je kao tog dana kada je

    sastanak odran. Kada je 1989. godine ova zgrada morala biti sru-

    ena, rotarijanci su ceo enterijer ove sobe preselili na 16. sprat

    zgrade u kojoj je sedite Rotari Internacionala u Evanstonu.

    Soba711

    Ostala dva lana prvog sastanka, Gustav

    Ler i Hiram ori, nisu nastavila sa okuplja-

    njem. Meutim, drugi su se brzo prikljuili

    grupi i zapoeli sa razvijanjem projekata.

    Rasli smo brojano, kao druina, u

    duhu pomaganja jedan drugom i pomaga-

    nja gradu. Bankar i pekar, svetenik i vodo-

    instalater, advokat i pera vea otkrili su

    slinosti koje je svako od njih imao u ambi-

    cijama, problemima, uspesima i porazima.

    Spoznavali smo koliko toga imamo zajed-

    nikog. Nali smo zadovoljstvo u poma-

    ganju jedni drugima. inilo mi se da sam

    ponovo u mojoj dolini u Novoj Engleskoj,

    zapisao je Haris (Paul Harris, My Road to

    Rotary).

  • 22 | rotari monografija22 | rotari monografija

    Prvo grafiko reenje zupanika delo je Montaga Bera, rotarijanca iz ikaga, koji je po

    profesiji bio graver. On je nacrtao jednostavan toak seoskih kola sa nekoliko linija koje su

    oznaavale prainu i to da je toak u pokretu. Ovo je bio poetni simbol Rotarija koji je pred-

    stavljao civilizaciju i pokret, kao i osvajanje novih teritorija od strane amerikih pionira.

    Veina prvih klubova imala je neku varijantu toka odtampanu na svojim memorandumima

    ili publikacijama.

    Konano, 1922. godine, odlueno je da svi Rotari klubovi treba da imaju jedinstveno

    reenje simbola Rotarija. Tako je 1923. godine, Rotari Internacional prihvatio jedinstveno

    reenje za amblem - zupanik sa 24 zupca i est paoka. Nakon to je grupa inenjera proko-

    mentarisala ovo reenje tvrdei da zupanik bez leba za osovinu ne moe da funkcionie,

    1923. godine amblemu je dodat i leb za osovinu i od tada imamo amblem koji je zvanino

    prihvaen kao amblem Rotari Internacionala.

    Na treem sastanku javilo se nekoliko pita-

    nja, poput imena kluba. Predlog je bio Rotari i

    to ime je i izabrano, jer su se mesta odravanja

    sastanaka rotirala izmeu kancelarija lanova,

    a predvieno je i da se rukovoenje klubom ta-

    koe godinje rotira. Kasnije su se, i dalje se ro-

    tirajui, sastanci preselili u hotele i restorane.

    Tako su postali rotarijanci.

    U treoj godini postojanja Rotari kluba i-

    kago, predsednik je postao sam Pol Haris. Nje-

    gove ambicije su bile ogromne i pre svega su

    se odnosile na to da ubrza rast kluba u ikagu,

    zatim da pokret proiri na druge gradove i, na

    kraju, da intenzivira sluenje zajednici kao je-

    dan od ciljeva kluba, iz ega su nastala prve tri

    sfere delovanja Rotarija.

    Za lanove male grupe koja se sastajala u

    velikom ikagu, Rotari klub je bio kao oaza u

    pustinji. Nai sastanci bili su drugaiji od sasta-

    naka u drugim klubovima tog vremena. Bili su

    daleko intimniji, daleko prijateljskiji. Sve ustru-

    avanje i besmislene ograde su odbaeni, do-

    stojanstvena rezervisanost ostavljena na ulazu,

    lanovi su opet bili deaci. Za mene, prisustvo-

    vanje sastanku kluba bilo je kao da sam ponovo

    kod kue u mojoj dolini, zabeleio je Haris.

    Originalna zamisao Rotarija je proirena,

    ideje formulisane, a ciljevi postavljeni. Ipak

    neformalno druenje je ostalo najznaajniji

    deo kluba.

    Veina lanova u poetku odrasla je na far-

    mama i u malim gradovima iz kojih su doli

    u veliki grad. Neki su imali fakultetsko obra-

    zovanje, ali veina nije. Oni su pomagali jedni

    Toak - amblem rotarija

  • rotari monografija | 23rotari monografija | 23

    drugima na koji god nain su mogli, ali uglav-

    nom u vezi s poslom. U januaru 1908. godine

    ve je bilo stotinak lanova kluba, a dola su i

    dva nova koja e ostaviti dubok trag u Rotariju.

    Artur Frederik eldon (Arthur Frederick Shel-

    don), prodavac knjiga i kasnije osnova kole

    za trgovce i ezli Peri (Chesley H. Perry) zapo-

    slen u Javnoj biblioteci ikaga.

    eldon je izabran da na konvenciji u

    Edinburgu 1921. godine britanskim rotarijanci-

    ma predstavi ideje sluenja amerikih rotarija-

    naca i autor je slogana Najvie profitira onaj

    koji najbolje slui (He profits most who serves

    best). Ovo je jedan od dva osnovna mota Rota-

    rija. Ovaj prodavac, jedan od osnivaa marke-

    tinga, u karijeri se vodio idejom da svaka trgo-

    vina mora biti od koristi i kupcu i prodavcu. On

    je takoe i tvorac sistema klasifikacije lanova

    u Rotariju prema zanimanju.

    ezli Peri je 1910. godine izabran od strane

    tek formirane Nacionalne asocijacije Rotari

    klubova za generalnog sekretara na poziciju

    na kojoj je ostao do 1941/1942. godine. Tako je

    Peri postao prvi generalni sekretar i ujedno o-

    vek koji je najdue ostao na toj poziciji u istoriji

    Rotarija. Takoe, od 1911. do 1928. godine bio je

    "mAlo je onih koji ne prepoznAju odliAn posAo koji obAvljAju

    rotAri klubovi irom slobodnog svetA

    Vinston eril, premijer velike britanije

    urednik i menader asopisa Rotarijanac, a i

    otvorio je prvu meunarodnu kancelariju Rota-

    rija u Cirihu 1925. godine.

    ezli Peri je prihvatio Rotari intelektualno

    isto kao i sentimentalno. Nikada vie nije bilo

    neophodno voditi bitku sam. ez je uvek bio

    pored ili ispred mene. On je definitivno bio u

    bici, zapisao je Haris. (My Road to Rotary, str.

    244, Paul Harris).

    EzlI PERI ARTUR FREdERIK EldON

  • 24 | rotari monografija24 | rotari monografija

    Rotari se iri

    Drugi Rotari klub ubrzo je osnovan, i to u

    San Francisku. arter povelju ovaj klub

    je dobio 12. novembra 1908. godine, a

    osniva kluba Homer Vud (Homer Wood) osta-

    je zapamen kao otac Rotarija na pacifikoj

    obali SAD. Ve 1910. godine postoji 14 Rotari

    klubova, koji prihvataju predlog da se ujedine u

    zajedniku organizaciju koja bi ih umreila.

    Prva konvencija Rotari klubova odrana je

    15. avgusta 1910. godine u ikagu i trajala je

    tri dana i dve noi, da bi na kraju Pol Haris bio

    izabran za predsednika nove organizacije, kao i

    bord direktora sa devet lanova.

    Na drugoj konvenciji, odranoj u Portlandu

    naredne godine, Haris je reizabran na mesto

    predsednika. Osnova Rotarija nastavio je sa

    radom na irenju organizacije, ali sada i van

    granica SAD. Tako je 13. aprila 1912. godine

    arterovan prvi klub van SAD, u Kanadi u gra-

    du Vinipegu, dve godine nakon prvog sastan-

    ka. Iste godine Rotari prelazi Atlantski okean i

    biva arterovan Rotari klub London. U skladu

    sa promenama, Rotari menja ime u Internacio-

    nalna asocijacija Rotari klubova (International

    Association of Rotary Clubs).

    Rotari stie jako uporite na britanskim

    ostrvima i nakon samo dve godine od osniva-

    nja prvog kluba, 1914. godine Rotari klubovi

    Velike Britanije i Irske formiraju Britansku aso-

    cijaciju Rotari klubova, a R.W. Pentland postaje

    predsednik ove organizacije sa 1.128 lanova.

    Nakon sedam godina rada na osnivanju, ire-

    nju i kreiranju infrastrukture Rotari organizacije

    Pol Haris na konvenciji u Duluthu 1912. godine

    odluuje da se povue. Ipak, on e i dalje pratiti

    deavanja u Rotariju, prouavati naine za nje-

    govo unapreenje i pisati tekstove o Rotariju.

    Prvi klub van engleskog govornog podruja

    osnovan je u Havani na Kubi 1916. godine, sa

    22 lana.

    Rotari 1922. godine preuzima i zvanino

    ime Rotary International, a 1924. godine usva-

    ja i modifikovani i stilizovani amblem koji pred-

    stavlja toak sa zupanicima.

    U to vreme ustanovljen je i moto Rotarija

    Nesebino sluenje (Service above Self)

    koji predstavlja ono to rotari zaista i jeste

    i koji je usvojen kao osnovni moto Rotarija

    1989. godine.

    Do jula 1925. godine Rotari je prevaziao

    broj od 2.000 klubova irom sveta sa preko

    108.000 lanova. Besprekorna reputacija Ro-

    tarija u klubove privlai predsednike, premije-

    re, naunike, umetnike.

  • rotari monografija | 25rotari monografija | 25

    Smrt Pola Harisa

    Kreator ideje Rotarija, osniva prvog

    Rotari kluba, prvi predsednik Rotari

    Internacionala i motor razvoja ove or-

    ganizacije umro je 27. januara 1947. godine.

    Vie od 300.000 rotarijanaca alilo je za odla-

    skom Harisa. Te godine donacije rotarijanaca

    irom sveta slile su se u Rotari fondaciju koja

    je osnovala Pol Haris memorijalni fond. It tog

    fonda je podeljeno 18 stipendija za napred-

    ne studije u inostranstvu 1947/1948. godine.

    Ova institucija kasnije je prerasla u program

    Ambasadorske stipendije (Ambassadorial

    Scholarships).

    Pol Haris je 1955. godine u Taskagiju u Ala-

    bami, gde je provodio zime, dao svoj poslednji

    intervju radio-komentatoru Lilandu ajldsu.

    Uprkos konfliktima, gladi i tekoama sa

    kojima se mnoge zemlje danas suoavaju, ja

    sam i dalje nepopravljivi optimist kada raz-

    miljam o ovom naem svetu. Moja nada za

    budunost je da e rotarijanci nastaviti da

    budu ambasadori dobre volje svim rasama,

    osobama svih religija i lanovima svih poli-

    tikih partija. Da e rotarijanci nastaviti da

    ire toleranciju, da e nastaviti da prua-

    ju pomo, dobrotu i prijateljstvo i da emo

    kroz nae svetsko Rotari uduenje konano

    dostii na cilj meunarodnog razumevanja,

    dobre volje i mira. Ovako je Pol Haris video

    budunost Rotarija u svetu i budunost sve-

    ta sa Rotarijem.

    Haris je sahranjen na groblju Mount hope

    u ikagu, pored svog dugogodinjeg prijatelja

    i prvog predsednika Rotari kluba ikago Silve-

    stera ila, sa jednostavnim nadgrobnim spo-

    menikom u obliku rotarijanskog toka.

    "mojA nAdA zA budunost je dA e

    rotArijAnci nAstAviti dA budu AmbAsAdori

    dobre volje svim rAsAmA, osobAmA svih religijA

    i lAnovimA svih politikih pArtijA

    Pol haris

  • 26 | rotari monografija26 | rotari monografija

    Da li je istinito?Da li je poteno prema svima?Da li e izgraditi dobru volju i bolje prijateljstvo?Da li e biti od koristi svima?

    Test etiri pitanja

    Test etiri pitanja koje je Herbert Tejlor

    1932. godine postavio sebi i zaposle-

    nima u svojoj kompaniji, 11 godina ka-

    snije postao je i zvanini kodeks ponaanja

    rotarijanaca preveden i odtampan na preko

    100 jezika.

    Preuzevi kompaniju Klub aluminijum, Tej-

    lor je imao velikih problema, jer je kompanija

    bila u dugovima i na rubu bankrotstva.

    Da bi pobedniki izali iz ove situacije, re-

    zonovao sam da moramo biti etiki i moralno

    jaki. Znao sam da to moemo. Oseao sam,

    ako bismo mogli da navedemo zaposlene da

    razmiljaju ispravno, da e onda i raditi isprav-

    no. Bio nam je potreban neki etiki arin koji

    bi svi u kompaniji mogli da zapamte i primene

    na sve to pomisle, kau i urade u odnosima

    sa drugima. Tako sam jednog jutra bio nagnut

    nad stolom naslonivi glavu rukama. Uzeo

    sam belu papirnu kartu i zapisao sam ono to

    mi je dolo - u 24 rei, opisao je kasnije Tejlor

    trenutak inspiracije koji mu je pruio smerni-

    ce za ponaanje zaposlenih u kompaniji, ali i

    mnogo vie od toga.

    U skladu sa ovim principima Tejlor je uskoro

    promenio reklamu kompanije koja nije prikazi-

    vala istinu o njihovom proizvodu.

    Drugi princip Da li je poteno prema svi-

    ma? Tejlor je takoe primenio u praksi u kom-

    paniji kojom je upravljao. Lokalna tamparija

    ponudila je najbolje uslove za narudbinu od

    Klub aluminijuma, ali je tampar potcenio tro-

    kove za 500 dolara. Tejlor je mogao da zahteva

    ispunjenje ugovora, ali pozivajui se na drugi

    princip ipak je isplatio tamparu 500 dolara.

    Kompanija Klub aluminijum je pod vo-

    stvom Tejlora od broda koji tone postala us-

    pena kompanija.

    Rotari Internacional je zvanino usvojio Test

    etiri pitanja 1943. godine, a Herbert Tejlor je

    obavljao i dunost predsednika RI 1954/1955.

    godine.

  • rotari monografija | 27rotari monografija | 27

    Avenije sluenja

    Naela Rotarija ili etiri avenije slu-

    enja podrazumevaju podsticanje i

    gajenje ideala sluenja kao osnove za

    korisno delovanje. Naela su podeljena na

    etiri oblasti putem kojih se ideal sluenja

    gaji: kroz sklapanje novih poznanstava kao

    mogunost za sluenje; promovisanje visokih

    etikih standarda u poslu i profesiji; putem

    sluenja u linom poslu, profesiji i u zajednici;

    kao i kroz unapreenje meunarodnog razu-

    mevanja, dobre volje i mira u svetu (ABC`s of

    Rotary, K. dockterman).

    U poetku, prema originalnom Statutu iz

    1906. godine, Rotari je imao tri cilja: promoci-

    ju poslovnih interesa, promociju prijateljstava

    i unapreenje zajednikih interesa zajednice.

    Do 1910. godine, Rotari je imao pet naela, po-

    to je poseban znaaj pripisivan proirivanju

    Rotarija. Nakon 1918. godine naela su ponovo

    svedena na etiri. etiri godine kasnije ponovo

    ih je bilo est, da bi 1927. ponovo bili revidirani.

    Na konferenciji u Meksiko Sitiju 1935. go-

    dine, est naela je ponovo preformulisano u

    etiri. Sledea velika promena dola je 1951.

    godine kada su naela u sutini postala jed-

    no naelo koje se manifestuje u etiri razliita

    oblika. Na toj konvenciji u Atlantik Sitiju kao ci-

    ljevi Rotarija formulisani su:

    - Negovanje prijateljstva kao otvaranja mogu-

    nosti da budemo drugima od koristi

    - Priznavanje visokih etikih naela u privat-

    nom i profesionalnom ivotu, kao i vrednosti

  • 28 | rotari monografija28 | rotari monografija

    svake delatnosti korisne za zajednicu

    - Pruanje odgovorne i svesne podrke u pri-

    vatnoj, poslovnoj i javnoj delatnosti svih ro-

    tarijanaca

    - Negovanje dobre volje radi sporazumevanja i

    u slubi mira meu svim narodima, kroz svet-

    sku zajednicu mukaraca i ena, sjedinjenih u

    idealu sluenja drugima

    Ideal sluenja je kljuni izraz u naelima

    Rotarija. Ovaj ideal predstavlja nain ivota

    svakog pojedinca koji vodi rauna o drugima,

    pruajui pomo gde god je to mogue. Ovo je

    pravo znaenje naela (ABC`s of Rotary, C.

    dochterman).

    Savet koji se bavi legislativom Rotarija od-

    luio je 28. aprila 2010. godine da dodaju petu

    aveniju sluenja: Nove generacije (New Gene-

    rations).

    Originalni predlog Sluenje mladih (Youth

    Service) je promenjen u Nove generacije, a

    proirenje Standardnog statuta Rotari kluba

    je usvojeno tesno sa 263 glasa za i 250 gla-

    sova protiv.

    Avenije sluenja su osnov delovanja svakog

    Rotari kluba i manifestacija osnovnog naela

    Nesebino sluenje.

    Prva avenija sluenja je Sluenje klubu.

    Ono se fokusira na jaanje prijateljskih veza i

    funkcionisanje kluba.

    Sluenje profesiji je druga avenija kojom

    se rotarijanci podstiu da slue drugima kroz

    njihovo profesionalno delovanje i potovanje

    visokih etikih standarda.

    Trea avenija je Sluenje zajednici u okvi-

    ru koje rotarijanci realizuju projekte kojima se

    poboljava ivot u njihovom okruenju i dru-

    tvenoj zajednici.

    etvrta avenija sluenja je Meunarodno

    sluenje. Cilj ovog naela je irenje huma-

    nitarnih akcija rotarijanaca na celu plane-

    tu i promocija razumevanja i mira u svetu.

    Rotarijanci mogu da sponzoriu projekte u

    drugim zemljama, da trae meunarodne

    partnere kako bi realizovali projekte u sop-

    stvenoj zajednici ili linim volontiranjem u

    nekom projektu.

    Poslednji princip Rotarija, Sluenje nove

    generacije (New Generations Service),

    prepoznaje pozitivne promene koje donose

    mladi kroz razvijanje lideripa. Te aktivno-

    sti su pre svega Rotarakt, Interakt, nagrade

    za mlade lidere (RYLA - Rotary Youth Lea-

    dership Awards) i meunarodna razmena

    omladine.

    dAnAs, vie od 1,2 milionA rotArijAnAcA se nAlAzi

    u preko 32.000 rotAri klubovA u 200 zemAljA

    irom svetA

  • rotari monografija | 29rotari monografija | 29

    Rotari i Un

    Tokom Drugog svetskog rata veliki broj

    Rotari klubova irom sveta morao je biti

    rasputen zbog nemogunosti obavlja-

    nja osnovnih zadataka i ciljeva Rotarija. Ipak u

    tom vremenu stradanja potreba za sluenjem i

    pomaganjem bila je vea nego ikada, pa Rotari

    osniva fond za pomo rtvama rata. Iz vreme-

    na Drugog svetskog rata potie i saradnja Ro-

    tarija i Ujedinjenih nacija.

    Rotari i Ujedinjene nacije imaju dugu istoriju

    saradnje i zajednikih vizija sveta u kom vlada

    mir. Rotari klubovi iz 21 zemlje organizovali su

    1942. godine konferenciju u Londonu kako bi

    razgovarali o obrazovanju, nauci i kulturi posle

    Drugog svetskog rata. To je bila prethodnica

    osnovanju UNESCO-a. Posle rata, 1945. godi-

    ne 49 rotarijanaca je otilo u San Francisko da

    pomogne u pisanju Povenje Ujedinjenih nacija.

    Od tada UN i Rotari su bliski partneri, to se

    najbolje videlo u akciji iskorenjivanja deje pa-

    ralize u kojoj su zajedno uestvovali uz Svetsku

    zdravstvenu organizaciju.

    Rotari trenutno ima stolicu u UN i najvii

    konsultativni status u Socio-ekonomskom

    Savetu UN.

    Rotari ima svoje predstavnike i u Savetu

    Evrope, Afrikoj uniji, Ekonomsko-socijalnoj

    komisiji za Aziju i Pacifik, Ekonomsko-socijalnoj

    komisiji za zapadnu Aziju, Ekonomskoj komisiji

    za Afriku, kao i za Evropu, Latinsku Ameriku i

    Karibe. Rotari sarauje i sa UN Organizacijom

    za hranu i poljoprivredu (FAO), UNESCO, u

    Programu za zatitu ivotne sredine UN, a ima

    svoje kancelarije i u seditu UN u Njujorku, kao

    i u enevi i Beu. Od 1997. godine Rotari je po-

    stavio i svog predstavnika u Svetskoj banci.

    mAlo stvAri koje vrede dolAzi bez trudA. one ne bi mogle biti cenjene Ako bi tAko dolAzile. rotAri nije bio potez genijA, u

    stvAri u njemu imA veomA mAlo, Ako uopte i imA, originAlnosti. imA mudrosti u izreci nemA nieg novog pod suncem

    Paul harris, this rotarian age, str. 73.

  • 30 | rotari monografija30 | rotari monografija

    Rotari fondacija T

    okom 1917. godine deava se jedna od

    stvari koja e umnogome odrediti kako

    Rotari Internacional danas izgleda. Ta-

    danji predsednik RI Ar C. Klamp (Arch C.

    Klumph) predlae uvoenje novanih donaci-

    ja za injenje dobra u svetu. Kada je fond u

    kome su skupljane donacije 1928. godine do-

    stigao 5.000 dolara preimenovan je u Rotari

    fondaciju i postao posebna celina u okviru Ro-

    tari Internacionala.

    Originalni fond poveren je petorici povereni-

    ka, ukljuujui Klampa, da investiraju, upravlja-

    ju i administriraju svom imovinom fonda koja

    e biti koriena za potrebe Rotari Internacio-

    nala. Dve godine nakon osnivanja Fond je dao

    svoj prvi grant od 500 dolara Meunarodnom

    drutvu za decu invalide.

    Velika depresija, a nakon toga i Drugi svet-

    ski rat osujetili su rast Fonda, ali nakon rata

    potreba za pomoi bila je ogromna.

    Osnovni nain sluenja Rotarija je kroz

    akcije Rotari klubova u lokalnim zajed-

    nicama. Ipak od osnivanja Rotari fon-

    dacije 1917. godine ova organizacija postaje sve

    znaajniji partner meunarodnih organizacija i

    svetskih vlada u reavanju velikih globalnih pro-

    blema. Od prve donacije od 26,5 dolara 1917. go-

    dine Fondaciji je donirano vie od milijardu dola-

    ra. Vie od milion pojedinaca je dobilo priznanje

    Pol Haris Fellows, jer je doniralo 1.000 ili vie

    dolara godinjim programima Fonda. Stotine hi-

    ljada rotarijanaca je svojim donacijama, volonti-

    ranjem i svakom drugom vrstom pomoi dopri-

    nelo globalnoj borbi protiv virusa deje paralize,

    ali i opismenjavanju, kolovanju i reavanju broj-

    nih problema lokalnih zajednica irom sveta.

    Programi rotari fondacije

  • rotari monografija | 31rotari monografija | 31

    Moto Rotarija Nesebino sluenje naj-

    bolje se ogleda u najambicioznijem

    projektu u istoriji Rotarija - Inicijativi

    za globalno iskorenjivanje polija. Vie od 25 go-

    dina Rotari predstavlja motor akcije iji je cilj

    potpuno iskorenjivanje opakog virusa koji iza-

    ziva deju paralizu. Danas je akcija Polio Plus

    primer saradnje izmeu privatnog i javnog sek-

    tora u ispunjavanju humanitarnih ciljeva.

    U godini kada se slavi 107 godina postojanja

    Rotarija u Indiji, jednom od najveih arita ove

    bolesti, godinu dana nije zabeleen novi sluaj

    dece obolele od polija.

    Prema podacima Rotari fondacije, finansij-

    ski doprinosi Rotarija u iskorenjivanju polija e

    dostii 1,2 milijarde dolara dok se svet ne oslo-

    bodi ove bolesti. Od 1985. godine Rotari se bori

    protiv polio virusa, ali i inspirie sve oko sebe,

    pa je tako na njihovu inicijativu doneta rezoluci-

    ja na osnovu koje je formirana globalna inicijati-

    va za eradikaciju polija 1988. godine. Do 2002.

    godine procenat obolelih od deje paralize

    smanjen je za 99 odsto u odnosu na 1985. godi-

    nu kada je projekat zapoeo i kada je godinje

    obolevalo oko 350.000 dece irom sveta.

    Rotari je u saradnji sa UN i Svetskom

    zdravstvenom organizacijom organizovao Na-

    cionalne dane imunizacije kada je hiljade rota-

    rijanaca volonterski uestvovalo u imunizaciji

    dece i kada je skoro dve milijarde dece imu-

    nizovano. Tu su znaajnu ulogu igrali i srpski

    rotarijanci predvoeni RK Beograd prilikom

    imunizovanja dece na Kosovu.

    Polio PlUsod 1985. godine vie od

    dve milijArde dece je dobilo orAlnu polio

    vAkcinu

  • 32 | rotari monografija32 | rotari monografija

    Humanitarni grant Projekti

    Humanitarni grant projekti omogua-

    vaju rotarijancima da podre projekte

    koji obezbeuju pijau vodu, zdrav-

    stvenu brigu, asove opismenjavanja i sve dru-

    ge osnovne potrebe neophodne svakom ove-

    ku. Kroz humanitarne grant programe od 1947.

    godine rotarijanci irom sveta primili su 1,6

    milijardi dolara. Distrikt grantovi omoguavaju

    distriktima da podre aktivnosti koje su od po-

    moi lokalnoj ili meunarodnoj zajednici.

    Matching grantovi pomau rotari klubovi-

    ma da sprovedu humanitarne projekte u saradnji

    sa klubovima ili distriktima u drugim zemljama.

    Rotari fondacija obezbeuje jedan dolar na sva-

    ki dolar koji je obezbeen iz fonda distrikta i jo

    pola dolara na svaki dolar nove donacije.

    Od 2010. do kraja 2012. godine potrebno

    je 850 miliona dolara godinje donacija iz svih

    izvora kako bi se finansirala poslednja faza

    eradikacije.

    Kako se iskorenjivanje polija blii kraju

    posao postaje sve tei. arita virusa ostaju u

    najsiromanijim zemljama, a mnoge od njih za-

    htevaju veu podrku kako bi se postigao cilj.

    Pomo na globalnom, nacionalnom i lokalnom

    nivou je od kritine vanosti. Mala, ali posvee-

    na grupa rotarijanaca pokuava da vlade i mul-

    tinacionalne organizacije podri u naporima

    da obezbede politiku i finansijsku podrku

    neophodnu za iskorenjivanje polija.

    Do trenutka kada svet i zvanino bude

    osloboen od polija, donacije Rotarija glo-

    balnoj inicijativi za iskorenjivanje virusa de-

    je paralize prei e 1,2 milijarde dolara, to

    predstavlja 66 odsto svih donacija privatnog

    sektora inicijativi. U poslednje vreme, Rotari

    radi uz pomo Fonda Bila i Melinde Gejts na

    prikupljanju neophodnih sredstava za iskore-

    njivanje polija (Rotary International News-17

    January 2012.)

    Fond Bila i Melinde Gejts je donirao 355 mi-

    liona dolara za konani obraun sa poliom, a

    cilj Rotari fondacije je da na ovu pomo odgo-

    vori sa dodatnih 200 miliona dolara.

  • rotari monografija | 33rotari monografija | 33

    Obrazovni ProgramiR

    otari ima dugu tradiciju irenja mira i ra-

    zumevanja kroz obrazovanje. Koreni ovog

    programa seu u 1947. godinu kada je u

    ast osnivaa Rotarija Pola Harisa dodeljeno 18

    stipendija za edukaciju u inostranstvu. Iz ovoga

    je nastao program Ambasadorskih stipendija za

    koji je od 1947. godine izdvojeno 532 miliona do-

    lara za 41.000 mukaraca i ena. Ovaj program

    alje studente i postdiplomce na studije, ali i pro-

    fesionalce na usavravanje u inostranstvu gde

    ire misiju Rotarija o miru i razumevanju.

    Rotari organizuje i grupne razmene mladih

    izmeu 25 i 40 godina i to nerotarijanaca razli-

    itih profesija. Toko se od etiri do est nedelja

    oni upoznaju sa novim kulturama i obiajima,

    uspostavljaju prijateljstva i razmenjuju ideje.

    U 2010. godini usvojen je i Plan vizije budu-

    nosti koji je definisao est oblasti fokusa u koji-

    ma e Rotari pokuati da uini to vei uticaj u

    unapreenju ivota ljudi. Od 2013. godine e se

    i nain odobravanja grantova distriktima i klu-

    bovima prilagoditi novom planu.

    Mir i spreavanje i reavanje konflikta je prva

    oblast u okviru nove strategije Rotarija koja e

    se postii jaanjem lokalnih mirovnih akcija,

    treningom lokalnih lidera u spreavanju kon-

    flikta, podrkom izgradnji mira u konfliktnim

    podrujima, pomoi ranjivim delovima popula-

    cije u konfliktnim podrujima i podrkom stu-

    dijama koje se bave mirom i reenjem sukoba.

    Druga oblast na koju e se Rotari fokusirati

    je prevencija i tretman bolesti kroz unapreenje

    lokalnih zdravstvenih ustanova, borbom protiv

    svih veih bolesti poput AIDS-a ili malarije, kao

    i mobilizacijom zajednica u spreavanju irenja

    bolesti.

    Pristup vodi je jedno od znaajnijih ciljeva

    Rotarija, a uz to e biti okrenut i obezbeivanju

    osnovnih sanitarnih uslova gde god je to po-

    trebno.

    Zdravlje majki i dece je etvrta oblast na

    koju e Rotari obratiti panju pre svega akci-

    jama u cilju smanjenja mortaliteta dece mlae

    od pet godina, smanjenja mortaliteta majki i

    pobojanjem medicinskih usluga za majke i

    decu.

    etvrta oblast je osnovno obrazovanje i pi-

    smenost. Rotari e pokuati da obezbedi deci

    kvalitetno osnovno obrazovanje, da smanji dis-

    paritet izmeu polova kada se radi o edukaciji

    i ojaa lokalne kapacitete da obezbede pisme-

    nost i obrazovanje.

    Na kraju, esta oblast fokusa je ekonomski

    razvoj i razvoj zajednice. Rotari investira u lju-

    de koji e stvoriti ekonomski napredak u svo-

    jim ivotima, ali i u svojim zajednicama. Jaanje

    lokalnog preduzetnitva, posebno enskog, i

    stvaranje kapaciteta na lokalnom nivou za po-

    drku ekonomskom razvoju bie fokus pomoi

    rotarijanaca.

    kolikA je sAmo privilegijA biti povezAn sA 150.000 ljudi iz vie od osAmdeset nAcijA, rAzliitih po jeziku, obiAjimA i istorijskom poreklu; A ipAk slinih u jednom pogledu - svi

    poslovni ljudi, povezAni zAjednikim ideAlom primenjivim nA sve fAze ivotA, ideAlom koji je poznAt i kAo ideAl sluenjA

    Pol haris, rotarijansko doba, str. 80

  • 34 | rotari monografija

  • rotari monografija | 35

    RotaRi Klub beogRadIstorijat

  • 36 | rotari monografija

  • rotari monografija | 37rotari monografija | 37

    (1928 1941)

    Poetak rotarijanstva u Jugoslaviji, po-

    sebno u Srbiji i Beogradu, vezuje se

    za aktivnosti dr Vojislava Kujundia

    i njegove kontakte sa ehoslovakim rotari-

    jancima. Meutim, treba istai da je prodor

    i prihvatanje rotarijanskih ideja od strane

    srpskih intelektualaca i privrednika neto

    starijeg datuma. Do prvih saznanja o Rotari

    organizaciji moglo je da doe u vreme Prvog

    svetskog rata, kroz kontakte srpskih i save-

    znikih vojnika i oficira na Solunskom frontu

    ili neto kasnije, u vreme kolovanja mlade

    srpske inteligencije po evropskim kulturnim,

    prosvetnim i naunim centrima. Kulturne i

    politike veze, u to vreme, bile su naroito

    dobre sa Francuskom i ehoslovakom. Sa

    druge strane, dobri privredni odnosi i kul-

    turna saradnja sa ehoslovakom, u vreme

    predsednika Tomaa Masarika, ubrzo su do-

    veli do irenja ideja Rotarija na nae prosto-

    re. Naime, Rotari klub Prag osnovan je 1925.

    godine, a dve godine kasnije klubovi su po-

    stojali u svim veim ekim i slovakim gra-

    dovima. Rotarijanstvo se ne samo brzo irilo

    ve je i njegova popularnost bila velika, a o

    Rotariju se dosta prialo i pisalo.

    KORENI

    RotaRi Klub beogRadIstorijat

    BEOgRad, tERazIjE fONtaNa 1928.

  • 38 | rotari monografija38 | rotari monografija

    Krajem avgusta 1927. godine, rotarijanac

    M. Svoboda, lan RK Plzen, dolazi u posetu

    Beogradu i pred brojnom publikom govori o

    Rotari pokretu, principima rotarijanstva i da-

    ljem razvoju Rotari Internacionala. Neto ka-

    snije, oktobra 1927. dr Voja Kujundi boravi

    poslovno u Pragu, upravo u vreme nacionalne

    Rotari konferencije kojoj prisustvuju predsed-

    nik RI1 za 1927/1928. godinu Arhtur Sapp i ge-

    neralni sekretar Chelsey Perry. Veliki lanak u

    listu Prager Presse i prigodni govor legendar-

    nog sekretara RI Chesley Perry-ja privukli su

    njegovu panju i od tada, po sopstvenim re-

    ima, doktor Kujundi poinje da prati ideje

    rotarijanstva sa namerom da u svom gradu

    osnuje prvi klub.

    Ubrzo po povratku u Beograd obratio se

    centrali Rotari Internacionala za Evropu u

    Cirihu i zatraio da mu dostave Standardni

    statut Rotari kluba i druge materijale kako

    bi zapoeo akciju osnivanja prvog kluba u

    1 UobiajenaskraenicazaRotari Internacional

    Jugoslaviji. Nekoliko meseci kasnije, 8. no-

    vembra 1927. godine, pomonik sekretara RI

    za Evropu E. R. Kide, odgovara mu na dopis i

    kae:

    Mi smo vam najlepe zahvalni za vae pi-

    smo od 5 o. m. iz koga smo razumeli da vi, sa

    velikim interesovanjem i entuzijazmom na-

    stojite da se u Beogradu osnuje Rotari klub.

    Kako je svaki Rotari klub pod nadzorom bor-

    da direktora Rotari Internacionala i kako je u

    podsekretarijatu za Evropu imenovan pred-

    stavnik za poslove irenja organizacije, on

    e se obratiti vama za potrebne podatke o

    socijalnom stanju i privrednoj situaciji u Be-

    ogradu, a ovi podaci bie prosleeni Rotari

    Internacionalu. U svakom sluaju, sa velikim

    zadovoljstvom odobravam vau nameru i

    danas vam aljem nekoliko primeraka naih

    broura, traeni Statut i druga obavetenja o

    Rotari pokretu.

    Pozitivan stav i podrka podsekretara Ki-

    dea, podstakli su dr Kujundia da poetkom

    1928. godine, sa malom grupom prijatelja

    pone redovno da se sastaje, potujui pravi-

    dR VOjIslaV KujuNdI, osniva Rotari kluba Beograd

  • rotari monografija | 39rotari monografija | 39

    la RI koja su vaila za klupska okupljanja. Ovi

    sastanci drani su ponedeljkom u 8 asova

    uvee u hotelu "Srpski kralj", a prvo jezgro

    budueg Rotari kluba inili su:

    Dr Vojislav Kujundi, lekar

    Dragomir Pavlovi, bankar

    ura Ki, apotekar

    Peria Stefanovi, trgovac koom i

    Josif Hrnir, arhitekta.

    Razmatranje inicijative dr Vojislava Kujun-

    dia Rotari Internacional je poverio speci-

    jalnom zastupniku za Evropu, T. C. Tomsenu,

    ije je sedite bilo u Cirihu. Tomsen, koji je bio

    lan RK Kopenhagen, eleo je da se upozna

    sa situacijom u Jugoslaviji, njenom nacional-

    nom istorijom, kulturom i civilizacijom, etno-

    geografskim karakteristikama stanovnitva,

    poljoprivredom, industrijom, javnim institu-

    cijama i mnogim drugim podacima. Izvetaj

    koji je dobio sredinom 1928. godine, pored

    traenih podataka, sadrao je i neke slobod-

    ne procene vezane za poreklo jugoslovenskih

    naroda, poloaj, ulogu i namere srpskog na-

    roda u vienacionalnoj zajednici kao i viziju

    budunosti Jugoslavije. Interesantan je deo

    koji se odnosi na socijalno i kulturno naslee

    stanovnitva.2

    U pogledu kulture i civilizacije, Jugoslavija

    je podeljena na dve velike teritorije: istonu i

    zapadnu, koje se, uprkos blizini u kulturolo-

    kom smislu nikada nisu spojile i ujedinile i u

    kojima su etno-geografske razlike izmeu na-

    roda oigledne. Zapadna civilizacija je ostavi-

    la trag na Hrvatima, Slovencima i nesloven-

    skim manjinama, Nemcima i Maarima. Sa

    druge strane, Srbi, koji ine veinu stanovni-

    tva, prihvatili su civilizaciju Vizantije, iji je uti-

    caj ostao prisutan do dananjih dana. Razvoj

    ovih civilizacija tekao je paralelno, a razlike su

    i danas prisutne i lako uoljive.

    2 Arhiva RI office Zurich. Izvetaj upuen T. C. Tomsenu pod naslovom JUGO-SLAVIA bez potpisa (kopija u posedu autora)

    KuaVojislava

    Kujundia

  • 40 | rotari monografija40 | rotari monografija

    Pored ovog zvaninog izvetaja T.C.

    Tomsen je dobio privatno pismo od ambasa-

    dora Prinsa (datirano 21. januara 1928. godi-

    ne) u kome on komentarie mogunost osni-

    vanja Rotari klubova u Jugoslaviji:3

    Dragi gospodine Tomsen

    U odgovoru na vae pismo koje sam sa za-

    dovoljstvom primio i u kome iznosite stavove

    komplementarne mojim, sa aljenjem elim

    da konstatujem da Jugoslavija nije pogodna za

    Rotari. Ako ipak uspete da ovde osnujete klub,

    ciljevi i svrha ove organizacije bie nerazumlji-

    va veini naroda, ak i u velikim gradovima. Ve-

    rujem da je Rotari pogodan iskljuivo za zapad,

    a ovde je istok, pun starih tradicija koje teko

    nestaju, ako uopte ikada nestanu. U tom smi-

    slu ne elim da uestvujem u neuspenom po-

    kuaju, a siguran sam da bi to ovde bio sluaj.

    Zastupnik Tomsen kao i lanovi Borda

    direktora RI prihvatili su ocene iz izvetaja i

    3 Arhiva RI office Zurich. Pismo ambasadora Prinsa, upueno T. C. Tomsenu (kopija u posedu autora)

    stavove ambasadora Prinsa i doneli zakljuak

    da se zemlje Balkana u bliskoj budunosti ne

    otvaraju za irenje Rotari organizacije. Ta od-

    luka je zakoila sve inicijative dr Kujundia i

    praktino odloila osnivanje kluba na neodre-

    eno vreme.

    U nameri da se problem pomeri sa mrtve

    take dr Kujundi se ponovo obratio svojim

    prijateljima rotarijancima ehoslovake.

    Guverner ehoslovakog distrikta 1927/28.

    godine, Jozef ulc, rado je prihvatio da pomo-

    gne i ponovo pokrene proces. ulc je bio je-

    dan od osnivaa Rotarija u svojoj zemlji, imao

    je ve pet godina iskustva u rotarijanstvu i to

    je najvanije, bio je izabran za lana borda di-

    rektora RI, a njegov mandat poinjao je 1. jula

    1928. godine. Sa druge strane, ulc je odlino

    poznavao mentalitet ljudi koji ive u etniki

    meovitim sredinama i probleme manjina,

    posebno one koji su tangirali Rotari organi-

    zaciju. Recimo, RK Strazbur (Francuska) u to

    vreme nije imao nijednog Nemca za lana, a

    u klubovima na jugu Maarske nisu primali

    lanove poreklom Slovene. Obrnuto, kao do-

    Hotel sRpsKI KRalj, mesto sastanaka Rotari kluba Beograd

  • rotari monografija | 41rotari monografija | 41

    bar primer uzimao je klubove u Bohemiji (e-

    hoslovaka) sa meovitim eko-nemakim

    sastavom i isticao da je predsednik RK Prag,

    A. Urman, etniki Nemac. Razliitost u kul-

    turnom nasleu, jeziku, religiji i obrazovanju,

    po njegovom miljenju, nije bio problem za

    organizovanje Rotari kluba. tavie, uz rota-

    rijansku toleranciju, prijateljstvo i dobru volju

    svaki ovakav klub mogao je uspeno da funk-

    cionie, a navedene razlike su obogaivale

    sadraj sastanaka i klupsku atmosferu. Drugi

    dobar primer bili su klubovi u vajcarskoj, u

    kojima se ovakva pitanja nisu ni postavljala.

    Inicijative za osnivanje Rotari klubova u

    Beogradu i Zagrebu, koje su se nekako u isto

    vreme pojavile, ulc je pozdravio i podrao.

    Pripremajui se za novu dunost direktora

    u Bordu direktora Rotari Internacionala, bo-

    ravio je u ikagu i Mineapolisu gde je imao

    prilike da o problemu irenja rotarijanstva

    razgovara sa predsednikom RI, gospodinom

    Tomom B. Satonom. ulc se zduno zaloio

    da se Rotari organizacija proiri na zemlje

    Balkana, a komentariui u pismu upuenom

    23. avgusta 1928. godine T.C. Tomsonu svoj

    razgovor sa predsednikom RI, on kae:4

    Razgovarao sam u Mineapolisu i ikagu

    sa predsednikom Satonom i gospodinom

    Kingom. Obojica su vrlo zainteresovani da se

    Rotari proiri na Balkan, posebno u Jugoslavi-

    ju, Bugarsku i Rumuniju, a takoe i u Poljsku,

    pa su od mene traili da se lino angaujem

    u ovim zemljama. Iako nemam suvie slobod-

    nog vremena, sa zadovoljstvom u to uraditi,

    jer oseam da je apsolutno neophodno da se

    ove zemlje, sa kojima imamo brojne veze i po-

    slovne interese, ukljue u Rotari organizaciju.

    Ve sam ti rekao da sam razgovarao sa puno

    ljudi u Jugoslaviji i da ve izvesno vreme neki

    nai lanovi komuniciraju sa nekoliko istaknu-

    tih Beograana. Princ Pavle se interesovao za

    Rotari, a saznao sam, to me je iznenadilo, da

    je ak i kralj Aleksandar pokazao interes za

    na pokret.

    4 Arhiva RI office Zurich, Izvetaj J. ulca upuen T.C. Tomsenu, 23.08.1928.g. (kopija u posedu autora)

    Guverner ulc je sredinom septembra

    1928. godine doao u posetu Beogradu i tom

    prilikom prisustvovao sastanku organizacio-

    nog odbora koji je odran u hotelu Srpski kralj

    13. septembra 1928. godine. Prisutni lanovi

    organizacionog odbora budueg Rotari kluba

    Beograd bili su:

    Dr Vojislav Kujundi, lekar, Dragomir Pavlovi, bankar, ura Ki. apotekar, Vojko ermanovi, prokurista banke i Jozef Hrnir, arhitekta.

    U svom putnom izvetaju gospodin ulc

    ovaj sastanak ocenjuje ovako:

    Sastanak 13. septembra u hotelu "Srpski

    kralj", bio je polaganje kamena-temeljca Ro-

    tari kluba Beograd. Tom prilikom formiran je

    organizacioni odbor na ijem je elu dr Ku-

    jundi. Odbor je dobro obavio svoj posao i ja

    sam spreman da ga sa velikim zadovoljstvom

    sveano uvedem u Rotari zajednicu. Klub je

    prihvatio standardni Statut RI za klubove, a

    overena kopija istog data je u prilogu ovog

    izvetaja.

    Sledei vaan datum u istoriji Rotari kluba

    Beograd je 15. oktobar 1928. godine, kada je,

    u prisustvu 19 lanova budueg kluba, odr-

    an osnivaki sastanak Rotari kluba Beograd.

    Tada je, posle iroke debate o svim aspekti-

    ma Rotarija, aklamacijom doneta odluka o

    osnivanju, izabran upravni odbor i usvojen

    klubski statut. Ovaj datum se u svim internim

    klupskim dokumentima smatra danom osni-

    vanja kluba, mada se u arhivskoj grai Rotari

    Internacionala kao datum osnivanja pominje

    4. mart 1929. godine, dan kada je centrali RI u

    ikagu podneta prijava za lanstvo (Applica-

    tion form Club for membership), zajedno sa

    listom lanova osnivaa (Roster List of Char-

    ter Members).

    Izabrani upravni odbor je za prvog pred-

    sednika imenovao doktora pravnih nauka

    Ferdinanda Granberga, za potpredsednika

    dr Vojislava Kujundia, sekretara arhitektu

    Jozefa Hrnira, blagajnika Gojka ermanovi-

    a i ceremonijare Stevana Koena i upravnika

    hotela Srpski kralj, Eduarda Frankla. Sada,

    kada je odluka o osnivanju kluba bila done-

  • 42 | rotari monografija42 | rotari monografija

    ta, dalji rad se odvijao u dva pravca. Prvi se

    odnosio na pozivanje i okupljanje novih kan-

    didata, informisanje i edukovanje lanstva o

    ciljevima Rotarija i jaanju unutranje organi-

    zacije kluba. Kao to je Jozef ulc predvideo,

    neki lanovi koji su prisustvovali osnivakom

    sastanku nisu ostali u klubu, ali su se zato pri-

    kljuili novi.

    Druga vana aktivnost lanova kluba bio je

    rad na otvaranju Jugoslavije za Rotari, odno-

    sno na registraciji kluba kod domaih vlasti,

    a potom kod Rotari Internacionala. Na tim

    vanim i vrlo obimnim poslovima najvie su

    se angaovali predsednik Granberg, dr Kujun-

    di i advokat Rinald uli. Kada se jednom

    prelomio i konano podrao osnivanje kluba u

    Beogradu, ambasador Prins, koji je i sam bio

    rotarijanac, aktivno se ukljuio u rad. Njegovo

    iskustvo i poznavanje Rotari organizacije i nje-

    nih procedura bilo je zaista dobrodolo. On je

    uspostavio vezu sa svojim matinim klubom

    Atlantik Siti (Nju Dersi/SAD) i povezao ame-

    rike rotarijance sa prvim takvim klubom na

    Balkanu. tavie, njegova poznanstva i uticaj

    na lanove Borda direktora RI doprineli su da

    najvii organ Rotari organizacije ubrzo, u de-

    cembru 1928. godine donese odluku o svom

    irenju na teritorije Jugoslavije, Bugarske i

    Grke. Ova odluka glasi:5

    Komitet za irenje RI preporuio je sledee

    navedene zemlje da se stave na listu zemalja

    ili teritorija u kojima Rotari klubovi mogu da

    se organizuju:

    Holandska Gvajana Britanska Gvajana Jugoslavija Bugarska Grka Sijam (Tajland) Francuska Indokina Anglo-egipatski Sudan i Sirija

    Bord direktora RI saglasan je da u zemlja-

    ma sa gornje liste mogu da se organizuju novi

    Rotari klubovi.

    5 Arhiva RI office Zurich (kopija u posedu autora)

    fERdINaNd gRaMBERg, arter predsednik RK Beograd

  • rotari monografija | 43rotari monografija | 43

    Ovom odlukom su vrata za ulazak beo-

    gradskog kluba u veliku Rotari porodicu po-

    stala irom otvorena. Ipak, prijava za lan-

    stvo, Application for membership, podneta je

    tek tri meseca kasnije, 4. marta 1929. godine.

    Da li je ovo kanjenje bilo izazvano politikom

    nestabilnou (diktatura od 6. januara 1929.

    godine), eljom da se sinhronizuju aktivno-

    sti osnivanja klubova u Beogradu i Zagrebu,

    relativno niskim nivoom tadanjih saobra-

    ajnih, potanskih i telekomunikacionih veza

    ili je u pitanju bio neki drugi razlog, teko je

    rei. U svakom sluaju zna se da je prijava za

    lanstvo podneta Rotari Internacionalu posle

    sveanog sastanka koji je navedenog dana

    odran u hotelu Srpski kralj. Ovom sastanku

    prisustvovali su gosti:

    Don D. Prins, ambasador SAD u Beogradu

    Jozef ulc, lan Borda direktora RI Anton ivna, predstavnik RK Tabor iz

    ehoslovake

    dr Jozef Uram, predstavnik RK Koice iz ehoslovake

    in. Radovan Alaupovi, predstavnik RK Zagreb (u osnivanju)

    i lanovi Rotari kluba Beograd: predsednik, dr Ferdinand Granberg potpredsednik, dr Vojislav Kujundi sekretar, Jozef Hrnir blagajnik, Gojko ermanovi ceremonijari, Stevan Koen i Eduard

    Frankl

    odbornici, dr Janko uman i Adolf Minh i lanovi, dr Lazar Bugari, Sreten

    Obradovi, ore Biba, ura Ki, Ljuba

    Stanojevi, Jovan Viktorovi, Franja

    Bajloni, dr Rinald uli, Lujo Harazim,

    Ilija Pani, Dragomir Pavlovi, Otmar

    Hen, Aca Dini, Milan Nikoli i Radomir

    Joki.

    Poetkom aprila 1929. godine general-

    ni sekretar RI, elzi Peri, formira registrator

    C620-Beograd-Jugoslavija u kojem e se u-

    vati celokupna dokumentacija Rotari kluba

    Beograd, a nekoliko nedelja kasnije obaveta-

    va predsednika, dr Ferdinanda Granberga, da

    je klub primljen u Rotari Internacional. arter

    ceremonija odrana je od 28. do 30. juna na

    Plitvikim jezerima u zajednikoj organizaciji

    Rotari klubova Beograd i Zagreb. Jozef ulc

    je kao izaslanik predsednika Rotari Internaci-

    onala, Toma I. Satona, predao arter povelje

    predsednicima Ferdinandu Granbergu i Jozu

    Mikuliiu. Ovoj sveanosti su, kao gosti pri-

    sustvovali: Sigmund Trojer, predsednik RK

    Grac, Alfred Val, predsednik RK Insbruk, An-

    tun Kalina, predsednik RK Prag, i dr in. Alek-

    sandar Apold, predsednik RK Be. Pozdravne

    telegrame uputili su Rotari klubovi: London,

    Rim, Bern, Prag, Venecija, Oslo, Bratisla-

    va, Bukuret, Jerusalim, Malaga, Hamburg,

    Drezden, Plzen, Koice, Moravska Ostrava,

    Salcburg, Teplic, Suica, Vag, Bilbao, eke

    Buejovice, Avr, Vii i Utreht.

  • 44 | rotari monografija44 | rotari monografija

    pRVE gOdINE Rada

    Ve u prvoj godini rada Rotari klub Be-

    ograd je u proceduralnom, ali i u neformal-

    nom smislu potovao sve standarde koje je

    ustanovio Rotari Internacional. Sastanci su

    se odravali svakog ponedeljka u 8 asova

    uvee u prostorijama hotela Srpski kralj. U

    to vreme Beograd je imao nekoliko reprezen-

    tativnih hotela, Pariz, Kasina i Moskva,

    koji su se nalazili na Terazijama, i hotel Bri-

    stol u Karaorevoj ulici. Ipak, najlepi meu

    njima bio je Srpski kralj, koji se nalazio na

    uglu Uzun Mirkove i Pariske ulice. Sagraen

    je oko 1860. godine, a dozidan i renoviran u

    vreme osnivanja kluba 1928. godine. Bilo je to

    lepo etvorospratno zdanje sa nekoliko sala

    i velikom terasom. Skoro sve sobe su imale

    kupatilo, toplu i hladnu vodu, a za grejanje, u

    toku zimskih meseci, koristili su se radijatori

    sa modernom centralnom kotlarnicom. Srp-

    ski kralj je bio elitno mesto na kome su se

    okupljali ugledni Beograani, posebno nede-

    ljom na porodinom ruku. Ovaj objekat je bio

    pod zatitom drave, a vlasnik hotela je bila

    Vraarska zadruga. Zadruga je vrila nadzor

    nad poslovanjem hotela preko komesara koji

    je bio nadreen upravniku, pa se moe rei da

    je ovaj sistem rukovoenja bio i neobian i ne-

    praktian. Rotarijanci su imali tu privilegiju da

    je dugogodinji upravnik hotela, Eduard Fran-

    kl, bio jedan od osnivaa kluba, to je znailo

    da e rotarijanci uvek biti dobro doekani i da

    e se oseati prijatno. Za njih je bila rezervi-

    sana jedna od manjih sala, tzv. sala pored

    terase, koju su zvali i Rotari sala. U sluaju

    okupljanja veeg broja gostiju, organizacije

    Ladies night-a ili prilikom Rotari konferencija

    koristile su se vee sale, a u letnjim mesecima

    i velika terasa.

    Sastanci kluba imali su uobiajeni dnevni

    red, a posebna panja obraala se na preda-

    vanja koja su drali i rotarijanci i gosti. Od-

    mah po zavretku sezone godinjih odmora,

    u septembru 1929. godine, poeli su dogovori

    o irenju rotarijanstva i osnivanju klubova u

    drugim gradovima. Najagilniji uesnik u ovim

    sastanak RK BEOgRad, 11. marta 1929, u hotelu Srpski kralj

  • rotari monografija | 45rotari monografija | 45

    dogovorima i akcijama bio je dr Voja Kujun-

    di. Na njegov predlog usvojeno je da se sle-

    dei Rotari klub osnuje u Novom Sadu, a vo-

    enje daljih aktivnosti povereno je, naravno,

    doktoru Voji. Realizaciju ove ideje on je zapo-

    eo na vrlo neuobiajen nain, a evo kako te

    prve korake opisuje dr Branko Petrovi, lan

    RK Novi Sad:6

    Devetog oktobra 1929. godine dobilo je oko

    etrdeset uglednih graana Novoga Sada pi-

    smo neobinog spoljanjeg izgleda. U levom

    uglu koverte, duguljastog oblika, nalazio se oti-

    sak jednog toka, ispod kojeg je stajao natpis

    Rotari klub - Beograd. Rotarstvo i rotarske or-

    ganizacije bile su u to vreme naoj iroj javnosti

    jo nepoznate stvari, pa stoga nije udo to je

    svaki od nas s najveom ljubopitljivou otvorio

    priloeno pismo. Velika je bila naa radost kada

    smo iz sadraja pisma razabrali da nas poznati

    i opte voljeni agilni javni radenik g. Dr Voja Ku-

    jundi, toplim prijateljskim reima poziva na

    dogovor u cilju osnivanja Rotari kluba u Novom

    Sadu. Sastanak je bio utvren za 12. oktobar.

    Toga dana u 20 asova sakupili su se skoro svi

    pozvani u prostorijama hotela "Bela laa".

    Ovom sastanku su prisustvovali delegati

    beogradskog Rotari kluba, dr Voja Kujundi,

    Adolf Minh, Sreten Obradovi, Ika Pani i Josif

    Hrnir.

    Posle iscrpnog objanjenja od strane dele-

    gata beogradskog Rotari kluba, naroito pak

    6 Jugoslovenski rotar br. 5/33, str. 10-12

    izlaganja g. dr Voje Kujundia i Josifa Hrnira

    o ciljevima i zadacima rotarskih organizacija,

    prisutni Novosaani, s najveim ushienjem i

    oduevljenjem izraavaju elju da se odmah,

    ve na prvom sastanku, postave temelji ovoj

    korisnoj organizaciji, donosei jednoglasno

    odluku da se u Novom Sadu osnuje Rotari

    klub. Prijateljski sastanak pretvorio se odmah

    u skuptinu za konstituisanje na kojoj su iza-

    brani dr Gedeon Dunerski za predsednika,

    dr Steva Adamovi za potpredsednika, a dr

    Branko Petrovi za prvog sekretara kluba.

    Paralelno sa ovim aktivnostima tekao je i

    proces osnivanja RK Osijek i RK Subotica, a

    inicijatori su bili RK Zagreb i RK Beograd. In-

    teresantno je da su se ve u fazi formiranja

    klubova u Beogradu i Zagrebu pojavili odre-

    eni nesporazumi izmeu lanova upravnih

    odbora. Pitanje koji klub e biti prvi osnovan,

    kada i gde e se odrati Charter ceremonija i

    drugi manje vani detalji bili su predmet obi-

    mnih rasprava. U svim poetnim meusob-

    nim dogovorima uspeno je posredovao Jozef

    ulc i mnoga sporna pitanja i problemi bili su

    prevazieni.

    U jesen 1929. godine klubovi su zapoe-

    li svoje aktivnosti na irenju rotarijanstva i

    osnivanju novih klubova. Pri tome Beograd

    i Zagreb su eleli da u potpunosti kontroliu

    nove klubove i ojaaju svoj uticaj. To je dove-

    lo do novih nesporazuma izmeu dva kluba.

    Tenzije su rasle i oba kluba su se obratila cen-

    trali RI za Evropu, koja se nalazila u Cirihu, sa

    zahtevom da pomogne u razreavanju nasta-

    dr gedeon dunerski

    (arter predsednik)

    dr Branko petrovi (sekretar)

    ivorad Bogdanovi (budui

    predsednik)

  • 46 | rotari monografija46 | rotari monografija

    lih problema. Ve poetkom decembra 1929.

    godine, nepunih est meseci posle artera na

    Plitvicama, u posetu Zagrebu i Beogradu do-

    lazi sekretar RI za Evropu, Rasel. V. Vilijams,

    sa namerom da pomogne u prevazilaenju

    nastalog stanja. U detaljnom putnom izveta-

    ju upuenom generalnom sekretaru RI, el-

    ziju Periju, on iznosi mnotvo interesantnih

    zapaanja:7

    Ve neko vreme se zapaa porast tenzija u

    odnosima Rotari klubova Beograd i Zagreb. U

    oba kluba smatraju da se druga strana ne pridr-

    ava u potpunosti rotarijanskih pravila i proce-

    dura, da pokuava da kontrolie Rotari pokret

    u zemlji i da istakne sebe potiskujui drugu

    stranu u pozadinu. Zatim, postalo je oigledno

    da Rotari klubu Beograd nedostaju informacije

    i uputstva koja se odnose na irenje Rotarija i

    osnivanje novih klubova, pa je naa dunost da

    pokuamo da im ove podatke dostavimo.

    Veoma sam zadovoljan to sam obavio ovu

    posetu jer verujem da smo prevazili sva nera-

    zumevanja izmeu Beograda i Zagreba. Sada

    sam mnogo bolje upuen u njihove razliite

    mentalitete i moi u efikasnije da pomognem

    7 Kopija izvetaja ovog funkcionera, oznaena kao poverljivo, a koja je dobijena iz arhive R.I. office Zurich nije potpisana, ali je sigurno da se radilo o sekretaru za Evropu R.I. u 1929/30, Raselu. V. Vilijamsu

    da se uspostavi meusobna saradnja. Najvani-

    ji rezultat moje posete je da sam sa Beogradom

    i Zagrebom napravio detaljan plan o daljem i-

    renju rotarijanstva, o emu sam vam ve poslao

    informaciju.

    Poseta ovog visokog funkcionera imala

    je velikog uticaja na dalji rad i meusobne

    odnose Rotari klubova Beograd i Zagreb.

    Globalno se moe oceniti da su problemi bili

    prevazieni za dui period mada je izvestan,

    ak pozitivan, rivalitet postojao sve do gae-

    nja Rotari pokreta u Jugoslaviji, poetkom

    1941. godine.

    Rotarijanstvo se brzo iri. Ve 12. okto-

    bra 1929. formira se Rotari klub u Osijeku,

    16. novembra 1919. godine u Novom Sadu,

    24. maja 1930. godine u Subotici i 7. sep-

    tembra 1930. godine u Suaku. Zatim 15. i

    16. novembra 1930. godine odravaju se dva

    artera u Mariboru i Varadinu, 14. marta

    1931. u Ljubljani, 20. marta 1931. u Sarajevu,

    14. maja 1931. godine, u Splitu. 5. juna 1931.

    godine, u Panevu i 30. maja 1931. godine u

    Skoplju. U tom trenutku Jugoslavija je imala

    13 Rotari klubova, isto kao vajcarska, a vie

    nego Danska, iako je Rotari pokret u ovim

    zemljama bio jai i ranije osnovan. Jugoslo-

    venski rotarijanci su uloili mnogo energije i

    pokazali mladalaki entuzijazam u prve dve

    godine rada.

    pRVI guVERNERI, Edo Markovi i Milan Stojadinovi

  • rotari monografija | 47rotari monografija | 47

    Godinja konvencija RI, koja je odrana

    juna 1931. godine u Beu, istakla je Jugosla-

    viju kao dobar primer i veliki uspeh. Razvoj

    se nije odnosio samo na poveanje broja klu-

    bova ve i na jaanje unutranje organizacije,

    broja lanova u klubu i, to je najvanije, prija-

    teljstva i dobre klupske atmosfere.

    U oktobru 1931. godine u Sarajevu je odr-

    ana Prva generalna konferencija Rotari klu-

    bova Jugoslavije na kojoj je doneta odluka da

    se uputi zahtev Bordu direktora RI za osniva-

    nje posebnog distrikta koji e pokrivati teri-

    toriju Kraljevine Jugoslavije. Bord direktora

    RI prihvata zahtev i 9. novembra 1931. godine

    donosi odluku o osnivanju Distrikta 77 (Jugo-

    slavija), a za guvernera imenuje Eda Markovi-

    a iz Rotari kluba Zagreb.

    U periodu od 1932/33. do 1940/41. guver-

    neri Distrikta 77 bili su:

    1932/33. Edo Markovi, RK Zagreb, 1933/34. Milan Stojadinovi, RK Beograd, 1934/35. Viljem Kreji, RK Ljubljana, 1935/36. Viktor Rui, RK Suak, 1936/37. Vladimir Belaji, RK Novi Sad, 1937/38. Stevan Pavlovi, RK Beograd, 1938/39. Ivan Slokar, RK Ljubljana, 1939/40. Radovan Alaupovi, RK Zagreb i 1940/41. Viktor Rui, RK Suak.

    KlupsKI IVOt

    Beogradski rotarijanci imali su raznovr-

    stan i bogat sadraj klupskih sastanaka. Posle

    prvih godina meusobnog upoznavanja i pri-

    vikavanja na rotarijanska pravila i procedure,

    lanstvo se ustalilo, ojaale su stare i uspo-

    stavile se nove prijateljske veze i slobodno se

    moe rei da se formirao specifian beograd-

    ski rotarijanski duh i prijatna, drugarska, klup-

    ska atmosfera. Beograd je bio prestonica Kra-

    ljevine Jugoslavije i tu su se po prirodi posla

    okupljali predstavnici razliitih stranih firmi,

    diplomatski kor, lanovi Vlade i visoki dravni

    inovnici iz drugih delova zemlje, predstavnici

    meunarodnih humanitarnih i nevladinih or-

    ganizacija i mnogi, mnogi drugi. Neki od njih

    bili su rotarijanci koji su se prikljuili beograd-

    skom klubu donosei sa sobom ne samo po-

    sebnosti sredine iz koje potiu ve i rotarijan-

    ske navike i obiaje iz svog matinog kluba.

    Zatim, bilo je sluajeva da u okviru jed-

    ne porodice bude vie rotarijanaca tako da

    jedan brat bude u jednom, a drugi brat u

    drugom klubu. Dobar primer za to je pozna-

    ta porodica Teokarevi gde su tri brata bili

    lanovi, pa ak i osnivai, tri razliita Rotari

    kluba. Vlada Teokarevi bio je lan RK Beo-

    grad, njegov brat Lazar lan RK Leskovac,

    a najmlai Slavko lan RK Morava (uprija-

    Parain-Jagodina). Slino je bilo sa braom

    Granberg; Ferdinand je bio prvi predsednik

    RK Beograd, a Herman je imao istu ulogu u

    RK Panevo. To je na specifian nain bogati-

    lo rotarijanski ivot i meusobne veze izme-

    u klubova u 77. distriktu.

    Rotari klub Beograd bio je sredina u koju

    su se ljudi sa strane, budui lanovi, lako

    uklapali i moe se rei da je pored izraenog

    nacionalnog bia klub usvojio i negovao rota-

    rijanski internacionalizam u pogledu etnike,

    religiozne ili rasne pripadnosti. Naravno, veli-

    ka veina lanova bili su Beograani, mnogi

    kroz vie generacija, ljudi iz viih graanskih

    slojeva, koji su negovali porodian ivot, sla-

    vili slavu, Boi i Uskrs, pravoslavnu Novu go-

    dinu i roendane svojih najbliih. esto su se

    takvi praznici poklapali sa terminima redov-

    nih sastanaka pa su organizovane sestrinske

    veeri uz poseban program u kome su ue-

    stvovali gosti, ali i sami rotarijanci, odnosno

    lanovi njihovih porodica.

    Posle formiranja Distrikta 77, a poseb-

    no posle Prve distriktne konferencije, ivot i

    rad jugoslovenskih klubova, pa i Rotari kluba

    Beograd dostigao je vrlo visok nivo, kako u

    sadrajnom tako i u organizacionom smislu.

    Novi guverner, Milan Stojadinovi, odmah po

    preuzimanju dunosti pokree meseni aso-

    pis Jugoslovenski rotar, iji je glavni urednik

    uvek bio guverner. asopis je izlazio sve do

    marta 1941. godine i u njemu su pored guver-

    nerovog pisma redovne rubrike bile:

    Izabrani tekst o nekoj aktuelnoj temi

    Istorija rotarijanstva u Jugoslaviji

  • 48 | rotari monografija48 | rotari monografija

    staRO sajMItE i panorama Beograda 1938. godine

    dOEK pRaVOslaVNE NOVE 1934, godine u RK Beograd

    ulIca KRalja MIlaNa

  • rotari monografija | 49rotari monografija | 49

    ivot Rotari klubova u Jugoslaviji

    Inostrani Rotari klubovi

    Pregled rotarijanske tampe itd.

    U prvoj godini izlaenja, asopis je tam-

    pan u Grafikom umetnikom zavodu Plane-

    ta, koji se nalazio u Uskokoj ulici broj 8, a iji

    je vlasnik bio Sreten Obradovi, potpredsed-

    nik RK Beograd za 1933/34. godinu. Guverner

    Stojadinovi i njegov saradnik na zajednikom

    poslu, Sreta Obradovi, uloili su mnogo tru-

    da i uspeli da meseni glasnik jugoslovenskih

    rotarijanaca bude na visokom nivou, kako u

    pogledu sadraja lanaka i priloga, tako i u

    pogledu kvaliteta tampe i opreme. Posebno

    se isticao izvanrednim fotografijama koje su

    ilustrovale objavljene tekstove.

    U kasnijem periodu do kraja 1940. godine,

    Rotari pokret u Jugoslaviji ima stabilan razvoj,

    a statistika belei da je na poetku 1939/40.

    rotarijanske godine, Distrikt 77 imao 34 kluba

    sa 834 lana. Poslednji guverner distrikta bio

    je doktor pomorskog prava iz Suaka Viktor

    Rui kome je to bio drugi guvernerski man-

    dat (prvi 1935/36. god).

    Osnovni kvalitet i snagu beogradskog

    Rotari kluba inili su njegovi lanovi. U osni-

    vanju i radu kluba najvei doprinos dao je

    dr Vojislav Kujundi, lekar i naelnik u Mi-

    nistarstvu narodnog zdravlja Kraljevine Ju-

    goslavije, iji interes za Rotari pokret datira,

    kao to je reeno, od 1927. godine. On je bio

    ovek koji je preneo Rotari ideju iz Praga u

    Beograd, zapoeo aktivnosti na osnivanju

    kluba i imao kljunu ulogu u unutranjoj

    organizaciji, radu i irenju Rotari pokreta

    u Beogradu i Srbiji. Skroman, ali uporan i

    dosledan, doktor Kujundi nikada nije bio

    predsednik kluba, niti je zauzimao neku od

    odgovornih funkcija u Distriktu Jugoslavija,

    ali je bio snaan oslonac svim predsednici-

    ma koji su uvek mogli da raunaju na njegov

    entuzijazam, principijelnost i dobru volju.

    Njegovi klupski drugovi su ga zvali Voja-

    Oganj i ovaj nadimak mu je odlino pristajao,

    iako ga nije dobio zbog rada u klubu, ve iz

    sasvim drugih razloga.

    Meu linostima koje su svojim radom,

    autoritetom i znanjem davali ton Rotari klubu

    Beograd, nesumnjivo se izdvaja i Milan Sto-

    jadinovi, dugogodinji ministar i predsednik

    Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije u

    periodu od juna 1935. do februara 1939. go-

    dine. Doktor Stojadinovi je postao lan RK

    Beograd krajem 1929. godine, a ve u rota-

    rijanskoj 1930/31. godini izabran je za pred-

    sednika kluba. Po osnivanju distrikta, preuzi-

    ma, 1933. godine, dunost guvernera od Eda

    Markovia, a u sledeoj rotarijanskoj godini

    postaje lan Evropskog ekonomskog saveto-

    davnog odbora. Iste godine predstavlja sve

    jugoslovenske klubove na Kongresu RI u De-

    troitu. U svojoj autobiografskoj knjizi "Ni rat ni

    pakt"8, on daje dosta podataka o radu kluba,

    ali i o svojoj linoj ulozi u razvoju rotarijanstva

    u Srbiji. Njegova meunarodna aktivnost, po-

    sebno rad u Evropskom komitetu RI u Londo-

    nu, uinili su da u godinama pre Drugog svet-

    skog rata bude jedna od najcenjenijih linosti

    evropskog rotarijanstva.

    Kada je krajem 1935. godine dobio mandat

    za sastav vlade, nekoliko lanova njegovog ka-

    bineta i visokih funkcionera bili su rotarijanci.

    esto je isticao da se u svom radu pridrava

    rotarijanskog principa, a mnogi funkcioneri

    RI su ga uzimali za primer u smislu ta Rotari

    duh moe da ostvari kada se ovek nae na

    visokoj vladinoj funkciji. tavie, posle ostav-

    ke Stojadinovia, neki rotarijanci su uli i u

    novu vladu Cvetkovi-Maek, a bivi guverner

    Viktor Rui, ban Savske banovine do 1939.

    godine, u novoj vladi je jedno krae vreme bio

    ministar pravde.

    Kada se pogleda lista svih lanova Rotari

    kluba Beograd u periodu 1928-1941, koja sa-

    dri 83 imena, moe se zakljuiti da se oko

    Rotari ideje okupio veliki broj znaajnih lino-

    sti iz svih oblasti politikog, privrednog, kul-

    turnog, naunog i umetnikog ivota predrat-

    nog Beograda. Njegovi lanovi su bili Franjo

    Bajloni, vlasnik pivare, Vlada Teokarevi, vla-

    snik tekstilne industrije, Ferdinand Granberg,

    suvlasnik rudnika Bor i eljezare SARTID, Ivo

    Andri, knjievnik, Mihajlo Petrovi Alas, ma-

    8 M.Stojadinovi,Ni rat ni pakt,OtokarKerovani,Rijeka,1970.

  • 50 | rotari monografija50 | rotari monografija

    tematiari knjievnik, dr Stevan iri, pred-

    sednik Narodne skuptine Jugoslavije, Brani-

    slav Vojinovi, upravnik Narodnog pozorita,

    Ljuba Stanojevi, glumac, Dragutin Prica,

    admiral i komandant mornarice, Milan Rado-

    savljevi, guverner Narodne banke, Dobrivoje

    Stoevi, ministar prosvete i mnogi, mnogi

    drugi.

    Iako je vek Rotari kluba Beograd bio kratak,

    ukupno 12 godina, on je ostavio dubok trag u

    drutvenom, privrednom i kulturnom ivotu

    Beograda i Srbije. Pored mnogih humanitar-

    nih projekata, uea u razliitim drutvenim

    akcijama, predavanja, raznih obrazovnih aktiv-

    nosti, izdavanja publikacija i razmene poseta,

    klub je veoma mnogo uradio na meunarod-

    nom planu. Poto su beogradski Rotari klub

    sainjavali uspeni poslovni ljudi koji su esto

    putovali po svetu i po logici rotarijanskih ideja i

    pravila poseivali tamonje klubove, oni su bili

    jedan od vanih i stalnih vidova meunarodne

    afirmacije Beograda i Srbije.

    Kako se pribliavao Drugi svetski rat rota-

    rijanci su delovali u sve nepovoljnijim, a pone-

    kad i tekim okolnostima. Klub nije imao snage

    da u iru zajednicu implementira rotarijanske

    ideje, uveri javnost u humanost svojih princi-

    pa i potrebu njihove ire primene. U godinama

    neposredno pred rat, sa prodorom faizma, u

    nekim delovima Evrope, posebno u Nemakoj,

    Austriji i Italiji, osea se odbojnost prema Rota-

    ri pokretu. lanci u tampi dovode u vezu rota-

    rijanstvo sa masonskom organizacijom protiv

    koje su bile sile osovine, a implicitno i Katolika

    crkva. U naoj zemlji Rotari klubovi su napada-

    ni kao javna ispostava slobodnih zidara, ana-

    cionalni i drutveno destruktivni elementi.

    U ovakvim uslovima rotarijanstvo u Kralje-

    vini Jugoslaviji i Rotari klub Beograd doekali

    su 1939. godinu i poetak svetskog sukoba.

    Oseaj nemoi da se bilo ta promeni i da se

    zaustavi rat koji se neumitno irio, uinio je da

    klub pone da stagnira i da se polako gasi. Po-

    etkom aprila 1941. godine, Drugi svetski rat

    prelio se i u nau zemlju i sve zvanine aktiv-

    nosti Rotari kluba Beograd potpuno su zamrle.

    Zvanini sastanci vie nisu drani, ali su la-

    novi kluba nastavili da se drue, meusobno

    pomau i hrabre. Vodili su brigu o lanovima

    porodica umrlih i u ratu stradalih rotarijanaca.

    Ostali su prijatelji zauvek.

    Krajem 1941. godine Bord direktora RI i for-

    malno je doneo odluku o prestanku rada Rotari

    klubova u Jugoslaviji, u kojoj se kae:

    Sa 31. decembrom 1941. godine na snagu

    stupa Odluka o prestanku lanstva u Rotari In-

    ternacionalu, Rotari klubova u Belgiji, Jugoslavi-

    ji, Rumuniji i Grkoj i zahteva se od generalnog

    sekretara RI da poniti arter povelje koje je RI

    izdao klubovima u navedenim zemljama.

    Treba naglasiti da su svojim humanitarnim

    akcijama i projektima, blagim i uvek prijatelj-

    skim odnosom prema okruenju, doprinosom

    progresu svoje zemlje i svojim hrabrim odno-

    som prema dogaajima iz vremena u kome su

    iveli, posebno prema faizmu, beogradski ro-

    tarijanci zasluili da ih ne zaboravimo. Biti lan

    Rotari kluba Beograd, u periodu izmeu dva

    svetska rata, znailo je biti u dobrom drutvu,

    biti meu prijateljima.

    BEOgRad, tERazIjE, palata alBaNIja, lEtO 1941.

  • rotari monografija | 51rotari monografija | 51

    fERdINaNd gRaMBERg, arter predsednik Rotari kluba Beograd 1929/30. godine

    Ferdinand Gramberg je roen 1878. godine

    u Panevu. U Budimpeti je diplomirao pravo i

    doktorirao. Gramberg je bio sestri jednog od

    najveeg industrijalaca u Kraljevini Jugosla-

    viji i guvernera Narodne banke Srbije ora

    Vajferta, to je umnogome odredilo njegovu

    karijeru. Preao je 1905. godine u Beograd i

    pomagao ujaku u svim poslovima. Bio je us-

    pean industrijalac i bankar. Bio je i suvlasnik

    rudnika u Boru, Kostolcu i Aleksincu i eleza-

    re Sartid. Upravljao je i poslovanjem pivnice

    Vajfert u Beogradu, a uestvovao je i formi-

    ranju pivare danas poznate kao BIP. Njegovi

    savremenici pisali su da se isticao humanitar-

    nim poduhvatima. Osnovao je 1912. godine i

    izdravao bolnicu za leenje ranjenika, koja

    je radila u oba balkanska rata, kao i u Prvom

    svetskom ratu. Na zvoniku crkve Svetog ve-

    likomuenika Georgija, zadubini Dragutina

    Todia, u blizini Kostolca, nalaze se tri zvona.

    Zvono Vera je bio poklon ora Vajferta,

    zvono Nada je poklonio Ferdinand Gram-

    berg, a tree zvono Ljubav, poklon Rudnika

    Kostolac.

    Gramberg je umro 1950. godine u Beogra-

    du, a sahranjen je na Rimokatolikom groblju

    u Panevu.

    MIlaN stOjadINOVI, predsednik Rotari kluba Beograd 1930/31. i guverner Distrikta 77 1933/34.

    Stojadinovi je roen 1888. godine u a-

    ku gde je zavrio i osnovnu kolu i gimnaziju.

    Budui da mu je otac bio sudija i Stojadinovi

    je zavrio prava, ali dobija stipendiju da 1910.

    i 1911. godine provodi u Minhenu i Berlinu gde

    prouava raunovodstvo i nemaki budet

    na kome doktorira. Politiku karijeru poinje

    1924. godine kada ga Nikola Pai imenuje za

    ministra finansija sa zadatkom da stabilizuje

    dinar.

    Stojadinovi je istupio iz vlade 1928. godi-

    ne i za vreme kraljeve diktature nije bio poli-

    tiki aktivan ve je predavao na fakultetu.

    U decembru 1934, posle atentata na kralja

    Aleksandra u Marselju, knez namesnik Pavle i

    Namesniko vee Jugoslavije pozivaju Stoja-

    dinovia da doe na elo Vlade 24. juna 1935.

    godine.

    U to vreme 1934/35. godine Stojadinovi

    je postao lan Borda direktora Rotari Interna-

    cionala i do danas ostao jedini sa ovih prosto-

    ra na tako visokoj funkciji u Rotariju.

    Krunski savet 18. marta 1941. godine od-

    luuje da progna Stojadinovia na grku teri-

    toriju, a zatim preda Britancima. On je 1948.

    godine doao u Argentinu, a 26. oktobra 1961.

    godine umire u svojoj kui u Buenos Ajresu.

    ZnamenitiRotaRijanci

  • 52 | rotari monografija52 | rotari monografija

    IVO aNdRI,lan Rotari kluba Beograd2. januar - 12. april 1939.

    Ivo Andri je roen 9. oktobra 1892. u Trav-

    niku gde je njegova majka bila u poseti rod-

    bini, dok je porodica njegovog oca generaci-

    jama ivela u Sarajevu. Sa dve godine ostaje

    bez oca, a majka ga vodi u Viegrad gde odra-

    sta pored Drine.

    U Sarajevu zavrava Veliku gimnaziju, gde se

    ukljuuje u rad Mlade Bosne. Andri kasnije

    odlazi na studije u Beu, a zatim u Krakov, ali im

    saznaje da je u Sarajevu ubijen prestolonasled-

    nik Franc Ferdinand vraa se u Hrvatsku gde

    ga austrougarske vlasti hapse. Godine 1918. iz

    tampe izlazi Andrieva prva knjiga "Ex Ponto".

    Diplomatska karijera Andria zapoinje 1920.

    godine nametenjem u poslanstvu u Vatikanu.

    Izmeu Prvog i Drugog svetskog rata

    obavljao je funkciju izvanrednog poslanika

    jugoslovenske vlade u Berlinu. Po izbijanju

    Drugog svetskog rata daje ostavku na mesto

    ambasadora i vraa se u Beograd.

    Prvi put posle Drugog svetkog rata dolazi

    u Viegrad 1953. godine. List Borba 19. ok-

    tobra 1961. godine objavljuje da je Ivo Andri

    najozbiljniji kandidat za Nobelovu nagradu za

    knjievnost. Sedam dana kasnije Ivi Andriu

    je dodeljena Nobelova nagrada za knjievnost

    za roman "Na Drini uprija" koju je napisao

    1945. godine. Andri umire 13. marta 1975.

    MIHaIlO pEtROVI alas, lan Rotari kluba Beograd

    Mihailo Petrovi je roen 6. maja 1868.

    godine u Beogradu, na Savskoj padini, neda-

    leko od Konaka kneginje Ljubice. Otac mu je

    bio Nikodim Petrovi, profesor Bogoslovije, a

    majka Milica Lazarevi.

    Zavrio je Prvu beogradsku gimnaziju u

    periodu 1878. do 1885. godine, u uvenoj ge-

    neraciji sa Miloradom Mitroviem, Jovanom

    Cvijiem, Pavlom Popoviem. Nakon gimnazi-

    je upisao je prirodno-matematiki odsek Filo-

    zofskog fakulteta u Beogradu, a na Sorboni je

    diplomirao matematike nauke 1891. godine,

    a fizike nauke 1893. godine i doktorirao 21.

    juna 1894. godine sa temom iz oblasti dife-

    rencijalnih jednaina.

    Kralj Aleksandar I Obrenovi ga je svojim

    ukazom od 22. oktobra 1894. postavio za pro-

    fesora matematike na Velikoj koli. Jedan od

    najveih strunjaka na svetu za diferencijalne

    jednaine predavao je beogradskim studentima