If you can't read please download the document
Upload
rotary-beograd
View
325
Download
40
Embed Size (px)
DESCRIPTION
“Rotari je organizacija poslovnih i profesionalnih ljudi udruženih širom sveta u cilju pružanja humanitarne pomoći, podsticanja visokih etičkih standarda u svim profesijama i unapređenja dobre volje i mira u svetu.”
Citation preview
rotari monografija | 1
rotari monografija | 3
4 | rotari monografija
06. Vani datumi od 1905. do 1994.
09. Podsticaj da inimo dobro veselin kovaevi
10. rotari klub beograd -osnovni podaci -osnivai -upravni odbor -lanovi
19. toak koji je zaVrteo sVet istorijat rotarija
37. rotari klub beograd istorijat 1928-1941.
57. rotari klub beograd reosnivanje 1982-1995.
89. rotari klub beograd predsednici 1992-2012.
127. rotari klub beograd distrikti
142. mladi u rotariju -rotarakt -interakt
156. kako su ene ule u rotari kluboVe
159. inner Wheel
164. slaVa rotari kluba beograd
166. srPski rotar
168. rotarijanci u akciji
192. druenja
198. distrikt 2483 klubovi
243. rotari rodosloV
SadrajimPresum
Naslovmonografija rotari kluba beograd
Izdavarotari klub beogradkursulina 14, 11000 beograd
za IzdavaaVeselin koVaeVi, Predsednik 2011/2012.
RedakcIja moNogRafIje:hadi duan gluac,triVko saVi tia,eda Patrnjac
NovINaRmilo obradoVi
autoR pRIloga Iz IstoRIje Prof. dr dejan ikara
fotogRafIjearhiVa kluba rk beogradhadi duan gluacdragan miloeVi
lektuRa I koRektuRajadranka radujko
autoR amblema 20 godINa ReosNIvaNja Rk beogRadPredrag PetroVi
oRgaNIzacIja I saRadNja Na IzdaNjubiznis info grouPWWW.bigeVents.rs
beograd, maj 2012.
rotari monografija | 5
Od Osnivanja etvOrica aktivnih: Ljubomir Hadi orevi, Dragan Brajer i Nikola Mandi. Miodrag Zagorac na ovoj fotografiji opravdano odsutan
6 | rotari monografija
Vani datumi od 1905. do 2012.
1905. Prvo okupljanje se dogodilo u etvrtak uvee, 23. februara 1905 u ikagu, drava Ilinois, U.S.A u organizaciji advokata Pola P. Harisa. Nekoliko nedelja kasnije Polov prijatelj Silvester Sil je izabran za prvog Rotary predsednika i sastanci su se odravali u njegovoj kancelariji. Haris je za organizaciju predloio nekoliko imena. Jedan od predloga je bio "Rotary".
1906. Prihvatajui predlog koji je dao Hari L. Rugles, obeleje Rotarija postaje TOAK, koji se u razliitim varijantama upotrebljavao u klubovima, do 1912. kada je zupanik postao zvanini amblem, a 1924. zupanik je definisan kao toak sa 6 paoka, 24 zupca i jednim lebom za osovinu.
1915. Ustanovljava se naziv Guverner za rukovoenje distriktom. USA arteruje dvestoti klub.
1921. Internacionalna asocijacija Rotari klubova dobija novo ime - ROTARY INTERNATIONAL.
1928. Osniva se Rotari klub Beograd, prvi u Kraljevini Jugoslaviji na elu sa prvim predsednikom doktorom pravnih nauka Ferdinandom Granbergom.
1932. Formulie se Test etiri pitanja. Rotarijanac iz ikaga Herbert Tajlor je u leto imao ozbiljan poslovni problem. Nain na koji ga je reio postao je Rotari legenda. 1968. Tejlor je napisao: "Sedeo sam za svojim stolom, drao glavu obema rukama i gledao sam praznu potansku kartu. Uzeo sam je i na njoj sam napisao dvadeset etiri rei koje su mi odnekud dole: Da li je istina? Da li je poteno prema svima? Da li e dovesti do dobre volje i prijateljstava? Da li e biti korisno za sve?
1945. Grupa od 49 rotarijanaca pomae u pisanju Povelje Ujedinjenih nacija. Rotari Internacional dobija status savetnika na Osnivakoj konferenciji Ujedinjenih nacija
1947. 27. januara umire Pol Haris.
1955. Rotari proslavlja 50 godina postojanja sa 8.500 klubova
rotari monografija | 7
1962. Formira se prvi Interakt klub u Melburnu, Florida, U.S.A.
1985. Rotari pokree Polio Plus kako bi finansirao rad na terenu, drutvenu mobilizaciju i trening osoblja za iskorenjivanje polija
1988. Rotarijanci sakupljaju 247 miliona dolara u Polio Plus kampanji. Ovo je inspirisalo Svetski zdravstveni savet, u okviru Svetske zdravstvene organizacije da usvoji rezoluciju o iskorenjivanju polija
1989. Menjaju se akti Rotari Internacionala, da bi se prilagodili odluci suda o pristupanju ena u ravnopravno lanstvo.
1991. Klub poinje redovno da se sastaje, etvrtkom u 20 asova u hotelu "Hajat", a guverner Hubert Papouek, 20. juna 1991. godine dodeljuje Klubu status PROVISIONAL ROTARY CLUB OF BELGRADE.
1992. 7. maja Rotari klub Beograd registrovan je kao udruenje graana reenjem Ministarstva unutranjih poslova Republike Srbije, a prihvaen od Rotari Internacionala odlukom Borda direktora od 8. maja iste godine.
1994. Rotari klub Beograd osniva Rotarakt klub Beograd.
1995. 25. februar ceremonija uruivanja arter povelje Rotari klubu Beograd, Rotari klubu Novi Sad i Rotari klubu Zemun u hotelu "Hajat"
2002. 8. maja desetogodinjica reosnivanja Rotari kluba Beograd
2002. U Evropi iskorenjen polio. Do kraja te godine samo sedam zemalja ostaje ugroeno poliom. Rotari pokree kampanju prikupljanja 80 miliona dolara, ali rotarijanci doniraju preko 129 miliona dolara
2005. Stogodinjica osnivanja prvog Rotari kluba u ikagu
2007. Rotari Fondacija obeleila je milionitog dobitnika priznanja Paul Harris Fellow
8 | rotari monografija8 | rotari monografija
rotari monografija | 9
Koliko jue znali smo to je i kakav nam
je drutveni i pojedinani vrednosni si-
stem koji smo potovali i primenjivali.
Preobraaji koji su nastali u poslednjim, pre-
laznim vremenima doneli su velike protivure-
nosti koje su ugrozile, a u velikoj meri i urui-
le taj vrednosni sistem. Mi rotarijanci nismo
mimo tih procesa, mada smo uspeli da sau-
vamo nae postulate. Valja, meutim, uloiti
dodatni napor kako bismo negovali, razvijali i
irili nae vrednosti, zahvaljujui kojima smo
stekli afirmaciju i ugled, pre svega kao dobri
ljudi i dobroinitelji.
Tenja da se slui dobru mora da postane
drutvena potreba i uslov za linu sreu rei
su velikog ruskog pisca Antona Pavlovia e-
hova, koje su i danas vaee. Ta potreba je tim
vea to je odnos izmeu bogatih i siroma-
nih, izmeu dobrostojeih i slabih, u srazmeri
koja utie na poveanje onih koji ne mogu da
ree svoje probleme. Obaveza nas rotarijana-
ca uz ostalo je da podstiemo i druge da ine
dobro, to je poesto vee dobro nego kada
bismo ga mi sami inili. initi dobro ravno je
vrstoj odluci da se spreavaju nevolje, suz-
bije zlo. Na taj nain emo ujedno obradovati
nekog, to i nae ivote kao dobroinitelja ini
smislenijim. panski pisac Garsija Lorka sma-
trao je dobrotu najveom mudrou, nagla-
avajui: Ljudi nisu dobri zato to su mudri,
nego su i mudri zato to su dobri; ta je mu-
drost vrh ovekove potrebe za savrenstvom,
onda je za to dovoljna dobrota.
Bez obzira na to to mi rotarijanci postoji-
mo dovoljno dugo i uspeno javno delujemo, o
nama se nedoviljno zna. Skromnost jeste vrlina,
ali valja da se primeni u meri koja ne obezvre-
uje na doprinos drutvu i pojedincu. SAMO
ONO TO JE ZAPISANO, DOGODILO SE - stari
je aksiom. Uostalom, i istorija oveanstva za-
sniva se preteno na pisanim dokumentima.
Analogno tome i mi, o svemu to uinimo
ili bar iza jednog dela naih radnji i akcija, va-
lja da iza sebe ostavimo pisani trag. Ne samo
radi dokumentacije, nego i kao inspiraciju
naem podmlatku po onoj narodnoj GDE JA
STADOH, TI PRODUI. Ova monografija je je-
dan od tih zaveta, kao dokaz da imamo razlo-
ga da se ponosimo uraenim.
Veselin Kovaevi
Podsticaj da inimo dobro
rotari monografija | 9
10 | rotari monografija
Osnovan je 1928. godine u Distriktu 77.
Reosnovan 8. maja 1992. godine u Distriktu 1910.
Od 2000. godine bio je u Distriktu 2480.
Od godine 2007. na Rotari distrikt je 2481.
Od rotarijanske 2011 2012. Distrikt 2483 ine Srbija i Crna Gora.
Adresa RK Beograd:
11000 Beograd, ul. Kursulina br. 14
Tel. + 381 11 2440 440
E mail: [email protected]
Sastanci:
Hotel Hyatt Regency etvrtak 20 asova
Inicijativni odbor za osnivanje Kluba osnovan
je 25. novembra 1989. godine, a inili su ga:
1. Dragan BRAJER, predsednik
2. Branko DANILOVI
3. Sava ANELKOVI
4. Petro POP STEFANIJA
5. Jovan ZDRAVKOVI
6. Dimitrije DAMBAZOVI
Rotari klubovi s kojima imamo prijateljske
odnose:
ROTARY CLUB ALEKSANDRIJA, Egipat / Afrika
ROTARY CLUB TEMIVAR, Rumunija / Evropa
ROTARY CLUB COLOMBO, Srilanka / Azija
ROTARY CLUB MORRISTOWN, / SAD
Rotari klubovi kojima smo kumovali:
Zemun 1995,
Novi Sad 1995,
Singidunum 1996,
Kragujevac 1997,
Kraljevo 2002,
Kruevac 2002,
Panevo 2004,
Beograd - Internacional 2004,
Beograd - Dedinje 2009.
ROTARI KLUB BEOGRAD je osniva ROTARAKT
kluba Beograd 1994. godine
roTAri KLUb bEoGrAdOsnovni podaci
Nosioci PAUL
HARRIS
FELLOWSHIP
AWARD u Klubu su:
Dragan Brajer
(dva puta),
Ljubomir Hadi-
orevi,
Dr Miroljub
Stanojkovi,
Duka Samardi,
edomir Petrinjac,
Hadi Duan Gluac
rotari monografija | 11
roTAri KLUb bEoGrAdOsnivai
hOtel "hajat" nOvi beOgrad: Deset godina Rotari kluba Beograd 1992. - 2002.
12 | rotari monografija
kOvaevi veselin, predsednik / President
MirkUlOvski stojadin, potpredsednik / Vicepresident
ZdravkOvi Zoran, budui predsednik i predsednik Fondacije /
President Elect
MilinkOvi sran, neposredno proli predsednik / Immediate Past President
Petrinjac edomir, sekretar / Secretary
radivOjevi Milo, rizniar / Treasurer
ili vladimir, ceremonijar / Sergent at Arms
glUac hadi duan, direktor Komisije za klupske odnose /Chair Club Service
nikOli Miroslav, direktor Komisije za delatnosti u zajednici /
Chair Community Service
radOii Zoran, direktor Komisije za meunarodne delatnosti /
Chair International Service
sakOvi nenad, direktor Komisije za profesionalne delatnosti /
Chair Vocational Service
savi trivko tia, lan Upravnog odbora
roTAri KLUb bEoGrAdUpravni odbor
ZA 2011/2012.
roTAri KLUb bEoGrAdAktivni lanovi
Blagojevi Neboja
Brajer I. Dragan Gligorijevi Milomir
Gluac Hadi Duan
Danilovi Branko
Hadi orevi Ljubomir
Ili Vladimir
Jovanovi Branko
Joksimovi Duan
Kovaevi Veselin
Mandi Nikola Milinkovi Sran
Mirkulovski Stojadin
Mitrovi Radosav
Nijemevi Sreko
Nikoli Minja Miroslav
Pavievi Ugljea
Pavlovi Aleksandar
Petrinjac edomir
Radivojevi Milo
Radoii Zoran
Zagorac Miodrag
Zdravkovi Zoran
teh. sekretar Milivojevi Mirjana
Savi Tia Trivko
Sakovi Nenad Stanojkovi Miroljub
Sretenovi Sran
Stefanovi Petar
Trpkovi Miodrag
Vugdragovi Petar
je mesec svesti O rOtarijU.
Ovo je vreme za proirenje znanja o Rotariju i njegovoj aktivnosti meu lanovima
Rotarija u zajednici.
je mesec raZUMevanja i mira u svetu.
Ovaj mesec je izabran zato to je 23. februara i rOendan rOtari internaciOnala.
Tokom ovog meseca, Rotari klubovima se preporuuje da prezentuju programe koji promoviu
razumevanje i mir u svetu, kao i da zaponu projekte Sluenja meunarodnoj zajednici u drugim
delovima sveta.
je mesec posveen problemu nePisMenOsti u svetu.
Nedelja u kojoj pada 13. mart posveena je rOtarakt klubovima i njihovim
aktivnostima.
je mesec posveen asOPisiMa Rotarija.
Tokom celog meseca klubovi organizuju programe i aktivnosti koji promoviu itanje i
korienje asopisa ROTARIJANAC (postoji od 1911. godine) i drugih zvaninih regionalnih
asopisa Rotarija. Ovaj mesec posveen je i zatiti ovekove sredine irom planete Zemlje.
je mesec Prijateljstva.
je mesec posveen PrOslavaMa i drUenjU.
JanuarFebruarMartAprilMajJun
roTAriKalendar
je mesec posveen PisMenOsti i hUManOsti.
je mesec lanstva i irenja rOtarija.
To je vreme u kome se aktivnosti usmeravaju ka stalnoj potrebi Rotarija za nalaenjem novih
lanova i osnivanjem novih klubova.
je mesec OMladinskih aktivnOsti.
Rotari klubovi irom sveta obraaju posebnu panju na mnogobrojne Rotari programe za
decu i omladinu. Tokom ovog meseca mnogi klubovi organizuju posebne aktivnosti vezane za
razmenu omladine.
je mesec slUenja U PrOFesiji.
U ovom periodu klubovi istiu vanost poslovnog i profesionalnog ivota svakog rotarijanca.
Specijalne aktivnosti organizuju se radi promovisanja profesionalne AVENIJE SLUENJA.
je izabran za mesec rOtari FOndacije.
Klubovi i distrikti obraaju posebnu panju na programe Rotari Fondacije i esto prikupljaju
dodatna sredstva za Fondaciju, promovisanjem davanja priloga za PAUL HARRIS FELLOWS.
je mesec posveen POrOdici.
JulAvgustSeptembarOktobarNovembarDecembar
16 | rotari monografija
rotari monografija | 17
Predsednici rOtari klUba beOgrad: Nikola Mandi, Miroljub Stanojkovi, Veselin Kovaevi, Dragan Brajer, Dimitrije Tomovi Mejo, Ljubomir Hadi orevi i Sran Milinkovi
lanOvi rOtari klUba beOgrad, aPril 2012.
rotari monografija | 17
18 | rotari monografija
rotari monografija | 19
Toak koji je zavrteo svet
rotari monografija | 19
Rotari je organizacija poslovnih i profesionalnih ljudi udruenih irom sveta u cilju pruanja humanitarne pomoi, podsticanja visokih etikih standarda u svim profesijama i unapreenja dobre volje i mira u svetu.
- Definicija Rotarija (ABC`s Rotary- Clifford l. doChterman)
20 | rotari monografija20 | rotari monografija
Poetak prie o najveoj svetskoj servi-
snoj organizaciji koja okuplja vie od 1,2
miliona lidera u svojim profesijama irom
sveta vraa nas u ikago na poetak 20. veka.
Zaetak ideje o stvaranju kluba prijatelja
nastao je 1900. godine kada je tridesetdvo-
godinji advokat Pol Haris nakon veere kod
prijatelja Boba Frenka (Bob Frank), takoe ad-
vokata, krenuo sa njim u etnju. Njegov prija-
telj se pozdravljao i razgovarao sa komijama,
trgovcima, zanatlijama. U to vreme Harisu je
strano teko padalo to to nije imao prijatelje
u nepoznatom gradu, koji je bio u haosu i finan-
sijskoj depresiji. Polovina radnji i stanova u ne-
kim delovima grada bili su prazni, a korupcija
je vladala gradom.
Tada mi je iskrsla misao: zato ne bi u ve-
likom ikagu postojala druina sastavljena od
po jednog oveka iz svake profesije, bez ogra-
nienja u vezi s njihovim politikim ili religio-
znim opredeljenjem, sa velikom tolerancijom
za meusobna miljenja. Zar u takvom drutvu
ne bi mogli pomagati jedni drugima?
(Paul Harris, My Road to Rotary str. 230)
Ako svi budemo imAli snAge dA isprAtimo ovAj
nApor do krAjA, ondA emo i iskoreniti polio
- Bil Gejts
rotari monografija | 21rotari monografija | 21
Prvi rotarijanciH
aris nije odmah stupio u akciju, ve su
prolazile godine dok je ideja sazrevala.
Konano, u februaru 1905. godine po-
zvao je tri mlada poslovna oveka, Silvestera
ila (Silvester Schiele) trgovca ugljem, Gusta-
va Lera (Gustavus Loehr) inenjera rudarstva i
Hirama orija (Hiram Shorey), krojaa. Tog 23.
februara prvi sastanak se odigrao u kancelari-
ji Gustava Loera u sobi 711 Unity zgrade, na
kome je Haris izloio svoj plan da formiraju klub
u kom e se druiti i pomagati jedni drugima.
Prvi predsednik novoosnovanog kluba sa
malim brojem lanova postao je Silvester il.
Soba 711 u Unity zgradi u ikagu, u kojoj je odran prvi sa-
stanak Rotari kluba ikago, decenijama je bila svetilite za sve
rotarijance i ona je ouvana i izgledala je kao tog dana kada je
sastanak odran. Kada je 1989. godine ova zgrada morala biti sru-
ena, rotarijanci su ceo enterijer ove sobe preselili na 16. sprat
zgrade u kojoj je sedite Rotari Internacionala u Evanstonu.
Soba711
Ostala dva lana prvog sastanka, Gustav
Ler i Hiram ori, nisu nastavila sa okuplja-
njem. Meutim, drugi su se brzo prikljuili
grupi i zapoeli sa razvijanjem projekata.
Rasli smo brojano, kao druina, u
duhu pomaganja jedan drugom i pomaga-
nja gradu. Bankar i pekar, svetenik i vodo-
instalater, advokat i pera vea otkrili su
slinosti koje je svako od njih imao u ambi-
cijama, problemima, uspesima i porazima.
Spoznavali smo koliko toga imamo zajed-
nikog. Nali smo zadovoljstvo u poma-
ganju jedni drugima. inilo mi se da sam
ponovo u mojoj dolini u Novoj Engleskoj,
zapisao je Haris (Paul Harris, My Road to
Rotary).
22 | rotari monografija22 | rotari monografija
Prvo grafiko reenje zupanika delo je Montaga Bera, rotarijanca iz ikaga, koji je po
profesiji bio graver. On je nacrtao jednostavan toak seoskih kola sa nekoliko linija koje su
oznaavale prainu i to da je toak u pokretu. Ovo je bio poetni simbol Rotarija koji je pred-
stavljao civilizaciju i pokret, kao i osvajanje novih teritorija od strane amerikih pionira.
Veina prvih klubova imala je neku varijantu toka odtampanu na svojim memorandumima
ili publikacijama.
Konano, 1922. godine, odlueno je da svi Rotari klubovi treba da imaju jedinstveno
reenje simbola Rotarija. Tako je 1923. godine, Rotari Internacional prihvatio jedinstveno
reenje za amblem - zupanik sa 24 zupca i est paoka. Nakon to je grupa inenjera proko-
mentarisala ovo reenje tvrdei da zupanik bez leba za osovinu ne moe da funkcionie,
1923. godine amblemu je dodat i leb za osovinu i od tada imamo amblem koji je zvanino
prihvaen kao amblem Rotari Internacionala.
Na treem sastanku javilo se nekoliko pita-
nja, poput imena kluba. Predlog je bio Rotari i
to ime je i izabrano, jer su se mesta odravanja
sastanaka rotirala izmeu kancelarija lanova,
a predvieno je i da se rukovoenje klubom ta-
koe godinje rotira. Kasnije su se, i dalje se ro-
tirajui, sastanci preselili u hotele i restorane.
Tako su postali rotarijanci.
U treoj godini postojanja Rotari kluba i-
kago, predsednik je postao sam Pol Haris. Nje-
gove ambicije su bile ogromne i pre svega su
se odnosile na to da ubrza rast kluba u ikagu,
zatim da pokret proiri na druge gradove i, na
kraju, da intenzivira sluenje zajednici kao je-
dan od ciljeva kluba, iz ega su nastala prve tri
sfere delovanja Rotarija.
Za lanove male grupe koja se sastajala u
velikom ikagu, Rotari klub je bio kao oaza u
pustinji. Nai sastanci bili su drugaiji od sasta-
naka u drugim klubovima tog vremena. Bili su
daleko intimniji, daleko prijateljskiji. Sve ustru-
avanje i besmislene ograde su odbaeni, do-
stojanstvena rezervisanost ostavljena na ulazu,
lanovi su opet bili deaci. Za mene, prisustvo-
vanje sastanku kluba bilo je kao da sam ponovo
kod kue u mojoj dolini, zabeleio je Haris.
Originalna zamisao Rotarija je proirena,
ideje formulisane, a ciljevi postavljeni. Ipak
neformalno druenje je ostalo najznaajniji
deo kluba.
Veina lanova u poetku odrasla je na far-
mama i u malim gradovima iz kojih su doli
u veliki grad. Neki su imali fakultetsko obra-
zovanje, ali veina nije. Oni su pomagali jedni
Toak - amblem rotarija
rotari monografija | 23rotari monografija | 23
drugima na koji god nain su mogli, ali uglav-
nom u vezi s poslom. U januaru 1908. godine
ve je bilo stotinak lanova kluba, a dola su i
dva nova koja e ostaviti dubok trag u Rotariju.
Artur Frederik eldon (Arthur Frederick Shel-
don), prodavac knjiga i kasnije osnova kole
za trgovce i ezli Peri (Chesley H. Perry) zapo-
slen u Javnoj biblioteci ikaga.
eldon je izabran da na konvenciji u
Edinburgu 1921. godine britanskim rotarijanci-
ma predstavi ideje sluenja amerikih rotarija-
naca i autor je slogana Najvie profitira onaj
koji najbolje slui (He profits most who serves
best). Ovo je jedan od dva osnovna mota Rota-
rija. Ovaj prodavac, jedan od osnivaa marke-
tinga, u karijeri se vodio idejom da svaka trgo-
vina mora biti od koristi i kupcu i prodavcu. On
je takoe i tvorac sistema klasifikacije lanova
u Rotariju prema zanimanju.
ezli Peri je 1910. godine izabran od strane
tek formirane Nacionalne asocijacije Rotari
klubova za generalnog sekretara na poziciju
na kojoj je ostao do 1941/1942. godine. Tako je
Peri postao prvi generalni sekretar i ujedno o-
vek koji je najdue ostao na toj poziciji u istoriji
Rotarija. Takoe, od 1911. do 1928. godine bio je
"mAlo je onih koji ne prepoznAju odliAn posAo koji obAvljAju
rotAri klubovi irom slobodnog svetA
Vinston eril, premijer velike britanije
urednik i menader asopisa Rotarijanac, a i
otvorio je prvu meunarodnu kancelariju Rota-
rija u Cirihu 1925. godine.
ezli Peri je prihvatio Rotari intelektualno
isto kao i sentimentalno. Nikada vie nije bilo
neophodno voditi bitku sam. ez je uvek bio
pored ili ispred mene. On je definitivno bio u
bici, zapisao je Haris. (My Road to Rotary, str.
244, Paul Harris).
EzlI PERI ARTUR FREdERIK EldON
24 | rotari monografija24 | rotari monografija
Rotari se iri
Drugi Rotari klub ubrzo je osnovan, i to u
San Francisku. arter povelju ovaj klub
je dobio 12. novembra 1908. godine, a
osniva kluba Homer Vud (Homer Wood) osta-
je zapamen kao otac Rotarija na pacifikoj
obali SAD. Ve 1910. godine postoji 14 Rotari
klubova, koji prihvataju predlog da se ujedine u
zajedniku organizaciju koja bi ih umreila.
Prva konvencija Rotari klubova odrana je
15. avgusta 1910. godine u ikagu i trajala je
tri dana i dve noi, da bi na kraju Pol Haris bio
izabran za predsednika nove organizacije, kao i
bord direktora sa devet lanova.
Na drugoj konvenciji, odranoj u Portlandu
naredne godine, Haris je reizabran na mesto
predsednika. Osnova Rotarija nastavio je sa
radom na irenju organizacije, ali sada i van
granica SAD. Tako je 13. aprila 1912. godine
arterovan prvi klub van SAD, u Kanadi u gra-
du Vinipegu, dve godine nakon prvog sastan-
ka. Iste godine Rotari prelazi Atlantski okean i
biva arterovan Rotari klub London. U skladu
sa promenama, Rotari menja ime u Internacio-
nalna asocijacija Rotari klubova (International
Association of Rotary Clubs).
Rotari stie jako uporite na britanskim
ostrvima i nakon samo dve godine od osniva-
nja prvog kluba, 1914. godine Rotari klubovi
Velike Britanije i Irske formiraju Britansku aso-
cijaciju Rotari klubova, a R.W. Pentland postaje
predsednik ove organizacije sa 1.128 lanova.
Nakon sedam godina rada na osnivanju, ire-
nju i kreiranju infrastrukture Rotari organizacije
Pol Haris na konvenciji u Duluthu 1912. godine
odluuje da se povue. Ipak, on e i dalje pratiti
deavanja u Rotariju, prouavati naine za nje-
govo unapreenje i pisati tekstove o Rotariju.
Prvi klub van engleskog govornog podruja
osnovan je u Havani na Kubi 1916. godine, sa
22 lana.
Rotari 1922. godine preuzima i zvanino
ime Rotary International, a 1924. godine usva-
ja i modifikovani i stilizovani amblem koji pred-
stavlja toak sa zupanicima.
U to vreme ustanovljen je i moto Rotarija
Nesebino sluenje (Service above Self)
koji predstavlja ono to rotari zaista i jeste
i koji je usvojen kao osnovni moto Rotarija
1989. godine.
Do jula 1925. godine Rotari je prevaziao
broj od 2.000 klubova irom sveta sa preko
108.000 lanova. Besprekorna reputacija Ro-
tarija u klubove privlai predsednike, premije-
re, naunike, umetnike.
rotari monografija | 25rotari monografija | 25
Smrt Pola Harisa
Kreator ideje Rotarija, osniva prvog
Rotari kluba, prvi predsednik Rotari
Internacionala i motor razvoja ove or-
ganizacije umro je 27. januara 1947. godine.
Vie od 300.000 rotarijanaca alilo je za odla-
skom Harisa. Te godine donacije rotarijanaca
irom sveta slile su se u Rotari fondaciju koja
je osnovala Pol Haris memorijalni fond. It tog
fonda je podeljeno 18 stipendija za napred-
ne studije u inostranstvu 1947/1948. godine.
Ova institucija kasnije je prerasla u program
Ambasadorske stipendije (Ambassadorial
Scholarships).
Pol Haris je 1955. godine u Taskagiju u Ala-
bami, gde je provodio zime, dao svoj poslednji
intervju radio-komentatoru Lilandu ajldsu.
Uprkos konfliktima, gladi i tekoama sa
kojima se mnoge zemlje danas suoavaju, ja
sam i dalje nepopravljivi optimist kada raz-
miljam o ovom naem svetu. Moja nada za
budunost je da e rotarijanci nastaviti da
budu ambasadori dobre volje svim rasama,
osobama svih religija i lanovima svih poli-
tikih partija. Da e rotarijanci nastaviti da
ire toleranciju, da e nastaviti da prua-
ju pomo, dobrotu i prijateljstvo i da emo
kroz nae svetsko Rotari uduenje konano
dostii na cilj meunarodnog razumevanja,
dobre volje i mira. Ovako je Pol Haris video
budunost Rotarija u svetu i budunost sve-
ta sa Rotarijem.
Haris je sahranjen na groblju Mount hope
u ikagu, pored svog dugogodinjeg prijatelja
i prvog predsednika Rotari kluba ikago Silve-
stera ila, sa jednostavnim nadgrobnim spo-
menikom u obliku rotarijanskog toka.
"mojA nAdA zA budunost je dA e
rotArijAnci nAstAviti dA budu AmbAsAdori
dobre volje svim rAsAmA, osobAmA svih religijA
i lAnovimA svih politikih pArtijA
Pol haris
26 | rotari monografija26 | rotari monografija
Da li je istinito?Da li je poteno prema svima?Da li e izgraditi dobru volju i bolje prijateljstvo?Da li e biti od koristi svima?
Test etiri pitanja
Test etiri pitanja koje je Herbert Tejlor
1932. godine postavio sebi i zaposle-
nima u svojoj kompaniji, 11 godina ka-
snije postao je i zvanini kodeks ponaanja
rotarijanaca preveden i odtampan na preko
100 jezika.
Preuzevi kompaniju Klub aluminijum, Tej-
lor je imao velikih problema, jer je kompanija
bila u dugovima i na rubu bankrotstva.
Da bi pobedniki izali iz ove situacije, re-
zonovao sam da moramo biti etiki i moralno
jaki. Znao sam da to moemo. Oseao sam,
ako bismo mogli da navedemo zaposlene da
razmiljaju ispravno, da e onda i raditi isprav-
no. Bio nam je potreban neki etiki arin koji
bi svi u kompaniji mogli da zapamte i primene
na sve to pomisle, kau i urade u odnosima
sa drugima. Tako sam jednog jutra bio nagnut
nad stolom naslonivi glavu rukama. Uzeo
sam belu papirnu kartu i zapisao sam ono to
mi je dolo - u 24 rei, opisao je kasnije Tejlor
trenutak inspiracije koji mu je pruio smerni-
ce za ponaanje zaposlenih u kompaniji, ali i
mnogo vie od toga.
U skladu sa ovim principima Tejlor je uskoro
promenio reklamu kompanije koja nije prikazi-
vala istinu o njihovom proizvodu.
Drugi princip Da li je poteno prema svi-
ma? Tejlor je takoe primenio u praksi u kom-
paniji kojom je upravljao. Lokalna tamparija
ponudila je najbolje uslove za narudbinu od
Klub aluminijuma, ali je tampar potcenio tro-
kove za 500 dolara. Tejlor je mogao da zahteva
ispunjenje ugovora, ali pozivajui se na drugi
princip ipak je isplatio tamparu 500 dolara.
Kompanija Klub aluminijum je pod vo-
stvom Tejlora od broda koji tone postala us-
pena kompanija.
Rotari Internacional je zvanino usvojio Test
etiri pitanja 1943. godine, a Herbert Tejlor je
obavljao i dunost predsednika RI 1954/1955.
godine.
rotari monografija | 27rotari monografija | 27
Avenije sluenja
Naela Rotarija ili etiri avenije slu-
enja podrazumevaju podsticanje i
gajenje ideala sluenja kao osnove za
korisno delovanje. Naela su podeljena na
etiri oblasti putem kojih se ideal sluenja
gaji: kroz sklapanje novih poznanstava kao
mogunost za sluenje; promovisanje visokih
etikih standarda u poslu i profesiji; putem
sluenja u linom poslu, profesiji i u zajednici;
kao i kroz unapreenje meunarodnog razu-
mevanja, dobre volje i mira u svetu (ABC`s of
Rotary, K. dockterman).
U poetku, prema originalnom Statutu iz
1906. godine, Rotari je imao tri cilja: promoci-
ju poslovnih interesa, promociju prijateljstava
i unapreenje zajednikih interesa zajednice.
Do 1910. godine, Rotari je imao pet naela, po-
to je poseban znaaj pripisivan proirivanju
Rotarija. Nakon 1918. godine naela su ponovo
svedena na etiri. etiri godine kasnije ponovo
ih je bilo est, da bi 1927. ponovo bili revidirani.
Na konferenciji u Meksiko Sitiju 1935. go-
dine, est naela je ponovo preformulisano u
etiri. Sledea velika promena dola je 1951.
godine kada su naela u sutini postala jed-
no naelo koje se manifestuje u etiri razliita
oblika. Na toj konvenciji u Atlantik Sitiju kao ci-
ljevi Rotarija formulisani su:
- Negovanje prijateljstva kao otvaranja mogu-
nosti da budemo drugima od koristi
- Priznavanje visokih etikih naela u privat-
nom i profesionalnom ivotu, kao i vrednosti
28 | rotari monografija28 | rotari monografija
svake delatnosti korisne za zajednicu
- Pruanje odgovorne i svesne podrke u pri-
vatnoj, poslovnoj i javnoj delatnosti svih ro-
tarijanaca
- Negovanje dobre volje radi sporazumevanja i
u slubi mira meu svim narodima, kroz svet-
sku zajednicu mukaraca i ena, sjedinjenih u
idealu sluenja drugima
Ideal sluenja je kljuni izraz u naelima
Rotarija. Ovaj ideal predstavlja nain ivota
svakog pojedinca koji vodi rauna o drugima,
pruajui pomo gde god je to mogue. Ovo je
pravo znaenje naela (ABC`s of Rotary, C.
dochterman).
Savet koji se bavi legislativom Rotarija od-
luio je 28. aprila 2010. godine da dodaju petu
aveniju sluenja: Nove generacije (New Gene-
rations).
Originalni predlog Sluenje mladih (Youth
Service) je promenjen u Nove generacije, a
proirenje Standardnog statuta Rotari kluba
je usvojeno tesno sa 263 glasa za i 250 gla-
sova protiv.
Avenije sluenja su osnov delovanja svakog
Rotari kluba i manifestacija osnovnog naela
Nesebino sluenje.
Prva avenija sluenja je Sluenje klubu.
Ono se fokusira na jaanje prijateljskih veza i
funkcionisanje kluba.
Sluenje profesiji je druga avenija kojom
se rotarijanci podstiu da slue drugima kroz
njihovo profesionalno delovanje i potovanje
visokih etikih standarda.
Trea avenija je Sluenje zajednici u okvi-
ru koje rotarijanci realizuju projekte kojima se
poboljava ivot u njihovom okruenju i dru-
tvenoj zajednici.
etvrta avenija sluenja je Meunarodno
sluenje. Cilj ovog naela je irenje huma-
nitarnih akcija rotarijanaca na celu plane-
tu i promocija razumevanja i mira u svetu.
Rotarijanci mogu da sponzoriu projekte u
drugim zemljama, da trae meunarodne
partnere kako bi realizovali projekte u sop-
stvenoj zajednici ili linim volontiranjem u
nekom projektu.
Poslednji princip Rotarija, Sluenje nove
generacije (New Generations Service),
prepoznaje pozitivne promene koje donose
mladi kroz razvijanje lideripa. Te aktivno-
sti su pre svega Rotarakt, Interakt, nagrade
za mlade lidere (RYLA - Rotary Youth Lea-
dership Awards) i meunarodna razmena
omladine.
dAnAs, vie od 1,2 milionA rotArijAnAcA se nAlAzi
u preko 32.000 rotAri klubovA u 200 zemAljA
irom svetA
rotari monografija | 29rotari monografija | 29
Rotari i Un
Tokom Drugog svetskog rata veliki broj
Rotari klubova irom sveta morao je biti
rasputen zbog nemogunosti obavlja-
nja osnovnih zadataka i ciljeva Rotarija. Ipak u
tom vremenu stradanja potreba za sluenjem i
pomaganjem bila je vea nego ikada, pa Rotari
osniva fond za pomo rtvama rata. Iz vreme-
na Drugog svetskog rata potie i saradnja Ro-
tarija i Ujedinjenih nacija.
Rotari i Ujedinjene nacije imaju dugu istoriju
saradnje i zajednikih vizija sveta u kom vlada
mir. Rotari klubovi iz 21 zemlje organizovali su
1942. godine konferenciju u Londonu kako bi
razgovarali o obrazovanju, nauci i kulturi posle
Drugog svetskog rata. To je bila prethodnica
osnovanju UNESCO-a. Posle rata, 1945. godi-
ne 49 rotarijanaca je otilo u San Francisko da
pomogne u pisanju Povenje Ujedinjenih nacija.
Od tada UN i Rotari su bliski partneri, to se
najbolje videlo u akciji iskorenjivanja deje pa-
ralize u kojoj su zajedno uestvovali uz Svetsku
zdravstvenu organizaciju.
Rotari trenutno ima stolicu u UN i najvii
konsultativni status u Socio-ekonomskom
Savetu UN.
Rotari ima svoje predstavnike i u Savetu
Evrope, Afrikoj uniji, Ekonomsko-socijalnoj
komisiji za Aziju i Pacifik, Ekonomsko-socijalnoj
komisiji za zapadnu Aziju, Ekonomskoj komisiji
za Afriku, kao i za Evropu, Latinsku Ameriku i
Karibe. Rotari sarauje i sa UN Organizacijom
za hranu i poljoprivredu (FAO), UNESCO, u
Programu za zatitu ivotne sredine UN, a ima
svoje kancelarije i u seditu UN u Njujorku, kao
i u enevi i Beu. Od 1997. godine Rotari je po-
stavio i svog predstavnika u Svetskoj banci.
mAlo stvAri koje vrede dolAzi bez trudA. one ne bi mogle biti cenjene Ako bi tAko dolAzile. rotAri nije bio potez genijA, u
stvAri u njemu imA veomA mAlo, Ako uopte i imA, originAlnosti. imA mudrosti u izreci nemA nieg novog pod suncem
Paul harris, this rotarian age, str. 73.
30 | rotari monografija30 | rotari monografija
Rotari fondacija T
okom 1917. godine deava se jedna od
stvari koja e umnogome odrediti kako
Rotari Internacional danas izgleda. Ta-
danji predsednik RI Ar C. Klamp (Arch C.
Klumph) predlae uvoenje novanih donaci-
ja za injenje dobra u svetu. Kada je fond u
kome su skupljane donacije 1928. godine do-
stigao 5.000 dolara preimenovan je u Rotari
fondaciju i postao posebna celina u okviru Ro-
tari Internacionala.
Originalni fond poveren je petorici povereni-
ka, ukljuujui Klampa, da investiraju, upravlja-
ju i administriraju svom imovinom fonda koja
e biti koriena za potrebe Rotari Internacio-
nala. Dve godine nakon osnivanja Fond je dao
svoj prvi grant od 500 dolara Meunarodnom
drutvu za decu invalide.
Velika depresija, a nakon toga i Drugi svet-
ski rat osujetili su rast Fonda, ali nakon rata
potreba za pomoi bila je ogromna.
Osnovni nain sluenja Rotarija je kroz
akcije Rotari klubova u lokalnim zajed-
nicama. Ipak od osnivanja Rotari fon-
dacije 1917. godine ova organizacija postaje sve
znaajniji partner meunarodnih organizacija i
svetskih vlada u reavanju velikih globalnih pro-
blema. Od prve donacije od 26,5 dolara 1917. go-
dine Fondaciji je donirano vie od milijardu dola-
ra. Vie od milion pojedinaca je dobilo priznanje
Pol Haris Fellows, jer je doniralo 1.000 ili vie
dolara godinjim programima Fonda. Stotine hi-
ljada rotarijanaca je svojim donacijama, volonti-
ranjem i svakom drugom vrstom pomoi dopri-
nelo globalnoj borbi protiv virusa deje paralize,
ali i opismenjavanju, kolovanju i reavanju broj-
nih problema lokalnih zajednica irom sveta.
Programi rotari fondacije
rotari monografija | 31rotari monografija | 31
Moto Rotarija Nesebino sluenje naj-
bolje se ogleda u najambicioznijem
projektu u istoriji Rotarija - Inicijativi
za globalno iskorenjivanje polija. Vie od 25 go-
dina Rotari predstavlja motor akcije iji je cilj
potpuno iskorenjivanje opakog virusa koji iza-
ziva deju paralizu. Danas je akcija Polio Plus
primer saradnje izmeu privatnog i javnog sek-
tora u ispunjavanju humanitarnih ciljeva.
U godini kada se slavi 107 godina postojanja
Rotarija u Indiji, jednom od najveih arita ove
bolesti, godinu dana nije zabeleen novi sluaj
dece obolele od polija.
Prema podacima Rotari fondacije, finansij-
ski doprinosi Rotarija u iskorenjivanju polija e
dostii 1,2 milijarde dolara dok se svet ne oslo-
bodi ove bolesti. Od 1985. godine Rotari se bori
protiv polio virusa, ali i inspirie sve oko sebe,
pa je tako na njihovu inicijativu doneta rezoluci-
ja na osnovu koje je formirana globalna inicijati-
va za eradikaciju polija 1988. godine. Do 2002.
godine procenat obolelih od deje paralize
smanjen je za 99 odsto u odnosu na 1985. godi-
nu kada je projekat zapoeo i kada je godinje
obolevalo oko 350.000 dece irom sveta.
Rotari je u saradnji sa UN i Svetskom
zdravstvenom organizacijom organizovao Na-
cionalne dane imunizacije kada je hiljade rota-
rijanaca volonterski uestvovalo u imunizaciji
dece i kada je skoro dve milijarde dece imu-
nizovano. Tu su znaajnu ulogu igrali i srpski
rotarijanci predvoeni RK Beograd prilikom
imunizovanja dece na Kosovu.
Polio PlUsod 1985. godine vie od
dve milijArde dece je dobilo orAlnu polio
vAkcinu
32 | rotari monografija32 | rotari monografija
Humanitarni grant Projekti
Humanitarni grant projekti omogua-
vaju rotarijancima da podre projekte
koji obezbeuju pijau vodu, zdrav-
stvenu brigu, asove opismenjavanja i sve dru-
ge osnovne potrebe neophodne svakom ove-
ku. Kroz humanitarne grant programe od 1947.
godine rotarijanci irom sveta primili su 1,6
milijardi dolara. Distrikt grantovi omoguavaju
distriktima da podre aktivnosti koje su od po-
moi lokalnoj ili meunarodnoj zajednici.
Matching grantovi pomau rotari klubovi-
ma da sprovedu humanitarne projekte u saradnji
sa klubovima ili distriktima u drugim zemljama.
Rotari fondacija obezbeuje jedan dolar na sva-
ki dolar koji je obezbeen iz fonda distrikta i jo
pola dolara na svaki dolar nove donacije.
Od 2010. do kraja 2012. godine potrebno
je 850 miliona dolara godinje donacija iz svih
izvora kako bi se finansirala poslednja faza
eradikacije.
Kako se iskorenjivanje polija blii kraju
posao postaje sve tei. arita virusa ostaju u
najsiromanijim zemljama, a mnoge od njih za-
htevaju veu podrku kako bi se postigao cilj.
Pomo na globalnom, nacionalnom i lokalnom
nivou je od kritine vanosti. Mala, ali posvee-
na grupa rotarijanaca pokuava da vlade i mul-
tinacionalne organizacije podri u naporima
da obezbede politiku i finansijsku podrku
neophodnu za iskorenjivanje polija.
Do trenutka kada svet i zvanino bude
osloboen od polija, donacije Rotarija glo-
balnoj inicijativi za iskorenjivanje virusa de-
je paralize prei e 1,2 milijarde dolara, to
predstavlja 66 odsto svih donacija privatnog
sektora inicijativi. U poslednje vreme, Rotari
radi uz pomo Fonda Bila i Melinde Gejts na
prikupljanju neophodnih sredstava za iskore-
njivanje polija (Rotary International News-17
January 2012.)
Fond Bila i Melinde Gejts je donirao 355 mi-
liona dolara za konani obraun sa poliom, a
cilj Rotari fondacije je da na ovu pomo odgo-
vori sa dodatnih 200 miliona dolara.
rotari monografija | 33rotari monografija | 33
Obrazovni ProgramiR
otari ima dugu tradiciju irenja mira i ra-
zumevanja kroz obrazovanje. Koreni ovog
programa seu u 1947. godinu kada je u
ast osnivaa Rotarija Pola Harisa dodeljeno 18
stipendija za edukaciju u inostranstvu. Iz ovoga
je nastao program Ambasadorskih stipendija za
koji je od 1947. godine izdvojeno 532 miliona do-
lara za 41.000 mukaraca i ena. Ovaj program
alje studente i postdiplomce na studije, ali i pro-
fesionalce na usavravanje u inostranstvu gde
ire misiju Rotarija o miru i razumevanju.
Rotari organizuje i grupne razmene mladih
izmeu 25 i 40 godina i to nerotarijanaca razli-
itih profesija. Toko se od etiri do est nedelja
oni upoznaju sa novim kulturama i obiajima,
uspostavljaju prijateljstva i razmenjuju ideje.
U 2010. godini usvojen je i Plan vizije budu-
nosti koji je definisao est oblasti fokusa u koji-
ma e Rotari pokuati da uini to vei uticaj u
unapreenju ivota ljudi. Od 2013. godine e se
i nain odobravanja grantova distriktima i klu-
bovima prilagoditi novom planu.
Mir i spreavanje i reavanje konflikta je prva
oblast u okviru nove strategije Rotarija koja e
se postii jaanjem lokalnih mirovnih akcija,
treningom lokalnih lidera u spreavanju kon-
flikta, podrkom izgradnji mira u konfliktnim
podrujima, pomoi ranjivim delovima popula-
cije u konfliktnim podrujima i podrkom stu-
dijama koje se bave mirom i reenjem sukoba.
Druga oblast na koju e se Rotari fokusirati
je prevencija i tretman bolesti kroz unapreenje
lokalnih zdravstvenih ustanova, borbom protiv
svih veih bolesti poput AIDS-a ili malarije, kao
i mobilizacijom zajednica u spreavanju irenja
bolesti.
Pristup vodi je jedno od znaajnijih ciljeva
Rotarija, a uz to e biti okrenut i obezbeivanju
osnovnih sanitarnih uslova gde god je to po-
trebno.
Zdravlje majki i dece je etvrta oblast na
koju e Rotari obratiti panju pre svega akci-
jama u cilju smanjenja mortaliteta dece mlae
od pet godina, smanjenja mortaliteta majki i
pobojanjem medicinskih usluga za majke i
decu.
etvrta oblast je osnovno obrazovanje i pi-
smenost. Rotari e pokuati da obezbedi deci
kvalitetno osnovno obrazovanje, da smanji dis-
paritet izmeu polova kada se radi o edukaciji
i ojaa lokalne kapacitete da obezbede pisme-
nost i obrazovanje.
Na kraju, esta oblast fokusa je ekonomski
razvoj i razvoj zajednice. Rotari investira u lju-
de koji e stvoriti ekonomski napredak u svo-
jim ivotima, ali i u svojim zajednicama. Jaanje
lokalnog preduzetnitva, posebno enskog, i
stvaranje kapaciteta na lokalnom nivou za po-
drku ekonomskom razvoju bie fokus pomoi
rotarijanaca.
kolikA je sAmo privilegijA biti povezAn sA 150.000 ljudi iz vie od osAmdeset nAcijA, rAzliitih po jeziku, obiAjimA i istorijskom poreklu; A ipAk slinih u jednom pogledu - svi
poslovni ljudi, povezAni zAjednikim ideAlom primenjivim nA sve fAze ivotA, ideAlom koji je poznAt i kAo ideAl sluenjA
Pol haris, rotarijansko doba, str. 80
34 | rotari monografija
rotari monografija | 35
RotaRi Klub beogRadIstorijat
36 | rotari monografija
rotari monografija | 37rotari monografija | 37
(1928 1941)
Poetak rotarijanstva u Jugoslaviji, po-
sebno u Srbiji i Beogradu, vezuje se
za aktivnosti dr Vojislava Kujundia
i njegove kontakte sa ehoslovakim rotari-
jancima. Meutim, treba istai da je prodor
i prihvatanje rotarijanskih ideja od strane
srpskih intelektualaca i privrednika neto
starijeg datuma. Do prvih saznanja o Rotari
organizaciji moglo je da doe u vreme Prvog
svetskog rata, kroz kontakte srpskih i save-
znikih vojnika i oficira na Solunskom frontu
ili neto kasnije, u vreme kolovanja mlade
srpske inteligencije po evropskim kulturnim,
prosvetnim i naunim centrima. Kulturne i
politike veze, u to vreme, bile su naroito
dobre sa Francuskom i ehoslovakom. Sa
druge strane, dobri privredni odnosi i kul-
turna saradnja sa ehoslovakom, u vreme
predsednika Tomaa Masarika, ubrzo su do-
veli do irenja ideja Rotarija na nae prosto-
re. Naime, Rotari klub Prag osnovan je 1925.
godine, a dve godine kasnije klubovi su po-
stojali u svim veim ekim i slovakim gra-
dovima. Rotarijanstvo se ne samo brzo irilo
ve je i njegova popularnost bila velika, a o
Rotariju se dosta prialo i pisalo.
KORENI
RotaRi Klub beogRadIstorijat
BEOgRad, tERazIjE fONtaNa 1928.
38 | rotari monografija38 | rotari monografija
Krajem avgusta 1927. godine, rotarijanac
M. Svoboda, lan RK Plzen, dolazi u posetu
Beogradu i pred brojnom publikom govori o
Rotari pokretu, principima rotarijanstva i da-
ljem razvoju Rotari Internacionala. Neto ka-
snije, oktobra 1927. dr Voja Kujundi boravi
poslovno u Pragu, upravo u vreme nacionalne
Rotari konferencije kojoj prisustvuju predsed-
nik RI1 za 1927/1928. godinu Arhtur Sapp i ge-
neralni sekretar Chelsey Perry. Veliki lanak u
listu Prager Presse i prigodni govor legendar-
nog sekretara RI Chesley Perry-ja privukli su
njegovu panju i od tada, po sopstvenim re-
ima, doktor Kujundi poinje da prati ideje
rotarijanstva sa namerom da u svom gradu
osnuje prvi klub.
Ubrzo po povratku u Beograd obratio se
centrali Rotari Internacionala za Evropu u
Cirihu i zatraio da mu dostave Standardni
statut Rotari kluba i druge materijale kako
bi zapoeo akciju osnivanja prvog kluba u
1 UobiajenaskraenicazaRotari Internacional
Jugoslaviji. Nekoliko meseci kasnije, 8. no-
vembra 1927. godine, pomonik sekretara RI
za Evropu E. R. Kide, odgovara mu na dopis i
kae:
Mi smo vam najlepe zahvalni za vae pi-
smo od 5 o. m. iz koga smo razumeli da vi, sa
velikim interesovanjem i entuzijazmom na-
stojite da se u Beogradu osnuje Rotari klub.
Kako je svaki Rotari klub pod nadzorom bor-
da direktora Rotari Internacionala i kako je u
podsekretarijatu za Evropu imenovan pred-
stavnik za poslove irenja organizacije, on
e se obratiti vama za potrebne podatke o
socijalnom stanju i privrednoj situaciji u Be-
ogradu, a ovi podaci bie prosleeni Rotari
Internacionalu. U svakom sluaju, sa velikim
zadovoljstvom odobravam vau nameru i
danas vam aljem nekoliko primeraka naih
broura, traeni Statut i druga obavetenja o
Rotari pokretu.
Pozitivan stav i podrka podsekretara Ki-
dea, podstakli su dr Kujundia da poetkom
1928. godine, sa malom grupom prijatelja
pone redovno da se sastaje, potujui pravi-
dR VOjIslaV KujuNdI, osniva Rotari kluba Beograd
rotari monografija | 39rotari monografija | 39
la RI koja su vaila za klupska okupljanja. Ovi
sastanci drani su ponedeljkom u 8 asova
uvee u hotelu "Srpski kralj", a prvo jezgro
budueg Rotari kluba inili su:
Dr Vojislav Kujundi, lekar
Dragomir Pavlovi, bankar
ura Ki, apotekar
Peria Stefanovi, trgovac koom i
Josif Hrnir, arhitekta.
Razmatranje inicijative dr Vojislava Kujun-
dia Rotari Internacional je poverio speci-
jalnom zastupniku za Evropu, T. C. Tomsenu,
ije je sedite bilo u Cirihu. Tomsen, koji je bio
lan RK Kopenhagen, eleo je da se upozna
sa situacijom u Jugoslaviji, njenom nacional-
nom istorijom, kulturom i civilizacijom, etno-
geografskim karakteristikama stanovnitva,
poljoprivredom, industrijom, javnim institu-
cijama i mnogim drugim podacima. Izvetaj
koji je dobio sredinom 1928. godine, pored
traenih podataka, sadrao je i neke slobod-
ne procene vezane za poreklo jugoslovenskih
naroda, poloaj, ulogu i namere srpskog na-
roda u vienacionalnoj zajednici kao i viziju
budunosti Jugoslavije. Interesantan je deo
koji se odnosi na socijalno i kulturno naslee
stanovnitva.2
U pogledu kulture i civilizacije, Jugoslavija
je podeljena na dve velike teritorije: istonu i
zapadnu, koje se, uprkos blizini u kulturolo-
kom smislu nikada nisu spojile i ujedinile i u
kojima su etno-geografske razlike izmeu na-
roda oigledne. Zapadna civilizacija je ostavi-
la trag na Hrvatima, Slovencima i nesloven-
skim manjinama, Nemcima i Maarima. Sa
druge strane, Srbi, koji ine veinu stanovni-
tva, prihvatili su civilizaciju Vizantije, iji je uti-
caj ostao prisutan do dananjih dana. Razvoj
ovih civilizacija tekao je paralelno, a razlike su
i danas prisutne i lako uoljive.
2 Arhiva RI office Zurich. Izvetaj upuen T. C. Tomsenu pod naslovom JUGO-SLAVIA bez potpisa (kopija u posedu autora)
KuaVojislava
Kujundia
40 | rotari monografija40 | rotari monografija
Pored ovog zvaninog izvetaja T.C.
Tomsen je dobio privatno pismo od ambasa-
dora Prinsa (datirano 21. januara 1928. godi-
ne) u kome on komentarie mogunost osni-
vanja Rotari klubova u Jugoslaviji:3
Dragi gospodine Tomsen
U odgovoru na vae pismo koje sam sa za-
dovoljstvom primio i u kome iznosite stavove
komplementarne mojim, sa aljenjem elim
da konstatujem da Jugoslavija nije pogodna za
Rotari. Ako ipak uspete da ovde osnujete klub,
ciljevi i svrha ove organizacije bie nerazumlji-
va veini naroda, ak i u velikim gradovima. Ve-
rujem da je Rotari pogodan iskljuivo za zapad,
a ovde je istok, pun starih tradicija koje teko
nestaju, ako uopte ikada nestanu. U tom smi-
slu ne elim da uestvujem u neuspenom po-
kuaju, a siguran sam da bi to ovde bio sluaj.
Zastupnik Tomsen kao i lanovi Borda
direktora RI prihvatili su ocene iz izvetaja i
3 Arhiva RI office Zurich. Pismo ambasadora Prinsa, upueno T. C. Tomsenu (kopija u posedu autora)
stavove ambasadora Prinsa i doneli zakljuak
da se zemlje Balkana u bliskoj budunosti ne
otvaraju za irenje Rotari organizacije. Ta od-
luka je zakoila sve inicijative dr Kujundia i
praktino odloila osnivanje kluba na neodre-
eno vreme.
U nameri da se problem pomeri sa mrtve
take dr Kujundi se ponovo obratio svojim
prijateljima rotarijancima ehoslovake.
Guverner ehoslovakog distrikta 1927/28.
godine, Jozef ulc, rado je prihvatio da pomo-
gne i ponovo pokrene proces. ulc je bio je-
dan od osnivaa Rotarija u svojoj zemlji, imao
je ve pet godina iskustva u rotarijanstvu i to
je najvanije, bio je izabran za lana borda di-
rektora RI, a njegov mandat poinjao je 1. jula
1928. godine. Sa druge strane, ulc je odlino
poznavao mentalitet ljudi koji ive u etniki
meovitim sredinama i probleme manjina,
posebno one koji su tangirali Rotari organi-
zaciju. Recimo, RK Strazbur (Francuska) u to
vreme nije imao nijednog Nemca za lana, a
u klubovima na jugu Maarske nisu primali
lanove poreklom Slovene. Obrnuto, kao do-
Hotel sRpsKI KRalj, mesto sastanaka Rotari kluba Beograd
rotari monografija | 41rotari monografija | 41
bar primer uzimao je klubove u Bohemiji (e-
hoslovaka) sa meovitim eko-nemakim
sastavom i isticao da je predsednik RK Prag,
A. Urman, etniki Nemac. Razliitost u kul-
turnom nasleu, jeziku, religiji i obrazovanju,
po njegovom miljenju, nije bio problem za
organizovanje Rotari kluba. tavie, uz rota-
rijansku toleranciju, prijateljstvo i dobru volju
svaki ovakav klub mogao je uspeno da funk-
cionie, a navedene razlike su obogaivale
sadraj sastanaka i klupsku atmosferu. Drugi
dobar primer bili su klubovi u vajcarskoj, u
kojima se ovakva pitanja nisu ni postavljala.
Inicijative za osnivanje Rotari klubova u
Beogradu i Zagrebu, koje su se nekako u isto
vreme pojavile, ulc je pozdravio i podrao.
Pripremajui se za novu dunost direktora
u Bordu direktora Rotari Internacionala, bo-
ravio je u ikagu i Mineapolisu gde je imao
prilike da o problemu irenja rotarijanstva
razgovara sa predsednikom RI, gospodinom
Tomom B. Satonom. ulc se zduno zaloio
da se Rotari organizacija proiri na zemlje
Balkana, a komentariui u pismu upuenom
23. avgusta 1928. godine T.C. Tomsonu svoj
razgovor sa predsednikom RI, on kae:4
Razgovarao sam u Mineapolisu i ikagu
sa predsednikom Satonom i gospodinom
Kingom. Obojica su vrlo zainteresovani da se
Rotari proiri na Balkan, posebno u Jugoslavi-
ju, Bugarsku i Rumuniju, a takoe i u Poljsku,
pa su od mene traili da se lino angaujem
u ovim zemljama. Iako nemam suvie slobod-
nog vremena, sa zadovoljstvom u to uraditi,
jer oseam da je apsolutno neophodno da se
ove zemlje, sa kojima imamo brojne veze i po-
slovne interese, ukljue u Rotari organizaciju.
Ve sam ti rekao da sam razgovarao sa puno
ljudi u Jugoslaviji i da ve izvesno vreme neki
nai lanovi komuniciraju sa nekoliko istaknu-
tih Beograana. Princ Pavle se interesovao za
Rotari, a saznao sam, to me je iznenadilo, da
je ak i kralj Aleksandar pokazao interes za
na pokret.
4 Arhiva RI office Zurich, Izvetaj J. ulca upuen T.C. Tomsenu, 23.08.1928.g. (kopija u posedu autora)
Guverner ulc je sredinom septembra
1928. godine doao u posetu Beogradu i tom
prilikom prisustvovao sastanku organizacio-
nog odbora koji je odran u hotelu Srpski kralj
13. septembra 1928. godine. Prisutni lanovi
organizacionog odbora budueg Rotari kluba
Beograd bili su:
Dr Vojislav Kujundi, lekar, Dragomir Pavlovi, bankar, ura Ki. apotekar, Vojko ermanovi, prokurista banke i Jozef Hrnir, arhitekta.
U svom putnom izvetaju gospodin ulc
ovaj sastanak ocenjuje ovako:
Sastanak 13. septembra u hotelu "Srpski
kralj", bio je polaganje kamena-temeljca Ro-
tari kluba Beograd. Tom prilikom formiran je
organizacioni odbor na ijem je elu dr Ku-
jundi. Odbor je dobro obavio svoj posao i ja
sam spreman da ga sa velikim zadovoljstvom
sveano uvedem u Rotari zajednicu. Klub je
prihvatio standardni Statut RI za klubove, a
overena kopija istog data je u prilogu ovog
izvetaja.
Sledei vaan datum u istoriji Rotari kluba
Beograd je 15. oktobar 1928. godine, kada je,
u prisustvu 19 lanova budueg kluba, odr-
an osnivaki sastanak Rotari kluba Beograd.
Tada je, posle iroke debate o svim aspekti-
ma Rotarija, aklamacijom doneta odluka o
osnivanju, izabran upravni odbor i usvojen
klubski statut. Ovaj datum se u svim internim
klupskim dokumentima smatra danom osni-
vanja kluba, mada se u arhivskoj grai Rotari
Internacionala kao datum osnivanja pominje
4. mart 1929. godine, dan kada je centrali RI u
ikagu podneta prijava za lanstvo (Applica-
tion form Club for membership), zajedno sa
listom lanova osnivaa (Roster List of Char-
ter Members).
Izabrani upravni odbor je za prvog pred-
sednika imenovao doktora pravnih nauka
Ferdinanda Granberga, za potpredsednika
dr Vojislava Kujundia, sekretara arhitektu
Jozefa Hrnira, blagajnika Gojka ermanovi-
a i ceremonijare Stevana Koena i upravnika
hotela Srpski kralj, Eduarda Frankla. Sada,
kada je odluka o osnivanju kluba bila done-
42 | rotari monografija42 | rotari monografija
ta, dalji rad se odvijao u dva pravca. Prvi se
odnosio na pozivanje i okupljanje novih kan-
didata, informisanje i edukovanje lanstva o
ciljevima Rotarija i jaanju unutranje organi-
zacije kluba. Kao to je Jozef ulc predvideo,
neki lanovi koji su prisustvovali osnivakom
sastanku nisu ostali u klubu, ali su se zato pri-
kljuili novi.
Druga vana aktivnost lanova kluba bio je
rad na otvaranju Jugoslavije za Rotari, odno-
sno na registraciji kluba kod domaih vlasti,
a potom kod Rotari Internacionala. Na tim
vanim i vrlo obimnim poslovima najvie su
se angaovali predsednik Granberg, dr Kujun-
di i advokat Rinald uli. Kada se jednom
prelomio i konano podrao osnivanje kluba u
Beogradu, ambasador Prins, koji je i sam bio
rotarijanac, aktivno se ukljuio u rad. Njegovo
iskustvo i poznavanje Rotari organizacije i nje-
nih procedura bilo je zaista dobrodolo. On je
uspostavio vezu sa svojim matinim klubom
Atlantik Siti (Nju Dersi/SAD) i povezao ame-
rike rotarijance sa prvim takvim klubom na
Balkanu. tavie, njegova poznanstva i uticaj
na lanove Borda direktora RI doprineli su da
najvii organ Rotari organizacije ubrzo, u de-
cembru 1928. godine donese odluku o svom
irenju na teritorije Jugoslavije, Bugarske i
Grke. Ova odluka glasi:5
Komitet za irenje RI preporuio je sledee
navedene zemlje da se stave na listu zemalja
ili teritorija u kojima Rotari klubovi mogu da
se organizuju:
Holandska Gvajana Britanska Gvajana Jugoslavija Bugarska Grka Sijam (Tajland) Francuska Indokina Anglo-egipatski Sudan i Sirija
Bord direktora RI saglasan je da u zemlja-
ma sa gornje liste mogu da se organizuju novi
Rotari klubovi.
5 Arhiva RI office Zurich (kopija u posedu autora)
fERdINaNd gRaMBERg, arter predsednik RK Beograd
rotari monografija | 43rotari monografija | 43
Ovom odlukom su vrata za ulazak beo-
gradskog kluba u veliku Rotari porodicu po-
stala irom otvorena. Ipak, prijava za lan-
stvo, Application for membership, podneta je
tek tri meseca kasnije, 4. marta 1929. godine.
Da li je ovo kanjenje bilo izazvano politikom
nestabilnou (diktatura od 6. januara 1929.
godine), eljom da se sinhronizuju aktivno-
sti osnivanja klubova u Beogradu i Zagrebu,
relativno niskim nivoom tadanjih saobra-
ajnih, potanskih i telekomunikacionih veza
ili je u pitanju bio neki drugi razlog, teko je
rei. U svakom sluaju zna se da je prijava za
lanstvo podneta Rotari Internacionalu posle
sveanog sastanka koji je navedenog dana
odran u hotelu Srpski kralj. Ovom sastanku
prisustvovali su gosti:
Don D. Prins, ambasador SAD u Beogradu
Jozef ulc, lan Borda direktora RI Anton ivna, predstavnik RK Tabor iz
ehoslovake
dr Jozef Uram, predstavnik RK Koice iz ehoslovake
in. Radovan Alaupovi, predstavnik RK Zagreb (u osnivanju)
i lanovi Rotari kluba Beograd: predsednik, dr Ferdinand Granberg potpredsednik, dr Vojislav Kujundi sekretar, Jozef Hrnir blagajnik, Gojko ermanovi ceremonijari, Stevan Koen i Eduard
Frankl
odbornici, dr Janko uman i Adolf Minh i lanovi, dr Lazar Bugari, Sreten
Obradovi, ore Biba, ura Ki, Ljuba
Stanojevi, Jovan Viktorovi, Franja
Bajloni, dr Rinald uli, Lujo Harazim,
Ilija Pani, Dragomir Pavlovi, Otmar
Hen, Aca Dini, Milan Nikoli i Radomir
Joki.
Poetkom aprila 1929. godine general-
ni sekretar RI, elzi Peri, formira registrator
C620-Beograd-Jugoslavija u kojem e se u-
vati celokupna dokumentacija Rotari kluba
Beograd, a nekoliko nedelja kasnije obaveta-
va predsednika, dr Ferdinanda Granberga, da
je klub primljen u Rotari Internacional. arter
ceremonija odrana je od 28. do 30. juna na
Plitvikim jezerima u zajednikoj organizaciji
Rotari klubova Beograd i Zagreb. Jozef ulc
je kao izaslanik predsednika Rotari Internaci-
onala, Toma I. Satona, predao arter povelje
predsednicima Ferdinandu Granbergu i Jozu
Mikuliiu. Ovoj sveanosti su, kao gosti pri-
sustvovali: Sigmund Trojer, predsednik RK
Grac, Alfred Val, predsednik RK Insbruk, An-
tun Kalina, predsednik RK Prag, i dr in. Alek-
sandar Apold, predsednik RK Be. Pozdravne
telegrame uputili su Rotari klubovi: London,
Rim, Bern, Prag, Venecija, Oslo, Bratisla-
va, Bukuret, Jerusalim, Malaga, Hamburg,
Drezden, Plzen, Koice, Moravska Ostrava,
Salcburg, Teplic, Suica, Vag, Bilbao, eke
Buejovice, Avr, Vii i Utreht.
44 | rotari monografija44 | rotari monografija
pRVE gOdINE Rada
Ve u prvoj godini rada Rotari klub Be-
ograd je u proceduralnom, ali i u neformal-
nom smislu potovao sve standarde koje je
ustanovio Rotari Internacional. Sastanci su
se odravali svakog ponedeljka u 8 asova
uvee u prostorijama hotela Srpski kralj. U
to vreme Beograd je imao nekoliko reprezen-
tativnih hotela, Pariz, Kasina i Moskva,
koji su se nalazili na Terazijama, i hotel Bri-
stol u Karaorevoj ulici. Ipak, najlepi meu
njima bio je Srpski kralj, koji se nalazio na
uglu Uzun Mirkove i Pariske ulice. Sagraen
je oko 1860. godine, a dozidan i renoviran u
vreme osnivanja kluba 1928. godine. Bilo je to
lepo etvorospratno zdanje sa nekoliko sala
i velikom terasom. Skoro sve sobe su imale
kupatilo, toplu i hladnu vodu, a za grejanje, u
toku zimskih meseci, koristili su se radijatori
sa modernom centralnom kotlarnicom. Srp-
ski kralj je bio elitno mesto na kome su se
okupljali ugledni Beograani, posebno nede-
ljom na porodinom ruku. Ovaj objekat je bio
pod zatitom drave, a vlasnik hotela je bila
Vraarska zadruga. Zadruga je vrila nadzor
nad poslovanjem hotela preko komesara koji
je bio nadreen upravniku, pa se moe rei da
je ovaj sistem rukovoenja bio i neobian i ne-
praktian. Rotarijanci su imali tu privilegiju da
je dugogodinji upravnik hotela, Eduard Fran-
kl, bio jedan od osnivaa kluba, to je znailo
da e rotarijanci uvek biti dobro doekani i da
e se oseati prijatno. Za njih je bila rezervi-
sana jedna od manjih sala, tzv. sala pored
terase, koju su zvali i Rotari sala. U sluaju
okupljanja veeg broja gostiju, organizacije
Ladies night-a ili prilikom Rotari konferencija
koristile su se vee sale, a u letnjim mesecima
i velika terasa.
Sastanci kluba imali su uobiajeni dnevni
red, a posebna panja obraala se na preda-
vanja koja su drali i rotarijanci i gosti. Od-
mah po zavretku sezone godinjih odmora,
u septembru 1929. godine, poeli su dogovori
o irenju rotarijanstva i osnivanju klubova u
drugim gradovima. Najagilniji uesnik u ovim
sastanak RK BEOgRad, 11. marta 1929, u hotelu Srpski kralj
rotari monografija | 45rotari monografija | 45
dogovorima i akcijama bio je dr Voja Kujun-
di. Na njegov predlog usvojeno je da se sle-
dei Rotari klub osnuje u Novom Sadu, a vo-
enje daljih aktivnosti povereno je, naravno,
doktoru Voji. Realizaciju ove ideje on je zapo-
eo na vrlo neuobiajen nain, a evo kako te
prve korake opisuje dr Branko Petrovi, lan
RK Novi Sad:6
Devetog oktobra 1929. godine dobilo je oko
etrdeset uglednih graana Novoga Sada pi-
smo neobinog spoljanjeg izgleda. U levom
uglu koverte, duguljastog oblika, nalazio se oti-
sak jednog toka, ispod kojeg je stajao natpis
Rotari klub - Beograd. Rotarstvo i rotarske or-
ganizacije bile su u to vreme naoj iroj javnosti
jo nepoznate stvari, pa stoga nije udo to je
svaki od nas s najveom ljubopitljivou otvorio
priloeno pismo. Velika je bila naa radost kada
smo iz sadraja pisma razabrali da nas poznati
i opte voljeni agilni javni radenik g. Dr Voja Ku-
jundi, toplim prijateljskim reima poziva na
dogovor u cilju osnivanja Rotari kluba u Novom
Sadu. Sastanak je bio utvren za 12. oktobar.
Toga dana u 20 asova sakupili su se skoro svi
pozvani u prostorijama hotela "Bela laa".
Ovom sastanku su prisustvovali delegati
beogradskog Rotari kluba, dr Voja Kujundi,
Adolf Minh, Sreten Obradovi, Ika Pani i Josif
Hrnir.
Posle iscrpnog objanjenja od strane dele-
gata beogradskog Rotari kluba, naroito pak
6 Jugoslovenski rotar br. 5/33, str. 10-12
izlaganja g. dr Voje Kujundia i Josifa Hrnira
o ciljevima i zadacima rotarskih organizacija,
prisutni Novosaani, s najveim ushienjem i
oduevljenjem izraavaju elju da se odmah,
ve na prvom sastanku, postave temelji ovoj
korisnoj organizaciji, donosei jednoglasno
odluku da se u Novom Sadu osnuje Rotari
klub. Prijateljski sastanak pretvorio se odmah
u skuptinu za konstituisanje na kojoj su iza-
brani dr Gedeon Dunerski za predsednika,
dr Steva Adamovi za potpredsednika, a dr
Branko Petrovi za prvog sekretara kluba.
Paralelno sa ovim aktivnostima tekao je i
proces osnivanja RK Osijek i RK Subotica, a
inicijatori su bili RK Zagreb i RK Beograd. In-
teresantno je da su se ve u fazi formiranja
klubova u Beogradu i Zagrebu pojavili odre-
eni nesporazumi izmeu lanova upravnih
odbora. Pitanje koji klub e biti prvi osnovan,
kada i gde e se odrati Charter ceremonija i
drugi manje vani detalji bili su predmet obi-
mnih rasprava. U svim poetnim meusob-
nim dogovorima uspeno je posredovao Jozef
ulc i mnoga sporna pitanja i problemi bili su
prevazieni.
U jesen 1929. godine klubovi su zapoe-
li svoje aktivnosti na irenju rotarijanstva i
osnivanju novih klubova. Pri tome Beograd
i Zagreb su eleli da u potpunosti kontroliu
nove klubove i ojaaju svoj uticaj. To je dove-
lo do novih nesporazuma izmeu dva kluba.
Tenzije su rasle i oba kluba su se obratila cen-
trali RI za Evropu, koja se nalazila u Cirihu, sa
zahtevom da pomogne u razreavanju nasta-
dr gedeon dunerski
(arter predsednik)
dr Branko petrovi (sekretar)
ivorad Bogdanovi (budui
predsednik)
46 | rotari monografija46 | rotari monografija
lih problema. Ve poetkom decembra 1929.
godine, nepunih est meseci posle artera na
Plitvicama, u posetu Zagrebu i Beogradu do-
lazi sekretar RI za Evropu, Rasel. V. Vilijams,
sa namerom da pomogne u prevazilaenju
nastalog stanja. U detaljnom putnom izveta-
ju upuenom generalnom sekretaru RI, el-
ziju Periju, on iznosi mnotvo interesantnih
zapaanja:7
Ve neko vreme se zapaa porast tenzija u
odnosima Rotari klubova Beograd i Zagreb. U
oba kluba smatraju da se druga strana ne pridr-
ava u potpunosti rotarijanskih pravila i proce-
dura, da pokuava da kontrolie Rotari pokret
u zemlji i da istakne sebe potiskujui drugu
stranu u pozadinu. Zatim, postalo je oigledno
da Rotari klubu Beograd nedostaju informacije
i uputstva koja se odnose na irenje Rotarija i
osnivanje novih klubova, pa je naa dunost da
pokuamo da im ove podatke dostavimo.
Veoma sam zadovoljan to sam obavio ovu
posetu jer verujem da smo prevazili sva nera-
zumevanja izmeu Beograda i Zagreba. Sada
sam mnogo bolje upuen u njihove razliite
mentalitete i moi u efikasnije da pomognem
7 Kopija izvetaja ovog funkcionera, oznaena kao poverljivo, a koja je dobijena iz arhive R.I. office Zurich nije potpisana, ali je sigurno da se radilo o sekretaru za Evropu R.I. u 1929/30, Raselu. V. Vilijamsu
da se uspostavi meusobna saradnja. Najvani-
ji rezultat moje posete je da sam sa Beogradom
i Zagrebom napravio detaljan plan o daljem i-
renju rotarijanstva, o emu sam vam ve poslao
informaciju.
Poseta ovog visokog funkcionera imala
je velikog uticaja na dalji rad i meusobne
odnose Rotari klubova Beograd i Zagreb.
Globalno se moe oceniti da su problemi bili
prevazieni za dui period mada je izvestan,
ak pozitivan, rivalitet postojao sve do gae-
nja Rotari pokreta u Jugoslaviji, poetkom
1941. godine.
Rotarijanstvo se brzo iri. Ve 12. okto-
bra 1929. formira se Rotari klub u Osijeku,
16. novembra 1919. godine u Novom Sadu,
24. maja 1930. godine u Subotici i 7. sep-
tembra 1930. godine u Suaku. Zatim 15. i
16. novembra 1930. godine odravaju se dva
artera u Mariboru i Varadinu, 14. marta
1931. u Ljubljani, 20. marta 1931. u Sarajevu,
14. maja 1931. godine, u Splitu. 5. juna 1931.
godine, u Panevu i 30. maja 1931. godine u
Skoplju. U tom trenutku Jugoslavija je imala
13 Rotari klubova, isto kao vajcarska, a vie
nego Danska, iako je Rotari pokret u ovim
zemljama bio jai i ranije osnovan. Jugoslo-
venski rotarijanci su uloili mnogo energije i
pokazali mladalaki entuzijazam u prve dve
godine rada.
pRVI guVERNERI, Edo Markovi i Milan Stojadinovi
rotari monografija | 47rotari monografija | 47
Godinja konvencija RI, koja je odrana
juna 1931. godine u Beu, istakla je Jugosla-
viju kao dobar primer i veliki uspeh. Razvoj
se nije odnosio samo na poveanje broja klu-
bova ve i na jaanje unutranje organizacije,
broja lanova u klubu i, to je najvanije, prija-
teljstva i dobre klupske atmosfere.
U oktobru 1931. godine u Sarajevu je odr-
ana Prva generalna konferencija Rotari klu-
bova Jugoslavije na kojoj je doneta odluka da
se uputi zahtev Bordu direktora RI za osniva-
nje posebnog distrikta koji e pokrivati teri-
toriju Kraljevine Jugoslavije. Bord direktora
RI prihvata zahtev i 9. novembra 1931. godine
donosi odluku o osnivanju Distrikta 77 (Jugo-
slavija), a za guvernera imenuje Eda Markovi-
a iz Rotari kluba Zagreb.
U periodu od 1932/33. do 1940/41. guver-
neri Distrikta 77 bili su:
1932/33. Edo Markovi, RK Zagreb, 1933/34. Milan Stojadinovi, RK Beograd, 1934/35. Viljem Kreji, RK Ljubljana, 1935/36. Viktor Rui, RK Suak, 1936/37. Vladimir Belaji, RK Novi Sad, 1937/38. Stevan Pavlovi, RK Beograd, 1938/39. Ivan Slokar, RK Ljubljana, 1939/40. Radovan Alaupovi, RK Zagreb i 1940/41. Viktor Rui, RK Suak.
KlupsKI IVOt
Beogradski rotarijanci imali su raznovr-
stan i bogat sadraj klupskih sastanaka. Posle
prvih godina meusobnog upoznavanja i pri-
vikavanja na rotarijanska pravila i procedure,
lanstvo se ustalilo, ojaale su stare i uspo-
stavile se nove prijateljske veze i slobodno se
moe rei da se formirao specifian beograd-
ski rotarijanski duh i prijatna, drugarska, klup-
ska atmosfera. Beograd je bio prestonica Kra-
ljevine Jugoslavije i tu su se po prirodi posla
okupljali predstavnici razliitih stranih firmi,
diplomatski kor, lanovi Vlade i visoki dravni
inovnici iz drugih delova zemlje, predstavnici
meunarodnih humanitarnih i nevladinih or-
ganizacija i mnogi, mnogi drugi. Neki od njih
bili su rotarijanci koji su se prikljuili beograd-
skom klubu donosei sa sobom ne samo po-
sebnosti sredine iz koje potiu ve i rotarijan-
ske navike i obiaje iz svog matinog kluba.
Zatim, bilo je sluajeva da u okviru jed-
ne porodice bude vie rotarijanaca tako da
jedan brat bude u jednom, a drugi brat u
drugom klubu. Dobar primer za to je pozna-
ta porodica Teokarevi gde su tri brata bili
lanovi, pa ak i osnivai, tri razliita Rotari
kluba. Vlada Teokarevi bio je lan RK Beo-
grad, njegov brat Lazar lan RK Leskovac,
a najmlai Slavko lan RK Morava (uprija-
Parain-Jagodina). Slino je bilo sa braom
Granberg; Ferdinand je bio prvi predsednik
RK Beograd, a Herman je imao istu ulogu u
RK Panevo. To je na specifian nain bogati-
lo rotarijanski ivot i meusobne veze izme-
u klubova u 77. distriktu.
Rotari klub Beograd bio je sredina u koju
su se ljudi sa strane, budui lanovi, lako
uklapali i moe se rei da je pored izraenog
nacionalnog bia klub usvojio i negovao rota-
rijanski internacionalizam u pogledu etnike,
religiozne ili rasne pripadnosti. Naravno, veli-
ka veina lanova bili su Beograani, mnogi
kroz vie generacija, ljudi iz viih graanskih
slojeva, koji su negovali porodian ivot, sla-
vili slavu, Boi i Uskrs, pravoslavnu Novu go-
dinu i roendane svojih najbliih. esto su se
takvi praznici poklapali sa terminima redov-
nih sastanaka pa su organizovane sestrinske
veeri uz poseban program u kome su ue-
stvovali gosti, ali i sami rotarijanci, odnosno
lanovi njihovih porodica.
Posle formiranja Distrikta 77, a poseb-
no posle Prve distriktne konferencije, ivot i
rad jugoslovenskih klubova, pa i Rotari kluba
Beograd dostigao je vrlo visok nivo, kako u
sadrajnom tako i u organizacionom smislu.
Novi guverner, Milan Stojadinovi, odmah po
preuzimanju dunosti pokree meseni aso-
pis Jugoslovenski rotar, iji je glavni urednik
uvek bio guverner. asopis je izlazio sve do
marta 1941. godine i u njemu su pored guver-
nerovog pisma redovne rubrike bile:
Izabrani tekst o nekoj aktuelnoj temi
Istorija rotarijanstva u Jugoslaviji
48 | rotari monografija48 | rotari monografija
staRO sajMItE i panorama Beograda 1938. godine
dOEK pRaVOslaVNE NOVE 1934, godine u RK Beograd
ulIca KRalja MIlaNa
rotari monografija | 49rotari monografija | 49
ivot Rotari klubova u Jugoslaviji
Inostrani Rotari klubovi
Pregled rotarijanske tampe itd.
U prvoj godini izlaenja, asopis je tam-
pan u Grafikom umetnikom zavodu Plane-
ta, koji se nalazio u Uskokoj ulici broj 8, a iji
je vlasnik bio Sreten Obradovi, potpredsed-
nik RK Beograd za 1933/34. godinu. Guverner
Stojadinovi i njegov saradnik na zajednikom
poslu, Sreta Obradovi, uloili su mnogo tru-
da i uspeli da meseni glasnik jugoslovenskih
rotarijanaca bude na visokom nivou, kako u
pogledu sadraja lanaka i priloga, tako i u
pogledu kvaliteta tampe i opreme. Posebno
se isticao izvanrednim fotografijama koje su
ilustrovale objavljene tekstove.
U kasnijem periodu do kraja 1940. godine,
Rotari pokret u Jugoslaviji ima stabilan razvoj,
a statistika belei da je na poetku 1939/40.
rotarijanske godine, Distrikt 77 imao 34 kluba
sa 834 lana. Poslednji guverner distrikta bio
je doktor pomorskog prava iz Suaka Viktor
Rui kome je to bio drugi guvernerski man-
dat (prvi 1935/36. god).
Osnovni kvalitet i snagu beogradskog
Rotari kluba inili su njegovi lanovi. U osni-
vanju i radu kluba najvei doprinos dao je
dr Vojislav Kujundi, lekar i naelnik u Mi-
nistarstvu narodnog zdravlja Kraljevine Ju-
goslavije, iji interes za Rotari pokret datira,
kao to je reeno, od 1927. godine. On je bio
ovek koji je preneo Rotari ideju iz Praga u
Beograd, zapoeo aktivnosti na osnivanju
kluba i imao kljunu ulogu u unutranjoj
organizaciji, radu i irenju Rotari pokreta
u Beogradu i Srbiji. Skroman, ali uporan i
dosledan, doktor Kujundi nikada nije bio
predsednik kluba, niti je zauzimao neku od
odgovornih funkcija u Distriktu Jugoslavija,
ali je bio snaan oslonac svim predsednici-
ma koji su uvek mogli da raunaju na njegov
entuzijazam, principijelnost i dobru volju.
Njegovi klupski drugovi su ga zvali Voja-
Oganj i ovaj nadimak mu je odlino pristajao,
iako ga nije dobio zbog rada u klubu, ve iz
sasvim drugih razloga.
Meu linostima koje su svojim radom,
autoritetom i znanjem davali ton Rotari klubu
Beograd, nesumnjivo se izdvaja i Milan Sto-
jadinovi, dugogodinji ministar i predsednik
Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije u
periodu od juna 1935. do februara 1939. go-
dine. Doktor Stojadinovi je postao lan RK
Beograd krajem 1929. godine, a ve u rota-
rijanskoj 1930/31. godini izabran je za pred-
sednika kluba. Po osnivanju distrikta, preuzi-
ma, 1933. godine, dunost guvernera od Eda
Markovia, a u sledeoj rotarijanskoj godini
postaje lan Evropskog ekonomskog saveto-
davnog odbora. Iste godine predstavlja sve
jugoslovenske klubove na Kongresu RI u De-
troitu. U svojoj autobiografskoj knjizi "Ni rat ni
pakt"8, on daje dosta podataka o radu kluba,
ali i o svojoj linoj ulozi u razvoju rotarijanstva
u Srbiji. Njegova meunarodna aktivnost, po-
sebno rad u Evropskom komitetu RI u Londo-
nu, uinili su da u godinama pre Drugog svet-
skog rata bude jedna od najcenjenijih linosti
evropskog rotarijanstva.
Kada je krajem 1935. godine dobio mandat
za sastav vlade, nekoliko lanova njegovog ka-
bineta i visokih funkcionera bili su rotarijanci.
esto je isticao da se u svom radu pridrava
rotarijanskog principa, a mnogi funkcioneri
RI su ga uzimali za primer u smislu ta Rotari
duh moe da ostvari kada se ovek nae na
visokoj vladinoj funkciji. tavie, posle ostav-
ke Stojadinovia, neki rotarijanci su uli i u
novu vladu Cvetkovi-Maek, a bivi guverner
Viktor Rui, ban Savske banovine do 1939.
godine, u novoj vladi je jedno krae vreme bio
ministar pravde.
Kada se pogleda lista svih lanova Rotari
kluba Beograd u periodu 1928-1941, koja sa-
dri 83 imena, moe se zakljuiti da se oko
Rotari ideje okupio veliki broj znaajnih lino-
sti iz svih oblasti politikog, privrednog, kul-
turnog, naunog i umetnikog ivota predrat-
nog Beograda. Njegovi lanovi su bili Franjo
Bajloni, vlasnik pivare, Vlada Teokarevi, vla-
snik tekstilne industrije, Ferdinand Granberg,
suvlasnik rudnika Bor i eljezare SARTID, Ivo
Andri, knjievnik, Mihajlo Petrovi Alas, ma-
8 M.Stojadinovi,Ni rat ni pakt,OtokarKerovani,Rijeka,1970.
50 | rotari monografija50 | rotari monografija
tematiari knjievnik, dr Stevan iri, pred-
sednik Narodne skuptine Jugoslavije, Brani-
slav Vojinovi, upravnik Narodnog pozorita,
Ljuba Stanojevi, glumac, Dragutin Prica,
admiral i komandant mornarice, Milan Rado-
savljevi, guverner Narodne banke, Dobrivoje
Stoevi, ministar prosvete i mnogi, mnogi
drugi.
Iako je vek Rotari kluba Beograd bio kratak,
ukupno 12 godina, on je ostavio dubok trag u
drutvenom, privrednom i kulturnom ivotu
Beograda i Srbije. Pored mnogih humanitar-
nih projekata, uea u razliitim drutvenim
akcijama, predavanja, raznih obrazovnih aktiv-
nosti, izdavanja publikacija i razmene poseta,
klub je veoma mnogo uradio na meunarod-
nom planu. Poto su beogradski Rotari klub
sainjavali uspeni poslovni ljudi koji su esto
putovali po svetu i po logici rotarijanskih ideja i
pravila poseivali tamonje klubove, oni su bili
jedan od vanih i stalnih vidova meunarodne
afirmacije Beograda i Srbije.
Kako se pribliavao Drugi svetski rat rota-
rijanci su delovali u sve nepovoljnijim, a pone-
kad i tekim okolnostima. Klub nije imao snage
da u iru zajednicu implementira rotarijanske
ideje, uveri javnost u humanost svojih princi-
pa i potrebu njihove ire primene. U godinama
neposredno pred rat, sa prodorom faizma, u
nekim delovima Evrope, posebno u Nemakoj,
Austriji i Italiji, osea se odbojnost prema Rota-
ri pokretu. lanci u tampi dovode u vezu rota-
rijanstvo sa masonskom organizacijom protiv
koje su bile sile osovine, a implicitno i Katolika
crkva. U naoj zemlji Rotari klubovi su napada-
ni kao javna ispostava slobodnih zidara, ana-
cionalni i drutveno destruktivni elementi.
U ovakvim uslovima rotarijanstvo u Kralje-
vini Jugoslaviji i Rotari klub Beograd doekali
su 1939. godinu i poetak svetskog sukoba.
Oseaj nemoi da se bilo ta promeni i da se
zaustavi rat koji se neumitno irio, uinio je da
klub pone da stagnira i da se polako gasi. Po-
etkom aprila 1941. godine, Drugi svetski rat
prelio se i u nau zemlju i sve zvanine aktiv-
nosti Rotari kluba Beograd potpuno su zamrle.
Zvanini sastanci vie nisu drani, ali su la-
novi kluba nastavili da se drue, meusobno
pomau i hrabre. Vodili su brigu o lanovima
porodica umrlih i u ratu stradalih rotarijanaca.
Ostali su prijatelji zauvek.
Krajem 1941. godine Bord direktora RI i for-
malno je doneo odluku o prestanku rada Rotari
klubova u Jugoslaviji, u kojoj se kae:
Sa 31. decembrom 1941. godine na snagu
stupa Odluka o prestanku lanstva u Rotari In-
ternacionalu, Rotari klubova u Belgiji, Jugoslavi-
ji, Rumuniji i Grkoj i zahteva se od generalnog
sekretara RI da poniti arter povelje koje je RI
izdao klubovima u navedenim zemljama.
Treba naglasiti da su svojim humanitarnim
akcijama i projektima, blagim i uvek prijatelj-
skim odnosom prema okruenju, doprinosom
progresu svoje zemlje i svojim hrabrim odno-
som prema dogaajima iz vremena u kome su
iveli, posebno prema faizmu, beogradski ro-
tarijanci zasluili da ih ne zaboravimo. Biti lan
Rotari kluba Beograd, u periodu izmeu dva
svetska rata, znailo je biti u dobrom drutvu,
biti meu prijateljima.
BEOgRad, tERazIjE, palata alBaNIja, lEtO 1941.
rotari monografija | 51rotari monografija | 51
fERdINaNd gRaMBERg, arter predsednik Rotari kluba Beograd 1929/30. godine
Ferdinand Gramberg je roen 1878. godine
u Panevu. U Budimpeti je diplomirao pravo i
doktorirao. Gramberg je bio sestri jednog od
najveeg industrijalaca u Kraljevini Jugosla-
viji i guvernera Narodne banke Srbije ora
Vajferta, to je umnogome odredilo njegovu
karijeru. Preao je 1905. godine u Beograd i
pomagao ujaku u svim poslovima. Bio je us-
pean industrijalac i bankar. Bio je i suvlasnik
rudnika u Boru, Kostolcu i Aleksincu i eleza-
re Sartid. Upravljao je i poslovanjem pivnice
Vajfert u Beogradu, a uestvovao je i formi-
ranju pivare danas poznate kao BIP. Njegovi
savremenici pisali su da se isticao humanitar-
nim poduhvatima. Osnovao je 1912. godine i
izdravao bolnicu za leenje ranjenika, koja
je radila u oba balkanska rata, kao i u Prvom
svetskom ratu. Na zvoniku crkve Svetog ve-
likomuenika Georgija, zadubini Dragutina
Todia, u blizini Kostolca, nalaze se tri zvona.
Zvono Vera je bio poklon ora Vajferta,
zvono Nada je poklonio Ferdinand Gram-
berg, a tree zvono Ljubav, poklon Rudnika
Kostolac.
Gramberg je umro 1950. godine u Beogra-
du, a sahranjen je na Rimokatolikom groblju
u Panevu.
MIlaN stOjadINOVI, predsednik Rotari kluba Beograd 1930/31. i guverner Distrikta 77 1933/34.
Stojadinovi je roen 1888. godine u a-
ku gde je zavrio i osnovnu kolu i gimnaziju.
Budui da mu je otac bio sudija i Stojadinovi
je zavrio prava, ali dobija stipendiju da 1910.
i 1911. godine provodi u Minhenu i Berlinu gde
prouava raunovodstvo i nemaki budet
na kome doktorira. Politiku karijeru poinje
1924. godine kada ga Nikola Pai imenuje za
ministra finansija sa zadatkom da stabilizuje
dinar.
Stojadinovi je istupio iz vlade 1928. godi-
ne i za vreme kraljeve diktature nije bio poli-
tiki aktivan ve je predavao na fakultetu.
U decembru 1934, posle atentata na kralja
Aleksandra u Marselju, knez namesnik Pavle i
Namesniko vee Jugoslavije pozivaju Stoja-
dinovia da doe na elo Vlade 24. juna 1935.
godine.
U to vreme 1934/35. godine Stojadinovi
je postao lan Borda direktora Rotari Interna-
cionala i do danas ostao jedini sa ovih prosto-
ra na tako visokoj funkciji u Rotariju.
Krunski savet 18. marta 1941. godine od-
luuje da progna Stojadinovia na grku teri-
toriju, a zatim preda Britancima. On je 1948.
godine doao u Argentinu, a 26. oktobra 1961.
godine umire u svojoj kui u Buenos Ajresu.
ZnamenitiRotaRijanci
52 | rotari monografija52 | rotari monografija
IVO aNdRI,lan Rotari kluba Beograd2. januar - 12. april 1939.
Ivo Andri je roen 9. oktobra 1892. u Trav-
niku gde je njegova majka bila u poseti rod-
bini, dok je porodica njegovog oca generaci-
jama ivela u Sarajevu. Sa dve godine ostaje
bez oca, a majka ga vodi u Viegrad gde odra-
sta pored Drine.
U Sarajevu zavrava Veliku gimnaziju, gde se
ukljuuje u rad Mlade Bosne. Andri kasnije
odlazi na studije u Beu, a zatim u Krakov, ali im
saznaje da je u Sarajevu ubijen prestolonasled-
nik Franc Ferdinand vraa se u Hrvatsku gde
ga austrougarske vlasti hapse. Godine 1918. iz
tampe izlazi Andrieva prva knjiga "Ex Ponto".
Diplomatska karijera Andria zapoinje 1920.
godine nametenjem u poslanstvu u Vatikanu.
Izmeu Prvog i Drugog svetskog rata
obavljao je funkciju izvanrednog poslanika
jugoslovenske vlade u Berlinu. Po izbijanju
Drugog svetskog rata daje ostavku na mesto
ambasadora i vraa se u Beograd.
Prvi put posle Drugog svetkog rata dolazi
u Viegrad 1953. godine. List Borba 19. ok-
tobra 1961. godine objavljuje da je Ivo Andri
najozbiljniji kandidat za Nobelovu nagradu za
knjievnost. Sedam dana kasnije Ivi Andriu
je dodeljena Nobelova nagrada za knjievnost
za roman "Na Drini uprija" koju je napisao
1945. godine. Andri umire 13. marta 1975.
MIHaIlO pEtROVI alas, lan Rotari kluba Beograd
Mihailo Petrovi je roen 6. maja 1868.
godine u Beogradu, na Savskoj padini, neda-
leko od Konaka kneginje Ljubice. Otac mu je
bio Nikodim Petrovi, profesor Bogoslovije, a
majka Milica Lazarevi.
Zavrio je Prvu beogradsku gimnaziju u
periodu 1878. do 1885. godine, u uvenoj ge-
neraciji sa Miloradom Mitroviem, Jovanom
Cvijiem, Pavlom Popoviem. Nakon gimnazi-
je upisao je prirodno-matematiki odsek Filo-
zofskog fakulteta u Beogradu, a na Sorboni je
diplomirao matematike nauke 1891. godine,
a fizike nauke 1893. godine i doktorirao 21.
juna 1894. godine sa temom iz oblasti dife-
rencijalnih jednaina.
Kralj Aleksandar I Obrenovi ga je svojim
ukazom od 22. oktobra 1894. postavio za pro-
fesora matematike na Velikoj koli. Jedan od
najveih strunjaka na svetu za diferencijalne
jednaine predavao je beogradskim studentima