Skripta Politika i Gospodarstvo

8/10/2019 Skripta Politika i Gospodarstvo

1/54

POLITIKA I GOSPODARSTVO

Pripremila: Gordana Aljinovi, dipl.oec.


2/54 1

SADRAJ

1. POLITIKA

1.1. Politika i politiko djelovanje1.2. Narod, nacija i manjine

1.3. Drava i Ustav1.4. Tipovi politikih poredaka1.5. Politike ideologije1.6. Politike stranke, drutveni pokreti i interesne skupine1.7. Izbori

1.8. Ustrojstvo dravne vlasti-Trioba vlasti- Parlamentarizam, predsjedniki i polupredsjedniki sustav

1.9.

Ustrojstvo Republike Hrvatske1.9.1. Hrvatski Sabor1.9.2. Predsjednik Republike Hrvatske

1.9.3. Vlada Republike Hrvatske

1.9.4. Sudbena vlast Republike Hrvatske

1.9.5. Lokalna uprava i samouprava1.9.6. Ljudska prava i civilno drutvo

1.10. Europska unija

2. GOSPODARSTVO

2.1.

Pojam gospodarstva i gospodarstveni sustavi2.2. Drava i trite

2.2.1. Ekonomske funkcije drave2.2.2. Nesavrena konkurencija2.2.3. Inflacija2.2.4. Monetarna i fiskalna politika

2.3. Trite2.3.1. Pojam trita, ponuda i potranja2.3.2. Mehanizam djelovanja trita

2.4. Poduzetnitvo2.5. Poduzee2.6.

Dioniarstvo2.7. Managment

2.8. Novarstvo


3/54 2

1.1. POLITIKA I POLITIKO DJELOVANJE

Svaki pojedinac ima svoje interese i ciljeve. Ti interesi su meusobno razliiti. Dabi se oni mogli ispuniti, a da ne doe do sukoba treba utvrditi zajednike norme i pravilaponaanja. Moemo rei da se politika bavi utvrivanjem tih pravila i normi.

Rije politikadolazi od grke rijei polis (grad, drava, a izvodi se iz pojmovapoliteikos (dravni, javni) i politika (poslovi vezani uz polis). Pojmom politike ipitanjima ureenja drave bavili su se Platon i Aristotel (grki filozofi), a u rimsko dobase politikom bavio Ciceron. Utemeljiteljem novovjekovne politike Niccolo Machiavelli

(politologija je znanost o politici, ona istrauje strukturu politikih sustava te odnoserazliitih tipova moi i utjecaja u dravi i meunarodnoj zajednici).

U doba stare Grke pod pojmom politike su se podrazumijevali svi poslovi odopeg, zajednikog interesa (obrana, kolstvo, zdravstvo, sudstvo). Danas politika

predstavlja skup razliitih znanja i vjetina koja se primjenjuje u razliitim podrujimaljudskog ivota radi ostvarivanja razliitih pojedinanih interesa. Meutim pojampolitike se najvie koristi u tumaenju djelatnosti dunosnika iz vlasti koje sunedostupne iroj javnosti.

Politika se najee definira kao umijee i djelatnost upravljanja dravom ilidrugom politikom zajednicom. Odnosi se i na sve postupke upravljanja u nekim drugimorganizacijama i insitucijama pomou kojih ljudi tee ostvarivanju svojih interesa ireguliranju zajednikih poslova u svojoj zajednici.

Svatko od nas ima svoje poimanje politike i na razliite naine se odnosimoprema njoj. U svakom sluaju ako se mi ne elimo baviti politikom ona e se sigurnobaviti s nama. Neke od poznatih osoba koje su govorile o politici na slijedee naine:

A.G.Mato: Politika je stvar morala, karaktera i ljudskog dostojanstva.Robert Kennedy:Politika je najvea i najasnijapustolovina u kojoj odluujuu ulogu

ima mudrost.

J.W.Goethe: U politici su ljudi kao na bolesnikoj postelji, bacaju se s jednog boka na

drugi vjerujui

da e tako udobnije leati.

Danas politika ima tri temeljna znaenja:Politics politiki proces, tj.politiko nadmetanje (izbori), stvaranje i poosredovanjeinteresa u drutvuPolicyinstitucije unutar kojih se odvijaju politiki procesi, npr.Polityproces donoenja odluka u svim sferama ljudskog ivota (drava, stranke,vjerske zajednice, interesne skupine)


4/54 3

Pojam moi se esto javlja uz pojam politike. Dva su mogua gledita na mo izkojih se izvode i dvije teorije o raspodjeli moi. Jedni tvrde da je koliina moi stalnasamo se njezin vlasnik mijenja, dok je za druge ta koliina promjenjiva i da svatko imaveu ili manju koliinu moi. Iz tih gledita izvodimo dvije teorije o raspodjeli moi:

1.

Teorija elite kae da u drutvu postoje dvije klase: jedna koja vlada i drugakojom se vlada2.

Pluralistika teorija kae da svatko ima odreenu koliinu moi, koja je -dodue neravnomjerno - rasporeena i takvo drutvo nazivamo poliarhija(vladavina mnogih).

Uz mo se esto vee i pojam autoriteta. Autoritet je razina potovanja ili astipovezanih s drutvenim poloajem. Moje mogunost pojedinca ili skupine da utjee nadruge radi zadravanja postojeeg stanja. Ona se oslanja na mehanizam prisile. Sobzirom na ciljeve i sredstva kojim se netko koristi za postizanje tih ciljeva razlikujemo

tri vrste moi:- politika mo - je sposobnost pojedinca da organiziraju i upravljaju drugim

ljudima

- ekonomska moje sposobnost organiziranja i razvijanja proizvodnih snaga udrutvu

- ideoloka mo -je sposobnost opravdavanja organizacije drutva pomouvjerovanja i sustava vrijednosti

Kada govorimo o moi moramo je razlikovati od pojma vlasti. Vlast je legitimna

mo. Vlast predstavlja prihvaanje nekog kao nadreenog, a mo se oslanja na prisilu.Vlastje mehanizam koji omoguuje pokoravanje naredbama iz odreenog izvora.Legitimnost predstavlja stupanj dobrovoljnog prihvaanja vlasti. Legalna vlast je onakoju veina prihvaa i slijedi (uglavnom podrazumijeva onu vlast koja je izabrana naizborima). Legalnostpredstavlja ponaanje vlasti u skladu sa zakonom.Vlast postie vei stupanj legitimnosti na temelju:

- dugotrajnosti svoje vladavine

- naina na koji upravlja dravom (ivotni standard)- osjeaja koji imaju ljudi da su predstavljeni u vlasti- manipuliranja nacionalnim simbolima

Sudionici politikih procesa se za postizanje svojih ciljeva u svom politikomdjelovanju koriste razliitim sredstvima:

1. Zakonodavstvoje najdjelotvornije sredstvo za provoenje politikihciljeva u djelo, a sastoji se od donoenja ustava i zakona, a njime semoe koristiti samo onaj tko je na vlasti


5/54 4

2. Mediji obuhvaaju TV, radio, novine, plakate, letke, Internet i sl.najee ih koriste stranke u vrijeme predizbornih kampanja zapromoviranje svojih ideja i nagovaranje glasaa da glasuju za njih, anajutjecajniji medijje TV jer oblikuje drutvenu svijest

3. Ekonomska sredstvase oituju u oblicima kao to su porezi i carine

kojima dravna vlast pokuava provesti u djelo neke od svojih politikihideja. U ovu skupinu ubrajamo i mito i korupciju te utjecaj krupnogsvjetskog kapitala na zbivanja irom svijeta.

4. Diplomatska sredstva se odnose na vanjskopolitiku djelatnost kadadrave putem svojih veleposlanika, konzula i drugih predstavnika udrugim zemljama i meunarodnim organizacijama pokuavaju svojapolitika gleditai ciljeve prezentirati svijetu.

5. Sredstva sile se uglavnom upotrebljavaju u nedemokratskimsustavima gdje se vlast koristi policijom i vojskom da bi se odrala natoj poziciji. Takva vlast obino nije dugog vijeka i zaziva

nezadovoljstvo naroda. Uporaba sile je opravdana jedino u sluajuouvanja slobode ljudi i suvereniteta drave.

Smisao politikog djelovanja su evolutivne promjene s ciljem poboljanjakakvoe ivljenja. Na temelju iskustava iz prolosti pronalaze se rjeenja za sadanjost ipostavljaju preduvjeti za budunost.

Politiki mogu djelovati: vlada i politike organizacije (stranke) i graani(pojedinano ili na izborima)Participiranje graana u polit.procesu ovisi o tipu polit.kulture, a razlikujemo 3 tipapolit.kulture:

1.

Parohijalna politika kultura- graani ne sudjeluju aktivno upolitici(pr.Abu Dabi)2. Podanika politika kultura- primjenjuje se u hijerarhijskim

strukturiranim drutvima, pojedinac ima negativne ili pozitivneorijentacije, sustav smatra legitimnim ili ne, ali je pasivan, tj .politikineaktivan (pr. Peking)

3. Participativna politika kultura- suvremeni i razvijeni polit.sustavi,pojedinac aktivno participira u politici i polit.procesima sukladno svojim

stavovima

Politiko se djelovanje mora temeljiti na:

slobodi,politikoj kulturi sudionikauvanjui zatiti ljudskog dostojanstva

Politiki se moe djelovati na tri naina:


6/54 5

1. Politikim govorom.Njegov cilj je oblikovati ponaanje ljudi i njihova stajalita,utjecati na njih i odreivati njihove odluke. Njime govornik eli da sluateljiprihvate njegove ideje, interese i namjere. Tri su vrste politikog govora:- ekskluzivni - koristi se u krugu politikih djelatnika i to je profesionalni jezik

politiara koji se ne koristi u javnosti, u obraanju iroj zajednici-

totalitarni se koristi u obraanju javnosti, a njime se nastoje svoje idejeproiriti na sva podruja ljudskog djelovanja i izraz je totalitarne politike uodreenoj zajednici

- demokratski se takoer koristi u obraanju javnosti, i to je jezik dijaloga,tolerancije i komunikacije te je prihvatljiv za sve lanove politike zajednice

Politiki govor moe biti: emotivni, ekspresivni, iterativni, ekstenzivni,koherentni(detaljnije ud. .Beni, str. 17.)

2. Napisom politikog sadraja. Pod napisom podrazumijevamo svaki pisaniizriaj, tako u napis politikog sadraja ubrajamo letke, plakate i, naravnonovinske lanke. Cilj napisa politikog sadraja je oblikovati ponaanje i stavove

itateljstva.

3. Fizikom akcijom (politikom utakmicom). Pod politikom utakmicom seuglavnom podrazumijeva borba politikih stranaka za osvajanje vlasti(najizraenija je u predizborno vrijeme). Osim borbe stranaka za vlast u politikuutakmicu ubrajamo i izlazak na izbore, ali isto tako i odustajanje od izlaska naizbore jer i na taj nain pojedinac moe iskazati neki svoj stav i miljenje (npr.razoaran je radom stranaka, ne sviaju mu se programi stranaka, kandidati nalistama ili ga jednostavno politika uope ne zanima). Kao treu aktivnost u

politikoj utakmici ubrajamo djelovanje interesnih stranaka., iji cilj nijeosvajanje vlasti ve utjecaj na vlasti kako bi ostvarili neke svoje interese i ciljevenpr. sindikati ( najee su to razliiti prosvjedi, peticije )

1.2. NAROD, NACIJA I MANJINE

Na rije narod gledamo kao na tri drutvena oblika:1. Demos tj. narod je skup dravljana, osoba koje svojom moi stvaraju dravu.

To je pravno - politika kategorija koja podrazumijeva stanovnitvo,populaciju neke drave kao skup jednakopravnih i slobodnih dravljana.

2. Plebs tj. puk socio politika kategorija koja proizlazi iz injenice da usvakom drutvu razlikujemo meusobno nejednake pojedince od vladara,gospode, bogataa i puanstva

3. Etnosje zajednica zasnovana na zajednikoj povijesti i kulturi. To je socio psiholoko shvaanje pripadanja nekoj zajednici s kojom se dijele odreenaprava i sudbina (hrvatski narod).

Kaemo da je narod stanovnitvo odreenog dravnog podruja koje se slui istimjezikom i njeguje iste tradicijske obiaje.


7/54 6

Nacija je politiki narod koji u cjelinupovezuje sva tri gledita na narod, to jezajednitvo demosa, puka i etnosa. Nacija se javlja kao snaga koja objedinjuje najvanijeelemente drutvenosti u nekom narodu: gospodarske (nacionalno gospodarstvo),politike (nacije drave) i kulturne (nacionalna kultura). Nacija je stabilna globalnazajednica koja se moe konstituirati kao politiki suveren narod, a javlja se u 17 stoljeu.

Vrijednosni elementi koji pokreu i osnauju nacionalnu svijest su:- ideja o samostalnosti nacije- zahtjev za teritorijalnim jedinstvom i nedjeljivou- patriotizam

- legitimna nacionalna volja za stvaranjem drave i politikom moi- meunarodno razumijevanje i tolerancijaUz naciju usko veemo i pojam narodnog suvereniteta. Narodni suverenitet

obuhvaa mehanizam izbora, donoenja odluka u predstavnikom tijelu, sustavobnaanja vlasti i ustrojstvo suda. To je pravo naroda na samoodreenje. Narodnisuverenitet u Republici Hrvatskoj znai da vlast pripada narodu, zajednici slobodnih i

ravnopravnih graana.

Manjine se najee karakteriziraju kao nacionalne ili etnike manjine jer njihini manji dio stanovnitva neke drave iji lanovi imaju etnike, vjerske ili jezineznaajke po kojima se razlikuju od ostalog stanovnitva i po kojime se oni meusobnosolidariziraju. Manjine su esto u nepovoljnijem poloaju prema ostalim lanovimadrutva te se zbog togaznaju osjeati ugroeno ili zakinuto.

Zatita manjina moe se ostvariti u lokalnim autonomijama ili federalnim

ureenjem, a to je neko drutvo demokratinije to je i vei stupanj zatite manjina utom drutvu. Osnovna prava koja se manjinama trebaju zatiti su pravo na jednakosudjelovanje u politikom ustroju drave (izlazak na izbore) te njegovanje kulturnih ietnikih specifinosti (pravo na uporabu pisma i jezika).

Odnosi izmeu veine i manjine mogu se regulirati na razliite naine, a mogunosti suslijedee:

genocidje nasilno raseljavanje ili ubijanje pripadnika neke manjine (npr. idovau nacistikoj Njemakoj)

asimilacijaje proces u kojem manjina postupno naputa ili gubi svoje obiaje iprihvaa norme ponaanja i kulturu veine

melting pot - proces meusobnog povezivanja i mijeanja kulture manjina iveine te stvaranja novog kulturnog predloka (npr. bive Jugoslavija, SSSR)

kulturni pluralizam je priznavanje istodobnog postojanja i jednake vrijednostirazliitih etnikih skupina (npr. vicarska)


8/54 7

Pojam dravljaninoznauje pripadnika odreene dravne zajednice. Dravljaninse odreuje kao osoba koja ima odreena politika prava (pravo izlaska na izbore, ali ipravo na zatitu drave, jednakost pred zakonom, pravo na putovnicu ) i odreeneobveze (potivati dravne zakone, plaati porez). Dravljanin kao nositelj odreenihprava predstavlja subjekt javne sfere (za razliku od graanina koji je subjekt privatne

sfere). Graanin neke drave ne mora biti njezin dravljanin(imati dravljanstvo) da bisudjelovao u njezinome politikom i drutvenom ivotu.Status dravljanina stjee se roenjem u RH , podrijetlom, priroenjem(naturalizacijom) stranac due vrijeme ivi u RH te po posebnim meunarodnimugovorima (pr.traenje azila).U R Hrvatskoj dravljanstvo se dokazuje domovnicom.Dravljanstvo se uglavnom stjee na 3 naina:

1. Naelo krvne vezedijete stjee dravljanstvo svojih roditelja bez obzira gdjeje roeno i gdje njegovi roditelji ive (europske drave)

2. Naeko podrujadravljanstvo djeteta odreuje se prema dravi na podruju

koje je dijete roeno, bez obzira na dravljanstvo roditelja (pr. SAD)

3.

Naelo prebivalitaosoba stjee dravljanstvo one drave na podruju kojeprebiva (u veini razvijenih drava)

1.3. DRAVA I USTAV

Dravaje trajna politika organizacija ljudi na odreenom podruju. Ona je skuporganizacija i institucija koje na odreenom teritoriju imaju legitimnu vlast. Bitni(konstitutivni) elementi drave su:

- teritorij, granice

-

stalno naseljeno stanovnitvo- suverena vlast

- meunarodno priznanje

Jednim od vanih sastojnica drave smatramo i Ustav. Ustavje osnovni, temeljnii najvaniji zakon u nekoj dravi kojim se ostavljaju osnovna pravila upravljanjadrutvom. On je zamiljen kao trajan skup pravila koji se nee mijenjati s objedom oveili one politike na izborima. Ustav jedne zemlje ima brojne uloge kao to su: stavljanjemna papir zapisuju se osnovne nacionalne ideje, odreuje se struktura vlasti te seuspostavlja njezina legitimnost. Skoro sve suvremene drave imaju pisane ustave, a

rijetki su sluajevi kada ustav nije utemeljen na pisanoj rijei, ve na obiajima i tradiciji(Velika Britanija). Ustav Republike Hrvatske donesen je 22.12.1990., te se jo naziva iBoini ustav, a od tada je doivio neke promjene. Prva promjena dogodila se 1997.g. ,zatim u 2000.g.(promjene ovlasti predsjednika i vlade).

Drave moemo podijeliti prema nekoliko kriterija:1. Prema odnosu izmeu vlasti i drutvarazlikujemo:


9/54 8

a) Demokratske drave u kojima vlast komunicira s drutvom te uskladu s time formira dravnu politiku

b) Autokratske ili nedemokratske drave u kojima vlast vlada samovoljnobez drutvenog nadzora i esto primjenjuje silu

2. Prema obliku vladavinerazlikujemo:

a)

Monarhije u kojima je vladar doivotan i nasljedan, rezultat sutradicije koja vlada u nekom drutvu (kraljevine, monarhije)b)

Republike u kojima se nositelj politike vlasti bira na izborima naodreeni vremenski period(naziv republika dolazi od latinske rijei res= stvar i publica= javna; javna stvar, stvar od javnog znaenja)

3. Prema obliku dravnog ureenja razlikujemo:a)

Unitarne drave su nedjeljive cjeline u kojima je vlast centralizirana ijedinstvena (npr. Hrvatska, Slovenija )

b) Sloene drave koje se sastoje od vie drava lanica koje sumeusobno povezane zajednikim saveznim Ustavom i drugim

zakonima, a pojedinano svaka od njih ima svoje zakone i organeuprave, mogu biti meusobno vie ili manje povezane pa ih prema tomedijelimo na federativnei konfederativne.

Federativna dravase sastoji od federacije ili saveza(sredinja dravnajedinica) i vie federalnih jedinica koje mogu biti zasebne drave iliregije(republike, pokrajine, kantoni) pr. SADKonfederativna dravapredstavlja zajednicu ili savez suverenih dravakoje su prenijele neke ovlasti na zajedniku razinu, ali su ostale suverenedrave. Kada se odreene drave udrue u konfederaciju , ne stvara se nova

drava, kao u sluaju federacije pr. vicarkska konfederacija (1291.-1798.), Ujedinjene nizozemske provincije (1579.-1795.), Njemakakonfederacija u 19.st...

Kroz povijest su se javljale razliite ideje o politikom ustroju drave. Tako sekao odgovor na apsolutistiku monarhiju u Francuskoj javlja ideja o liberalnoj dravi.U takvoj dravi postoji dioba vlasti ime se postie nadzor jedne vlasti nad drugom, a nekako je do tada bilo da vlast uspostavlja nadzor nad narodom. Kao rezultat elje zatitestanovnitva nastaje tzv. pravna drava, a ona podrazumijeva postojanje strogeformalne procedure primjene zakonodavstva. Radi reguliranja odnosa slobode i prava

pojedinca, donosi se ustav i njemu podreeni zakoni kojima se osigurava njegovoprovoenje.

Meu znaajne ideje ustrojstva drave koje su se javljale u razliitim epohamaljudske povijesti i jo se javljajuubrajamo jo tri oblika drava:

Socijalistika drava je utemeljena na ideji graanske drave s izraenimsocijalnim programima, ali se svodi na aparat sile i za takve drave kaemo daimaju skup dravni aparat (zemlje biveg istonog bloka)


10/54 9

Demokranska drava je uobliena na temeljima socijalnog kranskog nauka idemokratskog ureenja, one vanosti daju ovjekovu mjestu u hijerarhiji (npr.Njemaka)

Nacionalna dravaslui za afirmiranje nacionalne ideje kada novostvorene dravepostaju meunarodnim imbenikom i dobivaju priliku za svoju suverenost (R

Hrvatska je u vrijeme svog nastanka smatrana nacionalnom dravom).U suvremenom smislu drave mogu nastati na nekoliko naina:

prikljuenjem, ujedinjenjem,

odvajanjem,

raspadom i

podjelom

1.4. TIPOVI POLITIKIH POREDAKA

Politiki poredak se jo naziva i politiki sustav. Toje drutveno odreen iprihvaen nain organizacije drutvenog ivota u kojem se provoenje opih interesa iciljeva osigurava obavljanjem politike vlasti. Politiki poredak je oblik organizacijedrutvene zajednice koji ima svojstven izvor legitimnosti i ureen odnos izmeu

zakonodavne i, izvrne i sudske vlasti.

Svi politiki sustavi imaju neke zajednike osobine, ali se i meusobno razlikuju:- zajednika osobinasvih politikih sustava je postojanje drutvene moi koja

proizlazi iz politike vlasti na temelju koje se organizira politiki poredak nekezemlje

- posebna obiljejapo kojima se politiki sustavi zemalja meusobno razlikujuproizlaze iz razliitih povijesno kulturnih uvjeta u kojima su nastali.

Osnovni tipovi politikih poredaka u svijetu su:

1. Demokracijapotjee iz vremena stare Grke (demos= narod i kratos = vladavina) iona je tada oznaavala cjelokupno sudjelovanje naroda u upravljanju dravom.A.Lincoln, ameriki predsjednik iz druge polovice 19. stoljea, definirao jedemokraciju kao:

rule by the people, from the people, and for the people - vladavina naroda, odnaroda i za narod


11/54 10

Demokracija je viestranaki (pluralistiki) sustav u kojem se politiki ciljevi postiuutakmicom mnotvapolitikih subjekata.Demokratska politika kulturakarakteristika je suvremenih drava poput: SAD-a,Australije, Kanade, drava lanica EU, apodrazumijeva: potivanje zakona, zatitatemeljnih ljudskih, graanskih i politikih prava, pluralizam, te tolerancija

(snoljivost) i uvaavanje drugih(manjina).Demokratska vlast se temelji na:- trodiobi vlasti(zakonodavnoj, izvrnoj i sudskoj)- vana pitanja rjeavaju se suglasjem(konsenzusom) politikih subjekata- zakonom zatienim ljudskim pravima

Demokracija uvelike ovisi i o znaajkama drutva koje su objektivno zadane kao tosu:

- razine ekonomskog razvitka uvelike utjeu na stupanj demokracije u tomdrutvu (76% bogatih zemalja su ujedno i demokratske, a samo 8% siromanihzemalja)

- stupanj urbanizacije (zemlje s vie stanovnitva u gradovima imaju i viedemokracije)

- visina stope pismenosti tj. obrazovanja (obrazovanija drutva su sklonijademokraciji)

- brojnost srednjeg sloja (vie je demokracije u zemljama koje imaju veinusrednjeg sloja i manje razlike izmeu bogatih i siromanih)

- kultura stanovnitva openitoDemokracija moe biti:

a) Neposredna ili izravna narod izravno sudjeluje u vlasti i sudjeluje u

odluivanju (pr.referendum)b)Predstavnika ili reprezentativna narod odluuje preko svojih politikih

predstavnika (parlament)2. Republika vlast imaju izabrani predstavnici, vlast se dijeli na zakonodavnu,

izvrnu i sudsku dioba vlastiOd 16.st. drave se poinju dijeliti na monarhije i republike, a republike se dijele jo na:

aristokratske republike (Venecija, Dubrovaka Republika),demokratske republike (RH, Njemaka, Italija, Austrija, SAD),parlamentarne republike (RH, Austrija, Njemaka) ipredsjednike republike (SAD, veina afrikih drava)

3. Monarhija vladavina jednoga (monarha) koji na vlast dolazi po nasljednompravu i doivotno obnaa svoju funkciju

Postoje 3 temeljna tipa monarhijskog politikog poretka:a) Apsolutna monarhija vlast monarha je neograniena (pr. Habsburka

Monarhija u doba M.Terezije)

b) Ustavna monarhija vlast monarha ograniena je Ustavom ili zakonom(suvremene zapadnoeuropske monarhije)


12/54 11

c) Parlamentarna monarhijamonarh dijeli vlast s parlamentom i Vladom, amonarh ima iskljuivo reprezentativnu funkciju

4. Aristokracija dolazi od grke termina oi aristoi to znai najbolji, prvi; a utakvom sustavu vlast se nalazi u rukama manjine koja se smatra elitom te ona

donosi najvanije odluke i koncentrira svu drutvenu mo. U takvim sustavima

temeljnim vrijednostima se smatraju tradicionalnost i statinost (elja da se stvariu drutvu ne mijenjaju, ve da sve ostaje po starom).Oni koji vladaju iskljuivo usvoju korist, aristokracija se pretvara u oligarhiju vladavinu malobrojnih iprivilegiranih te u plutokracijuvladavinu bogatih

5. Tiranija je starogrki termin koji oznaava samovlast. U takvom sustavunedostaje legitimnosti i legalnosti jer na vlast dolazi vladar koji nije niti izabran,niti mu je priznato nasljedno pravo. Tiranija se uspostavlja bez obzira na pravne i

obiajne norme sredine u kojoj se provodi.6. Diktatura dolazi od latinske rijei dictatura koja oznaava vladavinu jedne ili

nekolicine osoba koje monopoliziraju (uzurpiraju) svu vlast u dravi. Takvi

vladari dolaze na vlast nelegalnim putem (esto dravnim udarom) i u obnaanjuvlasti uspostavljaju kontrolu nad policijom, vojskom, sudstvom i administracijom.No takoer mogu doi na vlast i legalnim putem po postojeim pravilima iproceduram nakon ega slijedi ukidanje postojeeg pravnog poretka te seuspostavlja izravna kontrola nad represivnim aparatom (vojska, policija)pr.A. Hitler

7. Totalitarizam je takav poredak u kojem drava ima kontrolu nad svimpodrujima drutvenog ivota., sve drutvene institucije postaju oblicifunkcioniranja drave. U takvim sustavima postoji samo jedna stranka (partija)

koja se poziva na neku svoju ideologiju (faizam, komunizam), a njezini lanovizauzimaju sva vanija mjesta u drutvu. Znaajke totalitarizma su:policijska (a nepravna) drava, koncentracija vlasti, monopolistika uloga jedne stranke, ioslanja se na teror. Totalitarna vlast ima iskljuivu kontrolu nad gospodarstvom,javnim mijenjem i vojskom. U novijoj povijesti razlikujemo desni i lijevitotalitarizam. Desni se oslanja na ogorenu srednju klasu u drutvima koja senalaze u gospodarskim krizama (Njemaka nakon I svjetskog rata). Lijevitotalitarizam ima revolucionarne ideje mijenjanja postojee drutvene strukture upotpuno novi poredak (komunizam).

1.5. POLITIKE IDEOLOGIJE

Rije ideologija se poinje se koristiti krajem 18.stoljea i to u smislu znanosti oidejama. Danas, openito, pojam ideologija ima negativnu konotaciju pa kada hoemorei da netko ima krivi ili lo pogled na neke stvari kaemo da ima neku svoju


13/54 12

ideologiju. Ideologijaje skup ideja i vjerovanja o svijetu, ovjeku i drutvu, usmjerenihna odravanje ili promjenu postojeeg stanja u drutvu.

Politike ideologije su osnove na kojim apolitike stranke zasnivaju svojeprograme. Danas se esto u kategorizaciji ideologija (i stranaka) govori o lijevim

(radikalnim) i desnim (konzervativnim) ideologijama (strankama). Ova podjela potie skraja 18.stoljea i od tada je djelomino promijenila svoje znaenje. Podjela dolazi izfrancuske nacionalne skuptine u kojoj su zagovornici ostanka kralja na vlasti sjedili sdesne predsjednikog stola, a oni koji su zagovarali ruenje tadanjeg sustava i uvoenjeRepublike i jednakosti su sjedili s lijeve strane. Postojala je i tree skupina koja jedijelila njihova miljenja, a oni su sjedili nasredini (centar).

U politikom ivotu suvremenih drava najee susreemo slijedee etiri velikepolitike ideologije:

1)

Liberalizam kao ideologija povezan je s graanstvom, kapitalizmom iustavnom dravom. Odsvojih poetaka pa sve do danas proao tri razvojne fazekroz koje su se provlaile neke zajednike osobine:

a) Izvorni liberalizam se javlja u 18.stoljeu kada se zagovaraju individualnaprava i slobode.

Temelj liberalizma je individualizam tj. politika i moralna doktrina kojazagovara vrijednosti pojedinog ljudskog bia. Pojmovi koji se jo veu uzliberalizam su sloboda (politika,

gospodarska ..) i jednaka prava za sve.

b) Socijalni liberalizam se javlja u 20.stoljeu i on smatra da je dobrobitpojedinca(individue) najue povezana s dobrobiti cijele zajednice, tako da oni

smatraju da se vlast mora brinuti o problemima kao to su siromatvo,nezaposlenost, mirovinski i zdravstveni sustav.

c) Neoliberalizam se javlja 80-tih godina 20.stoljea i on se prvenstvenoorijentira na deregulacijutrita, privatizaciju dravnih poduzea, smanjenje poreza,ukidanje socijalnih pomoi tj. slobodno trite je temelj neoliberalizma.Najpoznatiji svjetski predstavnici ove ideologije su bili britanska premijerka

Margaret Thatceri amerii predsjednik Ronald Regan.

2)

Konzervatizamse javlja kao reakcija na zbivanja tijekom francuske revolucije1789.g. i razlikujemo nekoliko varijanti konzervatizma:

a) Tradicionalnikonzervatizam naglaava vanost tradicije i obiaja u nekomdrutvu, autoritet i hijerarhija su prirodne pojave, a prava i slobode seizraavaju kroz norme ponaanja u zajednici.

b) Romantiki konzervatizam zagovara jednostavan nain ivota proetvjerom i zajednikim osjeajima. Izraava se nostalgija za seoskom prolou i protivise industrijalizaciji.


14/54 13

c) Neokonzervatizam se javlja krajem 20.stoljea i esto se naziva novomdesnicom. On se, kao i liberalizam, oslanja na slobodno trite, ali zagovaranacionalizam i domoljublje, istou rase ili nacije, obiteljsku stegu i patrijahalniautoritet te kransku vjersku poduku.

3)

Socijalizam se javlja kao rezultat industrijalizacije, tj. razvojem kapitalizmajavlja se i novaradnika klasa koja svoje interese pokuava izboriti kroz socijalistike ideje.

Veliku ulogu u stvaranju socijalne ideologije je imao njemaki filozof KarlMarx. Socijalizam dobiva na znaenju u 20.stoljeu, a grana se na nekolikovarijanti:

a) Utopijskisocijalizam zagovara radikalne promjene u ekonomiji i odnosima

vlasnitva teopisuje sve sfere drutvenog ivota na jedan utopijski nain (poetak

19.stoljea).

b) Revolucionarni socijalizam je zapravo ono to nazivamo marksizmom ilikomunizmom i on

zagovara tezu da se drutvo dijeli na proleterijat (radniku klasu) iburoaziju (kapitaliste), te

da do promjena treba doi revolucijom.c) Reformski socijalizam odbacuje revolucionarne ideje i pribliava se

liberalizmu, prihvaaslobodno trite, ali se zalae za dravnu regulativu vezanu za ljudska prava.

Osnovne vrijednosti kojima danas tei socijalizam su egalitarizam, tj.zagovaranje jednakosti meu ljudima, a pogotovo ekonomske (smanjenje velikihrazlika izmeu bogatih i siromanih), ali i politike (pravo glasa), moralizam iracionalizam.

4)

Nacionalizam je ideologija koja se zasniva na povezivanju ljudi temeljemnjihovog mjesta

roenja, tj. pripadnosti odreenoj naciji. Nacionalizam se ne zasniva na nekimfilozofskim i znanstvenim spoznajama te je njegova teorije vrlo nestabilna, ali

mu to omoguuje da se javlja u razliitim kombinacijama s ostalim ideologijama.

U ovisnosti kako se kombinira s drugim ideologijama razlikujemo slijedeevarijacije nacionalizma:

a) Liberalni nacionalizam zagovara ideju da svaka nacija ima pravo nasuverenu dravu koja

e ukljuivati Ustav, demokraciju te slobodu i prava pojedinca. Problem sejavlja kada se

odreuje koliko velika treba biti neka zajednica da bi imala pravo nasamoodreenje.


15/54 14

c) Tradicionalistiki(konzervativni) nacionalizam stavlja naglasak na istoujezika, kulture, vjere i ostalog to je zajedniko jednoj naciji.Zagovarai ove ideologije naciju smatraju kao hijerarhijski ureenuzajednicu, a ne kao zajednicujednakopravnih graana.

c) Integralni nacionalizam je agresivna, ksenofobina i racionalni koncepcija

nacionalizma koja se oslanja na militarizam i imperijalizam, jerpretpostavlja hijerarhiju meu nacijama koje se dijele na superiorne iinferiorne. Primjer integralnog nacionalizma su talijanski faizam, njemakinacionalsocijalizam

1.6. POLITIKE STRANKE, DRUTVENI POKRETI IINTERESNE SKUPINE

Politike stranke se pojavljuju krajem 17.stoljea u Engleskoj kada se zapravojavljaju i graanski stalei. Kako su do kraja 19.stoljea pravo glasa imali samo odreenistalei u drutvu tek tada politike stranke dobivaju svoj pravi i znaajniji smisao.Politike stranke se razvijaju na temelju irenja birakih prava i sustavaparlamentarizma. Kolijevka parlamentarizma je Engleska u kojoj su u poetkuegzistirale dvije skupine koje moemo nazvati prvim politikim strankama. To su bilikonzervativci (torijevci) i liberali (vigovci). 1902.godine se osniva laburistika strankakoja potiskuje liberale i sve do danas te dvije stranke (konzervativna i laburistika)

imaju najvei utjecaj na politiki ivot Velike Britanije.

Prve politike stranke u Hrvatskoj se javljaju krajem 19.stoljea, a svoj znaajgube nakon drugog svjetskog rata. Uspostavljanjem viestranaja (pluralizma) uzadnjem desetljeu 20.stoljea politike stranke ponovno u Hrvatskoj dobivaju naznaaju i jedan dio njih se temelji na programima i idejama prvobitnih stranaka koje suse javljale prije (npr. HSS, HSP).

1861.godine osnivaju se prve stranke u Hrvata: Stranka prava, Narodna stranka,

Hrvatska liberalna stranka (narodnjaci), Hrvatska ustavna stranka (unionisti) i

Autonomna stranka. Neke od tih stranaka ubrzo nestaju s politike scene, a neke ostajuna njoj pod istim ili izmijenjenim imenom. Stranka koja se javlja neto kasnije, aliostavlja duboki trag u hrvatskoj politici je Hrvatska seljaka stranka, a poinju se javljatii srpske stranke.

Nakon gotovo pola stoljea nepluralistike vladavine Komunistike partije,politike stranke u Hrvatskoj dobivaju na znaaju 1990.godine kada se odravaju prvislobodni viestranaki izbori nakon drugog svjetskog rata. Toj promjeni prethodilo je


16/54 15

ruenje Berlinskog zida i raspad SSSR-a, tj. promjene koje su nastale u svijetu, apogotovo u onome dijelu koji je ivio pod kontrolom komunistikog sustava. Na prvimizborima zabiljeeno je 36 stranaka dok ih je u 2008.godini registrirano 110.

Politike stranke se u Hrvatskoj danas mogu podijeliti na ljevicu, desnicu i centar,

a esto se one same svrstavaju na lijevi ili desni centar. Najznaajnije stranke, koje uveoj ili manjoj mjeri sudjeluju i u formiranju dravne politike na nacionalnoj ililokalnoj razini, moemo prema orijentaciji podijeliti na:

- Izrazito lijeve stranke: Socijaldemokratska unija (SDU), Socijalistikaradnika partija (SRP) i Akcija socijaldemokrata hrvatske (ASH)

- Lijevi centar: Socijaldemokratska partija (SDP)

- Centar: Hrvatska seljaka stranka (HSS), Hrvatska socijalno liberalna stranka(HSLS), Hrvatska narodna stranka (HNS), Hrvatska demokratska zajednica(HDZ), Demokratski centar (DC)

- Desnica: Hrvatska stranka prava (HSP), Hrvatska kransko-demokratskaunija (HKDU) i Hrvatska ista stranka prava (HSP)

- Regionalne stranke: Istarski demokratski sabor (IDS), Hrvatski demokratski

savez slavonije i Baranje (HDSSB) i Primorsko-goranski savez (PGS)

Politike strankesu organizacije usmjerene na osvajanje legitimne kontrole naddravnom vlau, putem izbora. One su drutvene grupe koje djeluju na temelju svogprograma, a cilj njihovog djelovanja je pobijediti na izborima i osvojiti politiku vlast.

Razlozi postojanja politikih stranaka:

predstavljanje razliitih interesa,ukljuivanje pojedinaca u politiki ivot,

sudjelovanje biraa u politikom ivotu,organiziranje i voenje vlasti

Politike stranke se osnivaju na principu dobrovoljnog ulanjivanja i njihovodjelovanje ima smisla u drutvima gdje postoji mogunost slobodnog izbora izmeurazliitih mogunosti. Politike stranke izraavaju stavove pojedinih drutvenih skupina,slojeva. Politike stranke se razlikujuprema:

- svom politikom programu

- drutvenom sloju koji predstavljaju- nainu organizacije svog djelovanja- obliku i sredstvima kojima se koriste u provoenju svojih ideja i ciljeva

Prema navedenim razlikama prema strankama i prema ideologiji na koju se

oslanjaju politike stranke se mogu podijeliti na nekoliko skupina. Najea podjelapolitikih stranaka je na:


17/54 16

a)

Konzervativne strankepokuavaju stvoriti sustav vrijednosti koji elesauvati od naglih promjena one zastupaju tradicionalistiko miljenje tepriznaju i opravdavaju postojee hijerarhijsko stanje. Naglasak stavljajuna zajednicu, a ne na pojedinca.

b)

Liberalne strankeu svojim programima istiu ideje slobode i vjere uum i razum pojedinca. One su politiki temelj suvremene demokracijeto obuhvaa suverenitet naroda, triobu vlasti, ljudska i graanska pravai slobode.

c)

Socijaldemokratske stranke svoje ciljeve postiu reformistikimmetodama. Temeljnim vrijednostima smatraju slobodu, ravnopravnost i

solidarnost. Veliki utjecaj socijaldemokracija je imala i jo ima napolitiki ivot Njemake

d) Demokranske stranke utemeljene su na socijalnom kranskomnauku, tj. temeljne vrijednosti su im ovjek i njegovo dostojanstvo.

Ovisno o broju stranaka u nekoj dravi i njihovom meusobnom odnosurazlikujemo slijedee stranake sustave:

1. Jednostranaki sustavi obino se povezuju s totalitarizmom. To su sustavi ukojima je zakonom doputeno djelovanje samo jedne stranke koja nadzire sve

razine vlasti (danas ih imaju Kina, Sj.Koreja )

2. Sustavi s dominantnom strankom su takvi sustavi u kojima je doputenodjelovanje vie stranaka, meutim imamo jednu dominantnu stranku koju oporbane moe ugroziti zbog svoje podijeljenosti (Indija Kongresna stranka, Meksikorevolucionarno-institucionalna stranka.)

3. Dvostranaki sustavisu takvi sustavi u kojima imamo dvije jake stranke, a obje

imaju podjednake izglede na izborima za osvajanje vlasti. Njihovi programi su

uglavnom slini, a razlikuju se samo u detaljima. Osim njih pos toje i druge

stranke, ali njihov utjecaj je zanemariv (SADDemokrati i Republikanci; VelikaBritanijaLaburisti i Konzervativci)

4. Dva plus stranaki sustavi su danas dosta zastupljeni, a sastoje se od dvije

znaajnije stranke (od kojih niti jedna ne moe samostalno formirati vlast) tejedne ili nekoliko manjih, relevantnih stranaka koje onda donose prevagu u

formiranju vlasti (npr. u Njemakoj imamo dvije znaajne stranke Kransko-


18/54 17

demokratska (CDU) i Socijaldemokratsku (SDP), ali i dvije manje stranke koje

odreuju pobjedu Liberalnu stranku i Zelene)

5. Viestranaki sustavi su takvi u kojima ima vei broj stranaka koje osvajaju

glasove na izborima, u takvim sustavima se uglavnom osnivaju koalicijske

vlade sainjene od vie stranaka, a zbog njihove razliitosti esto dolazi danestabilnosti (npr. Italija, vedska)

Osim politikih stranaka na politikoj sceni neke zemlje ili svijeta djeluju interesneskupine i drutveni pokreti. Interesne skupine su samostalna udruenja graana koja nisuneposredno vezana uz politiku, dravu i borbu za vlast, ve se bave zatitomekonomskih i drugih interesa svojih lanova. U najznaajnije interesne skupineubrajamo sindikate, grupe za pritisak (lobiji), razliita profesionalna udruenja te raznaenska, kulturna ili portska drutva i organizacije.

Sindikatisu organizacije koje okupljaju radnike odreenih grana djelatnosti i branenjihove interese. Prvi sindikati nastali su u 19.stoljeu (kada se i javlja radnika klasa) urazvijenim zemljama Europe i Amerike. Sve veim utjecajem drave na gospodarstvo injezinim posredovanjem izmeu sindikata i poslodavaca, sindikati ponekad dolaze i usukob s dravom i poprimaju politiki karakter.

Najee sredstvo djelovanja sindikata su trajkovi ili obustave rada. trajkovimogu imati razliit karakter prema tome kako se provode i koliki im je opseg:

- bijeli trajk, radnici dolaze na posao, ali ne rade (zabuavanje)-

trajk upozorenja, kratkotrajna obustava rada kojom se eli pokazati ozbiljnostsindikata da pokrene obustave veih razmjera- trajk u jednom poduzeu- trajk u cijeloj grani privrede- generalni trajk, u njima sudjeluje velik ili vei dio djelatnika u gospodarstvu

neke zemlje

Interesne skupine mogu djelovati i kao grupe zapritisak. One utjeu na vladu,stranke, javnost ili lanove parlamenta. Imaju politiki karakter i pritiskom ele ostvaritisvoje interese. U SAD-u su ove grupe uglavnom nezavisne, dok u Europi one obinodjeluju unutar pojedinih stranaka ili drugih udruenja.

Drutveni pokretipredstavljaju kolektivne, masovne i spontane akcije ljudi kojipokreu rjeavanje znaajnih drutvenih pitanja i tee drutvenim promjenama. Oniokupljaju ljude razliite dobi, vjere, spola, nacionalnosti, a okrenute su kvaliteti ivotapojedinca, nemaju vrstu organizaciju i hijerarhiju, a koriste se drugaijim oblicimadjelovanja: prosvjedi, demonstracije, peticije


19/54 18

1.7. IZBORI

Izbori su temeljni politiki proces koji poiva na izbornim pravima ljudi. Prilikomprovoenja izbora treba voditi rauna o slijedeim elementima:

- zakonska odreenost za raspisivanje izbora- utvrivanjepravila provoenja i nadzora izbora- mehanizam provoenja izbornih rezultata

Izbori u demokratskim dravama moraju zadovoljiti nekoliko kriterija da bi biliprihvaeni:

moraju biti slobodni i poteni,moraju biti tajni i opi,moraju biti kompetitivni

S obzirom na broj politikih stranaka koje na izborima konkuriraju izbori se dijelena:

a) Kompetitivne karakteristini za demokratske drave (SAD, Kanada, NoviZeland, Japan)

b) Polukompetitivne (semikompetitivne) autoritarne drave (LatinskaAmerika, Afrika, Rusija)

c) Nekompetitivnediktature (afrike i azijske diktature)

Dananje izborno pravo ima etiri karakteristike, ono je:- opeznai da svi imaju pravo birati i biti birani uz odreena ogranienja kao

to su punoljetnost i dravljanstvo (i da pravomonom sudskom odlukom nisulieni poslovne sposobnosti)

- jednakojedna osoba jedan glas- tajno slobodno izraavanje volje svakog biraa se osigurava tajnou

njegovog izbora

- izravnobirai neposredno odreuju svoje politike predstavnike

Kao oblik izbora imamo i referendum. Referendumpredstavlja izravno politikoodluivanje naroda po nekom vanom pitanju za dravu. Na referendum se gleda kao nanajvii oblik demokracije jer predstavlja izravno oitovanje naroda o nekom pitanju.

Izgled stranakog sustava uvelike ovisi o izbornom sustavu koji vlada u dravi.Razlikujemo dva osnovna tipa izbornih sustava:


20/54 19

a) Veinski izborni sustavje takav u kojem onaj tko dobije najvie glasovaodnosi pobjedu. U takvom sustavu male stranke imaju slabe izglede i on

odgovara uglavnom dvostranakim ili dva plus stranakom sustavu(moe biti relativni veinskii apsolutni veinski)

b) Proporcionalni (razmjerni) izborni sustav je takav u kojem stranka

dobiva zastupnika mjesta proporcionalno postotku glasova koje je dobilana izborima. Takav sustav odgovara manjim strankama i stranakimsustavima s veim brojem stranaka, a vlada se esto mora sastavljati natemelju koalicija (Hrvatska ima ovakav sustav i stranka, da bi ula uparlament, mora na izborima osvojiti najmanje 5% glasova)

c) Kombinirani ili mjeoviti izborni sustav kombinacija prethodnonavedenih sustava

Mijeoviti izborni sustav, koji je postojao u Hrvatskoj do 2000.godine, a onpodrazumijeva kombinaciju ova dva sustava kada se izbor jednog dijela zastupnika bira

na veinski nain, a drugi dio zastupnika na proporcionalni nain.

U Republici Hrvatskoj od prvih viestranakih izbora 1990. do danas razlikujemonekoliko vrsta izbora:

- Izbori za Zastupniki dom Hrvatskog sabora, prema proporcionalnom sustavu- Izbori za predsjednika Republike koji se odravaju prema veinskom sustavu- Izbori ja jedinice lokalne uprave i samouprave, na kojima se biraju vodstva

upanija, gradova i opina

1.8. USTROJSTVO DRAVNE VLASTI

( TRIOBA VLASTI , PARLAMENTARIZAM, PREDSJEDNIKI IPOLUPREDSJEDNIKI SUSTAV)

U veini modernih drava (osnovno obiljeje demokracija) vlast je podijeljena natri dijela:

1. Zakonodavnu koja donosi zakone, a izraena je u predstavnikom tijelu(parlament, sabor, skuptina..)

2. Izvrnu - koja provodi zakone, predstavljaju vlada i predsjednik3. Sudbenukoja tumai zakone i odreuje sankcije prema onima koji je kre, a

predstavljaju ju sudovi


21/54 20

Sve demokratske drave imaju predsjednika (ili monarha) na elu drave, alinjihova, zakonom utvrena , mo se razlikuje, stoga prema odnosu izmeu parlamenta(zakonodavne vlasti) i predsjednika (izvrne vlasti) razlikujemo tri sustava:

- Parlamentarni sustav (parlamentarizam) je sustav u kojem zakonodavno

tijelo ima najveu mo. Birai na izborima biraju predstavnike u zakonodavnotijelo, a zatim jedna ili vie politikih stranaka koje su pobijedile na izborimadogovaraju i izabiru vladu. Predsjednika (uglavnom) bira parlament i on ima

simboliku i ceremonijalnu ulogu. Postoji kontrola vlade od strane parlamenta(ovakav sustav imaju Italija, Njemaka, Hrvatska).

- Predsjedniki sustav (prezidencijalizam)je sustav u kojem predsjednik nijeodgovoran parlamentu, ima pravo veta na odluke parlamenta, moe raspustitiparlament, ako on izglasa nepovjerenje vladi, a parlament ne moe niimblokirati predsjednike odluke. Manja kontrola izvrne vlasti od strane

parlamenta (predsjedniki sustav ima SAD)

- Polupredsjedniki sustav (semiprezidencijalizam)je politiki sustav koji imaznaajke i parlamentarnog i predsjednikog sustava. I vlada i predsjednikimaju odreene upravne ovlasti, a predsjednikove su vee i odluujue. Zakonistupaju na snagu tek nakon to ih potpie predsjednik. Predsjednika birajubirai, a predsjednik imenuje kandidata za premijera (ovdje je primjerFrancuska)

1.9. USTROJSTVO REPUBLIKE HRVATSKE

R HRVATSKA

ZAKONODAVNA IZVRNA VLAST SUDBENA VLAST

SABOR

ZASTUPNI KI DOM

PREDSJEDNIK VLADA

VRHOVNI SUD

UPANIJSKI SUDOVI VISOKI TRGOVA KI UPRAV

USTAVNI SUD

OP INSKI TRGOVA KI


22/54 21

1.9.1.HRVATSKI SABOR

Hrvatski saborje predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u RHrvatskoj, najvaniji i temeljni organ drave, odreuje pravne uvjete djelovanja svihostalih dravnih organa. Ima jednodomnu strukturu:

- Zastupniki dompredstavniko tijelo graana koje samostalno odluuje osvim pitanjima iz nadlenosti Hrvatskog sabora

HS moe imati od 100-160 zastupnikih mjesta (trenutno ih ima153), a zastupniciu HS se biraju na parlamentarnim izborima na mandat od etiri godine.

Od ukupnog broja, 140 zastupnika bira se na temelju proporcionalnih izbora sa

stranakih lista u 10 izbornih jedinica, 8 predstavnika biraju nac.manjine, a ostatakmjesta zauzimaju predstavnici iz dijaspore.

HS redovno zasjeda dva puta godinje, izmeu 15.sijenja i 15. srpnja te 15.rujnai 15. prosinca. HS se na zasjedanje moe pozvati i izvanredno na zahtjev PredsjednikaRepublike, Vlade ili veine zastupnika. Zastupnici u HS se biraju na parlamentarnimizborima na mandat od etiri godine. HS se rasputa po isteku mandata, u sluajuprijevremenih izbora, a moe ga raspustiti i Predsjednik republike u skladu sa svojimovlastima.

HS ima predsjednika (Luka Bebi) te od dva do pet potpredsjednika (eks, Jarnjak,Frii, Antunovi i Mimica), a ustrojstvo i nain rada se ureuje poslovnikom o raduHS. Radna tijela Sabora su odborii povjerenstva.

Radi uspjenijeg rada HS osnivaju se odbori, tj. komisije (stalni za pravosue,financije, vanjske poslove, gospodarstvo, turizam, ljudska prava), a ima ih 25.

Osim to sjede u stalnim odborima, zastupnici su podijeljeni u klubove zastupnikakoji

okupljaju sve zastupnike jedne politike stranke u Saboru, a najee nose jednakenazive kao i politike stranke kojima pripadaju. Klub zastupnika mogu osnovati:

politika stranka koja ima najmanje tri zastupnika,dvije ili vie politikih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika,najmanje tri nezavisna zastupnika,zastupnici iz reda nacionalnih manjina


23/54 22

HS odluke donosi na tri naina:

- obinom veinomveina prisutnih zastupnika i veina zakona se donosi naovaj nain (meutim mora biti prisutan kvorum (50% + 1 od ukupnog broja),to znai da bi HS mogao donijeti zakon mora biti prisutno najmanje 77

zastupnika)- veinom svih zastupnikasvi zastupnici moraju biti prisutni i na ovaj nain

se donose zakoni koji se odnose na ljudska prava, izborni sustav, nain radadravnih tijela, te lokalne i podrune samouprave

- veinomsvih zastupnika, na ovaj nain se donose zakoni koji regulirajupitanja nacionalnih manjina, odluka o prelasku oruanih snaga preko granica RHrvatske , promjeni Ustava i promjeni granica RH.

Zastupnici HS na poetku zasjedanja imaju pravo postavljati pitanja lanovimaVlade o njihovom radu, a to je poznato pod nazivom aktualno prijepodne ili aktualnisat.

Ovlasti HS :

- odluuje o donoenju i promjeni Ustava- donosi zakone

- donosi dravni proraun- odluuje o ratu i miru- donosi akte kojima se izraava politika HS- donosi strategiju nacionalne sigurnosti i obrane

- odluuje o promjenama granica

-raspisuje referendume

- obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja- nadzire rad Vlade RH

Dravni proraun utvruje dravne prihode i rashode. Proraun se obino donosikrajem godine za iduu godinu, a njime se planiraju dravni trokovi za iduu godinu(zakolstvo, obranu, zdravstvo..) te dravni prihodi od poreza (na dodanu vrijednost, nadohodak..)

Referendumje izravno izjanjavanje graana o pojedinom pitanju od opegdrutvenog interesa. HS moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava,zakona i drugim pitanja iz njegovog djelokruga rada. Referendum moe raspisati iPredsjednik RH na prijedlog Vlade. HS e raspisati referendum ukolikoto zatrai 10%od ukupnih biraa. Odluka donesena na referendumu je obvezujua.

Za uspjeno i dobro obavljanje posla, zastupnicima se moraju jamiti odreenaprava, a to su:


24/54 23

Slobodni mandat zastupnici imajupravo djelovati prema vlastitom miljenjubez opasnosti da e zbog toga snositi posljedice, suprotno tomu je obvezujuimandt koji imaju npr.sindikalni voe ili studentski predstavniciImaju imunitet

Primaju stalnu novanu naknadu

1.9..2 PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

Prema Ustavu Predsjednik RH predstavlja i zastupa dravu u zemlji iinozemstvu, brine se za redovito i usklaeno djelovanje dravne vlasti te je odgovoranza obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH.

Predsjednik se bira na opim (predsjednikim) izborima na vrijeme od 5godina. Netko za predsjednika moe biti biran najvie dva puta.Za predsjednika semoe kandidirati svaka punoljetna osoba dravljanin RH koja skupi 10 000 potpisabiraa. Predsjednikom postaje onaj kandidat koji osvoji apsolutnu veinu glasova biraakoji su izali na izbore (50% + jedan glas). Ukoliko niti jedan kandidat ne dobijeveinu glasova, izbori se ponavljaju nakon 14 dana (drugo krug), u koji ulaze samodva kandidata koja su u prvom krugu osvojila najvie glasova. Izbori se moraju provestiu roku od 30-60 dana prije isteka mandata starog predsjednika.

Prvi predsjedniki izbori u neovisnoj RH odrani su 1992.gpobjeda F. Tumana(56,7% glasova)1997.g.pobjeda F. Tumana (61,4% glasova)1999.g.- Tuman umire, a v.d. postaje tadanji predsjednik Sabora V. Pavleti kojeg jenakon izbora poetkom 2000.g.zamijenio novi predsjednik Sabora Z. Tomi2000.g. odravaju se predsjedniki izbori 1. krug S. Mesi i D. Budia, u 2. krugupobjeuje S. Mesi2005.g.pobjeda Mesia (48,9%) u 2. krugu nad J. Kosor (20,3%)2010.g.pobjeda Ive Josipovia

Prilikom preuzimanja dunosti Predsjednik polae prisegu, a mora podnijeti iostavku na lanstvo u politikoj stranci u kojoj se prije izbora nalazio. Kaopredsjednik ne moe obavljati ni jednu drugu javnu ili profesionalnu dunost.

Predsjednik u suradnji s Vladom RH oblikuje i provodi vanjsku politiku

zemlje, na prijedlog Vlade RH postavlja efove diplomatskih misija i imenujeveleposlanike. Predsjednik RH je vrhovni zapovjednik oruanihsnaga RH, imenuje i


25/54 24

razrjeuje vojne zapovjednike, objavljuje rat i zakljuuje mir. Predsjednik RH u suradnjis Vladom RH usmjerava rad tajnih slubi.

Postupak za utvrivanje odgovornosti Predsjednika RH moe pokrenutiHrvatska sabor, veinom glasova, a odgovornost mu utvrujeUstavni sud. Ukoliko

mu se utvrdi odgovornost, predsjedniku prestaje dunost po sili zakona.

Predsjednik RH na prijedlog Vlade RH moe raspustiti HSukoliko on ne izglasapovjerenje Vladi na njezin zahtjev ili ako u roku od 120 dana od predlaganja ne prihvatidravni proraun.

Prema Ustavu Predsjednik RH:

- raspisuje izbore za Sabori saziva ga na prvo zasjedanje

- raspisuje referendumeu skladu s Ustavom

- povjerava mandat za sastavljanje Vlade, osobi koja na temelju raspodjele

zastupnikih mjesta u Saboru uiva povjerenje veine svih zastupnika- daje pomilovanja

- dodjeljuje odlikovanja i priznanjaodreena zakonom

1.9.3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Vlada RH obavlja izvrnu vlast u skladu sa zakonom, a ini ju njezinpredsjednik, jedan ili vie potpredsjednika te ministri. Ostale lanove Vlade predlaeosoba kojoj je Predsjednik povjerio mandat za sastavljanje Vlade. U roku od 30 dana od

trenutka prihvaanja mandata za sastavljanje vlade, mandatar treba HS, predstavitiVladu i njezin program te zatraiti glasovanje. Vlada stupa na dunost ako ju potvrdiveina svih zastupnika.

Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik mu moeproduiti rok za jo 30 dana, a ako mi u tom roku ne sastavi Vladu, ili ako predloenuVladu Sabor ne prihvati, Predsjednik RH e mandat za sastavljanje Vlade povjeritidrugoj osobi. Ukoliko se Vlada ne moe sastaviti Predsjednik e imenovati privremenu inestranaku Vladu te e istodobno raspisati prijevremene izbore.

Vlada RH je odgovorna HS, a predsjednik i lanovi Vlade su zajednikiodgovorni za odluke koje donosi Vlada, a pojedinano su odgovorni za svoje podrujerada.


26/54 25

Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom lanu Vlade ili Vladi u cjelinimoe potaknuti sam predsjednik Vlade ili najmanje 1/5 zastupnika u HS. Odluka onepovjerenju se donosi ako je za nju glasovala veina svih zastupnika, a ukoliko senepovjerenje izglasa, predsjednik Vade, njezin lan ili Vlada u cjelini podnose ostavku.

Ovlasti Vlade RH su :- predlae zakone i druge akteHS- predlae dravni proraun- provodi zakone i druge odlukeSabora u djelo

- vodi vanjsku i unutarnju politiku

- usmjerava i nadzire rad dravne uprave- brine o gospodarskom razvitku zemlje

- usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi- obavlja druge poslove odreene Ustavom

1.9.4. SUDBENA VLAST REPUBLIKE HRVATSKE

Sudbenu vlast obavljaju sudovi, ona je samostalna i neovisna. Najvii sud u RHrvatskoj je Vrhovni sud koji osigurava jedinstvenu promjenu zakona i

ravnopravnost graana. Sudske rasprave su javne, a presude se izriu javno i u ime RHrvatske. Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili jednog njezinog dijela ako je to

u interesu morala, javnog reda ili dravne sigurnosti.Na elu Vrhovnog suda nalazi se predsjednik Vrhovnog suda kojeg na prijedlogPredsjednika RH te uz miljenje sudaca Vrhovnog suda imenuje Hrvatski sabor.

Sudaka dunost je stalna, a sudac e biti razrijeen dunosti ako to sam zatrai,izgubi sposobnost obavljanja sudskog posla, bude osuen za kazneno djelo, kada navri70 godina i ako to odlui Dravno sudbeno vijeezbog poinjenog tekog stegovnogdjela.

Suce (osim sudaca Ustavnog suda te predsjednika Vrhovnog suda) imenuje

i razrjeuje Dravno sudbeno vijee (DSV), a lanove DSV bira HS na vrijeme od 4godine iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti.

Uz sudbenu vlast je vezan i Ustavni sud R Hrvatske. Njega ini 13 sudaca kojeimenuje HS na vrijeme od 8 godina iz redova istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinihprofesora pravnih znanosti. Sudci ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici HS, aistovremeno ne mogu obavljati nijednu drugu dunost (niti biti lanovi politike stranke.


27/54 26

Prema Ustavu, Ustavni sud RH:

- odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom- odluuje povodom ustavnih tubiprotiv pojedinanih odluka dravnih tijela- rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene

vlasti

- odluuje o odgovornostiPredsjednika drave- nadzire rad politikih stranaka(moe zabraniti njihov rad)- nadzire ustavnost i zakonitost izbora i referenduma

1.9.5.LOKALNA UPRAVA I SAMOUPRAVA U REPUBLICI

HRVATSKOJ

Jedinice lokalne samouprave su opinei gradovi, a jedinice podrune (regionalne)samouprave su upanije. Opine, gradovi i upanije se osnivaju zakonom.

Opinaje jedinica lokalne samouprave koja se osniva za podruje vie naseljenihmjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu te su povezanazajednikim interesima stanovnitva.

Gradje jedinica svako mjesto koje im vie od 10.000 stanovnika, a predstavljaurbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu. U sastav grada mogu bitiukljuena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem ine gospodarsku i drutvenucjelinu te su s njim povezana migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama

stanovnitva od lokalnog znaenja.Iznimno, gradom se moe proglasiti i mjesto s manjim brojem stanovnitva,ukoliko za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski).

upanija jedinica podrune samouprave ije podruje predstavlja prirodnu,povijesnu, prometnu, gospodarsku, drutvenu cjelinu.Teritorij RH je podijeljen na 21upaniju, s tim da je 21. grad Zagreb.

RH ima 127 gradova te 429 opina.Ove jedinice imaju svoja tijela upravljanja:

Predstavnika tijela - Opinsko vijee- Gradsko vijee- upanijska skuptina

Izvrna tijela - Opinski naelnik i Opinsko poglavarstvo- Gradonaelnik i Gradsko poglavarstvo- upan i upanijsko poglavarstvo

Sudska tijela - upanijski i Opinski sudoviJedinice lokalne samouprave (opine i gradovi) obavljaju poslove od lokalnog

znaenjakao to su:


28/54 27

ureenje naselja,komunalne djelatnosti,

socijalna skrb,

briga o djeci,

primarna zdravstvena zatita,

odgoj i osnovno obrazovanje,protupoarna i civilna zatita itd.

upanija obavlja poslove od regionalnog znaenja, koji se odnose na:kolstvo,zdravstvo,

prostorno i urbanistiko planiranje,gospodarski razvoj,

promet i prometnu infrastrukturu,

planiranje i razvoj mree obrazovnih,

1. 10. LJUDSKA PRAVA I CIVILNO DRUTVO

Pojam koji se usko vee uz ljudska prava je demokracija. Temeljne vrijednostimoderne demokracije su slijedee:

- svaki ovjek je osoba koja ima svoje dostojanstvo- sloboda

- pravna i politikajednakostLjudska prava ili prava ovjeka su temeljna prava koja pripadaju svakom ovjekusamom injenicom njegova postojanja kao ovjeka.

Razlikujemo dva tipa demokracije:1.

Neposredna demokracija ona u kojoj odluke donose svi koji su za njihizravno zainteresirani (danas u obliku referenduma)

2. Predstavnika demokracija ona u kojoj narod bira svoje predstavnike kojiu njihovo ime donose odluke

Stupanj demokracije nekog drutva se mjeri razinom ljudskih sloboda koje

pojedinac moe ostvariti u tom drutvu. Kako se ljudi meusobno razlikuju: premaspolu, rasi, vjeri, nacionalnosti, izgledu, bogatstvu , kroz povijest je dolazilo do raznihneravnopravnosti i ogranienja ljudskih prava. Neprestanom borbom ljudi su podizalirazinu ljudskih prava i meusobne ravnopravnosti, a kroz povijest nastali su brojnidokumenti koji su se odnosili na zatitu razliitih ljudskih prava i sloboda najznaajnijitakav dokument je Opa deklaracija o pravima ovjeka UN-a iz 1948.g. jer objedinjujesva, do tada spominjana, ljudska prava, detaljnije ih obrauje i njene odrednice sumnoge drave stavile u svoje Ustave.


29/54 28

Ljudska prava moemo podijeliti prema dva kriterija. Prvi kriterij je nain na kojise ona provode, te ih prema tom kriteriju dijelimo na:

1. Protektivna ili zatitna ljudska pravasu ona koja tite pojedinca od

samovlasti drave, a ovdje ubrajamo pravo glasa, slobodu govora,

politikog opredjeljenja i djelovanja, pravo na privatnost doma ..2.

Razvojna ljudska prava su ona koja se prepoznaju u stalnomrazvijanju i proirivanju sloboda pojedinca, a oituju se u djelovanjuraznih drutvenih pokreta kao to su pokreti za prava ena, djece,mirovni i antinuklearni pokreti, ekoloki pokreti

Drugi kriterij prema kojem moemo podijeliti ljudska prava je onaj prema kojemljudska prava svrstavamo u tri skupine:

1. Graanska(osobna) prava se odnose na osobnost pojedinca. Ovaprava su prirodna i neotuiva svakom ovjeku, a stjeu se roenjem te ih

drava svojim djelovanjem ne smije povrijediti: pravo na ivot, slobodamisli, vjerskog opredjeljenja, jednakost pred zakonom,

2. Politika prava - se odnose na slobodu okupljanja i udruivanja,

izborna prava te prava na slobodu informacija. Ova vrsta ljudskih pravaje direktno povezana s razvojem demokratske drave i predstavnikevlasti, a pojedinac ih stjee punoljetnou.

3.

Socijalna ili ekonomske prava su rezultat dugotrajne borbe najirihslojeva drutva za poboljanje svog gospodarskog i drutvenog poloajapravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zatitu, socijalnu skrb, slobodu

od siromatva i straha Ova se prava najtee ostvaruju jer ovise oekonomskom, politikom i kulturnom stanju drave.4. Prava tree generacije obuhvaaju pravo na mir, zdravi okoli,

humanitarnu pomo, politiku, kulturnu i gospodarsku samostalnost.Civilno drutvo je podruje slobodnog izraavanja interesa pojedinca. Kao

dravljani svi smo jednaki, ali u civilnoj sferi drutva svatko od nas je poseban,jedinstven i razluit po svojim interesima, sposobnostima i djelatnostima. U suvremenimdemokratskim drutvima se pod civilnim drutvom podrazumijevaju sva ona javnadjelovanja koja nisu pod izravnim nadzorom drave, a tu ubrajamo djelovanje:dobrovoljnih udruga, interesnih skupina, drutvenih pokreta i politikih stranaka.

Organiazcije koje tite ljudska prava su sljedee:Ujedinjeni narodimeuvladina organizacija osnovana 1945.g. u New Yorku s

ciljem ouvanja globalnog svjetskog mira i sigurnosti. RH je lanica UN-a od1992.godine

Vijee Europeregionalna meuvladina organizacija sa sjeditem u Strasbourguosnovana 1949.g. radi razvoja demokracije, zatite ljudskih prava, jaanja pravnihsustava lanica te gospodarskog i drutvenograzvoja. Zalae se za promicanje i zatitu


30/54 29

ljudskih prava, jednakost i socijalne pravde, slobodu medija, poboljanje zdravstvenihstandarda, zatitu okolia RH je lanica od 1996.g.

Amnesty International meunarodna nevladina org. sa sjeditem u Londonuosnovana 1961.g. radi oslobaanja osoba koje su uhiene zbog svojih uvjerenja, bojekoe, vjere, spola, etnikog podrijetla i jezikazalau se za ukidanje smrtne kazne i

zabranu muenja.

U ustavnoj tradiciji mnogih razvijenih zemalja postoji institucijaOMBUDSMANA ija je funkcija titi prava graana nasuprot vlastima i dravnomaparatu. Nastala je u vedskoj po.19.st.

Tu funkciju u RH obavlja PUKI PRAVOBRANITELJopoopunomoenik jeH sabora te titi ustavna i zakonska prava graana u postupku pred dravnom upravom itijelima koje imaju javne ovlasti.

l. 14. Ustava RH govori o ljudskim pravima.

1.11. EUROPSKA UNIJA

Osnovalo ju je esta zemalja prvo 1951.g.u Parizu: Belgija, Francuska, Italija,Luksemburg, Nizozemska i Zapadna Njemaka. Na temeljuUgovora iz Rima 1957. g.(poela je funkcionirati 1. sijenja 1958g.) nastaje Europska ekonomska zajednica,kasnije poznata kao Ekonomska zajednica..

Poetak integracije u Europi, koji je rezultirao nastankom EEZ, zapoeo je

osnivanjem Europske zajednice za ugljen i elik. Nju su osnovale navedene drave1952.g., a uklanjanjem svih ogranienja u trgovini ugljenom, elikom i eljeznomrudom unutar lanica zajednice, nastojale su postati konkurentnijom na meunarodnomtritu.

Ujedinjujui se, zemlje zapadne Europe smatrale su da e postati politika iekonomska sila u svijetu, u kojem su dominirali politiki divovi SAD i bivi Sovjetskisavez, odnosno ekonomski divoviSAD i kasnije Japan.

U tom smislu postavili su si slijedee ciljeve:

-slobodnu bescarinsku trgovinu izmeu zemalja lanica

- zajednike carine na proizvode zemalja lanica- slobodno kretanje rada, usluga i kapitala unutar Zajednice

- zajedniku politiku na podruju poljoprivrede i transporta- zakonsku zabranu bilo kakvog ogranienja trgovinske konkurencije

unutar Zajednice


31/54 30

Uvedena je i zajednika novana jedinica euro koja se koristi utransakcijama banaka i poduzea, a dotadanje nacionalne valute bile su u prometu do28. veljae 2002.g., kada su povuene iz opticaja. Uvoenje i opticaj eura nadzireEuropski sustav centralnih banaka (ESCB) koji se sastoji od Europske centralne banke i

nacionalnih banaka lanice monetarne unije. Meutim, neke zemlje lanice nisu

prihvatile euro kao nacionalnu valutu, ve su zadrale svoje nacionalne valute, npr.Velika Britanija, vedska.

Od 1. svibnja 2004.g. (kada se pridruilo 10 novih lanica) Europsku uniju ine25 zemalja: Austrija, Belgija, Cipar, eka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grka,Irska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, maarska, Malta, Nizozemska, Njemaka,Poljska, Portugal, Slovaka, Slovenija, panjolska, vedska i Velika Britanija. Slubenihje 20 jezika.

Dana 20. travnja 2004. godine Europska komisija je objavila pozitivan avis,

prema kojem Hrvatska zadovoljava kriterije za status kandidata i za poetak pregovora opunopravnom lanstvu u Europskoj uniji.

Najvanije godine u razvoju EU:

1951. 6 drava (Belgoja, Francuska, Italija, Luxemburg, Nizozemska, Zap.Njemaka) potipsalo je Pariki ugovor i utemeljilo Europsku zajednicu zaugljen i elik

1957. Potpisan Rimski ugovori kojima su utemeljene Europska ekonomska

zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju.1973. Prvo proirenje: Danska, Irska i Velika Britanija.1979. Odrani prvi izravni izbori za Europski parlament1981. Drugo proirenje: Grka1986. Potpisan je Jedinstveni europski akt kojim se mijenjaju poetni ugovri.1986. Tree proirenje: Portugal i panjolska1993. Stupio na snagu Ugovor iz Mastrichta kojim Europska zajednica postaje EU

1995. etvrto proirenje: Austrija, Finska i vedska.1997. Potpisan je ugovor iz Amsterdama

1999. Euro je postao sredstvo plaanja u 11 drava EU2001. Potpisan je ugovor iz Nice

2004. Peto proirenje: Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Malta,Poljska, Slovaka, Slovenija

2007. Nastavak petog proirenja: Bugarska i Rumunjska


32/54 31

Institucije EU-a

Iako je velik broj europskih institucija smjeten u nizu europskih gradova, belgijski segrad Bruxelles smatra neslubenom prijestolnicom Europe.U njemu su smjetene brojneeuropske ustanove (Vijee ministara, Europska komisija, Europski parlament).

Najvanija iako ne najmonija institucija EU-a jest EUROPSKI PARLAMENTodluuje o najveem broju pitanja, donosi zajedniki proraun, glasuje o predsjednikueuropske komisije.VIJEE EUROPSKE UNIJE ine je ministri vlada drava lanica koji donose svenajvanije odluke vane za funkcioniranje EU-a.EUROPSKO VIJEEu njemu se etiri puta godinje sastaju predsjednici drava ilivlada lanica EU-a kako bi odredili daljnji tijek razvoja EU-a.EUROPSKA KOMISIJApredlau nove propise i zakone, sastoji se od onolikopovjerenika koliko lanica ima EU. Na elu se nalazi predsjednik EK, a pojedini supovjerenici zadueni za odreene resore(poljoprivreda, regionalna politika, humanitarna

pomo)EUROPSKI SUD PRAVDEna sudu sjedi po jedan sudac iz svake drave lanice tezajedniki odluuju je li neka drava, tvrtka, institucija ili pojedinac prekrio zajednike(europske) odredbe.

GOSPODARSTVO

2.1.

Pojam gospodarstva i gospodarski sustavi

Do 17. stoljee o ekonomiji se govorilo kao o filozofskoj kategoriji, tj. njome su sebavili filozofi koji su pokuavali objasniti pravednost ekonomskih odnosa. Rijeekonomija potjee od grke rijei oikonomia to znai upravljanje kuom. U tomrazdoblju znaajna su dva filozofska pogledana ekonomiju. Merkantilistisu smatrali daje osnovna svrha privreivanja stjecanje kapitala i njegovo oploivanje, a po njimakapital neke nacije se najvie moe poveati vanjskom trgovinom nasuprot njimajavljaju se fiziokrati koji se usredotouju na prirodni tijek- prema njima stvaranjedrutvenog bogatstva se moe ostvariti samo proizvodnjom nove vrijednosti koja se

dogaa u poljoprivredi.To su miljenje iskazivali parolom Laisser faire, laisser passer(franc.pustite da stvari idu svojim tijekom). Kasnije je tu parolu prihvatila doktrina

klasine ekonomije.

Ekonomija se kao znanstvena disciplina javlja prije dva stoljea. Najznaajnijiutjecaj na ekonomiju imao je Adam Smith koji je 1776.g. objavio svoji knjigu Bogatstvo

naroda u kojoj objanjava da sustav djelovanja cijena i trita moe koordiniratidjelovanje ljudi i poduzea bez centraliziranog upravljanja. Veliki utjecaj na razvoj


33/54 32

ekonomije iz filozofske kategorije u samostalnu znanstvenu disciplinu imala je

industrijska revolucija koja zapoinje u Velikoj Britaniji oko 1760.godine.

Veliku kritiku kapitalizma daje Karl Marx u djelu Kapital u drugoj polovici19.stoljea. Zagovornici ove kritike nalaze svoje argumente u velikim gospodarskim

krizama koje su se dogaale 1890-tih i 1930-tih, a socijalisti svoje ideje poinjuprovoditi 1917.godine u Sovjetskom Savezu.

1980-ih razvijene zemlje zapada dodatno smanjuju utjecaj drave na cijene iindustriju. 1990-tih i zemlje istonog bloka prelaze s planske privrede na trinu.

Ekonomija, isto kao i politika, je nezaobilazna u svakodnevnom ivotu. Ona se neodnosi samo na poduzea ili dravu nego i na svakodnevni ivot pojedinca. Svi mikalkuliramo kako u najveoj mjeri ispuniti nae elje ipostii maksimalno zadovoljstvo,a pri tome smo ogranieni oskudnim sredstvima. Upravo s tim promiljanjem se bavi

ekonomija. Svaki ovjek koji razumski upravlja sa svojim resursima je zapravoekonomistpraktiar(gospodarstvenik).

Ekonomijumoemo definirati kao znanost koje prouava na koji nain drutvaupotrebljavaju ograniene resurse (izvore) za proizvodnju korisnih dobara (proizvoda iusluga) i nain koko ih raspodjeljuju izmeu razliitih skupina.

Gospodarstvoje poseban sustav organizacije za proizvodnju, raspodjelu, razmjenui potronju koji obuhvaa djelatnosti, pravila i institucije kojima se te aktivnosti

provode. Ako se promatra gospodarstvo na podruju jedne drave kao ukupnogospodarstvo, govori se o nacionalnom gospodarstvu.

Prema podrujima koja ekonomija obuhvaa, razlikujemo podrujemakroekonomije i mikroekonomije. Makroekonomija prouava funkcioniranjegospodarstva u cjelini i u sklopu togaprouava ekonomske cjeline kao to su npr. razinanacionalne proizvodnje, ukupnu zaposlenost (nezaposlenost), opu razinu cijena,gospodarski rast i sl. Mikroekonomijaje podruje ekonomije koje analizira pojedinapoduzea, pojedina trita, potroae, pojedine cijene, trokove i sl.

Makroekonomija se temelji na mikroekonomiji jer se sastoji od velikog broja

pojedinih trita, pa se ova dva podruja ekonomije ne mogu promatrati posebno jersvaka promjena u jednom podruju e se odraziti promjenom u drugom.


34/54 33

2.2. Temeljni ekonomski problemogranienost

Da bi se ovjek odrao u ivotu, mora privreivati. Privreivanje je svjesnaljudska djelatnost kojom se nastoji smanjiti ogranienost dobara kojima se zadovoljavajuljudske potrebe.

Potrebaje zahtjev pojedinca za dobrima radi uklanjanja osjeaja nezadovoljstva ipostizanja odgovarajueg blagostanja.Dobroje sredstvo koje moe zadovoljiti neku potrebu.Dobra moemo podijeliti

na:

Neograniena u neogranienim koliinama mogu zadovoljiti potrebe, ikoliko god se troe uvijek ih ima. Npr. zrak, suneva toplina, svjetlost,more Ova dobra nisu predmet privreivanja jer nisu ograniena,nazivaju se jo i slobodna dobra.Ograniena ograniena su ona dobra koje se u prirodi nalaze uogranienim koliinama u odnosu na ljudske potrebe.

U ograniena dobra ubrajamo i ekonomska dobra. Ekonomsko dobro je svakastvar ili usluga koja je eljena i rijetka, a rezultat je privreivanja. Ekonomska dobradijelimo na:

- proizvode materijalni su, opipljivi, ne moraju se potroiti odmah nakonproizvodnje, ve se mogu uskladititi kao zaliha za buduu potronju

- usluge nematerijalne su, neopipljive, ne mogu se skladititi niti prenositi(frizer, lijenik, instruktor)

U ekonomiji se prouava troak. Problem se svodi na to kako odabrati uporabuogranienih resursa za zadovoljavanje neogranienih elja ljudi, jer ljudi ele potroitimnogo vie nego to se u jednoj dravi (gospodarstvu ) moe proizvesti.

Zakon ogranienosti objanjava da su dobra ograniena jer nema dovoljnoresursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi ele potroiti. Osnovni problem svakoggospodarstva je povezivanje ogranienih resursa i neogranienih elja.

I pojedinac i drava suoeni su s problemom ogranienih resursa. Pojedincinemaju dovoljno novca da kupe ono to ele. Niti jedna drava nema dovoljno resursada zadovolji elje cjelokupnog stanovnitva raspolae fiksnom koliinom zemlje,ume, ruda i drugih prirodnih resursa, i u svakom trenutku ima i odreen broj tvornica,strojeva, orua i radnika.

Odabir jednoga uvijek znai i odricanje od drugoga, a druga najbolja varijanta odkoje se odustaje zove se oportunitetni troak. On se uvijek javlja kada imamaoogranienostnekog od resursanovac, prirodni izvori, pa ak je i vrijeme ogranieno.


35/54 34

Drava se takoer susree s oportunitetnim trokovima. Vladamora, npr. odluitikoliko e potroiti na nacionalnu obranu, koliko na obrazovanje, znanost i dr. javnedjelatnosti. Kako ima ogranien iznos novca, posljedica odluke da se troi vie npr. nanacionalnu obranu, je manje troenja na neko drugo podruje drutvenog ivota.

2.3. Temeljna ekonomska pitanja

Postoje tri temeljna ekonomska pitanja na koja svako gospodarstvo mora

odgovoriti:

TO proizvesti - moramo si postaviti pitanje koju robu i usluge elimo ponudititritu (potroaima) i ukojim koliinama. Treba ima ti na umu da proizvodnjejednog dobra podrazumijeva odustajanje od proizvodnje nekog drugog dobra. Drutvo

mora odgovoriti na pitanje koje dobro i u kojim koliinama e proizvesti od velikogbroja moguih dobara. Razliita drutva na razliite naine izabiru to eproizvoditi.

KAKO proizvesti - nakon odabira to emo proizvesti treba odrediti tehnikeitehnologije

kojima emo neko dobro proizvesti, a da zadovoljimo odgovarajue kriterije kaoto su kvaliteta, koliina u odreenom vremenu, isplativost, a pri tomemoramo voditi rauna da su trokovi proizvodnje to nii.

ZA KOGA proizvesti, to je pitanje koje se odnosi na distribuciju, tj. plasmandobara meu lanovima zajednice. Tko e se koristiti proizvedenim dobrima. Kakoe se ostvarena dobra razdijeliti izmeu razliitih kuanstava i koliki e dohodak onaostvariti. Dobra se mogu rasporediti na temelju potrebe ili razmjera prema koliinidobara to ga svaki pojedinac proizvede, ili tako da se za sve osigura priblino jednakudio dobara. Pitanje raspodjele dohotka rjeava se na razliite naine u razliitimdrutvima. Razvijena gospodarstva to temeljno pitanje rjeavaju odlukama o kupnji iprodaji na tritu. Ponekad vlade poduzimaju i politike mjere u rjeavanju dijelagospodarstvenih pitanja.

Ova pitanja si ne moemo postavljati odvojeno ve ih moramo promiljati kaojednu cjelinu. Istovremeno moramo razmatrati mogunosti koji proizvod bi mogliponuditi tritu s pitanjem tko bi kupovao taj proizvod, a to je povezano i s nainomproizvodnje tog proizvoda (npr. ukoliko odluimo proizvoditi skupocjene, unikatne

satove moramo raunati s time da e nai kupci biti nekolicina bogatijih ljudi u svijetu,

a to znai da e se satovi proizvoditi u malim serijama, emu treba prilagoditi i nain

proizvodnjeu ovom sluaju to bi bila runa proizvodnja).


36/54 35

Uz pitanje gospodarstva, pogotovo onog koje se temelji na trinim principima,obavezno se javljaju pojmovi ponude i potranje. Njihove odnose moemo prokazatislijedeom shemom:

Tri osnovne ekonomske zadae, tj. odluivanje to, kako i za koga. Zapravo sesvode na biranje izmeu inputa i outputa. INPUTI su sve ono to ulazi u neki procesproizvodnje robe, usluge i preirodni resursi. Njihovim kombiniranjem se stvarajuoutputi. OUTPUT je ono to nastaje kao rezultat proizvodnje,a to su razliita dobra(proizvodi i usluge), a mogubiti namjenjeni potronji ili daljnjoj proizvodnji.

2.4. initelji proizvodnje

initelji proizvodnje(inputiproizvodnje) su svi prorodni, proizvedeni i ljudskiizvori koji su ogranieni, koriste se u proizvodnji dobara, tj . za dobivanje outputa(proizvoda i usluga).

initelje proizvodnje moemo svrstati u slijedee skupine:

1. Prirodni izvoriprirodno bogatstvo koje ljudi upotrebljavaju u procesuproizvodnje, bilo da je rije o prirodnoj energiji koja se iskoritava ili o

Potranja (demand) za Cijene na tritima Ponuda (supplay)razliitim dobrima roba i usluga OUTPUTA

Kuanstva potroai Poduzee business

Ponuda INPUTA Cijene na Potranja za radom,tritima glavnica zemljom i kapitalom


37/54 36

materiji koja se upotrebljava u proizvodnom procesu. Tu ubrajamo:

naftu, plin, ume, rudno bogatstvo, voda itd. ovi se izvori smatrajuzadanim ili fiksnim jer se ne mogu brzo poveavati ili ih je teko otkriti.

2. Rad razliite ljudske mentalne i fizike sposobnosti koje se moguupotrijebiti za proizvodnju proizvoda i usluga. Rad je ljudsko vrijeme

provedeno u proizvodnji (npr. radei u tvornici, obraujui zemlju,pruajui razliite usluge). Rad je najvaniji input proizvodnje. Zarazliite radne operacije potrebni su razliiti stupnjevi obrazovanja.

3. Kapital je oblik trajnih dobara jednog gospodarstva koji slui zaproizvodnju drugih dobara (kapital stvara novu vrijednost). Neka dobra

mogu istodobno biti potroaka ii kapitalna dobra, npr. aubomobil ukoliko ga koristimo za vlastite potrebe on je potroako dobro, aliukoliko njime obavljamo taxi usluge ili ga koristimo za obuku vozaa uauto-koli, on je kapitalno dobro. U kapital ubrajamo opremu, alat,zgrade, prijevozna sredstva te financijski kapital novac, kojim je

mogue kupiti kapitalna dobra.4. Poduzetnitvo je ljudska aktivnost kombiniranja resursa,

organiziranja aktivnosti i njihovo voenje radi proizvodnje proizvoda iusluga. Poduzetnici su osobe kojese angairaju u poduzeu zapronalaske, organizaciju proizvodnje i preuzimanje rizika.

2.5. Ekonomski (gospodarski) sustavi

Ekonomski sustavje gospodarski poredak koji se sastoji od odreenog skupa

pravila, ciljeva i poticaja koji upravljaju ekonomskim odnosima izmeu ljudi u drutvute ini okvir za nalaenje odgovora na temeljna ekonomska pitanja.

Tri osnovne metode donoenja ekonomskih odluka u svezi s temeljnimekonomskim pitanjima su obiaj, komanda i tritepa na temelju toga moemorazlikovati tri alternativna ekonomska sustava i to obiajno(tradicionalno ), komandno( plansko ) i trinogospodarstvo.

Obiajna (tradicionalna) gospodarstva uglavnom bila zastupljena u prolosti,iako se i danas mogu nai u nekim primitivnim civilizacijama i neindustrijskim

podrujima svijeta u kojima nema nacionalnog gospodarstva. Umjesto toga postojemnoga odvojena gospodarstva unutar obitelji ili plemena. Rjeenje pitanja to, kako i zakoga proizvoditi tradicionalno se prenosi od starijih na mlae.

U komandnom (planskom) gospodarstvu drava donosi sve odluke u svezi sproizvodnjom i raspodjelom. U ovim gospodarstvima resursi su uobiajeno dravnovlasnitvo, te drava daje naloge proizvoaima koje proizvode proizvoditi, u kojimkoliinama i po kojim cijenama ih treba prodavati - to se uglavnom odreuje


38/54 37

donoenjem planova. Temelji se na ekonomskoj doktrini socijalistike ekonomije.Postojalo je u SSSR-u, Kini, ist. Njemakoj). U Hrvatskoj je u vrijeme biveSFRJ(1945.-1990.) na snazi bio samoupravni socijalizam - komandno gospodrastvo smnogim elementima trinog gospodarstva.

Trino gospodarstvoodgovore na 3 temeljna ekonomska pitanja (to, kako i zakoga proizvoditi) rjeava posredovanjem ponude i potranje i na toj osnovi formiranjemcijena, koje prisiljavaju proizvoaa da proizvode ono to je drutveno potrebno. U ovimgospodarstvima pojedinci donose ekonomske odluke, to, kako i za koga proizvoditi. Uiskljuivo trinom gospodarstvu drava ima malu ulogu, obino u zatiti pravapojedinaca, vlasnitva i sl. Trite je regulator cjelokupne proizvodnje. Trinogospodarstvo temelji se na ekonomskim doktrinama fiziokracije, klasine ekonomije ineoliberalne ekonomije.

Danas gotovo nijedno gospodarstvo nema obiljeja iskljuivo jednog od ovih

sustava, ve su to mjeovita gospodarstvas elementima svih triju oblika.

2.6. Ekonomska politika

Svako gospodrastvo osim trine ravnotee nastoji postii i ekonomsku stabilnost.

Ekonomska(gospodarska) stabilnostje optimalno stanje u odnosu izmeugospodarskog rasta, proizvodnje, zaposlenosti i cijena kroz due razdoblje.

Ona se moe postii na 3 naina:

slobodnim djelovanjem ekonomskih zakona(ponude i potranje) svjesnim koordiniranjem, planiranjem i usmjeravanjem gospodraskih procesa

mjerama i instrumentima ekonomske politike

kombiniranjem elemenata trinog mehanizma i dravnog intervencionizma(mjeovtiti sustavi)

U svijetu u kojem dominira mjeovito gospodarstvo gospodarska se stabilnostpostie slobodnim trinim mehanizmom i ekonomskom politikom drave (Vlade,HNB)

Ekonomska (gospodarska) politikasustav mjera i instrumenata kojimadrava(Vlada, sredinja banka) svojim intervencionizmom nastoji ostvariti gospodarskuravnoteu i stabilnost.

Ekonomska se politika svodi na 2 osnovna oblika kojima drava utjee na gospodarskuaktivnost, a to su:


39/54 38

1. FISKALNA POLITIKAsastoji se od politike prorauna (javni rashodi iprihodi) i porezne politike.

Proraunnovani plan prihoda i rashoda drave za odreeno razdobljeOvisno o gospodarskim kretanjima fiskalna politika moe biti:

a) Ekspanzijskapoveati proizvodnju i zaposlenost poveanjem

javnih rashoda ili smanjenjem porezab)

Kontrakcijskasuzbijanje inflacije smanjenjem javnih rashoda ilipoveanjem poreza.

2. MONETARNA POLITIKA drava kontrolira ukupnu ponudu novca ugospodarskom sustavu.

Provodi je sredinja banka koja moe poveati ili smanjiti koliinu novca u optjecajuovisno o tomu protiv kojih se poremeaja bori.Pa prema tomu, ona moe biti:

a) Ekspanzijskaprovodi se u vrijeme opadanja gospodarske aktivnosti ipoveanja nezaposlenosti, a ostvaruje se poveanjem ponude novca(npr.sredinja banka kupuje vrijednosne papire koje plaa novcem pa

se poveava koliina novca u optjecaju). Time se sniavaju kamatnestope to potie kreditnu aktivnost gosp.subjekata te se na taj nainpoveava zaposlenost.

b)Kontrakcijskaprovodi se u vrijeme inflacije (pad vrijednosti novca),rasta cijena i rasta ukupne potronje, a ostvaruje se smanjenjem ponudenovca. Time se smanjuje gospodarska aktivnost, npr. Sredinja bankapoveava kamatne stope poslovnim bankama koje poveavaju cijenukredita poveanjem k.s. i na taj nain poslovni subjekti tee dolaze dokredita kojima financiraju svoju djelatnost - pad zaposlenosti.

Kamatanaknada za pozajmljeni novac(kredit).

2.7. Ekonomski ciljevi

Ekonomski ciljje uinak kojeg gospodarski subjekti ele postii u svom gospodarskomdjelovanju.

Svako drutvo odreuje vlastite ekonomske ciljeve koji se razlikuju od drutva dodrutva. S obzirom na podruja koja obuhvaaju mogu se podijeliti na mirkoekonomske

i makroekkonomske ciljeve.

Mikroekonomski ciljevisu:

1. Ekonomska uinkovitost je takva uporaba oskudnih ekonomskihresursa da se proizvede to je mogue vie proizvoda i usluga, ali uz tomnaji troak.


40/54 39

2. Pravedna raspodjela podrazumijeva potenu raspodjelu dohotka ilidobara izmeu pojedinaca u drutvu, meutim pravedne raspodjelenema. O pravednoj raspodjeli moe se govoriti samo ako se svimljudima omogui podmirivanje nekih njihovih osnovnih potreba (zahranom, stanovanjem, obrazovanjem). Danas kaemo da je raspodjela

pravedna ako svaki pojedinac ima jednaku priliku proizvoditi izaraivati, a svaka raspodjela nakon toga smatra se pravednom.3. Ekonomska sloboda znai da pojedinci slobodno kupuju, prodaju,

organiziraju, proizvode i troe uz relativno malo uplitanja drugihpojedinaca i drave.

Makroekonomski ciljevisu:

1. Gospodarski rast je podizanje standarda ivljenja mjerenogdohotkom ili outputom po stanovniku. To e se postii poveavanjemproizvodnje tj. zapoljavanje proizvodnih imbenika. Postoje tri naina

postizanja gospodarskog rasta:- proirenjem prirodnih resursato je bio sluaj u prolosti

od 16. -18. st. otkrivanjem novih kontinenata

- razvojem tehnologi je koja omoguuje veu proizvodnostresursa (podrazumijeva i poveanje obrazovanja)

- poveanje kapitalnih resursa veom proizvodnjomkapitalnih dobara, to znai odustajanje od sadanjeproizvodnje radi vee potronje u budunosti.

2. Puna zaposlenost svih raspoloivih resursa, iako se pod ovim

najee misli na radnu snagu. Rezultat nezaposlenosti je zauvijekizgubljeni dohodak koji smanjuje bogatstvo drutva.3. Stabilnost cijena je iznimno vana jer su cijene glavni mehanizam

organiziranja proizvodnje i razmjene u trinim gospodarstvima.Nestabilnost cijena stvara zbrku i onemoguuje donoenje dobrihposlovnih odluka. Ovdje moramo spomenuti i inflaciju. Inflacija je rast

ope razine cijena i smanjenje vrijednosti novca.Inflacija se izraava ustopama, a izraunava se na slijedei nain:

Razina cijena (god. T) Razina cijena(god. T-1)Stopa inflacije = --------------------------------------------------------------- x

100Razina cijena (god. T-1)

Suprotna pojava inflaciji je deflacijapad ope razine cijena.


41/54 40

2.8. Gospodarski ciklusi (krize)

Kada trite samostalno ili pomou dravne intervencije ne uspije postiigospodarske ciljeve (mikro i makro), moe se dogoditi da gospodarstvo padne uodreeni oblik krize.

Takve krize gospodarstva dovode u odreene gopsodarske cikluse (recesija,stagnacija, depresija).

Gospodarske (ekonomske) krizefaze gospodarskih ciklusa obiljeeneporemeajima u proizvodnji kapitala, neravnoteom ponude i potranje, padom cijena,smanjenjem investicija, masovnom nezaposlenou, propadanjem poduzetnitva, banakai poduzea.

Temeljni oblici gospodarskih ciklusa su:

1. RECESIJAopadanje uk.gospodarske aktivnosti. Blai je oblik krize nopredstavlja poetak dubljeg gopsodarskog opadanja. Moe trajati od nekolikogodina do nekoliko desetaka godina(npr. SAD su od 18.st. do danas prolazilekroz vie od 20 kriza, a posljednja 2008. odrazila se na itav svijet pa i na RH).

2. STAGNACIJAopi zastoj u gospodarskom rastu i razvoju neke drave.esto puta stagnacija prelazi u depresiju, pad proizvodnje, zaposlenosti ipotronje. Potrebne su odgovarajuemjere oivljavanja i poticanjagopsodarskog rasta. U takvim se situacijama moe dogoditi da Vlada

favorizira jedan dio gospodarstva te sve ostale sektore podreujen njemu.3.

DEPRESIJAslijedi neposredno nakon ekonomske krize. To je faza kojukarakterizira niska razina proizvodnje, niske cijene, pad svih ekonomskihvrijednosti, visoka nezaposlenost, visoke kamate, oskudica novca. Aktivna

gospodarska politika pokuava to stanje prevladati mjerama poticanjainvesticija ,potranje, tehnolokog razvoja, zapoljavanjempostie seanticiklikom politikom.Npr. Velika industrijska gospodarska kriza

2.9. Trite

Triteje mjesto sueljavanja ponude i potranje te formiranja cijena. Onopredstavlja mehanizam kojim potranja i ponuda svojim meusobnim djelovanjemodreuju koliine roba i usluga koje e se prodavati i njihove cijene. Trite moe bititono odreeno mjesto na kojem se susreu ponuai i potroai , ali isto tako, tritepostoji i kada nema izravnog kontakta izmeu ponude i potranje, a nitiroba ne mora


42/54 41

biti prisutna (prodaja putem kataloga, burze i sl.), niti trite mora biti tono odreenofiziko mjesto (prodaja putem interneta).

Proizvoai ele maksimizirati svoje profite. To mogu postii ili poveanjemcijena ili smanjenjem trokova proizvodnje. Ukoliko se pojave nove tehnike i

tehnologije koje su jeftinije ili u manjoj jedinici vremena proizvedu vee koliine dobarai usluga, potroai e prijei na te nove tehnike i tehnologije koje im smanjuju trokove.Njima suprostavljena strana su potroai kojima je cilja to vea korist. Korist

potroai ostvaruju tako da za svoj raspoloivi dohodak kupe to je vie moguerazliitih proizvoda, a da bi to postigli ele kupovati po to mogue niim cijenama.

Trite moemo podijeliti porema razliitim kriterijima:1. Prema teritoriju razlikujemo:

- lokalno tritenpr. trite Donjeg Miholjca- regionalnonpr. trite Osjeko-Baranjske upanije

-nacionalnotrite R Hrvatske

- ekonomski gospodarskih grupacijatrite EU- svjetsko trite

2. Prema predmetu razmjene:

- trite proizvoda i usluga npr. trite kukuruza, automobila - trite robe iroke i povremene potronje

- trite novca

-trite radne snage

- trite v

Documents

Skripta Politika i Gospodarstvo