Monetarna Politika - Najbolja Skripta!

  • Upload
    vertina

  • View
    2.643

  • Download
    22

Embed Size (px)

Citation preview

Pitalice i nadopunjavanja:

1. Nemonetarnu pasivu banke ine: novana sredstva izvan optjecaja a to su: quasinovac (novac u irem smislu - novana sredstva koja ne obavljaju funkciju prometnog sredstva, ali se svakog trenutka mogu pretvoriti u prometno sredstvo tedni (a vista) i oroeni depoziti), ostala likvidna sredstva (ogranieni depoziti, ogranieni depoziti s rokom do 1g. i obveznice s rokom dospijea do 1g. zajedno dio M3), nelikvidna sredstva (blokirani depoziti i oroeni depoziti s dospijeem duim od 1 god. depoziti meunarodnih financijskih organizacija kod SB, duniki VP s rokom dospijea preko 1 g. zajedno dio M4 ), devizni depoziti. Nemonetarne institucije/subjekti su:* poduzea, stanovnitvo, dravni organi i ostale nemonetarne financijske institucije (osiguravajua drutva, mirovinski fondovi, investicijski fondovi i dr.). Svojim aktivnostima prema monetarnim institucijama utjeu na kretanje novane mase. Monetarne agregate definiramo prema: a. stavljajui u odnos novanu bazu i ponudu novca b. razini rezervi sredinje banke c. stupnju likvidnosti od najvieg do najnieg d. nita od navedenog Ukupna pasiva sredinje banke u najirem smislu predstavljala bi: a. sekundarni novac b. primarni novac (?) c. primarni novac uvean za meubankarske kredite d. sekundarni novac umanjen za meubankarske kredite Struktura primarnog novca vidi se iz:** a. pasive sredinje banke b. aktive sredinje banke c. monetarnog multiplikatora d. strukture kredita poslovnih banaka Otvoreno trite je: a. trite nezatieno carinskim mjerama b. trite zatieno robnim carinama ali slobodno za protok novca i kapitala c. trite na kojem sredinja banka kupuje i/ili prodaje vrijednosnice u transakcijama s poslovnim bankama (?) d. meubankovno trite korporacijskih i dravnih vrijednosnica (*mogue da je ovo tono! (?) Politika javnog duga vezana je uz instrument monetarne politike pod nazivom: a. politika otvorenog trita b. diskontna politika c. politika obvezne rezerve d. selektivna kreditna politika U situaciji ekspanzivne monetarne politike a. sredinja banka prodaje devize poslovnim bankama b. sb poveava stopu obvezne rezerve c. sb prodaje vrijednosnice poslovnim bankama d. sb kupuje vrijednosnice od pb Prema metodi upotrebe monetarne baze primarni novac definira se kao: a. zbroj gotovog novca u optjecaju i depozita po vienju kod poslovnih banaka b. gotov novac u optjecaju c. zbroj gotovog novca u optjecaju i ukupnih depozita poslovnih banaka kod sredinje banke d. takva metoda ne postoji (?)

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10. Po definiciji HNB monetarni agregat Ma u RH uz gotov novac izvan banaka obuhvaa: a. depozitni novac kod poslovnih banaka b. takav monetarni agregat ne postoji u monetarnoj statistici RH c. depozitni novac kod poslovnih banaka uvean za depozitni novac drave kodpb (ako je rije o M1a onda je ovo tono!)

d. depozitni novac kod pb uvean za oroene depozite drave kod poslovnih isredinje banke 11. Zaokruite ispravan odgovor a. ekspanzivna monetarna politika poveava kamatnjake b. emp smanuje kamatnjake c. emp nema utjecaja na kamatnjake d. emp djeluje u pravcu aprecijacije deviznog teaja 12. Monetarni agregati u RH su:* M0, M1, M1a, M4 + NDA. 13. Karakteristike zlatne valute sa zlatom u optjecaju (sustav potpune zlatne valute):******** samo zlatni novac smatra se pravim valutnim novcem i definitivnim sredstvom plaanja; dravne novanice su novani surogat - fakultativni novac i razmjenjive su za zlato; apsolutna sloboda kovanja zlatnog novca za privatni raun; apsolutna sloboda uvoza i izvoza zlata (kod toga se javlja mehanizam zlatnih toaka: gornja zlatna toka ili toka izvoza zlata i donja zlatna toka ili toka uvoza zlata koje su devizni teaj odravale fiksnim). 14. Depozitni novac je: suvremeni oblik kreditnog novca. Predstavlja slobodna i stalno raspoloiva sredstva nebankarskih subjekata (poduzea, stanovnitvo i drava) na iro, tekuim i drugim transakcijskim raunima banaka kojeg njihovi vlasnici mogu koristiti u svrhu kupovine i plaanja. Slui u transakcijske svrhe i to su a vista sredstva. Zove se i iralni novac. 15. Klijenti PB mogu biti: svi; dok klijenti SB mogu biti samo: banke, tedionice i drava. 16. Mjenica je: instrument komercijalnog (trgovakog ili robnog) kredita koji jedan gospodarski subjekt odobrava drugom, ona je prometno sredstvo i kao novani surogat omoguava da se robni promet i dalje odvija ili da se razmjena obavi. Razlika izmeu mjenice i novca je u tome to se mjenica ne mora primiti kao instrument za izmirenje obveze plaanja; ona to i nije, ve je samo obveza da e se plaanje izmiriti u novcu. 17. to odreuje maksimalan iznos multiplikacije depozita?* Primljeni gotovinski polog umanjen za dio koji je zadran kao rezerva likvidnosti i obvezna rezerva / ili kreditni potencijal banke / ili poetni depozit ili inicijalna promjena i zbroj rezerve likvidnosti i obvezne likvidnosti na jedinicu depozita (?) 18. Autonomni tokovi su:****** nemonetarna pasiva i saldo deviznih transakcija. Nisu pod izravnom kontrolom monetarnih vlasti, ali SB na njih moe djelovati neizravno. O njima odluuju vlasnici novanih sredstava. SB na njih indirektno utjee politikom kamatnih stopa, uvjetima odobravanja kredita i sl. 19. Slovo h u formuli mikro kreditnog multiplikatora oznaava:* stopu zadravanja sredstava u banci. 20. Relombard je: posao slian reeskontu, s tom razlikom to predmet relombarda nije mjenica, ve neka druga vrijednosnica. Relombardom banka dolazi do zajma koji predstavlja samo jedan dio vrijednosti tih vrijednosnica. 21. Bankarsko naelo:*** engl. Banking Principle je monetarno teorijski pravac po kojemu se u prvoj polovici 19. st. u Engleskoj zastupalo miljenje da sve novanice u optjecaju ne moraju imati potpuno pokrie u zlatu ve mogu i u dobrim kratkoronim mjenicama. Izdavanje novanica bankarski je posao kao i svaki drugi i njihov obujam odreuje cijene a ne obratno. Nakon obavljenog zdravog kreditnog posla mjenice se iskupljuju novcem koji se vraa u banku, a smanjuje se u optjecaju, pa njihovo izdavanje ne treba ograniavati na tetu proizvodnje, prodaje itd.

22. Simboliki novac: (komadii igosane koe, koljke, zubi nekih ivotinja) novac bezsvoje upotrebne, odnosno unutarnje vrijednosti, ali koji svoju vrijednost crpi iz odnosa reprezentacije prema pravom novcu, to jest novac kakav danas poznajemo, a ija je vrijednost zakonski odreena. 23. M1a:**** novana masa u irem smislu. Obuhvaa gotov novac izvan banaka i depozitni novac kod poslovnih banaka, uvean za depozitni novac sredinje drave kod poslovnih banaka. 24. Formula kreditnog potencijala:** LP= L + E LP kreditni potencijal banke L iznos ranije odobrenih kredita E iznos vika likvidnosti (viak rezervi, slobodna novana sredstva). !//ili//! KP = F + MK + D (1 OR) Dv x RL ; (D = Do + Dv) KP kreditni potencijal ili maksimalni iznos kredita F fondovi banke MK meubankarski krediti D ukupni depoziti OR obvezna rezerva Dv depoziti po vienju RL rezerva likvidnosti 25. Rezerva likvidnosti: svaka banka ima je na svom raunu kod sredinje banke, to je zakonska obveza banke da stalno odrava odreeni iznos sredstava u likvidnom obliku, iznos tih sredstava je neophodna, minimalna likvidnost banke i utvruje se visinom stope tzv. minimalne likvidnosti ili tzv. rezerve likvidnosti koju propisuje SB. 26. Na to se rauna rezerva likvidnosti? Na depozite po vienju. 27. Klasina podjela kredita: komercijalni i bankarski (?). 28. Novana sredstva izvan optjecaja je: a. novac na raunima kod financijskih institucija b. samo dio novane mase c. novac u funkciji tednje d. sve navedeno *dodatak: u monetarnoj statistici se vode kao: a) quasi novac, b) ostala likvidna sredstva i c) nelikvidna sredstva. 29. to se svrstava u kontrolirane novane tokove?***** Kreditni i dr. plasmani banaka i drugih monetarnih institucija jer su oni u direktnoj zavisnosti od njihovog kreditnog potencijala. SB svojim mjerama izravno utjee na kreditni potencijal banaka promjenama stope rezerve i referentne kamatne stope (poveanjem stope rezerve smanjuje se masa kredita, a time i depozitnog novca na raunima nebankarskih sektora i obrnuto, a smanjenjem kamatne stope poveava se kreditni potencijal banaka i obrnuto) K + Es. 30. Emisijska banka je: a. banka svih banaka jer CB dri depozite svih poslovnih banaka i odobrava im kredite b. emitira gotov novac c. provodi monetarnu politiku d. sve navedeno 31. Monetarne institucije su: a. centralna banka b. poslovne banke c. centralna i poslovne banke d. nita navedeno 32. Meubankarski krediti utjeu na kreditni potencijal banaka: na nain da se poslovnoj banci koja prima kredit od druge poslovne banke poveava iznos slobodnih sredstava

koje moe dalje plasirati odobravajui kredite komitentima, odnosno na taj nain se poveava kreditni potencijal te banke, a smanjuje one koja daje kredit. (?) 33. Primarni novac sastoji se od gotovog novca u optjecaju, blagajni banaka, izdvojenih obveznih priuva i rauna za namiru banaka.***** 34. Promjena novanih tokova koji se mogu svrstati u kontrolirane tokove je: a. neka aktivnost izmeu CB i PB b. neka aktivnost izmeu PB i PB c. neka aktivnost izmeu monetarnih subjekata d. krediti i ostali plasmani poslovne banke nebankovnom sektoru na osnovi kojih se formira kreditni novac *(netko s foruma kae da je ovo toan odg. (?)) 35. Ulaganje investicijskih fondova u dravne obveznice predstavlja: a. smanjenje depozitnog novca b. poveanje M1 c. poveanje depozitnog novca d. nita od navedenog 36. Rezerve moraju biti nula (0) da bi depozitni multiplikator bio beskonaan. Dokaz: ..."uz pretpostavku da nema nikakve rezerve likvidnosti (R = 0) depozitni multiplikator bio bi beskonaan"..... ....."kod R = 1, odnosno rezerve likvidnosti od 100% ne bi uope bilo multiplikacije "...... 37. Prednosti lombardnog kredita za komitente: takav kredit je lake realizirati u banci s obzirom da komitent ve posjeduje odreenu pokretninu i time se lake ocjenjuje kreditno sposobnim, jer je povrat kredita za banku potpuno osiguran tom pokretninom (npr. automobilom). Kamatna stopa na takve kredite je relativno nia u odnosu na ostale vrste kredita. (*neija interpretacija s foruma (?)) 38. Nominalni devizni teaj:** predstavlja promjenu cijene domae valute izraenu u stranoj valuti bez uzimanja u obzir stope inflacije. 39. Najvaniji monetarni instrument kojim raspolau SB-e u zemljama s razvijenim financijskim sustavom predstavlja: politika otvorenog trita. 40. Aprecijacija je:**** porast vrijednosti domae valute u odnosu na stranu na deviznom tritu. Tada se za jedinicu strane valute dobiva manje domae valute. 41. Stagflacija je: gospodarska stagnacija kombinirana s inflacijom, tj. gospodarsko stanje u kojem istovremeno vladaju stagnacija i inflacija. Stagflacija podrazumijeva izrazit porast cijena i visoku, sve veu nezaposlenost. 42. Stopa obvezne rezerve pri HNB-u iznosi** 13%, a rezerva se izdvaja na primljene depozite / ili na primljene depozite i kredite u kunama (s i bez valutne klauzule), izdane dunike vrijednosne papire u kunama, hibridne i podreene instrumente u kunama (s valutnom klauzulom i bez valutne klauzule) i ostale financijske obveze u kunama i na primljene devizne depozite i kredite, obveze po izdanim vrijednosnim papirima u devizama (osim vlasnikih vrijednosnih papira banke), hibridne i podreene instrumente u devizama i ostale financijske obveze u devizama. 43. Inflacija je:*** samopodraavajui (hrani sama sebe) razliitim imbenicima (rezultat kombinacija nekoliko faktora, nikad samo jednog) izazvani proces rasta cijena roba i usluga. 44. Repo ili sporazum o reotkupu je: instrument kupnje vrijednosnica kojim se diler koji prodaje obveznice SB-e obvezuje da e odreenog dana po odreenoj cijeni i uz dogovoreni kamatnjak ponovno otkupiti te iste vrijednosnice. Isto tako, SB se moe prilikom prodaje VP na otvorenom tritu obvezati da e nakon nekog odreenog vremena, po odreenoj cijeni ponovno otkupiti te VP. 45. Deprecijacija je:** pad vrijednosti domae valute u odnosu na stranu na deviznom tritu.Tada se za jedinicu strane valute dobiva vie domae valute.

46. ECB fino prilagoavanje slui za: poveanje ili smanjenje likvidnosti i to na 4 naina:repo, obratni repo, izravna prodaja ili izravna kupnja. 47. Kamatna stopa unutardnevnih kredita kod HNB-a je****** nula (0)% i izdaje se pod uvjetima kolateralizacije kolateraliziran i moe se koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijea do godine dana. (?) 48. Stalno raspoloive mogunosti (ustaljene pogodnosti):** na dnevnoj razini nadopunjuju uinke glavnih i dugoronih operacija na likvidnost financijskog sustava, a dostupne su kao dvije pogodnosti: mogunost depozita institucije koje radni dan zavravaju s vikovima likvidnosti mogu koristiti mogunost pologa prekononog depozita kod SB, te kao granina mogunost posuivanja institucije koje radni dan zavravaju s manjkom likvidnih sredstava mogu koristiti pogodnost prekononog zaduivanja kod SB. 49. Novi aranman o posuivanju (NAB, 1998.) je nastao kao posljedica: nastojanja da se osiguraju dodatna sredstva koja MMF moe koristiti u iznimnim situacijama prijeteim za stabilnost meunarodnog monetarnog sustava. Predstavlja skupinu kreditnih aranmana izmeu MMF-a i 25 zemalja ili institucija lanica. 50. Prema teoriji pariteta kupovne moi devizni teaj se odreuje kao:* posljedica kretanja kupovne moi novanih jedinica koje se usporeuju, tj. instrument izravnavanja cijena u razliitim zemljama. 51. Efikasnost primjene politike otvorenog trita ovisi o: a. stupnju razvijenosti financijskog trita, b. deficitu drave, c. vrstama vrijednosnica kojima CB eli trgovati, d. sve navedeno. 52. Sayov trini zakon se naziva i: a. eljezni zakon realizacije trita 53. Varijabla V u Fisherovoj jednadbi razmjene oznaava: a. brzinu optjecaja gotovog novca. 54. Kada CB prodaje vrijednosne papire, to znai:*** a. sterilizacija novca, (*neki tvrde ovo na forumu! (?) b. ponitavanje primarnog novca, c. smanjenje likvidnosti poslovnih banaka, d. sve navedeno. (po meni logino! (?)). 55. Osnovna podjela teorija formiranja deviznih teajeva:* teorija bilance plaanja, monetaristika (inflacionistika) teorija i teorija pariteta kupovne moi. 56. Devalvacija oznaava:* a. mjeru kojom se podcjenjuje domaa valuta. *dodatak: Devalvacija je smanjenje slubenog teaja valute neke zemlje u odnosu na valutu druge zemlje ili zlato. 57. Revalvacija je: porast slubenog teaja valute neke zemlje u odnosu na valutu druge zemlje ili zlato. 58. Devizni teaj u Hrvatskoj je:* upravljano plivajui devizni teaj bez unaprijed odreenog smjera. 59. to se dogaa s novanom masom kada HNB kupuje dravne obveznice? Poveava se. 60. Aktivna kamatna stopa HNB na lombardni kredit iznosi********: 9%. 61. Kamatna stopa kod kratkoronih kredita za odravanje likvidnosti jednaka je* kamatnoj stopi za lombardni kredit uveanoj za 0,5 postotnih bodova za razdoblje koritenje kredita do 3 mjeseca. *dodatak: Kamatna stopa kod kratkoronih kredita za odravanje likvidnosti jednaka je kamatnoj stopi za lombardni kredit uveanoj za 1 postotni bod za razdoblje koritenje kredita dulje od 3 mjeseca.

62. Strukturne operacije: spadaju u kategoriju operacija na otvorenom tritu. Mogu seprovoditi na bilo koji rok dospijea; repo, obratni repo, izravna kupnja ili prodaja; bilo koji kolateral; bilo koje aukcije; slue ispravljanju strukturnih poremeaja - previsoka stopa inflacije, deflacije. EONIA - referentna kamatna stopa za prekonone pozajmice na meubankovnom tritu. 63. Diskontna stopa je:** kamatna stopa po kojoj SB prima od poslovnih banaka na eskont (tj. reeskontira) robne mjenice ili druge vrijednosnice (HNB 9%). 64. U bimetalistike sustave spadaju:*** paralelna i dvojna valuta. 65. Formula tokova kretanja i ponitavanja primarnog novca:********* B = PE + OTI + ONA B ... tokovi kreiranja i ponitavanja primarnog novca /ili M0 PE ... krediti iz primarne emisije (krediti banaka i krediti dravi) OTI ... devizne transakcije s inozemstvom (politika reotkupa deviza) ONA ... ostala nelikvidna sredstva (transakcije kupnje i prodaje (otkupa i reokupa) VP operacije na otvorenom tritu) 66. Najvaniji kratkoroni pasivni poslovi banke su: depozitni poslovi. Njima se prikupljaju slobodna sredstva gospodarstva, pojedinaca i drave. U takve poslove ubrajamo: uloge na tednju, novane pologe, te ekovne i iro depozite. 67. Lombardni kredit:** kredit na osnovi zaloga pokretnih stvari ili drugih vrijednosnica, osim mjenice. 68. Classical range:* u sluaju kad je kamatna stopa ekstremno visoka i postignut najvei domet, postoji potranja samo za novcem kao transakcijskim sredstvom odreena veliinom novanih transakcija (nominalni bruto domai proizvod), ali ne i potranja za novcem kao imovinom pa su to podruja ili zone (ekstremno visoke ili niske kamatne stope) potpuno neefikasne monetarne politike i u tim ekstremima ne vai kejnezijanska IS-LM krivulja. 69. Financijski posrednici: univerzalne banke; depozitno-kreditne banke pod nazivom komercijalne; tedionice; te raznovrsne financijske banke pod nazivom investicijske, odnosno banke koje se bave emisijom i trgovinom vrijednosnicama, a ponegdje i posebne razvojne banke; financijske kompanije, a uza sve to i mnoge specifine financijske institucije kao to su osiguravajue kompanije, mirovinski fondovi i investicijski fondovi, a svim tim povezani i bankarski holdinzi. 70. Izvori sredstava banaka:* fondovi banke (F), depoziti (D) i meubankovni krediti (MK). 71. Novana masa u uem smislu (M1) u RH obuhvaa:******** gotov novac izvan banaka (G) i depozitni novac (D) Dakle, M1=G+D. U depozitni novac spadaju depoziti ostalih bankarskih institucija i ostalih domaih sektora kod HNB-a i depozitni novac poslovnih banaka (novana sredstva na iro i tekuim raunima, te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaanja (ekovi) umanjene za ekove poslane na naplatu i ekove u blagajni banaka). 72. Novac u optjecaju (novanu masu M1) ine:***** gotov novac, sredstva u platnom prometu i depozitni novac (novac na tekuim raunima). 73. Monometalizam: se zasnivao na tzv. automatizmu zlata koji je dovodio do automatskog reguliranja novanog optjecaja u sljedeim uvjetima: slobodnog kovanja novca (zlata u novac, i obratno, za privatni raun), tj. slobodne monetizacije i demonetizacije zlata; slobode uvoza i izvoza zlata; te zamjenjivosti novanica kod emisijske banke. 74. Vuena mjenica: s monetarnog gledita predstavlja pretvaranje robe u oblik kreditnog novca, a eskontiranje mjenice predstavlja pretvaranje tog oblika kreditnog novca u drugi oblik kreditnog novca a to je novanica ili kredit dobiven od banke. 75. Kreditni potencijal banke je:**** viak likvidnih sredstava banke, maksimalan iznos kredita koji ona moe odobriti, a da pri tom ostane likvidna. Taj je kreditni potencijal odreen veliinom izvora sredstava banke.

76. Prema HNB-u minimalno potrebna devizna potraivanja iznose: 17% deviznihobveza. 77. Vrste sidra monetarne politike: sidro teaja, sidro monetarnih agregata i sidro inflacije. 78. Restriktivni instrumenti (mjere) HNB-a:* poveanje diskontne stope, prodaja vrijednosnica PB-ama, poveanje stopa obvezne rezerve i rezerve likvidnosti. 79. Ako SB povea diskontnu stopu onda dolazi do smanjenja (povlaenja) novane mase to utjee na smanjenje likvidnosti banaka.** 80. Kod inflacije upotrebljavamo restriktivnu monetarnu politiku, a kod deflacije ekspanzivnu monetarnu politiku. 81. Komercijalne banke obavljaju kratkorone i dugorone transakcije dok emisijske samo kratkorone.****** 82. Teorija pariteta kupovne moi ujednaava u zemljama:*** cijene putem deviznog teaja / cijene koarica dobara (*tako je netko napisao na forumu! (?)). 83. Efektivni devizni teaj je vagani prosjek deviznih teajeva izmeu domae valute i valuta zemalja najvanijih trgovakih partnera. 84. Dopunske olakice MMF-a se koriste u svrhu rjeavanja problema vezanih uz bilancu plaanja koji nastaju kao rezultat makroekonomskih i strukturnih problema. 85. Poslovna banka kod primanja depozita je u ulozi dunika. Depoziti na tekuim, iro, tednim i ostalim drugim raunima. (?) 86. Stopa granine obvezne rezerve:* konstanto rasla, dola do 55% izdvajanja od porasta inozemnog zaduenja. ***ukinuta! (ne treba za ispit!)*** 87. Determinante koje utjeu na izbor teajnog reima: veliina ekonomije, otvorenost ekonomije, diversifikacija proizvodnje / strukture izvoza, divergencija izmeu domae i inozemne inflacije, stupanj ekonomske (financijske) razvijenosti, mobilnost faktora rada, mobilnost kapitalnih tokova, inozemni nominalni okovi, domai nominalni okovi, realni okovi, kredibilnost nositelja makroekonomske politike. 88. Posebna obvezna priuva: identina graninoj obveznoj priuvi, ali ima drugaiju osnovicu ini ju porast izdanih vrijednosnica u odnosu na bazno vrijeme, neovisno jesu li te vrijednosnice izdane na domaem ili inozemnom financijskom tritu. ***ukinuta! (ne treba za ispit!)*** *dodatak: Na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke odranoj prole srijede donesene su nove mjere kojima je cilj obuzdati rast zaduivanja banaka i plasmana nebankovnom sektoru. Naime, HNB smatra da bi se banke mogle koristiti izdavanjem vrijednosnih papira kako bi zaobile graninu priuvu, mjeru uvedenu sa svrhom obeshrabrivanja inozemnog zaduivanja banaka, te se stoga uvodi nova, posebna obvezna priuva koju e banke izdvajati na obveze po izdanim vrijednosnim papirima. Osnovica za obraun je porast prosjenog dnevnog stanja izdanih vrijednosnih papira u odreenom vremenskom razdoblju u odnosu na prosjeno dnevno stanje izdanih vrijednosnih papira u sijenju ove godine, ime praktiki svako novo izdanje vrijednosnih papira banaka podlijee ovoj mjeri. Kao i kod granine priuve, stopa posebne priuve je 55 posto, izdvajanje sredstava na raune kod HNB-a ne nosi kamatu, a primjena poinje od oujka. 89. ECB u provoenju monetarne politike koristi: politiku otvorenog trita, posebne odnosno ustaljene olakice i politiku rezerve likvidnosti. 90. Greshamov zakon je specifian za:**** dvojnu valutu. /*podcijenjena valuta odlazi iz zemlje! 91. Skraeni prikaz glavnih pozicija aktive i pasive bilance SB: A: krediti bankama, krediti dravi, devizne transakcije, kupljene dravne vrijednosnice; P: depoziti banaka kod SB, gotov novac kod banaka, gotov novac kod nemonetarnih subjekata, depoziti drave. 92. Stuktura bilance SB:* AKTIVA PASIVA

1.Potraivanja od banaka 2.Potraivanja od drave 3.Inozemna aktiva 4.Ostala aktiva

1.Primarni novac 1.1.Gotov novac u optjecaju 1.2.Blagajna banaka 1.3.Raun za namiru banaka 1.4.Obvezna rezerva 2.Ogranieni depoziti banaka 3.Inozemna pasiva 4.Ostala pasiva 5.Kapital

93. HNB nema:* stalno raspoloive priuve. (?) 94. ECB ne provodi: selektivnu kreditnu politiku. 95. Monetarni multiplikator pokazuje koliko se jedinica novane mase dobije na 1 jedinicuprimarnog novca.********** M m= B M novana masa (M1 ili M4 ovisno o gleditu) B monetarna baza; sastoji se od gotovog novca i rezervi (B=G+R) 96. Zmija u tunelu: je odravanje teaja u granicama +/- 2,25% od sredinjeg paritetnog teaja, maksimalna mogunost fluktuiranja je 4,5% u odnosu na neku drugu valutu. 97. U monometalizam se ubrajaju: srebrna ili zlatna valuta, a u zlatni standard (zlatnu valutu) spadaju: zlatna valuta sa zlatom u optjecaju, valuta na bazi zlatnih poluga, te valuta na bazi zlatnih deviza. 98. Sayov zakon (eljezni zakon realizacije trita): ponuda robe automatski stvara odgovarajuu potranju robe (sve to je proizvedeno, bit e i potroeno). 99. Prema J.Ruffeu 3 su realna uvjeta formiranja trita i akumulacije: 1. novana akumulacija realna je samo ako po obujmu i po strukturi ima materijalno, odnosno robno pokrie; 2. kada takvo pokrie postoji, proces formiranja kapitala moe se jedino odvijati ako oni koji akumuliraju hoe tu novanu akumulaciju upotrijebiti za kupnju akumuliranih materijalnih vrijednosti; 3. oni kojima je namijenjena proizvodnja izazvana tim investicijama, imaju novac da je kupe. 100. Tokove promjene novane mase dijelimo na:*** kontrolirane i autonomne tokove. 101. Drugi naziv Fisherove jednadbe je:* transakcijska varijanta (zbog Fisherove jednadbe razmjene po kojoj se uspostavlja eksplicitna veza novca i cijena). 102. Fiksni devizni teaj unutar zadanog raspona plivanja moe fluktuirati u doputenom odstupanju od +/-1% oko sredinjeg teaja.* 103. Marksistika teorija inflacije: to je vee obilje nekog predmeta prema potranji, to je nia njegova razmjenjiva vrijednost ili cijena i obratno. 104. Bankarski poslovi prema bilannom pristupu se dijele na: aktivne, pasivne i neutralne. 105. Najvanija monetarna politika HNB-a kojom se regulira koliina novca: politika otvorenog trita. 106. CB emitira novac primarnom emisijom, a KB sekundarnom emisijom.** 107. Osnovno naelo poslovanja komercijalne banke je: naelo profitabilnosti. (?) 108. Klauzula valute spada u: paralelnu valutu. (?) 109. U aktivi CB-e moemo pratiti tokove kreiranja primarnog novca, dok u pasivi moemo pratiti strukturu i tokove ponitenja primarnog novca. 110. Francuski sustav maksimiranja novanog optjecaja: zakonodavac odreuje samo gornju granicu novanog optjecaja, prednost - nije vezan uz zlatnu rezervu i fluktuacije u kretanju cijene zlata. 111. Statiki kreditni potencijal:** LPs = (1 - q - r) DD + (1- q) TD + B + K - S

DD depoziti po vienju (ukljuujui depozitni novac na tekuim i iro raunima te tedne depozite); TD oroeni depoziti; B primljeni krediti; S vrijednosnice u portfelju banke; K kapital; q obvezna rezerva; r rezerva likvidnosti. 112. Varijabla h u procesu multiplikacije depozita se teoretski protee u intervalu od 0 do 1.*** /*stopa zadravanja sredstava u banci tijekom nekog plasmana. 113. Glavna razlika izmeu mjenice i novca: je u tome to se mjenica ne mora primiti kao instrument za izmirenje obveze plaanja; ona to i nije, ve je samo obveza da e se plaanje izmiriti u novcu. 114. U sustavu zlatne valute sa zlatom u optjecaju novanice su fakultativni novac. 115. Dinamiki kreditni potencijal: predstavlja maksimalan iznos kredita koji banka moe odobriti kroz odreeno vremensko razdoblje u kojem se odvija emisija i multiplikacija kreditnog novca. LPt = L0+kt+1 E0 LPtdinamiki kreditni potencijal banke na kraju razdoblja t L0 odobreni krediti u poetnom razdoblju t=0 kt+1 kreditni multiplikator u razdoblju (fazi) t+1 E0 viak likvidnosti (viak rezervi) u poetnom razdoblju. 116. Krediti na temelju mjenice su: eskontni, akceptni i rambursni. 117. Odnos vrijednosti kod sustava paralelnih valuta ovisi o: odnosu trinih cijena zlata i srebra u svakom trenutku te se stalno mijenja. 118. Devizni raun se jo naziva i: kreditni raun, iralni raun i knjini raun. 119. Zlatni standard (valuta) se dijeli na:** zlatnu valutu sa zlatom u optjecaju, valutu na bazi zlatnih poluga, te valutu na bazi zlatnih deviza. 120. Depozitni novac stvaraju poslovne banke u procesu sekundarne emisije. 121. Devizne operacije SB-e su: kupoprodaja deviza od PB-ka, te devizne transakcije s inozemstvom. 122. Grupu metoda temeljenih na jednadbama koje opisuju proces kreiranja novca ine: metoda temeljena na konsolidiranoj bilanci monetarnih institucija, metoda monetarnog multiplikatora, te metoda temeljena na raunima novanih tokova. 123. Operacije monetarne politike ECB-e u okviru politike otvorenog trita mogu biti:*** glavne operacije refinanciranja, dugoronije operacije refinanciranja, operacije fine prilagodbe, strukturne operacije. 124. Zbrajanjem neto domae aktive i neto inozemne aktive dobivamo: ukupna likvidna sredstva (M4). 125. Kada se stopa obvezne rezerve smanji, smanji se kamatnjak za prekonone pozajmnice; ako se na otvorenom tritu prodaju vrijednosni papiri poveava se kamatnjak za prekonone pozajmnice. 126. Osim krajnjih ciljeva, postoje intermedijarni i operativni ciljevi monetarne politike.* 127. Uz inozemnu pasivu dijelovi konsolidirane bilance na strani pasive su novana masa (M1) i nemonetarna pasiva (NP; ine ju quasi novac i ogranieni i oroeni depoziti). Te dvije stavke ine domau pasivu. 128. U RH krajnji cilj monetarne politike HNB-a predstavlja stabilnost cijena, dok se kao indirektan cilj korist nominalno sidro deviznog teaja.* 129. Tradicionalni instrumenti monetarne politike: diskontna politika, politika otvorenog trita, politika obvezne rezerve i selektivna kreditna politika. 130. Preduvjet za uspjeno provoenje operacija na otvorenom tritu je visok stupanj razvijenosti financijskog trita. 131. Cilj Europske sredinje banke (ECB) je: odravanje platne moi i inflacija manja od 2% u zemljama lanicama Eurozone (17 zemalja EU-e). 132. Prema tradicionalnoj koncepciji ukupna koliina novca u optjecaju sastoji se samo od: onih financijskih oblika koji su u nekoj zemlji prihvaeni kao sredstvo prometa i plaanja, a to je suma gotovog i depozitnog novca.

133.

Poveavajui diskontnu stopu raste kamatnjak na prekononom meubankovnom tritu, a otkup vrijednosnih papira pada na prekononom meubankovnom tritu. (?) 134. Posljedice inflacije: negativne - dolazi do preraspodjele bogatstva i socijalnog raslojavanja, oteava se i u nekim sluajevima potpuno onemoguuje planiranje, gubi se osjeaj za realnost, tope se meunarodne rezerve likvidnosti, smanjuju se inozemna ulaganja, poveava se nesigurnost, graani nepotrebno gomilaju zalihe roba itd..; pozitivne dravni prihodi rastu bre od dravnih rashoda. 135. Vrste inflacije prema intenzitetu: puzajua (sekularna), kotrljajua, galopirajua i hiperinflacija.** 136. Oblici imovine po Miltonu Friedmanu (reformulirana kvantitativna teorija novca):**** novac, obveznice, dionice, fizika dobra i ljudski kapital. 137. Koja od sljedeih koncepcija novane mase je najira, tj. koja obuhvaa najvie fin. oblika:* a. Friedmanova koncepcija, b. tradicionalna koncepcija, c. koncepcija Gurley-Shaw, d. Radcliffeov izvjeta. 138. Deflacija je:* pojava suprotna inflaciji, a oznaava pad ope cjenovne razine. 139. Dezinflacija je: opadanje stope po kojoj raste opi nivo (razina) cijena u jednoj ekonomiji, odnosno to je usporavanje same inflacije. 140. Obratni REPO: funkcionira kao kolateralizirani kredit koji SB odobrava bankama uz kolateral prihvatljivih vrijednosnica. Slui za poveanje likvidnosti banaka. 141. Kod PB pasiva odreuje aktivu, a kod SB aktiva odreuje pasivu.* 142. Minimalna rezerva likvidnosti (ECB):** izdvaja se po stopi 2% na osnovicu koju ine depoziti i druge obveze kreditnih institucija iji je rok dospijea do dvije godine. 143. Formula kembrike varijante kvantitativne teorije novca:* M=k*Y //*ili drugi oblik: M*V =y *p 144. Zamka likvidnosti ukazuje na:***** a. rast vanjskog duga, b. lou monetarnu politiku, c. lou fiskalnu politiku, d. neuinkovitost monetarnog sustava. 145. U glavne financijske instrumente MMF-a ne spadaju:* glavne trane. (?) 146. Pasivne kamatne stope na novane depozite kod HNB-a su:* 0,25%. 147. Ukoliko SB eli poveati likvidnost ona kupuje vrijednosne papire, a ako eli smanjiti likvidnost ona prodaje vrijednosne papire.** 148. Kreditni potencijal SB je:* beskonaan (neogranien); zato ona ne moe biti nelikvidna (ima privilegiju emisije novca ex nihilo). 149. Neto domaa aktiva (NDA):** razlika ukupnih likvidnih sredstva i neto inozemne aktive. NDA=M4-NIA. 150. Stalno raspoloive mogunosti HNB-a su:***** novani depozit, lombardni kredit, te unutardnevni kredit. 151. Sustav MMF-ove klasifikacije deviznih teajeva razlikuje: devizni teaj bez domae valute u optjecaju, devizni teaj u uvjetima valutnog odbora (Currency Board), ostali konvencionalni aranmani fiksno vezanog teaja, fiksni devizni teaj unutar zadanog raspona plivanja, puzajue prilagoavanje, devizni teaj unutar promjenjivih granica plivanja, upravljano plivajui devizni teaj bez unaprijed odreenog smjera kretanja, slobodno plivajui devizni teaj.

152.

Formalnu granicu ekspanzije kredita banaka predstavlja: obvezna rezerva //*putem nje SB direktno djeluje na potencijal bankovnog sustava te na jainu multiplikacije depozita i kredita na mikro i makro razini. 153. Koji sustav ne spada u sustav zlatne valute:* sustav na bazi nakita. 154. Tipovi deviznih aukcija mogu biti: multiple price i uniform price. 155. U klasifikaciju deviznih teaja MFF-a ne spada: ubrzano prilagoavanje. 156. Ukupna novana sredstva ili ukupna likvidna sredstva (M4) obuhvaaju:* a) novana sredstva izvan optjecaja - to su sredstva koja se nalaze na razliitim raunima kod banaka, a koje se u monetarnoj statistici vode kao quasi novac i ostala likvidna sredstva te nelikvidna sredstva; b) novac u optjecaju. 157. Depozitni novac kreiraju poslovne banke, sekundarnom emisijom. 158. Prva sredinja banka: vedska Riksbank, 1668.g. 159. Stopa obnavljanja sredstava (kreditni multiplikator):*** z=(1-ro-rl)xh /*dr. oblik: z=(1-q-r)xh t=vrijeme v=brzina optjecaja (kreditne multiplikacije h = stopa zadravanja sredstava u banci ( 0 h 1 ) z = stopa obnavljanja sredstava (z = (1-OR-RL) x h), govori koliko e se puta slobodna novana sredstva obnoviti (multiplicirati)) 160. Inflacija prema roku moe biti: kronina, prolazna i jednokratna. 161. Najstariji instrument monetarne politike je: diskontna (eskontna) politika, a razvila se u razdoblju zlatnog standarda kao pratei instrument njegova funkcioniranja temeljenog na zlatnom pokriu izdanih novanica. 162. Mirovinski fondovi spadaju u:nemonetarne institucije. 163. Kad rastu trokovi proizvodnje dolazi do: rasta inflacije.* 164. Realni devizni teaj je vaniji od nominalnog, jer je korigiran za stopu inflacije. 165. Ciljevi ECB-a: kreiranje i provoenje monetarne politike u Eurozoni; briga o stabilnosti deviznog teaja eura; provedba intervencija na deviznom tritu; briga o likvidnosti bankarskog sustava; odreivanje temeljne kamatne stope. 166. Odrednice (determinante) potranje za novcem (imovinom): veliina bogatstva, oekivani prinos, likvidnost imovine, rizik. 167. Najiri monetarni agregat u RH su: ukupna likvidna sredstva (M4); a kod ECBa je M3 (obuhvaa sredstva koja se nalaze u M2 i utrive financijske instrumente koje emitiraju monetarne institucije). 168. Monetarni agregat je: skup financijskih instrumenata (oblika) istog stupnja likvidnosti, pri emu irina skale od najvieg do najnieg stupnja likvidnosti zavisi od konkretnih institucionalnih prilika, stupnja gospodarske razvijenosti i dr. (gotovina u rukama publike, depoziti po tekuem ili iro raunu); teorijski definiran monetarni agregat: M0 = primarni novac (gotovina + rezerve banaka kod Centralne banke) M1 = gotov novac + depozitni novac M2 = M1 + quasi novac M3 = M2 + ostala likvidna sredstva M4 = M3 + nelikvidna sredstva 169. Pod repo operacijama (HNB) podrazumijeva se: prodaja vrijednosnih papira od strane HNB-a uz istodobnu obvezu njihove kupnje na ugovoreni dan, a pod obratnim repo operacijama (HNB) podrazumijeva se: kupnja vrijednosnih papira od strane HNB-a uz istodobnu obvezu njihove prodaje na ugovoreni dan. 170. Koritenjem makro-kreditnog multiplikatora moemo izraunati maksimalan iznos kredita koji bankovni sustav moe odobriti na temelju inicijalnog (poetnog) poveanja vika likvidnosti: Lmax=1/(q+r) x E0. Porast kredita ujedno je jednak porastu depozitnog novca, odnosno ukupne mase novca u optjecaju.

171.

Kada proces makro-multipikacije kredita tei u beskonanost, maksimalan iznos depozita po vienju jednak je:* umnoku kreditnog multiplikatora i iznosa inicijalnog poveanja depozita po vienju: DDmax = 1/(q+r) x DD0; pri tome vrijedi sljedee: DDmax=Lmax + DD0, odnosno DDmax=Lmax + (OR+RL). 172. Varijabla Es: predstavlja neto potraivanja u stranoj valuti. Javlja se u jednadbi promjene novane mase (M1) u metodi konsolidirane bilance monetarnih institucija (metoda identinosti): M1=K+Es-NP; predstavlja razliku potraivanja banaka u stranoj valuti (aktive) i obveza banaka u stranoj valuti (pasiva): Es=As-Ps. 173. Omjer nominalnog i realnog BDP-a naziva se: BDP deflator BDP deflator=BDPnom/BDPreal 174. Fisherov efekt: U srednjem roku nominalna kamatna stopa raste jedan za jedan s inflacijom. Taj je rezultat poznat kao Fisherov efekt ili Fisherova hipoteza. Na primjer, poveanje nominalne novane mase 10% rezultira s 10% poveanja stope inflacije, 10% povenja nominalne kamatne stope, meutim bez promjena realne kamatne stope. 175. U sluaju kad se novac potrauje kao imovina radi se o: teoriji imovinskog pristupa potranje za novcem James Tobin. (?) 176. Vrijednost makro-multiplikatora kredita koja se ostvaruje nakon beskonano mnogo faza (tj. za tv = ) moe se izraziti formulom:** kt=1/(1-(1-q-r)h); to uz pretpostavljeni h=1 glasi kt=1/(q+r). //*ne vidi se dobro: k t 177. U Republici Hrvatskoj tipini transakcijski rauni na kojima se nalazi depozitni novac su: tekui i iro rauni. 178. Primarni novac predstavlja knjigovodstvene obveze centralne banke. 179. Keynesova krivulja potranje za novcem se sastoji od: 3 krivulje. /*1. transakcijska potranja za novcem, 2. potranja za novcem zbog predostronosti (neizvjesnosti), 3. pekulativna (portfolio) potranja za novcem ili potranja za novcem kao imovinom. +dodatak s web-a //os y kamatna stopa; os xzalihe gotovog novca. s

M

iN iE

N E

Md(T+P+S) Md(T+P+S) Md(T) Md(T+P)

potranja za novcem u arapi M funkcija stope povrata na ostalim financijskim tritima vea koliina smanjuje elju za dranjem gotovine (sve je nia cijena gotovine) mogue je na isti nain dodati funkcije potranje za novanom priuvom/oprezom P i pekulacija S sjecite je najvie krivulje potranje i krivulje ponude (fondovi novca za zgrtanje koje emitira sredinja banka) toka E

fondovi za zgrtanje su rezidual izmeu ukupne gotovine i novca raspoloivog za posuivanje i kreditiranje fondovi za zgrtanje su fiksni ne zavise o kamatnoj stopi (vertikalni) 180. Varijabla w u Friedmanovoj jednadbi: u funkcijskom obliku Friedmanova jednadba glasi: m4=(Yp,w,i,Pc,P,u) ime se potranja za novcem promatra kao funkcija permanentnog dohotka (Yp), proporcije bogatstva u samom ovjeku prema onome izvan ovjeka (w), nominalne kamatne stope (i), oekivanih promjena stope kojom se mijenja razina cijena (Pc), stvarne razine cijena (P) i funkcije preferiranja novca nasuprot drugim dobrima (u). 181. Kvantitativna teorija novca: u sreditu ove teorije je pitanje vrijednost novca. Vrijednost novca, odnosno kupovna snaga novca ovisi o odnosu ponude i potranje roba i usluga s jedne strane i koliine raspoloivog novca s druge strane. 182. Trea faza uvoenja eura - karakteristike: 1.1.1999. poinje 3. faza EMU, uvoenjem eura kao bezgotovinskog novca u 11 zemalja. Rauni se mogu voditi u euru ili u nacionalnoj valuti (po izboru vlasnika rauna), a cijene isticati istodobno u nacionalnoj valuti i euru; nepovratno fiksiranje teajeva i uvoenje jedinstvene valute na devizna trita i u elektronika plaanja, koja prate uvoenje novanica i kovanica eura od 1. sijenja 2002. //*dodatak: 1. faza stvaranja EMU: 1.7.1990. - ukidanje preostalih zapreka slobodnim tokovima kapitala i usklaivanje gospodarske, novane i fiskalne politike u EU; slobodno kretanje kapitala meu dravama lanicama, usklaivanje ekonomskih politika i blia suradnja ekonomskih politika i suradnja izmeu sredinjih banaka; 2. faza valutne unije: 1.1.1994. osnovan Europski monetarni institut, pretea Europske sredinje banke. Poveava se neovisnost nacionalnih sredinjih banaka, zabranjuje se financiranje proraunskog deficita iz monetarnih izvora; konvergencija ekonomskih i monetarnih politika drava lanica (s ciljem osiguravanja stabilnosti cijena i javnih financija). + dodatak: pronaeno jednoj ranijoj skripti faze uvoenja eura: 1. '90.-'94. puna liberalizacija kretanja kapitala se nastoji postii kao vaan preduvjet monetarnog ujedinjenja; bolja koordinacija ukupne ekonomske politike, posebno monetarne i fiskalne 2. '94. osnovan Europski monetarni institut, nacionalne sredinje banke i dalje zadravaju autonomiju u provoenju monetarne politike; '95. rezolucija vijea u Madridu odlueno da e jedinstvena valuta biti euro; raspon fluktuacije povean na +/-15% u odnosu na sredinji teaj zbog intervalutarnih poremeaja; '98. rezolucija Vijea Europe poetak Europske Monetarne Unije (EMU) 1.1.1999., odabir lanica EMU, osnivanje ECB-a 3. 2 dijela: a. 1999. neopozivo fiksiranje deviznih teajeva prema eurui svake valute meusobno unutar EMU-a; odgovornost za monet. politiku preuzima ECB sa sreditem u Frankfurtu; poinje zamjena u euro u financijskom sektoru b. 2002. Poetak zamjena valuta u euro efektivan novac; euro postaje definitivan novac u EMU; zamjena valuta u euro novanice i kovanice; denominacija svih financijskih instrumenata u euro 183. Prirodna nezaposlenost: ona razina nezaposlenosti pri kojoj je sadanja razina cijena jednaka oekivanoj, tj. tekua inflacija je jednaka oekivanoj. 184. Krivulja koja prikazuje odnos inflacije i nezaposlenosti naziva se: Phillipsova krivulja. 185. Ako tedni depoziti rastu: M0 ostaje nepromijenjen, M1 ostaje nepromijenjen, a M4 raste.

186.

Nezavisnost SB: moe se podijeliti na nezavisnost u izboru cilja i nezavisnost u izboru instrumenata. Nezavisnost u izboru ciljeva odnosi se na mogunost sredinje banke da bez uplitanja vlade odreuje ciljeve svog djelovanja. Nezavisnost u izboru instrumenata, s druge strane, zahtijeva potpunu slobodu pri odabiru instrumenata koji se koriste za postizanje ciljeva. //*izvor: rad prof. oria s weba 187. Nezavisnost SB po ECB-u: izdvajanje 5 razina nezavisnosti kao preduvjeti za optimalno provoenje monetarne politike: institucionalna nezavisnost, zakonska nezavisnost, osobna nezavisnost, funkcionalna i operativna nezavisnost, te organizacijska i financijska nezavisnost. //*izvor: rad prof. oria s weba

Esejska:

1. Monetarne institucije.* Sve one institucije koje u svojoj pasivi imaju obveze koje semogu smatrati novcem. Sve one financijske institucije koje u transakcijama s nebankarskim subjektima (poduzea, stanovnitvo, drava) prenose, kreiraju i ponitavaju novac, odnosno to su sve one financijske institucije koje u pasivi svoje bilance imaju gotov novac ili depozite koji ulaze u novanu masu. Glavna monetarna institucija jedne drave je sredinja banka te ona ima monopol nad kreiranjem novanica. Multiplikacija depozita.* Proces multiplikacije depozita obino se objanjava ovako: svaka banka kada primi stvarni, fiducijarni depozit, npr. koji netko u obliku gotovine poloi na svoj raun u banci, mora odreeni dio zadrati kao rezervu likvidnosti (koju sama utvrdi ili ju utvruje sredinja banka kao obveznu) kako bi na zahtjev svojih komitenata mogla isplatiti, kad oni zatrae, svoje obveze prema njima (tj. njihova potraivanja prema banci). Preostali dio primljenog gotovinskog pologa ona e koristit za odobravanje kredita nekom zajmotraitelju. to je taj preostali dio vei (po odbitku recimo nie obvezne i druge rezerve likvidnosti), to je i njezina mogunost odobravanja kredita vea, a time i proces ekspanzije kredita i multiplikacije depozita. Veliinom pologa za odobravanje kredita odreen je kreditni potencijal neke banke. Razlozi osnivanja (ciljevi) MMF-a.****** MMF je osnovan s ciljem ostvarivanja sljedeih zadataka: stabilizacija deviznih teajeva; ostvariti povjerenje zemalja lanica u zatitnu funkciju MMF-a; promovirati me. monetarnu suradnju rjeavanjem konkretnih problema; ubrzati razvoj me. trgovine, poveati zaposlenost i dohodak; uspostaviti multilateralni sustav plaanja po raunu tekuih transakcija; skratiti trajanje neravnotea u BP. Svaka zemlja lanica unosi u Fond kvotu izraenu u PPV, koja joj daje pravo na odreenu glasaku snagu i predstavlja osnovu za maksimalni iznos koritenja sredstava Fonda i za udjel u alokaciji PPV. Zemlja lanica danas 25%kvote uplauje u jednoj od zdravih svjetskih valuta ($, , , jen). Ostatak se uplauje u domaem novcu ili najsigurnijim vrijednosnicama. Krajnji cilj MMF-a je stabilnost teaja, dok je indirektan cilj nominalno sidro deviznog teaja. Instrumenti monetarne politike koje koristi Europska sredinja banka + operacije fine prilagodbe. ECB i nacionalne SB-e zemalja lanica EU-e koje su prihvatile euro kao jedinstvenu valutu ine Eurosustav. U sklopu tog sustava postoje 3 instrumenta monetarne politike: operacije na otvorenom tritu, stalno raspoloive mogunosti i minimalna rezerva likvidnosti. Jedne od operacija na otvorenom tritu su i operacije fine prilagodbe. Njih ECB provodi s namjerom ili poveanja ili smanjenja likvidnosti i to na 4 naina: repo, obratni repo, izravna prodaja ili izravna kupnja. Rambursni kredit.****** Primjenjivao se u prekomorskoj trgovini. Naziva se i dokumentarnim kreditom ili kreditnim pismom. To je kombinacija akceptnog I eskontnog kredita. Banka za raun kupca (uvoznika) akceptira mjenicu koju je ispostavio prodava (izvoznik). Akceptirana mjenica dostavlja se izvozniku koji je

2.

3.

4.

5.

moe eskontirati ili prodati na burzi i time bez ekanja doi do naplate za otpremljenu robu. Dunik je uvoznik prema banci koja je akceptirala mjenicu. 6. Friedmanova koncepcija o novanoj masi.* Novac slui i kao privremeno prebivalite kupovne moi ili kao tednja (ne samo transakcijsko sredstvo). Novana masa obuhvaa pored gotovog novca u optjecaju i sve depozite kod poslovnih banaka depozite po vienju (ne samo na transakcijskim, ve i na tednim raunima) i oroene depozite. 7. Obvezna rezerva (zbog ega ju SB uvodi?). U pravilu SB odreuju jedinstvenu stopu OR, iako katkada primjenjuju sustav diferenciranih stopa s obzirom na vrstu i visinu depozita. OR izdvaja se na poseban raun kod SB, ime se osigurava stabilnost bankovnog sustava. Naime, iako se trenutana nelikvidnost pojedine banke moe lako namiriti zaduivanjem na tritu novca, bankarski sustav kao cjelina uvijek treba drati odreene rezerve kao pokrie depozita svojih komitenata. U tom smislu ukupna sredstva OR predstavljaju svojevrsnu zatitu deponenanta od rizinog ponaanja banaka, odnosno smanjujui kreditni potencijal banaka spreavaju prekomjerno odobravanje kredita. Druga i vanija uloga OR je u obuzdavanju pretjerane kreditne aktivnosti PB, odnosno izbjegavanju situacija da pretjerana koliina novca u optjecaju izazove inflaciju. 8. Kreditni multiplikator (napisati formulu i objasniti!).* Mikro multiplikator kredita pokazuje za koliko e se jedinica poveati iznos novoodobrenih kredita banka ako se viak likvidnosti banke povea za jednu jedinicu. tv 1 1 z tv 1 (1 q r ) htv 1k kt = = q +r 1z 1 (1 q r ) h kt - kreditni multiplikator u t-toj fazi multiplikacije q - stopa obvezne rezerve, koja se obraunava na sve vrste depozita r - stopa rezerve likvidnosti, koja se obraunava na depozite po vienju h - stopa zadravanja sredstava u banci t - broj vremenskih jedinica promatranja, pri emu vrijedi da je t0 i t v - brzina kreditne multiplikacije z - stopa obnavljanja sredstava u banci. 9. Granice kreditne ekspanzije.* Razlikujemo dvije osnovne vrste granica kreditne ekspanzije: formalne i makroekonomske. Formalne se dostiu instrumentima monetarne politike: politikom obvezne rezerve kreditna aktivnost banke, kreditni multiplikator, multiplikator depozita; centralna banka koi ili ubrzava monetarno kreditne proces u drutvu; politikom obvezne stope reguliranje eskontne stope, lombardne stope, centralna banka refinancira monetarni sustav; politikom na otvorenom tritu kupnja i prodaja vrijednosnih papira od strane centralne banke. Makroekonomska granica je odreena mogunostima odreenog drutva da se u danim okolnostima razvija, tu spadaju razna makroekonomska ogranienja zbog kojih investicije, tednja, potronja, kreditna aktivnost mogu biti vee ili manje, razlikuju se od prilika do prilika. 10. Akceptni kredit.* Kredit koji banka daje akceptirajui mjenicu svog komitenta da bi se ona bre realizirala. Ne dolazi do odobravanja kredita u knjigama, kao kod kontokorentnog kredita, niti do odobravanja kredita u gotovu novcu (kao kod eskonta). Za akcept banka naplauje odreenu proviziju, a akceptiranjem mjenice banka postaje glavni mjenini dunik. 11.Kako se u Hrvatskoj definira monetarni agregat M0 (primarni novac)?*** Prema definicija HNB-a, primarni novac (M0) ukljuuje: gotov novac izvan banaka (tj. u optjecaju) (G) te rezerve i druge depozite banaka, ostalih bankarskih institucija i dr. (R) u to pripadaju: novana sredstva u blagajni banaka, depoziti banaka kod HNB (iroraun i raun obvezne rezerve), depoziti ostalih bankarskih institucija (stambene tedionice, tedno-kreditne zadruge i investicijski fondovi) kod HNB, depoziti ostalih

domaih sektora (drava, poduzea i stanovnitvo) kod HNB, pa moemo pisati da je M0 = G+R. 12. Razlika izmeu nominalnog i efektivnog teaja.* Nominalni devizni teaj predstavlja promjenu cijene domae valute izraenu u stranoj valuti bez uzimanja u obzir stope inflacije. Realni devizni teaj je nominalni devizni teaj korigiran za stopu inflacije i on je mnogo vaniji, jer inflacija obezvrjeuje vrijednost novca, smanjuje njegovu kupovnu mo. Efektivni devizni teaj je vagani prosjek deviznih teajeva izmeu domae valute i valuta zemalja nama najvanijih trgovakih partnera. 13. Selektivna kreditna politika.* Predstavlja kvalitativnu mjeru kontrole upotrebe kredita iz primarne emisije i ukupnih novanih tokova, npr. za financiranje potreba turizma, poljoprivrede i sl. Njezinim koritenjem, tj. kad SB odobrava selektivne kredite bankama postie se kontrola upotrebe sredstava iz primarne emisije za tono odreeno namjene. Na taj se nain neposredno mogu ostvariti ciljevi tekue gospodarske politike usmjerene na jaanje odreenih grana i djelatnosti koje su posebno vane za neku dravu uz istodobno ograniavanje kredita pojedinim privrednim sektorima ili poduzeima ije se napredovanje eli iz odreenih razloga zaustaviti. //*dalje u tekstu kritike selektivne kreditne politike jedno od pitanja!//** Osnovni razlog ukidanja prakse selektivnog kreditiranja je diskriminacijski uinak koji instrument ukljuuje. Naime, selektivni kredit odobren po povoljnijim uvjetima svojevrstan je oblik subvencije koji se kosi s naelima slobodne konkurencije i trinog natjecanja. Drugi vaan razlog zbog kojega suvremena praksa monetarne politike zaobilazi direktnu primjenu selektivnog kreditiranja je postizanje vee politike i ekonomske neovisnosti SB. 14. Izraunavanje SPV vrijednosti + objanjenje (aka PPV posebna (specijalna) prava vuenja).******* PPV nije valuta, tj. gotov novac. Rije je o nematerijalnom novcu, odnosno samo o pravu potraivanja prema MMF-u koje se realizira u nekoj od konvertibilnih svjetskih valuta. Predstavlja obraunsku jedinicu s ponderiranim udjelima valuta 4 najvanije ekonomije (Dolar, Euro, Jen i Funta). Svaka zemlja lanica unosi u MMF odreenu kvotu izraenu u PPV koja joj daje pravo na odreenu glasaku snagu i predstavlja osnovu za maksimalni iznos koritenja sredstava Fonda i udjel u alokaciji PPV - utvrena kvota koja se unosi u Fond ima slijedeu strukturu: 25% u zlatu (od 1978 g. u SPV ili drugim valutama), a 75% u nacionalnoj valuti. Kod izrauna kvote za pojedinu zemlju uzima se u obzir: BDP, transakcije tekueg rauna i meunarodne priuve. 15. REPO. SB esto primjenjuju mehanizam kupnje vrijednosnica uz sporazum o reotkupu (REPO sporazum) kojim se diler koji prodaje obveznice SB obvezuje da e odreenog dana po odreenoj cijeni i uz dogovoreni kamatnjak ponovno otkupiti te iste vrijednosnice. Isto tako, SB se moe prilikom prodaje VP na otvorenom tritu obvezati da e nakon nekog odreenog vremena, po odreenoj cijeni ponovno otkupiti te VP. Instrumentom repo SB djeluje u smjeru smanjenja likvidnosti banaka. Repo funkcionira kao kolateralizirani depozit koji SB prima na polog od zainteresiranih PB. Provodi se aukcijama na koje PB dostavljaju iznose svojih vikova likvidnosti koje uz ponuene kamatnjake ele poloiti kod SB. Dospijee moe biti prekonono, tjedan dana, mjesec dana ili due, ali manje od jedne godine. 16. Stand-by aranmani.**** Kratkoroni kredit koji dobivaju od MMF-a zemlje lanice za premoivanje vanjske likvidnosti. Odobrenje kredita je uvjetovano podastiranjem odgovarajuih makroekonomskih programa od zemlje traioca kredita, koji se veoma strogo ocjenjuju. Odobrenje kredita MMF-a je znak drugim bankama da mogu ulaziti u kreditne aranmane, i upravo stoga je vanost stand-by aranmana velika. Uvedeni su prvobitno radi skraivanja i izbjegavanja procedure odobravanja kredita za svaku novu tranu (od ukupno njih 4) iznad rezerve trane, a rok trajanja bio im je 6 mj. Najvei dio sredstava koje MMF odobrava u obliku kredita svojim lanicama odnosi se na ove aranmane. Oni su namijenjeni za kratkoronu podrku

uravnoteenja BP. Sredstva iz stand-by aranmana obino se povlae u tranama u roku 12-24 mjeseca, a rok otplate je izmeu 3-5 godina. 17. Formula Irvinga Fishera (transakcijska varijanta kvantitativne teorije novca).********** Odnosi se na kvantitativnu teoriju novca. Razvila se u razdoblju istog zlatnog standarda. Jednadba razmjene: M*V=P*T; M-koliina novca, V-brzina optjecaja gotovog novca, P-opa razina cijena, T-obujam transakcija. Promjene koliine novca u jednadbi razmjene, dok brzina kolanja i opseg trgovanja ostaju jednaki, moe poveati ili smanjiti razinu cijena. Uzlazno gibanje moglo bi se zaustaviti smanjivanjem. Drugi naziv Fisherove jednadbe je transakcijska varijanta (zbog Fisherove jednadbe razmjene po kojoj se uspostavlja eksplicitna veza novca i cijena). 18. Monetaristika (inflacionistika) teorija formiranja deviznih teajeva.** Prema ovoj teoriji se smatra da je porast deviznih teajeva uzrokovan porastom koliine novca u optjecaju. Kad se koliina novca poveava imamo porast cijena, zbog toga smanjenje izvoza, deficit BP i porast deviznih teajeva. Po ovoj teoriji nije primarna BP ve inflacija kao uzrok, dok je stanje BP posljedica. 19. Razlika izmeu hiperinflacije i sekularne inflacije. Hiperinflacija predstavlja inflaciju iznimno brzog rasta cijena (i to ak u visini 50% mjeseno). Najee je posljedica politikih poremeaja i sukoba i time izazvanog nereda koji se pretvara u kaos,npr. ratne inflacije. Sekularna inflacija je puzajua, "stoljetna" inflacija, stalno prisutna i nije dramatina po svojim razmjerima (porast cijena za 3-5% godinje); nije tetna. *dodatak: Postoji i galopirajua inflacija, a ona je inflacija naglog ubrzanja rasta cijena i obino ima poznate, objanjive uzroke koji su izazvali taj inflatorni ok. esto moe prerasti u hiperinflaciju. //* + negdje se spominje i kotrljajua inflacija! *dodatak: Ovo je podjela inflacije s obzirom na intenzitet! 20. Teorija pariteta kupovne moi******* + Negativne strane teorije pariteta kupovne moi. Razvila se iz monetaristike teorije i tvrdi da kretanje deviznog teaja zavisi od kretanja kupovne moi novanih jedinica koje se usporeuju. Devizni teaj, prema toj teoriji, izravnava cijene u razliitim zemljama. Teaj se mijenja zavisno od razlike stupnja obezvrjeenja novca dviju zemalja. To se shvaanje smatra nedovoljno realnim jer statiki pojednostavnjuje problem, zanemaruje razliitu strukturu gospodarstva i razliitu strukturu potronje u pojedinim zemljama, a pogotovo ne vodi rauna ni o jednom od faktora koji takoer imaju utjecaja na devizni teaj. 21. Karakteristike politike refinanciranja. Politika refinanciranja je jedan od instrumenata monetarne politike za reguliranje koliine novca u optjecaju, prethodila je politici otvorenog trita. Pojedina banka moe ponuditi SB na prodaju prihvatljive vrijednosnice. Ako banka ponudi mjenice, SB e joj odobriti eskontni kredit, a ako se radi o nekoj drugoj vrijednosnici lombardni kredit. Prema tome radi se o eskontnoj (esto se zove diskontna) politici i lombardnoj politici, a obje su dijelovi politike refinanciranja sredinje banke. SB pri tome odreuje kvantitativne i kvalitativne elemente. Kvantitativni: odreivanje visine diskontne i lombardne stope i max. iznos refinanciranja. Kvalitativni: kvaliteta mjenice, te vrste i kvaliteta drugih vrijednosnica. Lombardna stopa je uvijek via od eskontne (ako je npr. rije o zalogu pokretnine trokovi uvanja su vei). Kupnjom mjenica SB emitira dodatnu koliinu primarnog novca. 22. Uzroci inflacije.** U literaturi uzroci inflacije se svode na: rast koliine novca u optjecaju, rast potranje, promjene na strani ponude, rast trokova proizvodnje, kontinuirani deficit bilance plaanja, pad produktivnosti, oekivanja, rat, socijalna previranja i prirodne katastrofe. 23. Objasni kada koliina novca u opticaju utjee na devizni teaj. Prema monetaristikoj (inflacionistikoj) teoriji formiranja deviznih teajeva smatra se da je porast deviznih teajeva uzrokovan porastom koliine novca u optjecaju. Kad se koliina novca poveava imamo porast cijena, zbog toga smanjenje izvoza, deficit BP i porast

deviznih teajeva. Po ovoj teoriji primarna BP nije uzrok ve je to inflacija, dok je stanje BP posljedica. 24. Monetarni transmisijski mehanizam.** Definira se kao prijenosni mehanizam utjecaja monetarnih kretanja na realna kretanja u gospodarstvu kao to su investicije, potronja, zaposlenost, realni nacionalni dohodak i razina cijena. Monetarna ravnotea definira se kao stanje u kojemu je ponuda novca (MS) tj. postojee koliina novca jednaka potranji novca (MD) (MS=MD). Ako se promijeni potranja novca (uz nepromijenjenu ponudu novca) ili ponudu novca (uz nepromijenjenu potranju) ili ako doe do promjene i ponude potranje novca, ali po razliitima stopama, dolazi do monetarne neravnotee. Ponovna ravnotea izmeu ponude i potranje novca, uspostavlja se preko monetarnog transmisijskog mehanizma. Openito govorei taj mehanizam djeluje kroz nekoliko segmenata povezivanja monetarnih i ostalih (financijskih i realnih) varijabli i njihovu povratnom utjecaju na proces uravnoteenja, a to su: monetarne transakcije - preko njih se oituje priroda i mjere monetarne politike koju provodi SB; realne transakcije - s domaim i inozemnim subjektima; te financijske transakcije - s domaim i inozemnim subjektima. Pri tome je vano napomenuti da transakcije s domaim subjektima izazivaju povratne efekte na potranju novca, dok transakcije s inozemnim subjektima utjeu na promjenu koliine novca. 25. Obvezni blagajniki zapisi. Neprenosivi obvezni blagajniki zapisi nominirani u kunama (nematerijalizirani). Osnovica se sastoji od bilannog i izvanbilannog dijela. Stopa upisa iznosi 75% osnovice, a rok dospijea je 360 dana. Stopa renumeracije je 0,25%. Obveznici mogu biti: domae i tedne banke, podrunice stranih banaka. 26. Manipuliranje teajem. Manipuliranje deviznim teajevima provodi se na razliite naine, a izraava se deprecijacijom ili aprecijacijom domae valute. U prvom se sluaju devizni teaj strane valute dri iznad ravnotenog teaja i imamo podcijenjenost domae valute odnosno precijenjenost deviznog teaja strane valute. Deprecijacija je pad vrijednosti domae valute u odnosu na stranu na deviznom tritu. Tada se za jedinicu strane valute dobiva vie domae valute. Aprecijacija je porast vrijednosti domae valute u odnosu na stranu na deviznom tritu. Tada se za jedinicu strane valute dobiva manje domae valute. Devalvacija je smanjenje slubenog teaja valute neke zemlje u odnosu na valutu druge zemlje ili zlato. Revalvacija je porast slubenog teaja valute neke zemlje u odnosu na valutu druge zemlje ili zlato. Aprecijacija i deprecijacija se dogaaju na deviznom tritu dok se devalvacija i revalvacija donose odlukom monetarnih vlasti. Aprecijacija prethodi revalvaciji, a deprecijacija prethodi devalvaciji. 27. Razlika izmeu lombardnog i unutardnevnog kredita.*** Lombardni kredit - mogui korisnici: banke, tedne banke te podrunice stranih banaka; odobrava se na zahtjev banke na kraju radnog dana; nevraeni unutardnevni kredit smatra se zahtjevom za lombardni; mogunost koritenja: svakodnevno; dospijee: prekonono; kolateraliziran i moe se koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijea do godine dana; kamatna stopa: 9%; Unutardnevni kredit - mogui korisnici: banke, tedne banke te podrunice stranih banaka; odobrava se u obliku limita na raunu za namiru banke tijekom dana; mogunost koritenja: svakodnevno; dospijee: do kraja dana kada je koriten; kolateraliziran i moe se koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijea do godine dana; beskamatno. 28. Uloga javnog duga u politici otvorenog trita. Javni dug je vaan uzrok rasta primjene otvorenog trita. Koliki e biti godinji iznos emisija dravnih vrijednosnica ovisi o stanju gospodarstva, saldu dravnog prorauna, koliini novca u optjecaju, inflaciji itd. Javni dug je posljednjih 20-tak godina u porastu zbog drave blagostanja rast izdvajanja za socijalnu i zdravstvenu zatitu, okoli, obrazovanje.. Zbog svoje sigurnosti i likvidnosti instrumenti javnog duga postali su vanom komponentom financiranja gospodarskih subjekata. SB koristei dravne vrijednosnice provodi

monetarnu politiku bez radikalnih restriktivnih ili ekspanzivnih mjera u cilju reguliranja koliine novca u optjecaju, kratkoronih kamatnih stopa i kreditne aktivnosti banaka. Drava kao najvaniji kreator javnog duga strukturira rokove dospijea, kamatnjake i iznose emisija, nastoji smanjiti trokove zaduenja te takvom diversifikacijom potie razvoj sekundarnog trita vrijednosnica. 29. Ciljevi olakica za smanjenje siromatva i poticanje rasta (PRGF). Glavni cilj je stvarno i odrivo jaanje pozicija bilance plaanja, poticanje dugotrajnog gospodarskog rasta te pomo strukturnim promjenama i makroekonomskim prilagodbama to bi trebalo dovesti do rasta ivotnog standarda i smanjenja siromatva. Jedan od ciljeva je i poveanje transparentnosti voenja drave. Prema stanju gospodarstva trenutno 77 zemalja moe koristiti ove olakice (npr. Albanija, Indija, Kenija, Nigerija, Afganistan..., dohodak smije biti najvie 88US$ , dobivaju se trogodinji zajmovi do 140% uplaena kvote, u posebnim uvjetima 185% kvote, uz kamatu od 0,5%, uz grace-peroid od 5 i pol godina; to je razdoblje poetnog roka kredita u kojem dunik nije obvezan zapoeti s vraanjem, tzv. vrijeme milosra vjerovnika prema duniku). Otkup valute obavlja se polugodinje od pete do desete godine nakon isplate zajma. 30. Devizni teaj bez domae valute u optjecaju.**** Prema sustavu klasifikacije deviznih teajeva MMF-a to je teaj u kojem valuta strane zemlje ili nadnacionalna valuta egzistira kao jedino zakonsko sredstvo plaanja ili odreena zemlja pripada monetarnoj / valutnoj uniji u kojoj dijeli isto zakonsko sredstvo plaanja s ostalim lanicama. 31. Sustav zlatne valute na bazi zlatnih poluga.********** Kod ovog sustava novac se ne kuje iz zlata, ali je vezan za zlato. U ovom sustavu ne cirkulira u prometu zlato, ve na osnovi njega izdane novanice koje slue kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja, a zlato je koncentrirano kod SB kao emisijske ustanove. Nain pokria novanica isti je kao i kod zlatnog standarda, samo se ukida njegova apsolutna razmjenjivost za zlato (razmjenjive su za zlato samo u odreenim iznosima ili uvjetima). 32. Paralelna valuta.***** Spada u kategoriju bimetalistikih valutnih (novanih) sustava. Kod nje, novac kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja, kuje se iz oba valutna materijala: zlata i srebra, te u prometu postoje i ravnopravno cirkuliraju dvije vrste novca zlatni i srebrni novac. Izmeu tih dviju vrsta novca nije zakonski utvren nikakav odnos, plaanje ovisi o volji i ugovoru sudionika u prometu. 33. Wicksellova ravnotea i model inflatornog jaza. Inflatorni jaz pojavljuje se kao posljedica takva porasta globalne potranje koju ne prati odgovarajui porast globalne ponude. K. Wicksell - odbacio kvantitativnu teoriju novca i u razmatranje uveo obujam potronje i investicija. Novana e ravnotea biti ostvarena ako su ispunjena ova dva uvjeta: ako su prirodni i bankarski kamatnjak jednaki, te ako su investicije jednake tednji.

Globalna potr

U kombinaciji akcije i reakcije tih etiriju faktora Wicksell vidi osnovne probleme gospodarskog kretanja, pa i kretanja vrijednosti novca. Za objanjenje promjena u odnosu navedenih etiriju faktora (potroaka potranja, tednja, proizvodnja dobara potronje i investicije) Wicksell se posluio kamatnom stopom.Kad je novani kamatnjak ispod prirodnog, investicije premauju tednju, te se s tim u vezi potroaka potranja poveava u odnosu prema proizvodnji dobara potronje. Posljedica toga je rast cijena. 34. Dvojna valuta (alternativni sustav).** Spadaju kategoriju bimetalistikih valutnih (novanih) sustava. Kod sustava dvojne valute novac se kuje iz obaju valutnih materijala (zlata i srebra) ali se meu njima uspostavlja zakonski omjer, npr. 1kg zlata: 15,5kg srebra. Taj se sustava jo naziva alternativnim. Naime,dok je valutnim sustavom na jednoj strani bio uspostavljen odreeni iznos izmeu zlata i srebra,s druge je strane dolazilo do mijenjanja tog odnosa vrijednosti na slobodnom tritu izvan zemlje.Ako je zlato tim slubenim odnosom bilo podcijenjeno u odnosu na situaciju drugdje,dolazilo je do izvoza zlata radi kupovanja srebra u inozemstvu. Kupljeno se srebro uvozilo i davalo prekovati u novac.Na taj je nain bolji novac odlazio iz prometa,a ostajao loiji,pa se zato taj sustav naziva alternativnim. Tamo gdje zakonski dvije robe imaju funkciju mjere vrijednosti,faktiki uvijek samo jedna ostaje kao takva na popritu - navedena pojava obiljeena je kao Greshamov zakon. Prijelaz na monometalizam rijeio je navedeni problem. 35. Kontokorentni kredit.**** Kredit po tekuem raunu. Vrsta kredita koji banka odobrava korisniku preko njegova tekueg rauna, te korisnik realizira svoje pravo izdajui banci nalog. Danas je najvanija vrsta kratkoronog kreditiranja, popularan s obzirom na pogodnosti koje prua banci i klijentu. Klijentu smanjuje blagajniko poslovanje, omoguuje mu ukljuivanje u bezgotovinski platni promet, a uz to omoguuje elastinu i racionalnu upotrebu kredita prema stvarnim periodinim potrebama. Bankama ovaj posao donosi najvei i najstabilniji prihod. Naziva se i kreditna linija. 36. Reeskontiranje mjenice (reeskont).* Reeskont je kratkorona pasivna operacija koja se obavlja izmeu dviju banaka, obino izmeu emisijske banke i kreditne banke. To je operacija to je obavlja neka banka, u pravilu kreditna, kad mjenice iz svog portfelja koje su ve eskontirane, ponovno eskontira kod emisijske banke. Reeskont je pasivna operacija samo za kreditnu banku, koja reeskontirajui odreenu mjeninu sumu dolazi do novih sredstava, a za emisijsku je banku to aktivna operacija na temelju koje ona plasira svoja sredstva. 37. Devizni teaj.** Intervalutni teaj predstavlja razmjenu efektivnog novca (valute) jedne zemlje za efektivni novac (valutu) druge zemlje. Devizni teaj predstavlja razmjenu potraivanja u valuti zemlje A, za potraivanje u valuti zemlje B, jer je po definiciji deviza potraivanje u stranoj valuti. Devizni teaj predstavlja cijenu domaeg novca izraenu u stranom novcu, odnosno koliko jedinica domaeg novca treba dati za jedinicu stranog novca i to je tzv. sustav direktnog kotiranja. Devizni teaj ima informacijsku, redistributivnu, alokativnu i razvojnu funkciju. Nominalni devizni teaj predstavlja promjenu cijene domae valute izraenu u stranoj valuti bez uzimanja u obzir stope inflacije. Realni devizni teaj je nominalni devizni teaj korigiran za stopu inflacije i on je mnogo vaniji, jer inflacija obezvrjeuje vrijednost novca, smanjuje njegovu kupovnu mo. Efektivni devizni teaj je vagani prosjek deviznih teajeva izmeu domae valute i valuta zemalja nama najvanijih trgovakih partnera. Devizni teajevi razliito se formiraju u uvjetima zlatnog standarda i papirne valute. Za razdoblje zlatnog standarda vee se i sustav fiksnih deviznih teajeva. 38. Devizni teaj u uvjetima valutnog odbora (Currency Board). Temelji se na eksplicitnoj zakonskoj obvezi zamjene domae valute, odreenom stranom valutom uz fiksni devizni teaj. To znai da se domaa valuta emitira samo ako ima potpuno pokrie u stranoj valuti. 39. Teorija bilance plaanja.*** Uzrok porasta teaja strane valute je pasivnost bilance plaanja. Deficit BP izaziva porast deviznog teaja, a kasnije i porast cijena. Kako

odreeno vrijeme promjena teaja ne dovodi do promjena apsolutnih cijena, cijene domae robe padaju to stimulira izvoz. Kako ta pojava destimulira uvoz, dolazi do novog kretanja i izravnanja BP .Prema tome, promjene teaja posljedica su promjena u BP. 40. Razlike izmeu SB i PB.**** SB ne moe biti nelikvidna, za razliku od komercijalne banke. SB ne postoji da bi ostvarivala maksimalni profit to je glavni cilj komercijalne banke. SB jedina kreira primarni novac (stvara gotov novac primarnom emisijom), dok komercijalna banka stvara novac sekundarnom emisijom (odobravanjem kredita u obliku depozitnog novca). Komercijalne banke obavljaju kratkorone i dugorone transakcije, dok SB obavlja samo kratkorone (dugorone su joj zabranjene). Klijenti komercijalne banke mogu biti svi, a SB samo drava, banke i tedionice. U komercijalnoj banci veliina pasive odreuje aktivu, dok je kod SB obrnuto. SB ima neogranien kreditni potencijal, dok poslovne banke imaju ogranien kreditni potencijal. 41. Kada i zato se naputa penzatorijski sustav?* Penzatorijski sustav je sustav u kojem je svaki komad metala trebalo vagati. Ovaj sustav se naputa u razdoblju kad zapoinje kovanje novca jer je ono omoguilo odvajanje njegove nominalne od realne vrijednosti. 42. Razlika izmeu vrste novca koju emitira SB i PB. Emisija novca ukljuuje dva zasebna, ali meusobno povezana procesa kreiranja i ponitavanja novca. To su: primarna emisija novca koju provodi sredinja banka i sekundarna emisija novca koju provode banke. Banke kao monetarne institucije kreiraju i multipliciraju novac. Odobravanjem i isplatom kredita banke stvaraju depozitni novac - koji se zbog prirode nastanka naziva kreditni novac. Sveukupni depozitni novac nije ujedno i kreditni novac. Pretpostavka za emisiju kreditnog novca je sustav bezgotovinskog plaanja. 43. Sustav zlatne valute na bazi zlatnih deviza.** U sustavu na bazi zlatnih deviza optjecaj novanica zasniva se na devizama koje glase na neku zlatnu valutu ili pak na neku vanu svjetsku valutu, premda ona formalno nije zasnovana na zlatu. Tu vrstu valutnog sustava najprije su uvele neke ovisne zemlje koje nisu mogle organizirati svoj novani sustav ni kao sustav sa zlatom u optjecaju ni kao sustav na bazi zlatnih poluga, jer nisu imale dovoljno zlata. Kod ovog se sustava valutnim novcem smatra novanica emisijske banke jer je zakonsko i definitivno sredstvo plaanja. 44. Metoda konsolidirane bilance monetarnih institucija (metoda identinosti):****** Aktivu svih banaka dijelimo na domau Ad (krediti banaka domaim nebankarskim subjektima i drugi plamani (K)), te inozemnu As (potraivanja banaka u stranoj valuti). Pasivu svih banaka dijelimo na domau Pd (novana masa (M1) i nemonetarna pasiva quasi novac i ogranieni i oroeni depoziti (NP)), te inozemnu pasivu Ps (obveze banaka u stranoj valuti). M1=K+Es-NP Es=As-Ps neto potraivanja u stranoj valuti. Promjena novane mase zavisi od promjene kredita banaka koji vode njezinom porastu, od promjene nemonetarne pasive (iji porast dovodi do njezina smanjenja) i od promjena salda stransakcija u stranoj valuti (ako je saldo pozitivan, tj. ako su potraivanja vea od obveza, on e znaiti porast novane mase i obratno). M1 = K NP + Es 45. Ciljevi monetarne politike. Ciljevi monetarne politike mogu biti: krajnji, intermedijarni i operativni ciljevi. U RH krajnji cilj monetarne politike HNB-a predstavlja stabilnost cijena, dok se kao indirektan cilj korist nominalno sidro deviznog teaja. Hrvatska je u reimu upravljano plivajueg deviznog teaja, to znai da teaj nije fiksan,niti je SB ikad objavila razinu teaja koju brani. Krajnji cilj monetarne politike veine sredinjih banaka je stabilnost cijena. Intermedijarni ciljevi mogu biti monetarni agregati (M1, M2, M3, M4), trine kamatne stope ili druge varijable prema izboru SB. Kao operativni cilj na koji djeluju instrumenti monetarne politike mogu se koristiti vikovi likvidnosti banaka, ukupni primarni novac ili kratkorone kamatne stope na meubankovnom

tritu. Instrumentima monetarne politike SB izravno djeluje na ostvarivanje operativnih ciljeva te indirektno na ostvarivanje intermedijarnih ciljeva. 46. Metoda temeljena na konsolidiranoj bilanci monetarnih institucija (pravila). Pravila: 1. koliina novca u cirkulaciji moe promijeniti samo u odnosima izmeu monetarnih institucija i nemonetarnih subjekata; 2. kreiranje primarnog novca od strane SB predodreuje maksimalni iznos kreiranja novca u optjecaju (M1) od strane ostalih monetarnih institucija; 3. novac u optjecaju (M1) kreira se na osnovi primarnog novca koji se nalazi (knjii) u pasivi monetarnih financijskih institucija (to predstavlja njihovu obvezu), s jedne strane, a s druge strane, u aktivi nemonetarnih financijskih institucija i nemonetarnih subjekata; 4. pravilo govori da se primarni novac (kreiran od strane SB) nalazi u pasivi bilance SB, s jedne strane, a istovremeno, s druge strane, u aktivi ostalih monetarnih institucija i svih drugih nemonetarnih subjekata. 47. Operacije na otvorenom tritu (HNB).* Mogu biti redovite operacije, operacije fine prilagodbe i strukturne operacije. Redovite operacije - provode se putem obratnih repo operacija; slue za poveanje likvidnosti u sustavu; izvravaju se svaki tjedan (srijedom), s rokom dospijea od jednog tjedna; izvravaju se na aukcijama putem standardnih ponuda; sudionici: banke, tedne banke te podrunice stranih banaka koje ispunjavaju odreene ope kriterije; prihvatljiv kolateral: trezorski zapisi MF-a izdani s izvornim rokom dospijea do godine dana. Operacije fine prilagodbe provode se putem repo/obratnih repo operacija, izravnih kupnji/prodaja vrijednosnih papira (VP); slue za poveanje ili smanjenje likvidnosti u sustavu; frekvencija i dospijee nisu standardizirani; provode se na aukcijama (putem nestandardnih ponuda) ili bilateralnim putem; ogranien broj sudionika: osim opih kriterija za redovite operacije, sudionici moraju zadovoljiti i druge kriterije; prihvatljiv kolateral: trezorski zapisi MF-a izdani s izvornim rokom dospijea do godine dana. Strukturne operacije - provode se putem izravnih kupnji/prodaja VP-a te repo/obratnih repo operacija; slue za poveanje ili smanjenje likvidnosti; frekvencija: redovita ili neredovita; dospijee nije standardizirano; provode se na aukcijama (putem standardnih ili nestandardnih ponuda) ili bilateralnim putem; sudionici: banke, tedne banke te podrunice stranih banaka koje ispunjavaju odreene ope kriterije; prihvatljiv kolateral: dravni vrijednosni papiri. 48. Politika obveznih rezervi. Sastoji se u utvrivanju stope obvezne rezerve i drugih uvjeta koji odreuju visinu obveznih rezervi koje PB trebaju obraunati i izdvojiti na depozite. U pravilu SB odreuju jedinstvenu stopu OR, iako katkada primjenjuju sustav diferenciranih stopa s obzirom na vrstu i visinu depozita. OR-e izdvaja se na poseban raun kod SB, ime se osigurava stabilnost bankovnog sustava. Naime, iako se trenutana nelikvidnost pojedine banke moe lako namiriti zaduivanjem na tritu novca, bankarski sustav kao cjelina uvijek treba drati odreene rezerve kao pokrie depozita svojih komitenata. U tom smislu ukupna sredstva OR predstavljaju svojevrsnu zatitu deponenanta od rizinog ponaanja banaka, odnosno smanjujui kreditni potencijal banaka spreavaju prekomjerno odobravanje kredita, odnosno OR slui izbjegavanju situacija da pretjerana koliina novca u optjecaju izazove inflaciju. Visoka razina OR administrativno propisuje SB ovisno o monetarnoj situaciji na tritu i stupnju zasienosti novanim sredstvima. Kada se ocijeni da je kreditna aktivnost komercijalnih banaka prevelika i da vodi inflaciji, stope OR se poveavaju, dok se u suprotnoj situaciji, deflacije i ope recesije u privredi smanjuju. Sniavanjem stope OR postiu se suprotni uinci. Za razliku od politike otvorenog trita kao finog instrumenta za upravljanje likvidnou monetarnog sustava i regulaciju novane ponude, politika OR predstavlja grub i administrativan instrument. Ukoliko neka PB ne ispunjava svoje obveze polaganja odreenog iznosa rezervi na svoj raun kod SB, ona dolazi pod pojaan nadzor SB. Njezino znaenje posebno dolazi do izraaja u zemljama s manje razvijenim financijskim tritem. U RH OR predstavlja glavni instrument restriktivnog djelovanja SB, usmjerenog na ouvanje stabilnosti cijena i financijskog sustava.

49. Lombardni kredit (HNB).*** Spada u stalno raspoloive mogunosti. Mogui korisnici:banke, tedne banke i podrunice stranih banaka; odobrava se na zahtjev banke na kraju radnog dana; nevraeni unutardnevni kredit smatra se zahtjevom za lombardni; mogunost koritenja: svakodnevno; dospijee: prekonono; kolateraliziran i moe se koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijea do godine dana; kamatna stopa: 9%; mogunost suspenzije odobravanja i ogranienja iznosa diskrecijskom odlukom HNB-a. 50. Trojni grafikon.

Drava je ta koja treba destimulirati tednju, stimulirati investicije, a osim toga svojom akcijom puniti deflatorni jaz sve dok spontani odnosi ne budu u stanju to postii. Smatra se da je za taj intervencionizam tzv. politika jeftinog novca pogodnija od politike budetskog deficita (jer punjenje tog deflatornog jaza budetskim deficitom stvara potronju, a inflacionira gospod. proces) Objanjenje trojnog grafa: 1. graf: pokazuje prednosti likvidnosti koja dovodi do opadanja kamatne stope poveanje koliine novca N s toke A na toku B 2. graf: kao posljedica poveanja likvidnosti, nia se kamatna stopa reflektira na graninu efikasnost investicija koja se poveava s toke A na toku B i tako dovodi do poveanja investicija 3. graf: poveanje investicija s toke A na toku B dovode do nove gospodarske aktivnosti (poveanje neto nacionalnog proizvoda - NNP) 51. Operacije fine prilagodbe (HNB).* Provode se putem repo/obratnih repo operacija, izravnih kupnji/prodaja vrijednosnih papira (VP); slue za poveanje ili smanjenje likvidnosti u sustavu; frekvencija i dospijee nisu standardizirani; provode se na aukcijama (putem nestandardnih ponuda) ili bilateralnim putem; ogranien broj sudionika: osim opih kriterija za redovite operacije, sudionici moraju zadovoljiti i druge kriterije; prihvatljiv kolateral: trezorski zapisi MF-a izdani s izvornim rokom dospijea do godine dana. 52. Model inflatornog jaza (objanjenje + graf)*****. Ako se izmeu raspoloivog dohotka (ukupna potranja) i ukupne ponude pojavi nesklad jaz, dolazi do porasta odnosno pada cijena

Inflatorni jaz pojavljuje se kao posljedica takva porasta globalne potranje koji ne prati odgovarajui porast globalne ponude Ponuda i potranja same e se izjednaiti bilo porastom cijena, bilo drugaijom upotrebom suvinog dohotka (dravni zajam, porez, tezauracija) Grafiki prikaz:

Objanjenje grafa:

Kod cijene p0 ponuda i potranja su uravnoteene Kod cijene p1 postoji deflatorni jaz: O1 > D1, razlika meu njima predstavlja deflatorni jaz (O1 D1 = deflatorni jaz) Obratno, kod cijene p2 imamo O2 < D2, te postoji inflatorni jaz (D2 O2 = inflatorni jaz), koji dovodi do porasta cijena

*ne vodi rauna o odnosima cijena, vrsti robe i njezinoj namjeni, o supstituciji, elastinosti ponude i potranje niti trokovima proizvodnje U radovima praktinog znaaja primjenjivale su se 2 metode procjene inflatornog jaza 1. usporeivanje predvienih globalnih rashoda i predviene globalne proizvodnje 2. uzima u obzir samo rashode za potrona dobra i predvienu proizvodnju potronih dobara 53. Blagajniki zapisi (HNB). Nematerijalizirani prenosivi blagajniki zapisi nominirani u kunama; prodaja preko multiple price tipa aukcija uz diskont; Hrvatska narodna banka utvruje datum odravanja aukcije i obavjetava sudionike najkasnije na dan odravanja aukcije; rok dospijea: 35 dana; namira: T + 0; pristup primarnom tritu imaju banke, tedne banke, podrunice stranih banaka i HBOR; poslove depozitorija blagajnikih zapisa obavlja Sredinje klirinko depozitarno drutvo d.d. 54. Naruavanje ravnotee na tritu novca uinak dohotka + uinak likvidnosti (graf)**.

1. graf: uinak dohotka - porast dohotka dovodi do pomaka krivulje potranje za novcem udesno i uz nepromijenjenu koliinu ponude novca uzrokuje rasta kamatnjaka. 2. graf: budui da do sniavanja kamatnjaka dolazi kao rezultat poveanja likvidnosti monetarnog sustava, uinak porasta ponude novca na pad kamatnjaka naziva se uinkom likvidnosti. 55. Keynesijanski model agregatne ponude i potranje (graf).*

Model uvodi intervencionizam kao nadomjestak dugotrajnom ekanju spontanog uravnoteenja kako bi se mjerama makroekonomske politike potaknuli rast investicija, dravne potronje i li neto izvoza roba i usluga. Ukoliko cijena i nadnice nisu fleksibilne te ako ne postoji savrena informiranost ekonomskih subjekata, monetarna politika nije neutralna. Model pokazuje adaptivna oekivanja. (?) 56. Uinak likvidnosti i uinak realnog pomaka (graf).****

Uinak realnog novca (uinka realnog pomaka) podrazumijeva djelovanje rasta cijena na pad realne ponude novca te lanani slijed promjena koje potiu formiranje nove ravnotee i pomak LM krivulje u lijevo. //* - ne znam jel to drugi pojam, nisam naao graf, ali sam naao neiju interpretaciju: Uinak likvidnosti - uinak pada/rasta kamatne stope zbog poveanja/smanjenja ponude novca. Ms ide desno/lijevo -> kamatna stopa pada/raste.

57. Keynesov plan (pretpostavke iz Bretton Woods-a)**. John Maynard Keynespredviao je osnivanje Meunarodne klirinke unije unutar koje bi se obavljala prebijanja salda koncem svakog mjeseca, dok bi SB uzajamno odobravale mjesene kredite. Keynes je predvidio uvoenje svjetske novane jedinice (bancor) koja bi imala teaj prema zlatu i drugim valutama tj. bancor bi bio zamjenik zlata koje bi se demonetiziralo. 58. Dohodovna ili kembrika varijanta kvantitativne teorije novca Alfred Marshall.*** Temelji se na istim pretpostavkama na kojima se temelji i Fisherova teorija s tom razlikom to se novac ovdje ne promatra iskljuivo kao sredstvo razmjene ve i kao imovina. Novac nije vaan kao novac, nego je poanta u njegovoj kupovnoj moi. Pojedinci nee cijeli svoj dohodak drati u obliku novca, pretvoriti e ga u drugi oblik imovine, oportunitetni troak dranja novca je kamatna stopa. Nastoje jedan dio novca rasporediti u oblik imovine kao novca, a drugi dio u neki drugi oblik imovine (obveznica, dionica, itd.). M=k*Y //*negdje se zapisuje kao Md M ... koliina novca (ponuda), stavlja u odnos ukupan dohodak i dio dohotka zadranog u novcu Y ... ukupan dohodak po tekuim cijenama k * Y ... dio dohotka zadran u novcu Y=y*p p ... cijene k ... Marshallov koeficijent k=1/V V ... brzina optjecaja novca to je brzina optjecaja vea k je manji i obrnuto.

u vrlo kratkom roku V je stabilna i moe se tretirati kao konstanta. utjecaji i odnosi ponude novca i cijene oituju se preko dohotka, a isto ovisi i o brzini optjecaja novca, odnosno k. M = ( 1 / V ) * y * p dohodovni oblik Fisherove teorije M*V=y*p

59. Monetaristika koncepcija agregatne ponude i Phillipsove krivulje u kratkom i dugomroku (graf).*

Prema monetaristima kratki rok je vremensko razdoblje dovoljno kratko da u njemu radnici nemaju potpune informacije o agregatnim cijenama i inflaciji, tako da se oekivane cijene i oekivana inflacija razlikuju od stvarnih cijena i stvarne inflacije. U dugom roku javnosti su dostupne potpune informacije o stvarnom razvoju dogaaja u ekonomiji, zbog ega se oekivanja o razini cijena podudaraju sa stvarnim cijenama i stopama inflacije. Pojam prirodna zaposlenost vezan je uz koncepciju prirodne stope nezaposlenosti (NARU natural rate of unemployment) koja se ne moe smanjiti poveanjem agregatne potranje. Prirodna stopa nezaposlenosti moe se prikazati vertikalnom Phillipsovom krivuljom u kojoj ne postoji izbor izmeu smanjenja nezaposlenosti i poveanja inflacije. 60. Jednadba Friedman-Schwartz.* Temelji se na dvije grupe determinanti promjene koliine novca: a. prva grupa - ovisi o utjecaju SB na promjenu koliine novca (MS) promjenom iznosa primarnog novca (H) b. druga grupa - sadri dvije determinante koje ovise o ponaanju banaka (D/R) i o ponaanja nebankarskih subjekata (D/C), one predstavljaju monetarni multiplikator. D C 1 + R R MS = H D C + R R m = [D/R x (1 + C/R)] / [D/R + C/R]

61. Inflacija trokova.* Pripada podjeli inflacije po uzorcima. Kad rastu trokoviproizvodnje dolazi do rasta inflacije. Uzroci inflacije trokova mogu biti: porast plaa i nadnica iznad produktivnosti rada; situacija kada se smanji drastino produktivnost rada, a plae ostanu na jednakoj razini; deprecijacija; poveano optereenje kojim drava optereti proizvoaa, te monopolistiki poloaj proizvoaa. 62. Utjecaj poveanja novca tokom vremena**.

Uinak razine cijena proizlazi iz tumaenja inflacije kao monetarnog fenomena u skladu s klasinom i monetaristikom koncepcijom kvantitativne teorije novca. Ukoliko porast ponude novca izazove rast razine cijena, poveat e se nominalna potranja za novcem (pomak krivulje potranje novca Md udesno), to e posljedino izazvati rast kamatnjaka. Uinak oekivane inflacije dolazi do izraaja kad javnost oekuje porast stope inflacije zbog spoznaja o rastu ponude novca.

63. Diskontna (eskontna) politika.*** Ili politika diskontnog prozora predstavlja najstarijiinstrument monetarne politike SB. Razvila se jo u razdoblju zlatnog standarda kao pratei instrument njegova funkcioniranja temeljenog na zlatnom pokriu izdanih novanica. Ovisno o kretanju zlata iz zemlje ili u zemlju, diskontna stopa se sputala i dizala, pa je rezultat bio viestruk. Promjenom u visini diskontne stope SB mogu indirektno djelovati na visinu novane ponude i usmjeravati kretanje potranje za novcem. Ukoliko na primjer SB eli smanjiti ponudu novca kako bi obuzdala ili sprijeila inflaciju, ona moe odrediti diskontnu stopu na vioj razini od trenutane razine trinih kamatnjaka. Za sudionike novanog trita to znai direktni signal da je novac postao skuplji, jer za isti iznos zaduenja kod SB treba platiti veu kamatu. Porast diskontne stope predstavlja najavu SB o veoj restriktivnosti njezine monetarne politike. Javnost veu diskontnu stopu shvaa ne samo kao signal mogueg daljnjeg rasta cijene novca u budunosti, nego i kao signal opasnosti od razvoja inflacije, na koju je SB reagirala pravodobno viom kamatnom stopom. Uz ostale uvjete nepromijenjene, porast cijene zaduivanja (aktivne kam. stope) smanjuje interes baninih komitenata za kreditima, to dovodi do formiranja nove ravnotee na tritu kredita uz viu razinu trinih kamatnjaka. Nadalje, kad novac postane oskudniji, rast diskontne stope djeluje i na rast pasivnih kamatnih stopa, pa posljedino i na smanjenje potranje javnosti za gotovinom i depozitnim novcem. U obratnoj situaciji, kad SB eli poveati ponudu novca kako bi poveanjem potraivanje za kreditima potaknula privrednu aktivnost, ona e sniziti diskontnu stopu ispod trine kamatne stope. Uz niu cijenu zaduivanja poslovne banke mogu pribaviti vikove likvidnosti posuivanjem od SB, to djeluje na pad kamatnjaka na meubankovnom tritu. Smanjenje diskontne stope utjecat e i na smanjenje pasivnih kamatnih stopa, pa e se smanjiti interes za tednjom, a poveati potranju za novcem kao transakcijskim sredstvom. Manipulacije diskontnom stopom

predstavljaju, s jedne strane, vrlo efikasan instrument stabilizacije unutarnjih kretanja, a s druge, vrlo rizian instrument s aspekta imbenika vanjske nestabilnosti. Danas je u monetarnoj praksi zamjenjuju suvremeni oblici pogodnosti zaduivanja kod SB i sve vie operacije pod nazivom repo poslovi. //slideovi prof. oria: Najstariji instrument monetarne politike (see u razdoblje zlatnog standarda). Pod nazivom diskontna politika tradicionalno se podrazumijevalo ne samo manipuliranje visinom diskontne stope ve i odreivanje rokova, limita i ostalih uvjeta reeskonta robnih mjenica i drugih vrijednosnica na temelju kojih su se banke zaduivale kod sredinje banke. Promjenom u visini diskontne stope sredinje banke mogu indirektno djelovati na visinu novane ponude te usmjeravati kretanje potranje za novcem. Npr. SB eli smanjiti ponudu novca kako bi sprijeila inflaciju via diskontna stopa. 64. Neoklasini model ekspanzivne monetarne politike (graf) + racionalna oekivanja.****

Neoklasina teorija polazi od pretpostavke da na tritima postoji savrena konkurencija te da su nadnice i cijene fleksibilne, kao to podrazumijeva i klasina teorija. Ona takoer prihvaa klasinu pretpostavku o racionalnom osobnom interesu u okviru kojega svaki ekonomski subjekt nastoji maksimalizirati svoje ukupno

blagostanje i razinu zadovoljstva. No, za razliku od klasine teorije koja je pretpostavljala odsutnost novane iluzije, neoklasina teorija pretpostavlja da su informacije nesavrene, ali da su oekivanja ekonomskih subjekata racionalna. U neoklasinom modelu ekonomski subjekti shvaaju da porast ponude novca nakon odreenog vremena dovodi do rasta cijena, zbog ega je funkcija ponude rada determinirana oekivanjima radnika o nominalnoj ponudi novca. Osim to na temelju informacija o kretanju ponude novca oblikuju oekivanja razine cijena i inflacije, dio ekonomskih subjekata u neoklasinom modelu predvia budue akcije monetarne ili fiskalne politike. U tom sluaju mogue je da je mjere monetarne politike anticipirala javnost, to znai da e javnost prilagoditi svoje ponaanje i ekonomske odluke buduoj promjeni ponude novca i razina cijena. Kada je javnost anticipirala ekspanzivnu monetarnu politiku, krivulja ponude rada NS pomie se ulijevo u isto vrijeme kad se krivulja agregatne potranje AD pomie udesno. Pomicanje krivulje ponude rada NS ulijevo uzrokuje pomak krivulje agregatne ponude AS ulijevo, zbog ega se ravnotea uspostavlja uz: istu razinu dohotka i zaposlenosti kao i prije provoenja ekspanzivnih mjera veu razina cijena. U sluaju da javnost ne raspolae informacijama na temelju kojih bi mogla predvidjeti budui rast ponude novca i razine cijena, monetarna politika moe biti uinkovita u kratkom roku unato tome to su oekivanja javnosti racionalna. Kada je porast nominalne ponude novca neoekivan, krivulja ponude rada NS i krivulja agregatne ponude AS ostaju nepromijenjene, zbog ega se nova ravnotea formira uz veu proizvodnju i zaposlenost, odnosno vei realni dohodak. 65. Zamka likvidnosti (objanjenje + graf).*** U situaciji kad se kamatna stopa spusti ispod nekog minimuma, cjelokupna potranja za novcem svodi se na novac kao imovinu (a ne i kao transakcijsko sredstvo), koja postaje beskonano elastina i grafiki se svodi na vodoravni prav