Embed Size (px)
Citation preview
I PREDAVANJE UVOD U MATERIJU – PROSTOR, VRIJEME, DRUŠTVO, RELIGIJA
- Službeni početak srednjeg vijeka je Dioklecijan jer nije odabran od naroda, već je to bila volja bogova, a glavno obilježje sr vijeka je duhovnost, osobito kršćanska. Dioklecijan nije kršćanin, pa zato možemo pratiti sr vijek od Konstantina, ali kršćanstvo je službena vjera tek od Teodozija, dakle, ne zna se točan početak ranog sr vijeka; počinje u 4./5. st., a obilježava se od priznavanja kršć. (Konstantin, tj, Teodozije) i od monarhističkog oblika vladavine (Dioklecijan). Rani sr vijek traje do 12. st.
- Dioklecijanovi progoni (303.-304.), tada Salona u Dalmaciji ima najviše mučenika, za Iader i Naronu nije poznato, a u Poreču najistaknutiji je Mauro.
- 311. Licinije i Konstantin potpisuju Akt o toleranciji kršćanstva u Carstvu- 313. Milanskim ediktom kršćanstvo je izjednačeno s ostalim vjerama u
Carstvu, mučenici postaju confessori, a njihovi grobovi mjesta okupljanja vjernika (razvoj oltara kao konfesije)
- postoje tri ranokrćanske faze u Dalmaciji:1. Konstantinovo doba – 4. st.2. Teodozijevo doba – 5. st.3. Justinijanovo doba – 6. st.
II PREDAVANJEPRVA SVJEDOČANSTVA O KRŠĆANSTVU NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA I NAJSTARIJI SPOMENICI
- Pokrštavanje Dalmacije; Pavao u poslanici Timoteju kaže kako je poslao Tita u Dalmaciju da širi kršć riječ. Tek u 3. st. javljaju se zapisi o kršćanstvu u Dalmaciji. Kršćanstvo dolazi s istoka i dolazi prvo u luke.
- Papa Ivan IV (640.-641.) bio je Dalmatinac i zaslužan je za zaštitu jadranskih grobova. Dokument Liber pontificalis govori da je on poslao opata Martina da kupi kosti mučenika. On donosi kosti mučenika iz doba Dioklecijanovih progona u Rim, među kojima su najistaknutiji Domnius (Duje) i Anastazije (Staš). Oni se pokapaju u kapeli Sv. Venancija, kod katedrale Sv. Ivana Lateranskog, između bazilike i krstionice.
- Venancije – neki kršć prvak u Saloni iz 2.pol. 3. st.
III PREDAVANJESALONITANSKI KRŠĆANSKI GRAĐEVINSKI SKLOPOVI
- Salona je u 1. st. bila maleni grad s tipičnim rasterom ulica. U 2. st. se jako širi na zapad (urbs occidentalis), a najistaknutiji dio tog doba je amfiteatar. u 4. i 5. st. širi se na istok (urbs orientalis) a najzanimljiviji je (i najviše istražen) episkopalni kompleks toga dijela grada. Grad je okruživao gusti raspored obrambenih kula duž cijelog zida. Postaje najvećom lukom istočnog Jadrana, a od nje su vodile četiri važne ceste:
prema Zadru, pa dalje u Akvileju prema današnjoj Albaniji prema današnjoj Srebrenici prema Kninu i dalje u Sl. Brod
SALONITANSKE NEKROPOLE
HORTUS METRODORI - rimska nekropola na cesti prema Trogiru
MANASTIRINE - tu je pokopan Duje- zatvoreni kompleks, s jedne je strane zid a s druge kapele u kojima su pokapani
bogati- 9 velikih kapela je raspoređeno oko velikog dvorišta- sarkofazi pronađeni i u kapelama i vani- Duje pokopan u grobnici tipa apotso (s njegovog groba postoji i zapis koji
govri da je tu pokopan Domnius)- na mjestu Manastirina je u 4. st. sagrađena trobrodna bazilika zbog koje su
neke kapele porušene, ali neke su ostale uz nju vezane hodnikom. Dujin grob je ostao ispred apside u prezbiteriju, uz još neke biskupe (nastaje neki tip kripte). Imala je polukružnu apsidu, a na sjeveru hodnik koji ju povezuje sa kapelama
- postoje dvije interpretacije o ovoj nekropoli- TRADICIONALNA INTERPRETACIJA (kaže da je tu u rimsko doba
postojala villa rusticae koja se ruši u vrijeme nastanka kapela i aree, dakle da area i kapele nastaju u isto vrijeme)
- SUVREMENA INTERPRETACIJA (kaže da postoji i helenistička faza nekropole, što pobija teoriju o villi rusticae, pa da je ovo prvo rimsko groblje, a tek kasnije kršć. Također smatra da je area ranija pa se oko nje kasnije formiraju kapele)
KAPLJUČ- bazilika pet mučenika (Antiochainus, Gaianus, Telius, Paulinianus, Asterius)- trobrodna bazilika, potpuno prekrivena mozaicima
MARUSINAC- najzanimljiviji kao građ. kompleks, a ne kao groblje- u atriju se nalazi bogomolja pod kojom je kripta što je ujedno najstariji dio
kompleksa- u 5. i 6. st. gradi se atrij oko bogomolje, a uz atrij se gradi dvojna bazilika
- u kripti je mauzolej podijeljen na dva dijela – u jednom je bio Anastazije, a u drugom neka ugledna matrona koja ga je pokopala
- bazilike su međusobno povezane unutarnjim dvorištem i obje su trobrodne- bogomolja u dvorištu (mauzolej) ima upisanu apsidu na istoku, a vanjski
zidovi ojačani su masivnim kontraforima
EPISKOPALNI KOMPLEKS
ORATORIJ A- nastao prije Dioklecijana (kraj 3.st.)- subselij je na zpadu (vidljiva promjena liturgike)- uklopljen u privatne terme (pronađen vijenac s tipičnim ukrasom za terme –
školjke i alge), ulaz na južnom dijelu, a za svećenstvo na zapadu, iza subselija. Kod ulaza za kler stajala je piscina za kultno pranje u dvorištu. To dvorište spaja Oratorij A s Oratorijem B
ORATORIJ B- trobrodni prostor s kvadratnom apsidom na zapadu- ne zna se njegova funkcija, ali vjeruje se da ja bio ili katekumenej ili biskupska
rezidencija
DVOJNE BAZILIKE- sjeverna crkva je bila katedrala- katedrala nastaje u 4. st., a kompleks se razvija do 6. st. (do propasti Salone)- katedrala (400.-420.) je bila trobrodna bazilika s izrazito širokim glavnim
brodom, drvenim otvorenim krovištem i polukružnom apsidom na istoku. Unutar apside stajao je subselij u prostoru iza kojeg je išao deambulatorij (tu je pronađen mozaik s natpisom: „Novu nakon stare podigli su Simferije i Ezihije, njegov nećak“ i on pruža uporište u njenu dataciju)
- ispred svetišta katedrale stajala je oltarna pregrada- na sjeveru katedrale stajali su aneksi, među kojima je bila uklopljena
krstionica, tada kvadratna građevina s piscinom- južna bazilika bila je trobrodna, s drvenim krovištem i kvadratnom istakom na
istoku na koji se nadovezivala polukružna apsida- u 6. st. na mjestu južne bazilike gradi se križna crkva (tzv. Honorijeva
bazilika). Ona ima tlocrt grčkog križa i svi krakovi su joj trobrodni, a možda je imala i galerije. Vidljiv je snažan utjecaj istoka. Na istočnom dijelu ima polukružnu apsidu
- južna bazilika (u objema fazama) s katedralom je bila spojena dugačkim narteksom na kraju kojega je bio katekumenej. On je bio maleni prostor, kvadratnog tlocrta sa subselijem na sjeveru
- iz katekumeneja na zapadnoj strani ulazilo se u krstionicu. Ona je bila izvana oktogon, iznutra kružna s ophodnim prstenom načinjenim od stupova i križnom piscinom u središtu. Taj oblik poprimila je u 6. st.
- na sjevernom dijelu kompleksa nalazile su se prostorije za svećenstvo
BAZILIKA E- ispred narteksa, pored Oratorija B nalazila se basilica discoperta (bazilika E).
Ona je imala portik koji je bio otvoren stupovima. Na sjeveru završavala je polukružnom apsidom
- sve građevine imaju stupove poredane na temeljnoj traci (tj. one koje imaju brodove)
FIGURALNI SARKOFAZI
SARKOFAG DOBROG PASTIRA- arhitektonski tip sarkofaga- datira 310.-315. g- prokoneški mramor- jedan od prvih kršćanskih sarkofaga uopće- abociran u Konstantinopolu i takav uvezen u Salonu (salonitanska radionica)- prikazani matrona Oktavija i njen muž (salonitanski dobrotvori)- na lijevoj bočnoj strani je prikaz Erota- na desnoj bočnoj strani je prikazan ulaz u podzemni svijet- tordirani stupovi uokviruju svaki prikaz
SARKOFAG AURELIJE HILARE- na akroterijima je prikaz malenih ovnova koji se bore i biljke, te Dobri pastir- ostatak je pročišćen od ukrasa
SARKOFAG PRIJELAZA PREKO CRVENOG MORA- kraj 4. st.- rimska radionica- mramor- anikizarijuće odjeća i frizura (dosta antikiziran, ali lošije izrade)- na boku su dva lika između kojih je Kristov monogram
SARKOFAG HIPOLITA I FEDRE (poč. 4. st.)- likovi koji međusobno komuniciraju. Hipolit stoji nag pored svog konja i
prima ljubavno pismo a oko njega je poredana svečana povorka dok Fedra sjedi na prijestolju okružena podanicima,desno od njih stoji tužni Tezej. Bočne strane su također ukrašene s prikazom starca s knjigom u ruci a na suprotnoj strani je konjanik sa konjem kopljem u ruci. Draperija je bogata naborima, a likovi su oblikovani na antički način no ipak su statični
- Na poklopcu su prikazani pokojnici u visokom reljefu naglašenog plasticiteta te su postavljeni u kline položaj
NEFIGURALNI SARKOFAZI
SARKOFAG BISKUPA PRIMA- 325.g.- nema figuralike, samo mali natpis koji govori na je Primus Dujin nećak
SARKOFAG GAJANUS- 4. st., ima samo natpis s imenom pokojnika
SLIKARSTVO U SALONI
MOZAIČKI UKRAS KATEKUMENEJA- cijeli pod prekriven mozaicima iz 6. st.
- nije pravilno raspoređen jer u to doba mozaički ukras određuje raspored liturgijskih instalacija jer je crkveni namještaj nije bio fiksan
- motiv valovitih linija karakterističan za Jadran 6. st.- jelen i košuta na izvoru (čest motiv, ali samo salonitanski ima natpis koji
tumači scenu). Iznimno su važni zbog natpisa („Iako su ti jeleni ružni“– Jakšić)
MOZAIČKI UKRAS BAZILIKE NA KAPLJUČU- 19 različitih polja mozaika te dijelovi 9 natpisa na latinskom. Mozaici su većim
dijelom pronađeni u glavnom brodu i prostoru apside, a većinom se tu radi o mozaicima koji su ukrašeni geometrijskim motivima, raznim vijugavim oblicima i pleterom, a vrlo rijetko i u malenoj količini nalazimo s njima ukomponirane i florealne motive. U apsidi nalazimo razgranatu mrežu oktogonalnih oblika unutar kojih se nalaze manji osmerokuti što ostavlja dojam jednog jednostavnog, lišenog figuralike tepiha
MOZAIČKI UKRAS BAZILIKA NA MARUSINCU- U dijelu prezbiterija južne bazilike nalazimo motive širokih i malenih
meandara te prepletima uokvirena polja. Okvir zapadnog dijela glavnog broda je veoma bogat, a dekoriran je također motivima meandra posloženim teserima koji odaju dojam zmijske kože i riblje kosti
- U sjevernoj bazilici su tepisi mozaika bili podijeljeni u skladu s arhitektonskim ambijentom po brodovima. Po svojoj koncepciji i obilnijem koloritu, ovi se mozaici smatraju vrlo luksuznima
IV PREDAVANJEPOREČ I NJEGOVI RANOKRŠĆANSKI SPOMENICI
- Mauro, prvi porečki biskup, njegove kosti je otkupio Martin- Dobro sačuvan raster rimskih ulica, sličan Zadru, ali koliko je Zadar širok,
toliko je Poreč dugačak
EPISKOPALNI KOMPLEKS
- Najkompleksniji katedralni sklop. Sačuvan još iz Justinijanovg doba. Katedrala smještena uz gradski bedem.
MAUROV ORATORIJ- 2. pol. 3.st.- nastao dalje od foruma, na drugom kraju grada- sastojao se od tri aule, sraštene, ali međusobno odvojene zidovima- uz nju nakon Maurove smrti dograđena je kapela, vjerojatno za štovanje
Maurova kulta- to je ubiti domus ecclesia
PREDEUFRAZIJANA- drukčija nego što je to u ostatku Dalmacije (slična domusu ecclesia vjerojatno
zbog blizine Akvileje)- narušila pravilnom rasteru ulica
- ne zna se točno kad je nastala, ali mozaici, kojima je bila u potpunosti prekrivena, su iznimno kršćanski pa ju smještaju u 4. st.
- pregrađena u 5. st. i dodano joj je još mozaika- bila je dvojna- starija je sjeverna bazilika. Ona je bila trobrodna, imala je ravan začelni zid i
subselij, slobodan u prostoru, a u nju se ulazilo preko narteksa- južna bazilka, mlađa, je šira od sjeverne, također trobrodna i sa subselijem
slobodnim u prostoru. Zajedno sa sjevernom zatvarale su hodnik, a na njegovu početku, uz narteks, stajala je prostorija, nepoznate funkcije, koja je malo narušila trobrodnoj elevaciji sjeverne bazilike
- ispred južne bazilike izgrađen je atrij s krstionicom oktogonalna oblika, a sam atrij je na zapadnom dijelu završavao oktogonalno, a ulazilo se u nj na južnoj strani. Atrij je bio spojen s narteksom sjeverne bazilike
- južna bazilika imala je tri ulaza, a sjeverna samo dva (prostorija između dviju bazilika je uništila treći ulaz)
EUFRAZIJANA- Eufrazije pregradio južnu baziliku, sjevernu nije dirao- 6. st. (Justinijan)- pregradio je atrij, krstionicu, izgradio biskupsku palaču, martirij i katedralu- zvonik je u aksijalnoj osi s crkvom i potječe iz romanike- krstionica je oktogonalna, sraštena sa zvonikom, a unutar nje je heksagonalna
piscina. Visoka je gotovo kao i bazilika- na krstionicu se nadovezuje atrij, koji ima poseban ulaz, i tek se iz njega može
ući u krstionicu, pa u zvonik. Kvadratnog je tlocrta i portik se prema nenatkrivenom dijelu otvara s dvama stupovima sa svake strane. Zatim slijedi narteks (koji je ubiti jedna stranica atrija), pa bazilika
- ona je trobrodna bazilika s apsidom glavnog broda koja je ravenatskog tipa, a apside bočnih brodova upisane su u začelni zid
- stupovi koji odvajaju glavni brod od bočnih poredani su u temeljnim trakama- izvana je raščlanjena lezenama- svetište je izdignuto crkve i seže gotovo do polovice građevine
BISKUPSKA PALAČA- nalazi se na sjevernom dijelu kompleksa i ima orijentaciju jug-sjever- bila je rezidencija iz koje je biskup praktički upravljao gradom (nija bila samo
biskupski dvor)- jedina je takva sačuvana u svijetu!- sačuvana do krova- glavni prostor podijeljen je četirima stupovima na tri dijela. Na njega se
nadovezuje polukružna apsida (u širini cijelog trobrodnog prostora) u kojoj je subselij odvojen od zida što tvori nekakvu vrstu deambulatorija
- uz taj glavni prostor nalaze se bočne prostorije na koje se na sjeveru nadovezuju dvije polukružne apside (tako ona u tlocrtu izgleda kao petobrodna građevina s trima apsidama, a u prostoru djeluje trobrodno i troapsidalno)
- dvoranskog je tipa (glavni trobrodni prostor jest izdignutiji, ali nema mjesta za lateralno osvjetljenje)
SLIKARSTVO
MOZAICI PREDEUFRAZIJANE- 100 stopa mozaičkog ukrasa- tipični ranokršćanski motivi, od kojih je najistaknutiji motiv ribe- prekriveni Eufrazijanom i slabo sačuvani
MOZAICI EUFRAZIJANE- može se primijetiti cijeli ikonografski program (suvislo prikazan program koji
pokazuje kako religija i politika djeluju uzajamno – najraniji takav program)- Nastali tek nakon što su Goti protjerani iz Dalmacije jer oni su arijanci i ne
priznaju Mariju kao Bogorodicu- Na pročelju, nad atrijem (narteksom) prikazan je apokaliptični Krist- Na trijumfalnom luku prikazan je Krist na sferi iz koje izviruju četiri rajske
rijeke, a apostoli mu donose darove- u polukaloti glavne apside prikazano je krunjenje Bogorodice, pored nje su
anđeli s obje strane, s desne strane su tri lokalna mučenika, a s lijeve strane prikazani su Eufrazije s novom bazilikom, zatim Mauro i Klaudije sa sinom Eufrazijem
- na zidu apside su Navještenje s jedne strane i Vizitacija s druge. Između tih prizora su Ivan Krstitelj, Zaharija i Gabrijel
- na unutarnjoj strani luka glavne apside su medaljoni s prikazima mučenica, a na tjemenu luka je agnus dei
- u polukalotama bočnih apsida je prikazan Krist kako kruni svece (po dva sveca u svakoj apsidi)
- svi su mozaici izrazito bizantski, likovi su frontalni, potpuno statični i stoje u prizorima bez ikakve naznake prostora (osim u Navještenju i Vizitaciji gdje je prostor naglašen jednostavnom građevinom), a pozadine su pozlaćene
- Bogorodica, Eufrazije i Mauro odjeveni su u purpurnu odjeću što je rezervirano samo za careve
V PREDAVANJERANOKRŠĆANSKI SPOMENICI PULE I ZADRA (PULA)
- antički grad, poznatiji po svom dobo očuvanom amfiteatru- postaje biskupsko središte u 5. st., ali počeci kršćanstva su stariji o čemu
svjedoči nalaz male dvoranske crkve s poč. 4. st. otkrivene na području današnje katedrale
- nakon Teodozijeva edikta 380. dolazi do podizanja mnogobrojnih crkvava u gradu, koje su pod utjecajem Akvileje
KATEDRALA- 5. st.- velika trobrodna bazilika koja je na istočnoj strani imala polukružni subselij
slobodan u prostoru- drveno otvoreno krovište- pregrađena u gotici
- bila dvojna, uz nju, na južnoj strani stajala je ranija (iz 4. st.) bogomolja. Bila je to jednobrodna građevina sa subselijem slobodnim u prostoru, a iza njega stajale je nekakva kvadratna prostorija, vjerojatno pastoforija
- zapadno od katedrale u 5. st. sagrađena je krstionica križnog tlocrta u aksijalnoj osi katedrale. To je, dakle, centralna građevina s kružnom piscinom i kupolom nad središnjim dijelom
SV. IVAN KOD NIMFEJA- 5. st.- cemeterijalna, izvan zidina- dvoranska- polukružni subselij- višebojni podni mozaici
SV. FELIČITA- 5. st.- trobrodna- polukružni subselij- višebojni podni mozaici
SV. MARIJA FORMOSA- 1. pol. 6. st- gradi ju ravenatski biskup Maksimilijan- na području zapadnih zidina- trobrodna bazilika s apsidom ravenatskog tipa na kraju glavnog broda
izbočenom u prostor. Uz apsidu stajale su kvadratne pastoforije, a uz njih grobišne kapele križnih tlocrta od kojih je danas ostala netaknuta južna kapela
- vani je bila raščlanjena dekorativnim masivnim lezenama koje nose lukove i tako zatvaraju niše
- grobišne kapele na istoku građevine bile su križnog tlocrta s masivnim kvadratnim tamburom nad središtem i polukružnim (?- možda ravenatskim) apsidama na istoku
- u konhi kapele stajao je prikaz Traditio legisa u tipičnom bizantskom stilu
SV. NIKOLA- 6. st.- nedaleko Formose- jednobrodna, apsida ravenatskog tipa- raščlanjen lezenama izvana- višebojni podni mozaik
SV. NIKOLA- danas pravoslavna crkva- 2. pol. 6. st.- potpuno očuvana- jednobrodna, jednoapsidalna (malo uvećana verzija Sv. Petra Starog u Zadru)
SV. MIHOVIL I SV. KLEMENT- spojene (vjerojatno dvojne, ali u literaturi piše spojene)- Sv. Mihovil je bila trobrodna troapsidalna bazilika s apsidama ravenatskog tipa
- Sv. Klement je bila troapsidalna memorijalna građevina centralnog tipa
SV. KATARINA- 6. st.- na poluotoku Sv. Katarine- jednaka osnova onoj Sv. Klementa
RELIKVIJARI
SREBRNI RELIKVIJAR IZ PULE- prikazi Krista i apostola- danas je u Beču
V PREDAVANJERANOKRŠĆANSKI SPOMENICI PULE I ZADRA (ZADAR)
- Za Zadar u to doba poznata tek dva biskupa; 341. godine na koncilu u Rimu sudjeluje ˝zadarski biskup˝, tako potpisan, a prvi imenovani bio je Feliks koji sudjeluje na koncilima u Akvileji i Milanu
EPISKOPALNI KOMPLEKS
ORATORIJ- nastao nakon Milanskog edikta 313. g.- uklopljen u tri taberne na sjevernoj strani foruma (neobično – u drugim
gradovima oratoriji nastaju puno dalje od foruma – kršć potpuno prihvaćeno u Zadru)
- taberne adaptirane i srušeni su im unutarnji zidovi- podijeljen u dva dijela - prezbiterij je zauzimao dvije taberne, a prostor za
vjernike jednu tabernu. Ta su dva prostora bila odvojena oltarnom pregradom- Začelni zid taberni, odnosno sjeverni zid oratorija, sačuvan je u jednome dijelu
u visini od oko 6,5 m, do visine sačuvanog vijenca (ukrašen rozetama, konzolama i kasetama)
- imao subselij na istoku pomaknutu u odnosu na aksijalnu os- nakon Teodozijeva edikta (380.) forum se potpuno ruši, a oratorij postaje
katekumenej katedrale i gubi treću tabernu, a umjesto nje dobiva apsidu ravenatskog tipa, vani lomljenu pet puta. Ona ima triforu, a na pilastrima uklesani su križevi
- danas ima gotičke svodove
KATEDRALA- longitudinalna trobrodna bazilikas trostruko širm srednjim brodom, s
istaknutom polukružnom apsidom širom od srednjeg broda, subselijem, deambulatorijem, trijumfalnom stijenom u obliku tribelona, te katakumenejom, krstionicom i dijakonikom s južne strane – možda je imala i atrij
- apsida je imala 5 prozora s polukružnim završetkom- u deambulatoriju je bio polikroman mozaik koji je gotovo u potpunosti stradao
ukopavanjem kripte, a dio mozaika se sačuvao i u istočnom dijelu južnog broda čija je širina određena širinom antičke ulice na koju je nasjeo
- danas su sačuvani dijelovi izvorne apside i dijelovi južnog zida te baza stupa koji je nosio slavolučnu stijenu (arcus maior)
- raspored stupova i moguće galerije nisu sačuvani - Konstantin Porfirogenet u 10.st. („De administrando imperio“) katedralu uspoređuje s halkopratejskom crkvom u Carigradu
- katedrala je u 9.st. posvećena sv. Anastaziji jer tada biskup Donat u Carigradu dobiva relikviju sv. Anastazije koju mu je dao car Nicefor
BAPTISTERIJ- zauzeo je prostor dviju taberni zapadno od katakumeneja- izvana heksagonalnog a iznutra heksakonhalnog oblika (stranice nisu iste
dužine i ne sjeku se sve pod istim kutem) → posve originalna arhitektura bez neposrednih uzora
- sastoji se od dvije prizme koje su u međusobnom odnosu zakrenute za 30stupnjeva
- svaka je stranica vanjskog oplošja raščlanjena jednom nišom- na sjeveru je krstionica uz pomoć vestibula povezana s južnim brodom bazilike- na sredini svake stranice tambura nalazi se prozor s polukružnim nadvojem
širim od prozorskog otvora tako da oblikom podsjeća na gljivu + tranzene- svaki je kut tambura s vanjske strane ojačan kosim kontraforom- tambur je nosio šesterokrilni lepezasti svod oslonjen na 6 točaka u uglovima
tambura dok su sve konhe i niše nadsvedene polukalotom- unutrašnje su konhe položene u osi vanjskih uglova- ukopana križna piscina- istočna je konha mogla poslužiti kao svlačionica- izvorni pokrov su bile glinene tegule ili kamene ploče- na južnoj su strani vrata prema episkopiju, a na istočnoj prema katakumeneju- konstrukcija i struktura prostora odgovaraju 4. ili 5.st.- u Dalmaciji postoji niz predromaničkih šesterolista sličnih zadarskoj krstionici- porušen je u bombardiranju 1943.g.
DIJAKONIKON- pravokutna dvorana na jugozapadnom dijelu bazilike- okomito pozicionirana u odnosu na crkvu- nasjeo na prostor bivše rimske taberne- kasnije je pregrađen u cisternu
OSTALE GRAĐEVINE U GRADU
SV. TOMA- trobrodna bazilika, s jednom apsidom koja je šira od glavnog broda- sačuvan južni zid s pet bifora
SV. PETAR STARI- jednobrodna, jednoapsidalna građevina (oratorij)- trijumfalni luk sastavljen je od dva luka
SV. LOVRE I SV IVAN KRSTITELJ (NEDILJICA)- pretpostavka da je tu bile ranokršć građevina- predromaničke faze
SV. ŠIME- trobrodna bazilika, apsida šira od glavnog broda- sačuvan južni zid sa sedam bifora
SV. MARIJA VELIKA- trobrodna, troapsidalna bazilika
SV. IVAN KRSTITELJ NA RELJI- trobrodna bazilika, s jednom apsidom sirijskoga tipa, a uz nju su bile
pastoforije- sve su imale drveno otvoreno krovište
SLIKARSTVO
MOZAIK U KATEKUMENEJU- 5./6. st- jelen i košuta na izvoru. Ta je scena uokvirena vijencem od akantusova lišća- isto kao u Saloni
VI PREDAVANJERANOKRŠĆANSKA ARHITEKTURA NA RURALNOM KOPNENOM PROSTORU
- kristijanizacija sela; najprije započinje gradnjom villa rusticae uz koje se, 100-200 m, grade memorije, martiriji i sl. Dakle u sela kršćanstvo donose gradski moćnici, prvo na svoja imanja, zatim na ostatak sela
ARHITEKTURA
SV. MARTIN, PRIDRAGA- memorija, nastala nedaleko ville rusticae- 5. st.- najbolje očuvana ranokršćanska crkva u Dalmaciji- trikonhos- prednji longitudinalni dio izvan je raščlanjen gusto poslaganim lezenama.
Iznutra su „traveji“ (nisu nadsvođeni, pa nisu klasični traveji) odvojeni lezenama, ali lezene prvog „traveja“ spojene su polukružnim lukom s obiju strana, pa čine plitku nišu
- konhe su raščlanjene jako razmaknutim lezenama koje su spojene polukružnim lukovima i zatvaraju plitke niše (kao na prvom „traveju“)
- Vežić je nad svetištem pretpostavio tambur koji bi osvjetljavao svetišni dio, jer konhe nemaju prozore
- u 6. st. dograđeni su joj bočni prostori, pa postaje kompleksna bazilika- tada je sagrađen i baptisterij oktogonalnog tlocrta i heksagonalne piscine- faza iz 6. st. nije očuvana- uz ovaj trikonhos postoje još dva ranokršćanska trikonhosa u Dalmaciji :
lokalitet Bilice kod Skraina i Sv. Ivan u Sutivanu na Braču
SV. MARTIN, LEPURI- 5.-6. st.
- nastala uz antičku villu rusticae- jednobrodna crkva s apsidom ravenatskog tipa, koja je vani lomljena šest puta
tako da joj je jedan kut u aksijalnoj osi crkve- u 6.-7. st. dograđeni su joj prostori „U“ tlocrta i tako postaje kompleksna
bazilika
LOKALITET GLAVIČINA U PODVRŠJU- 5. i 6. st.- riječ je o dvojnoj crkvi, građevine nisu nastale u isto vrijeme- južna bazilika je starija i predstavlja jednobrodnu pačetvorinastu građevinu s
dubokom polukružnom apsidom istaknutom u prostoru i pastoforijom na južnoj strani
- u justinijanovskoj fazi ovoj je crkvi sa sjeverne strane prizidana nova jednobrodna crkva s dubokom apsidom koja je s vanjske strane raščlanjena lezenama koje se ponavljaju i na sjevernom zidu sjeverne bazilike
SV. ASEL, NIN- 1. pol. 6. st.- postojao raniji oratorij, koji u 6. st. postaje baptisterij sjevernoj crkvi- oratorij je jednobrodna građevina s polukružnom apsidom na istoku. U 6. st.
dobiva kružnu piscinu- sjeverna građevina je jednobrodna crkva s polukružnom apsidom koja je
izvana raščlanjena lezenama. Imala je ulaz na zapadu i po dva na južnom i sjevernom dijelu
SV. MARIJA, NIN- trobrodna bazilika sa zakošenim pročeljem i začeljem- apsida glavnog broda bila je ravenatskog tipa
SV. CIPRIJAN, GATI- 1. pol. 6. st.- ima tlocrt s dvostrukom ljuskom – kvadratni prostor, hodnik, u koji je upisana
crkvica. Ona ima oblik latinskog križa, a u nju je upisan trikonhos (dakle, apside su izvana kvadratne, a iznutra polukružne). Kvadratni prostor koji omeđuje crkvu je centralnog tlocrta, a ona je longitudinalna trikonhalna građevina
- izvana je ojačana kontraforima- galerije na katu
SKULPTURA
LUNETA IZ SV. CIPRIJANA, GATI- 1. pol. 6. st.- to je luneta oltara- središnji motiv je brdo iz kojeg teku četiri rajske rijeke, te dvije golubice iznad
kojih je križ upisan u krug. Pokraj glubica su ključ i ručka (kvaka) te dva ljiljana
- posebnost ovog reljefa je u tehničkom postupku (udubljena reljefna osnova ispunjena štukom, što potječe iz Konstantinopola)
- simbolika – brežuljak je Crkva, rijeke Evanđelja, križ u krugu Krist, a prisutne su i ideje pobjede nad smrću i otkupljenje ljudi prije Krista
VII PREDAVANJERANOKRŠĆANSKA ARHITEKTURA NA JADRANSKOM ARHIPELAGU
MLJET
POLAČE- naselje dobilo ime po palači gotskog kneza Prieriusa- palača ima središnju dvoranu sa završnom apsidom i bočnim krilima od
četvrtastih prostorija sa simetričnim rasporedom. Prema moru smještene su dvije poligonalne kule
- nedaleko palače je je ranokršć bazilika „T“ tlocrta s upisanom apsidom, krstionicom u transeptu i bočno dodanim narteksom. Prvi sloj datira joj se u 5. st. Druga bazilika u 6. st. dobiva još jednu lađu s malom memorijom, a čitava je arhitektura preinačena u sr. vijeku
HVAR
SV. IVAN, STARI GRAD- pregrađena u gotici i baroku- na rubu grada- jednobrodna s polukružnom apsidom- prednji dio je dogradnja (gradacija triju prostora – dogradnja najviša, ranokršć
brod nešto niži, apsida najniža)- konfesija u apsidi- bila je dvojna (južna je bila prostranija i imala je subselij s biskupskom
katedrom. Uz nju su stajali aneksi, od kojih je najznačajnija krstionica s križnom piscinom)
- obje su crkve imale mozaike od kojih su sačuvani mozaici uz apsidu u sjevernoj crkvi i medaljoni u južnoj (golubice na kantarosu)
KRK
SV. NIKOLA (?), MIRINE- 5. st.- uvala kod Omišlja- sačuvani zidovi crkve- basilica suburbana- crkva je monumentalna, jednobrodna s transeptom- imala je ravan začelni zid uz koji je bio polukružni subselij- narteks i pastoforije su dobro očuvane pa im je samo dodan krov prilikom
restauracije- križna konfesija- transept se prema brodu otvarao lukovima- u zidu svetišta vidljive su rupe koje su ostale još od gradnje skeleta
(karakteristika ovodobne gradnje)- grubo obrađeni kamen s jako puno maltera sugerira na brzu gradnju
- u širini trijumfalnog luka duboko u transept spušta se bema- koncepcija prostora jednako organizirana kao Santa Croce u Ravenni i San
Simpliciano u Milanu- hektapendon- u narteksu bio ukopan sarkofag- ona ne pokazuje ništa što bi upućivalo na život poslije 7. st.
PAG
BAZILIKA MARIJINA UZNESENJA (BASILICA URBANA), NOVALJA- 5. st. (morala biti sagrađena tek nakon Koncila u Efezu jer je posvećena
Bogorodici)- trobrodna bazilika s apsidom širom od glavnog broda- imala subselij slobodan u prostoru, tako da formirao deambulatorij koji je
ispunjen podnim mozaicima- sagrađena uz ranokršćansku memoriju (dvojna)- memorija je bila trobrodna sa ravnim začelnim zidom i subselijem slobodnim u
prostoru
BAZILIKA NA STAROME GROBLJU U JAZU- trobrodna bazilika s polukružnom apsidom istaknutom u prostoru- izvana je raščlanjena apsidama, a apsidu podržavaju dva kontrafora- cemeterijalna
CRKVA U GAJU- cemeterijalna- jednobrodna s upisanom polukružnom apsidom
CRES
SV. MARIJA, OSOR- bila katedrala- 4. st.- mozaici- pregrađena u 6. st. (?), i dobiva potkovastu apsidu širu od glavnog broda, te još
jednu crkvu s polukružnom apsidom i postaje kompleks dvojnih bazilika
BRAČ
- ager Salone- južna obala potpuno nenaseljena, tamo je jedino Bol- većina mjesta ima prefiks Sut-, pa ime sveca (Sanctus Johannes se prilikom
jezičnih promjena kroz povijest pretvara u SutIvan)
SV. LOVRE, LOVREČINA- jednobrodna, ima nadogradnje koje tvore transept- potkovasta apsida- narteks ima dvije apside (na sjeveru i jugu). Na sjevernoj strani bio je sarkofag,
a na južnoj klupa s koje se molilo pred sarkofagom (memorijalna kapela)
- prezbiterij ima ostatke oltarne pregrade- na sjevernoj strani je krstionica, s križnom piscinom, utopljena u anekse (nije
samostojeća)- konfesija u prezbiteriju je križnog oblika
POVLJA- potkovasta apsida sirijskog tipa, pored nje su dvije pastoforije- trobrodna bazilika- narteks- na sjevernom su dijelu aneksi (krstionica je oktogon, upisan u kvadrat, a na
svakom drugom zidu oktogona nalaze se polukružne niše. Očuvana je do danas do krova, ali kao apsida nove crkve)
- križna konfesija u prezbiteriju
SV. STJEPAN (?), POSTIRE- trobrodna bazilika s lagano potkovastom apsidom- krstionica je oktogon, upisan u kvadrat, a na svakom drugom zidu oktogona
nalaze se polukružne niše- pored apside su dvije kvadratne prostorije koje ju flankiraju, ali ne zatvaraju je,
u funkciji cisterni- konfesija u obliku slova L
SV. IVAN, SUTIVAN- pronađena gotička crkvica koja je imala drukčije artikuliran jedino južni zid.
On je bio ostao od ranokršć trikonhosa- apside trikonhosa bile su potkovaste, a vanjski zidovi raščlanjeni lezenama- bočne apside su veće od glavne
SV. PETAR, SUPETAR- u sjevernom brodu pronađeni tipični ranokršć mozaici koji su važni za
razabiranje veličina brodova. Geometrijski motivi, stroga artikulacija- cijela građevina bila prekrivena mozaicima što ukazuje na nekadašnju veliku
važnost ove građevine- trobrodna bazilika
SKULPTURA I RELIKVIJARI
SARKOFAZI BRAČKOG (ILI SALONITANSKOG) TIPA- Bunje i Škrip na Braču, Trogir, Grohote na Šolti, a ima ih čak i u Gradu i u
Ravenni- najobičnijeg su oblika s uklesanim križićem- rijetko imaju prikazanu Λ i Ω- svi su iz 6. st.- nema natpisa samo križ (osnovni su križ na kružiću i križ s kružićem na
sjecištu krakova)- industrijski proizvod Jadrana u antici- brački kamen
LOKULUS S RANOKRŠĆANSKIM RELIKVIJARIMA, NOVALJA- pronađena, dakle, brončana škrinjica u kojoj su se nalazili staklena urna i
srebrni oktogonalni relikvijar- 2. pol. 4. st.- na škrinji su scene iz Starog i Novog zavjeta. Prikazana je Marija orans što je
najraniji takav prikaz na hrvatskom području- oktogonalni relikvijar ima prikaz Traditio legis i apostola. Polja na poklopcu
sadrže motive biljnog i životinjskog svijeta
SREBRNI RELIKVIJAR IZ LOPUDA- 4. st.- ukrasi u obliku križa
VIII PREDAVANJE„KRIZA“ 7. I 8. STOLJEĆA I SPOMENICI TOGA DOBA
- u 2. pol. 6. st. Langobardi napuštaju Panoniju i napadaju Italiju. Panonija se prazni i naseljavaju je Avari i Slaveni. Poč. 7. st. Avari i Slaveni prodiru do Jadrana (avro-slavenski napadi)
- Grgur Veliki o. 600. g. piše kako su Slaveni prodrli do Istre i da dolaze prema Mediteranu
- nema puno pisanih izvora. Pisani izvori pojavljuju se tek u 9. st. koji govore da ja situacija bitno izmijenjena (nestaju važni gradovi, grade se novi)
- legenda o sv. Dimitriju govori kako je on spasio Solun od avro-slavenskih napada
- južno od Zadra ništa nije preživjelo, a Zadar i cijeli Kvarner uspjeli su se obraniti (Salonitanci naseljavaju Dioklecijanovu palaču pod vodstvom Severa)
- do 7. st. na ovim prostorima živi antika. Od o. 650. g. počinje srednji vijek i započinje novi život, nova kristijanizacija koja se jasnije može pratiti tek od 9. st. (kasna antika / rupa 7. i 8. st. / predromanika)
- 7. st. je razdoblje opće nepismenosti u cijeloj Europi
CIBORIJ IZ NOVIGRADA ISTARSKOG- Novigrad u 6. st. ne postoji- o. 780. g.- tipično ranosrednjovjekovna dekoracija- u gornjem dijelu ima koliko-toliko cjeloviti natpis koji kaže da ga je dao izraditi biskup
Mauricije- reljefi većinom ornamentalni sa tek pokojim kršć simbolom- horror vacui- izmjena biljnih i geometrijskih motiva- ljiljani
SARKOFAG IZ PERIPTERA SPLITSKE KATEDRALE- 2. pol. 8. st.- danas stoji u krstionici- natpis kaže kako tu počiva ništavni i beskorisni Ivan, grešnik, nadbiskup
(biskupi Ivan salonitanski – svijest o Splitu javlja se tek u 10. st., oni su Salonitanci u novom okružju)
- na njemu isklesani ljiljani u kvadratnim okvirima koji se ponavljaju u cijelom Splitu toga doba
SARKOFAG PRIORA PETRA, SPLIT- na prednjoj strani uklesan je križ u medaljonu, a pored njega su, po dva sa
svake strane, ljiljani u kvadratnim okvirima
IX PREDAVANJEPREDROMANIČKA ARHITEKTURA I SKULPTURA U ISTRI
- Karlo Veliki pisao je papi da ima problema u Istri, da su grčki biskupi (porečki i pulski) Mauriciju iz Novigrada iskopali oči (Mauricije je Karlov biskup, a porečki i pulski bizantski)
- Rižanski placit iz o. 800. g. – opći sastanak između predstavnika Istrijana i predstavnika Karla Velikog. Istrom je gospodario Karlov vojvoda Ivan pa Istrijani žele da se njega makne jer je bio zao i darivao je teritorij Slavenima
- ona tada pripada Karolinzima (istočni dio, skupa s Tarsatikom spada u Hrvatsku Kneževinu)
- tipovi sakralne arhitekture karolinškog razdoblja na tlu Istre:1. jednobrodna građ. s tri apside2. centralna križna građevina s tri apside na poprečnom kraku3. trobrodne bazilike s tri apside ravenatskog tipa
ARHITEKTURA
KAPELA SV. ANDRIJE U SKLOPU KOMPLEKSA EUFRAZIJANE, POREČ- kraj 8.-poč 9. st- malena prostorija s tri malene apside upisane u začelni zid. Prostor s
apsidicama ispunjen je podnim mozaicima koji je ispunjen geometrijskim motivima
- mozaici su vjerojatno raniji od građevine jer ne prate prostorni oblik- ovo je adaptacija sjeverne bazilike predeufrazijane
CRKVA SV. ANDRIJE, CRVENI OTOK PRED ROVINJOM- 8. st- jednobrodna crkvica pravokutnog tlocrta- nad središnjim dijelom je kupola na trompama upisana u tambur. Kupolu od
zone trompi odvajaju slijepe arkade- freska s prikazom raspeća danas je uništena ali dokumentirana (9.-10. st.).
Krist je jake muskulature i slika očito nije bizantska
VALBANDON KOD FAŽANE- 2. pol. 8. st.- jednobrodna crkvica s apsidom ravenatskog tipa
SV. MARIJA VELIKA KRAJ BALA- kraj 8. st.- crkva nekadašnjeg samostana- I faza - trobrodna bazilika s tri apside ravenatskog tipa
- u II fazi na početku južnog bočnog broda dodana joj je nekakva malena kvadratna prostorija
- u III fazi prednji dio pregrađen je u narteks, a kvadratna prostorija iz II faze nastavila je egzistirati
- IV faza je iz 18. st. kada se cijela crkva ruši i gradi se (danas postojeća) jednobrodna crkva pravokutnog tlocrta. U nju su ugrađene spolije s karolinške građevine
CRKVA NEPOZNATOG TITULARA, GURAN KOD VODNJANA- kraj 8. st.- ima stubove koji su karakteristični za karolinšku arhitekturu- trobrodna- ima tri pravokutne apside unutar ravnog začelja, a ispod svake je grob- imala oltarnu pregradu do prvih stubova- imala ambon
SV. MARIJA, BALE- 8./9. st.- jednobrodna, troapsidalna (polukružne)- trapezoidna renesansna crkva sjela na ovu i sačuvala njene dvije apside- jedina takva u Istri
SV. TOMA KOD ROVINJA- kraj 8.-poč. 9. st.- jednobrodna građevina s apsidom ravenatskog tipa, koja je iznutra lagano
potkovasta- imala transept na čijim su zapadnim dijelovima krakova bile polukružne
apside. Kasnije one postaju sporedne prostorije jer je prostor koji je spajao transept i crkvu zazidan
- na sjevernom kraku transepta postojao je zvonik- u prostoru podsjeća na Sv. Križa u Ninu
SV. KVIRIN, VODNJAN- kraj 8. – poč. 9. st.- postojala kasnoantička građevina koja je bila jednobrodna i jednoapsidalna, pa
je u predromanici proširena na trobrodnu i troapsidalnu, pa je u baroku vraćena na ranokršćanske gabarite
SV. SOFIJA, DVIGRAD- kraj 8.-poč. 9. st.- jednobrodna, ima tri apside ispred ravnog začelnog zida- začelni zid raščlanjen lezenama- u apsidi ima fragmente freski koje su uništene- slična kao adaptacija sjeverne bazilike predeufrazijane
SV. GERVAZIJE, PIŽANOVAC KOD BALA- 9. st.- jednobrodna, troapsidalna crkva, apside upisane u ravan začelni zid (kao Sv.
Sofija)
KATEDRALA SV. PELAGIJA, NOVIGRAD- kraj 8.-poč. 9. st.- odavde je Franačko Carstvo širilo utjecaj na ostale gradove- barokna je danas, ali je zadržala gabarite predromaničke- trobrodna bazilika s apsidom sirijskog tipa i bočnim kvadratnim pastoforijama- kripta ispod svetišta je trobrodna. Ima uši u koje su postavljeni sarkofazi prije
izgradnje jer su širi od ulaza i nemoguće ih je izvaditi. Prema novigradskoj kripti je datirana akvilejska, iako je novigradska nešto mlađa
- na poklopcu sarkofaga uklesan je križ unutar kojeg je napisano Pelagije- kripta slična onoj katedrale u Akvileji
SKULPTURA
- sva skulptura vuče korijene iz kasnoantičke umjetnosti
CIBORIJ IZ KRSTIONICE KATEDRALE, PULA- šestostran- nema natpisa, kvalitetniji od Mauricijevog- motiv sličan Kopbboden motivu- nema kuke, samo perece i učvorene kružnice- sačuvane su tri arkade- bio najmonumentalniji na istočnoj obali Jadrana- horror vacui
CIBORIJ IZ SV. ANDRIJE, BETIKA- četverostran ciborij- nad oltarom- 9. st.- na vrhu ukrašen kukama- ova dva ciborija (uz Mauricijev) čine jedina tri predromanička ciborija u Istri
SARKOFAG SV. MARIJE, BALE- 8.-9. st.- prikazani su čempresovi listovi pod arkadama, a na bočnoj strani su
čempresovi listovi pod križem
BISKUPSKA KATEDRA IZ KAPELE SV. ANDRIJE, POREČ- nema naslona i završetak je polukružni (zato se smatra da je stajala u kapeli, jer
se savršeno uklapa u polukružnu apsidu kapelice)- nasloni za ruke uokvireni pletenicom s prednje strane, a u vrhu pletenice su
križevi- na bočnoj strani naslona za ruke su kuke i nekakvi biljni i geometrijski
ornament
ARHITRAV OLTARNE PREGRADE, POREČ- ima trodjelnu podjelu tipičnu za trogirsku klesarsku radionicu
(kuke/natpis/pletenica)
MAJSTOR KAPITELA IZ BALA- jedini prepoznati majstor u Istri (prepoznat na 4 lokacije)
- jedino kod njega nije izražen horror vacui- PLUTEJ S TETRAMORFOM IZ ŽUPNE CRKVE, BALE (U središnjoj ploči
je šest učvorenih kružnica koje uokviruju nekakve biljne motive, a iznad toga je friz s motivom troprute trake koja teče cik-cak. Taj je plutej flankiran s pilastrima na kojima su u uglovima prikazani simboli evanđelista, po dva na svakom pilastru, a ostatak pilastara ukrašen je na način trogirske kles. radionice, ali bez natpisa, samo prazna traka. Ovdje je horror vacui još uvijek prisutan, ali bez obzira na to djelo je pripisano ovom majstoru)
- KAPITELI I ZABAT OLTARNE PREGRADE IZ SV. MARIJE, BALE (tu postoje dva tipa kapitela: kompozitni i krnje piramide)
- ZABAT, PLUTEJ I PILASTAR OLTARNE PREGRADE IZ SV. SOFIJE, DVIGRAD (zabat na vrhu ima križ koji je napravljen u komadu sa zabatom što je velika rijetkost, na plutejima i pilastrima nema horror vacuia, kompozicija je prozračna, ruka pomalo nesigurna, drhtava – on je osrednji majstor)
- PRSOBRANI AMBONA, GURAN (ovakva ptičica tipična za ovog majstora, čudna izvijena i izdužena tijela, pomalo nespretna i malenih nogu. One se nalaze u kvadratnim okvirima skupa s motivom isprepletenih rombova)
X PREDAVANJEPREDROMANIČKA ARHITEKTURA U DALMATINSKIM GRADOVIMA
- na kraju 8. st. Franci osvajaju sjever Italije i Istru. Osvajanje Istre dolazi do sukoba Franaka i Bizanta oko kontrole Jadrana. Nemiri su razriješeni Aachenskim mirom 812. g. kojim je Francima dodijeljena Istra, a Bizantu Gradovi na moru (kvarnerski i zadarski otoci, Zadar, Trogir, Split i Dubrovnik). Zna se da su zadarski biskup Donat i zadarski dužd Paulus prije Mira priznavali Karla Velikog
ARHITEKTURA
SV. DONAT, ZADAR- poč. 9. st.- ima tribelium (tri luke pred svetištem) što je tipična bizantska odlika- spoj karolinške i bizantske umjetnosti- I faza - rotunda s tri polukružne apside na istočnom dijelu, središnja apsida je najveća- imala unutarnji prsten koji je sastavljen od osam antičkih stupova s foruma- cijeli temelji napravljeni od ostataka foruma na antičkom pločniku- stupovi su nosili valjkasti tambur koji je imao drveno krovište- iznutra bila raščlanjena duguljastim uskim nišama i iznad njih (u ravnini
svakog stupa) još uvijek su vidljive rupe u vijencu u koje su se upirale grede za krov ophoda
- II faza - vjerojatno započeta još u doba izgradnje prve faze (ne vidi se razlika u gradnji
na crkvi što upućuje na ovu činjenicu)- u ovoj je fazi povišena, dobila je galeriju, stepenice na sjevernom dijelu koje
na zapadnom dijelu zatvaraju narteks i spajaju crkvu s biskupskom palačom. Stepenice na vanjskom dijelu podržavaju masivni kontrafori koji se upiru na katekumenej. Na južnom je dijelu dobila je zgradu (koju Mussolini daje srušiti,
dalje ju nazivam Mussolinijevom zgradom), pa je samim time imala i ulaze u nju, dvije velike bifore i monofora (i danas su tamo i doimaju se kao prozori, doduše zazidani)
- kako bi mogli podnijeti težinu galerije stupovi su zamijenjeni masivnim pilonima (možda su antički stupovi samo obloženi kamenom), a ostala su stajati dva antička stupa pred apsidama
- galerije također imaju pilone koji nose tambur s drvenim krovištem, a pred apsidalnim djelom također su dva antička stupa (jedan s potpuno antičkim kapitelom, a drugi s pola antičkim, pola predromaničkim – antički je do pola preklesan u predromanici)
- puževo stubište (tako ga opisuje Konstantin Porfirogenet)- ukrašene grede iz Arheološkog muzeja u Zadru prvo su stajale kao grede krova
tambura prve faze, a prilikom gradnje galerija koriste se kao podne grede galerija
- niše su zazidane- vanjski plašt raščlanjen je lezenama (koje paralelno prate niše unutarnje) koje
se pri vrhu spajaju lukovima čineći tako plitke niše, a između njih su prozori gljivastog oblika
- bila posvećena sv. Trojstvu- ne zna se njena funkcija – možda služila kao privatna kapela zadarskog dužda
(jer ima ju i venecijanski dužd), ili za pohranjivanje relikvija sv. Stošije nakon njihova dolaska u Zadar
KATEDRALNI KOMPLEKS, ZADAR- iz ove faze potječu dvije pastoforije koje flankiraju apsidu katedrale od kojih je
danas sačuvana samo južna i dijakonikon koji je u ovo doba pregrađen u cisternu (dodan mu je red stupova – antičke spolije – i svod)
SV. PETAR STARI I SV. ANDRIJA- pregradnja je iz ranog 9. st.- dograđen mu je stražnji prostor koji se otada počinje nazivati Sv. Petrom
Starim iako je ranije Sv. Petar Stari bio prednji prostor koji postaje Sv. Andrija- dogradnja je dvobrodna, podijeljena s dva stupa i jednim stubom koji nose
križni svod s pojasnicama- freske- ima dvije apside s polukalotama na trompama, a između njih je jedan masivni
pilon na kojem je malena niša
SV. VID, ZADAR- porušena 1877.- sačuvan je crtež Smiricha na kojem se vidi da ima tlocrt grčkog križa i tambur,
a vjerojatno je imala i kupolu- ne zna se kakvo je bilo začelje- utjecala na Sv. Križa u Ninu
STOMORICA, ZADAR- šesterolist- ulazna konha je ubiti hodnik na koji se poprečno nadovezuje drugi hodnik, a
nad njihovim svetištem stajao je zvonik- tlocrt ključa
SV. KRŠEVAN NA KOLOVARAMA, ZADAR- šesterolist- ulaz pravokutnog tlocrta (tipično za zadarske šesteroliste)
SV. MARIJA, TROGIR- šesterolist- raščlanjena slijepim nišama i na konhama i na tamburu
SV. TROJICA NA POLJUDU, SPLIT- šesterolist- raščlanjen slijepim nišama izvana koje su odvojene lezenama, a dvije ulazne
apside nisu raščlanjene- najbolje sačuvan šesterolist (gotovo do krova)
KOMPLEKS KATEDRALE SV. TRIPUNA, KOTOR- 9. st.- quincux- sačuvani samo temelji pa se ne na jesu li tu bile kupole, ali ima devet traveja
SV. MARIJA, MALI IŽ- kružni tlocrt s polukružnom apsidom- danas je svetište mlađe crkve- promjer oko 5 m- ima pravilnu upisanu kupolu koja se diže ravno iz perimetralnog zida
SV. PELEGRIN, SAVAR- danas je oltarni prostor mlađe crkve- kupola upisana u tambur- kupola na trompama nad kojima su male trokutaste strehe- apsida nije sačuvana- kvadratna osnova- 9. st.
SKULPTURA
SARKOFAG SV. STOŠIJE - 804. – 805. g.- Donat njene relikvije dobio u Konstantinopolu vjerojatno znak zahvalnosti jer
se (možda!) priklonio više Bizantu nego Francima- mramorni kovčežić je iz Konstantinopola, ali je u Zadru uklesan natpis- na stražnjem dijelu: „U ime sv. Trojstva, ovdje počiva tijelo blažene sv.
Anastazije“- na boku: „Od darova božjih, napravio Donat, biskup i grešnik“- krov – ova dva natpisa spojena- mali uklesani križ
MALI SARKOFAG, ZADAR- u zoni između dekoracije i poklopca stajao je natpis, ali je s vremenom
odstranjen
- ukrašen sa svih strana osim sa stražnje što sugerira da je stajao uza zid (u Donatu)
- horror vacui- prednja strana kutije (rozete, palmete, križevi pod arkadama)- prednja strana poklopca (izmjena križeva i medaljona unutar kojih su
četverolatični cvjetovi)- ukrašeni i zabati poklopca- gotovo da nema geometrijskih motiva, skoro sve je biljna inspiracija
(geometrijski motivi su jako važni za predromaniku što znači da je ovaj sarkofag iz ranog doba – kraj 8. – poč. 9. st.)
- plošni ornament
PLUTEJ IZ ZADARSKE KATEDRALE- velikih dimenzija – najveći na istočno jadranskoj obali- poslužio kao nadgrobna ploča pa je zato skraćen- odražava monumentalni karakter cijele crkve- pilastri i plutej su u jednom komadu klesani (izgubio se osnovni konstruktivni
smisao, ali likovno sve je zadržano)- nema geometrije (pletenica nije geometrijski motiv)- horror vacui- kraj 8. – poč. 9. st.
VELIKI SARKOFAG, ZADAR- dva pokojnika- motivi pod arkadama- pojava pravih predromaničkih geometrijskih motiva (tročlani motiv koji se
konstantno prepliće, nema nijednog biljnog motiva, već samo ptice, križevi i prepleti)
- plošno i nefigurativno- nestaje horror vacui- 9. st. – ne zna se točna datacija, ali sigurno kasniji od prethodna dva- ili drukčija radionica u gradu ili imitacija stila
AMBON IZ KATEDRALE, ZADAR- kvadratni okviri odvojeni pletenicom u kojima su motivi tetramorfa- Luka je prema Ezekijelovu viđenju teleta prikazan, a ne vola kao što je u
Otkrivenju- nema Ivana što sugerira da je postojala još jedna strana na kojoj je bio Ivan- slični su onima na Sigvaldovoj ploči, ideja je ista
AMBON IZ PAŠMANA- doneseno iz grada na otok- stilski sličan ambonu iz katedrale- kvadratni okviri odvojeni pletenicama
CIBORIJ IZ SV. KRŠEVANA, ZADAR- nema geometrijskih motiva- ornament se prilagođava okviru
XI PREDAVANJEPREDROMANIKA U HRVATSKOJ KNEŽEVINI
- zauzimala područje od istočne Istre do današnje Crne Gore na jugu, a na sjeveru sve do Drave preko Hercegovine
- rimska liturgija – procesionalna, treba tri oltara i zato se rade troapsidalne crkve s tri oltara
- izražen karolinški utjecaj- Hrvati pokršteni u ranom 9. st.- od o. 820. g. sve se više javlja naziv Hrvat
ARHITEKTURA
- preuređuju se ranokršćanska zdanja, a nekad i antička- dva tipa novoizgrađenih crkava- centralne osnove – šesterolisti, uglavnom memorijalnog karaktera ili kao
oratoriji u sklopu samostana- longitudinalne osnove – vrlo često privatne crkve- sve su presvođene, većinom imaju oble kontrafore, tri apside i česta pojava je
westwerk (utjecaj Karolinga) kao jasan znak njihove funkcije i privatnog karaktera
TIP TROBRODNE GRAĐEVINE S ISTAKNUTOM PRAVOKUTNOM APSIDOM I DVIJE BOČNE UPISANE U ZAČELNI ZID
SV. MARTA, BIJAĆI- poč. 9. st.- trobrodna i troapsidalna- legla u gabarite ranokršćanske- aksijalni zvonik na pročelju (karolinška inovacija)- natpis spominje Gumperta
ŠESTEROLISTI
SV. MIHOVIL, PRIDRAGA- šesterolist- nepravilan tlocrt- oltarna konha znatno veća od ostalih- slijepi lukovi duž cijele građevine
ŠESTEROLIST, KAŠIĆ
SV. MIHOVIL, BRNAZE- najveći šesterolist
TROBRODNE S TRI APSIDE UPISANE U ZAČELNI ZID
SV. MARIJA, BISKUPIJA- trobrodna, troapsidalna- izgleda da je ovo mauzolej hrvatskih vladara
- tu je samostanski kompleks bio organski povezan s westwerkom- 9. st., samostanski kompleks iz 11. st.- imala zvonik
CENTRALNE (KRIŽNE I KVADRATNE)
SV. KRIŽ, NIN- na nadvratniku stoji natpis s imenom donora – Godečaj- nepravilni oblik- grčki križ- i u tlocrtu i u elevaciji je ukomponiran u kvadrat (ima strogu geometrijsku
podlogu, a postoji čitav niz odstupanja)- iskrivljenja su potpuno izmjerena i promišljena i namjerna (građeno prema
zimskom i ljetnom solsticiju, te ekvinociju)- jednako široka, jednako dugačka, jednako visoka (kocka)
SV. JURAJ, ROVANJSKA- pravokutnog tlocrta s elipsastom kupolom upisanom u tambur- apsida je sačuvana- ima grobnicu s arkosolijem na južnom dijelu, što je vjerojatno Vekenegin grob- tambur stoji na pandantivima
CRKVE S OBLIM KONTRAFORIMA
- datiraju u 9. st.- imaju tri apside- jedinstvene u Europi- westwerk- mogu biti trobrodne troapsidalne ili jednobrodne s trolisnim svetištem
SV. SPAS, VRELO CETINE- najbolje sačuvana- jednobrodna- zvonik u aksijalnoj osi na zapadu- westwerk na zapadu- svetište je bilo trikonhalno, ali osovine apsida nisu okomite jedna na drugu- prizemlje westwerka je svodovima i lučnim nadvojima trodijelno
segmentirano, tako da su bočni dijelovi uži i bačvasto presvođeni, a središnji je kvadratičan s križnim svodom
- prizemlje westwerka je ubiti kripta - westwerk je iza zvonika- tu se spominje, na nadvratniku (?), kninski biskup Gostika
CRKVA NA LOPUŠKOJ GLAVICI, BISKUPIJA- jednobrodna- trolisno svetište, ali umjesto jedne bočne konhe ima mali pravokutni prostor- jako je mala- liči na Sv. Spas- nema zvonik, ali ima westwerk- westwerk imao prizemlje i kat
- imala je kupolu koju su podržavale polukupole
SV. CECILIJA (TZV. STUPOVI), BISKUPIJA- trobrodna bazilika- aksijalni zvonik i predvorje s galerijom (westwerk)- masivni zidani piloni križnog oblika- troapsidalna- na južnoj strani je nekakva malena kvadratna prostorija s apsidom na istoku- tu je ubijen kralj Zvonimir
KATEDRALA U BIOGRADU- trobrodna troapsidalna bazilika, masivni kružni piloni dijele brodove- imala samo zvonik u aksijalnoj osi na pročelju s funkcijom westwerk
CRKVICE NA ELAFITSKIM OTOCIMA (ŠIPAN, LOPUD, KOLOČEP)
- trotravejne, upisane kupole u kvadratne tambure nad središnjim travejem- apside izvana četvrtaste, a iznutra polukružne- raščlanjene plitkim nišama i izvana i iznutra- središnji travej ima kupolu, ostala dva križni svod- uza unutrašnje zidove stoje masivni piloni koji nose kupole- ima ih i na Braču (neke imaju polukružne apside, neke kvadratno polukružne)
SV. IVAN NA LOPUDU
SV. NIKOLA NA LOPUDU- izvana raščlanjen dvojnim lukovima
SV. ILIJA NA LOPUDU- vani glatke plohe- pojasnice na konzolama odvajaju svodove
SV. MIHAJLO NA ŠIPANU- tambur raščlanjen malim nišama
SV. IVAN NA ŠIPANU
SV. PETAR NA ŠIPANU
SV. ANTUN NA KOLOČEPU- vani zidovi glatki
SV. SRĐ NA KOLOČEPU- zidovi raščlanjeni samo unutra
SV. NIKOLA NA KOLOČEPU
SV. NIKOLA NA PRIJEKOM- izdužena, ima pet traveja, ali sve je isto
SKULPTURA
VIŠESLAVOVA KRSTIONICA- nepoznata datacija – najbolje reći da je iz 9. st. (stilski povezana s natpisom iz
Muća 888. g.)- nepoznato porijeklo – otkrivena u Veneciji, ne zna se je li nastala u Hrvatskoj
pa je odnesena tamo, ali Jakšić smatra da je napravljena tamo i da je bila namijenjena za Hrvatsku, ali nije nikada napustila Veneciju
- heksagonalna- isklesana u bloku mramora, simbol je pokrštavanja Hrvata (Višeslav bio prvi
pokršteni hrvatski knez), uz bridove stranica ima tordirane stupiće, na pročelju je križ ispunjen dvoprutom pletenicom
- danas u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu
XII/XIII PREDAVANJEKIPARSKO KLESARSKE RADIONICE 9. I 10. STOLJEĆA I/II
JUŽNODALMATINSKA (KOTORSKA) RADIONICA (9. STOLJEĆE)
ARKADA CIBORIJA IZ SV. TRIPUNA, KOTOR- horror vacui- dekorativni vijenci- u uglovima ima dvije scene lavova koji love četveronošce (na jednom piše
LEO, a na drugom također samo naopako što sugerira na polovičan kalup)- lavovi su u profilu, razjapljenih usta, isplažen jezik, dugi svinuti rep u „S“
liniji, uši u obliku trokuta, griva naznačena urezanim linijama- tako je dobivena simetrija- na vijencu je natpis sročen u stihu- na luku je motiv učvorenih i isprepletenih kružnica obrubljen astragalom- lavove omeđuje gusta tropruta pletenica- natpis je omeđen s donje strane kimationom, a s gornje isprepletenim troprutim
arkadama- natpis spominje Andriacija, donora, ili sv. Andriju- pronađen još jedan ulomak arkade istog ciborija s motivom pauna (natpis
spominje Nicefora, cara, ako je tamo Andreaci, ili donora, ako je tamo sv. Andrija)
KRSTIONIČKI ZDENAC, KOTOR- pravokutna, predviđena da stoji u uglu (dvije su strane ukrašene, a dvije nisu)- paunovi piju iz kaleža- na drugoj stranici su lav i paun koje dijeli drvo života- nema ornamenta- lav pokazuje jednake karakteristike kao i arkada ciborija (lavovi su u profilu,
razjapljenih usta, isplažen jezik, dugi svinuti rep u „S“ liniji, uši u obliku trokuta, griva naznačena urezanim linijama)
- paun isti kao druga arkada ciborija- krstionica i ciborij iz istog objekta
PLUTEJ IZ SV. MIHOVILA, PREVLAKA- središnji motiv su dvije učvorene troprute kružnice (u jednoj su četiri ljiljana, a
u drugoj lav istih stilskih karakteristika kao i prethodni)- na lavovima je također legenda ali ne na lat. (LEO), već na hrv. (LAV) (neki
zbog toga ovaj plutej datiraju u 11. st. jer je kao nemoguže datirati početak hrvatske latinične pismenosti u 9. st., ali Jakšić misli da je 9.)
ULOMAK CIBORIJA IZ SV. DUHA, KOMOLAC- prikaz lava- legenda na hrv. (LAV)- lav davi četveronošca, a lava davi ljudska figura (Samson) dugim rukama
odjevena u zvonoliku haljinu- astragal i ornament troprutih kružnica kao i na ciboriju iz Sv. Tripuna
ARKADE CIBORIJA, ULCINJ- Narodni muzej, Beograd- pronađene arkada, ulomak druge arkade i dva vijenca- na luku je ornament učvorenih troprutih kružnica obrubljen astragalom, a
figuralnu kompoziciju omeđuje gusta tropruta pletenica- sučelice postavljeni lavovi (lavovi su u profilu, razjapljenih usta, isplažen
jezik, dugi svinuti rep u „S“ liniji, uši u obliku trokuta, griva naznačena urezanim linijama)
- natpis na vijencu je od arkada odvojen astragalom (kaže da je nastao u vrijeme careva Lava i Konstantina – zbog njih je nemoguće bilo što u ovoj radionici datirati u 11. st.)
- darovateljica neka žena- palmeta na vijencu
TROGIRSKA KLESARSKA RADIONICA (2. POL. 9. STOLJEĆA)
- ni na jednom nije sačuvano ime donora, pa je datacija nesigurna. Ali, neka su imena i namjerno otučena
TRABEACIJA OLTARNE PREGRADE IZ SV. MARTE, BIJAĆI- zabat odstupa od klasične varijante sa središnje postavljenim križem, pa su tu
dvije ptice postavljene sučelice - ptice – sitna glavica s okom, roščići, vrat i rep dočarani motivom riblje kosti, a
krila gusto urezanim linijama- na luku ima (! – neobično) pletenicu
ARHITRAV I LUK OLTARNE PREGRADE IZ SV. MIHOVILA, BRNAZE- arhitrav je komponiran u tri horizontalne zone od kojih je središnja rezervirana
za natpis. U gornjoj su zoni kuke, a u donjoj tropruta pletenica (kuke/natpis/pletenica)
- luk je komponiran samo u dvije trake; kuke i natpis koji kaže „…prvaku među anđelima…“
ULOMCI ARHITRAVA I LUKA IZ SV. ĐURADA, PAĐENE- profilacija greda je ista, isti je dekor i raspored na njima, a isti je i oblik kao u
Brnazama
ULOMCI PLUTEJA IZ KLJAKA- motivi palmeta i križa- arhitravna greda (kuke/natpis/pletenica)- kuke (općenito) – masivne, na široko profiliranoj nozi i sa relativno malom
zavojnicom
PLUTEJ IZ SV. BARBARE, TROGIR- motiv s križem i palmetama pod arkadom- tipično za radionicu (upotreba stiliziranog ljiljana u gornjim dijelovima
ukrasnog polja, palmete sužene pri dnu, osmerolatične rozete)
ULOMAK LUKA OLTARNE PREGRADE IZ MAOG POLJA, TROGIR- komponiran u dvije zone (kuke/natpis)
KIPARSKO – KLESARSKA RADIONICA IZ VREMENA KNEZA TRPIMIRA(SRED. 9. STOLJEĆA)
- ime mu je zapisano na Čedadskom evanđelistaru, na njegovoj darovnici zapisano je da je on u solinskoj okolici podigao samostan i tamo naselio redovnike, a spominje se i na ulomku zabata iz Rižinaca
- zabati – komponirani karakteristično s lukom koji je obično prazan, a rjeđe iskorišten za natpis. Sa zabata se na arhitrav prebacuje niz kuka kao i natpisno polje (komponiran, dakle, u dvije zone), dok je kimation vezan isključivo za zabat. Križ nema pletera već niz okulusa, a stopa križa je u natpisnom polju na luku sačuvana na dva lokaliteta. Pod križem su dvije golubice, postavljene sučelice, s repom na riblju kost
- kapiteli – komponirani u dvije zone s lišćem i zavojnicama, a od kolone ih odvaja ornamentirani tanki prsten
- pluteji – specifični.
ULOMAK ZABATA IZ RIŽINACA- lijeva stopa zabata, vrlo malen ulomak- obodna traka ima kuke i kimation. Ona omeđuje središnji motiv od kojeg je
vidljiv samo rep golubice s ornamentom na riblju kost- natpis – na dijelu luka zabata spominje se Trpimir (PRO DUCE TREPIMERO)
ARHITRAVNE GREDE IZ RIŽINACA- isti lokalitet kao i prethodni- komponirane u dvije horizontalne zone s natpisom u donjoj zoni i kukama u
gornjoj
ULOMAK ZABATA IZ VRPOLJA- mali fragment- iste karakterisitike: kuke na izduženoj profiliranoj nozi, te zona s kimationom
što omeđuje središnju kompoziciju zabata s prizorom golubice od koje je opet sačuvan rep na riblju kost
ARHITRAVNA GREDA IZ VRPOLJA- kuke/natpis
ZABAT IZ PLAVNA- vidljiva cjelovita kompozicija središnjeg polja s dvije golubice pod križem - dijelom očuvan i kimation dok su kuke otučene- križ je tankih krakova, ornamentiran koso urezanim linijama- ljiljani sa svake strane križa- nema pletenice
ULOMAK ZABATA IZ LOPUŠKE GLAVICE- kuke i kimation, natpisno polje prazno- golubice u središnjem polju (riblja kost na repu)- križ, ljiljani- vidljiv i djelić postolja križa – neobično
ULOMAK ZABATA IZ KAŠIĆA- stopa križa i rep golubice
ULOMAK ZABATA, NEPOZNATO NALAZIŠTE- relativno dobro očuvan- ostaci kimationa, kuke- u središnjoj kompoziciji križ bez stope ispunjen koso urezanim linijama, ispod
njega su golubice s repom na riblju kost
KAPITELI- ima ih sedam (ŽAŽVIĆ – četiri komada, PLAVNO – dva i BIOGRAD –
jedan)- svi su identični- kapitel, zajedno s kolonom što je nosila arhitrav klesani su od jednog komada
kamena. Od kolone je odvojen jednim ornamentiranim prstenom poput užeta. Kubični su, a njegovi gabariti ne prelaze širinu pilastra. Jednostavni su, imaju niz listova u donjem dijelu i zavojnice u uglovima poviše njih. Prostor među zavojnicama ispunjen je uspravnom tordiranom trakom
PLUTEJI- postoje dvije vrste:1. čitava površina ispunjena motivom virovitih rozeta u nizu što ih međusobno
povezuje povijena lozica (VRPOLJE, PLAVNO, RIŽINICE, BIOGRAD)2. površina podijeljena u ortogonalnom sustavu u nizove učvorenih troprutih
kružnica. Kružnice su ispinjene najčešće rozetama koje mogu biti(i) osmerolatične (VRPOLJE, PLAVNO, PILASTRI IZ KAŠIĆA,
RIŽINICE, BIOGRAD)(ii) dvanaestolatične (PLAVNO, KAŠIĆ, BIOGRAD)(iii) virovite (VRPOLJE, PLAVNO, RIŽINICE, KAŠIĆ,
BIOGRAD)
DVORSKA KLESARSKA RADIONICA IZ VREMENA KNEZA BRANIMIRA (2. POL. 9. STOLJEĆA)
- kuke/natpis- za ovu su radionicu karakteristične troprute trake
ULOMCI ZABATA I GREDA OLTARNE PREGRADE IZ ŠOPOTA KOD BENKOVCA - ime kneza Branimira (sveukupno 5 nalaza)- natpis (DVX CRVATORVM – prvi spomen hrvatskog imena)- standardni motivi: kuke, kimation, tropruta pletenica i golubice odaju nevješta
majstora- križevi su ornamentirani troprutom pletenicom- golubice su shematizirane, rustične i grube izrade, nasađene na jakim nogama.
Krila i rep tek su naznačeni urezanim linijama, ali ne onako fino kao u Trpimirovoj
- središnji motiv – ptice pod križem
ULOMCI ZABATA IZ BISKUPIJE- nezgrapni i reducirani kimation, križ ornamentiran troprutom pletenicom- golubica liči na šopotske
SKULPTURA S GROBLJA OKO SV. SPASA NA VRELU CETINE- dvije gotovo cjelovito sačuvane oltarne pregrade, te uloamk zabata- nađen i dijelovi pluteja i pilastara (moguće rekonstruirati cijelu oltarnu
pregradu)- iste karakteristike kao i prethodni, osim što križ nema pletenicu već je samo
naglašen urezanom linijom na obodu- oko golubicama je dano samo jednim ubodom svrdla
ZABAT IZ ZBIRKE „BIHAĆ“- identičan cetinskom
ULOMCI NAMJEŠTAJA, ZABATA I ARHITRAVA IZ SV. BARTULA U ŽDRAPNJU- ime Branimira- bili uzidani u recentnu crkvu- sve klasično i tipično
BENEDIKTINSKA KLESARSKA RADIONICA IZ VREMENA KNEZA BRANIMIRA(2. POL. 9. STOLJEĆA)
- kuke/učvoreni pereci/natpis
ARHITRAVI OLTARNE PREGRADE IZ MUĆA- ime Branimira- 888. g. se spominje u natpisu
ARHITRAVI OLTARNE PREGRADE IZ NINA- ime Branimira
ARHITRAVI OLTARNE PREGRADE IZ OTRESA- ime Branimira- natpis spominje i sv. Krševana
ZABAT, PLUTEJ I TRABEACIJA OLTARNE PREGRADE S LOKALITETA CRKVINA, BISKUPIJA
ZABAT I TRABEACIJA OLTARNE PREGRADE, KULA ATLAGIĆA- tu se spominje ime Budimira i Godidraga
ULOMAK LUKA IZ SV. MARTINA, LEPURI- susret dviju Branimirovih radionica
MAJSTOR KOLJANSKOG PLUTEJA
PLUTEJ IZ KOLJANA- površina mu je ornamentirana izmjeničnim motivima rozeta, čvorova i
golubica smještenih unutar troprutih kružnica- nije cjelovit, ali dobro sačuvan
ULOMAK IZ PODOSJA KOD VRLIKE- Jakšić ga pripisuje koljanskom pluteju- čvor (fali na koljanskom pluteju)
ULOMAK IZ MANASTIRA U DRAGOVIĆU- i njega Jakšić pripisuje koljanskom pluteju- čvor
POLOVICE DVAJU RAZLIČITIH PILASTARA IZ CRKVINE U LAKTACU- stajali kao prag crkve, a originalno (prema Jakšiću) su pripadali koljasnkoj
oltarnoj pregradi
ZABAT KOLJANSKE BAZILIKE- golubice identične onima s pluteja (okrugla glava, oko naglašeno urezanim
kružićem, u kljunu nose grozd s krupnim zrnima, imaju povijeno listoliko tijelo, jake noge)
ZABATI IZ CRKVINE KOD BISKUPIJE- golubice identične - križ ispunjen troprutim dvopletom (kao i u Koljanima)- nije sigurno je li ovo rad ovog majstora
XIV PREDAVANJEUMJETNOST 11. STOLJEĆA NA JADRANU
ARHITEKTURA
SV. LOVRE, ZADAR- 2. pol. 11. st.- tip longitudinalne crkve s kupolom- longitudinalni dio je trotravejan, središnji travej je kvadratan, ostala dva su
malo kraća- podijeljen u tri dijela s četiri stupa koji su nosili kupolu; nije trobrodan već su
„bočni brodovi“ ubiti niše s polukupolama na trompama i služe samo kako bi konstrukcija podnijela kupolu
- prvi i treći travej presvođeni su križnim svodom- kupola je bila na trompama nad četvrtastim tamburom- westwerk spojen sa zvonikom koji je bio u aksijalnoj osi s crkvom- zvonik je bio masivna niska konstrukcija rastvorena samo pod krovom
SV NEDILJICA U ZADRU I SV. PETAR I MOJSIJE U SOLINU- vrlo srodne- apside utopljene u zidnu masu, središnja apsida je pravokutna, bočne su
polukružne- solinska je raščlanjena lezenama, a zadarska je imala ugaone lezene i slijepe
arkade na konzolama- zadarska je bila dvokatna, tj prizemni dio joj je bio kripta, a crkva je bila na
katu- u solinskoj je okrunjen kralj Zvonimir
GOSPA OD ZVONIKA (SV. TEODOR), SPLIT- zvonik na prva tri kata ima monofore, a na četvrtom bifore, ispod krova ima
niz konzola
SV. PETAR U PRIKU, OMIŠ- 11. st.- jednobrodna, trotravejna građevina- apsida izvana pravokutna, a iznutra polukružna- vanjski zidovi su raščlanjeni lezenama, a unutarnji nišama koje zatvaraju
polupiloni- nad središnjim travejem uzdizala se kupola na pandantivima, a ostala dva
traveja bila su presvođena križnim svodom
BIJELA LOKVA, OŠLJE- široka datacija (9. – 11. st.)- osmerolist- zapadna konha je produžena i ima longitudinalni prostor, hodnik (masivna
pravokutna konstrukcija)- zapadna konha ima dvije malne niše što sugerira da je tu možda stajao
westwerk
SKULPTURAZADARSKO – SPLITSKA (SOLINSKA) RADIONICA
(1. POL. 11. STOLJEĆA)
- bademaste oči, usta naznačena samo kao ravna crta, brkovi lavova kao da su ljudski, visoko postavljene uši, linearnost, plošnost
- ugledanje na friz St. Marie u Pomposi (majstor Mazulo)
CIBORIJ PROKONZULA GRGURA, ZADAR- stajao u katedrali, danas u Arheološkom muzeju- arkade pronađene u krovu zvonika katedrale- natpis nudi precizne informacije o dataciji (sročen u stihovima)- četiri stranice – bočne su kraće od pročelne i začelne- arkade ukrašene pletenicama, svaka s različitim načinom pletenja- pojava fantastičnih zvijeri- u svakom arhivoltu su nekakve životinje- prvi puta pojava motiva šahovnice
CIBORIJ IZ SV. TOME, ZADAR- šahovnica- opet životinje- lošije sačuvan od prethodnog- ista ideja kao i Grgurov
KRSNI ZDENAC IZ SV. IVANA, SPLIT- samo jedna ploča je figuralna
FRAGMENTI IZ CRKVE SV. PETRA I MOJSIJA, SOLIN- potpuno isti stil
PTICA IZ OSORA- uvijena na potpuno jednak način kao i ptice na okulusu na St. Maria u Pomposi- vjerojatno bila dio okulusa
PLUTEJI SV. NEDILJICE- Jedan je plutej bio uzidan zid, u fasadu desakralizirane crkve, a drugi je
pronađen nakon demoliranja jedne zgrade- lijevi plutej- U vijencu ritmično se izmjenjuju pravokutne i kvadratne kasetice. Kvadratne
su ukrašene složenim čvorom dvostrukih pletenica, a pravokutne prikazom golubica, psa i orlova. Pod vijencem stoji niz od devet arkadica koje nose tordirani, odnosno kanelirani stupići, unutar kojih su prikazi iz Kristova djetinjstva.
- Navještenje – u prve arkade dvije stoji ovaj oštećeni prikaz Marije i Gabrijela. Samo su na prikazu navještenja tordirani stupići jer se likovi nalaze u unutrašnjem prostoru.
- Vizitacija – Marija i Elizabeta u čvrstom zagrljaju smještene su pod jednu arkadu
- Rođenje – prikaz zauzima sljedeće tri arkade. Marija, koja dominira prikazom, položena je malo ukoso s Kristom, magarcem i volom u pozadini. To je ujedno i pokušaj naznake dubine. U vertikalnoj perspektivi, odnosno ispod Marije, nalazi se scena pranja. Na toj sceni prikazani su Krist, kojem glava viri iz posude, pored njega su anđeo, koji Kristu pridržava halju, i žena koja ga pere. Treću arkadu zauzimaju trojica pastira na kojima je također vidljiva naznaka dubine jer je jednom pastiru vidljiva samo glava u pozadini.
- Poklonstvo mudraca – zauzima zadnje tri arkade ovog pluteja. Prikazana je Marija s djetetom koje blagoslivlja mudrace s darovima.
- desni plutej- Vijenac se sastoji od niza učvorenih medaljona na kojima se izmjenjuju
životinjski likovi i rozete, dok se na zadnjem medaljonu nazire pentagram.- Pokolj nevine dječice – zauzima prve četiri arkade i svaki lik stoji unutar svoje.
U prvoj Herod daje naredbu krvniku koji u ruci drži golo dijete, a u trećoj i četvrtoj arkadi su očajne majke razderane odjeće. Ikonografski predložak bio je neki prikaz Salomonova suda
- Bijeg u Egipat – nalazi se pod tri arkade. Pod prve dvije Marija s djetetom u rukama sjedi na magarcu, a u trećoj je Josip koji drži uzde magarca. Pod drugom je arkadom palma u pozadini kao naznaka ambijenta u kojem se likovi nalaze.
- Krštenje – od ove je kompozicije ostala sačuvana samo jedna arkada pod kojom se nalazi Ivan Krstitelj obučen u halju prekrivenu plaštem. Pretpostavlja se da je Krist, od kojeg su ostala sačuvana samo dva prsta, stajao u arkadi pored s pognutom glavom, a iznad njegove arkade stajao je ranije spomenuti pentagram. Ovim prikazom najvjerojatnije završava plutej s prikazima iz Kristova života, što je i logično, budući da je crkva prvotno bila posvećena Ivanu Krstitelju.
- Pluteji su značajni po tome što je smanjena dominacija ornamenta, a znatno povećana dominacija ljudskog lika. Zanimljivo je i što nijedan lik pod arkadama nije prikazan u profilu već gleda u promatrača, osim magarca u sceni bijega u Egipat.
ZADARSKO – KNINSKA RADIONICA (POLOVINA ILI 2. POL. 11. STOLJEĆA)
PLUTEJ IZ SV. LOVRE- maleni likovi- vidljivi su planovi (trećem konjaniku se vidi samo glava)- izražen smisao za detalj- sve scene idu istim redoslijedom kao i na prethodnim plutejima, ali su jasne
samo Navještenje, Vizitacija, Rođenje i Tri kralja- okviri popraćeni natpisima- težnja prema trodimenzionalnosti
OKVIRI VRATA SV. LOVRE- u zabatu je Krist u slavi (prvi takav prikaz u Europi, prototip romaničkih
monumentalnih portala)- osjeti se težnja k plasticitetu, pokazuje se nova tendencija, prema volumena, ali
još uvijek nespretno
- na dovratnicima je prikaz Navještenja (na jednom je Gabrijel, na drugom Marija a oko njih se povija loza)
- razmeđe kasne predromanike (pluteji Sv. Nediljice) i vrlo rane romanike (ukras Sv. Lovre)
TRANZENA IZ BISKUPIJE- na njoj prikazan i donor
BTW CRKVE S WESTWERKOMSV. SPASLOPUŠKA GLAVICA, STUPOVI I SV. MARIJA U BISKUPIJIKATEDRALA U BIOGRADUMOŽDA OSMEROLIST U OŠLJUSV. LOVRE, ZADAR
