Sigurne Skolske Ceste Vf

8/11/2019 Sigurne Skolske Ceste Vf

1/52


2/52


3/52

SPLITSKO DALMATINSKA UPANIJAODBOR ZA SIGURNOST

PODODBOR ZA SIGURNOST I KULTURU U PROMETU

SIGURNE KOLSKE CESTE

PRIRUNIK O UPORABI PROMETNIH ZNAKOVAI CESTOVNE OPREME U FUNKCIJI

POVEANJA SIGURNOSTICESTOVNOG PROMETA U BLIZINI KOLA

Split, veljaa 2014. godine

PRIRUNIK O UPORABI PROMETNIH ZNAKOVA I CESTOVNE OPREME U FUNKCIJI POVEANJA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA U BLIZINI KOLA NA PODRUJU SPLITSKO DALMATINSKE UPANIJE


4/52

Sigurne kolske ceste2/48


Nakladnik:PROMETNI PROJEKTI d.o.o. Splitwww.prometni-projek .hr

Za nakladnika:Boen Markovi, ing. prom.

Glavni i odgovorni urednik:Boen Markovi, ing. prom.

Recenzen :

Jozo itum, dipl.ing.prom.Mirela imunovi, dipl.ing.gra.

Lektor:Ana Markovi

Naklada:300 primjeraka

Graka priprema:Tomislav Pero

Tisak:SUTON GRAF d.o.o.Oujska 2, 10000 ZAGREB

CIP - Katalogizacija u publikacijiS V E U I L I N A K N J I N I C A U S P L I T U

UDK 656.1.05(035)656.1.05(497.5-3 Dalmacija)

SIGURNE kolske ceste : prirunik o uporabiprometnih znakova i cestovne opreme u funkcijipoveanja sigurnos cestovnog prometa u blizini kola /. - Split:Prometni projek , 2014.

ISBN 978-953-56420-1-5

1. Markovi, BoenI. Cestovni promet -- Sigurnost -- DjecaII. Cestovni promet -- Dalmacija -- Sigurnost

150611020


5/52

Sigurne kolske ceste


3/48

SADRAJ:

1. UVOD .......................................................................................... 51.1. AKTUALNO STANJE SIGURNOSTI PROMETA .......................... 6

2. IMBENICI PROMETNE SIGURNOSTI......................................... 11

2.1. DJECA - PJEACI KAO SUDIONICI U PROMETU ..................... 112.2. ODRASLE OSOBE KAO SUDIONICI U PROMETU ................... 142.3. VOZILA KAO IMBENICI SIGURNOSTI .................................. 15

3. PROMETNI ZNAKOVI ................................................................. 153.1. OKOMITI PROMETNI ZNAKOVI ............................................ 18

3.1.1. ZNAKOVI OPASNOSTI .................................................. 19

3.1.2. ZNAKOVI IZRIITIH NAREDBI ...................................... 193.1.3. ZNAKOVI OBAVIJESTI .................................................. 203.1.4. DOPUNSKE PLOE ....................................................... 213.1.5. PROMJENJIVI PROMETNI ZNAKOVI ............................ 22

3.2. VODORAVNI PROMETNI ZNAKOVI ....................................... 243.2.1. PJEAKI PRIJELAZI ..................................................... 24

3.2.2. OZNAKE I NATPISI NA KOLNIKU .................................. 28

3.3. TEHNIKE NAPRAVE ............................................................. 293.3.1. PJEAKE OGRADE ...................................................... 303.3.2. ZNAKOVI I OPREMA ZA SMIRIVANJE PROMETA ........ 323.3.3. RASVJETA PROMETNICA ............................................. 363.3.4. GRAEVINSKI DETALJI ................................................ 37


6/52

3.4. PRIMJERI GRAEVINSKO PROMETNIH RJEENJA ............. 38

3.4.1. RJEENJE izboine za smirivanje prometa i pjeakeograde na sabirnoj gradskoj prometnici

3.4.2. RJEENJE semaforizirani pjeaki prijelaz na brzojgradskoj prometnici

3.4.3. RJEENJE primjena vibro traka na sabirnoj gradskojprometnici

3.4.4. RJEENJE primjena prometne signalizacije i opreme nakrianju dviju upanijskih cesta

4. ZAKONSKA REGULATIVA I LITERATURA..................................... 47

5. ZAKLJUAK................................................................................ 48




7/52


8/52

1.1. AKTUALNO STANJE SIGURNOSTI PROMETAPrema podacima o stradalim osobama na prometnicama u

razdoblju od 1991. godine do danas, moe se zakljui da se uRepublici Hrvatskoj smanjuje broj prometnih nesrea kao i brojstradalih osoba u prometnim nesreama.

Grakon 1. Broj poginulih u Hrvatskoj od 1991. do 2012. godine

Izvor: MUP Bilten o sigurnos prometa 2012.(obrada: Prometni projek d.o.o.)

Nacionalni program sigurnos cestovnog prometa RepublikeHrvatske od 2011. do 2020. godine, kao strateki dokument, ima zaosnovni cilj znaajno smanjenje stradavanja i tekog ozljeivanja uprometu, smanjenje visokih trokova prometnih nesrea, poboljanjezdravlja i kvalitete ivota uz sigurnu i odrivu mobilnost.

Na hrvatskim cestama je 1979. godine bilo 1605 poginulih. To je bilastopa od 34 poginula na sto sua stanovnika. Cilj Nacionalnog programau 2010. godini je bio 10 poginulih na sto sua stanovnika, a pos gnuto je9.7 poginulih. Glavni cilj novogNacionalnog programa je smanji brojpoginulih osoba do 2020. godine za 50 posto u odnosu na 2010. godinu.




9/52

Grakon 2. Broj poginulih na 100 000 stanovnika prema upanijama u 2012. godini

Izvor: MUP Bilten o sigurnos prometa 2012.(obrada: Prometni projek d.o.o.)

Samo u najrazvijenijim europskim zemljama, koje najvie ulauu sigurnost cestovnog prometa, danas se ta stopa kree oko estpoginulih. Kad e sigurnost prometa na hrvatskim cestama dosegnutu razinu, ovisit e o naporu cjelokupnog drutva, ulaganju u poveanjesigurnos cestovnog prometa te osobito o razvitku prometne kulturesvih sudionika u prometu.

Jedan od kvalita vnih ciljeva Nacionalnog programa je izradiposebna rjeenja za razvoj i provedbu poli ke i infrastrukture koji biza li sve sudionike u prometu, a osobito one najranjivije kao to supjeaci, biciklis , motociklis i korisnici javnog prijevoza, kao i djecu,

starije osobe i osobe s invaliditetom.



7/48


10/52


11/52

Tablica 1. Posljedice prometnih nesrea u kojima su sudjelovala djeca staros do 14godina u svojstvu pjeaka na podruju Republike Hrvatske (RH) i Splitsko dalma nskeupanije (SD)

Izvor: MUP Bilten o sigurnos prometa 2012. (obrada: Prometni projek d.o.o.)

Znaajan je broj tee i lake ozlijeene djece u Splitskodalma nskoj upaniji s obzirom na broj stanovnika. Naime,stanovnitvo u SD predstavlja oko 11 % stanovnitva u RepubliciHrvatskoj.

Ipak, u Splitsko dalma nskoj upaniji se biljei kon nuiranopoboljanje stanja sigurnos cestovnog prometa. ak je stopasmrtnos na 100 stanovnika vrlo blizu prosjeka razvijenih europskihzemalja (tablica 2.).



9/48

POSLJEDICE PROMETNIH NESREA U KOJIMA SU SUDJELOVALA DJSTAROSTI DO 14 GODINA U SVOJSTVU PJEAKA

GodinaSmrtno stradala

djecaTee ozlijeena

djecaLake ozlijeena

djeca

RH SD RH SD RH SD

2004. 13 2 165 23 434 762005. 6 0 162 25 458 912006. 13 0 148 16 486 652007. 8 0 135 19 424 692008. 5 0 122 19 416 582009. 7 1 101 15 357 52

2010. 5 1 95 16 325 522011. 5 1 87 19 290 532012. 4 0 77 13 250 30


12/52

Tablica 2. Poginuli sudionici u prometnim nesreama prema broju vozila ili stanovnikana podruju Splitsko dalma nske upanije

Izvor: MUP PU splitsko dalma nska (obrada: Prometni projek d.o.o.)

Podaci o stradavanju djece u prometnim nesreama, unatopozi vnim trendovima na podruju prometne sigurnos , upozoravajuda je i nadalje potrebno provodi konkretne mjere za za tu djece.Ako detaljnije analiziramo stanje prometnica oko kola, prije svega uprometno tehnikom smislu, moe se utvrdi niz nedostataka, pa je jasno da se ureenjem prometne infrastrukture, prometnih znakova,

cestovne opreme i drugih prometnih povrina moe znaajno utjecana bolju za tu djece u prometu.

Ovaj prirunik predstavlja konkretnu pomo i smjernice oureenju prometa u podruju kola, gdje su istaknu primjeri,odgovarajui prometni znakovi i oprema cesta.



POGINULI SUDIONICI PREMA BROJU STANOVNIKA I VOZILAU SPLITSKO-DALMATINSKOJ UPANIJI

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

NA100 000

STANOVNIKA12.8 8.4 12.94 12.1 10.1 5.31 7.02 5.49 7.24

NA100 000VOZILA

33.85 21.08 27.99 25.9 21.8 12.13 14.99 11.87 16.96


13/52

2. IMBENICI PROMETNE SIGURNOSTI

Openito, na sigurnost prometa utjeu imbenici: ovjek, vozilo,cesta, promet na ces i incidentni imbenik. ovjek je svakakonajvaniji imbenik sigurnos , pa upravo zbog greaka ovjekanajee dolazi do prometnih nesrea. Unato tome, ne smije sezanemari ni utjecaj ostalih imbenika, posebno kada je u pitanjusigurnost djece kao sudionika u prometu.

Postoje velike razlike u ponaanju ovjeka u razlii m

situacijama u prometu, a ovise o stupnju obrazovanja, zdravstvenomstanju, temperamentu, ivotnoj dobi, inteligenciji, osjeajima i sl.

Na koji imbenik i kojim sredstvima bi trebalo utjeca u ciljusmanjivanja broja prometnih nesrea u kojim stradavaju pjeaci, aposebno djeca?

Odgovor na ovo pitanje pokuat emo elaborira kroz slijedeapoglavlja.

2.1. DJECA PJEACI KAO SUDIONICI U PROMETUNajvei broj djece kao sudionika u prometu se moe sres na

prometnicama u blizini vr a i kola. Poznato je da djeca imajurela vno slabo razvijen osjeaj za brzinu kojom im se pribliava vozilou odnosu na vrijeme koje im je potrebno da mogu sigurno prijei ulicu

(taj osjeaj se razvija s godinama ivota i znatno ovisi o iskustvu).Pokuavajui nadomjes taj nedostatak, djeca esto

pretravaju preko ceste ne obazirui se na promjene u kretanju vozilakoje su nastale na ces u trenutku njihovog stupanja na kolnik. Osimtoga, djeca nemaju dovoljan osjeaj odgovornos glede po vanjaprometnih pravila pa je est sluaj da prelaze cestu izvan obiljeenogpjeakog prijelaza i openito na opasnim i nepreglednim mjes ma.



11/48


14/52



Prijedlog za podizanje razine sigurnosZnakovito je da smo zatajili kao drutvo u temeljnom obliku

ljudskog djelovanja u obitelji. Licemjerno je od djeteta trai da seponaa primjerno u prometu, da potuje pravila i bude oprezno, aonda to roditelji ne potkrijepe vlas m primjerom. To je zanimljivokod vezivanja pojasa, on se djeci namee, a roditeljima ne pada napamet koris ga.

Osim u obitelji, djelatnici predkolskih i kolskih ustanova bitrebali vie vremena provodi u obrazovanju i odgoju djece po pitanjuprometne kulture, kako bi djecu na odgovarajui nain upozorili namogue opasnos u prometu.

Sustavna izobrazba u poznavanju prometnih propisa, ve odnajranije djeje dobi, pokazala je najbolje uinke u sprjeavanjustradavanja u prometu.

Unato inicija vama prometni odgoj jo uvijek nije zaivio kaosamostalan predmet u kolama pa djeca o prometu ue kroz nastavutehnikog odgoja ili kroz predavanja koja prometna policijapovremeno odrava.

U svakom sluaju, prilikom provedbe prometnog odgoja inastave o pravilnom ponaanju u prometu, potrebno je djecu naodgovarajui nain upozna s bitnim pravilima za njihovu sigurnost uprometu. To su:

- prometni znakovi na cestama,- pravilno kretanje nogostupom ili kolnikom,- kako i gdje prelazi cestu,- mjesta za igru djece,- prijevoz djece u vozilima,- reek rajua odjea i obua i- opasnos u prometu.


15/52



13/48

Osim toga, vano je ima na umu da e velika veina te istedjece jednog dana posta vozai motornih vozila, pa je za oekiva da

bi djeca budui vozai, s kvalitetnim temeljima u poznavanjuprometnih propisa iz kolske dobi, bili znaajno sigurniji i openitopaljiviji vozai.

Iskustva iz razvijenih zemalja koje ulau u prometni odgoj krozosnovno kolovanje i druge vidove rada s djecom, to nedvojbenopotvruju. Upravo te zemlje imaju najmanju stopu stradavanja uprometnim nesreama.

Slika 1. i 2. Prak na i teoretska nastava uenika pe h razreda na prometnom poligonu Auto kluba Split

Na inicija vu Odbora za sigurnost SD 2012. godine supokrenute ak vnos obrazovanja uenika pe h razreda osnovnih

kola iz cijele upanije na prometnom poligonu HAK-a Auto kluba Split.To podrazumijeva teoretsku nastavu iz poznavanja prometnih propisai prak nu nastavu upravljanja biciklom na potpuno opremljenomprometnom poligonu.

Do tada su nastavu pohaali samo uenici iz Splita i blie okolice,a samo u 2012. godini obuhvaeno je oko 1500 uenika pe h razredaosnovnih kola izvan Splita.


16/52



2.2. ODRASLE OSOBE KAO SUDIONICI U PROMETU

Da li ste, kao odrasla osoba, ikada bili u prilici zatei grupu djecekoja nestrpljivo eka na pjeakom prijelazu trenutak za siguranprijelaz preko ceste? Vjerojatno ste se u takvoj situaciji nali u ulozivozaa ili pjeaka? Da li su vas te prometne situacije potakle narazmiljanje o opasnos ma i pomoi djeci?

Ako jesu, moete se smatra openito i prometno kulturnomosobom. Za pretpostavi je da svaka odrasla osoba, pa makar i bez

poloenog vozakog ispita neke kategorije, poznaje osnovneprometnog bonton-a, po kojem bi u opisanim situacijama trebalapomoi djeci da sigurno prijeu cestu, bilo da to obave uz upozorenje,savjet, pruanje ruke ili zaustavljajui svoje vozilo ispred obiljeenogpjeakog prijelaza.

Prijedlog za podizanje razine sigurnos

Po vanje odredbi Zakona o sigurnos prometa na cestama(lanak 38.) kojim je propisano da je voza duan obra panju napjeake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik.

Kad prilazi obiljeenome pjeakom prijelazu, voza mora

upravlja vozilom s osobi m oprezom i vozi takvom brzinom da, usluaju potrebe, moe pravodobno zaustavi vozilo ispred pjeakogprijelaza.

Na dijelu ceste po kojem se kreu djeca, osobe s invaliditetom,starije i nemone osobe ili su postavljeni prometni znakovi osudjelovanju h osoba u prometu, voza je duan vozi s osobi moprezom, takvom brzinom da vozilo moe pravodobno zaustavi u

sluaju potrebe.


17/52


18/52


19/52


20/52


21/52



19/48

3.1.1. ZNAKOVI 3.1.2. ZNAKOVIOPASNOSTI IZRIITIH NAREDBI

A01Opa

opasnost

A23Nailazakna

prometnasvjetla

A32Pjeacina ces

A33Obiljeen

pjeakiprijelaz

A34Djeca

na ces

B21Zabranaprometa

za pjeake

B31Ogranienje

brzine(stvarna

vrijednostprema potrebi)

B39Zabrana

zaustavljanja iparkiranja

vozila


22/52

3.1.3. ZNAKOVI OBAVIJESTI



C02Obiljeenpjeakiprijelaz

C04Djecana ces

C10Izboinana ces

C21Zona

u kojoj jeograniena

brzina

C23Pjeaka

zona

C25Podrujesmirenogprometa

C31kolskapatrola

C44

Stajaliteautobusa

Bez oznake

Ovi znakovi

dimenzija90 60 cmesto se moguvidje na naimprometnicama i

preporua senjihovo

koritenje


23/52



21/48

Slika 3. Okomi prometni znak C02 obiljeeni pjeaki prijelaz s treptavim svjetlima za bolje uoavanje i solarnim napajanjem

3.1.4. DOPUNSKE PLOE

E07Poblie

objanjenje znaka(tekst prema situaciji)

E44Oznaka mjesta

izboina zasmirivanje prometa(uz A34, B31, C04)


24/52



3.1.5. PROMJENJIVI PROMETNI ZNAKOVI

Slika 4. i 5. Promjenjivi prometni znakovi na cestama

Treba istai prednos promjenljivih prometnih znakova koji sepostavljaju kada to zah jevaju posebni sigurnosni razlozi, najee nacestama vie razine slunos . Njima se moe uinkovito i brzoupravlja iz centra za nadzor prometa i tako kvalitetno rijeipotekoe nastale u odvijanju prometa.

Promjenljivi prometni znakovi prema izvedbi mogu bikon nuirani i nekon nuirani.

Kon nuirani su znakovi oni znakovi koji su izgledom jednakistalnim prometnim znakovima, a jedina je razlika da uporabomelektromehanikih sredstava mogu prikaziva razliite poruke.

Nekon nuirani znakovi su oni znakovi kod kojih je moguainverzija boja i pojednostavljen prikaz simbola u odnosu na stalneprometne znakove. Ti znakovi oblikuju poruke uporabom pojedinanihelemenata koji mogu bi u jednome od dva stanja (ili vie), ime moguoblikova razliite poruke na istoj prednjoj povrini znaka, a mogu seizves u tehnologiji:


25/52



23/48

1) op kih vlakana (ber op cs),2) svjetlosnih polja, dodanih na obine znakove,3) svjetleih dioda (LED)i4) tekuih kristala (LCD).

Uporaba svjetlosnih promjenivih prometnih znakova ima

znaajan utjecaj na vozae. Tome doprinosi injenica da is nisu estapojava na naim prometnicama, pa ih vozai snanije percipiraju i boljepotuju.

Razvojem novih tehnologija i rairenom uporabom ovi znakovipostaju standardan dio opreme cesta uz vrlo povoljne trokovenabavke i postavljanja.

Slika 6. i 7. Kombinacija promjenjivog prometnog znaka C02obiljeen pjeaki prijelaz i znaka B31ogranienje brzine na 50 km/h na konzolnom nosau iznad pjeakog prijelaza kod O u Cis Velikoj koji se naizmjenino ukljuuju


26/52

3.2. VODORAVNI PROMETNI ZNAKOVI

Vodoravni prometni znakovi podrazumijevaju oznake nakolniku, a one se dijele na:

1) uzdune oznake,2) poprene oznake i3) ostale oznake na kolniku i predme ma uz rub kolnika.

Pravilno izraena i sustavno odravana vodoravna signalizacijaosnova je za sigurno odvijanje prometa. Oznake na kolniku seucrtavaju, lijepe, ugrauju ili u skuju u kolniki zastor i ne smijupoveava sklizavost kolnika

Govorei o sigurnos djece u prometu, zasigurno se is enekoliko vodoravnih oznaka, kao nezaobilaznih elemenata opremanja

prometnica.

3.2.1. PJEAKI PRIJELAZIOpenito, pjeaki prijelazi se obiljeavaju na prometnicama na

mjes ma gdje se oekuje prometno optereenje od najmanje 300pjeaka/sat, najmanje 400 vozila/sat te u sluajevima gdje to iziskujudrugi razlozi sigurnos .

Navedene vrijednos esto nisu zadovoljene, pa se oznaavanjeobiljeenog pjeakog prijelaza obavlja zbog razloga sigurnos uzpo vanje potreba graana, pjeakih prometnih tokova i zakonskeregula ve.

irina pjeakog prijelaza moe bi najmanje 3.0 metra do 8.0metara, a utvruje se prema irini prometnice i gustoi pjeakog toka.




27/52



25/48

Napomena: za brzine kretanja vozila vee od 60 km/h,minimalna irina pjeakog prijelaza iznosi 4.0 metra; za pjeakiprotok vei od 3.000 p/sat vri se posebno dimenzioniranje irineprijelaza

Tablica 3: Dimenzije obiljeenih pjeakih prijelaza

Obiljeavanje pjeakog prijelaza u blizini kole izvodi se premaoznaci na kolniku H55:

Dodatni detalji kao i primjeri opremanja i oznaavanja pjeakihprijelaza su prikazani na slijedeim slikama.

DIMENZIONIRANJE IRINA PJEAKIH PRIJELAZA

za kolnik s 2 prometna traka 3.0 metra

za kolnik s 3 i 4 prometna traka 4.0 metra

za kolnik s 5 prometnih trakova od 5.0 8.0 metara

Napomena: za brzine kretanja vozila vee od 60 km/h, minimalna irina pjeakog prijelaza iznosi 4,0 metra; za pjeaki protok vei od 3.000 p/sat vri se posebno

dimenzioniranje irine prijelaza.


28/52

Slika 8. Pjeaki prijelaz s ugraenim bljeskalicama u kolniku i veim dimenzijamaobostrano postavljenih prometnih znakova C02 - obiljeeni pjeaki prijelaz

Slika 9. Pjeaki prijelaz s crvenim asfaltom kao upozorenjem na prilazu biljeenom pjeakom prijelazu




29/52



27/48

Slika 10. Pjeaki prijelaz s ugraenim bljeskalicama u asfaltu, svjetleim prometnimznakovima C02 obiljeen pjeaki prijelaz i bljeskalicama iznad prometnih znakovau Splitu, Ulica Domovinskog rata

Slika 11. Pjeaki prijelaz s crvenom podlogom i prometnim znakomH46 djeca na ces kao oznakom na kolniku


30/52

Slika 12. Pjeaki prijelaz sa utom podlogom i obostrano postavljenim prometnimznakovima C02 obiljeen pjeaki prijelaz i op kim bijelim crtama upozorenja nakolniku

3.2.2. OZNAKE I NATPISI NA KOLNIKUSlijedee oznake i natpisi na kolniku su uobiajeni u primjeni u

blizini predkolskih i kolskih ustanova:



H42Natpis kola izvodi se

bijelom bojom na habajuem asfaltnom sloju

ili od posebnih PVC materijala sretroreek vnim svojstvima

H46Znak Djeca na ces izvodi se posebnimbojama na habajuem asfaltnom sloju ili od

PVC materijala s retroreek vnim svojstvima


31/52



29/48

Slika 13. Oznaka na kolnikuH45 ogranienje brzine

H45

Znak Ogranienje brzine izvodi se posebnim bojama na habajuemasfaltnom sloju ili od PVC materijala s

retroreek vnim svojstvima

H47Znak Zona smirenog prometa izvodi seposebnim bojama na habajuem asfaltnom

sloju ili od PVC materijala sretroreek vnim svojstvima

Slika 14. Oznaka na kolnikuH45 ogranienje brzine izvedenakao umjetna izboinaza smirivanje prometa

3.3. TEHNIKE NAPRAVEMada bi se po pitanju uporabe moguih tehnikih naprava za

poveanje sigurnos prometa moglo elaborira bezbroj rjeenja, mi

emo se u ovoj studiji osvrnu na najee primjenjivana rjeenja.


32/52

Slika 15.-16. Ograde za za tu pjeaka i usmjeravanja prometa pjeaka na obiljeene pjeake prijelaze (visina ograde je 1.10 m) s istaknu m pjeakim prijelazima pomou podloge ute boje

3.3.1. PJEAKE OGRADESukladno lanku 95. Pravilnika o prometnoj opremi I signalizaciji

na cestama, pjeake ograde namijenjene su osiguranju pjeaka odpada s povrine koju moraju ili smiju koris za kretanje.

Pjeake ograde se smiju upotrebljava i za voenje(kanaliziranje) pjeaka na podruju raskrija, prolaza za pjeake,nathodnika i sl.




33/52



31/48

Na prethodnim slikama je prikazan detalj izvedbe pjeakeograde te mjesto ugradnje. Ista ograda ima funkciju sprjeavanjaistravanja djece na kolnik te onemoguavanja parkiranja vozila napjeakom prijelazu.


34/52

Umjetne izboine su konveksnog prola, a uzdignute plohetrapeznog prola, koje se moraju razlikova od kolne povrine ceste

po materijalu i boji tako da su dobro vidljive danju i nou.

3.3.2. SIGNALIZACIJA I OPREMA ZA SMIRIVANJE PROMETASignalizacijom i opremom za smirivanje prometa utjee se na

usporavanje brzine kretanja vozila na doputenu brzinu.

Signalizacija i oprema za smirivanje prometa sastoji se od: op kih bijelih crta upozorenja; traka za zvuno upozoravanje; vibracijskih traka;

umjetnih izboina, uzdignu h ploha na kolniku.

Op ke bijele crte upozorenja izvode se s pomou sredstava zaizvoenje oznaka na kolniku, a zvune ili vibracijske trakehrapavljenjem kolnikog zastora glodanjem ili nanoenjem tankihreljefnih slojeva na kolnik.




35/52

Uzdignute plohe i umjetne izboine mogu se postavlja samona cestama u naselju (stambenim etvr ma) kojima se prilazi zonamau kojima je nuno usporavanje brzine kretanja vozila radi sigurnosprometa, a na temelju prometnog projekta i analize opravdanos , uzprethodnu suglasnos po Zakonu o cestama.



33/48


36/52

Uporaba umjetnih izboina i uzdignu h ploha nije doputenana cestama kojima se ee kreu vozila Hitne pomoi (prilazi

bolnicama).

Ako se postavljaju u nizu meusobna udaljenost izboina moeiznosi od 20 do 60 m ovisno o situaciji.

Slika 17.-18. Umjetne izboine od gume ili plas ne mase

Naprave za smirivanje prometa umjetne izboine obiljeavajuse prema oznakama H63 i H64:

H63 H64

Uzdignute plohe su graevinski izvedene povrine za prisilnosmanjivanje brzine. Izvode se pojedinano ili u nizu obino na mjes magdje se pojedinano ili u nizu veinom nalazi obiljeeni pjeaki prijelaz.

Visina plohe je 7 do 12 cm. Nagib prilaznih rampi iznosi izmeu1:10 do 1:20, a duina prilaznih rampi ovisi o visini plohe i minimalno je duine od jednog metra.




37/52


38/52

3.3.3. RASVJETA PROMETNICAIspravna i svrhovito postavljena javna rasvjeta zasigurno je

vaan imbenik po pitanju sigurnos pjeakog prometa. Ovdjenavodimo ukratko neke vanije odredbe za postavljanje javne rasvjete;ovo poglavlje detaljno je opisano kroz Hrvatske norme i standarde.

U sluaju da na raskriju ili prikljuku u nivou postoje (ili suprojektom predvieni) pjeaki i/ili biciklis ki prijelazi, potrebno jeizvri rasvjetu is h.Rasvjeta mora ispunjava sljedee uvjete:

- Osvjetljenje kolnika 2 cd/m2- Osvjetljenje raskrija ili prikljuka 3 - 5 cd/m2- Osvjetljenje pjeakog (ili biciklis kog) prijelaza 5 cd/m2

Stupovi javne rasvjete postavljaju se na meusobnoj udaljenoskoja iznosi 3-4 visine stupa.

3.3.4. GRAEVINSKI DETALJIGraevinska rjeenja na prometnicama u blizini osnovnih i

srednjih kola takoer utjeu na sigurnost prometa. U starijim urbanimsredinama, najee je gotovo nemogue pos i op malne prometno graevinske uvjete kao to su: duljina preglednos , irina nogostupa,sprjeavanje parkiranja vozila u zoni preglednos , visine rubnjaka i sl.

No, pri modernizaciji postojeih stanja ipak treba vodi raunada se zadovolji, to je vie mogue, navedenih kriterija.Pod pojmom preglednos misli se na tzv. zaustavnu

preglednost koja je jednaka duini zaustavnog puta. Ona mora biosigurana na svim dijelovima ceste u horizontalnom i ver kalnomsmislu za oba smjera vonje.

Vrijednos zaustavne preglednos (Pz) u ovisnos od raunske

brzine (Vr), dane su u slijedeoj tablici, a vaee su za uzduni nagib s = 0%.




39/52

Zadovoljavanje ovih vrijednos u praksi esto znai uklanjanjestabala i raslinja visine vee od 50 cm, uklanjanje vozila parkiranih nanogostup (najee se rjeava postavljanjem ograda, stupia ilibetonskih polukugli) i sl.

Nogostup predstavlja prometnu povrinu namijenjenupjeacima i izvodi se uz kolnik odnosno uz prometni trak i nadvienim je rubnjakom i za tnom irinom odvojen od h povrina. Rubnjak je

standardne visine h = 12 cm do max. h = 20 cm.Za tna irina ovisi od najvee doputene brzine vozila, kako

slijedi:Vra > 70 km/sat Z > 125 cmVra = 50 70 km/sat Z > 100 cmVra < 50 km/sat Z > 75 cm.

Najmanja irina prometnog traka za jednog pjeaka iznosi Ph =80 cm. Prometni prol za dva pjeaka je 160 cm ukoliko je nogostupziki odvojen zelenom povrinom od prometnih trakova.

Ukoliko se nogostup izvodi neposredno uz prometni trak cestei ziki je od nje odvojena rubnjakom, irina za dva pjeaka iznosi

Ph+Z = 235 cm a iznimno za jednog pjeaka 155 cm.



37/48

Vr (km/h) 30 40 50 60 70 80 90

Pz (m) 25 35 50 70 90

(80)120

(100)150

(120)


40/52

Mjeovi popreni prol prometnice prikazan je na slijedeemcrteu:

3.4. PRIMJERI GRAEVINSKO PROMETNIH RJEENJA

Iako svaka pojedina lokacija, na kojoj postoji vea koncentracijapjeakog prometa, a posebice djece u blizini predkolskih i kolskihustanova, zahtjeva zaseban projektno anali ki pristup, krozslijedee primjere emo pokua prikaza mogua rjeenja te na tajnain ukaza na mogue nedostatke na pojedinim lokacijama.

Slika 21. Suenje kolnika na jednoj strani, oblikovanovodoravnom prometnom

signalizacijom i prometnomopremom u obliku stupova, kao

mjera za smanjenje brzinekretanja vozila




41/52

Slika 22. Obostrano suenje kolnika, oblikovano vodoravnom prometnomsignalizacijom i prometnom opremom u obliku stupia, kao mjera zasmanjenje brzine kretanja vozila

Slika 23. Prometni otok na sredini kolnika kao mjera za za tu pjeaka i smanjenje brzine kretanja vozila



39/48


42/52

Slika 24. Vodoravna devijacija na kolniku u podruju smirenog prometa -gdje se ne smije vozi bre od brzine hoda pjeaka jer je djeja igrasvugdje doputena, oznaenog oznakom C25 na kolniku

Slika 25. Uzastopne vodoravne devijacije s hor kulturom na poetku prometnice u kojoj se smiruje promet




43/52

Slike 26. - 30. Malo kruno raskrije kao mjera za smirivanje prometa, izvedenou Splitu kod O Ravne Njive od montanih elemenata uz odgovarajue okomite i vodoravne prometne znakove



41/48


44/52

Slika 31. i 32. Mini kruna raskrija su rela vno je ina i uinkovita mjera za smirivanje prometa, lako se mogu uklopi u prostorne mogunos postojeih raskrija u urbanim

sredinama, velika vozila mogu prelazi preko uzdignutog sredinjeg otoka, u praviluimaju veu propusnu mo i znatno vei stupanj prometne sigurnos svih sudionika u prometu u odnosu na raskrija koja nisu opremljena semaforima



Slika 33. Obostranosuenje kolnika naulazu u naselje, pogodno za blizinukola, izvedeno pomou montanihelemenata i prometnihznakova, uinkovitoutjee na smanjenjebrzine kretanja vozila

Slika 34. Prometnaoprema i znakovi za

smanjenje brzine kretanjavozila na prometnim

povrinama kod kola


45/52



43/48

3.4.1. RJEENJE izboine za smirivanje prometa i pjeake ograde nasabirnoj gradskoj prometnici


46/52



3.4.2. RJEENJE semaforizirani pjeaki prijelaz na brzojgradskoj prometnici


47/52



45/48

3.4.3. RJEENJE primjena vibro traka na sabirnoj gradskoj prometnici


48/52



3.4.4. RJEENJE primjena prometne signalizacije i opremena krianju dviju upanijskih cesta


49/52



47/48

4. ZAKONSKA REGULATIVA I LITERATURAPri izradi ove studije koritena je slijedea zakonska i struna

literatura:

- Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13 i 54/13 )- Zakon o sigurnos prometa na cestama (NN 67/08, 74/11 i 80/13)

- Pravilnik o osnovnim uvje ma kojima javne ceste izvan naselja injihovi elemen moraju udovoljava s gledita sigurnos prometa(NN 110/01)

- Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama(NN 33/05)

- Pravilnik o sadraju, namjeni i razini razrade prometnog elaborataza ceste (NN 140/13)

- Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 57/2007)- Pravilnik o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske

ceste i lokalne ceste (NN 17/10)- Projek ranje cesta. Prostorno voenje trase. HRN U.C4.140, 1990.- Nacionalni program sigurnos cestovnog prometa Republike

Hrvatske 2011. 2020. godina (NN 59/11)

- Bilten o sigurnos cestovnog prometa 2012., MUP RH- Opi tehniki uvje za radove na cestama 2001. godina- Slike prometnih rjeenja Slube za sigurnost cestovnog prometa

PU splitsko dalma nske


50/52



5. ZAKLJUAK

Kao to je uvodno izraeno, ovom studijom se nastojalo ukaza na trenutano stanje po pitanju sigurnos djece u ulozi pjeaka ucestovnom prometu te da osnovne smjernice s ciljem preven vnogdjelovanja glede smanjenja broja smrtno stradalih i ozlijeenih.

Sadraj studije je usmjeren zikim i pravnim osobama koje sasvojih poloaja i radnih mjesta (ravnatelji kola, nastavnici, djelatnici MUP-a, djelatnici nadlenih uprava za cesta i dunosnici lokalnihsamouprava, graevinsko prometni projektan , roditelji i svi ostali)mogu utjeca na pokretanje i provoenje radnji u smislu poveanjasigurnos djece, ali i svih ostalih sudionika u prometu.

Djelujui brino i eduka vno prema svojoj djeci, gradimomoderno europsko drutvo sretnih ljudi.

Autor


51/52

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURESluba inspekcije cesta i prometa u SplituPrilaz brae Kaliterna 10, Splite-pota: [email protected]

SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJAOdbor za sigurnost Pododbor za sigurnosti i kulturu u prometu

Domovinskog rata 2, Splite-pota: [email protected]

PU SPLITSKO-DALMATINSKASLUBA ZA SIGURNOST CESTOVNOG PROMETATrg hrvatske bratske zajednice 9, Splite-pota: splitsko-dalmatinska@policija.hrwww.splitsko-dalmatinska.policija.hr ili www.mup.hr

HRVATSKE CESTE d.o.o.Ruera Bokovia 22, Splitwww.hrvatske-ceste.hr

UPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE SPLITRuera Bokovia 22, Splitwww.zuc-split.hr

GRAD SPLITUpravni odjel za komunalno gospodarstvo i redarstvo

Obala kneza Branimira 17, Splitwww.split.hr

AUTO KLUB SPLITPark mladei b.b., Splite-pota: [email protected]

AMAC-FSC / UDRUGA PROMETNIH INENJERA

Ogranak Split / Park mladei b.b., Splite-pota: [email protected]/amac-fsc

Strune organizacije i upravna tijela od znaaja za ureenje cestovnog prometa:

AUTO KLUB SPLIT


52/52

kolskapa t rola

Documents

Sigurne Skolske Ceste Vf