Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike za nastavnike- Skolske... · Saobraćaj ĉine: infrastruktura (ceste, ţeljezniĉka pruga, aerodromi, luke itd.), vozila (cestovna

Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike

2014. 1

MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE

KANTON SARAJEVO

ŠKOLSKA SAOBRAĆAJNA PATROLA

- Priruĉnik za nastavnike -

Autori:

Melisa Mizdrak, dipl. psihologinja

Hasan Dupovac, dipl. kriminalista

Kemal Jaganjac, dipl. inţinjer saobraćaja

Omer Begović, prof. tehniĉke kulture

Dţevad Vrabac, doktor medicine

Dţenita Demir, mr. odgojnih nauka

Lektor: NiĊara Kafadar

Izdavaĉ: Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

BESPLATAN PRIMJERAK

Sarajevo, juni 2014.


2014. 2

SADRŢAJ

1. PREDGOVOR...............................................................................................................3

2. PONAVLJANJE ZNANJA.........................................................................................5

2.1. Razvoj i znaĉaj saobraćaja i saobraćajna sredstva............................................5

2.2. Putevi (podjela puteva, dijelovi puta, oprema puta, objekti na putevima) .....12

2.3. Vrste i podjela sobraćajnih znakova ...............................................................16

2.4. PITANJA I ODGOVORI .............................................................................61

3. PRAVILA SOBRAĆAJA ............................................................................................75

3.1. Uĉesnici u saobraćaju i sobraćajna pravila......................................................75

3.2. PITANJA I ZADACI ....................................................................................83

4. BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA ............................................................................86

4.1. Osnovni ĉinioci bezbjednosti sobraćaja, negativne pojave u saobraćaju i

njihovo suzbijanje.............................................................................................86

4.2. Sluţba kontrole i regulisanja sobraćaja ...........................................................94

4.3. PITANJA I ZADACI ..................................................................................101

5. ZNAKOVI KOJE UĈESNICIMA U SOBRAĆAJU NA CESTAMA DAJU

OVLAŠTENE OSOBE ............................................................................................104

5.1. Znaĉenje znakova koje uĉesnicima u sobraćaju daju ovlaštene osobe rukama,

poloţajem tijela, upotrebom tablice, pištaljke i svjetiljke...............................104

5.2. PITANJA I ZADACI .......................................... ......................................112

5.3. Ponašanje i rad ĉlanova ŠSP u prisustvu ovlaštene osobe ............................115

6. OSNOVNI POSTUPCI U SLUĈAJU SAOBRAĆAJNE NEZGODE ................116

6.1. Vrste saobraćajnih nezgoda i postupci u sluĉaju saobraćajnih nezgoda........116

6.2. Prva pomoć ...................................................................................................117

6.3. PITANJA I ZADACI ..................................................................................135

7. SARADNJA ŠSP SA ORGANIMA I ORGANIZACIJAMA KOJE SE BAVE

SAOBRAĆAJEM I BEZBJEDNOSTI U SAOBRAĆAJU ..................................141

8. SAOBRAĆAJNA KULTURA ................................................................................142

8.1. PITANJA I ZADACI ..................................................................................147

9. PRILOZI ...................................................................................................................150


2014. 3

Melisa Mizdrak, diplomirana psihologinja

1. PREDGOVOR

Edukacija o saobraćaju je vaţan dio odgojno-obrazovnog procesa u cijeloj vertikali

obrazovanja. Civilizacijski napredak doveo je do usloţnjavanja saobraćaja kao sistema, a time

i do potrebe za pronalaţenjem novih strategija i stjecanjem novih vještina koje će doprinijeti

bezbjednom uĉešću u saobraćaju. Proces osposobljavanja uĉesnika u saobraćaju je sloţen i

traje cijeli ţivot.

Ovaj Priruĉnik je namijenjen nastavnicima osnovnih škola koji pripremaju uĉenike za

rad u Školskim saobraćajnim patrolama. Kako je nivo znanja i profil struĉne spreme

nastavnika, koji će realizovati ovu oblast, razliĉit, odluĉili smo ponuditi neke teme šireg

sadrţaja iskljuĉivo za nastavnike, a oni će, po potrebi, prilagoĊavati sadrţaje uzrastu uĉenika.

Cilj formiranja školskih patrola je povećanje svijesti uĉenika o znaĉaju bezbjednog

uĉešća u saobraćaju, razvijanje vještina, usvajanje pozitivnih stavova o saobraćaju, a sve sa

namjerom spreĉavanja saobraćajnih nesreća. TakoĊer, nuţno je da uĉenici o sloţenom

sistemu, kao što je saobraćaj, uĉe u „prirodnoj“ situaciji, izlaskom na ulicu kako bi bar

nakratko napustili uĉionice i praktiĉno primijenili znanja uvidjevši realne odnose u

saobraćajnim situacijama. Od izuzetne koristi je da djeca ovog uzrasta (šesti i sedmi razredi),

putem opservacije i doţivljenog iskustva u saobraćaju, stvore pozitivne navike i stavove koji

će im koristiti cijelog ţivota.

Ministarstvo za obrazovanje nauku i mlade Kantona Sarajevo kontinuirano radi na

saobraćajnoj edukaciji uĉenika osnovnih i srednjih škola.

Kao što vam je poznato, uradili smo izmjene u Nastavnom planu i programu kako

bismo unaprijedili saobaćajnu kulturu u društvenoj zajednici. Aktivnosti koje sprovodimo,

vezano za rad Školskih saobraćajnih patrola, precizirane su Zakonom o bezbjednosti

saobraćaja na putevima u BiH, a na temelju tih zakonskih odredbi, donijeli smo Pravilnik o

formiranju i radu Školskih saobraćajnih patrola koji se nalazi u prilogu ovoga Priruĉnika.

Dosadašnje iskustvo nam je pokazalo da nema adekvatne literature za pripremanje

ĉasova iz oblasti saobraćaja, što nastavnike dovodi u nezahvalan poloţaj i oteţava realizaciju

nastavnih sadrţaja. Trudili smo se Priruĉnik koncipirati tako da nastavnici na jednom mjestu

mogu pronaći sve teme koje su predviĊene Pravilnikom o formiranju i radu Školskih

saobraćajnih patrola.

Preporuĉujemo da u realizaciju nastavnih sadrţaja, posebno praktiĉnog dijela,

saraĊujete sa relevantnim institucijama kao što su: Crveni kriţ, auto-moto društva, Hitna

pomoć, policijske uprave i sl. Ova preporuka se odnosi posebno na realizaciju teme Saradnja

ŠSP sa organima i organizacijama koje se bave saobraćajem i bezbjednosti u saobraćaju.

Neophodno je da, prije zapoĉinjanja aktivnosti vezanih za uĉešće djece u ŠSP,

nastavnici dobiju saglasnost od roditelja uĉenika za uĉešće u radu školskih patrola. Saglasnost

je potrebno ĉuvati sve do okonĉanja uĉešća djece u radu Školskih saobraćajnih patrola.


2014. 4

U prilogu Priruĉnika nalazi se obrazac za davanje saglasnosti. Prije potpisivanja

saglasnosti, roditelje treba upoznati sa sadrţajem Pravilnika o formiranju i radu ŠSP.

Radi opće sigurnosti u saobraćaju i povećanja svijesti uĉenika o riziku u saobraćaju,

molimo sve uposlene u školama da uzmu uĉešća u realizaciji predavanja za roditelje uĉenika i

ostale uĉenike škole, koje je jednom godišnje predviĊeno Pravilnikom.

Nadamo se da će ovaj Priruĉnik koristiti nastavnicima i da će im pruţiti punu podršku

pri realizaciji sadrţaja iz oblasti saobraćaja.


2014. 5

Kemal Jaganjac, diplomirani inţinjer saobraćaja

Omer Begović, profesor tehniĉke kulture

Dţenita Demir, magistar odgojnih nauka

2. PONAVLJANJE ZNANJA

2.1. Razvoj i znaĉaj saobraćaja, saobraćajna sredstva

Saobraćaj ili promet predstavlja prijevoz ljudi, stvari i informacija po jednoj mreţi

saobraćajnica. Saobraćaj ĉine: infrastruktura (ceste, ţeljezniĉka pruga, aerodromi, luke itd.),

vozila (cestovna vozila, ţeljezniĉka vozila, avioni, brodovi itd.) i saobraćajna signalizacija

(svjetla, znakovi, kontrola zraĉnog saobraćaja).

Praktiĉno je nemoguće nabrojati gdje se sve saobraćaj primjenjuje, u kojoj formi i koliki mu

je znaĉaj u sadašnjim uslovima i daljem razvoju društva u cjelini. Saobraćaj ima izuzetan

znaĉaj za razvoj svake zemlje i svake privredne grane. Najveći obim saobraćaja obavlja se

drumskim saobraćajem, njegovim prijevoznim sredstvima – motornim vozilima.

Razvijajući se kao samostalna privredna djelatnost, u okviru društvene podjele rada, saobraćaj

u znatnoj mjeri utjeĉe na cjelokupni društveno-ekonomski ţivot ljudi.

Saobraćaj se dijeli na: kopneni, zraĉni, vodeni i poštansko-telekomunikacijski. U kopneni

saobraćaj ubrajamo: drumski, ţeljezniĉki, vertikalni i cjevovodni, u vodeni ubrajamo:

pomorski, rijeĉni, kanalski i jezerski saobraćaj, u vazdušni ubrajamo: avionski i helikopterski,

a u poštanko-telekomunikacijski ubrajamo: poštanski i telekomunikacijski.

U mnogim dijelovima svijeta, saobraćaj je, uzevši općenito, organizovan petljama,

saobraćajnim signalima i znakovima na raskršćima. U saobraćaju mogu uĉestvovati vozila na

motorni pogon, vozila bez sopstvenog pogona (bicikli i zaprege) i pješaci.

Saobraćajni propisi su obavezujući za sve uĉesnike u saobraćaju. Drumski saobraćaj je

regulisan saobraćajnim propisima koje moraju poštovati svi uĉesnici u saobraćaju. Osnovna

pravila drumskog saobraćaja su usvojena 1968. godine na Beĉkoj konvenciji o drumskom

saobraćaju. Nisu sve drţave usvojile ovu konvenciju, a i meĊu njenim potpisnicama se

javljaju odstupanja.

Za prijevoz putnika, tereta i pruţanje usluga u saobraćaju koriste se sljedeća prijevozna

sredstva:


2014. 6

KOPNENI:

drumski - bicikl, motocikl, putniĉko vozilo, teretno vozilo, autobus, trolejbus,

prikljuĉna vozila;

ţeljezniĉki – lokomotive (vuĉna sredstva), ţeljezniĉki vagoni-kola (vuĉena

sredstva), tramvaji, metroi (podzemne ţeljeznice) i brzi gradski vozovi;

vertikalni – uspinjaĉe, kabel-kranovi, ţiĉare i ski-liftovi;

cjevovodni – sistemi cijevi i postrojenja.

ZRAĈNI:

avionski – putniĉki i teretni avioni;

helikopterski – teretni i specijalni helikopteri.

VODENI:

pomorski – putniĉki i teretni prekookeanski i pomorski brodovi;

rijeĉni – putniĉki i teretni brodovi za saobraćaj rijekama;

kanalski – putniĉki i teretni brodovi za saobraćaj kanalima;

jezerski – putniĉki i teretni brodovi za saobraćaj jezerima

POŠTANSKO-TELEKOMUNIKACIJSKI SAOBRAĆAJ (PT):

poštanski – pisma, paketi, razne pošiljke, telegrami, novac;

telekomunikacijski – fiksna i mobilna telefonija, internet, sredstva za prijenos

slikovnih i zvuĉnih signala i poruka, radio-relejni ureĊaji, telekomunikacijski

sateliti.

Cestovni promet ili drumski saobraćaj je saobraćaj koji se odvija po kopnenim putevima. On

predstavlja vid transporta, kao najmasovnijeg oblika transporta, za prijevoz putnika i tereta na

kratka i srednja rastojanja.

OSNOVNI POJMOVI U SAOBRAĆAJU

Uĉesnik u saobraćaju je lice koje na bilo koji naĉin uĉestvuje u saobraćaju (vozaĉ, pješak,

bisciklist, putnik u vozilu, radnik na putu...).

Vozaĉ je lice koje na putu upravlja vozilom.

Pješak je lice koje se kreće po putu sopstvenom snagom vuĉe ili lice koje gura vozilo,

ruĉna kolica, djeĉije prijevozno sredstvo, kolica za nemoćna lica ili lice u djeĉijem

prijevoznom sredstvu ili lice u kolicima za nemoćna lica koje pokreće sopstvenom

snagom ili snagom motora ili lice koje klizi klizaljkama, skijama, sankama ili se vozi na

koturaljkama, skejtbordu i sl.


2014. 7

Bicikl je vozilo koje ima najmanje dva toĉka i koje se pokreće iskljuĉivo snagom vozaĉa.

Biciklist je lice koje po putu upravlja biciklom.

Goniĉ stoke je lice koje goni stoku javnim putem, a mora imati navršenih 16 godina

ţivota.

Kolovoz je dio puta namijenjen prvenstveno za kretanje vozila.

Kolovozna traka je uzduţni dio kolovoza namijenjen za saobraćaj vozila u jednom

smjeru.

Slika 1. Kolovoz, kolovozna traka i saobraćajna traka

Saobraćajna traka je obiljeţeni uzduţni dio kolovozne trake namijenjen za saobraćaj

jedne kolone vozila.

Vozilo je sredstvo koje je po konstrukciji, ureĊajima, sklopovima i opremi namijenjeno i

osposobljeno za kretanje po putu.

Motorno vozilo je vozilo koje se pokreće snagom sopstvenog motora, koje je po konstrukciji,

ureĊajima, sklopovima i opremi namijenjeno i osposobljeno za prijevoz lica, odnosno stvari,

za obavljanje radova, odnosno za vuĉu prikljuĉnog vozila, osim šinskih vozila.

Slika 2. Motorno vozilo


2014. 8

Saobraćaj je kretanje vozila i lica na putevima, s ciljem njegovog bezbjednog i

nesmetanog odvijanja.

Put je izgraĊena, odnosno utvrĊena površina koju kao saobraćajnu površinu mogu

koristiti svi ili samo odreĊeni uĉesnici u saobraćaju, pod uslovima odreĊenim zakonom

ili drugim propisima.

Javni put je put od općeg znaĉaja koji, pod jednakim uslovima, mogu koristiti svi ili

samo odreĊeni uĉesnici u saobraćaju i koji je nadleţni organ proglasio kao takav.

Nekategorisani put je put koji, pod jednakim uslovima, moţe koristiti veći broj

korisnika.

Autoput je drţavni put namijenjen iskljuĉivo za saobraćaj motocikala, putniĉkih vozila,

teretnih vozila i autobusa, sa ili bez prikljuĉnih vozila, sa fiziĉki odvojenim kolovoznim

trakama za saobraćaj iz suprotnih smjerova, sa najmanje dvije saobraćajne trake po

smjeru i jednom zaustavnom trakom za svaki smjer, bez ukrštanja u nivou sa drugim

putevima i ţeljezniĉkim ili tramvajskim prugama, sa potpunom kontrolom pristupa, na

koji se moţe ukljuĉiti ili iskljuĉiti samo odreĊenim i posebno izgraĊenim javnim putem i

kao takav obiljeţen je propisanim saobraćajnim znakom.

Slika 3. Autoput

Zaustavna traka je obiljeţeni uzduţni dio puta namijenjen iskljuĉivo za zaustavljanje

vozila koja se zbog nepredvidivih razloga moraju zaustaviti (neispravnost, iznenadna

nesposobnost vozaĉa za upravljanje vozilom i sl.).

Saobraćajna traka za ukljuĉivanje je saobraćajna traka namijenjena za ukljuĉivanje

vozila na put.


2014. 9

Slika 4. Saobraćajna traka za ukljuĉivanje

Saobraćajna traka za iskljuĉivanje je saobraćajna traka namijenjena za iskljuĉivanje

vozila sa puta.

Slika 5. Saobraćajna traka za iskljuĉivinje

Put rezervisan iskljuĉivo za saobraćaj motornih vozila je drţavni put namijenjen

iskljuĉivo za saobraćaj motocikala, putniĉkih vozila, teretnih vozila i autobusa, sa ili bez

prikljuĉnih vozila i kao takav je obiljeţen propisanim saobraćajnim znakom.

Slika 6. Oznaka za put rezervisan za saobraćajna vozila

Ulica je javni put u naselju koji saobraćajno povezuje dijelove naselja.


2014. 10

Protivpoţarni put je posebno obiljeţeni uzduţni dio oko stambenih objekata, garaţnih

prostora, sportskih i drugih poslovnih objekata na kojima je zabranjeno zaustavljanje i

parkiranje vozila.

Zemljani put je put bez izgraĊenog kolovoznog zastora, pa i kada na prikljuĉku na drugi

put ima izgraĊen kolovozni zastor.

Biciklistiĉka traka je saobraćajna traka namijenjena iskljuĉivo za saobraćaj bicikala,

mopeda i lahkih tricikala.

Saobraćajna traka za spora vozila je saobraćajna traka kojom se moraju kretati spora

vozila koja se kreću brzinom manjom od odreĊene da ne bi ometala saobraćaj drugih

vozila.

Saobraćajna traka za vozila javnog prijevoza putnika je saobraćajna traka

namijenjena iskljuĉivo za kretanje vozila javnog prijevoza putnika koja moţe biti

izgraĊena tako da se po njoj mogu kretati tramvaji.

Raskrsnica je dio kolovoza na kojem se ukrštaju, spajaju ili razdvajaju putevi u istom

nivou.

Slika 7. Raskrsnica

Tramvajska baštica je posebno ureĊen dio puta namijenjen iskljuĉivo za kretanje

tramvaja.

Trotoar je posebno ureĊen dio puta pored kolovoza namijenjen prvenstveno za kretanje

pješaka.

Parkiralište je dio puta namijenjen, ureĊen i oznaĉen prvenstveno za parkiranje vozila,

koji se sastoji od jednog ili više parking mjesta.


2014. 11

Parking mjesto je oznaĉeni dio parkirališta iskljuĉivo namijenjen za parkiranje jednog

vozila.

Pješaĉki prijelaz je oznaĉeni dio kolovoza namijenjen za prelazak pješaka preko

kolovoza.

Pješaĉka staza je put koji je namijenjen iskljuĉivo za kretanje pješaka.

Biciklistiĉka staza je put namijenjen iskljuĉivo za kretanje bicikala.

Trg je poseban plato namijenjen kretanju i okupljanju pješaka koji je definisan

urbanistiĉkim planovima i proglašen kao takav od strane organa lokalne samouprave.

Prijelaz puta preko ţeljezniĉke pruge je mjesto na kojem se u istom nivou ukrštaju put

i ţeljezniĉka ili tramvajska pruga.

Pješaĉko ostrvo je obiljeţeni ili uzdignuti dio kolovoza koji je odreĊen za privremeno

zadrţavanje pješaka koji prelaze preko kolovoza, ulaze ili izlaze iz vozila za javni

prijevoz putnika.

Naselje je izgraĊen, funkcionalno objedinjen prostor, koji je namijenjen za ţivot i rad

stanovnika.

Saobraćajna signalizacija je sistem sredstava, ureĊaja i oznaka za regulisanje i voĊenje

saobraćaja.

Slika 8. Svjetlosni saobraćajni znakovi

Saobraćajni znak je znak kojim se, upotrebom grafiĉkih ili svjetlosnih ili brojĉanih ili

slovnih oznaka ili drugih simbola, uĉesnici u saobraćaju upozoravaju na opasnosti na

putu, stavljaju im se do znanja ograniĉenja, zabrane i obaveze, odnosno daju obavještenja

potrebna za bezbjedno kretanje po putu.

Saobraćajna dozvola – Potvrda o registraciji je javna isprava (rješenje) koja sa

registarskom naljepnicom daje pravo na korištenje vozila u saobraćaju za vrijeme vaţenja

registarske naljepnice.


2014. 12

Registarska tablica je oznaka na vozilu kojom se oznaĉava da je vozilo upisano u

jedinstveni registar vozila.

Registarska naljepnica je oznaka kojom se odreĊuje da vozilo moţe uĉestvovati u

saobraćaju u odreĊenom periodu.

Vozaĉka dozvola je javna isprava (rješenje) nadleţnog organa kojom se nekom licu daje

pravo da u saobraćaju na putu upravlja vozilom odreĊene kategorije na odreĊeno vrijeme.

Saobraćajna nezgoda je nezgoda koja se dogodila na putu ili je zapoĉeta na putu, u

kojoj je uĉestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je najmanje jedno lice

poginulo ili je povrijeĊeno ili je nastala materijalna šteta.

2.2. Putevi (podjela puteva, dijelovi puta, oprema puta, objekti na

putevima)

Putevi su graĊevinski objekti koji sluţe za kretanje drumskih vozila. To su suhozemne

saobraćajnice koje meĊusobno povezuju gradove. Saobraćajnice u gradovima nose opći naziv

ulice.

Podjela puteva prema vrsti i uslovima odvijanja saobraćaja:

javni put – površina od općeg znaĉaja za saobraćaj koju svako moţe slobodno

koristiti,

put – javni put za odvijanje saobraćaja,

autoput – javni put posebno izraĊen i namijenjen iskljuĉivo za saobraćaj motornih

vozila koji ima dvije odvojene kolovozne trake i denivelisana ĉvorišta (raskrsnice).

Prema znaĉaju puta, u okviru putne mreţe, putevi mogu biti:

meĊunarodni putevi,

magistralni ili federalni putevi,

regionalni ili kantonalni putevi,

lokalni ili općinski putevi.

Prema broju saobraćajnih traka puteve moţemo podijeliti na:

dvotraĉne puteve i

višetraĉne puteve, koji mogu biti sa razdjelnim pojasom izmeĊu traka ili bez njega.

Prema vrsti kolovoznog zastora, puteve dijelimo na:

savremene puteve (asfaltni, betonski itd.),

tucaniĉke puteve i


2014. 13

zemljane puteve.

Prema karakteru terena kroz koji prolaze razlikujemo:

ravniĉarske,

breţuljkaste,

brdovite i

planinske puteve.

Prema vrsti saobraćaja koji se na njima odvija, putevi se dijele na:

autoputeve,

puteve za motorni saobraćaj,

puteve za mješoviti saobraćaj i

nekategorisane puteve.

Autoputevi su vrsta puteva prilagoĊena da se na njima obavlja što brţi i bezbjedniji

saobraćaj. Imaju dvije ili više saobraćajnih traka, a kolovozne trake su fiziĉki odvojene jedne

od druge, tako da ne prijeti opasnost od vozila iz suprotnog smjera. Pored toga, sa obje strane

puta postoji i zaustavna traka za prinudno zaustavljanje vozila. Ukrštanja sa drugim putevima

i ţeljezniĉkim prugama izvedena su ispod ili iznad nivoa autoputa. Ne postoje pješaĉki

prijelazi, nego pješaci moraju da koriste podzemne ili nadzemne pješaĉke prijelaze. Na

dijelovima autoputa, gdje postoji opasnost od utrĉavanja divljih i domaćih ţivotinja, stavljaju

se zaštitne ograde. Maksimalna dozvoljena brzina varira od drţave do drţave. Najĉešće je ta

brzina ograniĉena na 120 km/h. U BiH n autoputevima ograniĉenje brzine je 130km/h.

Putevi rezervisani za saobraćaj motornih vozila mogu imati iste elemente kao i autoput, ali

to nije obavezno. Oni se grade sa širim kolovozima. Na autoputevima i putevima rezervisanim

za motorna vozila zabranjeno je voziti traktore, radne mašine, bicikle, zaprege i druga sliĉna

vozila. Maksimalna dozvoljena brzina je 100 km/h.

Zemljani putevi su putevi bez izgraĊenog kolovoza, u koje se ubrajaju i putevi koji imaju

prirodnu kamenu ili pjeskovitu površinu.

U graĊevinskom smislu, svaki put se sastoji iz dva dijela:

donji dio puta – trup koji moţe biti zemljani i vještaĉki i

gornji dio puta – kolovozna konstrukcija.

Zemljani dio puta moţe biti igraĊen u obliku:

nasipa,

usjeka,

zasjeka,

galerije i

tunela.


2014. 14

Slika 9. Nasip i nasip na strmom terenu Slika 10. Usjek

Slika 11. Zasjek i galerija Slika 12. Tunel

Vještaĉki objekti u donjem dijelu puta mogu biti u obliku:

propusta,

mostova,

vijadukta,

podvoţnjaka,

nadvoţnjaka,

potpornih zidova i

obloţnih zidova.

Slika 13. Propusti a) cjevasti, b) i c) parabolični Slika 14. Most Slika 15. Vijadukt

Slika 16. Padvožnjak Slika17. Nadvožnjak


2014. 15

Slika 18. Potporni zid (kameni) Slika 19. Potporni zid (armirano-betonski)

Slika 20. Obložni zid (kameni i armirano-betonski)

Kolovozna konstrukcija (gornji dio puta) moţe biti:

zemljana,

klasiĉna (šljunĉano-tucaniĉka i kamena),

kamena kocka,

cementno-betonska,

asfaltno-betonska i

savremena asfaltna kolovozna konstrukcija.

Oprema puta obuhvata dopunske elemente kojima se uĉesnici u saobraćaju upozoravaju na

moguće opasnosti, daju im se odreĊene informacije i sl. Od posebnog znaĉaja je ona oprema

puta koja povećava sigurnost odvijanja saobraćaja.

U opremu puta ubrajamo:

saobraćajnu signalizaciju i

saobraćajnu oprema i ureĊaje.

Saobraćajnu opremu i ureĊaje ĉine:

smjerokazni stubići i oznake za snijeg,

reflektujuća tijela – katadiopteri (boĉni i horizontalni),

kilometarski i polukilometarski stubovi,

ograde za vozila i pješake,

zaštitne mreţe na kosinama puta,

usmjerivaĉi i

rasvjeta, telefoni, brojaĉi i dr.


2014. 16

Slika 21. Smjerokazni stubići Slika 22. Reflektujuća tijela

Slika 23. Ograde i zapreke

Slika 24. Kolobrani Slika 25. Usmjerivači

2.3. Vrste i podjela saobraćajnih znakova

Saobraćajni znakovi sluţe da uĉesnicima u drumskom saobraćaju stave do znanja opasnosti i

ograniĉenja koja postoje na putu, kao i da daju potrebna obavještenja s ciljem brţeg i

urednijeg odvijanja saobraćaja. Uĉesnici u saobraćaju duţni su striktno se pridrţavati

ograniĉenja, zabrana i obaveza.

Saobraćajni znakovi se dijele na:

znakove opasnosti,

znakove izriĉitih naredbi,

znakove obavještenja,

svjetlosne saobraćajne znakove,

oznake na kolovozu i

svjetlosne i druge oznake na putu.


2014. 17

Saobraćajni znakovi su dio saobraćajne signalizacije, kojoj pripadaju i sljedeće

kategorije oznaka:

oznake na kolovozu i trotoaru,

ureĊaji za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova,

svjetlosne oznake na putu,

branici ili polubranici na prijelazu puta preko ţeljezniĉke pruge,

privremena saobraćajna signalizacija i

druge oznake na putu

Slika 26. Razni saobraćajni znakovi

Saobraćajni znakovi se mogu podijeliti u tri grupe:

znakovi opasnosti,

znakovi izriĉitih naredbi i

znakovi obavještenja

Znakovi izriĉitih naredbi se dalje mogu razvrstati u dvije grupe:

znakovi zabrane i ograniĉenja i

znakovi obaveze.

Uz saobraćajni znak moţe biti postavljena dopunska tabla koja je sastavni dio

saobraćajnog znaka i koja bliţe odreĊuje njegovo znaĉenje.

Saobraćajni znakovi se postavljaju s desne strane puta pored kolovoza, u smjeru

kretanja vozila. Ako na mjestu na kojem se postavlja saobraćajni znak, zbog gustine

saobraćaja, odnosno iz drugih razloga, prijeti opasnost da uĉesnici u saobraćaju neće

pravovremeno uoĉiti znak, saobraćajni znak se moţe postaviti i na suprotnoj, lijevoj

strani puta, odnosno kolovozne trake kada su kolovozne trake fiziĉki odvojene ili iznad

kolovozne trake.


2014. 18

Znakovi opasnosti

Znakovi opasnosti imaju zadatak upozoriti uĉesnike u saobraćaju na opasnost koja im

prijeti na odreĊenom dijelu puta.

Postavljaju se prije opasnog mjesta, obiĉno na udaljenosti većoj od 150 metara, mada u

naselju ta udaljenost moţe biti i manja. Postoje i izuzeci od ovog pravila, kao što je znak

"Andrejin krst", zatim "Radovi na putu", koji se postavljaju neposredno ispred mjesta

radova i znak "Saobraćaj u oba smjera" koji se postavlja na samom mjestu odakle poĉinje

saobraćaj u oba smjera.

Znakovi opasnosti imaju oblik jednakostraniĉnog trougla, ĉija se donja stranica nalazi u

horizontalnom poloţaju, a vrh spram nje okrenut je prema gore, izuzev znakova:

“Andrejin krst”, “pribliţavanje prijelazu ceste preko ţeljezniĉke pruge sa branicima ili

polubranicima” i “pribliţavanje prijelazu ceste preko ţeljezniĉke pruge bez branika ili

polubranika”.

Slika 27. Znakovi opasnosti – izuzeci u oblicima

Osnovna boja znakova opasnosti je bijela sa crvenim rubom, a simboli na znaku su

crne boje, izuzev znakova: “radovi na cesti” i “saobraćajna nezgoda”, ĉija je osnovna

boja ţuta.

Slika 28. Znakovi opasnosti – izuzeci u boji podloge


2014. 19

Znakovi opasnosti su:

I-1 »krivina ulijevo«

I-2 »krivina udesno«

I-3 »dvostruka krivina ili više

uzastopnih krivina od kojih je

prva ulijevo«

I-4 »dvostruka krivina ili više

uzastopnih krivina od kojih je

prva udesno«

I-5 »opasna nizbrdica«

I-6 »opasan uspon«

I-7 »suţenje ceste«

I-8 »suţenje ceste sa desne

strane«

I-9 »suţenje ceste sa lijeve

strane«

I-10 »pokretni most«

I-11 »blizina obale«

I-12 »neravan kolovoz«

I-13 »ulegnuća kolovoza«

I-14 »uzastopne izboĉine i

ulegnuća na kolovozu«

I-15 »klizav kolovoz«


2014. 20

I-16 »kamenje pršti«

I-17 »odron kamenja sa desne

strane kolovoza«

I-18 »odron kamenja sa lijeve

strane kolovoza«

I-19 »obiljeţeni pješaĉki

prijelaz«

I-20 »djeca na cesti«

I-21 »pješaci na cesti«

I-22 »biciklisti na cesti«

I-23 »ţivotinje na cesti»

I-24 »divljaĉ na cesti«

I-25 »radovi na cesti«

I-26 »nailazak na svjetlosnu

saobraćajnu signalizaciju«

I-27 »nailazak na svjetlosnu

saobraćajnu signalizaciju«

I-28 »blizina aerodromske

piste«

I-29 »boĉni vjetar sa lijeve

strane«

I-30 »boĉni vjetar sa desne

strane«


2014. 21

I-31 »saobraćaj u oba smjera«

I-32 »tunel (galerija)«

I-33 »opasnost na cesti«

I-34 »ukrštanje cesta istog

znaĉaja«

I-35 »ukrštanje sa sporednom

cestom pod pravim uglom«

I-36 »spajanje sporedne ceste

pod pravim uglom sa lijeve

strane«


pod pravim uglom sa desne

strane«


pod oštrim uglom sa lijeve

strane«


pod oštrim uglom sa desne

strane«

I-40 »raskrsnica sa kruţnim

tokom saobraćaja«

I-41 »poledica«

I-42 »prevrtanje ili iskliznuće

vozila«

I-43 »saobraćajna nesreća«

I-44 »kolona zaustavljenih

vozila«

I-45 »neutvrĊena bankina«


2014. 22

I-46 »opasnost od poţara«

I-47 »tramvajska pruga«

I-48 »prijelaz ceste preko

ţeljezniĉke pruge sa

branicima ili polubranicima«

I-49 »prijelaz ceste preko

ţeljezniĉke pruge bez branika

ili polubranika«

I-50 »Andrejin krst«

I-51 »mjesto na kojem cesta

prelazi preko ţeljezniĉke

pruge u nivou bez branika ili

polubranika sa jednim

kolosijekom, odnosno sa dva

ili više kolosijeka«

I -52 »pribliţavanje prijelazu ceste preko

ţeljezniĉke pruge sa branicima ili

polubranicima«

I-53 »pribliţavanje prijelazu ceste preko

ţeljezniĉke pruge bez branika ili

polubranika«


2014. 23

Znakovi izriĉitih naredbi

Znakovi izriĉitih naredbi stavljaju do znanja uĉesnicima u saobraćaju na putu zabrane,

ograniĉenja i obaveze.

Mogu se podijeliti u dvije grupe:

znakovi zabrane i ograniĉenja i

znakovi obaveze.

Ovi znakovi imaju oblik kruga, osim znakova "nailazak na cestu sa prvenstvom prolaza"

i "obavezno zaustavljanje".

Slika 29. Znakovi izričitih naredbi – izuzeci u oblicima

Osnovna boja znakova ograniĉenja i zabrane je bijela sa crvenim rubom, a simboli i

natpisi su crne boje.

Osnovna boja znakova obaveze je plava, a simboli i natpisi su bijele boje.

Znakovi izriĉitih naredbi – znakovi zabrane su:

II-1 »nailazak na cestu sa

prvenstvom prolaza«

II-2 »obavezno

zaustavljanje«

II-3 »zabrana saobraćaja u

oba smjera«

II-4 »zabrana saobraćaja u

jednom smjeru«

II-5 »zabrana saobraćaja

za sva motorna vozila osim

za motocikle bez prikolice i

bicikle sa motorom«

II-6 »zabrana saobraćaja za

autobuse«


2014. 24


teretna vozila«


za cisterne«


vozila koja prevoze eksploziv

ili neke lahko zapaljive

materije«


vozila koja prevoze opasne

materije«


za sva motorna vozila koja

vuku prikljuĉno vozilo«


za teretno vozilo koje vuĉe

prikljuĉno vozilo«


traktore«


za motocikle«


za bicikle sa motorom i

lahke motocikle«


bicikle«


za lahke motocikle, bicikle

sa motorom i bicikle«


za zapreţna vozila«


2014. 25


ruĉna kolica«


za pješake«


za sva motorna vozila«


vozila ĉija ukupna širina prelazi

odreĊenu širinu«


za vozila ĉija ukupna

visina premašuje odreĊenu

visinu«


za vozila ĉija ukupna masa

prelazi odreĊenu masu«


vozila koja prekoraĉuju

odreĊeno osovinsko

opterećenje«


za vozila koja prekoraĉuju

odreĊeno dvoosovinsko

opterećenje«


za vozila koja prekoraĉuju

odreĊenu duţinu«

II-28 »najmanja udaljenost

izmeĊu vozila«

II-29 »zabrana skretanja

ulijevo«

II-30 »zabrana skretanja

udesno«


2014. 26

II-31 »zabrana polukruţnog

okretanja«

II-32 »zabrana pretjecanja

svih motornih vozila, osim

motocikala bez prikolice i

bicikala sa motorom«

II-33 »zabrana pretjecanja

za teretna vozila«

II-34 »ograniĉenje brzine«

II-35 »zabrana davanja

zvuĉnih signala«

II-36 »zabrana prolaska bez

zaustavljanja – carina«

II-37 »zabrana prolaska bez

zaustavljanja – policija«

II-38 »zabrana prolaska

bez zaustavljanja –

cestarina«

II-39 »prednost prolaska za

vozila iz suprotnog smjera«

II-40 »zabranjeno

fotografisanje«

II-41 »zabrana

zaustavljanja i parkiranja«

II-42 »zabrana parkiranja«

II-43 »naizmjeniĉno parkiranje«

II-44 »naizmjeniĉno parkiranje«


2014. 27

Znakovi izriĉitih naredbi – znakovi obaveze su:

II-45 »najmanja dopuštena

brzina»

II-46 »obavezna upotreba

zimske opreme«

II-47 »biciklistiĉka staza«

II-48 »pješaĉka staza«

II-49 »staza za pješake i

bicikliste«

II-50 »razdvojena staza za

pješake i bicikliste«

II-51 »staza za jahaĉe«

II-52 »obavezan smjer«







2014. 28

II-58 »dozvoljeni smjerovi«



II-61 »obavezno obilaţenje sa desne strane«

II-62 »obavezno obilaţenje sa lijeve strane«

II- 63 »dopušteno obilaţenje«

II- -64 »kruţni tok saobraćaja«

Znakovi obavještenja

Znakovi obavještenja pruţaju uĉesnicima u saobraćaju potrebna obavještenja o putu

kojim se kreću, nazivima mjesta kroz koja prolaze i udaljenostima izmeĊu tih mjesta.

TakoĊer, daju informacije o prestanku vaţenja znakova izriĉitih naredbi kao i druga

korisna obavještenja.

Ovi znakovi imaju oblik kvadrata, pravougaonika ili kruga. Izuzetak je strelasti putokaz.

Osnovna boja znakova obavještenja je ţuta sa simbolima i natpisima crne boje, plava

ili zelena sa simbolima i natpisima bijele boje, odnosno bijela sa simbolima i natpisima

crne boje.


2014. 29

Znakovi obavještenja su:

III-1 »prvenstvo prolaza u

odnosu na vozila iz

suprotnog smjera«

III-2 »cesta sa

jednosmjernim

saobraćajem«

III-3 »cesta sa

jednosmjernim

saobraćajem«

III-4 »cesta sa prvenstvom

prolaza«

III-5 »završetak ceste sa

prvenstvom prolaza«

III-6 »obiljeţeni pješaĉki

prijelaz«

III-7 »obiljeţeni prijelaz

biciklistiĉke staze«

III-8 »djeca na cesti«

III-9 »podzemni ili nadzemni

pješaĉki prolaz«

III-10 »slijepa cesta«

III-11 »smjer kretanja vozila

do raskrsnice na kojoj je

zabranjeno skretanje

ulijevo«

III-13 »preventivna izboĉina

na cesti«


2014. 30

III- 13 »preventivno

ulegnuće na cesti«

III-14 »prestanak zabrane

pretjecanja svih motornih

vozila osim motocikala bez

prikolice i bicikala sa

motorom«

III- 15 »prestanak zabrane

pretjecanja za teretna vozila«

III-16 »prestanak

ograniĉenja brzine«

III-17 »prestanak najmanje

dopuštene brzine«

III-18 »prestanak zabrane

davanja zvuĉnih signala«

III-19 »prestanak svih

zabrana«

III-20 »prestanak obavezne

upotrebe zimske opreme«

III-21 »završetak

biciklistiĉke staze«

III-22 »završetak pješaĉke

staze«

III-23 »završetak staze za

jahaĉe«

III-24 »završetak staze za

pješake i bicikliste«


2014. 31

III-25 »završetak razdvojene

staze za pješake i bicikliste«

III-26 »zona u kojoj je brzina

kretanja ograniĉena«

III-27 »završetak zone u

kojoj je brzina kretanja

ograniĉena«

III-28 »pješaĉka zona«

III-29 »završetak pješaĉke

zone«

III-30 »podruĉje smirenog

saobraćaja«

III-31 »završetak podruĉja

smirenog saobraćaja«

III-32 »zona u kojoj je

ograniĉeno trajanje

parkiranja«

III-33 »završetak zone u

kojoj je ograniĉeno trajanje

parkiranja«

III-34 »brzina koja se

preporuĉuje«

III-35 »prestanak

preporuĉene brzine«

III-36 »školska patrola«


2014. 32

III-37 »bolnica«

III-38 »hitna pomoć«

III-39 »policijska stanica«

III-40 »parkiralište«

III-41 »garaţa«

III-42 »vremensko

ograniĉenje parkiranja«

III-43 »parkiraj i vozi se«

III-44 »parkiraj i vozi se«

III-45 »telefon«

III-46 »benzinska stanica«

III-47 »informacija«

III-48 »hotel ili motel«

III-49 »restoran«

III-49 »pitka voda«

III-51 »autobusko stajalište«


2014. 33

III-52 »tramvajsko

stajalište«

III-53 »aerodrom«

III-54 »taksi«

III-55 »luka – pristanište«

III-56 »kafana«

III-57 »mjesto za ispuštanje

otpadnih voda«

III-58 »teren za kampiranje

pod šatorima«

III-59 »teren za kampiranje

u prikolicama«

III- 60 »teren za kampiranje

u vozilima«

III-61 »teren ureĊen za

izletnike«

III-62 »planinarski dom«

III-63 »vatrogasna sluţba«

III-64 »vozilo za pomoć na

cesti«

III-65 »radionica za

popravak vozila«

III-66 »autopraona«


2014. 34

III-67 »javni toalet«

III-68 »radionica za

popravak guma«

III.69 »radiostanica«

II-70 »vodozaštitno podruĉje«

III-71 »tabla za usmjeravanje«

III-72 »tabla za

usmjeravanje«

III-73 »autoput«

III-74 »završetak autoputa«

III-75 »brza cesta ili cesta

rezervisana za saobraćaj

motornih vozila«

III-76 »završetak brze ceste

ili ceste rezervisane za

saobraćaj motornih vozila«

II-77 »traka za zaustavljanje

vozila«

III-78 »traka za

zaustavljanje vozila«

II-79 »planinski prijevoj«

III-80 »rijeka«


2014. 35

III-81 »cestovni objekat«

III-82 »cestovni objekat«

III-83 »policijska stanica«

III-84 »naziv naseljenog mjesta«

III-85 »završetak naseljenog mjesta«

III-86 »putokaz«

III-87 »putokaz«

III-88 »putokaz za

aerodrom«

III-89 »putokaz za autoput,

brzu cestu ili cestu

rezervisanu za saobraćaj

motornih vozila«

III-90 »putokaz za autoput,

brzu cestu ili cestu

rezervisanu za saobraćaj

motornih vozila«

III.91 »prestrojavanje

vozila«


2014. 36

III-92 »prestrojavanje vozila sa nazivima

naseljenih mjesta«

III-93 »poĉetak saobraćajne trake za vozila

javnog prijevoza putnika«

III-94 »završetak

saobraćajne trake za vozila

javnog prijevoza putnika«

III-95 »saobraćajni traka za

vozila javnog prijevoza

putnika«

III-96 »otvaranje

saobraćajne trake«

III-97 »zatvaranje


III-98 »dopuštena brzina na

pojedinoj saobraćajnoj traci«

III-99 »poĉetak saobraćajne

trake za spora vozila«

III-100 »završetak

saobraćajne trake za spora

vozila«

III-101 »tabla za

oznaĉavanje izlaza«

III-102 »odmaralište«


2014. 37

III-103 »odmaralište«

III-104 »zabrana ulaska

odreĊenih vrsta vozila na

autoput ili brzu cestu,

odnosno cestu rezervisanu za


III-105 »putarina«

III-106 »obavijest o naplati

putarine«

III-107 »obavezno uzimanje

naplatne karte«

III-108 »naplata putarine«

III-109 »elektronska naplata

putarine«

III-110 »naplata putarine

smart karticom«

III-111 »naizmjeniĉno

ukljuĉivanje vozila«

III-112 »predznak za

obilazak«

III-113 »putokaz obilaska«

III-114 »traka za prekrivanje

znakova«


2014. 38

III-115 »obilaznica za

odreĊene vrste vozila«

III-116 »obilaznica za

odreĊene vrste vozila«

III-117 »predznak za ruĉno

upravljanje saobraćajem«

III-18 »saobraćajna traka

namijenjena odreĊenoj vrsti

vozila«


preusmjeravanje saobraćaja

na cesti sa odvojenim

kolovozima«




kolovozima«




kolovozima«




kolovozima«




kolovozima«


2014. 39

BIH

III-124 »naziv ulice«

III-125 »Bosna i

Hercegovina«

III-126 »ograniĉenje najveće

dopuštene brzine na cestama

Bosne i Hercegovine«

III-127 »nacionalna

autooznaka«

III-128 »izlaz u sluĉaju

nuţde«

III-129 »smjer za izlaz u

sluĉaju nuţde«

III-130 »oznaka broja izlaza

ili ĉvorišta«

III-131 »broj meĊunarodne

ceste«

III-132 »oznaka autoputa«

III-133 »oznaka brze ceste ili

ceste rezervisane za


III-134 »oznaka magistralne

ili regionalne ceste«

III-135 »kilometarska

oznaka za autoput«


2014. 40

III-136»kilometarska oznaka za brzu cestu ili

cestu rezervisanu za saobraćaj motornih

vozila«

III-137 »kilometarska oznaka dionice

magistralne ili regionalne ceste«

Znakovi obavještenja za voĊenje saobraćaja - obavještavaju uĉesnike u saobraćaju o

smjerovima kretanja po saobraćajnim trakama u zoni raskrsnice. VoĊenje saobraćaja u

zoni raskrsnice provodi se znakovima obavijesti u pet stepeni.

Stepeni obavijesti su:

a) Prvi stepen I - »prethodna obavijest«;

b) Drugi stepen II - »obavijest o smjeru kretanja«;

c) Treći stepen III - »obavijest o prestrojavanju«;

d) Ĉetvrti stepen IV - »obavijest o skretanju«;

e) Peti stepen V - »potvrdna obavijest«.

Broj i naĉin obavještenja koja se daju uĉesnicima u saobraćaju zavise od kategorije puta.

Na znakovima za voĊenje saobraćaja koriste se odredišta i znaĉajne raskrsnice koje se

nalaze na teritoriji drţave, kao i mjesta iz susjednih zemalja do kojih vodi put.

Boja osnove znakova za voĊenje saobraćaja je:

zelena boja - za znakove na autoputu;

plava boja - za znakove na brzom putu;

ţuta boja - za znakove na ostalim putevima koji nisu autoput i motoput;

braon boja - za znakove sa odredištima turistiĉkog karaktera, i

bijela boja - za znakove ĉije je odredište odreĊeni objekat.

Obaveza postavljanja znakova od prvog do petog stepena obavijesti:

Na putevima, brzim putevima i putevima rezervisanim za saobraćaj motornih

vozila sa raskrsnicama izvedenim u više nivoa, moraju se postaviti znakovi svih

pet stepeni obavijesti.

Na magistralnim putevima moraju se postaviti drugi, ĉetvrti i peti stepen

obavijesti i treći ako je put sa više saobraćajnih traka.

Na regionalnim putevima moraju se postaviti drugi i ĉetvrti, a na ostalim

putevima najmanje ĉetvrti stepen obavijesti


2014. 41

Znakovi obavijesti za voĊenje saobraćaja u prvom stepenu su:

IV-1 »pretputokaz za izlaz sa autoputa, brze

ceste ili ceste rezervisane za saobraćaj

motornih vozila sa oznakom izlaza«

IV-2 »pretputokaz za ĉvorište autoputa sa

oznakom ĉvorišta«

Znakovi obavijesti za voĊenje saobraćaja u drugom stepenu su:

IV-3 »raskrsnica«

IV-4 »raskrsnica«

IV-5 »pretputokazna tabla«




2014. 42

Znakovi obavijesti za voĊenje saobraćaja u trećem stepenu su:

IV-8 »pretputokaz«

IV-9 »pretputokaz za izlaz«

Znakovi obavijesti za voĊenje saobraćaja u ĉetvrtom stepenu su:

IV-10 »putokazna

tabla«

IV-11 »putokaz na

portalu iznad jedne


IV-12 »putokaz na portalu iznad

jedne saobraćajne trake«

IV-13 »putokaz na portalu iznad dvije


IV-14 »putokaz na portalu iznad dvije



2014. 43

Znakovi obavijesti za voĊenje saobraćaja u petom stepenu su:

IV-15 »potvrda pravca«

TURISTIĈKA SIGNALIZACIJA:

Osnova znakova turistiĉke signalizacije za turistiĉka odredišta od izuzetnog znaĉaja

je braon boje sa natpisima bijele boje i simbolima crne boje na bijeloj osnovi. Za ostala

turistiĉka odredišta, osnova znaka je bijele boje, okvir i natpisi su crne boje i simboli su

sa odgovarajućim piktogramima.. Izutetno, na znakovima obavijesti moţe biti

upotrijebljena crvena boja, ali ne moţe preovladavati na znaku.

Ipak, postoje i izuzeci od gore navedenih pravila.

Znakovi obavijesti koji se odnose na turistiĉku signalizaciju.

Turistiĉka signalizacija se koristi za obavještavanje korisnika i njihovo upućivanje do

turistiĉkih odredišta.

Za voĊenje saobraćaja do turistiĉkih odredišta koriste se znakovi saobraćajne turistiĉke

signalizacije:

turistiĉki strelasti putokaz;

turistiĉka putokazna tabla i

turistiĉka informaciona tabla.

Znakovi saobraćajne turistiĉke signalizacije postavljaju se u blizini turistiĉkog odredišta,

na posljednjoj raskrsnici sa pristupnim putem koji direktno vodi do turistiĉkog odredišta.

Za odredišta izuzetnog i velikog znaĉaja, ovi znakovi mogu da se postave i na prethodnoj

vaţnoj raskrsnici.

Turistiĉka saobraćajna signalizacija ne postavlja se na autoputu, osim ako to nije

izuzetno znaĉajan turistiĉki objekat i znamenitost koja se nalazi u neposrednoj blizini

autoputa, izvan naseljenog mjesta ili je do nje izgraĊen poseban pristupni put.


2014. 44

Slika 30. Turistička saobraćajna signalizacija

Dopunske table

Uz znakove opasnosti, znakove izriĉitih naredbi i znakove obavijesti, mogu biti istaknute

i dopunske table. Dopunske table bliţe odreĊuju znaĉenje saobraćajnog znaka.

Osnovna boja dopunske table mora biti ista kao i osnovna boja znaka uz koji se

dopunska tabla postavlja, a boja natpisa i simbola na dopunskoj tabli mora biti ista kao i

boja natpisa i simbola na osnovnom znaku uz koji se dopunska tabla postavlja.

Dopunske table postavljaju se zajedno sa saobraćajnim znakovima na koje se odnose, i to

ispod donje ivice saobraćajnog znaka.

Širina dopunske table postavljene uz znak na cesti ne smije biti veća od duţine one

stranice znaka uz koji se dopunska tabla postavlja, odnosno od preĉnika znaka, ako je

znak u obliku kruga, izuzev kada se postavlja uz znak II-1 (nailazak na cestu sa

prvenstvom prolaza).

Visina dopunske table ne smije iznositi više od polovine njene duţine, izuzev dopunskih

tabli V-6, V-7, V-20, V-21, V-22, V-34, i V-35.

Dopunske table su:


2014. 45

V-1 obiljeţava udaljenost izmeĊu znaka uz koji

je postavljena dopunska tabla i poĉetka dijela

ceste, odnosno mjesta na koje se znak odnosi

V-2 obiljeţava udaljenost do mjesta na kojem

stoji znak II-2 (obavezno zaustavljanje) kod

kojeg je vozaĉ duţan uvijek zaustaviti vozilo

V-3 obiljeţava duţinu dijela ceste na kojem

prijeti opasnost oznaĉena znakom, odnosno na

kojem se primjenjuje izriĉita naredba oznaĉena

znakom, ili na koji se odnosi sadrţaj znaka uz

koji se postavlja dopunska tabla

V-4 obiljeţava udaljenost izmeĊu znaka uz koji

je postavljena dopunska tabla i objekta, terena

ili dijela ceste na koji se obavijest odnosi

V-5 i V-6 oznaĉavaju vrijeme za koje izriĉita

naredba odnosno obavijest vaţi ako ne vaţi

neprekidno

V-7 sadrţi bliţe objašnjenje znaka rijeĉima ili

na drugi naĉin ako to nije jasno odreĊeno

simbolom znaka

V-8 do V-15 sadrţe simbole vrste vozila na

koje se znak odnosi


2014. 46

V-16 obiljeţava uklanjanje vozila »paukom« na

mjestima na kojima je parkiranje ili

zaustavljanje vozila saobraćajnim znakom

zabranjeno. Postavlja se uz znak II-40 (zabrana

zaustavljanja i parkiranja)

V-17 do V-22 oznaĉavaju primjenu zabrane

parkiranja ili zaustavljanja vozila do znaka, od

znaka, odnosno sa jedne ili druge strane znaka

V-23 do V-30 oznaĉavaju poloţaj parkiranja

vozila. Postavljaju se uz znak III-38

(parkiralište)

V31 obiljeţava mjesto na kojem je parkiranje

rezervisano za vozila osoba sa invaliditetom ili

blizinu ceste na kojoj se moţe pojaviti osoba sa

invaliditetom u kolicima. Postavlja se uz znak

I-33 (opasnost na cesti) i III-38 (parkiralište)

V-32 (za vrijeme kiše) i V-33 (za vrijeme

snijega) oznaĉavaju vremenske uvjete u kojima

vaţi znakom odreĊena opasnost ili izriĉita

naredba


2014. 47

V-34 i V-35 oznaĉavaju poloţaj ceste sa

pravom prvenstva prolaza. Dopunska tabla V-

34 postavlja se uz znak III-4 (cesta sa pravom

prvenstva prolaza). Dopunska tabla V-35

postavlja se uz znak II-1 (nailazak na cestu sa

prvenstvom prolaza) i II-2 (obavezno

zaustavljanje)

V-36 obiljeţava poĉetak dijela ceste na kojem

se sa trake ceste ili njenog dijela odstranjuje

snijeg ili se izvode radovi u vezi sa

spreĉavanjem nastajanja i uklanjanja poledice

(posipanje kolovoza).

Dopunska tabla je privremena i postavlja se za

vrijeme obavljanja radova na odrţavanju ceste

(ĉišćenje snijega). Tabla je pridodata znaku I-

25 (radovi na cesti)

V-36 objašnjava da se na cesti izvode radovi u

vezi sa oznaĉavanjem i iscrtavanjem oznaka na

kolovozu.

Dopunska tabla je privremena i postavlja se za

vrijeme obavljanja radova na odrţavanju ceste

(iscrtavanje oznaka na kolovozu). Postavlja se

uz znak I-25 (radovi na cesti), i II-34

(ograniĉenje brzine)

V-37 objašnjava da je saobraćajni znak kojem

je dodata dopunska tabla postavljen zbog

kolotraga na kolovozu.

Dopunska tabla se postavlja uz znak I-33

(opasnost na cesti) ili II-34 (ograniĉenje brzine)

V-38 objašnjava da je staza za bicikle,

oznaĉena znakom II-47 (biciklistiĉka staza),

dvosmjerna


2014. 48

V-39 obiljeţava prolaz za teretno vozilo sa

vangabaritnim teretom

V-40 oznaĉava blizinu dijela ceste na kojoj se

mogu pojaviti starije nemoćne osobe


mogu pojaviti slijepe osobe


mogu pojaviti gluhe ili nagluhe osobe

Promjenjivi saobraćajni znakovi

Promjenjivi saobraćajni znakovi prema naĉinu izvoĊenja mogu biti: kontinualni i

diskontinualni.

Kontinualni znakovi su oni znakovi koji su izgledom jednaki stalnim saobraćajnim

znakovima, ali isti, uz pomoć raznih elektromehaniĉkih sredstava, mogu prikazivati

razliĉite poruke.

Diskontinualni znakovi su oni znakovi kod kojih je moguća inverzija boja i

pojednostavljen prikaz simbola u odnosu na stalne saobraćajne znakove. Ti znakovi

oblikuju poruke upotrebom pojedinaĉnih elemenata koji mogu biti u jednom od dva

stanja (ili više), ĉime mogu oblikovati razliĉite poruke na istoj prednjoj površini znaka.

Kada su saobraćajni znakovi izvedeni kao promjenjivi, ne smiju se razlikovati od

saobraćajnih znakova stalnog znaĉenja.

Tokom normalnih uvjeta voţnje na putu, signalni pojmovi na promjenjivim saobraćajnim

diskontinualnim znakovima moraju biti ugašeni. Kada se predviĊa ili nastane promjena

normalnih uvjeta voţnje na putu, zavisno od nastalih promjena, automatski se ukljuĉuju

za to predviĊeni signalni znakovi.

Slika 31. Promjenjivi saobraćajni znakovi


2014. 49

OZNAKE NA KOLOVOZU – HORIZONTALNA SIGNALIZACIJA

Oznake na kolovozu su :

1. uzduţne oznake;

2. popreĉne oznake i

3. ostale oznake na kolovozu i trotoaru.

Strelice na slici (oiviĉene punim linijama) oznaĉavaju obavezan smjer kretanja

vozila.

Slika 32. Oznake na kolovozu

Oznake na kolovozu ĉine linije, strelice, natpisi i druge oznake.

Oznake na kolovozu su bijele boje, izuzev sljedećih oznaka:

oznake mjesta na kolovozu i trotoaru na kojima je zabranjeno parkiranje;

privremene oznake na kolovozu koje se koriste prilikom izvoĊenja radova na putu;

linije za odvajanje saobraćajne trake za kretanje vozila javnog prijevoza putnika i

oznake kojima se obiljeţavaju mjesta za odreĊene namjene (autobuska i taksi

stajališta, policija i dr.).

Uzduţne oznake na kolovozu su:

razdjelne linije,

iviĉne linije i

linije upozorenja.

Razdjelna linija moţe biti:

neisprekidana - ne smije se gaziti. Moţe biti:

obična - razdvaja kolovozne trake (dva suprotna smjera kretanja vozila),

udvojena - razdvaja kolovozne trake kada ima više saobraćajnih traka u

jednom smjeru (po jednoj kolovoznoj traci) i u tunelima, na mostovima


2014. 50

isprekidana - smije se gaziti. Moţe biti:

obična - razdvaja kolovozne trake (dva suprotna smjera kretanja) ili

saobraćajne trake u istoj kolovoznoj traci (ist smjer kretanja),

kratka - linija vodilja na raskrsnicama. Usmjerava vozila pri promjeni

pravca kretanja (skretanje lijevo ili desno),

udvojena - traka sa promjenjivim smjerom kretanja vozila koje je

regulisano semaforom

kombinovana – isprekidana i neisprekidana linija, jedna do druge, a samo je sa

jedne strane kombinovane linije dozvoljeno pretjecanje (sa one gdje je

isprekidana linija).

Iviĉna linija oznaĉava ivicu vozne površine kolovoza.

Linija upozorenja je isprekidana duţa linija koja nagovještava pojavu neisprekidane

linije.

Slika 33. Uzdužne oznake na kolovozu

Razdjelna linija razdvaja kolovoz na kolovozne trake odnosno na saobraćajne trake.

Razdjelne linije se izvode kao: neisprekidane, isprekidane ili kombinovane.

Isprekidane i neisprekidane razdjelne linije izvode sa kao: obiĉne ili udvojene.

Neisprekidana razdjelna linija oznaĉava zabranu prelaţenja preko te linije i zabranu

kretanja po toj liniji.


2014. 51


Udvojena neisprekidana razdjelna linija izvodi se na kolovozima sa dvosmjernim

saobraćajem:

sa dvije ili više saobraćajnih traka po smjeru;

sa neparnim brojem saobraćajnih traka ako je u oba smjera zabranjeno pretjecanje;

u tunelima i na prilazima tunelima u duţini od 150 m do 250 m;

na putnim objektima (mostovi, tuneli..) i

ako to zahtijevaju saobraćajni uslovi ili uslovi bezbjednosti na putu.

Isprekidana razdjelna linija moţe biti obiĉna i kratka isprekidana linija.

Razdjelna isprekidana obiĉna linija koristi se za:

razdvajanje kolovozne trake na putu sa po jednom saobraćajnom trakom za svaki

smjer;

razdvajanje kolovozne trake na saobraćajne trake.

Razdjelna isprekidana kratka linija koristi se:

na prilaznim kracima raskrsnice – za obiljeţavanje posebnih traka za skretanje

lijevo ili desno na raskrsnici;

kao razdjelna linija na dvosmjernim biciklistiĉkim stazama;

kao linija vodilja za kretanje vozila kroz raskrsnicu.


2014. 52


Razdjelna udvojena isprekidana linija koristi se za obiljeţavanje saobraćajnih traka sa

promjenjivim smjerom kretanja na kojima je saobraćaj regulisan ureĊajima za davanje

svjetlosnih saobraćajnih zakova – semaforima.

Dvostruka isprekidana razdjelna linija – srednja traka mijenja smjer kretanja vozila u

zavisnosti od znaka na semaforu postavljenog iznad te trake.


Razdjelna udvojena kombinovana linija koristi se za razdvajanje kolovoznih traka na

mjestima gdje uslovi preglednosti dopuštaju pretjecanje samo u jednom smjeru, tako da

se za pretjecanje koristi saobraćajna traka namijenjena kretanju vozila iz suprotnog

smjera.


2014. 53


Iviĉna linija sluţi da oznaĉi ivicu vozne površine kolovoza. Moţe biti neisprekidana i

isprekidana, normalna i široka. Široka iviĉna linija koristi se na autoputu i brzom putu i

na raskrsnicama u više nivoa.

Linija upozorenja (duţa isprekidana linija) koristi se za najavljivanje blizine

neisprekidane linije.


Popreĉne oznake na kolovozu

Popreĉne oznake na kolovozu obiljeţavaju se neisprekidanim ili isprekidanim linijama i

mogu biti povuĉene na kolovozu tako da zahvataju jednu ili više saobraćajnih traka.

Popreĉne oznake su:

linija zaustavljanja,

kosnici,

graniĉnici,

pješaĉki prijelazi i

prijelazi biciklistiĉke staze preko kolovoza.


2014. 54

Linije zaustavljanja su:

neisprekidane linije i

isprekidane linije.

Slika 39. Poprečne oznake na kolovozu

Neisprekidana linija zaustavljanja, postavljena ispred semafora, oznaĉava mjesto na

kolovozu ispred kojeg vozaĉ mora zaustaviti vozilo ako mu je semaforom zabranjen

prolaz.

Neisprekidana linija zaustavljanja, postavljena na prilazu raskrsnici sa putem sa

prvenstvom prolaza, gdje je na sporednom putu postavljen znak „obavezno zaustavljanje“

(STOP), oznaĉava mjesto na kolovozu ispred kojeg vozaĉ mora da zaustavi vozilo.

Neisprekidana linija zaustavljanja, ako znak „STOP“ ne postoji, ima znaĉenje kao da

znak postoji na ukrštanju sa putem sa prvenstvom prolaza.

Neisprekidana linija zaustavljanja, postavljena ispred znaka „zabrana prolaza bez

zaustavljanja“ koji oznaĉava blizinu carinarnice, policije ili naplatnog mjesta za putarinu,

oznaĉava mjesto na kolovozu ispred kojeg vozaĉ mora zaustaviti vozilo.

Ispred neisprekidane linije zaustavljanja na kolovozu moţe se obiljeţiti rijeĉ „STOP“.

Isprekidana linija zaustavljanja, postavljena na raskrsnici, na putu sa prvenstvom

prolaza gdje je postavljen znak „ukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza“, oznaĉava

mjesto na kolovozu ne kojem je vozaĉ duţan ustupiti prvenstvo prolaza vozilima koja se

kreću putem na koji nailazi i, po potrebi, zaustaviti vozilo prije linije zaustavljanja.

Neposredno prije isprekidane linije zaustavljanja, na kolovozu moţe se postaviti

saobraćajni znak „ukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza“ (obrnuti trougao).


2014. 55


Ako na prilazu raskrsnici sa putem sa prvenstvom prolaza ne postoji saobraćajn i znak

„obavezno zaustavljanje“ (STOP) ili „ukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza“

(obrnuti trougao), linije zaustavljanja, neisprekidana i isprekidana, imaju znaĉenje kao da

odgovarajući znak postoji.

Kosnik oznaĉava mjesto zatvaranja saobraćajne trake, otvaranja i zatvaranja saobraćajne

trake rezervisane za vozila javnog prijevoza putnnika.

Zatvaranje saobraćajne trake kosnikom prilikom ukljuĉenja vozila na autoput


Graniĉnik oznaĉava dio kolovoza na kojem je zabranjen saobraćaj zbog ulivanja

saobraćaja sa prilaznog puta.


2014. 56


Pješaĉki prijelaz oznaĉava dio površine kolovoza namijenjen za prelazak pješaka. Na

mjestima na kojima pješaĉki prijelaz nije moguće obiljeţiti bojom, moţe se obiljeţiti

ĉeliĉnim elementima, klinovima ili reflektujućim materijalima. Na kolovozu pored

pješaĉkog prijelaza koji se nalazi u blizini škole mora stajati natpis „ŠKOLA“.

Prijelaz biciklistiĉke staze preko kolovoza je dio površine kolovoza namijenjen

iskljuĉivo za prelazak biciklista.


Ostale oznake na kolovozu i trotoaru

U ostale oznake spadaju:

strelice;

polja za usmjeravanje saobraćaja;

linije usmjeravanja;

natpisi;

oznake za oznaĉavanje saobraćajnih površina za posebne namjene;

obiljeţavanje mjesta za parkiranje i

vertikalne oznake (oznake na predmetima uz ivicu kolovoza).


2014. 57

Strelica na kolovozu sluţi za obilježavanje obaveznog smjera kretanja vozila ako je

obilježena u saobraćajnoj traci oivičenoj neisprekidanim linijama, i za obavještavanje

vozaĉa o namjeni saobraćajnih traka (za prestrojavanje) ako je obiljeţena u traci

oiviĉenoj isprekidanom linijom.

Strelicama se moţe oznaĉiti: jedan smjer, dva smjera (kombinovane), prestrojavanje na

dvije bliske raskrsnice gdje se prestrojavanje mora izvesti prije prve raskrsnice, smjer

kretanja u garaţama i skretanje saobraćaja.

Strelice na slici (oiviĉene punim linijama) oznaĉavaju obavezan smjer kretanja

vozila.

Slika 44. Ostale oznake na kolovozu

Polja za usmjeravanja saobraćaja oznaĉavaju površinu na kojoj je zabranjen saobraćaj

i na kojoj nije dozvoljeno zaustavljanje i parkiranje.

Polja za usmjeravanje saobraćaja izvode se: izmeĊu dvije trake sa suprotnim smjerovima,

izmeĊu dvije trake sa istim smjerovima, na mjestu otvaranja posebne trake za skretanje,

ispred ostrva za razdvajanje saobraćajnih tokova te na ulivnom i izlivnom kraku na

autoputu.

Slika prikazuje polja za usmjeravanje saobraćaja izmeĊu dvije trake sa suprotnim

smjerom i izmeĊu dvije trake sa istim smjerom kretanja vozila.


2014. 58

Slika 45. Polja za usmjeravanje na kolovozu – otvaranje trake za skretanje.

Slika 46. Polja za usmjeravanje na kolovozu

Slika 47. Polje za usmjeravanje na ulivnom kraku na autoputu

Linija usmjeravanja oznaĉava mjesto projmene slobodne površine kolovoza ispred

fiksnih prepreka koje se nalaze na putu ili na njegovim ivicama. Linije usmjeravanja

mogu biti ispred ostrva za prestrojavanje vozila javnog prijevoza putnika, za oblikovanje

prepreke na ivici puta i za oznaĉavanje promjene korisne površine kolovoza.


2014. 59

Natpisi na kolovozu pruţaju uĉesnicima u saobraćaju dodatna obavještenja. To mogu

biti: „STOP“, „ŠKOLA“, „BUS“, „TAXI“, saobraćajni znakovi, simbol bicikla ili simbol

kolica za lica sa invaliditetom, kao i nazivi mjesta i brojevi puteva.

Slika 48. Natpisi na kolovozu

Natpis „BUS“ oznaĉava saobraćajnu traku za vozila javnog prijevoza putnika. Postavlja

se na poĉetku saobraćajne trake za vozila javnog prijevoza putnika i ponavlja se nakon

svake raskrsnice.

Natpis „saobraćajni znakovi“ (slike saobraćajnih znakova iscrtane na kolovozu) postavlja

se na kolovozu na mjestima gdje je ovakvom oznakom potrebno dodatno upozoriti

vozaĉa na opasnost, odnosno na ograniĉenje koje mu je propisano saobraćajnim znakom.

Natpis – slika bicikla na kolovozu oznaĉava biciklistiĉku stazu , odnosno traku. Postavlja

se na poĉetku biciklistiĉke staze i poslije svake raskrsnice.

Natpis – slika kolica za lica sa invaliditetom oznaĉava da je parking mjesto obiljeţeno

ovim znakom namijenjeno iskljuĉivo za parkiranje vozila lica sa invaliditetom.

Slika 49. Natpisi na kolovozu


2014. 60

Oznaĉavanje saobraćajnih površina za posebne namjene sluţi za obiljeţavanje mjesta

gdje je zabranjeno zaustavljanje ili parkiranje na trotoaru i kolovozu, za obiljeţavanje

mjesta rezervisanih za autobuska stajališta ili mjesta rezervisanih za taksi vozila ili druga

vozila, kao i za obiljeţavanje zona pješaĉkih prijelaza u zoni škola.

Slika 50. Oznaĉavanje saobraćajnih površina za posebne namjene

Slika 51. Oznaĉavanje saobraćajnih površina za posebne namjene

Oznaka „parking mjesto“ oznaĉava mjesto i naĉin parkiranja vozila. Parkiranje moţe da

bude poduţno, koso i ĉeono.

Slika 52. Parkiranje: poduţno, koso i ĉeono.


2014. 61

PITANJA I ODGOVORI:

1. Vozaĉ je:

a) svako lice koje se u saobraćaju na putu nalazi u vozilu

b) lice koje na putu upravlja vozilom

2. Kako se naziva uzduţni dio kolovoza namijenjen za saobraćaj vozila u jednom

smjeru sa jednom ili više saobraćajnih traka?

a) kolovozna traka

b) kolovoz

c) saobraćajna traka

3. Pješak je:

a) lice koje se vozi na koturaljkama

b) lice koje upravlja vozilom ili se prevozi u vozilu ili na vozilu

4. Koliko kolovoznih traka ima put s jednosmjernim saobraćajem?

a) dvije kolovozne trake

b) jednu kolovoznu traku

c) više od dvije kolovozne trake

5. Šta se podrazumijeva pod pojmom „vozilo“?

a) svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po putu, osim pokretnih stolica bez

motora za nemoćna lica i djeĉijih prijevoznih sredstava

b) svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz lica

6. Dio površine puta namijenjen prvenstveno za saobraćaj vozila naziva se:

a) kolovozna traka

b) kolovoz

c) saobraćajna traka

7. Pod pojamom „saobraćajna traka“ podrazumijeva se:

a) uzduţni dio kolovoza namijenjen za saobraćaj motornih vozila

b) obiljeţeni ili neobiljeţeni uzduţni dio kolovoza ĉija je širina dovoljna za nesmetan

saobraćaj jednog reda vozila

8. Koja je osnovna boja znakova opasnosti?

a) ţuta, a ivice trougla su crvene

b) plava, a simboli i natpisi su bijele boje

c) bijela, a ivice trougla su crvene


2014. 62

9. Da li oznake na kolovozu spadaju u saobraćajne znakove?

a) ne

b) da

10. Lice koje upravlja zapreţnim vozilom je?

a) vozaĉ vozila koje vuĉe upregnuta ţivotinja

b) vozaĉ motornog vozila

11. Znakovi po kojima su duţni postupati svi uĉesnici u saobraćaju moraju se ponovo

postaviti nakon svakog ukrštanja puteva, odnosno spajanja sa drugim putem, a to su:

a) znakovi opasnosti

b) znakovi izriĉitih naredbi, ako izriĉita naredba vaţi i poslije takvog ukrštanja

12. Da li se na znakovima turistiĉke signalizacije mogu koristiti simboli koji se

upotrebljavaju na saobraćajnim znakovima iz grupe znakova obavještenja?

a) da

b) ne

13. Oprema, znakovi i oznake za oznaĉavanje radova, prepreka i oštećenja kolovoza

spadaju u:

a) saobraćajnu opremu puta

b) svjetlosnu saobraćajnu signalizaciju i svjetlosne oznake

c) horizontalnu saobraćajnu signalizaciju na kolovozu i drugim površinama

14. Šta se podrazumijeva pod pojmom „kolovoz“?

a) dio površine puta namijenjen prvenstveno za saobraćaj vozila

b) dio boĉne strane puta

c) dio puta namijenjen za kretanje pješaka

15. Saobraćajna traka za spora vozila je:

a) dio kolovoza namijenjen za iskljuĉivanje vozila iz saobraćaja na putu

b) uzduţni dio kolovoza namijenjen za vozila koja sporom voţnjom smanjuju odvijanje

saobraćaja

c) obiljeţeni ili neobiljeţeni uzduţni dio kolovoza namijenjen za kretanje vozila u

jednom smjeru

16. Mreţu javnih puteva, zavisno od njihovog društvenog i privrednog znaĉaja, ĉine:

a) magistralni i regionalni putevi

b) šumski i zemljani putevi na neureĊenim površinama


2014. 63

17. Za šta sluţi zeleno trepćuće svjetlo?

a) upozorava uĉesnike u saobraćaju na skori prestanak zabrane prolaska i na pojavu

zelenog svjetla

b) upozorava uĉesnika u saobraćaju na prestanak slobodnog prolaska i na pojavu ţutog,

odnosno crvenog svjetla

18. Kako treba postupiti nailaskom na ovaj saobraćajni znak?

a) pripremiti se za savladavanje više uzastopnih krivina od kojih je prva udesno

b) uĉesnike u saobraćaju iza sebe upozoriti desnim pokazivaĉem pravca

19. Na koju opasnost upozorava ovaj saobraćajni znak?

a) na blizinu dijela puta gdje je uz kolovoz neutvrĊena bankina

b) na blizinu dijela puta gdje je zaleĊen kolovoz

20. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?

a) zabrana saobraćaja za sva motorna vozila koja vuku prikljuĉno vozilo

b) zabrana saobraćaja za sva motorna vozila koja vuku lahku prikolicu


a) elektronska naplata putarine

b) zabrana korištenja radioaparata u vozilu


a) traka za zaustavljanje vozila u sluĉaju opasnosti

b) prostor rezervisan za zaustavljanje vozila javnog gradskog prijevoza


a) radionica za popravku guma

b) mjesto gdje moţete kontrolisati pritisak u gumama

24. Kojim vozilima je zabranjeno kretanje putem oznaĉenim ovim

saobraćajnim znakom?

a) biciklima;

b) autobusima i teretnim vozilima


2014. 64

25. Kojim vozilima je dozvoljeno kretanje putem oznaĉenim ovim

saobraćajnim znakom?

a) biciklima, mopedima i lahkim motociklima

b) motociklima

26. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?

a) zabranu saobraćaja za vozila koja prevoze opasne materije

iznad odreĊene koliĉine

b) zabranu saobraćaja za vozila


a) teren ureĊen za kampovanje u vozilima

b) zabranjeno kampovanje u vozilima


a) blizina mjesta na kojem se nalazi autopraonica

b) blizina mjesta gdje je zabranjeno pranje vozila


a) ukrštanje puteva istog znaĉaja

b) ukrštanje sporednih puteva pod oštrim uglom


a) pokretni most

b) blizina obale


a) zabranu saobraćaja u oba smjera

b) zabranu saobraćaja u smjeru kretanja vozila


2014. 65


a) produţetak puta sa prvenstvom prolaza

b) završetak puta ili dijela puta sa prvenstvom prolaza


a) opasnost za koju nije predviĊen poseban znak

b) opasnost kad se krećemo klizavim kolovozom

34. Kojim vozilima nije dozvoljeno kretanje putem oznaĉenim

ovim saobraćajnim znakom?

a) vozilima ĉije je osovinsko opterećenje veće od odreĊenog na znaku

b) vozilima ĉije je osovinsko opterećenje manje od odreĊenog na znaku


a) zabrana saobraćaja za sva motorna vozila, osim motocikla

bez prikolice i mopeda

b) zabrana saobraćaja za sva motorna vozila, osim motocikla bez

prikolice


a) zabrana saobraćaja za bicikle

b) zabrana saobraćaja za bicikle i mopede


a) obavezno obilaţenje s lijeve strane

b) obavezan smjer

38. Šta zabranjuje ovaj saobraćajni znak?

a) zaustavljanje vozila

b) parkiranje vozila


a) prvenstvo prolaza za vozila iz suprotnog smjera

b) dozvoljeni smjer

c) saobraćaj u oba smjera


2014. 66


a) moguće neravnine i izboĉine na putu

b) opasnost od kamenja koje se obrušava na put


a) blizinu prijelaza puta preko ţeljezniĉke pruge u nivou koja nije

obezbijeĊena branicima ili polubranicima

b) blizinu prijelaza puta preko ţeljezniĉke pruge u nivou koja je

obezbijeĊena branicima ili polubranicima

c) nailazak na drveni most


a) zabrana saobraćaja za vozila koja prevoze opasne materije

b) zabrana saobraćaja za teretna vozila koja prevoze opasne materije


a) zabrana saobraćaja za vozila koja prekoraĉuju odreĊeno

dvoosovinsko opterećenje

b) zabrana saobraćaja za vozila ĉije opterećenje po jednostrukoj

osovini prelazi opterećenje oznaĉeno na znaku


a) pješaĉka staza

b) zona smirenog saobraćaja


a) put sa jednosmjernim saobraćajem

b) obavezan smjer


a) pokretni most

b) blizina obale


a) ţivotinje na putu

b) divljaĉ na putu


2014. 67


a) zabrana pretjecanja svih motornih vozila, osim motocikla bez

prikolice i mopeda

b) zabrana pretjecanja svih motornih vozila, osim mopeda

49. Kojim vozilima nije dozvoljeno kretanje putem oznaĉenim

ovim saobraćajnim znakom?

a) vozilima ĉija ukupna visina premašuje visinu oznaĉenu na znaku

b) vozilima ĉija ukupna visina ne premašuje visinu oznaĉenu na znaku


a) obavezne smjerove

b) dozvoljene smjerove


a) najmanju dozvoljenu brzinu

b) najveću dozvoljenu brzinu

c) brzinu koja se preporuĉuje na odreĊenom dijelu puta


a) poĉetak autoputa

b) poĉetak brzog puta

c) poĉetak puta rezervisanog za saobraćaj motornih vozila


a) obavezno zaustavljanje vozila

b) nailazak na raskrsnicu regulisanu svjetlosnom saobraćajnom

signalizacijom

c) nastavljanje kretanja vozilom bez smanjenja brzine kretanja


a) zabrana polukruţnog okretanja

b) obavezno polukruţno okretanje


a) zabrana saobraćaja za vozila koja prevoze opasne materije

b) zabrana saobraćaja za vozila cisterne


2014. 68


a) zabrana saobraćaja za sva motorna vozila koja vuku prikljuĉno vozilo

b) zabrana saobraćaja za teretno vozilo koje vuĉe prikljuĉno vozilo


a) obavezan smjer

b) obavezno polukruţno okretanje


a) zabrana odrţavanja sportskih priredbi na putu

b) prevrtanje ili iskliznuće vozila sa kolovoza


a) obavezno zaustavljanje

b) nailazak na put s prvenstvom prolaza


a) najveće dozvoljeno odstojanje izmeĊu vozila

b) najmanje dozvoljeno odstojanje izmeĊu vozila


a) zabrana saobraćaja za sva motorna vozila

b) zabrana saobraćaja za sva motorna vozila, osim mopeda


a) brzinu koja je preporuĉena

b) najmanju dopuštenu brzinu kretanja vozila

c) ograniĉenje brzine


a) zabranu saobraćaja za vozila koja na toĉkovima koriste lance

b) poĉetak dijela puta na kojem motorna vozila, osim motocikla,

moraju imati propisanu zimsku opremu u zimskim uslovima


2014. 69


a) prestanak ograniĉenja brzine od 80 km/h

b) dio puta gdje prestaje preporuĉena brzina od 80 km/h

c) dio puta gdje je preporuĉena brzina 80 km/h


a) mjesto gdje prestaju sve zabrane

b) put ili dio puta na kojem vozila imaju prednost prolaza u odnosu

na vozila koja se kreću putevima koji se ukrštaju, odnosno

spajaju sa tim putem ili dijelom puta

c) prelazak puta preko ţeljezniĉke pruge


a) dozvoljeni smjer

b) prvenstvo prolaza u odnosu na vozila koja dolaze iz suprotnog

smjera

c) put sa jednosmjernim saobraćajem


a) prestanak najmanje dopuštene brzine

b) prestanak preporuĉene brzine

c) prestanak ograniĉenja brzine


a) zabranu kretanja za bicikliste i pješake

b) razdvojenu stazu za pješake i bicikliste kojom je zabranjeno

kretanje drugim uĉesnicima u saobraćaju

c) stazu za kretanje pješaka, bicikla i motocikla


a) mjesto na putu gdje je postavljeno preventivno ulegnuće kao

objekat koji se koristi za smirivanje saobraćaja

b) mjesto na putu gdje je postavljena preventivna izboĉina kao

objekat koji se koristi za smirivanje saobraćaja


2014. 70


a) blizinu mjesta na kojem se izvode radovi ili na kojem je prepreka na

putu

b) pribliţavanje mjestu na kojem je saobraćaj regulisan svjetlosnim

saobraćajnim znakovima


a) blizinu dijela puta na kojem se ĉesto dogaĊaju saobraćajne

nezgode

b) blizinu dijela puta na kojem se dogodila saobraćajna nezgoda

72. Šta oznaĉava ovaj sobraćajni znak?

a) poĉetak autoputa

b) poĉetak puta rezervisanog za saobraćaj motornih vozila


a) poloţaj puta sa pravom prvenstva prolaza

b) obavezno skretanje ulijevo

c) prvenstvo prolaza u svim smjerovima


a) mjesto u naselju na kojem se ulazi u podruĉje u kojem se ne smije

upravljati vozilom brţe od brzine hoda pješaka budući da je

djeĉija igra dopuštena

b) mjesto u naselju na kojem se ulazi u podruĉje u kojem je dozvoljeno

upravljati vozilom brţe od brzine hoda pješaka


a) blizinu i poloţaj puta koji nema izlaza (slijepi put)

b) zabranu skretanja ulijevo.

76. Šta zabranjuje ovaj saobraćajni znak?

a) parkiranje vozila

b) samo zaustavljanje vozila

c) zaustavljanje i parkiranje vozila


2014. 71


a) blizinu raskrsnice na kojoj se saobraćaj odvija kruţno

b) kruţni tok saobraćaja


a) vremensko ograniĉenje parkiranja

b) zonu u kojoj je ograniĉeno trajanje parkiranja

c) parkiralište


a) zabranu prelaska za bicikl

b) obiljeţeni prijelaz biciklistiĉke staze


a) mjesto gdje se nailazi na oštru krivinu

b) mjesto gdje se nailazi na blagu krivinu

c) mjesto gdje se izvode radovi na putu

ODGOVORI:

1.b); 2.a); 3.a); 4.c); 5.a); 6.b); 7.b); 8.c); 9.b); 10.a); 11.b); 12.a); 13.a); 14.a); 15.b); 16.a);

17.b); 18.a); 19.a); 20.a); 21.a); 22.a); 23.a); 24.b); 25.b); 26.b); 27.a); 28.a); 29.a); 30.a);

31.b); 32.b); 33.b); 34.a); 35.a); 36.a); 37.a); 38.b); 39.c); 40.b); 41.b); 42.a); 43.a); 44.a);

45.b); 46.b); 47.a); 48.a); 49.a); 50.b); 51.c); 52.a); 53.b); 54.a); 55.b); 56.b); 57.a); 58.b);

59.b); 60.b); 61.a); 62.b); 63.b); 64.b); 65.b); 66.b); 67.a); 68.b); 69b); 70.a) 71.b); 72.b);

73.a); 74.a); 75.a); 76.c); 77.a); 78.c); 79.b); 80.a).


2014. 72

SVJETLOSNI SAOBRAĆAJNI ZNAKOVI – SEMAFORI

UreĊaji za davanje svjetlosnih signala – semafori, dio su saobraćajne signalizacije.

Koriste se za regulisanje saobraćaja i oznaĉavanje radova i prepreka na putu.

Semafore moţemo podijeliti u nekoliko grupa:

semafori za regulisanje kretanja vozila;

semafori za regulisanje kretanja bicikala i mopeda na biciklistiĉkim stazama;

semafori za regulisanje pristupa;

semafori za regulisanje saobraćaja po saobraćajnim trakama;

semafori za regulisanje kretanja pješaka;

semafori za regulisanje kretanja tramvaja;

semafori za regulisanje kretanja odreĊenom brzinom;

semafori kojima se najavljuje pribliţavanje voza prijelazu puta preko ţeljezniĉke

pruge.

Semaforima se emituju svjetlosni signali, odnosno svjetla crvene, ţute, zelene i bijele

boje. Svjetlo moţe biti neprekidno ili trepćuće.

Svjetlosni saobraćajni znakovi mogu biti i sa grafiĉkim prikazom koji dodatno objašnjava

njegovo znaĉenje.

Slika 53. Svjetlosni saobraćajni znak – semafor

Semafori za regulisanje kretanja vozila

Postavljaju se na prilazu raskrsnici, na vertikalnom stubu. Svjetla su postavljena

vertikalno jedno ispod drugog. Na najvišem mjestu je postavljeno crveno, ispod njega

slijede ţuto i zeleno svjetlo.

http://ltablice.com/svetlosni-signali-semafori/31-semafori-za-regulisanje-kretanja-vozila


2014. 73

Semafor moţe biti postavljen i iznad saobraćajne trake, po horizontali. Svje tla su tada

poredana horizontalno. Najprije slijeva je crveno, a zatim slijede ţuto i zeleno.

Preĉnik kruga svjetla moţe biti 21cm ili 30cm.

Semafori za regulisanje kretanja vozila po saobraćajnim trakama

Koriste se za regulisanje kretanja vozila po saobraćajnim trakama, mijenjajući dozvoljeni

smjer kretanja vozila u traci, u odreĊenim periodima. Npr. u prijepodnevnim satima

saobraćajna traka je otvorena u smjeru od periferije ka centru grada, a u popodnevnim

satima je otvorena od centra ka periferiji grada.

Ovaj tip semafora postavlja se iznad saobraćajne trake na koju se odnosi (u kojoj će se

vršiti promjena smjera kretanja vozila) i to za svaku traku posebno.

Semafori za regulisanje kretanja pješaka

Za regulisanje kretanja pješaka uporebljavaju se semafori koji daju svjetlosne signale

crvene i zelene boje. Njima moţe biti pridodat ureĊaj za davanje zvuĉnog signala ili

ureĊaj za odbrojavanje preostalog vremena ĉekanja na promjenu crvenog signala.

Semafori za regulisanje kretanja tramvaja

Za regulisanje kretanja tramvaja upotrebljavaju se semafori koji daju svjetlosni signal u

vidu trake bijele boje na tamnoj pozadini. Svjetlosna traka moţe biti u horizontalnom,

vertikalnom ili kosom poloţaju ili kombinacija navedenih poloţaja.

Semafori za regulisanje kretanja odreĊenom brzinom

Semafori za regulisanje kretanja odreĊenom brzinom brojĉanom oznakom preporuĉuju

brzinu kojom se vozila trebaju kretati da bi na narednom semaforu imala slobodan prolaz.

Broj, koji oznaĉava preporuĉenu brzinu kretanja, predstavljen je bijelom bojom na

tamnoj pozadini.

Semafori na prijelazu puta preko ţeljezniĉke pruge u istom nivou

Svjetlosnim saobraćajnim znakovima na prijelazu puta preko ţeljezniĉke pruge u istom

nivou najavljuje se pribliţavanje voza, spuštanje branika ili polubranika ili se oznaĉava

da je branik ili polubranik u spuštenom poloţaju.

http://ltablice.com/svetlosni-signali-semafori/32-semafori-za-regulisanje-kretanja-vozila-po-saobracajnim-trakama

http://ltablice.com/svetlosni-signali-semafori/33-semafori-za-regulisanje-kretanja-pesaka

http://ltablice.com/svetlosni-signali-semafori/34-semafori-za-regulisanje-kretanja-tramvaja

http://ltablice.com/svetlosni-signali-semafori/35-semafori-za-regulisanje-kretanja-odredjenom-brzinom

http://ltablice.com/svetlosni-signali-semafori/36-semafori-na-prelazu-puta-preko-zeleznicke-pruge-u-istom-nivou


2014. 74

Slika 54. Svjetlosni saobraćajni znak na pruţnim prijelazima

Svjetlosni saobraćajni znakovi daju se naizmjeniĉnim paljenjem dva okrugla crvena

svjetla i mogu im biti pridodati i zvuĉni ureĊaji. Svjetla koja se naizmeniĉno pale i gase

nalaze se u horizontalnom poloţaju na tabli, koja ima oblik jednakostraniĉnog trougla sa

vrhom okrenutim naviše, ĉije boje i mjere odgovaraju onima na znakovima opasnosti.

Ovaj znak se postavlja na mjestu neposredno ispred prijelaza puta preko ţeljezniĉke

pruge u nivou, sa ili bez branika, odnosno polubranika.


2014. 75




3. PRAVILA SAOBRAĆAJA

3.1. Uĉesnici u saobraćaju i saobraćajna pravila

Svaki uĉesnik u saobraćaju duţan je poštovati saobraćajna pravila i postupati u skladu sa

njima. Pravila saobraćaja ureĊena su Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Saobraćajna pravila predstavljaju niz propisa – jedinstvenih pravila kojima se reguliše

ponašanje uĉesnika u saobraćaju kako bi se saobraćaj sigurno i nesmetano odvijao.

Pravila saobraćaja, izmeĊu ostalog, rješavaju razne moguće konfliktne situacije u

saobraćaju na putevima, koje mogu nastati meĊu uĉesnicima u saobraćaju, npr. u situaciji

gdje se rješava prvenstvo prolaza uĉesnika u saobraćaju na raskrsnici.

Bez pravila saobraćaja i bez centralizovanog upravljanja i regulisanja drumskog saobraćaja,

kojeg karakteriše masovnost uĉesnika, saobraćaj se ne bi mogao sigurno odvijati.

Organizacija kretanja uĉesnika u saobraćaju pomoću saobraćajnih pravila obuhvata sve uslove

i situacije kretanja.

Ovdje ćemo prezentovati samo dio saobraćajnih pravila. Više infomacija o pravilima

saobraćaja moţete pronaći u Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u

Bosni i Hercegovini.

OPĆA PRAVILA: Svi uĉesnici u saobraćaju duţni su postupati u skladu s propisima o

pravilima saobraćaja, saobraćajnim znakovima postavljenim na putu i znakovima i naredbama

koje daju ovlaštena lica. TakoĊer, uĉesnici u saobraćaju duţni su postupati u skladu sa

saobraćajnim znakovima postavljenim na putu i kad se time odstupa od propisa o saobraćaju,

duţni su postupati prema svjetlosnom saobraćajnom znaku i kad se taj znak razlikuje od

pravila o prvenstvu prolaza izraţenom na istom mjestu drugim saobraćajnim znakom.

TakoĊer, duţni su postupati prema zahtjevima izraţenim pomoću znakova ili po naredbama

koje daju ovlaštena lica i kad se time odstupa od propisanih pravila saobraćaja ili znaĉenja

saobraćajnih znakova postavljenih na putu.

Kretanje vozila po putu: Vozaĉ mora za kretanje vozila koristiti iskljuĉivo put, odnosno

kolovoz ili saobraćajnu traku, odnosno stazu namijenjenu za saobraćaj one vrste vozila kojoj

pripada, osim u sluĉaju opasnosti. Vozaĉ je duţan kretati se vozilom desnom stranom

kolovoza u smjeru kretanja.


2014. 76

Brzina kretanja: Vozaĉ je duţan brzinu kretanja vozila prilagoditi karakteristikama i stanju

puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini

saobraćaja, saobraćajnim znakovima i drugim saobraćajnim uslovima, tako da vozilo moţe

pravovremeno zaustaviti pred svakom preprekom koju pod navedenim uslovima moţe

predvidjeti.

Prvenstvo prolaza: Na raskrsnici ili u susretu s drugim vozilom vozaĉ je duţan propustiti

vozilo koje dolazi s njegove desne strane, osim ako saobraćajnim znakom na putu nije

drugaĉije odreĊeno. Vozaĉ vozila, koje na raskrsnici skreće ulijevo, duţan je propustiti vozilo

koje, dolazeći iz suprotnog smjera, na raskrsnici zadrţava pravac svog kretanja ili skreće

udesno, osim ako postavljenim saobraćajnim znakom nije drugaĉije odreĊeno.

Zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do pet minuta, pri

ĉemu vozaĉ ne napušta vozilo, osim prekida radi postupanja po znaku ili pravilu kojim se

reguliše saobraćaj.

Slika 55. Zaustavljanje vozila

Parkiranje vozila je svaki prekid kretanja vozila, osim prekida radi postupanja po znaku

ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj, koje se ne smatra zaustavljanjem (prekid kretanja

duţi od pet minuta).

Mimoilaţenje je prolaţenje uĉesnika u saobraćaju pored drugog uĉesnika u saobraćaju

koji dolazi iz suprotnog smjera.

Slika 56. Mimoilaţenje


2014. 77

Pretjecanje je prolaţenje uĉesnika u saobraćaju pored drugog uĉesnika u saobraćaju koji

se kreće kolovozom u istom smjeru.

Slika 57. Pretjecanje

Obilaţenje je prolaţenje uĉesnika u saobraćaju pored drugog uĉesnika u saobraćaju koji

se ne pomjera, pored objekta ili prepreke na kolovozu.

Slika 58. Obilaţenje

Propuštanje je radnja koju uĉesnik u saobraćaju preduzima kako bi omogućio kretanje

drugog uĉesnika u saobraćaju koji ima prvenstvo prolaza, tako da ne doĊe do promjene

dotadašnjeg naĉina kretanja uĉesnika u saobraćaju koji ima prvenstvo prolaza, odnosno

da ne doĊe do njihovog kontakta.

Slika 59. Propuštanje


2014. 78

Kolona vozila je niz od najmanje tri vozila koja su zaustavljena ili se kreću jedno iza

drugog istom saobraćajnom trakom u istom smjeru, ĉiji je naĉin kretanja meĊusobno

uslovljen i izmeĊu kojih bez ometanja ne moţe ući drugo vozilo.

Slika 60. Kolona vozila

Zvuĉni i svjetlosni znakovi upozorenja:

Vozaĉ je duţan upotrijebiti zvuĉni znak upozorenja kad god je u pitanju sigurnost

saobraćaja, a naroĉito:

1. na putu van naselja radi upozorenja drugog uĉesnika u saobraćaju kada ga ţeli preteći

ili obići ako bi nedavanjem tog znaka postojala opasnost od saobraćajne nesreće;

2. ako se pored kolovoza nalaze djeca koja ne obraćaju paţnju na kretanje vozila;

3. na putu van naselja prije ulaska u nepreglednu krivinu ili prije dolaska na prijevoj na

kojem je oteţano mimoilaţenje.

Od prvog sumraka do potpunog svanuća vozaĉ, prema pravilu, umjesto zvuĉnog znaka

upozorenja, upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Taj znak vozaĉ moţe upotrijebiti i u

naselju prilikom pretjecanja drugog vozila.

Presijecanje kolone pješaka: Vozaĉ ne smije vozilom presijecati kolonu djece, vojnika,

pogrebnu povorku i svaku drugu organiziranu kolonu pješaka koja se kreće po kolovozu.

Upotreba svjetala u saobraćaju: U vremenu od prvog sumraka do potpunog svanuća

(noću), kao i danju u sluĉaju smanjene vidljivosti, na vozilu u saobraćaju na putu, za

vrijeme upravljanja motornim vozilom moraju biti upaljena kratka svjetla.

Saobraćaj bicikala, mopeda, lahkih motocikala i motocikala: Biciklom na javnom

putu smije upravljati lice koje je navršilo 12 godina, a mopedom na javnom putu smije

upravljati lice koje je navršilo 14 godina i posjeduje odgovarajući dokument o

poznavanju propisa o sigurnosti saobraćaja. Vozaĉ bicikla i vozaĉ mopeda , ukoliko je

pokretan snagom vozaĉa, duţni su kretati se što bliţe desnoj ivici kolovoza, a ako postoji

biciklistiĉka staza, po biciklistiĉkoj stazi, odnosno traci. Ako se dva ili više vozaĉa


2014. 79

bicikala ili mopeda kreću u grupi, duţni su kretati se jedan za drugim. Ako na putu

postoji posebno ureĊena biciklistiĉka staza, vozaĉ mopeda , ukoliko je pokretan snagom

vozaĉa, i vozaĉ bicikla moraju se kretati desnom biciklistiĉkom stazom u odnosu na

smjer kretanja saobraćaja. Na biciklistiĉkim stazama ureĊenim i obiljeţenim za saobraćaj

bicikla i mopeda u oba smjera, vozila se moraju kretati desnom stranom u smjeru kretanja

vozila. Vozaĉ bicikla i vozaĉ mopeda smiju se kretati samo po onim saobraćajn im

površinama po kojima je kretanje takvim vozilima dozvoljeno. Vozaĉ bicikla, mopeda,

lahkog motocikla i motocikla treba upravljati vozilom na naĉin kojim se ne umanjuje

stabilnost vozila i ne ometaju drugi uĉesnici u saobraćaju, a naroĉito ne smije skida ti

ruke s upravljaĉa, pridrţavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji

ga mogu ometati u upravljanju vozilom, ili ugroţavati druge uĉesnike u saobraćaju.

Vozaĉ bicikla, mopeda, lahkog motocikla i motocikla moţe prevoziti druga lica samo ako

na vozilu postoje posebna sjedišta i oslonci za noge, a vozaĉ motocikla moţe to ĉiniti i u

boĉnoj prikolici. Vozaĉ bicikla, mopeda, lahkog motocikla, motocikla, tricikla, lahkog

ĉetverocikla ili ĉetverocikla i lica koja se prevoze tim vozilima moraju pravilno koristiti

zaštitnu kacigu za vrijeme voţnje, a u periodu od prvog sumraka do potpunog svanuća,

kao i danju u sluĉaju smanjene vidljivosti, vozaĉ bicikla mora pravilno koristiti i

svjetloodbojni prsluk.

Kretanje pješaka po kolovozu:

Opća pravila za kretanje pješaka: Pješak se ne smije, po pravilu, kretati i zadrţavati na

kolovozu. Ako se pješak kreće po kolovozu, on se mora kretati što bliţe ivici kolovoza i

to veoma paţljivo i na naĉin kojim ne ometa ili ne spreĉava saobraćaj vozila. Na putu

koji ima trotoar ili drugu površinu odreĊenu za kretanje pješaka, odnosno površinu pored

kolovoza pogodnu za kretanje pješaka, pješak je duţan kretati se tim površinama. Na

putu na kojem ne postoji trotoar ili druga površina odreĊena za kretanje pješaka, odnosno

pogodna za kretanje pješaka, a koju pješaci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga,

pješaci se mogu kretati kolovozom. Na kolovozu je zabranjeno igranje, voţnja djeĉijim

biciklom, romobilom, koturaljkama i sliĉno, kao i sankanje, skijanje i drugo, osim ako je

to posebno dozvoljeno. Pješak, koji namjerava prijeći kolovoz na mjestu na kojem ne

postoji obiljeţen pješaĉki prijelaz, ne smije stupiti na kolovoz ako time ometa saobraćaj

vozila.

Strana kretanja pješaka: Kad se pješak kreće kolovozom na javnom putu van naselja,

duţan je kretati se uz lijevu ivicu kolovoza u smjeru kretanja, a noću i danju u uvjetima

smanjene vidljivosti, mora biti osvijetljen ili oznaĉen svjetloodbojnim prslukom, a

kretanje u grupi izvoditi krećući se jedan iza drugog. Pješak se moţe kretati uz desnu

ivicu kolovoza samo kad je takvo kretanje za njega sigurnije (nepregledna krivina,

provalija, usjek, zasjek, odron i sl.). Pješak koji gura ruĉna kolica, bicikl, lahki motocikl


2014. 80

ili motocikl, lica koja se kreću pomoću pokretnih stolica za nemoćna lica, kao i

organizirana kolona pješaka, moraju se kretati uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja.

Prelazak pješaka preko kolovoza: Pješak je duţan prelaziti preko kolovoza i

biciklistiĉke staze paţljivo i najkraćim putem nakon što se, prije stupanja na kolovoz,

uvjeri da to moţe uĉiniti na siguran naĉin. Na putu, koji ima obiljeţene pješaĉke prijelaze

ili posebno izgraĊene prijelaze, odnosno prolaze za pješake, pri prelaţenju puta , pješak je

duţan kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima, ako oni nisu od njega udaljeni više

od 100 m.

Prelazak pješaka preko kolovoza na obiljeţenom pješaĉkom prijelazu: Na

obiljeţenom pješaĉkom prijelazu, na kojem je saobraćaj pješaka regulisan svjetlosnim

saobraćajnim znakovima za pješake, pješak je duţan postupati prema tim znakovima. Na

obiljeţenom pješaĉkom prijelazu na kojem saobraćaj pješaka nije regulisan posebnim

svjetlosnim saobraćajnim znakovima za pješake, ali je saobraćaj vozila regulisan

svjetlosnim saobraćajim znakovima za vozila ili znakovima koje daju ovlaštena lica,

pješaci mogu prelaziti kolovoz samo dok im je datim znakom dozvoljen prijelaz

kolovoza. Na obiljeţenom pješaĉkom prijelazu na kojem saobraćaj nije regulisan

svjetlosnim saobraćajnim znakovima, ni znakovima koje daje ovlašteno lice, prije

stupanja na pješaĉki prijelaz, pješak je duţan obratiti paţnju na udaljenost i brzinu vozila

koja mu se pribliţavaju.

Obaveze vozaĉa prema pješacima: Ako je saobraćaj na obiljeţenom pješaĉkom prijelazu

regulisan svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili znakovima ovlaštenog lica, vozaĉ je

duţan zaustaviti vozilo ispred pješaĉkog prijelaza kad mu je datim znakom zabranjen

prolaz, a ako mu je na takvom prijelazu datim znakom dozvoljen prolaz, vozaĉ ne smije

ometati prolaz pješaka koji su već stupili na pješaĉki prijelaz.

Ako se obiljeţeni pješaĉki prijelaz nalazi na ulazu na boĉni put, vozaĉ koji skreće na taj

put duţan je skretanje vršiti smanjenom brzinom i propustiti pješake koji su već stupili ili

stupaju na pješaĉki prijelaz i, po potrebi, zaustaviti vozilo kojim upravlja da bi propustio

pješake.

Ako na obiljeţenom pješaĉkom prijelazu saobraćaj nije regulisan ureĊajima za davanje

svjetlosnih saobraćajnih znakova ni znakovima ovlaštenog lica, vozaĉ je duţan zaustaviti

vozilo pred takvim pješaĉkim prijelazom kako bi propustio pješake koji prelaze pješaĉki

prijelaz ili stupaju na isti ili nedvosmisleno pokazuju namjeru da preĊu preko pješaĉkog

prijelaza.

Na kolovozu s dvije ili više saobraćajnih traka za saobraćaj u istom smjeru zabranjeno je

prolaţenje pored vozila koje je zaustavljeno ili koje usporava ispred pješaĉkog prijelaza

da bi propustilo pješake.


2014. 81

Vozaĉ koji skreće na boĉni put, na ĉijem ulazu ne postoji obiljeţen pješaĉki prijelaz ,

duţan je skretanje izvršiti smanjenom brzinom i ne smije ugroziti pješake koji su već

stupili na kolovoz.

Vozaĉ koji se kreće po mokrom kolovozu u naseljenom mjestu duţan je prilagoditi

brzinu kretanja vozila tako da izbjegne prskanje pješaka koji se kreću ivicom kolovoza ili

trotoara.

Vozila pod pratnjom: Vozilima pod pratnjom podrazumijevaju se vozila kojima je

dodijeljena pratnja policije ili vojne policije, s posebnim motornim vozilima opremljenim

ureĊajima za davanje posebnih zvuĉnih i svjetlosnih znakova crvene i plave boje, i to za

vrijeme dok se ti znakovi daju.

Vozaĉ koji na putu susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i vozaĉ kojeg sustigne

vozilo ili kolona vozila pod pratnjom duţni su ustupiti prvenstvo prolaza, omogućiti

nesmetan prolaz, a, po potrebi, zaustaviti vozilo, umjesto dugih svje tala noću upotrijebiti

kratka svjetla za osvjetljavanje puta, strogo se pridrţavati naredbi koje im daju lica iz

pratnje i kretanje nastaviti tek nakon što proĊu sva vozila pod pratnjom.

Vozila pod pratnjom imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila, osim u

odnosu na vozila koja se kreću raskrsnicom na kojoj je saobraćaj regulisan svjetlosnim

saobraćajnim znakovima ili znakovima ovlaštenog lica. Na njih se ne primjenjuju

odredbe o ograniĉenju brzine, zabrani pretjecanja i obilaţenja kolone vozila i zabrani

presijecanja kolone pješaka, pod uslovom da ne ugroţavaju sigurnost drugih uĉesnika u

saobraćaju.

Da bi omogućili nesmetan prolaz vozilima, pješaci su se duţni skloniti s kolovoza dok ta

vozila proĊu.

Vozila s pravom prvenstva prolaza: Na vozila sluţbe hitne pomoći, vatrogasna vozila i

vozila policije i sudske policije, vojna vozila i vozila Graniĉne policije Bosne i

Hercegovine, kad posebnim ureĊajima daju svjetlosne i zvuĉne znakove, ne primjenjuju

se odredbe o ograniĉenju brzine, zabrani pretjecanja i obilaţenja kolone vozila i zabrani

presijecanja kolone pješaka. Ta vozila imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva

druga vozila, osim u odnosu na vozila pod pratnjom i vozila koja se kreću raskrsnicom na

kojoj je saobraćaj regulisan svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili znakovima

ovlaštenog lica, pod uslovom da ne ugroţavaju sigurnost drugih uĉesnika u saobraćaju.

Kako bi omogućili prolaz vozilima s pravom prvenstva prolaza, pješaci su se duţni

skloniti s kolovoza, a ostala vozila propustiti i, prema potrebi, zaustaviti se dok ta vozila

proĊu.


2014. 82

Kad vozilo policije ili vojno vozilo upotrebom plavih svjetala osigurava prolaz jednom

vozilu ili koloni vozila koja se kreću iza njega, vozaĉi su duţni obratiti paţnju i na vozila

kojima se osigurava prolaz, propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti svoja vozila dok ta

vozila proĊu.

U pogledu meĊusobnog prava prvenstva prolaza, za vozila s pravom prvenstva prolaza

vaţe odredbe o prvenstvu prolaza.

Prijevoz lica vozilima: U motornom vozilu, odnosno na vozilu i prikljuĉnom vozilu u

saobraćaju na putu, osim u teretnom vozilu policije i oruţanih snaga, dozvoljeno je

prevoziti onoliko lica koliko je oznaĉeno u potvrdi o registraciji na mjestima koja su za

to predviĊena.

Na teretnom vozilu u prostoru za smještaj tereta i prikljuĉnom vozilu koje vuĉe traktor

moţe se prevoziti najviše pet lica, a u tovarnom prostoru motokultivatora mogu se

prevoziti najviše tri lica koja utovaraju ili istovaraju teret ili obavljaju poljoprivredne ili

druge radnje.

Lica koje se prevoze u tovarnom prostoru ne smiju stajati ili sjediti na stranicama

karoserije, na nestabilnom teretu ili teretu koji prelazi visinu tovarnog sanduka.

U zatvorenom prostoru vozila koje se ne moţe iznutra otvoriti ne smiju se prevoziti lica.

Vozilima organa za izvršenje kriviĉnih i prekršajnih sankcija smiju se prevoziti lica i to

samo za sluţbene potrebe. U prikljuĉnom vozilu za stanovanje (kamp-prikolica) ne smiju

se prevoziti lica.

Vozaĉ ne smije pokrenuti vozilo dok putnici sigurno ne uĊu, odnosno izaĊu iz vozila i

dok vrata ne budu zatvorena. Za vrijeme kretanja vozila, ne smije se uskakati u vozilo,

iskakati iz vozila ili se naginjati van vozila, ne smiju se otvarati vrata, isturati dijelovi

tijela iz vozila te se ne smije voziti na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim

prikolicama.

Na vanjskim dijelovima vozila i prikljuĉnog vozila mogu se voziti lica koja obavljaju

poslove svog radnog mjesta, a u vezi s namjenom vozila (npr. na vozilima vatrogasne

sluţbe, komunalne sluţbe, elektrodistribucije i drugih djelatnosti) dok su na duţnosti ako

je na tim vozilima ugraĊena platforma za stajanje i drţaĉi.

Vozaĉ bicikla stariji od 18 godina moţe na biciklu prevoziti dijete do osam godina

starosti ako je na biciklu ugraĊeno posebno sjedište prilagoĊeno veliĉini djeteta i ĉvrsto

spojeno s biciklom. Dijete mlaĊe od 12 godina ne smije se prevoziti na mopedu, triciklu,

motociklu i ĉetvorociklu. U prostoru za smještaj tereta vozila zabranjeno je prevoziti lica

mlaĊa od 15 godina.


2014. 83

PITANJA I ZADACI:

1. Zaustavljanje vozila je:

a) svaki prekid kretanja vozila do 15 minuta, osim prekida kretanja koje se pravi da bi se

postupilo po znaku ili pravilu saobraćaja

b) svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do 5 minuta, osim prekida koje se pravi

da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj

2. Da li je vozaĉu zabranjeno pretjecati vozilo koje se pribliţava obiljeţenom

pješaĉkom prijelazu ili koje prelazi pješaĉki prijelaz ili koje je stalo radi

propuštanja pješaka na tom prijelazu?

a) nije ukoliko postoje dvije saobraćajne trake u jednom smjeru

b) nije ukoliko ga pješaci propuštaju

c) zabranjeno je

3. U kojoj situaciji za vrijeme upravljanja vozilom vozaĉ nije duţan da postupi na

naĉin odreĊen saobraćajnim znakovima?

a) ako upravlja putniĉkim automobilom

b) ako znak nije blagovremeno uoĉio

c) ukoliko postupa po naredbi ovlaštenog lica

4. Za osvjetljenje puta vozaĉ motornog vozila u pravilu koristi:

a) kratka svjetla

b) duga svjetla

5. Na raskrsnici i na drugom mjestu na kojem je saobraćaj regulisan ureĊajima za

davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova, nakon gašenja zelenog svjetla, upaljeno

ţuto svjetlo ima sljedeće znaĉenje:

a) obavezu za sve uĉesnike u saobraćaju da se kreću naroĉito oprezno

b) zabranu prolaza za sva vozila

c) zabranu prolaza, osim za vozila koja se, u ĉasu kad se ţuto svjetlo pojavi, nalaze na

tolikoj udaljenosti od svjetlosnog saobraćajnog znaka da se ne mogu bezbjedno

zaustaviti, a da ne proĊu taj svjetlosni znak, a za ostale uĉesnike zabranu prolaza

6. Koliko vozila u nizu ĉini kolonu?

a) najmanje 3 vozila

b) najmanje 5 vozila


2014. 84

7. Svjetlosni saobraćajni znak „ţuto trepćuće svjetlo“ upozorava sve uĉesnike u

saobraćaju:

a) na najavu crvenog svjetla

b) na najavu zelenog svjetla

c) na kretanje sa povećanom opreznošću te da ureĊaj za davanje svjetlosnih znakova nije

u funkciji regulisanja saobraćaja

8. Prolaţenje vozilom pored drugog vozila koje se po istom kolovozu kreće iz suprotnog

smjera je:

a) pretjecanje

b) mimoilaţenje

9. Radnja pretjecanja i obilaţenja se, po pravilu, obavlja:

a) sa obje strane vozilom kojim se pretjeĉe ili obilazi

b) sa lijeve strane vozila koje se pretjeĉe ili obilazi

c) sa desne strane vozila koje se pretjeĉe ili obilazi

10. Organizovana kolona pješaka, kada se kreće po kolovozu, mora se kretati:

a) uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja

b) uz lijevu ivicu kolovoza u smjeru kretanja

11. Pješak koji gura bicikl po kolovozu mora se kretati:

a) uz lijevu ivicu kolovoza u smjeru kretanja

b) uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja

12. Kako su duţni postupati pješaci ako im u susret dolazi vozilo sa pravom prvenstva

prolaza?

a) duţni su omogućiti vozilu nesmetan prolaz

b) duţni su nastaviti kretanje jer pješak ima prednost

13. Vozila sa pravom prvenstva prolaza su:

a) vozila sluţbe hitne pomoći, vatrogasna vozila i vojna vozila

b) vozila inspekcijskih sluţbi

14. Koja svjetla moraju biti upaljena na vozilu za vrijeme upravljanja motornim

vozilom danju?

a) duga svjetla

b) svjetla za oznaĉavanje puta

c) kratka svjetla


2014. 85

15. Vozaĉ koji na putu susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i vozaĉ kojeg

sustigne vozilo ili kolona vozila pod pratnjom duţan je:

a) obavezno zaustaviti svoje vozilo i propustiti vozila pod pratnjom

b) ustupiti prvenstvo prolaza, omogućiti nesmetan prolaz vozilima pod pratnjom, a po

potrebi i zaustaviti svoje vozilo

16. Da li vozaĉ moţe danju upotrijebiti svjetlosni znak upozorenja?

a) da, ako takav naĉin upozorenja drugim uĉesnicima u saobraćaju više odgovara u

uslovima na putu

b) ne, svjetlosni znak upozorenja se upotrebljava iskljuĉivo noću

17. Vozaĉ vozila kojem je dat znak za pretjecanje s njegove lijeve strane ne smije:

a) smanjivati brzinu kretanja svog vozila

b) povećavati brzinu kretanja vozila dok se drugim vozilom vrši radnja pretjecanja

c) ukljuĉiti desni pokazivaĉ smjera radi iskljuĉivanja vozilom iz saobraćaja

18. Šta je parkiranje?

a) prekid kretanja vozila u trajanju duţem od pet minuta, osim prekida koji se ĉine da bi

se postupilo po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj

b) prekid kretanja vozila u trajanju do pet minuta, osim prekida koji se ĉine da bi se

postupilo po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj

c) prekid kretanja vozila u trajanju duţem od tri minute, ukljuĉujući i prekide koji se ĉine

da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj

19. Kad na raskrsnici vozila dolaze iz suprotnih smjerova i skreću ulijevo, vozaĉi se

mimoilaze:

a) sa svoje lijeve strane

b) sa svoje desne strane

20. U saobraćajnoj situaciji kao na slici, plavi putniĉki automobil:

a) ne ĉini prekršaj jer je prijelaz preko pruge regulisan svjetlosnim

saobraćajnim znakom

b) ĉini prekršaj

ODGOVORI:

1.b); 2.c); 3.c); 4.b); 5.c); 6.a); 7.c); 8.b); 9.b); 10.a); 11.b); 12.a); 13.a); 14.c); 15.b); 16.a);

17.b); 18.a); 19.b); 20.b);


2014. 86



Hasan Dupovac, diplomirani kriminalista


4. BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA

4.1. Osnovni ĉinioci bezbjednosti, negativne pojave u saobraćaju i

njihovo suzbijanje

ĈOVJEK KAO FAKTOR BEZBJEDNOSTI U SAOBRAĆAJU

Istraţivanja pokazuju da za sigurno uĉešće u saobraćaju više nisu primarna znanja i

steĉene vještine, već upravo ponašanje i nivo saobraćajne kulture uĉesnika. Znamo da niti

jedan predavaĉ u autoškoli neće reći kandidatu da vozi prebrzo, niti jedan kandidat neće

poloţiti test iz poznavanja saobraćajnih propisa ako pogrešno odgovori na pitanja, a ipak se

dešavaju saobraćajne nesreće sa velikom smrtnošću. Zašto je to tako?

Moţemo zakljuĉiti da nije rijeĉ o nepostojanju znanja i vještinja, nego je rijeĉ o

neprimjerenom ponašanju, agresivnosti, nedostatku odgoja i saobraćajne kulture te o

precjenjivanju svojih sposobnosti i podcjenjivanju opasnosnosti i rizika. Budući da je ĉovjek

vrlo vaţan faktor efikasnosti saobraćaja i bezbjednosti ljudi, potrebno je steći što više znanja o

ĉovjeku i njegovim karakteristikama u saobraćaju.

Ljudski faktor u saobraćaju Tim Herberry je definisao kao skup više faktora, a to su: iskustvo,

uzrast, spol, ĉula, liĉnost, ponašanje vozaĉa te reakciono vrijeme.

STAROSNA DOB VOZAĈA

Starosna dob vozaĉa jedan je od bitnih faktora prilikom nastanka saobraćajnih nezgoda.

Neovisno od populacije vozaĉa koja se posmatra, istiĉu se dvije posebne grupe koje su više

zastupljene u uĉestalosti nezgoda:

1. mlaĊe dobne grupe, do 24 godine starosti i

2. starije dobne grupe, od 60 godina pa na više

Poseban problem u bezbjednosti saobraćaja u svim zemljama ĉine mlaĊi vozaĉi. Mladost je

period nemira, traţenje senzacija, a ponašanje mladih na putu dio je njihovog općeg stila

ponašanje. Kaţemo da vozaĉi voze onako kako ţive. Na drugoj strani, kod starijih dobnih

skupina, psihofiziološke funkcije opadaju i dolazi do povećanja individualnih razlika.

Istraţivanja provedena na razliĉitim dobnim skupinama pokazala su prednost mlaĊih i

osrednjih vozaĉa u odnosu na starije vozaĉe.


2014. 87

ISKUSTVO

Iskustvo u saobraćaju nije potpuno definisano, ali se u statistiĉkim razmatranjima uzima kao

duţina vozaĉkog staţa. Broj saobraćajnih nesreća opada sa godinama voţnje. Utjecaj iskustva

je najizraţeniji na poĉetku, u prvoj godini voţnje, a kasnije efekti opadaju. Kod mladih

vozaĉa se vidi kako sazrijevanje sa godinama voţnje dovodi do opadanja nezgoda

povećanjem iskustva. Na uzorku vozaĉa od 16 do 19 godina ustanovljeno je blago opadanje

nezgoda u voţnji nakon dvije godine voţnje. Nije precizno odreĊeno šta je to što ĉini iskustvo

i dovodi do opadanja nezgoda sa godinama voţnje,. Pretpostavka da se radi o vještini voţnje

nije dovoljno prihvatljiva jer vozaĉi koji voze trkaća vozila imaju nesrazmjerno bolju tehniku

voţnje i ĉine vrlo riziĉne manevre. Prihvatljivije je reći da vozaĉi vremenom steknu odreĊenu

zrelost u saobraćaju koja se ispoljava u shvatanju i prilagoĊavanju saobraćajnoj situaciji.

SPOL

Kada se posmatra poštivanje saobraćajnih pravila, ţene se više pridrţavaju saobraćajnh

pravila od muškaraca. Muškarci ĉešće uĉestvuju u saobraćajnim nezgodama nego ţene i to u

nezgodama koje su najĉešće fatalnog karaktera. Generalno, polne razlike u sklonosti ka

uzrokovanju saobraćajnih nezgoda dolaze na osnovu razlika u osobinama liĉnosti i ponašanja.

U simuliranoj voţnji pokazano je da muškarci voze bliţe središnjoj liniji, voze brţe i sa

većom uĉestalošću koriste pedale gasa. Ţene su više oprezne, kritiĉki prilaze problemu

saobraćaja i mnogo sporije voze. Ţene više poštuju saobraćajna pravila, one manje piju, imaju

više saosjećanja i manje su ekstravertirane.

PONAŠANJE VOZAĈA

Tokom voţnje, vozaĉi moraju obraditi veliki broj informacija. Najveći dio informacija

predstavljaju vizuelni elementi kao što su: sam put, druga vozila, pješaci, saobraćajni znakovi,

pejzaţ i sl. Ponašanje vozaĉa ovisi od brzine donošenja odluka, prepoznavanja objekata,

detekcije saobraćajnih znakova i reakcije na njih.

LIĈNOST

Uloga osobina liĉnosti u ponašanju vozaĉa je problem koji je već privukao paţnju brojnih

istraţivaĉa, naroĉito zbog toga što se ljudski faktor pokazuje kao najznaĉajniji uzrok

saobraćajnih nesreća. Iz odnosa ĉovjek – vozilo – put proizilazi da svaka od ovih komponenti

moţe biti faktor koji dovodi do pojave saobraćajnog traumatizma. Na osnovu istraţivanja

Treata i saradnika, u 57% sluĉajeva ljudski faktor je jedini uzroĉnik nezgoda, a zajedno sa

drugim faktorima prisutan je u 90% saobraćajnih nezgoda. Svaki vozaĉ je liĉnost sa svim

općim i individualnim karakteristikama koje uslovljavaju njegovu aktivnost. Kada govorimo o

liĉnosti, neophodno je spomenuti sposobnosti, temperament, karakter, emocionalnu zrelost,

reakciju na frustracije i sl.


2014. 88

Za sigurno uĉešće u saobraćaju, sposobnosti predstavljaju vaţan faktor bezbjednosti.

Primarne sposobnosti za vozaĉa i druge uĉesnike u saobraćaju su:

tjelesne, zdravstvene i fiziĉke (optimalna fiziĉka konstitucija, optimalan zdravstveni

status)

mentalno-intelektualne (inteligencija)

psihomotorne (sposobnost izvoĊenja spretnih, brzih i meĊusobno povezanih pokreta)

ĉulne (vid, sluh, osjeti kretanja i ravnoteţe)

PUT KAO ĈINILAC BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA

Vrsta puta

Sa gledišta bezbjednosti saobraćaja, putevi se mogu klasifikovati u tri kategorije:

– brzi putevi (autoputevi, brzi putevi i putevi rezervisani za saobraćaj motornih

vozila),

– ostali otvoreni (ruralni) putevi i

– gradske ulice.

Navedene tri kategorije puteva razlikuju se po reţimu saobraćaja, strukturi uĉesnika u

saobraćaju, brzini kretanja, tehniĉko-tehnološkim karakteristikama, strukturi i uĉestalosti

konflikata u saobraćaju i sl. Na osnovu istraţivanja u najrazvijenim zemljama, odreĊeni su

rizici uĉešća u nezgodama na razliĉitim putevima.

Autoputevi su najbezbjedniji putevi. Na ostalim otvorenim putevima za mješoviti saobraćaj

(ruralni putevi) rizik nezgode je tri, a na gradskim ulicama šest puta veći.

Trasa puta

Na rizik nastanka saobraćajne nezgode znaĉajno utjeĉu promjene radijusa krivina i nagiba

kolovoza. Ako se na putu smjenjuju duge prave dionice i dionice sa oštrim krivinama ili se

smjenjuju ravne dionice sa strmim dionicama, prosjeĉan broj nezgoda raste, u odnosu na

puteve sa ujednaĉenim uslovima voţnje.

Nagibi i oštri radijusi krivina utjeĉu na bezbjednost saobraćaja i na ostalim (pravim i ravnim)

dionicama. Naime, nepovoljni radijusi i nagibi dodatno zamaraju vozaĉe, doprinose napetosti,

nestrpljivosti i agresivnosti, što dolazi do izraţaja i poslije ovih dionica. Neki tipovi nezgoda

(npr. nezgode pri pretjecanju) koncentrišu se na pravcima poslije serije oštrih krivina i na

ravnim dionicama poslije duţih uspona.


2014. 89

Prosjeĉan broj prikljuĉnih puteva (raskrsnica)

Broj nezgoda raste sa porastom broja raskrsnica po kilometru puta.

Ovo je logiĉno jer svaka raskrsnica predstavlja veći broj konflikata i opasnih situacija koje se

mogu realizovati u nezgodu. Rizik nezgode je veći u raskrsnicma sa više prilaza, sa

intenzivnijim saobraćajem (a posebno sa više vozila iz sporednih puteva) i većim brzinama

ispred raskrsnica.

S druge strane, raskrsnice zamaraju vozaĉe, stvaraju uslove za agresivnost i druge negativne

pojave koje povećavaju rizik nezgode i izmeĊu raskrsnica.

Stanje kolovoza

Na mokrom i prljavom kolovozu oteţano je upravljanje i koĉenja vozila. Posebno su opasne

promjene stanja kolovoza. Najviše nezgoda dogaĊa se u vrijeme prvih kiša poslije duţeg

suhog perioda. Poslije duţeg perioda sa lošom podlogom, vozaĉi prilagoĊavaju svoje

ponašanje i rizik nezgode opada pa je zato u zimskim mjesecima manji broj saobraćajnih

nezgoda. S druge strane, vozaĉi voze sporije pa je i teţina ovih nezgoda manja.

Prepreke pored puta

Pored puta se ĉesto nalaze razliĉite prepreke (stablo drveta, betonski i drugi stubovi, ĉvrsti

objekti, vegetacija i sl.) koji utjeĉu na aktivnu i pasivnu bezbjednost saobraćaja. Ako ometaju

preglednost, ove prepreke mogu doprinijeti nastanku nezgode.

Na bezbjednost saobraćaja utjeĉu brojni elementi koji se ne odnose ni na ĉovjeka, niti na

vozilo, niti na put. Ove elemente pripisujemo okolini. Najznaĉajnije utjecaje na bezbjednost

saobraćaja imaju: standard (pojedinca i društva), drţavno ureĊenje, organizacija i kvalitet rada

institucija, bezbjednosti saobraćaja, sistem obrazovanja i odgoja, zakoni i drugi propisi,

dosljednost kaţnjavanja, rad policije i sudstva, stanje zdravstvene zaštite, stavovi o

bezbjednosti saobraćaja, koordinacija i kooperacija svih subjekata bezbjednosti saobraćaja,

porodica, meteorološke prilike, saobraćajni i drugi uslovi, urbanistiĉko planiranje prostora i sl.

Nepovoljni vremenski uslovi

U vrijeme padavina (grad, kiša ili snijeg) raste rizik od nezgode. Skandinavska istraţivanja su

pokazala da neoĉekivane snijeţne padavine, prvi jesenji snijeg i padavine poslije duţih

perioda bez padavina znaĉajno povećavaju rizik nezgoda, a posebno nezgoda sa nastradalim

uĉesnicima. Uĉesnici u saobraćaju se vremenom privikavaju na loše vremenske uslove i ovaj

negativan utjecaj slabi.


2014. 90

VOZILO KAO ĈINILAC BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA

Djelimiĉan razlog za relativno malo uĉešće vozila u nastanku saobraćajnih nezgoda leţi u

ĉinjenici da je ponekad veoma teško utvrditi da li je nedostatak na vozilu izazvao nezgodu ili

je posljedica nezgode.

Elementi bezbjednosti vozila su:

- elementi aktivne bezbjednosti,

- elementi pasivne bezbjednosti,

- katalitiĉki elementi bezbjednosti.

Elementi pasivne bezbjednosti vozila su:

- karoserija vozila,

- sigurnosni pojasevi,

- vazdušni jastuci,

- nasloni za glavu,

- unutrašnjost vozila (oblikovanje prostora),

- vanjski dijelovi na vozilu,

- kacige za lica na vozilima sa dva toĉka,

- ostali pasivni elementi.

KAROSERIJA VOZILA

Jednu od najvaţnijih mjera pasivne bezbjednosti, odnosno zaštite vozaĉa i putnika, kod

putniĉkih automobila predstavlja sigurnosna konstrukcija karoserije.

Karoserija putniĉkog vozila sastoji se iz tri osnovna dijela:

- dio za smještaj pogonskog agregata,

- dio za smještaj putnika i

- dio za smještaj prtljaga.

Prednji i zadnji dio karoserije trebaju biti deformabilni kako bi svojom deformacijom pri

sudaru prigušili cjelokupnu kinetiĉku energiju i na taj naĉin zaštitili srednji dio. Dio za

smještaj putnika treba predstavljati krutu kutiju koja ima znatno veću otpornost od ostala dva

dijela automobila.

SIGURNOSNI POJASEVI

Sigurnosni pojasevi su najvaţniji meĊu elementima pasivne bezbjednosti. Da bi se ljudsko

tijelo zadrţalo u sjedištu pri sudaru, konstruisani su sigurnosni pojasevi koji imaju zadatak da


2014. 91

ljudskom tijelu ne dopuste da se svojevoljno odvoji od sjedišta, odnosno, imaju zadatak da

sprijeĉe relativno kretanje tijela u odnosu na vozilo, kao i izbacivanje tijela iz vozila.

Ugradnjom i korištenjem sigurnosnih pojaseva spreĉava se, pri sudaru vozila, udar glave u

vjetrobransko staklo, grudnog koša u toĉak upravljaĉa ili instrument tablu i koljena u donji dio

instrument table.

VAZDUŠNI JASTUCI

Pri sudaru, vazdušni jastuk uz pomoć jednog senzora, u roku od 30 do 50 milisekundi,

impulsno biva izbaĉen iz glavĉine upravljaĉa ili prednjeg dijela i naglo se puni plinom,

najĉešće vazduhom. Da bi se osiguralo aktiviranje punjenja vazdušnog jastuka, u vozilu se

uglavnom ugraĊuju dva senzora, u braniku i u pregradi izmeĊu motornog dijela i prostora za

putnike.

Da bi sigurno doĉekao i zaštitio putnike, vazdušni jastuk ostaje potpuno napunjen oko 0,5

sekundi, a nakon toga se prazni.

Nedostatak vazdušnih jastuka je to što se nakon jedne upotrebe više ne mogu koristiti. Znaĉi,

mora se ponovno ugraditi jastuk sa svim elementima. Vazdušni jastuci ne mogu se ugraĊivati

u vozila koja su u eksploataciji, odnosno u već registrovana vozila, dok je njihovo ugraĊivanje

u nova vozila skupo.

NASLONI ZA GLAVU

Pri ĉeonim sudarima vozila, tijelo i glava vozaĉa i putnika bivaju odbaĉeni prema naprijed, a

zatim unazad. Zamah glave unazad, u povratnom hodu, moţe kod vozaĉa i putnika izazvati

opasne povrede vrata i vratnih pršljenova.

Kada na zadnju stranu vozila naleti drugo vozilo, dolazi do obrnutog procesa. Sjedište vozaĉa

zadrţava tijelo, glava biva odbaĉena prema nazad pri ĉemu dolazi do povrede vratnih

pršljenova i vrata. Upravo u takvim situacijama dolazi do izraţaja naslon za glavu koji moţe

sprijeĉiti zamah glave unazad i apsorbovati kinetiĉku energiju glave.

VANJSKA BEZBJEDNOST AUTOMOBILA

Zahvaljujući konstantnom unapreĊivanju standarda bezbjednosti, posljedice sudara dva

automobila su uveliko ublaţene. I pješaci su „profitirali“ jer su neki proizvoĊaĉi instalirali

vjetrobranska stakla koje „iskaĉu“ kada senzori registruju eventualni kontakt, tako da ne

dolazi do udarca u vjetrobransko staklo.


2014. 92

ELEMENTI AKTIVNE BEZBJEDNOSTI VOZILA

Elemente aktivne bezbjednosti vozila ĉine oni ureĊaji i sistemi na vozilu zbog ĉijeg loma,

neispravnosti ili otkazivanja moţe nastati saobraćajna nezgoda. U ovu grupu elemenata

spadaju:

- stabilnost i upraviljovost vozila,

- ureĊaj za upravljanje,

- ureĊaj za koĉenje,

- pneumatici,

- ureĊaji koji obezbjeĊuju vidljivost,

- ergonomske karakteristike vozila,

- vješanje (amortizeri i gibnjevi),

- transmisija,

- elektriĉna instalacija,

- ostali aktivni elementi vozila.

UREĐAJ ZA UPRAVLJANJE

Osnovni zadatak ureĊaja za upravljanje je obezbjeĊivanje stabilne i postojane veze sa

upravljaĉkim toĉkovima. Pored toga, zadatak ovog ureĊaja je:

- odrţavanje pravca,

- manevrisanje vozilom,

- lahko upravljanje,

- spontano vraćanje upravljaĉkih toĉkova u pravolinijski poloţaj,

- amortizacija udara.

UREĐAJ ZA ZAUSTAVLJANJE

Osnovne karakteristike ureĊaja za zaustavljanje, koje su od znaĉaja za bezbjednost saobraćaja,

odnose se prije svega na:

- efikasnost,

- pouzdanost i

- stabilnost pri koĉenju.

Pod efikasnošću se podrazumijeva mogućnost izvršenja osnovnog zadatka ovog sistema koji

podrazumijeva:

- zaustavljanje vozila na odreĊenom rastojanju,

- trajno koĉenje u mjestu,

- dugotrajno koĉenje na putevima sa duţim nagibom.


2014. 93

Osnovno mjerilo efikasnosti ureĊaja za koĉenje je duţina zaustavnog puta vozila pri koĉenju

koja zavisi od:

- brzine kretanja vozila,

- vrste i stanja kolovoza,

- vrste i stanja pneumatika,

- reakcionih sposobnosti vozaĉa,

- vrste prenosnog mehanizma.

Da bi ostvario svoju osnovnu funkciju, sistem za koĉenje treba obezbijediti:

- pouzdan rad,

- odvojeno dejstvo na prednje i zadnje toĉkove,

- brzo aktiviranje,

- ravnomjerne sile koĉenja na svim toĉkovima,

- stabilnost vozila pri koĉenju,

- maksimalno koĉenje bez blokiranja toĉkova.

PNEUMATICI

Posmatrano sa aspekta bezbjednosti saobraćaja, pneumatici trebaju obezbijediti:

- prenošenje pogonskih i koĉionih sila na kolovoznu površinu,

- stabilnost vozila u svim situacijama,

- bezbjedno upravljanje vozilom,

- udobnost pri voţnji,

- veliku pouzdanost pri kretanju.

Najĉešći nedostaci pneumatika, koji dovode do saobraćajnih nezgoda, ogledaju se u

sljedećem:

- nedovoljan pritisak,

- oštećenja nastala kao posljedica udara u oštre ivice,

- probijanje ili eksplozija,

- istrošenost pneumatika.

UREĐAJI KOJI OBEZBJEĐUJU VIDLJIVOST

Preko 95 % informacija bitnih za bezbjedno upravljanje vozilom vozaĉ prima putem ĉula

vida. U ureĊaje koji obezbjeĊuju vidljivost ubrajaju se:

- ureĊaji koji omogućavaju normalnu vidljivost (kabina, stakla, ogledala, peraĉi, brisaĉi

i sl.),

- ureĊaji za osvjetljavanje puta (glavna svjetla, svjetla za voţnju unazad),

- ureĊaji za oznaĉavanje vozila (poziciona, gabaritna, parkirna, rotaciona svjetla),

- ureĊaji za davanje svjetlosnih znakova (stop svjetla i pokazivaĉi pravca).


2014. 94

ERGONOMSKE KARAKTERISTIKE VOZILA

Pod ergonomijom vozila podrazumijeva se mogućnost prilagoĊavanja unutrašnjosti vozila

individualnim karakteristikam vozaĉa. Konstrukcija vozila treba biti prilagoĊena najvećem

broju vozaĉa i omogućavati individualno podešavanje s obzirom na dimenzije vozaĉa, a sve s

ciljem:

- bolje vidljivosti i preglednosti iz vozila,

- većeg komfora,

- udobnog sjedenja,

- lakšeg upravljanja,

- boljeg prilaza i korištenja komandi i ureĊaja,

- veće zvuĉne i toplotne izolacije,

- smanjenog utjecaja vibracija,

- manjeg zamora vozaĉa.

Najvaţniju ulogu u obezbjeĊenju ergonomije vozila ima sjedište vozila.

KATALITIĈKI ELEMENTI VOZILA

U katalitiĉke elemente vozila ubrajaju se:

- buka,

- vibracije,

- gasovi, grijanje i dr.

4.2. Sluţba kontrole i regulisanja saobraćaja

Policijski sluţbenici pruţaju pomoć uĉesnicima u saobraćaju kojom se postiţe veća

bezbjednost saobraćaja ili njegovo neometano odvijanje, kao i drugu pomoć u granicama

svojih mogućnosti i ovlaštenja. U vršenju poslova kontrole i neposrednog regulisanja

saobraćaja na putevima, policijski sluţbenici obraćaju se uĉesnicima u saobraćaju pristojno i

ozbiljnim tonom i na jasan i razumljiv naĉin saopštavaju razloge zbog kojih im se obraćaju.

Policijski sluţbenici kontrolu saobraćaja na putevima, kontrolu nad vozaĉima i vozilima na

putevima i neposredno regulisanje saobraćaja na putevima, vrše u uniformi i, po pravilu, u

svjetloodbojnom (reflektujućem) prsluku sa natpisom "POLICIJA".

Po uoĉenom saobraćajnom prekršaju, odnosno drugom deliktu, policijski sluţbenik preduzima

aktivnosti na dokumentovanju i procesuiranju ĉinilaca tog prekršaja, odnosno delikta.

U vršenju poslova kontrole saobraćaja, policijski sluţbenici nastoje u što manjoj mjeri ometati

uĉesnike u saobraćaju, ne prouzrokovati poremećaj saobraćaja i kontrolu vršiti na bezbjedan

naĉin po sebe, lica nad kojima se vrši kontrola i druge uĉesnike u saobraćaju.


2014. 95

Kontrola saobraćaja na putevima

Prilikom obavljanja poslova kontrole saobraćaja, policijski sluţbenik uĉesnika u saobraćaju

pozdravlja rukom i rijeĉima, nakon ĉega mu saopštava da se radi o kontroli. Po pravilu,

policijski sluţbenik saopštava razlog zaustavljanja, odnosno predoĉava uĉinjeni prekršaj i

vozaĉu i putnicima predoĉava da ne smiju napuštati vozilo, te da se vozaĉ moţe ukljuĉiti u

saobraćaj tek kad mu policijski sluţbenik to odobri.

Policijski sluţbenik od vozaĉa traţi da pokaţe i da mu na uvid dokumenta kojima dokazuje da

ispunjava uslove za upravljanje vozilom i da vozilo kojim upravlja ispunjava uslove za uĉešće

u saobraćaju.

Policijski sluţbenik prilikom kontrole uĉesnika u saobraćaju, preduzet će mjere sa duţnom

paţnjom i poštovanjem liĉnosti i duţan je starati se o poštovanju liĉnosti, dostojanstvu

kontrolisanog lica, da isto ne bude u neprimjerenom poloţaju i izloţeno nepovoljnim

atmosferskim prilikama.

Kontrola saobraćaja na putevima vrši se stalno ili povremeno. Pod stalnom kontrolom

saobraćaja podrazumijeva se pokrivenost puta, odnosno dijela puta, odnosno mjesta na putu

ili naseljenog mjesta policijskim patrolama i snimanjem saobraćaja neprekidno tokom 24

sata. Povremena kontrola saobraćaja vrši se patrolama i snimanjem saobraćaja odreĊenog

dana u sedmici ili u odreĊeno vrijeme tokom dana.

Kontrola vozaĉa

Kontrola vozaĉa se vrši da bi se utvrdilo da li imaju odgovarajuću vozaĉku dozvolu i da li

ispunjavaju druge zakonom propisane uslove za upravljanje vozilom, a naroĉito da li su u

stanju bezbjedno upravljati vozilom.

Kontrolom vozaĉa utvrĊuje se:

1) da li vozaĉ posjeduje vozaĉku dozvolu koja mu daje pravo na upravljanje tim

vozilom;

2) da li je vozaĉkoj dozvoli istekao rok vaţenja i da li ima zabrana ili ograniĉenja;

3) da li je vozaĉka dozvola vjerodostojna (autentiĉna);

4) da li je vozaĉ umoran, bolestan, ili je pod dejstvom alkohola, psihoaktivnih

supstanci i sl., tako da nije sposoban bezjbedno upravljati vozilom.

Prilikom obavljanja kontrole, policijski sluţbenik moţe traţiti od lica koje u saobraćaju na

putu upravlja vozilom da pokaţe i da mu na uvid vozaĉku dozvolu, liĉnu kartu ili drugu

ispravu koja moţe posluţiti za utvrĊivanje identiteta, tahografski uloţak, uvjerenje o

ispravnosti prepravljenog vozila, odnosno potvrdu o ispravnosti prepravljenog vozila na


2014. 96

pogon na gas, moţe vršiti provjere njegovih podataka kroz evidencije i prema vozaĉima

preduzimati propisane radnje i mjere.

Ukoliko vozaĉ oĉigledno pokazuje znakove umora, bolesti, povrede, odnosno

neuravnoteţenog duševnog stanja i ukoliko je oĉigledno smanjena njegova sposobnost za

upravljanje vozilom, policijski sluţbenik će ga dovesti u zdravstvenu ustanovu radi

podvrgavanja struĉnom pregledu.

Smatrat će se da je vozaĉ u tolikoj mjeri umoran i da nije sposoban bezbjedno upravljati

vozilom ako se uvidom u kontrolne isprave ili ureĊaje (tahograf) utvrdi da je prekoraĉio

najveće dozvoljeno trajanje upravljanja vozilom u toku od 24 sata.

Radi utvrĊivanja da li je vozaĉ pod dejstvom alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci,

policijski sluţbenik će ga podvrgnuti ispitivanju odgovarajućim sredstvima (alkometar, droga

test i dr.).

Ukoliko vozaĉa, iz oĉigledno opravdanih razloga, nije moguće podvrgnuti ispitivanju

odgovarajućim sredstvima, policijski sluţbenik će ga dovesti u najbliţu odgovarajuću

zdravstvenu ustanovu radi podvrgavanja struĉnom pregledu. Ukoliko vozaĉ osporava koliĉinu

alkohola izmjerenu odgovarajućim sredstvima, policijski sluţbenik će mu omogućiti da na

licu mjesta podnese zahtjev i da na sopstveni trošak bude podvrgnut analizi krvi, krvi i urina

ili drugih tjelesnih materija.

Kontrola vozila

Kontrola vozila u saobraćaju na putu vrši se da bi se utvrdilo da li je vozilo upisano u

jedinstveni registar vozila i da li postoji registarska naljepnica, odnosno stiker naljepnica, da li

je ono tehniĉki ispravno i da li u pogledu tereta odgovara uslovima propisanim za vozila u

saobraćaju.

Kontrolom vozila utvrĊuje se:

1. da li je upisano u jedinstveni registar vozila i da li ima ispravu o vozilu (saobraćajna

dozvola, potvrda o privremenoj registraciji, registarske tablice, registarska naljepnica)

i da li joj je istekao rok vaţenja;

2. da li ima propisane ureĊaje i opremu i da li su ispravni;

3. da li ispunjava propisane uslove u pogledu dimenzija, sa ili bez tereta, ukupne mase,

najveće dozvoljene ukupne mase i osovinskog opterećenja, kao i druge posebne uslove

ako se oni traţe za dato vozilo.

Policijski sluţbenik prilikom vršenja kontrole ispravnosti vozila i tereta treba što kraće

zadrţavati vozilo i vozaĉa, na njegov zahtjev, izdati potvrdu o vremenu za koje je vozilo bilo

zadrţano – ukoliko je zadrţavanje trajalo duţe od 30 minuta.


2014. 97

Policijski sluţbenik poslije izvršene kontrole ispravnosti tahografa u vozilu, vozaĉu, na

njegov zahtjev, izdaje propisanu potvrdu o tome.

Prema strancima koji uĉestvuju u saobraćaju i prema licima koja uţivaju diplomatski

imunitet, primjenjuju se posebne mjere kontrole vozaĉa i vozila.

Osim gore navedenih kontrola vozaĉa i vozila, prema propisanim postupcima vrše se i

kontrole:

- obavljanja vanrednog prijevoza,

- transporta opasnog tereta.

Neposredno regulisanje saobraćaja

Neposredno regulisanje saobraćaja, koje vrši policijski sluţbenik, sastoji se u izdavanju

nareĊenja o naĉinu na koji uĉesnici u saobraćaju moraju postupati i ponašati se u saobraćaju

na raskrsnici ili drugom mjestu na putu. Neposredno regulisanje saobraćaja vrše policijski

sluţbenici u uniformi sa propisanom dodatnom opremom. Izuzetno, u sluĉaju kada policijski

sluţbenici vrše interventno regulisanje saobraćaja, to ĉine i bez propisane dodatne opreme.

U sluĉaju da ne vrši regulisanje saobraćaja, policijski sluţbenik se ponaša u skladu sa

pravilima saobraćaja. Izuzetno od ovog pravila, policijski sluţbenik moţe odstupiti samo u

sluĉaju hitne primjene zakonom propisanih ovlaštenja.

Neposredno regulisanje saobraćaja policijski sluţbenici vrše na raskrsnici ili drugom mjestu

na putu unakrsnim, naizmjeniĉnim ili mješovitim (kombinovanim) propuštanjem saobraćajnih

tokova, odnosno zabranom odvijanja saobraćaja.

Unakrsno regulisanje saobraćaja sprovodi se, po pravilu, na raskrsnicama na kojima nisu

postavljeni ureĊaji za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova u vrijeme intenzivnih

saobraćajnih tokova vozila i pješaka.

Naizmeniĉno propuštanje saobraćajnih tokova sprovodi se na dijelu puta ili ulice, gdje je iz

razliĉitih razloga (saobraćajna nezgoda, radovi na putu, oštećenje kolovoza, odron ili druga

prepreka na putu) došlo do suţenja ili zauzimanja dijela kolovoza, tako da se ne moţe

istovremeno odvijati saobraćaj u oba smjera.

Mješovito (kombinovano) regulisanje saobraćaja sprovodi se na raskrsnici sa semaforima

kada u vrijeme povećanog saobraćajnog opterećenja, uspostavljeni reţim rada semafora ne

zadovoljava potreban nivo protoĉnosti saobraćaja, odnosno u uslovima zastoja, ili zagušenja

saobraćaja na raskrsnici.

Prelazak na neposredno regulisanje saobraćaja policijski sluţbenik će uĉiniti u vrijeme i na

naĉin koji je najpovoljniji sa aspekta bezbjednosti saobraćaja i liĉne bezbjednosti.


2014. 98

Regulisanje saobraćajnih tokova na putu vrše policijski sluţbenici zadrţavanjem na pogodnim

mjestima ili iz policijskog vozila u pokretu, dajući odgovarajuće znakove kojima se nareĊuje

smanjenje brzine kretanja, ubrzanje kretanja i zaustavljanje odreĊenih vozila, na dionicama

puteva na kojima dolazi do zastoja i stvaranja kolona zbog sporih vozila, saobraćajnih

nezgoda i kvara na vozilima, kao i prilikom obezbjeĊenja i pratnji vanrednih prijevoza,

prijevoza opasnih materija, odnosno obezbjeĊenja i pratnji odreĊenih liĉnosti i sl.

Ukoliko više policijskih sluţbenika neposredno regulišu saobraćaj, znakovi koje daju moraju

biti meĊusobno usklaĊeni.

Ako se u jednoj raskrsnici nalazi više policijskih sluţbenika, koji neposredno regulišu

saobraćaj, jedan policijski sluţbenik, po pravilu, treba se nalaziti u središtu raskrsnice, a ostali

policijski sluţbenici, koji vrše neposredno regulisanje saobraćaja, nalaze se na pogodnom

mjestu na kolovozu u zoni raskrsnice.

Na raskrsnici i na drugom mjestu na putu gdje je saobraćaj regulisan semaforima ili drugim

ureĊajima, u sluĉaju zastoja ili neravnomjernog opterećenja saobraćajnih tokova, policijski

sluţbenici mogu upravljati saobraćajnim tokovima (neposredno regulisati saobraćaj)

davanjem propisanih znakova rukama, poloţajem tijela i dr.

Kada je potrebno izvršiti regulisanje saobraćaja, policijski sluţbenik, prije ulaska u

raskrsnicu, daje rukom znak – desna ruka podignuta vertikalno sa dlanom otvorene šake

usmjerenim prema lijevo (koji znaĉi zabranu prolaza za sve vozaĉe, osim za one vozaĉe ĉija

se vozila, u ĉasu kada policijski sluţbenik podigne ruku, ne mogu na bezbjedan naĉin

zaustaviti, a za pješake znaĉi zabranu prelaska kolovoza) i istovremeno daje zvuĉni znak –

jedan duţi zviţduk (koji znaĉi poziv uĉesnicima u saobraćaju koji ga ĉuju da obrate paţnju na

policijskog sluţbenika koji će dati odgovarajući znak) tako da ga mogu uoĉiti svi uĉesnici u

saobraćaju i zaustaviti se. Nako toga, ulazi najkraćim putem do središta raskrsnice ili

pogodnog mjesta gdje ga mogu jasno uoĉiti uĉesnici u saobraćaju, a zatim nastavlja sa

regulisanjem saobraćaja davanjem odgovarajućih znakova.

Znakove, kojima se nareĊuje smanjenje brzine kretanja, ubrzanje kretanja i zaustavljanje

odreĊenih vozila, policijski sluţbenici mogu davati i iz vozila, odnosno sa motocikla.

Kategorije neposrednog regulisanja saobraćaja

Neposredno regulisanje saobraćaja na putevima obavlja se na osnovu svakodnevnog praćenja

stanja, uoĉavanja poremećaja u odvijanju saobraćaja i pokazatelja o stanju bezbjednosti

saobraćaja, a vrši se stalno ili povremeno, na raskrsnicama ili drugim mjestima na putu, radi

ostvarivanja veće protoĉnosti saobraćaja i bezbjednosti uĉesnika u saobraćaju.


2014. 99

Neposredno regulisanja saobraćaja obavlja se kao:

1. stalno regulisanja saobraćaja – svakodnevno, u odreĊeno doba dana;

2. povremeno regulisanje saobraćaja – na mjestima i u vrijeme oĉekivanog ili vanrednog

povećanja saobraćaja na putevima i njegovog oteţanog odvijanja (dani vikenda,

sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na putu, saobraćajne nezgode i sl.);

3. interventno regulisanje saobraćaja – neposredno regulisanje koje vrše policijski

sluţbenici na raskrsnicama ili drugim mjestima na putu.

Stalno regulisanje saobraćaja utvrĊuje se planom podruĉne policijske uprave, odnosno

saobraćajne policijske ispostave, odnosno policijske stanice.

Povremeno regulisanje saobraćaja utvrĊuje se nalogom za izvršenje sluţbenog zadatka ili

upućivanjem policijskog sluţbenika u odreĊenom vremenskom intervalu na konkretnu

raskrsnicu ili dionicu puta.

Interventno regulisanje saobraćaja policijski sluţbenik preduzima neizostavno u sluĉaju:

1. kada je neophodno da uĉesnici u saobraćaju neizostavno i bez odlaganja odstupe od

propisanih pravila saobraćaja ili znaĉenja saobraćajnih znakova;

2. hitnog spreĉavanja ili otklanjanja prekida, zastoja ili usporenja saobraćaja

(saobraćajnog toka);

3. vršenja uviĊaja u skladu sa odredbama zakona, na mjestu – dionici puta gdje se

dogodila saobraćajna nezgoda na putu;

4. ostalih situacija koje zahtijevaju hitno i vanredno neposredno regulisanje radi

obezbjeĊivanja veće protoĉnosti i bezbjednog odvijanja saobraćaja.

Mjere koje mogu poduzeti policijski sluţbenici prilikom kontrole saobraćaja, a po uoĉenim

nedostacima i nepravilnostima, mogu biti sljedeće:

- iskljuĉenje vozaĉa iz saobraćaja;

- zadrţavanje vozaĉa;

- upućivanje na kontrolni ljekarski pregled;

- utvrĊivanje prisustva alkohola i/ili psihoaktivnih supstanci kod uĉesnika u saobraćaju;

- zaustavljanje, odnosno upućivanje radi zaustavljanja vozila na bezbjednom mjestu ili

ukljuĉivanja na put za tu vrstu ili kategoriju vozila;

- iskljuĉenje vozila iz saobraćaja;

- nalaganje mjera za otklanjanje, odnosno spreĉavanje nastanka opasnosti na putu;

- snimanje saobraćaja i uĉesnika u saobraćaju korištenjem odgovarajućih sredstava kao i

dokumentovanje prekršaja i drugih delikta u saobraćaju;

- oduzimanje predmeta prekršaja;

- oduzimanje obrasca strane vozaĉke dozvole kada vozaĉ poseduje više od jedne

vozaĉke dozvole;

- upućivanje vozila na kontrolni tehniĉki pregled;


2014. 100

- uklanjanje, odnosno premještanje vozila, kao i postavljanje ureĊaja kojima se spreĉava

odvoţenje vozila;

Sve gore navedene mjere poduzimaju se prema utvrĊenim postupcima i procedurama.

Mjerenje osovinskog opterećenja, odnosno ukupne mase vozila

Mjerenja osovinskog opterećenja ili ukupne mase vozila vrši se mjernim ureĊajima

postavljenim na zato odreĊenim mjestima, odnosno u privrednim društvima, odnosno kod

poduzetnika koji posjeduju odgovarajuće mjerne ureĊaje.

Policijski sluţbenik naloţit će vozaĉu da, pod njegovim nadzorom, vozilo odveze do mjesta

gdje će se izvršiti mjerenja.


2014. 101

PITANJA I ZADACI:

1. Koji su osnovni faktori bezbjednosti saobraćaja?

a) iskljuĉivo ĉovjek

b) ĉovjek, put i vozilo

c) iskljuĉivo put i vozilo

2. Da li starosna dob vozaĉa utjeĉe na nastanak saobraćajne nezgode?

a) ne

b) da

3. Da li vozaĉko iskustvo i spol vozaĉa ima utjecaja na bezbjenost saobraćaja?

a) da

b) ne

4. Koji faktor bezbjednosti saobraćaja najviše doprinosi nastanku saobraćjanih

nezgoda?

a) vozilo

b) ĉovjek

c) put

5. Koji su putevi najbezbjedniji za odvijanje saobraćaja?

a) ruralni putevi

b) autoputevi

c) gradske ulice

6. Da li broj saobraćajnih nezgoda raste sa porastom broja raskrsnica po kilometru

puta?

a) ne

b) da

7. Na kakvom kolovozu je oteţeno upravljanje i koĉenje vozilom?

a) na mokrom i prljavom

b) na suhom i ĉistom

8. Koliki je udio vozila kao uzroĉnika saobraćajne nezgode?

a) veći od udjela ĉovjeka

b) manji od udjela ĉovjeka

9. Koji je najvaţniji element pasivne bezbjednosti saobraćaja?

a) vazdušni jastuci

b) nasloni za glavu


2014. 102

c) sigurnosni pojasevi

d) unutrašnjost vozila (oblikovanje prostora)

10. Aktivne elemente bezbjednosti vozila ĉine oni ureĊaji i sistemi na vozilu zbog ĉijeg

loma, neispravnosti ili otkazivanja moţe nastati saobraćajna nezgoda:

a) da

b) ne

11. Pod stalnom kontrolom saobraćaja podrazumijeva se pokrivenost puta, odnosno

dijela puta, odnosno mjesta na putu ili naseljenog mjesta policijskim patrolama i

snimanjem saobraćaja neprekidno u toku:

a) 12 sati

b) 18 sati

c) 24 sata

12. Ukoliko vozaĉ oĉigledno pokazuje znakove umora, bolesti, povrede, odnosno

neuravnoteţenog duševnog stanja i ukoliko je oĉigledno smanjena njegova

sposobnost za upravljanje vozilom, policijski sluţbenik će ga dovesti:

a) u zdravstvenu ustanovu radi podvrgavanja struĉnom pregledu

b) u policijsku stanicu radi uzimanja izjave

13. Ukoliko vozaĉa, iz oĉigledno opravdanih razloga, nije moguće podvrgnuti

ispitivanju odgovarajućim sredstvima, policijski sluţbenik će ga dovesti u:

a) najbliţu odgovarajuću zdravstvenu ustanovu radi podvrgavanja struĉnom pregledu

b) u policijsku stanicu radi uzimanja izjave

14. Kontrolom vozila utvrĊuje se da li vozilo ima propisane ureĊaje i opremu i njihova

ispravnost?

a) da

b) ne

15. Neposredno regulisanje saobraćaja policijski sluţbenici vrše na raskrsnici ili

drugom mjestu na putu unakrsnim, naizmjeniĉnim ili mješovitim (kombinovanim)

propuštanjem saobraćajnih tokova, odnosno zabranom odvijanja saobraćaja?

a) da

b) ne

16. Unakrsno regulisanje saobraćaja, sprovodi se, po pravilu, na raskrsnicama na

kojima nisu postavljeni ureĊaji za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova u

vrijeme intenzivnih saobraćajnih tokova vozila i pješaka?

a) da

b) ne


2014. 103

17. Naizmeniĉno propuštanje saobraćajnih tokova sprovodi se na dijelu puta ili ulice,

gdje je iz razliĉitih razloga (saobraćajna nezgoda, radovi na putu, oštećenje

kolovoza, odron ili druga prepreka na putu i sl.) došlo do suţenja ili zauzimanja

dijela kolovoza, tako da se ne moţe istovremeno odvijati saobraćaj u oba smjera?

a) ne

b) da

18. Mješovito (kombinovano) regulisanje saobraćaja sprovodi se na raskrsnici sa

semaforima, kada u vrijeme povećanog saobraćajnog opterećenja, uspostavljeni

reţim rada semafora ne zadovoljava potreban nivo protoĉnosti saobraćaja, odnosno

u uslovima zastoja ili zagušenja saobraćaja na raskrsnici?

a) ne

b) da

19. Ukoliko više policijskih sluţbenika neposredno regulišu saobraćaj, znakovi koje

daju:

a) ne moraju biti meĊusobno usklaĊeni, već su odvojeni za svakog policijskog sluţbenika

b) moraju biti meĊusobno usklaĊeni

20. Policijski sluţbenik naloţit će vozaĉu da pod njegovim nadzorom:

a) izvrši mjerenje osovinskog opterećenja ili ukupne mase na licu mjesta

b) vozilo odveze do mjesta gdje će se izvršiti mjerenje osovinskog opterećenja ili ukupne

mase

ODGOVORI:

1.b); 2.b); 3.a); 4.b); 5.b); 6.b); 7.a); 8.b); 9.c); 10.a); 11.c); 12.a); 13.a); 14.a); 15.a);

16.a); 17.b); 18.b); 19.b); 20.b).


2014. 104




5. ZNAKOVI KOJE UĈESNICIMA U SOBRAĆAJU NA CESTAMA DAJU

OVLAŠTENE OSOBE

5. 1. Znaĉenje znakova koje uĉesnicima u sobraćaju daju ovlaštene osobe rukama,

poloţajem tijela, upotrebom tablice, pištaljke i svjetiljke

Uĉesnici u saobraćaju na putevima moraju postupati po znakovima koje im daju

policijski sluţbenici kada regulišu saobraćaj. Oni te znakove mogu davati rukama,

poloţajem tijela, tablicom za kontrolu i regulisanje saobraćaja („STOP tablica“),

posebnim ureĊajima za emitovanje zvuĉnih, odnosno svjetlosnih znakova.

Znakovi koje daju policijski sluţbenici rukama i poloţajem tijela za uĉesnike u

saobraćaju imaju sljedeća znaĉenja:

Desna ruka podignuta vertikalno sa dlanom otvorene šake usmjerenim prema lijevo

znaĉi zabranu prolaza za sve vozaĉe, osim za one vozaĉe ĉija se vozila, u ĉasu kad

policajac podigne ruku, ne mogu na bezbjedan naĉin zaustaviti (kao ţuto svjetlo na

semaforu), a za pješake znaĉi zabranu prelaska kolovoza. Koristi se samo na raskrsnici.

Slika 61. Desna ruka podignuta vertikalno sa dlanom otvorene šake usmjerenim

prema lijevo

Desna ruka podignuta vertikalno sa dlanom otvorene šake usmjerenim prema naprijed

znaĉi obavezno zaustavljanje za sve vozaĉe prema kojima su okrenuti dlan i prsa

policajca. Prilikom davanja ovog znaka, policajac moţe dodatnim znakom rukom

pokazati odreĊenom vozaĉu gdje da pomjeri i zaustavi svoje vozilo radi bezbjedne

kontrole. Koristi se van raskrsnice.


2014. 105

Slika 62. Desna ruka podignuta vertikalno sa dlanom otvorene šake usmjerenim

prema naprijed

Desna ruka horizontalno predruĉena sa dlanom otvorene šake usmjerenim prema lijevo

znaĉi zabranu prolaza za sve uĉesnike u saobraćaju ĉiji smjer kretanja sijeĉe smjer

predruĉene ruke.

Slika 63. Desna ruka horizontalno predruĉena sa dlanom otvorene šake usmjerenim

prema lijevo

Lagano mahanje horizontalno odruĉenom rukom gore-dolje, sa dlanom otvorene šake

okrenutim nadolje znaĉi da vozaĉ, u ĉijem smjeru se daje taj znak, treba smanjiti brzinu

kretanja vozila.

Slika 64. Lagano mahanje horizontalno odruĉenom rukom gore-dolje, sa dlanom

otvorene šake okrenutim nadolje


2014. 106

Horizontalno predruĉena ruka savijena u laktu, sa otvorenom šakom, i kruţno k retanje

podlaktice i šake (u smjeru okretanja toĉkova vozila na koje se znak odnosi) znaĉi da

vozaĉ, u ĉijem smjeru se daje ovaj znak, treba ubrzati kretanje vozila.

Slika 65. Horizontalno predruĉena ruka savijena u laktu, sa otvorenom šakom, i

kruţno kretanje podlaktice i šake (u smjeru okretanja toĉkova vozila na koje se

znak odnosi)

Horizontalno odruĉena ruka sa dlanom otvorene šake usmjerenim prema odreĊenom

vozilu znaĉi da je vozaĉ tog vozila obavezan zaustaviti vozilo.

Slika 66. Horizontalno odruĉena ruka sa dlanom otvorene šake usmjerenim prema

odreĊenom vozilu

Horizontalno odruĉena ruka sa dlanom otvorene šake okrenutim nagore i lagano mahanje

podlaktice i šake savijanjem u laktu znaĉi da vozaĉ, u ĉijem smjeru se daje znak, treba

pomjeriti svoje vozilo bliţe raskrsnici, odnosno ovlaštenom licu koje daje znak.

Slika 67. Horizontalno odruĉena ruka sa dlanom otvorene šake okrenutim nagore i

lagano mahanje podlaktice i šake savijanjem u laktu


2014. 107

Tijelo u normalnom stojećem stavu ili tijelo u istom stavu sa rukama horizontalno

odruĉenim znaĉi da vozaĉi, koji vozilima dolaze iz pravca u kojem su okrenuta leĊa,

odnosno prsa policajca, moraju zaustaviti svoja vozila, a da vozaĉi , koji vozilima dolaze

sa njegovih boĉnih strana, imaju pravo prolaza.

Slika 68. Tijelo u normalnom stojećem stavu ili tijelo u istom stavu sa rukama

horizontalno odruĉenim

Znak iz taĉke 1. koristi se samo pri regulisanju saobraćaja na raskrsnici, a iz taĉke 2.

samo pri regulisanju saobraćaja na otvorenom putu (van raskrsnice), dok se ostali

znakovi mogu davati i na raskrsnici i na otvorenom putu.

Propisane znakove, kojima se nareĊuje smanjenje brzine kretanja, ubrzanje kretanja i

zaustavljanje vozila, policajci mogu davati i iz vozila, odnosno sa motocikla.

Slika 69. Saobraćajna situacija na raskrsnici koju reguliše

ovlašteno lice – policajac


2014. 108

Slika 70. Saobraćajna situacija na raskrsnici koju reguliše

ovlašteno lice – policajac

Slika 71. Saobraćajac sa desnom rukom podignutom vertikalno sa dlanom otvorene

šake usmjerenim prema lijevo znaĉi zabranu prolaza za sve vozaĉe.

Slika 72. Saobraćajac sa desnom rukom horizontalno predruĉenom sa dlanom

otvorene šake usmjerenim prema lijevo


2014. 109

Znakovi i naredbe se mogu davati i usmeno ili pomoću tehniĉkih sredstava za pojaĉanje

zvuka, odnosno pisanim naredbama na odgovarajućem displeju.

Za davanje znakova, kojima se nareĊuje zaustavljanje, zabrana prolaza i smanjenje ,

odnosno ubrzanje kretanja vozila, policajac, koji reguliše saobraćaj, moţe upotrijebiti

STOP tablicu.

Slika 73. STOP tablica

STOP tablica je presvuĉena reflektujućom folijom, ima oblik kruga preĉnika najmanje 12

cm i priĉvršćena je na odgovarajuću dršku. Osnova tablice je ţute boje, sa crvenom

ivicom širine najmanje 2 cm. Postoje i STOP tablice sa sopstvenim izvorom sv jetlosti,

postojanim ili trepćućim svjetlom crvene boje. Na osnovi STOP tablice ispisan je tekst

„STOP POLICIJA“.

Slika 74. Pištaljka za davanje zvuĉnih signala

Zvuĉni znakovi daju se pištaljkom, odnosno posebnim ureĊajem za davanje zvuĉnih

znakova na motornom vozilu (sirena).

Zvuĉni znakovi pištaljkom daju se samo u kombinaciji sa znakovima koji se daju rukama

i to samo kada se policajac nalazi van vozila. Zvuĉni znakovi koji se daju pištaljkom

imaju sljedeća znaĉenja:


2014. 110

- Jedan duţi zviţduk znaĉi poziv uĉesnicima u saobraćaju koji ga ĉuju da obrate paţnju

na policijskog sluţbenika koji će dati odgovarajući znak (daje se samo pri regulisanju

saobraćaja na raskrsnici i to kada saobraćajac daje znak vertikalno podignutom rukom –

zabrana prolaza za sve uĉesnike u saobraćaju);

- Više uzastopnih zviţduka znaĉi da je neko od uĉesnika u saobraćaju postupio protivno

datom znaku, pravilima saobraćaja ili postavljenim saobraćajnim znakovima. Zato su svi

uĉesnici u saobraćaju duţni, na ovaj znak, pogledati u saobraćajca i na taj naĉin se

informisati da li se taj zviţduk odnosi na njih. Uporedo sa davanjem ovog znaka,

saobraćajac je duţan pokazati rukom uĉesnika u saobraćaju na koga se taj znak odnosi i

šta je on obavezan uĉiniti.

Zvuĉni znak koji se daje sirenom je zvuĉni znak promjenjive frekvencije. Upotrebljava se

samo u kombinaciji sa svjetlosnim znakovima i ima znaĉenje odgovarajućeg svjetlosnog

znaka koji se daje.

Svjetlosni znakovi na motornom vozilu imaju sljedeća znaĉenja:

crveno i plavo trepćuće svjetlo na vozilima pod pratnjom znaĉe obavezu za vozaĉa,

koji susretne takva vozila, da ih propusti i, po potrebi, zaustavi vozilo ili ga ukloni

sa kolovoza, da se pridrţava naredbi koje mu daju lica iz pratnje i da kretanje

nastavi tek nakon što sva vozila pod pratnjom proĊu, a za pješake znaĉe obavezu da

se sklone sa kolovoza.

dva trepćuća ili rotaciona svjetla plave boje na vozilu sa prvenstvom prolaza, koje

obezbjeĊuje prolaz jednom vozilu ili koloni vozila koja se kreću iza njega , znaĉe

obavezu za vozaĉa, koji susretne takva vozila, da ih propusti i po potrebi zaustavi

vozilo ili ga ukloni sa kolovoza, da se pridrţava naredbi koje mu daju lica iz pratnje

i da kretanje nastavi tek nakon što sva vozila pod pratnjom proĊu, a za pješake

znaĉe obavezu da se sklone sa kolovoza.

jedno trepćuće ili rotaciono svjetlo plave boje na vozilu s prvenstvom prolaza znaĉi

obavezu za vozaĉa, koji susretne takva vozila, da ih propusti i, po potrebi, zaustavi

vozilo ili ga ukloni sa kolovoza, da se pridrţava naredbi koje mu daju lica iz pratnje

i da kretanje nastavi tek nakon što sva vozila pod pratnjom proĊu, a za pješake

znaĉi obavezu da se sklone sa kolovoza.

svjetlosni znak na vozilu policije koje predstavlja vozilo s prvenstvom prolaza,

ispisan na displeju u vidu promjenjivih poruka koje su u funkciji kontrole i

regulisanja saobraćaja, tipa: STOP POLICIJA, PRATITE NAS, SMANJITE

BRZINU, STANITE DESNO, STANITE ISPRED i sl. znaĉi obavezu za vozaĉa

vozila, koje se nalazi neposredno iza policijskog vozila koje daje ovaj svjetlosni

znak, da postupi po znaku ispisanom u vidu poruke na displeju.


2014. 111

Kada se svjetlosni znak iz taĉke 2. i 3. daje na vozilu koje stoji na kolovozu , on znaĉi

obavezu za vozaĉe koji ga vide da smanje brzinu kretanja vozila, a , po potrebi, i da ga

zaustave i da postupaju po naredbi policajca.

Slika 75. Policija zaustavlja vozilo iza

Kada vozilo pod pratnjom, odnosno vozilo sa prvenstvom prolaza, daje istovremeno i

svjetlosni znak upozorenja (naizmjeniĉno paljenje i gašenje dugog svjetla), znaĉi da

vozaĉ vozila, koje se kreće neposredno ispred policijskog vozila koje daje te znakove,

treba odmah bezbjedno zaustaviti svoje vozilo uz desnu ivicu kolovoza, a po mogućnosti

van kolovoza.

Slika 76. Policija zaustavlja vozilo ispred

Svjetlosni znak koji se daje baterijskom lampom koja emituje postojano crveno svjetlo i

kojom policajac maše normalno na uzduţnu osu puta znaĉi obavezu za vozaĉa vozila,

koje se kreće na dijelu puta gdje se taj svjetlosni znak daje i na koga se znak odnosi, da

bezbjedno zaustavi svoje vozilo na kolovozu, a po mogućnosti van kolovoza, neposredno

ispred policajca koji daje taj znak. Za ostale uĉesnike u saobraćaju ovaj znak oznaĉava

obavezu da smanje brzinu kretanja svog vozila, odnosno da se kreću sa povećanom

opreznošću.


2014. 112

PITANJA I ZADACI:

1. Koje znaĉenje ima znak koji daje ovlašteno lice na raskrsnici?

a) dozvoljen prolaz vozilima koja dolaze sa boĉnih strana

ovlaštenog lica

b) obavezno zaustavljanje za sva vozila ispred raskrsnice

2. Kako treba postupiti prilikom nailaska vozilom na ovlašteno

lice koje u vašem smjeru kretanja daje znak kao na slici?

a) povećati brzinu kretanja vozila

b) smanjiti brzinu kretanja vozila

c) zaustaviti vozilo

3. Kako ćete postupiti prilikom nailaska vozilom na ovlašteno lice

koje u vašem smjeru kretanja daje znak kao na slici?

a) povećati brzinu kretanja vozila

b) zaustaviti vozilo

c) smanjiti brzinu kretanja vozila

4. Kako treba postupiti prilikom nailaska vozilom na ovlašteno

lice koje u vašem smjeru kretanja daje znak kao na slici?

a) izvršiti radnju skretanja udesno

b) izvršiti radnju skretanja ulijevo

c) obavezno se zaustaviti

5. Kojom vrstom boje je presvuĉena STOP tablica?

a) obiĉnom bojom

b) reflektujućom folijom

6. Koliki je najmanji preĉnik STOP tablice?

a) 10 cm

b) 12 cm

c) 15 cm


2014. 113

7. Koje su boje na STOP tablici?

a) osnova tablice je bijele boje sa crvenom ivicom

b) osnova tablice je ţuta sa crvenom ivicom

c) osnova tablice je bijela sa ţutom ivicom

8. Gdje se moţe davati jedan duţi zviţduk pištaljkom?

a) u svim saobrćajnim situacijama

b) samo pri regulisanju saobraćaja na raskrsnici i to kada saobraćajac daje znak

vertikalno podignutom rukom – zabrana prolaza za sve uĉesnike u saobraćaju

9. Koje znaĉenje ima jedan duţi zviţduk dat pištaljkom?

a) poziv uĉesnicima u saobraćaju koji ga ĉuju da obrate paţnju na policijskog

sluţbenika koji će dati odgovarajući znak

b) da je neko od uĉesnika u saobraćaju postupio protivno datom znaku, pravilima

saobraćaja ili postavljenim saobraćajnim znakovima

10. Koje znaĉenje ima više uzastopnih zviţduka datih pištaljkom?

a) poziv uĉesnicima u saobraćaju koji ga ĉuju da obrate paţnju na policijskog

sluţbenika koji će dati odgovarajući znak

b) da je neko od uĉesnika u saobraćaju postupio protivno datom znaku, pravilima

saobraćaja ili postavljenim saobraćajnim znakovima

11. Koju boju emituje svjetlosni znak koju daje policijski sluţbenik baterijskom

lampom;

a) postojano bijelo svjetlo

b) postojano crveno svjetlo

12. Školske saobraćajne patrole (ŠSP) vrše:

a) preventivno regulisanje saobraćaja u blizini škole, uz prisustvo ovlaštenog lica MUP-a KS

b) stalno regulisanje saobraćaja u blizini škole, uz prisustvo ovlaštenog lica MUP-a KS

13. Da li su ĉlanovi ŠSP, kada vrše obezbjeĊenje prelaska školske djece preko kolovoza,

ovlašteni da, na propisan naĉin i u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima,

izdaju potrebna nareĊenja drugim uĉesnicima u saobraćaju?

a) da

b) ne


2014. 114

14. Da li su uĉesnici u saobraćaju duţni postupiti po zahtjevima i nareĊenjima ĉlanova

ŠSP?

a) ne

b) da

15. Kada ĉlanovi ŠSP vrše svoje poslove?

a) kada im se za to ukaţe potreba

b) iskljuĉivo kada ih za duţnost odredi nastavnik koji vrši neposredan nadzor nad radom

ŠSP

16. Koje boje treba da bude uniforma ĉlanova ŠSP?

a) bijele

b) plave

c) sivo-maslinaste

17. Koji oblik ima tablica za regulisanje saobraćaja ĉlanova ŠSP?

a) pravougaonika

b) kvadrata

c) kruga

18. Koja je osnovna boja tablice ĉlanova ŠSP?

a) bijela sa crvenom ivicom

b) ţuta sa crvenom ivicom

c) bijela sa ţutom ivicom

ODGOVORI:

1.b); 2.a); 3.c); 4.c); 5.a); 6.b); 7.b); 8.b); 9.a); 10.b); 11.b); 12.a); 13.a); 14.b); 15.b); 16.b);

17.c); 18.a).


2014. 115

5. 3. Ponašanje i rad ĉlanova ŠSP u prisustvu ovlaštene osobe

Školske saobraćajne patrole (ŠSP) vrše preventivno regulisanje saobraćaja u blizini škole, uz

prisustvo ovlaštenog lica MUP-a KS, na naĉin da se staraju o organizovanom i što

bezbjednijem prelasku školske djece preko kolovoza pri dolasku u školu i izlasku iz škole i s

tim ciljem, preko svojih ĉlanova, obezbjeĊuju njihov prelazak preko kolovoza.

Ĉlanovi ŠSP u saradnji sa nastavnicima imaju obavezu jednom godišnje da odrţe predavanje

za uĉenike, roditelje i nastavnike, na kojem će prisutne informisati o trenutnom stanju i

saobraćajnoj bezbjednosti, kao i o svojim iskustvima i rezultatima rada.

Ĉlanovi ŠSP, kada vrše obezbjeĊenje prelaska školske djece preko kolovoza, ovlašteni su da,

na propisan naĉin i u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima, izdaju potrebna

nareĊenja drugim uĉesnicima u saobraćaju.

Ĉlanovi ŠSP moraju biti struĉno osposobljeni za regulisanje saobraćaja i jednoobrazno

obiljeţeni.

Uĉesnici u saobraćaju duţni su postupiti po zahtjevima i nareĊenjima ŠSP. U sluĉaju da

uĉesnici u saobraćaju ne postupe po zahtjevima izraţenim pomoću znakova ili prema naredbi

ŠSP, ĉlanovi ŠSP su obavezni istima ukazati na greške i nepravilnosti, te dati upute na

moguće posljedice nepoštivanja saobraćajnih pravila i saobraćajne kulture u konkretnoj

situaciji.

Mjesto sa kojeg ĉlanovi ŠSP vrše obezbjeĊenje prelaska uĉenika preko kolovoza treba biti

bezbjedno i lahko uoĉljivo svim uĉesnicima u saobraćaju, što na licu mjesta procjenjuje i

odreĊuje ovlašteno lice MUP-a KS.

Ĉlanovi ŠSP svoje poslove vrše iskljuĉivo kada ih za duţnost odredi nastavnik koji vrši

neposredan nadzor nad radom ŠSP.

Ĉlan ŠSP, kada vrši obezbjeĊenje prelaska uĉenika preko kolovoza, nosi uniformu plave boje

sa propisanim oznakama, kaĉket i reflektujući prsluk na kojima je istaknut logo ŠSP, kao i

bijelo narukavlje, a kao opremu nosi tablicu za regulisanje saobraćaja.

Tablica za regulisanje saobraćaja ima obik kruga preĉnika najmanje 12 cm. Osnova tablice je

bijele boje sa crvenom ivicom širine najmanje 2 cm. Na bijeloj podlozi je napisan štampanim

slovima crne boje „STOP“ a ispod tog kratica „ŠSP“. Tablica za regulisanje saobraćaja mora

biti prevuĉena retoreflektujućom materijom, a moţe biti podešena i tako da se moţe osvijetliti

vlastitim izvorom svjetlosti.


2014. 116

Dţevad Vrabac, doktor medicine

Hasan Dupovac, diplomirani kriminlista


6. OSNOVNI POSTUPCI U SLUĈAJU SOBRAĆAJNE NEZGODE

6.1. Vrste saobraćajnih nezgoda i postupci u sluĉaju saobraćajnih

nezgoda

Saobraćajne nezgode prema njihovim karakteristikama svrstavamo u sljedeće tipove (vrste):

nezgode u kojima uĉestvuje više vozila na putu,

sudar vozila koja se kreću iz suprotnog smjera (ĉeoni sudar),

boĉni sudar vozila,

nalijetanje na vozilo koje se kreće u istom smjeru (odzada),

sudar sa vozilom na šinama.

Prema vrsti povrede, koja nastupi usljed saobraćajne nezgode, one mogu biti: sa lakšim

povredama, sa teţim povredama, sa smrtnim ishodom.

TakoĊer, veoma ĉesto, usljed naleta vozila na pješaka na cesti, pješaĉkom prijelazu , parkingu

i sl., dolazi i do povreda pješaka sa istim tipom povreda.

OSNOVNI POSTUPCI U SLUĈAJU SABRAĆAJNE NEZGODE

Osoba koja je sudjelovala u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj je neko povrijeĊen ili je izgubio

ţivot, duţna je ponašati se na sljedeći naĉin:

Osoba, koja je uĉesnik ili oĉevidac saobraćajne nezgode, obavezna je zaustaviti se na

mjestu saobraćajne nezgode, s tim što se moţe privremeno udaljiti samo radi pruţanja

pomoći osobama povrijeĊenim u saobraćajnoj nezgodi, ili ako joj je samoj potrebna

ljekarska pomoć.

Upoznati se sa uslovima nezgode (broj i lokacija vozila i povrijeĊenih osoba).

Iskljuĉiti motor (ako je došlo do poţara, pristupiti gašenju aparatom za gašenje poţara,

pijeskom, dekom) i eventualno, iskopĉati akumulator skidanjem kleme. Osoba mora

preduzeti sve što je u njenoj moći da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na

mjestu saobraćajne nezgode.

Angaţovati sve prisutne na obezbjeĊenju mjesta nezgode (znakovima upozorenja s

obje strane puta). Osoba koja se zatekne ili naiĊe na mjesto saobraćajne nezgode u

kojoj ima povrijeĊenih duţna je ukazati pomoć povrijeĊenim licima u saobraćajnoj

nezgodi. Vozaĉ koji se zatekne ili naiĊe na mjesto saobraćajne nezgode duţan je da na

zahtjev policajca preveze povrijeĊene osobe do najbliţe zdravstvene ustanove.


2014. 117

Obavijestiti policiju na broj telefona 122, hitnu pomoć na broj telefona 124, po

potrebi, i vatrogasce na broj 123.

Ne pomjerati ništa sa mjesta udesa (ako to nije neophodno) radi oĉuvanja tragova

potrebnih za uvid struĉnih organa. Ovim postupcima se obezbjeĊuje slobodan pristup

povrijeĊenima, a da se pri tome ne gubi mnogo vremena, kao i utvrĊivanje njihovog

stanja u samom vozilu.

6.2. PRVA POMOĆ

Pod prvom pomoći podrazumijeva se pomoć koju unesrećenima na mjestu nezgode pruţaju

osobe koje se tu zateknu.

Najĉešće to nisu zdravstveni radnici jer se vrijeme i mjesto potrebe pruţanja prve pomoći ne

moţe predvidjeti. Nesreće, ranjavanja i druga stanja, u kojima je neophodno ukazivanje prve

pomoći unesrećenima, javljaju se neoĉekivano i u raznim okolnostima: na cesti, na planini, u

kući, u radionici, ĉesto na udaljenim i teško pristupaĉnim mjestima, te u lošim vremenskim

uslovima, kao i na mjestima gdje u blizini nema zdravstvenog radnika niti bilo kakve

zdravstvene ustanove, a nije ni moguće brzo obavijestiti struĉno zdravstveno osoblje o nesreći

i hitnosti njihovog dolaska na mjesto udesa.

Pruţanje prve pomoći djelo je ljudske solidarnosti i humanosti, ali prije svega je to i moralna

obaveza svakog ĉlana našeg društva. Ova obaveza je utvrĊena i zakonskim propisom kojim je

svaki graĊanin duţan ukazati, prema svojoj mogućnosti, drugome prvu pomoć, a ako je

drugoj osobi ţivot u opasnosti, duţan je o tome obavijestiti najbliţu zdravstvenu ustanovu ili

zdravstvenog radnika.

Veliki broj unesrećenih ostao bi ţiv i zdrav da im je pravovremeno i pravilno ukazana prva

pomoć. Mnogi unesrećeni, koji su bili u besvjesnom stanju, izgubili su ţivot u transportu jer

nisu bili postavljeni u boĉni poloţaj.

U nastojanju da svaki pojedinac stekne bar osnovna znanja iz prve pomoći, tj. da svojim

postupcima spasi ţivot unesrećenome i da mu ukazivanjem prve pomoći ne naškodi, navest

ćemo osnovne postulate vezane za pruţanje prve pomoći, kao i pravila ponašanja u

sluĉaju saobraćajne nezgode.

Pruţanje prve pomoći poĉinje samim dolaskom na mjesto udesa i mora biti organizovano po

odreĊenom redu hitnosti i to:

orijentacioni pregled u vozilu;

postupak s povrijeĊenima u gradu i izvan naselja;

izvlaĉenje povrijeĊenih osoba iz vozila;

pregled povrijeĊenih osoba nakon izvlaĉenja iz vozila;

stanje prividne smrti i sigurna smrt;


2014. 118

postupak s odjećom povrijeĊenoga.

POSTUPAK SA POVRIJEĐENIMA

Orijentacioni pregled u vozilu

Na mjestu saobraćajne nesreće neophodno je što prije obaviti orijentacioni pregled povrijeĊe-

nih. Prvo provjeravamo da li je osoba pri svijesti kako bismo od nje dobili podatke o

eventualnoj povredi.

Ako se tokom pregleda kod povrijeĊene osobe uoĉi jako krvarenje, neophodno ga je odmah

zaustaviti.

Ako je povrijeĊeni bez svijesti, potrebno mu je odmah osigurati prohodnost disajnih puteva i

poloţiti ga u boĉni poloţaj.

Ako povrijeĊeni ne diše i ne radi mu srce, mora se odmah pristupiti oţivljavanju. Ovi

postupci predstavljaju NEODGODIVU PRVU POMOĆ tj. skup postupaka koji se moraju

ODMAH primijeniti jer njihov izostanak predstavlja direktnu opasnost po ţivot.

Pregledom osoba u vozilu mogu se otkriti prijelomi kostiju te druge povrede. Najznaĉajnije je

pravovremeno otkriti povrede kiĉme jer nakon paţljivog i ispravnog izvlaĉenja iz vozila,

ukoliko je to potrebno bez struĉne medicinske pomoći, smanjujemo mogućnost teţih

posljedica. Višestruke povrede mogu oteţati uoĉavanje povrede kiĉme. Ako je vozilo u

plamenu ili postoji neposredna opasnost od poţara, utapanja, pada u provaliju, ili

sliĉnih nezgoda, ozlijeĊene osobe izvlaĉimo iz vozila bez prethodnog pregleda.

ZAPAMTITE:

Obilna krvarenja vrlo brzo dovode do smrti!

Osoba koja je bez svijesti vrlo lahko i brzo se moţe ugušiti!

Mozak bez kisika moţe preţivjeti u prosjeku samo 3 do 5 minuta!

Postupak sa povrijeĊenima u gradu i izvan naselja

Ukoliko se saobraćajna nezgoda dogodila u naseljenom mjestu, odnosno ako je moguć brz

dolazak struĉne medicinske pomoći, treba uĉiniti samo ono što je prijeko potrebno, dakle

pruţiti povrijeĊenima neodgodivu prvu pomoć (zaustavljanje krvarenja, boĉni poloţaj,

oţivljavanje).

Ukoliko se nezgoda dogodila izvan naseljenog mjesta, odnosno tamo gdje nije moguć brz

dolazak struĉne medicinske pomoći, potrebno je obaviti orijentacioni pregled osoba u vozilu,

pruţiti im neodgodivu prvu pomoć te ih izvući iz vozila. Nakon toga je neophodno obaviti

detaljan pregled, ukazati povrijeĊenima odgovarajuću prvu pomoć te organizovati prijevoz do

najbliţe zdravstvene ustanove.


2014. 119

Izvlaĉenje povrijeĊenih osoba iz vozila

Izvlaĉenje povrijeĊenog iz vozila je vrlo vaţan postupak, a redoslijed radnji u postupku

izvlaĉenja direktno zavisi od povrede, odnosno sumnje o postojanju povrede kiĉme. Ako je

moguće, povrijeĊenog je najbolje izvući iz vozila zajedno sa sjedalom na kojem se nalazio u

trenutku udesa i u poloţaju u kojem je zateĉen. Ako smo kod povrijeĊenoga ustanovili

postojanje prijeloma ruke ili noge, onda se taj dio tijela mora posebno pridrţavati i to za dva

susjedna zgloba, lagano povlaĉeći u suprotnim smjerovima i pridrţavajući rukom neposredno

ispod mjesta prijeloma. Ukoliko sumnjamo na povredu kiĉme, neophodno je paţljivo

isplanirati svaki postupak. Za izvlaĉenje povrijeĊenog iz vozila potrebne su najmanje tri

osobe koje moraju raditi uz najveći mogući oprez jer nestruĉno i nepaţljivo izvlaĉenje za

posljedicu moţe imati direktnu trajnu invalidnost ili smrt povrijeĊenoga. Redoslijed

postupaka mora biti takav da se osigura posebno pridrţavanje glave, karlice i nogu

povrijeĊenoga, te tijela povrijeĊenoga koje moramo prihvatiti na naĉin kao što je prikazano na

slici 77 .

Slika 77. Izvlačenje povrijeđene osobe iz vozila

Slika 78. Izvlačenje povrijeđene osobe kod sumnje na povredu kičme


2014. 120

Pregled povrijeĊenih osoba nakon izvlaĉenja iz vozila

Pregled povrijeĊenoga, te pruţanje prve pomoći, obavlja se nakon orijentacionog pregleda u

vozilu i izvlaĉenja povrijeĊenoga iz vozila. Cilj detaljnog pregleda je otkrivanje svih

postojećih povreda i poremećaja, te uvid u opće stanje organizma. Nakon što je orijentacionim

pregledom iskljuĉeno eventualno krvarenje, gubitak svijesti ili prestanak disanja i rada srca,

pregled se neophodno nastavlja bez hitnosti. Najprije treba pronaći povrede na površini tijela,

zatim pokušati saznati postoje li unutrašnje povrede i ocijeniti opće stanje. Pregled moţe biti

olakšan ako je povrijeĊeni pri svijesti, pa nam moţe pomoći i reći gdje je povreda, odnosno

moţe nam ukazati na eventualne bolove kao znakove unutrašnjih poveda. Iskašljavanje i

povraćanje krvavog sadrţaja, krvarenje ili sukrvica iz nosa i uha, takoĊer, mogu biti znakovi

unutrašnjih povreda. Ukoliko je povrijeĊeni bez svijesti, pregled je oteţan i valja paţljivo pre-

gledati cijelo tijelo.

U cilju ocjene općeg stanja organizma, neophodno je utvrditi, odnosno poduzeti sljedeće:

pokušati komunicirati s osobom postavljanjem jednostavnih pitanja i istvremeno je

lagano štipati za koţu na ruci ĉime ćemo utvrditi prisutnost ili odsutnost svijesti;

provjeriti rad srca pipanjem ţile kucavice na vratu, jagodicama prstiju, u udubini

izmeĊu grkljana i velikog vratnog mišića, u visini Adamove jabuĉice (normalan ritam

rada srca je oko 60 do 80 puta u minuti) kao na slici;

disanje provjeravamo stavljanjem obraza ispred usta i nosa unesrećenoga, te

promatranjem grudnog koša (normalan ritam disanja je 12 do 16 puta u minuti);

promjena boje koţe takoĊer moţe govoriti o općem stanju organizma

Slika 79. Provjera rada srca pipanjem na vratnoj žili kucavici (od "Adamove jabučice" )


2014. 121

Stanje prividne smrti i sigurna smrt

Osoba, koja obavlja pregled povrijeĊenoga, u toku pregleda mora ustanoviti je li povrijeĊena

osoba mrtva ili nije. Prestanak disanja i rada srca predstavljaju PRIVIDNU SMRT, odnosno

to su NESIGURNI ZNAKOVI SMRTI jer se pravovremenim i primjerenim postupcima prve

pomoći mogu vratiti te izgubljene funkcije.

Znakovi koji nam pokazuju da je kod povrijeĊenoga nastupila sigurna smrt, poĉinju se javljati

tek nakon nekog vremena od prestanka rada srca i prestanka disanja.

SIGURNI ZNAKOVI SMRTI javljaju se nakon pola sata, i duţe, i to su:

1. maĉije oko

2. mrtvaĉke pjege i

3. mrtvaĉka ukoĉenost tijela.

MAĈIJE OKO ćemo opaziti kada oĉnu jabuĉicu stisnemo s obje strane i time izduţimo

zjenicu koja je kod mrtve osobe jako proširena. Kad popustimo pritisak, kod prividno mrtve

osobe, zjenica će se vratiti u prvobitni oblik (postat će ponovo okrugla). Kod mrtvog ĉovjeka

će, nakon popuštanja pritiska prstima, zjenica ostati izduţena, u obliku maĉijeg oka (oko je

izgubilo elastiĉnost) .

MRTVAĈKE PJEGE su tamnoljubiĉaste boje i nastaju slijevanjem krvi u donje dijelove

tijela usljed prestanka rada srca, tj. cirkulacije krvi. Javljaju se oko pola sata nakon prestanka

rada srca i s vremenom se stapaju i povećavaju.

UKOĈENOST TIJELA se javlja nakon opuštenosti mišića, tako da se tijelo potpuno ukoĉi

u zglobovima za oko 6 do 8 sati.

Postupak sa odjećom povrijeĊenoga

Da bismo mogli detaljno pregledati povrijeĊenoga i nakon toga mu pruţiti prvu pomoć,

moramo ga osloboditi odjeće i obuće, naroĉito sa onih dijelova tijela gdje se nalaze povrede.

Pri tome je neophodna posebna paţnja jer nepaţljivo skidanje odjeće moţe dovesti do jaĉeg

povreĊivanja te se moţe izazvati ili pojaĉati bol.

Odjeća i obuća se zbog toga otklanjaju najĉešće paranjem po šavovima. Odjeća se skida prvo

sa zdravog dijela tijela, a zatim sa povrijeĊenoga dijela. Oblaĉenje se obavlja obrnutim

redoslijedom. Nagorjela i za tijelo zalijepljena odjeća se ne smije uklanjati.


2014. 122

SREDSTVA ZA PRUŢANJE PRVE POMOĆI

STANDARDNA: KUTIJA PRVE POMOĆI I MATERIJAL ZA PRUŢANJE PRVE

POMOĆI

Kutija prve pomoći je obavezni dio opreme svakog vozila na putu. Oblik, veliĉina te sadrţaj

kutije prve pomoći odreĊeni su Standardom, a sadrţaj je koncipiran tako da omogućava

pruţanje osnovne prve pomoći na mjestu gdje je došlo do ozljeĊivanja.

Pojedinaĉna namjena navedenoga materijala je sljedeća:

• Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na poĉetku ima ugraĊeni jastuĉić sterilne gaze. Koristi se

za pokrivanje svih rana, ozljeda i pri zaustavljanju krvarenja. Prvi zavoj se otvara

neposredno prije postavljanja na ranu i postupa se tako da se prvo postavi jastuĉić koji se

potom priĉvrsti zavojem. Prvi zavoj se ne smije dodirivati prstima, a jastuĉić se ne smije

pomicati nakon postavljanja na ranu.

• Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smije stavljati direktno na ranu. Sluţi za priĉvršćivanje

komprese sterilne gaze na ranu, za postavljanje kompresivnog zavoja, za priĉvršćavanje

povrijeĊenog dijela tijela, za imobilizaciju i sliĉno.

• Sterilna gaza se koristi za neposredno pokrivanje rane veće površine (razderotine,

otvorene povrede trbuha), za prekrivanje opekotina, kod postavljanja kompresivnog zavoja i

sl. Uĉvršćuje se drugim zavojem, trakom flastera ili na drugi naĉin

• Komprese sterilne gaze su manji komadi gaze pripremljeni za direktno postavljanje na

otvorenu povredu koja je manje površine, a uĉvršćuju se, takoĊer, zavojem ili flasterom.

• Aluplast povoj za opekotine je metalizirana tkanina koja je sterilna i sluţi za prekrivanje ili

omotavanje opeĉenih mjesta na tijelu.

• Hansaplast je šira traka flastera na ĉijoj je sredini postavljena traka sterilne gaze.

Rezanjem potrebne veliĉine prekrivaju se manje površinske povrede koje jako ne krvare.

• Flaster je ljepljiva traka koja sluţi za priĉvršćivanje gaze, komprese, zavoja, a koristi se i

prilikom imobilizacije i sliĉno.

• Trougaona marama je višenamjensko sredstvo koje moţe zamijeniti zavoj, a koristi se za

imobilizaciju, za zaustavljanje krvarenja podvezivanjem, te u drugim sluĉajevima.

• Igle sigurnice koriste se za uĉvršćivanje krajeva zavoja, trokutnih marama ili odjeće kod

previjanja ili imobilizacije.


2014. 123

• Makaze, koje imaju zatupljeni vrh, koriste se za rezanje zavojnog materijala, ali i za

paranje odjeće i obuće.

PRIRUĈNA SREDSTVA

Osim kutije prve pomoći, koja ima ograniĉen sadrţaj, treba imati na umu kako u sluĉaju

potrebe ukazivanja prve pomoći na mjestu udesa treba koristiti svako sredstvo koje nam je pri

ruci da bismo pomogli povrijeĊenome. Sredstva koja nam se naĊu pri ruci, a sluţe za pruţanje

prve pomoći, zovu se PRIRUĈNA SREDSTVA. Kao priruĉna sredstva za imobilizaciju

(stavljanje u nepokretni poloţaj) mogu posluţiti: trokut, kišobran, dizalica, pumpa, dašĉice i

drugo. Za zaustavljanje krvarenja podvezivanjem moţe se koristiti: kravata, remen, marama,

šal i sliĉno.

PRVA POMOĆ KOD SAOBRAĆAJNIH NEZGODA

NEODGODIVA PRVA POMOĆ JE STANJE U KOJEM JE ŢIVOT U OPASNOSTI

Imajte na umu da od pravovremene i pravilno pružene prve pomoći zavisi život i uspješnost

daljnjeg liječenja unesrećenog.

Prva pomoć je najhitnija svrsishodna pomoć unesrećenome. Prvu pomoć treba pruţiti pra-

vilno i u najkraćem roku, ali treba imati na umu da meĊu povrijeĊenima treba izvršiti

trijaţu, tj. da prvu pomoć treba ukazivati po redu hitnosti s obzirom na povrede i na stanja u

kojima se nalaze povrijeĊeni. U svemu tome ne smijemo zaboraviti da nam je osnovni

zadatak spasiti ţivot i sprijeĉiti pogoršanje stanja povrijeĊenih.

Kad se pristupi povrijeĊenom, radi pruţanja prve pomoći, treba :

1. utvrditi vrste povreda,

2. pruţiti neodgodivu prvu pomoć,

3. u svim teţim sluĉajevima obavijestiti sluţbu hitne pomoći i policiju.

Najhitnija stanja u prvoj pomoći kad je neophodno pruţiti tzv. neodgodivu prvu pomoć su

stanja u kojima je ţivot unesrećenog u opasnosti, a to je onda kad nastupi:

• krvarenje,

• besvjesno stanje,

• stanje prividne smrti.


2014. 124

KRVARENJE

Pod krvarenjem podrazumijevamo svaki gubitak krvi istjecanjem iz oštećenih krvnih ţila ili

ozlijeĊenih organa. U prvoj pomoći je bitno što prije zaustaviti krvarenje. Razlikujemo

dvije vrste krvarenja: VANJSKO i UNUTRAŠNJE krvarenje. Vanjsko krvarenje je odmah

uoĉljivo jer prati većinu otvorenih ozljeda. Unutrašnje krvarenje prouzroĉeno je istjecanjem

krvi u tjelesne šupljine (trbuh, grudni koš).

Krvarenje zaustavljamo na sljedeća ĉetiri naĉina:

1. pritiskom prsta,

2. kompresivnim zavojem,

3. podvezivanjem i

4. pritiskom prsta ili šake u samu ranu.

Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta je privremeni naĉin. Metoda zaustavljanja

krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda. Koristi se dok ne postavimo kompresivni

zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje, zavisno od vrste povrede, što predstavlja trajnije

metode zaustavljanja krvarenja.

Postupak se svodi na to da se prstima pritisne odreĊeno mjesto gdje se krvna ţila nalazi iznad

kosti (tvrda podloga) ĉime se prekida dotok krvi do mjesta rane pa time i samo krvarenje.

Treba dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se pritiskom prsta zaustavlja krvarenje.

Razumije se da će to mjesto, gdje treba pritisnuti, biti izmeĊu srca i rane.

Krvarenje na glavi zaustavlja se pritiskom prstiju na vratnu krvnu ţilu s one strane gdje se

nalazi rana.

Nikada ne smijemo pritisnuti vratne krvne ţile s obje strane jer time zaustavljamo cjelokupni

dotok krvi u glavu (mozak) i time moţemo ubiti ĉovjeka. Ako postoji rana sa obje strane,

uvijek zaustavljamo samo s jedne i to s one strane gdje je krvarenje veće.

Kod rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom oba palca u pazušnu jamu (pazuh)

time da prstima obuhvatimo rame.

Kod svih krvarenja na ruci, ruku diţemo uvis i time pridonosimo smanjenju krvarenja (ruku

unesrećenoga stavljamo sebi na rame).

Kod rane na ruci koja krvari, a nalazi se na podlaktici ili šaci, pritisak se vrši u ţlijebu ispod

tzv. dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić koji pipaju djeca da vide kako imaju jake

mišiće). Krvnu ţilu pritišćemo uz nadlaktiĉnu kost.

Ako krvare prsti ruke, prste jednostavno isprepletemo i stisnemo.

Ako krvari noga, krvarenje zaustavljamo pritiskom krvne ţile u preponi s oba palca (kao kod

zaustavljanja krvarenja u pazuhu) ili pritiskom šake.


2014. 125

Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavojem ima zadatak da pritiskom u podruĉje rane

(samo ime kaţe: kompresija – pritisak) sprijeĉi daljnje krvarenje. Kompresivni zavoj se

sastoji od sljedećih dijelova:

1. sterilne gaze (koja se stavlja na ranu),

2. tijela koje vrši pritisak (kompresiju) i

3. zavoja

U normalnim uslovima za "tijelo koje vrši pritisak" koristimo smotuljak zavoja, a u nestašici

zavoja moţe nam za to posluţiti neko priruĉno sredstvo kao što je kutija šibica, upaljaĉ, smo-

tuljak papira, neki obli predmet iz okoline npr. kamenĉić i sl. Preko tako postavljenog

predmeta na sterilnu gazu, kruţno postavimo zavoj. Tek kada smo kompresivni zavoj

postavili, smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavljali krvarenje. Treba

dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja

poplave ili utrnu, tada zavoj treba malo popustiti). MeĊutim, ne smije biti niti prelabav jer

tada ne obavlja svoju zadaću, odnosno ne zaustavlja krvarenje. To ćemo vidjeti ako krv

probije uz kompresivni zavoj. U tom sluĉaju postojeći zavoj NE skidamo, nego na njega

stavljamo drugi (novi) predmet koji vrši pritisak te ga zavojem ponovo zavijemo. Skidanje

postojećeg zavoja dovelo bi do jaĉeg gubitka krvi.

Svaku teţu povredu imobiliziramo pa ćemo, prema tome, imobilizirati i dio tijela na kome je

postavljen kompresivni zavoj.

Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem primjenjuje se kada je dio ruke odrezan

(amputiran). Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka ili noga odrezana.

Treba uvijek imati na umu da hirurg reţe ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer

tkivo dalje od tog mjesta odumire). Ako su odrezani samo prsti, nikada ne smijemo podvezati

ruku u ruĉnom zglobu (to je ĉesta greška) . Podvezivanje obavljamo trouglastom maramom, a

ako je nemamo, onda nekim priruĉnim sredstvom kao što je šal, kravata ili sl. Nakon

postavljanja poveske, ranu moramo zbrinuti (sterilna gaza, zavoj), a preostali dio ruke,

odnosno noge, moramo imobilizirati.

Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šake na samu ranu primjenjujemo rijetko tj.

kada ni na koji drugi naĉin ne moţemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debelom

mesu).

UNUTRAŠNJE KRVARENJE

Pod pojmom unutrašnjeg krvarenja podrazumijeva se krvarenje u grudnom košu ili trbuhu

(oštećenje unutrašnjih organa: jetre, slezene, krvnih ţila). Znakovi unutrašnjeg krvarenja

javljaju se onda kad doĊe do većeg gubitka krvi. To je bitno na vrijeme uoĉiti, budući da unu-

trašnje krvarenje prepoznajemo po znakovima iskrvarenja.


2014. 126

Iskrvarenje: Svaki veći gubitak krvi ugroţava ţivot unesrećenoga pa je zato bitno prepoznati

znakove većeg gubitka krvi odnosno iskrvarenja. To su sljedeći znakovi: povrijeđeni je

blijed, orošen je hladnim znojem, puls mu je ubrzan, ali slab i često jedva opipljiv, disanje

mu je poput pulsa ubrzano, ali plitko i jedva primjetno.

Prva pomoć kod iskrvarenja: vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustaviti i sprijeĉiti dalji

gubitak krvi. Nakon zaustavljenog krvarenja, povrijeĊenog treba postaviti u tzv. poloţaj

autotransfuzije tj. glavom naniţe, ukoso, s povišenim nogama ili barem sa uzdignutim rukama

i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno

kisika) i tako ga transporovati, naravno, ako je povrijeĊeni pri svijesti.

Kod unutrašnjeg krvarenja (krvarenje u grudnom košu i trbuhu) povrijeĊenog ne smijemo

stavljati u poloţaj autotransfuzije, nego ga moramo poleći ravno i tako transportovati.

Svaki veći gubitak krvi odnosno iskrvarenje moţe dovesti do šoka. Pravovremeno zaustav-

ljanje krvarenja, kao i postavljanje povrijeĊenog u poloţaj autotransfuzije nakon zaustav-

ljenog krvarenja ili u ravno leţeći poloţaj kad se krvarenje ne moţe zaustaviti, upravo spre-

ĉava šok odnosno, ublaţuje ga ako se već poĉeo razvijati.

ŠOK

Šok je poremećaj općeg stanja povrijeĊenog koji je izgubio puno krvi (pri krvarenju) ili puno

tjelesne tekućine (pri velikim opekotinama) ili koji trpi velike bolove (pri prijelomima velikih

kostiju istovremeno, npr. obje podlaktice ili potkoljenice). Šok se lahko prepoznaje jer je

povrijeĊeni blijed, orošen hladnim znojem, usporeno i nezainteresovano odgovara na

postavljena pitanja. Sa povrijeĊenim se moţe uspostaviti odgovarajuća komunikacija, što je

znak njegova svjesnog stanja. PovrijeĊeni u šoku ne zove u pomoć i ne zapomaţe. Disanje mu

je površno i ubrzano, rad srca je ubrzan, a puls je na vratu jedva opipljiv.

Prva pomoć se pruţa prema uzroku šoka:

1. Ako je uzrok krvarenje, potrebno ga je što prije zaustaviti i povrijeĊenog postaviti u

poloţaj autotransfuzije, odnosno u ravno leţeći poloţaj ako se krvarenje ne moţe

zaustaviti.

2. Ako su uzrok opekotine, onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati).

3. Ako su uzrok prijelomi, potrebno ih je što prije imobilizirati.

PovrijeĊenog u šoku treba vrlo paţljivo transportovati. U toplim ljetnim mjesecima potrebno

ga je rashlaĊivati, a kada je hladno, onda ga je potrebno utopliti, tj. davati mu hladne odnosno

tople napitke (osim pri sumnji na ozljedu trbušnih organa), kao i kontrolisati postavljenu

imobilizaciju.


2014. 127

BESVJESNO STANJE

Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja sa kojim se susrećemo pri pruţanju prve

pomoći jer ga ĉesto ne prepoznajemo. Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami

ustanoviti jer povrijeĊeni koji je bez svijesti to vam ne moţe reći. Besvjesno stanje je stanje

u kojem unesrećeni ne reaguje na vanjske podraţaje, ali diše i srce mu radi. Ţivot mu je u

opasnosti dok leţi na leĊima. U besvjesnom stanju dolazi do opuštanja i mlitavostii svih

mišića pa tako i mišića jezika. Dok povrijeĊeni leţi na leĊima, jezik mu pada i zatvara

ţdrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća. Ovome doprinosi još i

gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadrţaji koji se tu zateknu (krv,

povraćeni sadrţaj). Takav unesrećeni se, ako leţi na leĊima, poĉinje gušiti: krklja, hrĉe,

neravnomjerno diše, srce mu poĉinje ubrzano raditi, lice poplavi. Ako mu u najkraćem

vremenu ne pomognemo, on će umrijeti!

Prva pomoć: PovrijeĊenog odmah treba postaviti u boĉni poloţaj, a ako u ustima postoji

strani sadrţaj (povraćeni sadrţaj, pijesak kod utopljenika i sl.) treba ga odstraniti maramicom

ili gazom omotanom oko prsta. Postavljanjem povrijeĊenog u boĉni poloţaj omogućeno je da

se sav tekući sadrţaj iz usta (slina, krv) ocijedi i time se ne zatvara prolaz zraka, a jezik ne

upada u ţdrijelo. Da ne bi došlo do gušenja, povrijeĊenog odmah treba postaviti u boĉni

poloţaj i stalno paziti na njega jer je on u besvjesnom stanju.

Redoslijed postupaka kod postavljanja u boĉni poloţaj:

1. savijemo mu nogu u kuku i koljenu s one strane na koju ga okrećemo,

2. ruku mu na istoj strani podvlaĉimo pod debelo meso,

3. hvatajući ga za rame i kuk (odjeću) okrećemo ga na bok,

4. popravljamo donju ruku povlaĉeći je unatrag, a gornju ruku (šaku) mu stavljamo pod lice,

ako treba, popravimo mu poloţaj nogu i to tako da donja bude skvrĉena, a gornja ispruţena.

Kod povrijeĊenog u besvjesnom stanju prva pomoć je obvezno postavljanje u boĉni poloţaj,

bez obzira na uzrok koji je doveo do besvjesnog stanja.

STANJE PRIVIDNE SMRTI

Prividna smrt je stanje kada povrijeĊeni ne diše i kad mu srce ne radi, ali nema sigurnih

znakova smrti. Prva pomoć u prividnoj smrti je OŢIVLJAVANJE koje ĉini:

• vještaĉko disanje i

• masaţa srca.

Oţivljavanje treba zapoĉeti odmah, na licu mjesta, ĉim se ustanovi da je unesrećeni u stanju

prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne radi, a nema sigurnih znakova smrti). Vještaĉko

disanje moţe se obaviti na dva naĉina:


2014. 128

• usta na nos i

• usta na usta.

Prije nego se pristupi upuhivanju zraka, moramo osigurati prolaz zraku kroz disajne puteve.

Najprije treba provjeriti ima li u disajnim putevima stranog sadrţaja (slina, krv i sl.).

Vještaĉko disanje usta na nos izvodi se na sljedeći naĉin:

1. kleknite pored povrijeĊenoga,

2. zabacite mu glavu i oslobodite mu disajne puteve,

3. zatvorite usta povrijeĊenoga,

4. prstima jedne ruke podiţite mu bradu i gurajte je naprijed zatvarajući mu usta, a dru-

gom rukom na ĉelu pomozite zabaciti glavu,

5. udahnite zrak,

6. svojim usnama obuhvatite nos povrijeĊenog i upušite zrak u njega i pri tome

posmatrajte da li se diţe grudni koš, dignite svoju glavu i udahnite svjeţi zrak iz

okoline, a za to vrijeme pustite da povrijeĊenome upuhani zrak slobodno moţe izaći,

ponavljajte postupak u ritmu normalnog disanja.

Slika 80. Umjetno disanje usta na nos

Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako :

1. kleknite pored povrijeĊenog,

2. zabacite mu glavu i oslobodite disajne puteve,

3. jednom rukom potiskujte mu ĉelo prema dolje i ujedno mu prstima zatvorite nos,

4. drugu ruku stavite pod vrat povrijeĊenog i podizanjem vrata pomozite zabacivanju

glave,

5. udahnite zrak iz okoline,

6. svoja usta prislonite uz usne povrijeĊenog (SADA POSTOJE JEDNOKRATNE

MASKE) i upušite zrak u njega i pri tome promatrajte da li se diţe grudni koš

unesrećenog,


2014. 129

7. dignite glavu i udahnite svjeţi zrak iz okoline, a za to vrijeme pustite da povrijeĊenome

upuhnuti zrak slobodno moţe izaći,

8. ponavljajte postupak u ritmu normalnog disanja

Umjetno disanje obiĉno poĉinjemo sa nekoliko brţih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu

30:2 (30 pritisaka na grudnu kost naspram 2 upuhavnja zraka).

Masaţa srca

Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovu odsutnosti pulsa na vratnoj ţili kucavici (nikako

ne pipanjem pulsa na ruci). Masaţa srca obavlja se na prsnoj kosti, u sredini (ne lijevo) dva

do tri prsta iznad "ţliĉice" (mjesta gdje se spajaju rebrani lukovi). Unesrećeni mora leţati

na leĊima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji).

Masaţa srca u biti je pritiskanje srca izmeĊu prsne kosti i kiĉme, ĉime istjerujemo krv iz

šupljine srca. Kada popustimo pritisak, srce "usiše" svjeţu krv. Ponavljajući tako ovu radnju,

pritiskom i popuštanjem pritiska, podrţavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim

ţilama.

Masaţa srca izvodi se na sljedeći naĉin:

1. kleknite pored povrijeĊenoga,

2. odredite "ţliĉicu" pipajući prstima (spajanje rebara),

3. odmjerite 2 do 3 popreĉna prsta iznad ţliĉice na prsnoj kosti, u sredini, postavite

korijen desnog dlana na prsnu kost, a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima

(ljevaci dolje stavljaju lijevi dlan, a gore desni),

4. odmjerenim pritiscima, barem 100 puta u minuti, izvodite masaţu srca prenoseći pri

tome teţinu gornje polovine tijela i ne diţući šaku s grudnog koša pri popuštanju

pritiska (ne masirati iz lakta jer je zamorno) .

Ako se kod povrijeĊenog naĊu dva spasioca, svaki izvodi svoju radnju u svom ritmu, jedan

nezavisno o drugom.

Radnje za oţivljavanje izvodimo sve dotle dok:

1. povrijeĊeni ne poĉne disati i dok mu ne proradi srce (budući da je u besvjesnom stanju,

moramo ga nakon toga postaviti u boĉni poloţaj),

2. povrijeĊenog ne predamo u struĉne ruke zdravstvenih radnika, bilo da ekipa hitne pomoći

doĊe na mjesto nesreće ili ga oţivljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu i tamo

predamo,

3. se u toku oţivljavanja ne pojave sigurni znakovi smrti.


2014. 130

Slika 81. Masaţa srca

Slika 82. Masaţa srca

POVREDE

Pod pojmom povrede podrazumijevaju se razliĉita oštećenja ljudskog organizma uzrokovana

štetnim faktorima mehaniĉke, hemijske, toplinske i druge naravi.

Sve povrede moţemo podijeliti na:

mehaniĉke povrede (rane, nagnjeĉenja, prijelomi, išĉašenja zglobova i drugo);

toplotne povrede (opekotine, smrzotine, sunĉanice);

hemijske povrede (djelovanje jakih kiselina i luţina);

povrede elektriĉnom strujom i gromom;

druge vrste ozljeda.

Djelovanjem sile najĉešće dolazi do vidljivog oštećenja koţe i tkiva ispod koţe pa govorimo

o OTVORENOJ POVREDI. Kad koţa ostaje naizgled neoštećena, onda se radi o

ZATVORENOJ POVREDI.


2014. 131

RANE

Rane su otvorene povrede, odnosno vidljiva oštećenja ljudskog organizma, kod kojih je prije

svega povrijeĊena koţa. Rane su praćene pojavom većeg ili manjeg bola na mjestu

povreĊivanja. Tkiva ispod koţe (mišići, krvne ţile, kosti, ţivci i dr.) mogu biti povrijeĊeni u

većoj ili manjoj mjeri, zavisno od vrste sile, duţine djelovanja sile, mjesta na tijelu i drugim

faktorima. Sve rane sa svojom pojavom nose nekoliko opasnosti koje se tokom ukazivanja

prve pomoći moraju odmah zamijetiti i sprijeĉiti.

KRVARENJE ĉesto prati otvorene povrede uzrokovane mehaniĉkom silom. Ono moţe biti

vrlo jako i moţe neposredno ugroziti ţivot.

INFEKCIJA je posljedica ulaska i razmnoţavanja razliĉitih klica u rani. Svaka rana moţe biti

u manjoj ili većoj mjeri zagaĊena klicama. Nastanak infekcije spreĉava se tako da se na ranu

obavezno stavi prvo sterilna gaza ili kompresa ili jastuĉić prvog zavoja, a potom se rana

povije. Kada su u pitanju manje rane koje ne krvare jako ili su male površine, na sterilnu gazu

moţe se staviti flaster ili već prireĊeni flaster koji na sredini ima komadić sterilne gaze.

ŠOK je teţak poremećaj općeg stanja organizma koji moţe biti posljedica teţeg ranjavanja,

naroĉito ako je praćeno obilnijim krvarenjem i jakom boli.

OPEKOTINE

Opekotine su povrede uzrokovane najĉešće toplotom, odnosno visokom temperaturom tvari

koja dolazi u dodir sa ljudskim organizmom (vreli zrak, vrele tekućine ili ĉvrsta tijela, otvo-

reni plamen i sl.). Opekotine, takoĊer, mogu biti uzrokovane i jakim kiselinama i luţinama,

djelovanjem elektriĉne struje i dr. U saobraćajnim nesrećama opekotine su najĉešće izazvane

zapaljenim gorivom ili samim vozilom koje gori te vrelom tekućinom iz rashladnog sistema.

Prilikom oštećenja akumulatora, odnosno nespretnog rukovanja istim, koţa moţe doći u

dodir sa sumpornom kiselinom, što opet izaziva povrede poput opekotina. Općenito govoreći,

opekotine spadaju meĊu najĉešće povrede kako u svakodnevnom ţivotu (u kući, na rad-

nom mjestu, u slobodno vrijeme) tako i u saobraćaju.

ZNAKOVI I POSLJEDICE OPEKOTINE su:

• povrijeĊena koţa i/ili sluznica,

• jaka bol,

• pojava otoka i mjehura,

• gubitak tekućine.

Što je opeĉena površina veća, brţe i lakše dolazi do pojave znakova ŠOKA. Oštećenje koţe

omogućava ulazak klica i pojavu INFEKCIJE.


2014. 132

Prva pomoć kod opekotina toplotom izvodi se sljedećim postupcima:

- Opeĉeno mjesto treba ohladiti da se sprijeĉi prodiranje toplote u dubinu tkiva, što bi

moglo prouzrokovati teţa oštećenja. Opeĉeni dio tijela 10 do 20 minuta stavlja se pod

tekuću hladnu vodu. Ako nema tekuće vode, opeĉeni se dio tijela uranja u hladnu

vodu.

- Istovremeno treba brzo skinuti, odnosno odstraniti sve predmete koji okruţuju

povrijeĊene dijelove tijela (prsten, narukvicu, sat, uske dijelove odjeće) i to prije nego

što poĉnu oticati.

- Zalijepljeni dijelovi odjeće NE SMIJU se skidati.

- Mjehuri se NE SMIJU dirati niti bušiti.

- Nakon ohlaĊivanja opeĉenog mjesta treba staviti sterilnu ALUPLAST foliju ili

sterilnu gazu. Sterilna gaza ili aluplast folija moraju potpuno prekriti ozljedu.

- Na opeĉena mjesta NE SMIJE se stavljati nikakva tekućina, ulje, mast, krema ili bilo

koji drugi preparat, flaster, vata ili nešto drugo.

POVREDE GLAVE

Povrede glave mogu biti otvorene i zatvorene. Ĉesto su praćene krvarenjima iz nosa i uha, a

one teţe skoro uvijek gubitkom svijesti, pa ozlijeĊenog, u tom sluĉaju, treba staviti u boĉni

poloţaj.

POVREDE GRUDNOG KOŠA

Ove su povrede veoma ĉeste u saobraćajnim nesrećama, naroĉito kod osoba koje su u

trenutku nesreće upravljale vozilom i koje nisu bile vezane sigurnosnim pojasom. Mehaniĉka

sila djeluje na veću površinu tijela pa se energija prenosi na unutrašnje organe (pluća, srce i

dr.) te ih oštećuje. Disanje kod osoba s ovakvim ozljedama je oteţano i bolno pa je takvu

osobu potrebno postaviti u polusjedeći poloţaj. Ponekad dolazi i do otvorenih povreda

grudnog koša. Tada zrak ulazi u grudni koš i potiskuje pluća. Ako postoji otvorena povreda,

koja se prepoznaje po pjenušavoj krvi i šištanju iz rane, neophodno je ranu previti tako da se

na ranu prvo stavlja sterilna gaza, potom preko nje komad polivinilske folije koja se za koţu

zalijepi flasterom, a nakon toga se sve skupa ĉvrsto previje zavojem oko prsa. Ovako

ozlijeĊenu osobu treba postaviti u polusjedeći poloţaj.

POVREDE TRBUHA

Mehaniĉka sila moţe djelovati na ljudski organizam i u predjelu trbuha. Pri tome se najĉešće

dešavaju unutrašnje povrede (puknuća unutrašnjih organa, jetre, slezene i velikih krvnih ţila)

koje su praćene unutrašnjim krvarenjima. Ako nema znakova iskrvarenja, takvog

povrijeĊenog potrebno je staviti u vodoravni leţeći poloţaj (na leĊima) sa polusavijenim

nogama. Ako su prisutni znakovi iskrvarenja, unesrećeni je u leţećem poloţaju, a noge mu


2014. 133

moraju biti ispruţene. Ukoliko je povreda trbuha s otvorenom ranom i ispadom organa

(crijeva), onda se ti organi NE SMIJU dirati niti vraćati u utrobu, a rana se mora prekriti

većom sterilnom gazom. PovrijeĊeni se stavlja u vodoravni poloţaj na leĊa, s nogama

savijenim u kukovima i koljenima i s uzglavljem (ako nema znakova iskrvarenja). Kad je

povrijeĊeni pri svijesti i kad osjeća jaku ţeĊ, NE SMIJE mu se davati tekućina (ili hrana).

Mogu mu se ovlaţiti usne mokrom gazom ili rupĉićem.

PRIJELOMI KOSTIJU I IŠĈAŠENJA ZGLOBOVA

Prijelomi kostiju mogu biti zatvoreni i otvoreni. Postoje nesigurni i sigurni znakovi za

otkrivanje prijeloma kostiju i išĉašenja zglobova. Nesigurni znakovi su: bol, otok i modrilo

koţe, dok su izobliĉenje (deformacija) i nemogućnost pokreta povrijeĊenog dijela tijela

sigurni znakovi. Deformacija se najlakše uoĉava ako se povrijeĊeni dio tijela uporeĊuje s

istim zdravim dijelom. Otvoreni prijelomi kostiju lahko se prepoznaju jer uz deformaciju

povrijeĊenog dijela tijela postoji i rana iz koje vire slomljeni ulomci kosti.

PRVA POMOĆ KOD PRIJELOMA KOSTIJU I IŠĈAŠENJA ZGLOBOVA

Smisao pruţanja prve pomoći kod prijeloma kostiju ili išĉašenja zgloba jeste da se povrijeĊeni

dio tijela uĉini nepokretnim, tj. da se imobilizira. Time se smanjuje bolnost takvih ozljeda

koje mogu biti uzrok nastanka šoka, što se ĉesto dogaĊa kod prijeloma veće kosti, npr. butne

kosti ili kod prijeloma više manjih kostiju npr. obiju potkoljenica. Zbog toga je potrebno

paţljivo postupati sa povrijeĊenim dijelom tijela prilikom premještanja i pripreme za

imobilizaciju. To se postiţe obaveznim prihvatanjem za dva susjedna zgloba, bez namjere

ispravljanja deformacije, lagano povlaĉeći u suprotnim smjerovima pridrţavajući rukom ispod

mjesta prijeloma.

Da bismo imobilizaciju izveli ispravno, potrebno je poznavati nekoliko osnovnih pravila:

1. Sredstvo za imobilizaciju mora obuhvatiti najmanje dva susjedna zgloba.

2. Uvijek se imobilizira u prirodnom poloţaju – to je poloţaj u kojem su mišići i tetive

najopušteniji.

3. Ako je sredstvo kojim se imobilizira tvrd predmet, npr. daska, potrebno ga je obloţiti

tkaninom ili zavojem.

4. Uvijek imobiliziramo preko odjeće.

5. Vrhove prstiju nikada ne pokrivamo jer se po boji koţe moţe vidjeti jesmo li negdje

sredstvo za imoboilizaciju previše zategnuli i tako poremetili cirkulaciju krvi.

Za imobilizaciju koristimo priruĉna sredstva koja nam se naĊu na dohvat ruke: saobraćajni

trokut iz automobila, trougaonu maramu i zavoje iz kutije prve pomoći, daske, grane, koru

drveta, novine, kišobran i sliĉne predmete koje naĊemo u okolini.

Kod otvorenih prijeloma kostiju, prije imobilizacije, potrebno je na ranu postaviti sterilnu

gazu i zavoj.


2014. 134

PRIJELOM KIĈME:

Kiĉma je glavna nositeljica cijelog ĉovjeka za koju se direktno ili indirektno veţu sve kosti.

Ona je i zaštitnik kiĉmene moţdine koja je nastavak mozga i prelazi u ţivce u ekstremitetima.

Iz navedenog je jasno da će prijelomi ovih kostiju izazvati dvostruke posljedice za pov-

rijeĊenoga: nemogućnost kretanja u cjelini i nemogućnost osjećanja pojedinih dijelova tijela

ili tijela u cjelini. Zbog toga, povrede kiĉme mogu dovesti do teških materijalnih, socijalnih,

emocionalnih i drugih poremećaja kako kod povrijeĊenog tako i kod njegove najbliţe

okoline, ali i društva u cjelini. Oštećenja kiĉme mogu biti praćena oštećenjima kiĉmene

moţdine s prolaznim ili trajnim posljedicama kao što je oduzetost i paraliza.

Pregled povrijeĊenog pri sumnji na povredu kiĉme

Prije poduzimanja bilo kakvih pomicanja povrijeĊenog, pri sumnji na povredu kiĉme,

obavezni smo povrijeĊenog upitati ima li bolove u vratu ili leĊima, te osjeća li mrtvilo i da li

postoji neosjetljivost u nekom dijelu tijela. Dobijemo li potvrdan odgovor, makar na jedno

od ovih pitanja, postavljamo sumnju na povredu kiĉme. Ako povrijeĊeni, na naš zahtjev, ne

moţe stisnuti ili opustiti šaku ili pokrenuti bilo koji od udova, sigurno je u pitanju vrlo

ozbiljna ozljeda kiĉme.

Mogućnost pregleda podruĉja kiĉme zavisi od poloţaja tijela ozlijeĊenog. Pregled je oteţan

ako ozlijeĊeni leţi na leĊima pa se teško mogu uoĉiti znakovi povrede kiĉme, kao što je

krvni podliv i deformacija. MeĊutim, kad našem oku nije dostupan predio leĊa povrijeĊenog,

a laganim pritiskom na tom podruĉju ustanovimo bol, onda opravdano postavljamo sumnju

na ozljedu kiĉme. To zahtijeva krajnji oprez u svim našim posupcima sa ozlijeĊenim, kao da

je ozljeda kiĉme dokazana.

Postupak kod sumnje na povredu vratne kiĉme

Povrede vratne kiĉme vrlo ĉesto su smrtonosne povrede, ali su isto tako i prateće povrede

glave. Svaki deseti povrijeĊeni sa povredama glave ima i povredu vratne kiĉme. Ĉesto je

teško ustanoviti bilo kakav vanjski znak povrede vratne kiĉme jer ne moţemo oĉekivati

deformaciju tog podruĉja kao siguran znak. I pri najmanjoj sumnji na povredu vratne kiĉme,

povrijeĊenom, još u vozilu, stavljamo na vrat ovratnik. Namjena mu je da onemogući

pokrete glave lijevo – desno ili gore – dolje jer takvi pokreti mogu biti uzrok trenutne smrti

povrijeĊenog. Ovratnik moţemo napraviti odmah na mjestu povreĊivanja, a pravimo ga od

novina ili kartona koji obloţimo tkaninom.

Unutrašnja strana ovratnika i rubovi moraju se dobro obloţiti vatom ili kakvom mekanom

tkaninom, pa se sve omota trokutnom maramom ili mreţastim zavojem i zaveţe na prednjoj

strani vrata. MeĊutim, kod izvoĊenja ove radnje treba biti oprezan i pripaziti da se ovratnik ne

stegne previše, što bi ozlijeĊenome poremetilo krvotok prema glavi. Tek nakon stavljanja

ovratnika, pristupamo izvlaĉenju ozlijeĊenoga iz vozila. Za to su potrebne najmanje tri osobe.


2014. 135

PITANJA I ODGOVORI:

(zaokruţite taĉne odgovore)

1. U sluĉaju saobraćajne nesreće, osoba koja se zadesi na mjestu nezgode:

a) duţna je udaljiti se i otići kući

b) duţna je ostati na mjestu saobraćajne nezgode

c) moţe se privremeno udaljiti samo radi pruţanja pomoći osobama povrijeĊenim u

saobraćajnoj nesreći

(taĉan odgovor B,C)

2. Postupak kod saobraćajne nesreće je sljedeći:

a) upoznati se sa uslovima nesreće

b) obavijestiti policiju na broj telefona 122, hitnu pomoć na broj telefona 124, po potrebi,

i vatrogasce 123

c) nastaviti dalje put svojim vozilom

(taĉan odgovor A, B)

3. Neodgodiva prva pomoć je:

a) ona pomoć koja se obavlja 20 minuta nakon nesreće

b) pomoć kod koje se vrši masaţa srca, vještaĉko disanje i imobilizacija

c) skup postupaka koji se moraju ODMAH primijeniti jer predstavljaju direktnu opasnost

po ţivot

(taĉan odgovor C)

4. Obilna krvarenja vrlo brzo dovode do:

a) stanja šoka

b) smrti

c) iskrvarenja

(taĉan odgovor B)

5. Mozak bez kisika moţe da ţivi:

a) 3 – 7 minuta

b) 5 – 7 minuta

c) 7 – 9 minuta

(taĉan odgovor A)


2014. 136

6. Koji je postupak sa povrijeĊenim licima u gradu i izvan naselja?

a) pruţiti povrijeĊenima neodgodivu prvu pomoć

b) izvršiti orijentacioni pregled u vozilu

c) odmah izvlaĉiti povrijeĊenog iz vozila

(taĉan odgovor A,B)

7. Za izvlaĉanje povrijeĊene osobe iz vozila:

a) najbolje je povrijeĊenog izvući skupa sa sjedalom

b) najbolje je izvući povrijeĊenog iz vozila bez pregleda

c) poţeljne su najmanje 3 osobe za izvlaĉenje

(taĉan odgovor A,C)

8. Nakon izlaĉenja povrijeĊene osobe iz vozila, neohodno je:

a) pokušati komunicirati sa povrijeĊenom osobom

b) provjeriti rad srca i disanje

c) stati sa strane i ĉekati vozilo hitne medicinske pomoći i policiju


9. Nesigurni znakovi smrti su:

a) maĉije oko

b) prestanak rada srca i disanja

c) mrtvaĉke pjege

(taĉan odgovor B)

10. Sigurni znakovi smrti su:

a) maĉije oko i mrtvaĉke pjege

b) mrtvaĉka ukoĉenost

c) prestanak rada srca i disanja


11. Odjeća sa povrijeĊene osobe:

a) skida se rezanjem po šavovima

b) skida se bez rezanja

c) nije bitno kako se odjeća skida

(taĉan odgovor A)


2014. 137

12. Sredstva za pruţanje prve pomoći mogu biti:

a) standardna

b) priruĉna

c) bolniĉka


13. Kutija prve pomoći sadrţi:

a) baterijsku lampu, noţ, zavoj, injekcije, lijekove

b) prvi zavoj, kaliko zavoj, sterilnu gazu

c) komprese, gaze, aluplast, hansaplast, flastere, makaze

(taĉan odgovor B,C)

14. Neodgodiva prva pomoć je:

a) stanje u kojem je ţivot u opasnosti

b) prva pomoć kao i svaka druga

c) pomoć koja se pruţa nakon dolaska kola hitne medicinske pomoći

(taĉan odgovor A)

15. Šta je vaţno u pruţanju prve pomoći?

a) Treba je pruţiti pravilno i u najkraćem roku.

b) Treba saĉekati 10 minuta pa zapoĉeti pruţanje prve pomoći.

c) Osnovno je spasiti ţivot i sprijeĉiti pogoršanje stanja povrijeĊene osobe.


16. Prilikom pruţanja prve pomoći potrebno je :

a) utvrditi vrste povreda

b) zapoĉeti masaţu srca i vještaĉko disanje

c) pruţiti neodgodivu prvu pomoć i pozvati hitnu medicinsku pomoć i policiju


17. Najhitnija stanja u prvoj pomoći su stanja u koijima je ţivot u opasnosti, a to je

onda kada nastupi:

a) krvarenje

b) stanje prividne smrti

c) lom kiĉme, ruku i nogu



2014. 138

18. Krvarenje zaustavljamo:

a) pritiskom prsta, kompresivnim zavojem

b) podvezivanjem, pritiskom šake na ranu

c) šivanjem rane na licu mjesta


19. Kod krvarenja na glavi radimo sljedeće:

a) pritišćemo krvnu ţilu prstima sa one strane gdje se rana nalazi

b) pritisnemo vratne krvne ţile s obje strane vrata

c) postavljamo prvi zavoj

(taĉan odgovor A)

20. Krvarenje moţe biti:

a) vanjsko

b) unutrašnje

c) gornje i donje


21. Unutrašnje krvarenje je:

a) krvarenje u šupljini grudnog koša i trbuha

b) krvarenje iz ruku i nogu

c) krvarenje iz oka i uha


22. ŠOK je:

a) stanje velikog straha povrijeĊene osobe

b) stanje kod kojeg je pacijent izgubio puno krvi, tjelesne tekućine, trpi velike bolove

c) ŠOK je hitno stanje

(taĉan odgovor B, C)

23. Kod besvjesnog stanja povrijeĊena osoba:

a) ne reaguje na vanjske podraţaje

b) reaguje na štipanje i razgovara

c) diše i srce mu radi

(taĉan odgovor A, C)


2014. 139

24. Kod besjevsnog stanja povrijeĊenu osobu potrebno je:

a) postaviti na leĊa

b) postaviti u boĉni poloţaj

c) postaviti u sjedeći poloţaj

(taĉan odgovor B)

25. Prvu pomoć kod prividne smrti zapoĉinjemo:

a) oţivljavanjem

b) tako što radimo EKG

c) tako što ĉekamo da stigne ekipa hitne pomoći

(taĉan odgovor A)

26. Oţivljavanje se radi:

a) vještaĉkim disanjem

b) masaţom srca

c) ne radimo ni jedno ni drugo


27. Vještaĉko disanje moţe biti:

a) usta na usta

b) usta na nos

c) nos na nos


28. Masaţa srca se izvodi:

a) 2-3 prsta iznad ţliĉice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi)

b) na lijevoj strani grudnog koša

c) tako da povrijeĊeni mora leţati na leĊima i tvrdoj podlozi

(taĉan odgovor A, C)

29. Povrede su:

a) oštećenja organizma nastala djelovanjem mehaniĉke, hemijske, toplotne sile

b) oštećenja samo kostiju i mišića

c) oštećenja mozga i nerava

(taĉan odgovor A)


2014. 140

30. Rane su:

a) otvorene povrede kod kojih je povrijeĊena koţa

b) povrede sa krvarenjem

c) povrede bez krvarenja


31. Znakovi opekotine su:

a) krvarenje

b) povrijeĊena koţa, jaka bol

c) pojava otoka, mjehura, gubitak tekućine

(taĉan odgovor B, C)

32. Prijelomi mogu biti:

a) otvoreni

b) hitni i neodloţivi

c) zatvoreni

(taĉan odgovor taĉan odgovor A, C)

33. Kod loma, prva pomoć se pruţa tako što se:

a) imobilizira povrijeĊeni dio

b) ne smije nikako dirati do dolaska u bolnicu

c) ĉekaju ambulantna kola

(taĉan odgovor A)


2014. 141




7. SARADNJA ŠSP SA ORGANIMA I ORGANIZACIJAMA KOJE SE

BAVE SAOBRAĆAJEM I BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA

Za realizaciju ove teme predviĊen je jedan nastavni sat. Preporuĉujemo da prilikom realizacije

ovog nastavnog sata koordinirate sa predloţenim institucijama, s ciljem ukljuĉivanja svih

relevantnih ĉinilaca u rješenje kompleksne problematike saobraćajne edukacije i prevencije.

Insitucije sa kojima je poţeljno ostvariti saradnju za vrijeme pripreme spomenutog nastavnog

sata su:

MUP

MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA I KOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SREDNJA SAOBRAĆAJNA ŠKOLA

SLUŢBA HITNE POMOĆI

VATROGASNA SLUŢBA

BIHAMK

ŠKOLSKA SEKCIJA PRVE POMOĆI

ŠSP DUGIH ŠKOLA

AUTOŠKOLE


2014. 142



8. SAOBRAĆAJNA KULTURA

Saobraćajna kultura je dio opće kulture i stepena civilizacije društva. Ona obuhvata opću

kulturu pojedinca, mentalitet (kolektivne osobine i sklonost jednog naroda) kao i civilizacijski

nivo društvene zajednice.

Kultura u saobraćaju je u znaĉajnoj korelaciji sa stilom ţivljenja jer se ĉovjek ponaša u

saobraćaju onako kako i ţivi.

MeĊusobno ophoĊenje uĉesnika u saobraćaju definisano je zakonom i moralnim

normama ponašanja.

Osnovni cilj prilikom osposobljavanja za cjeloţivotno aktivno uĉešće u saobraćaju je

usvajanje znanja, vještina i kulturnih navika koje su neophodne za adekvatno uĉešće u

saobraćaju.


2014. 143

U radu na saobraćajnoj edukaciji djece neophodno je stvaranje pozitivnih stavova prema

liĉnoj i tuĊoj sigurnosti, kao i poznavanje uzroka saobraćajnih nesreća.

Pretpostavka, od koje polaze odrasli, da djeca trebaju usvojiti odreĊenu koliĉinu znanja o

saobraćaju i da će to smanjiti broj saobraćajnih nesreća, u svakom sluĉaju je pogrešna osnova

za izradu programa saobraćajne edukacije. Didaktiĉki pristup „stani, pogledaj, slušaj, misli“

pokazao se neprikladnim jer su saobraćajne situacije kompleksne i nepredvidive. Ne moţemo

oĉekivati da djeca sjede u školskim klupama u „poznatom, sigurnom“ okruţenju, pasivno

slušaju izlaganje nastavnika, uĉe napamet saobraćajna pravila i znakove i da se samo na

osnovu toga uspješno snaĊu u „nesigurnom“ vanjskom okrtuţenju, tj. na ulici. Dakle, djeca

trebaju doţivjeti odreĊene saobraćajne situacije, uvidjeti realne odnose u saobraćaju i trenirati

kako da se snaĊu u njima. Istraţivanja su pokazala da neka djeca ĉak i ne razumiju verbalne

upute o saobraćaju koje im daju roditelji ili nastavnici, npr. “pazi se“, „budi oprezan“, „gledaj

više“, „moramo oprezno preći ulicu“, „moraš razmisliti i gledati kad si na ulici“, „u mnogim

saobraćajnim nesrećama stradaju djeca“ itd. Sve ove upute su uopćene i postavlja se pitanje

da li ih djeca doţivljavaju i razumiju u kontekstu ponašanja u saobraćaju na naĉin na koji

odrasli misle da su upute prenijeli djetetu. Mnoga djeca, naroĉito mlaĊa, nemaju predstavu o

pojmovima kao što su: trotoar, pješak i sl.

ZLOUPOTREBA AUTORITETA RODITELJA/ODRASLIH U SAOBRAĆAJU

KAKO IZGRADITI SAOBRAĆAJNU KULTURU SA NEODGOVORNIM

RODITELJIMA

Pripremanje liĉnosti za ponašanje u saobraćaju neophodno je poĉeti od najranijeg ţivotnog

doba. Za uĉešće u saobraćaju nisu neophodna samo znanja o saobraćajnin propisima, već je

neophodno imati razvijene navike, stavove i saobraćajnu kulturu. Porodica, kao prva

društvena sredina, ima veliki znaĉaj. Djeca se uĉe ponašati u saobraćaju vješto imitirajući

roditelje. Uĉeći po modelu, oni će praktikovati one vještine ili ponašanja koja su percipirala

kod svojih roditelja. Nuţno je edukovati roditelje o znaĉaju njihovih vjerovanja i pozitivnih

stavova o saobraćaju, koji se, itekako, odraţavaju na ponašanje njihove djece u istim ili

sliĉnim saobraćajnim situacijama.

Nezanemariv je utjecaj nastavnika na razvoj saobraćajne kulture, a saradnja roditelja i uĉitelja

mora biti kompaktibilna. Neophodno je da obje strane posjeduju što više sliĉnih stavova i

modela ponašanja u saobraćaju.

Djeca uĉe saobraćajnu kulturu i ponašanje u saobraćaju kao i sve druge nastavne sadrţaje. Oni

su, zbog svoje psihofiziĉke nedozrelosti, upućeni na odrasle i ovise o njima. Od najranijeg

djetinjstva djeca se kreću u pratnji roditelja ili drugih odraslih osoba i na taj naĉin usvajaju

osnovne norme ponašanja u saobraćaju. Ukoliko odrasle osobe sa kojima se dijete kreće imaju

razvijenu saobraćajnu kulturu, te norme će usvojiti i dijete. Stoga je potrebo da roditelji što


2014. 144

ĉešće budu sa djetetom u saobraćaju kako bi ono steklo neophodno iskustvo. Kada govorimo

o neodgovorinim odraslim osobama, vaţno pitanje je kako će dijete sa takvim roditeljem

izgraditi pozitivne saobraćajne stavove i kulturu. Ako djeca nauĉe saobraćajna pravila i

elemente saobraćajne kulture, a njihovi roditelji to vidno krše te dovode djecu u riziĉne

situacije, to nuţno moţe dovesti do njihove zbunjenosti i oteţanog usvajanja elemenata

saobraćajne kulture. Na jednoj strani dijete zna šta je ispravno i kako se treba ponašati, a na

drugoj strani, zbog svoje prirodne konstitucije i relacije roditelj – dijete, ono nije u stanju da

sprijeĉi takva neadekvatna ponašanja. Imajuću u vidu gore navedeno, nameće se zakljuĉak da

je poţeljno jaĉati liĉnost djeteta i motivirati dijete da izrazi svoj stav o odreĊenoj situaciji u

saobraćaju, kao i da iskaţe svoje emocije straha ili neke druge emocije.

Trebamo nauĉiti djecu da prepoznaju situacije u kojima odrasli krše saobraćajne

propise, kao i situacije u kojima se ponašaju nekulturno u saobraćaju, te poticati djecu

da im jasno daju do znanja da takva ponašanja nisu primjerena i da na taj naĉin

ugroţavaju ţivot svih sudionika u saobraćaju.

U odnosu sa neodgovornom odraslom osobom u saobraćaju, neophodno je da djeca:

- jasno skrenu paţnju na greške koje uoĉe kod odraslih uĉesnika u saobraćaju;

- upoznaju odrasle sa posljedicama kršenja saobraćajnih pravila;

- pokaţu strah ili ljutnju zbog neadekvatnog ponašanja odraslih;

- znaju za pravo djece na sigurno odrastanje i niko, pa ni roditelji, nemaju pravo

ugroţavati njihove ţivote;

- iskaţu kako se osjećaju ako roditelji/odrasli krše saobraćajne propise;

- budu motivisana da svoja loša iskustva sa odraslima u saobraćaju podijele sa

nastavnicima ili nekim drugim odraslim osobama u koje djeca imaju povjerenje.

Ponašanja „neodgovornih“ odraslih osoba, sa kojima su djeca uĉesnici u saobraćaju, a koja

imaju negativne posljedice za zdravlje i ţivot djece su:

• prijevoz djece na prednjem sjedištu automobila;

• kada roditelji dozvoljavaju maloj djeci da „probaju“ upravljati automobilom;

• kada se ne veţu sigurnosnim pojasevima (odrasli i djeca);

• kada se djeca smještaju u neadekvatne sjedalice u automobilu;

• kada odrasli na poštuju saobraćajne znakove i propise, a prevoze djecu u automobili ili se

kreću sa njima na ulici;

• kada odrasli konzumiraju alkohol i voze djecu;

• kada odrasli nemaju razvijenu saobraćajnu kulturu jer loše navike odraslih utjeĉu na njihovo

ponašanje u saobraćaju


2014. 145

• agresivna i brza voţnja

• upotreba mobitela u voţnji

• prelazak ulice na mjestima na kojima to nije dozvoljeno

NAJĈEŠĆE SITUACIJE U KOJIMA STRADAJU DJECA UĈESNICI U

SAOBRAĆAJU

Djeca spadaju u najugroţeniju kategoriju uĉesnika u saobraćaju, pa su samim tim ĉesto

uĉesnici saobraćajnih nesreća. Pomoću dolje navedenih ciljeva nastojimo ukazati uĉenicima

na potencijalno opasne situacije sa kojima se djeca susreću.

1. PRELAŢENJE KOLOVOZA BEZ SEMAFORA ILI PJEŠAĈKOG PRIJELAZA

2. NEPROMIŠLJENO I NAGLO KORAĈANJE PREKO KOLOVOZA

3. PRELAŢENJE ULICE IZMEĐU AUTOMOBILA KOJI STOJE NA SEMAFORU

4. IGRANJE U BLIZINI KOLOVOZA

5. PRELAZAK PREKO KOLOVOZA BEZ PRETHODNOG „OSMATRANJA“-

(NEOPHODNO JE DA DIJETE BUDE DUŢE NA TROTOARU PRIJE PRELASKA

KAKO BI VOZAĈI IMALI VREMENA NA UOĈE DIJETE).

6. NEOPREZNA VOŢNJA BICIKLA

7. VOŢNJA ROLERA NA ASFALTU, A NE NA ODREĐENIM POVRŠINAMA ZA

TAKVU VRSTU AKTIVNOSTI,

8. PRETRĈAVANJE ISPRED ILI IZA ZAUSTAVLJENOG AUTOBUSA

PRAVILNA VOŢNJA BICIKLA

Voţnja bicikla je vrlo sloţena aktivnost, stoga je u radu na saobraćajnoj edukaciji neophodno

posvetiti joj posebnu paţnju. Za većinu djece voţnja bicikla je izazov i poţeljna aktivnost.

Djeca nisu svjesna rizika pri voţnji bicikla, ali zato je odgovornost na odraslima da ih nauĉe

pravilno voziti bicikl i da ih upozore na sve moguće posljedice. Nesreće u kojima stradaju

djeca na biciklu najĉešće su posljedica nepoznavanja saobraćajnih pravila i neuviĊanja

opasnosti po ţivot. Uĉesnik u saobraćaju koji gura bicikl je pješak, a ne vozaĉ bicikla. Na

javnom putu biciklom smije upravljati lice koje je navršilo 12 godina. Najsigurnije mjesto za

voţnju bicikla su biciklistiĉke staze.

Sigurnost djece koja voze bicikl ovisi o:

• kvaliteti i konstrukciji bicikla za djecu

• posebnoj reflektirajućoj opremi za voţnju bicikla

• upotrebi kacige za bicikliste


2014. 146

• upotrebi rukavica, štitnika za koljena i laktove

• upotrebi traka, svjetiljki i druge neophodne opreme na biciklu

• edukaciji o pravilnoj voţnji bicikla i znaĉaju upotrebe kacige i druge opreme u

prevenciji teških nezgoda

• poznavanju pravilnog sjedenja na biciklu, poloţaju stopala u voţnji bicikla itd

NAJĈEŠĆE GREŠKE KOJE DJECA ĈINE PRI VOŢNJI BICIKLA SU:

• prijevoz drugog lica – djeteta na biciklu,

• sjedenje na nepropisnom dijelu, nepredviĊenom za voţnju,

• prijevoz tereta na biciklu

• upravljanje biciklom na jednom toĉku

• voţnja dvaju ili više biciklista jednog iza drugog bez odreĊenog rastojanja

• voţnja na neodgovarajućem dijelu puta; ako za voţnju bicikla ne postoji biciklistiĉka

staza ili traka, biciklisti voze desnom ivicom kolovoza

• voţnja bicikla jednom rukom


2014. 147

PITANJA I ODGOVORI:

1. Saobraćajna kultura obuhvata:

a) opću kulturu pojedinca

b) ponašanje u saobraćaju

c) opću kulturu pojedinca, mentalitet i civilizacijski nivo društvene zajednice

(odgovor: C)

2. Osnovni cilj prilikom osposobljavanja liĉnosti za aktivno uĉešće u saobraćaju je

_________________________________________________________ , neophodnih

za adekvatno uĉešće u saobraćaju.

(odgovor: USVAJANJE ZNANJA, VJEŠTINA I KULTURNIH NAVIKA)

3. U radu na saobraćajnoj edukaciji djece zalaţemo se za

____________________________________________________________________.

(odgovor: STVARANJE POZITIVNIH STAVOVA PREMA LIĈNOJ I TUĐOJ

SIGURNOSTI, KAO I POZNAVANJE UZROKA SAOBRAĆAJNIH NESREĆA)

4. Uĉesnik u saobraćaju koji gura bicikl je:

a) pješak

b) vozaĉ bicikla

(odgovor: A)

5. Ako za voţnju bicikla ne postoji biciklistiĉka staza ili traka, biciklisti mogu voziti

uz

a) desnu ivicu kolovza

b) lijevu ivicu kolovoza

(odgovor: A)

6. Da li je opasan prelazak ulice izmeĊu automobila koji stoje na semafaru?

a) Da, jer neki vozaĉi mogu da ne primijete djecu i pokrenu vozilo.

b) Ne, jer su vozaĉi motornih vozila uvijek na oprezu i posebnu paţnju obraćaju

na djecu uĉesnike u saobraćaju.

(odgovor: A)


2014. 148

7. Da li je dozvoljena igra na kolovozu?

a) Naravno, odrasli moraju brinuti o djeci.

b) Ne, to je vrlo opasno.

c) Da, igra je dozvoljena uz poseban oprez djece

(odgovor: B)

8. Da li je vozaĉ bicikla duţan nositi zaštitnu kacigu za vrijeme voţnje bicikla?

a) ne

b) da

c) ovisno o tome gdje vozi bicikl

(odgovor: B)

9. Da li se vozaĉ bicikla smije pridrţavati za neko drugo vozilo?

a) da

b) ne

(odgovor: B)

10. Biciklom na javnom putu moţe upravljati lice sa navršenih:

a) 10 godina

b) 18 godina

c) 14 godina

d) 12 godina

(odgovor: D)

11. Da li je ispred ili iza zaustavljenog autobusa potrebno stati na trotoar ili ivicu

kolovoza, te osmotriti mogućnost prelaska ulice?

a) da

b) ne

c) vozaĉi brinu o djeci

(odgovor: A)

12. Kulturno ophoĊenje prema svim uĉesnicima u saobraćaju ureĊeno je:

a) zakonom

b) moralnim normama

c) zakonskim i moralnim normama

(odgovor: C)


2014. 149

13. Odrasloj osobi koja krši saobraćajne propise i ponaša se neprimjereno u

saobraćaju:

a) treba jasno dati do znanja da djeca imaju pravo na sigurnost u saobraćaju i

niko, pa niti roditelji, ne smiju je ugroţavati.

b) treba dozvoliti da se i dalje ponaša kako ţeli.

c) ne treba sumnjati u odluke i autoritet odraslih

(odgovor: A)


2014. 150

9. PRILOZI

9.1. PRAVILNIK O ŠSP

Na osnovu ĉlana 66. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i

Hercegovine („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj: 35/05) i ĉlana 252a.

stav (2), a u vezi sa ĉlanom 2. stav (4) Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na

putevima u Bosni i Hercegovini („Sluţbeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 6/06, 75/06,

44/07, 84/09 i 48/10) ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo donosi

P R A V I L N I K

O FORMIRANJU I RADU ŠKOLSKIH SAOBRAĆAJNIH PATROLA

Ĉlan 1.

(Opće odredbe)

Ovim pravilnikom propisuje se nadleţnost i naĉin formiranja školskih saobraćajnih

patrola (u daljem tekstu: ŠSP), plan i program obuke i polaganja ispita, ovlaštenja i aktivnosti

ĉlanova ŠSP, izgled uniforme, oznaka, i akreditacije, kontrola i nadzor nad radom ŠSP, kao i

druga pitanja u vezi sa radom ŠSP.

Ĉlan 2.

(Nadleţnost)

Organiziranje obuke i polaganje ispita za ĉlana ŠSP obavljaju osnovne škole (u daljem

tekstu: Škole), u saradnji sa Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

(u daljem tekstu: Ministarstvo) i Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (u

daljem tekstu: MUP KS), u skladu sa planom i programom, koji je prilog broj 1., i ĉini

sastavni dio ovog Pravilnika.

Ĉlan 4.

(Pristup obuci)

Pravo na obuku za ŠSP stiĉe uĉenik šestog razreda osnovne škole ako ispunjava

sljedeće uvjete:

- da se istiĉe u uĉenju i vladanju u petom razredu osnovne škole,

- da ima pismeni pristanak roditelja, odnosno staratelja za rad u ŠSP.

Ĉlan 5.

(Obuka)

Obuku za rad u ŠSP obavljaju Škole u saradnji sa Ministarstvom po planu i programu

iz ĉlana 2. i ista obuhvata teorestki i praktiĉni dio i to:

- 15 ĉasova teorestkog dijela,

- 11 ĉasova praktiĉnog dijela.


2014. 151

Ĉlan 6.

(Vrijeme odrţavanja obuke)

Škole su obavezne zapoĉeti obuku za rad u ŠSP u prvoj sedmici oktobra, na osnovu

spiska prijavljenih uĉenika.

Obuka se odvija kao vannastavna aktivnost i traje do posljednje sedmice aprila.

Ĉlan 7.

(Predavaĉi)

Osobe koje vrše obuku uĉenika za rad u ŠSP su: nastavnici društvenog i tehniĉkog

smjera, poloţenog vozaĉkog ispita B1 potkategorije i B kategorije kojeg bira škola, uz

konsultacije sa pedagogom-psihologom škole, predstavnik Ministarstva, kao i druga ovlaštena

lica iz organa i organizacija koje se bave poslovima bezbjednosti saobraćaja.

Ĉlan 8.

(Komisija za polaganja ispita)

Nakon završene obuke, škola obrazuje Komisiju i organizovano polaganje ispita za

ĉlanove ŠSP.

U Komisiju za polaganje ispita za ĉlanove ŠSP ulazi i po jedan predstavnik Ministarstva i

MUP-a KS.

Ispit se organizira najkasnije 15 dana nakon završene obuke.

Ĉlan 9.

(Ispit)

Ispit za ĉlanove ŠSP sastoji se iz teoretskog i praktiĉnog dijela. Teoretski dio ispita

obuhvata provjeru poznavanja saobraćajnih propisa i saobraćajnih znakova kao i elemente

saobraćajne kulture, a vrši se putem testa i razgovora.

Na ispitu za ĉlanove ŠSP vodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik i ĉlanovi ispitne

komisije.

Vrijeme za rješavanje testa je 60 minuta.

Ĉlan 10.

(Izdavanje akreditacije „Školska saobraćajna patrola”)

Kandidatu koji poloţi ispit škola izdaje akreditaciju ĉlana ŠSP.

Akreditacija iz prethodnog stava je ţute boje, veliĉine 85 x 55 mm.

Izgled akreditacije dat je na obrascu koji je u prilogu broj 2. i ĉini sastavni dio ovoga

Pravilnika.

Na prednjoj strani je:

- utisnut grb ŠSP,

- naziv škole,

- prezime i ime, JMB i fotografija uĉenika,

- redni broj.

Na poleĊini je:


2014. 152

- tekst ĉlana 11. ovoga Pravilnika,

- datum izdavanja,

- peĉat i potpis direktora škola.

Ĉlan 11.

(Uloga ŠSP)

ŠSP vrše preventivno regulisanje saobraćaja u blizini škole, uz prisustvo ovlaštenog

lica MUP-a KS, na naĉin da se staraju o organizovanom i što bezbjednijem prelasku školske

djece preko kolovoza pri dolasku u školu i izlasku iz škole, i s tim ciljem, preko svojih

ĉlanova, obezbjeĊuje njihov prelazak preko kolovoza u blizini škole.

Ĉlanovi ŠSP u saradnji sa nastavnicima duţni su jednom godišnje odrţati predavanje

za uĉenike iz škole, roditelje i nastavnike, na kojem će informirati sve prisutne o trenutnom

stanju i saobraćajnoj bezbjednosti, kao i o svojim iskustvima i rezultatima rada.

Ĉlan 12.

(Ovlaštenja ĉlanova ŠSP)

Ĉlanovi ŠSP, kad vrše obezbjeĊenje prelaska školske djece preko kolovoza, po

odredbi stava 1. prethodnog ĉlana, ovlašteni su da, na propisan naĉin i u skladu sa zakonom i

podzakonskim propisima, izdaju potrebna nareĊenja drugim uĉesnicima u saobraćaju.

Ĉlanovi ŠSP moraju biti struĉno osposobljeni za regulisanje saobraćaja i jednoobrazno

obiljeţeni.

Uĉesnici u saobraćaju duţni su postupati po zahtjevima i nareĊenjima ŠSP.

U sluĉaju da uĉesnici u saobaraćaju ne postupe po zahtjevima izraţenim pomoću

znakova ili prema naredbi ŠSP, ĉlanovi ŠSP su obavezni istima ukazati na greške i

nepravilnosti, te dati upute na moguće posljedice nepoštivanja saobraćajnih pravila i

saobraćajne kulture u konkretnoj situaciji.

Ĉlan 13.

(Mjesto sa kojeg se vrši obezbjeĊenje prijelaza uĉenika)

Mjesto sa kojeg ĉlanovi ŠSP vrše obezbjeĊenje prijelaza uĉenika treba da bude

bezbjedno i lahko uoĉljivo svim uĉesnicima u saobraćaju, što na licu mjesta procjenjuje i

odreĊuje ovlašteno lice iz MUP-a KS.

Ĉlan 14.

(Aktivnost ĉlanova ŠSP)

Ĉlanovi ŠSP poslove iz ĉlana 11. ovoga Pravilnika vrše iskljuĉivo kad ih na duţnost

odredi nastavnik koji vrši neposredan nadzor nad radom ŠSP.

Ĉlan 15.

(Izgled uniforme)

Ĉlan ŠSP, kad vrši poslove iz ovog Pravilnika, nosi uniformu sa propisanim

oznakama, a kao opremu nosi tablicu za regulisanje saobraćaja.


2014. 153

Prilikom obavljanja poslova iz ĉlana 12. ovoga Pravilnika, ĉlan ŠSP nosi kaĉket i

uniformu plave boje, reflektirajući prsluk i bijelo narukavlje.

Na kaĉketu i prsluku je istaknut logo ŠSP.

Ĉlan 16.

(Tablica za regulisanje saobraćaja)

Tablica za regulisanje saobraćaja ima oblik kruga preĉnika najmanje 12 cm. Osnova

tablice je bijele boje sa crvenom ivicom širine najmanje 2 cm. Na bijeloj površini je natpis

štampanim slovima crne boje “STOP”, a ispod toga kratica “ŠSP”. Tablica za regulisanje

saobraćaja mora biti presvuĉena reflektujućom materijom, a moţe biti podešena i tako da se

moţe osvijetliti i sopstvenim izvorom svjetlosti.

Ĉlan 17.

(Prestanak rada u ŠSP)

Uĉenik koji ne izvršava povjerene zadatke ili ih ne izvršava na zadovoljavajući naĉin,

kao i uĉenik koji završi sedmi razred osnovne škole, prestaje biti ĉlan ŠSP.

Ĉlan ŠSP koji ne postiţe zadovoljavajući uspjeh u uĉenju i vladanju neće se

angaţovati na poslove patrole.

Ĉlan 18.

(Nadzor nad radom ŠSP)

Nadzor nad radom ŠSP vrše organi upravljanja škole koja je osnovala ŠSP, a

neposredni nadzor vrši nastavnik kojeg za to odredi škola. Školska saobraćajna patrola ima

komandira i zamjenika komandira, koje biraju ĉlanovi ŠSP.

Struĉnu pomoć u radu ŠSP, posebno u pogledu zaštite i bezbjednosti djece u

saobraćaju, pruţaju nadleţne policijske uprave.

Ĉlan 19.

(Dokumentacija)

Dokumentacija o ispitima i o izdanim akreditacijama za ĉlanove ŠSP ĉuva se u školi,

u skladu s Pravilnikom o sadrţaju i naĉinu voĊenja dokumentacije evidencije u osnovnoj

školi.

Spisak uĉenika koji su poloţili ispit za ĉlanove ŠSP škola dostavlja Ministarstvu i

nadleţnoj policijskoj upravi.

Ĉlan 20.

(Prijelazne i završne odredbe)

Za potrebe provedbe ovoga Pravilnika, Ministarstvo će obezbijediti potrebna nastavna

pomagala, uniforme, te druga materijalno-tehniĉka sredstva.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u Sluţbenim novinama Kantona

Sarajevo, a njegova primjena poĉinje 1. septembra 2014. godine.


2014. 154

Ĉlan 21.

(Prestanak primjene propisa)

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika, prestaju vaţiti svi pravilnici koji ureĊuju oblast

formiranja i rada ŠSP na podruĉju Kantona Sarajevo.


2014. 155

Prilog br.1

PROGRAM OBUKE ŠKOLSKE SAOBRAĆAJNE PATROLE

TEMA T P

PONAVLJANJE ZNANJA 3 2

Razvoj i znaĉaj saobraćaja, saobraćajna sredstva 1

Putevi (podjela puteva, dijelovi puta, oprema puta, objekti na putevima) 1 1

Vrste i podjela saobraćajnih znakova 1 1

PRAVILA SAOBRAĆAJA 1 2

Uĉesnici u saobraćaju i saobraćajna pravila 1 2

BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA 2 1

Osnovni ĉinioci bezbjednosti saobraćaja i negativne pojave u saobraćaju i

njihovo suzbijanje 1

Sluţba kontrole i regulisanje saobraćaja 1 1

ZNAĈAJ KOJI UĆESNICIMA U SAOBRAĆAJU DAJU

OVLAŠTENA LICA/ ĈLANOVI ŠSP 4 4

Znaĉenje znakova koje ovlašteno lice daje tijelom, tablicom, pištaljkom 2 2

Ponašanje i rad ĉlanova ŠSP u prisustvu saobraćajnog policajca 1 1

Znaĉenje znakova koje ĉlanovi ŠSP daju uĉesnicima u saobraćaju 1 1

OSNOVNI POSTUPCI U SLUĈAJU SAOBRAĆAJNE NEZGODE 2 2

Vrste saobraćajnih nezgoda i postupci u sluĉaju saobraćajnih nezgoda 1 1

Prva pomoć 1 1

SARADNJA ŠSP SA ORGANIMA I ORGANIZACIJAMA KOJE

SE BAVE SAOBRAĆAJEM I BEZBJEDNOSTI U SAOBRAĆAJU 1

SAOBRAĆAJNA KULTURA 2

15 11


2014. 156

9.2. SAGLASNOST RODITELJA

SAGLASNOST RODITELJA

Ja,_______________________________________________________, roditelj/staratelj

______________________________________________ uĉenika/ce _______ odjeljenja,

nakon što sam upoznat/a sa Pravilnikom i programom obuke ŠSP, izjavljujem da

sam saglasan/na da moje dijete bude ĉlan školske saobraćajne patrole.

Sarajevo, ______________________

Potpis: _________________


2014. 157

Prilog 3.

AKREDITACIJA

Documents

Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike za nastavnike- Skolske... · Saobraćaj ĉine: infrastruktura (ceste, ţeljezniĉka pruga, aerodromi, luke itd.), vozila (cestovna