Predavanje 3 osnovni pojmovi kategorizacija.ppt...Elementi popre čnog presjeka ceste (i) Ceste –Predavanje 3 Os ceste (1): tlocrtni položaj ceste definiran je oblikovanjem osi

CESTE

• OSNOVNI ELEMENTI CESTA, POPREČNI PROFIL

• OSNOVNI POJMOVI VEZANI UZ PROMET I CESTE

• JAVNE CESTE U REPUBLICI HRVATSKOJ

• KATEGORIZACIJA CESTA

• PODJELA, KRITERIJI PODJELE

Ceste – Predavanje 3

Osnovni elementi ceste


Osnovni pojmovi (i)

SITUACIJA CESTE(tlocrt) –položajni nacrt: projektna razrada elemenata ceste za horizontalni tok trase

STACIONAŽA: udaljenost od bilo koje točke duž trase, od početkatrase, mjereno po osi ceste. Svi prilozi projekta su međusobnopovezani oznakom stacionaže.


Osnovni pojmovi (ii)

UZDUŽNI PRESJEK –projektna razrada elemenata ceste za visinski tok trase

NIVELETA: presječnica vertikalne plohe koja prolazi kroz os ceste sagornjom površinom kolnika. Niveleta se sastoji od pravaca zaobljenihkružnim lukom.


NORMALNI I KARAKTERISTIČNI POPREČNI PRESJEK –definira elemente poprečnog presjeka

1- os ceste2 – kota terena3 – kota nivelete4 – širina kolnika5 – bankina6 – rubna traka7 – širina planuma

8 - širina planuma posteljice9 – kolnička konstrukcija10 – skidanje sloja humusa11 – oblaganje humusom12 – nasip13 – odvodni jarak14 – sraslo tlo


Elementi poprečnog presjeka ceste (i)


Os ceste (1): tlocrtni položaj ceste definiran je oblikovanjem osiceste koja se sastoji od pravca, prijelaznih krivina i kružnih lukova. Osceste prolazi sredinom kolnika izuzev u krivinama kod kojih jeprimijenjeno proširenje kolnika. Minimalni elementi osi ceste određenisu regulativom.

Os ceste

bankina

Sraslo tlo (14): je dio litosfere na kojem je predviđena izgradnja cestovnog trupa

ili kojeg drugog objekta

Sraslo tlo

Elementi poprečnog presjeka ceste (ii)


Humus(10): je površinski sloj tla koji sadrži organske tvari u takvoj količini da mu

u građevinskom pogledu daju nepovoljne karakteristike

Posteljica: je uređeni završni sloj nasipa, a u usjeku uređeno sraslo tlo ili

zamijenjeno sraslo tlo, koji svojim fizikalnim i kemijskim osobinama

zadovoljavaju tražene uvjete, tako da mogu bez štetnih posljedica primiti

opterećenje preko kolničke konstrukcije

posteljicahumus

Planum(8): je završena površina bilo kojeg sloja trupa ceste, izrađena po nacrtima

s predviđenim uzdužnim i poprečnim padovima

Planum posteljice

Elementi poprečnog presjeka ceste (iii)


Kolnička konstrukcija

nasip

Nasip(12) : je dio cestovnog trupa izgrađen od zemljanih, kamenitih ili miješanih

materijala na temeljnom tlu

Kolnička konstrukcija(9): je sustav mehanički ugrađenih slojeva različitih

materijala koji ima funkciju preuzimanja prometnog opterećenja i prenošenja

opterećenja na temeljno tlo. Kolnička konstrukcija može biti savitljiva (asfaltna) ili

kruta (betonska).

Elementi poprečnog presjeka ceste (iv)


Kolnik (4): je dio cestovne površine namijenjen za promet vozila.Obuhvaća vozne, pretjecajne, rubne i zaustavne trakove.

kolnik

- Ukupna širina kolnika ovisi o broju i širini voznih trakova- broj trakova se određuje prema važnosti ceste, gustoći prometa i zahtjevanoj propusnoj moći ceste

Elementi poprečnog presjeka ceste (iv)


Rubni trak (6): je učvršćeni dio cestovnog presjeka između bankine ikolnika ili između kolnika i putova za bicikliste ili pješake.

rubni trak

Funkcija rubnog traka je : da osigurava rub kolnika od oštećenja da daje uporište kolniku da sprječava prodiranje vode do planuma i prema kolničkoj konstrukciji da vidljivo (uočljivo) označi rub kolnika

Širina rubnog traka:• ovisi o širini prometnog traka• od 0,20 m do 0,50 m

Elementi poprečnog presjeka ceste (v)


Bankina(5): je učvršćeni bočni dio krune ceste koji ima funkcijuosiguravanja bočne stabilnosti kolničke konstrukcije.

Funkcija bankine je : osigurava bočnu stabilnost kolničke konstrukcije doprinosi psihičkoj sigurnosti vozača služi za postavljanje signalizacije, ograde.. služi za privremeno odlaganje materijala za popravak i održavanje ceste služi za uklanjanje vozila u kvaru.

bankina

Širina bankine:• ovisi o širini prometnog traka• od 1,00 m do 1,50 m

15- rigol16 – berma17 – iskop (usjek/zasjek/isjek)18 – nožica nasipa19 – stepenice20 – uzdužna drenaža21 – potporni zid22 – drenažni sloj23 – procjednica (barbakana)


rigol

berma

Rigol(15):Služi za prihvaćanje površinske vode i njenu odvodnju.Oblik rigola i dimenzije ovise o količini vode i uvjetima odvodnje,što je potrebno dokazati proračunom.

Berma (16): je ravni dio između rigola i kosine usjeka. Služi zazaštitu rigola od erodiranog materijala, za postavljanje prometnesignalizacije, za otvaranje preglednosti ceste u krivinama i sl

Poprečni presjek ceste može biti:

nasip usjek

isjek zasjek


Prometni trakovi (i)

1. Vozni trakovi2. Trak za zaustavljanje vozila3. Trak za sporu vožnju4. Trak za vozila javnog prijevoza5. Biciklistički putovi6. Pješački putovi7. Razdjelni trak


Prometni trakovi (ii)

Vozni trakovi


Prometni trakovi (iii)

Trak za zaustavljanje vozila

o izvode se na auto-cestama i cestama 1. razreda, a služe za zaustavljanje vozila u kvaru, brisanja vjetrobrana i slično...o minimalna širina: 2,50 m (1,75 m – cste 1. razreda)

Trak za sporu vožnju

o izvode se na mjestima većih uspona na cestama na kojima se očekuje veći udio TTVoširina: 3,00 m do 3,5 m


Prometni trakovi (iv)

Trak za vozila javnog prijevozao mogu se predvidjeti na uličnoj mreži (ovisno o intenzitetu)o minimalna širina 3,25 m

Biciklistički putovi

o mogu se predvidjeti na gradskoj uličnoj mreži kao: trakovi,staze ili cesteo širina jednosmjernih putova je 1,00m, trakova na kojima jemoguće pretjecanje 1,60m, a dvosmjernih 2,00 m


Prometni trakovi (v)

Pješački putovio prema intenzitetu očekivanog pješačkog prometa i uvjetimasigurnosti mora se omogućiti kretanje pješaka po proširenojbankini ili urediti pješačka stazao širina pješačkog puta za jednog pješaka iznosi 0,80m, avisina 2,50 mo pješački putovi na cestama u naseljima imaju posebna pravilaprojektiranja

Razdjelni trak

o izvodi se na cestama sa više trakovao širina može biti od 2,0 do 4,0 m


Poprečni presjek

Cesta u naselju

Cesta izvan naselja


Slobodni profil cestePrometni profil : obuhvaća sve vrste voznih trakova i rubne trakove

Slobodni profil : obuhvaća prometni profil s dodatkom zaštitnih širina i visina

Str. 56


Da ponovimo....

1. Što prikazuje situacija ceste?

2. Što je stacionaža?

3. Što je to niveleta ceste?

4. Što je os ceste?

5. Što je bankina?

6. Što je rigol?

7. Što je to kolnička konstrukcija?

8. Koje vrste prometnih trakova razlikujemo?

9. O čemu ovise i koje su standardne širine prometnih trakova?


RAZVRSTAVANJE CESTA

CESTA : je svaka javna cesta i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja promet

JAVNA CESTA : je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može slobodno kretati uz uvjete određene Zakonom i koju nadležno tijelo proglasi javnom cestom.

Javne ceste se dijele na: Državne ceste (6.885 km) Županijske ceste (9647 km) Lokalne ceste (9078 km)

http://www.hrvatske-ceste.hr/Index.aspx

http://hac.hr/

http://arz.hr/


Javna cesta u smislu Zakona o javnim cestama:

- cestovna građevina

- građevine za odvodnju ceste

- zemljišni pojas oko ceste

- građevina na cestovnom zemljištu

- priključci na javnu cestu

- prometni znakovi, uređaji za nadzor i sigurnost....

- građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša


Prema Uredbi o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (Vlada RH, 1999.)…

…u državne ceste se razvrstavaju:1. Ceste koje su međunarodnim i međudržavnim određene

kao europske (E) ceste2. Ceste koje povezuju cjelokupni teritorij RH3. Ceste koje grad Zagreb uključuju u cestovnu mrežu RH4. Ceste koje povezuju grad Zagreb sa središtem županija5. Ceste koje međusobno povezuju sjedišta županija,

uključujući grad Pulu i Križevce6. Ceste koje povezuju sjedište županija s većim regionalnim

sjedištima susjednih država (gradovi veći od 100.000 stanovnika)

7. Cestovne okosnice velikih otoka8. Ceste koje ostvaruju kontinuitet razvrstane državne ceste

kroz gradove9. Ceste koje povezuju državnu mrežu cesta sa važnim

lukama i pristaništima


…u županijske ceste se razvrstavaju:

1. Ceste koje povezuju središta Županija sa gradovima i općinama

2. Ceste koje povezuju središta gradova i općina međusobno3. Zamjenske ceste uz građevine i dionice s naplatom cestarine4. Značajne ceste unutar urbaniziranih područja preko kojih se

ostvaruje veza grada s državnim cestama5. Priključne ceste iz županijskih središta do luka, pristaništa,

turističkih i dr. centara


…u lokalne ceste se razvrstavaju:

1. Ceste koje povezuju središte grada, odnosno općine s naseljima s više od 50 stanovnika unutar grada ili općina

2. Ceste u urbanom području koje povezuju gradske četvrti sa županijskim cestama

3. Ceste koje povezuju susjedne gradske četvrti međusobno4. Ceste koje povezuju središte grada, odnosno općine s

naseljima s više od 50 stanovnika unutar grada ili općina5. Ceste u urbanom području koje povezuju gradske četvrti sa

županijskim cestama6. Ceste koje povezuju susjedne gradske četvrti međusobno


Mreža javnih cesta u RH

Republika Hrvatska danas raspolaže sa:- 28 123 km javnih cesta od čega na mrežu državnih cesta otpada 6 885 km.

Od 1970 godine do danas izgrađeno je ukupno:- 593 km cesta visokerazine usluga, od čega na- autoceste otpada oko 500km i na brze ceste 104 km.



Hrvatske auto-ceste

http://www.hac.hr/?task=aut


Nadležnost za građenje i održavanje

Gospodarenje javnim cestama Vlada RH povjerila je sljedećim pravnim subjektima:

Hrvatske ceste d.o.o – koje se bave gospodarenjem nad državnim cestama i koordinacijom u odnosu na županijske i lokalne ceste te pripremu dokumentacije za autoceste do lokacijske dozvole.

Hrvatske autoceste d.o.o. – koji se bave gospodarenjem nad autocestama i popratnim objektima s naplatom.

Županijska uprava za cestu – bave se gospodarenjem nad lokalnim i županijskim cestama

Koncesijska društva : Autocesta Zagreb-Rijeka d.d., Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. i Bina Istra d.d.


Poslovi građenja i rekonstruiranja javnih cesta obuhvaćaju:

Građevinsko i drugo projektiranje sistražnim radovima

Projektiranje opreme, pratećih objekata,prometne signalizacije i drugo projektiranje

Stručnu ocjenu studija i projekata Otkup zemljišta i objekata


Izmještanje komunalne i druge infrastrukture

Ustupanje radova građenja Organizaciju stručnog nadzora i kontrole

ugrađenih materijala i izvedenih radova Organizaciju tehničkog pregleda i

primopredaje javne ceste te djelova javne ceste i objekata na korištenje i održavanje


Ocjena sadašnjeg stanja kolnika

Čak 98 % državnih cesta su ceste s asfaltnim kolnicima dok 2% čine ceste od makadamskog kolnika.

Kvaliteta kolnika u odnosu na razinu prometa ukazuje da Hrvatske Ceste, zbog nedostatka sredstava, održavanje usmjeravaju na ceste s frekventnijim prometom.


Izvori sredstava za financiranje građenja i održavanja javnih cesta (i)

Godišnja naknada za uporabu javnih cesta (registracija vozila)

Cestarine za uporabu autocesta i objekata s naplatom (most, tunel....)

Naknada za uporabu javnih cesta motornim i priključnim vozilima registriranim izvan RH

Naknada za izvanredni prijevoz Naknada za prekomjernu uporabu javne

ceste


Naknada za korištenje cestovnog zemljišta Naknada za obavljanje pratećih djelatnosti Naknada za koncesije Naknada za financiranje građenja i

održavanja Sredstva državnog proračuna, proračuna

županija, proračuna grada Zagreba Ostali izvori

Izvori sredstava za financiranje građenja i održavanja javnih cesta (ii)


Podjela cesta prema svrsi i prometnom značenju

Navedena podjela ceste dijeli na:

- Europske ceste za daleki promet- Ceste za daleki promet- Ceste za brzi promet- Zemaljske ceste- Turističke ceste- Ceste za specijalne svrhe- Gradske ceste


Podjela cesta prema veličini motornog prometa

Razred ceste Ukupan broj motornih vozila tijekom 24 sata (oba smjera)

PGDP

Auto-ceste,

ceste 1. razreda

> 15.000

> 12.000

Ceste 2. razreda 7.000 – 12.000

Ceste 3. razreda 3.000 – 7.000

Ceste 4. razreda 1.000 – 3.000

Ceste 5. razreda < 1000


Podjela cesta prema terenu kojim prolaze

PredjeliOsnovne karakteristike

RAVNIČARSKI BREŽULJKASTI BRDOVITI PLANINSKI

Visinska razlika u terenu

neznatna Do 70m 70-150m > 150m

Nagib padina Do 1:10 1:10 – 1.5 1.5 – 1:1 1:1 – 1:0

Naboranost terena - Slabije izražena

Jače izražena Vrlo jaka, oštri grebeni i duboke uvale

Mogući elementi trase

Izbor slobodan

Izbor djelomično ograničen

Izbor ograničen

Elementi određeni


Da ponovimo....

1. Što je javna cesta?

2. Koje javne ceste razlikuje Zakon o javnim cestama?

3. Prema kojim kriterijima se dijele javne ceste?

4. Kako je podijeljeno gospodarenja javnim cestama uRH?

5. Koliko razreda cesta s obzirom na prometnoopterećenje postoji?


Documents

Predavanje 3 osnovni pojmovi kategorizacija.ppt...Elementi popre čnog presjeka ceste (i) Ceste –Predavanje 3 Os ceste (1): tlocrtni položaj ceste definiran je oblikovanjem osi