1

IZUZEĆA OD PRIMJENE ZJN-a 2016. ZA JAVNE NARUČITELJE

- S PRIMJERIMA IZ PRAKSE

Zakon o javnoj nabavi1 (dalje u tekstu: ZJN 2016, ZJN), obvezni su primjenjivati javni i sektorski

naručitelji. Međutim, ZJN 2016. propisuje izuzeća od njegove primjene kada naručitelji nisu obvezni za

nabavu robe, radova ili usluga provesti postupak javne nabave. ZJN u člancima 29. i 30. propisuje opća

izuzeća, zatim u člancima 31-35. posebna izuzeća za javne naručitelje, te u člancima 36-38. posebna

izuzeća za sektorske naručitelje.

ZJN u članku 410. propisuje poseban rok za izjavljivanje žalbe u slučaju ugovora koji su izuzeti od

primjene Zakona. Ako nisu ispunjeni uvjeti propisani ZJN-om 2016. za izuzeće, a naručitelji ne provedu

postupak javne nabave, postoji opasnost od počinjenja prekršaja.

U ovom članku se navode i analiziraju odredbe ZJN-a 2016. o izuzeću koje mogu primjenjivati javni

naručitelji te se navode mišljenja središnjeg tijela državne uprave za politiku javne nabave temeljem

članka 436. ZJN-a 2016. o pojedinim pitanjima u vezi izuzeća koja su se pojavila u praksi nakon stupanja

na snagu ZJN-a 2016.2

1 Opća izuzeća od primjene ZJN-a 2016.

U nastavku su navedena opća izuzeća od primjene ZJN-a 2016, i to: u slučaju dodjele ugovora o javnoj

nabavi i projektnih natječaja prema međunarodnim pravilima; u slučaju dodjele ugovora o javnoj

nabavi i projektnih natječaja prema međunarodnim pravilima te izuzeća za ugovore o javnoj nabavi iz

članka 30. ZJN-a 2016.

1.1 Dodjela ugovora o javnoj nabavi i projektnih natječaja prema međunarodnim

pravilima

Sukladno članku 29. ZJN 2016. se ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koje

naručitelj mora dodijeliti ili provesti u skladu s postupcima nabave koji se razlikuju od postupaka

propisanih ZJN-om 2016, a koji su propisani na jedan od sljedećih načina:

1. pravnim instrumentom koji stvara međunarodne pravne obveze, poput međunarodnog

sporazuma sklopljenog u skladu s osnivačkim Ugovorima, između Republike Hrvatske i jedne ili više

trećih država ili njihovih dijelova, a koji obuhvaća radove, robu ili usluge namijenjene zajedničkoj

provedbi ili korištenju projekta od strane država potpisnica. Republika Hrvatska obavještava

Europsku komisiju o svim takvim pravnim instrumentima;

2. u okviru međunarodne organizacije.

1 Narodne novine, br. 120/16,

2 Autor: Zoran Vuić, dipl. iur, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Stavovi iznijeti u članku osobni su stavovi autora i ne odražavaju stavove institucije u kojoj je zaposlen.

2

Nadalje, u istom članku je propisano da se ZJN 2016. ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi i

projektne natječaje koje naručitelj dodjeljuje ili provodi u skladu s pravilima o nabavi koje određuje

međunarodna organizacija ili međunarodna financijska institucija, ako ta organizacija ili institucija u

cijelosti financira dotične ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje. U slučaju ugovora o javnoj

nabavi i projektnog natječaja koje u iznosu većem od 50% sufinancira međunarodna organizacija ili

međunarodna financijska institucija, ugovorne strane sporazumijevaju se o primjenjivim postupcima

nabave.

1.2 Izuzeća za ugovore o javnoj nabavi

ZJN 2016. u članku 30. propisuje izuzeća za ugovore o javnoj nabavi. Vezano uz ista izuzeća, u praksi su

se nakon stupanja na snagu ZJN-a pojavila određena pitanja o kojima su dana mišljenja središnjeg tijela

državne uprave nadležnog za politiku javne nabave,3 koja mišljenja (relevantni dijelovi) se navode u

nastavku. Za pojedina izuzeća, u svrhu pojašnjenja navode se i odredbe uvodnog dijela Direktive

2014/24/EU.

ZJN 2016. ne primjenjuje se za:

1. stjecanje, najam ili zakup zemljišta, postojećih građevina ili druge nepokretne imovine ili prava

koja se njih tiču;

→ Mišljenje – najam nepokretne i pokretne imovine – članak 30. stavak 1. točka 1. ZJN-a 2016.

Naručitelj je tražio mišljenje koje se odnosi na primjenu članka 30. stavka 1. točke 1. ZJN-a

2016. vezano uz uzimanje u najam nepokretne imovine i s njom povezane pripadajuće

pokretne imovine koja predstavlja opremu i uređaje potrebne za funkcioniranje djelatnosti

tržnice na malo. Oprema i uređaji obuhvaćaju štandove u zatvorenim prostorima i štandove

na otvorenom prostoru s pripadajućom opremom i uređajima kao što su rashladne vitrine,

police, vage, utezi i slično, a što čini nedjeljivu cjelinu.

Postavljeno je pitanje je li najam (zakup) opreme za obavljanje poslova prodaje na malo na

tržnici, koji predmet zakupa predstavljaju štandovi u zatvorenim paviljonima koji su betonski

dijelovi zgrade zajedno s opremom za rad (rashladne vitrine, vage, police i dr) i pokretni

štandovi na otvorenom sa pripadajućom opremom (rashladne vitrine, vage i dr), kao i skladišni

prostor, izuzeće u smislu članka 30. stavka 1. točke 1. ZJN-a 2016.

Članak 30. stavak 1. točka 1. ZJN-a 2016. propisano je da se isti Zakon ne primjenjuje na

ugovore o javnoj nabavi za stjecanje, najam ili zakup zemljišta, postojećih građevina ili druge

nepokretne imovine ili prava koja se njih tiču.

U odnosu na pitanje potpada li najam (zakup) opreme za obavljanje poslova prodaje na malo

na tržnici, pod izuzeće od primjene Zakona sukladno članku 30. stavku 1. točki 1. ZJN-a 2016,

Ministarstvo je odgovorilo da se izuzeće između ostalog odnosi na nepokretnu imovinu, dok se

na pripadajuću pokretnu imovinu može odnositi samo ako ista, sukladno posebnom propisu

3 Temeljem članka 436. ZJN-a 2016 – stručna pomoć u vezi s primjenom ZJN-a 2016. i njegovih podzakonskih propisa kroz davanje mišljenja.

3

(Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), predstavlja pripadak ili pobočnu stvar

(pertinencija), koja kao uzgredna stvar treba trajno služiti gospodarskim svrhama glavne stvari.

2. stjecanje, razvoj, produkciju ili koprodukciju programskog materijala namijenjenog za

audiovizualne medijske usluge ili radijske medijske usluge koje sklapaju pružatelji audiovizualnih

ili radijskih medijskih usluga;

3. termine pružanja radiotelevizijskog ili programskog emitiranja koji se sklapaju s pružateljima

audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga;

ZJN određuje da, za potrebe prethodno navedenih odredbi, pojam „program“ kako je definiran

posebnim zakonom kojim se uređuje područje elektroničkih medija, uključuje i radijske programe

te materijale za radijske programe, a pojam „programski materijal“ ima isto značenje kao i pojam

„program“.

Pojašnjenje navedenih odredbi (točke 2. i 3) može se pronaći u uvodnom dijelu Direktive

2014/24/EU, (točka 23). Navodi se da bi pri dodjeli javnih ugovora za određene audiovizualne i

radijske usluge u okviru djelatnosti pružatelja medijskih usluga trebalo biti moguće uzeti u obzir

aspekte od kulturnog ili društvenog značaja koji čine primjenu pravila o nabavama neprikladnom.

Zbog tih razloga bilo bi potrebno uvesti iznimku za ugovore o javnim uslugama koje dodjeljuju sami

pružatelji medijskih usluga za kupnju, razvoj, produkciju i koprodukciju programa iz redovite

proizvodnje i drugih pripremnih usluga poput onih koji se odnose na scenarije i umjetničke izvedbe

nužne za produkciju programa. Trebalo bi također pojasniti da bi se ta iznimka trebala jednako

primjenjivati na medijske usluge emitiranja i usluge na zahtjev (nelinearne usluge). Međutim, ta se

iznimka ne bi trebala primjenjivati na opskrbu tehničkom opremom nužnom za produkciju,

koprodukciju i emitiranje takvih programa.

→ Mišljenje: termini pružanja radiotelevizijskog ili programskog emitiranja – članak 30. stavak 1.

točka 3. ZJN-a 2016.

ZJN 2016. u članku 30. stavku 1. točki 3. propisuje da se Zakon ne primjenjuje na ugovore o javnoj

nabavi za termine pružanja radiotelevizijskog ili programskog emitiranja koji se sklapaju s

pružateljima audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga.

S obzirom na to da naručitelj u upitu navodi da za potrebe provedbe kampanje u okviru projekta

X namjeravaju objaviti spotovi na televiziji, iz čega se može zaključiti da spotovi već postoje kao

proizvod, sukladno gore iznesenome Ministarstvo je mišljenja da u konkretnom slučaju

„ugovaranju termina za emitiranje spotova“ nema zapreke za primjenu odredbe članka 30. stavka

1. točke 3. Zakona.

→ Mišljenje: termini pružanja radiotelevizijskog ili programskog emitiranja – članak 30. stavak 1.

točka 3. ZJN-a 2016.

Člankom 30. stavkom 1. točkom 3. ZJN-a 2016. propisano je da se Zakon ne primjenjuje na

ugovore o javnoj nabavi za termine pružanja radiotelevizijskog emitiranja koji se sklapaju s

pružateljima audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga. U odnosu na postavljeni upit

Ministarstvo je odgovorilo da ZJN 2016. ne određuje pobliže pojam „usluga termina pružanja

radiotelevizijskog ili programskog emitiranja“ te u tom smislu niti njegovo određenje u odnosu

4

na pojam „usluge zakupa medijskog prostora za promidžbene usluge oglašavanja na TV i radio

postajama.“ Glede pitanja smatraju li se pružatelji audiovizualnih ili radijskih ili medijskih usluga,

osim televizijskih i radijskih ustanova i agencije koje zakupljuju termine medijskog prostora za

promidžbene usluge, odgovaramo da se navedenim pružateljima smatraju samo televizijske i

radijske ustanove.

4. usluge arbitraže i mirenja;

Pojašnjenje izuzeća za ove usluge može se pronaći u uvodnom dijelu Direktive 2014/24/EU, (točka

24). Navodi se da bi trebalo ponoviti da usluge arbitraže i mirenja, kao i druge slične oblike

alternativnog rješavanja sporova, obično pružaju tijela ili pojedinci koji su imenovani ili odabrani

na način koji ne može biti reguliran pravilima o nabavama. Nadalje, navodi se da bi trebalo pojasniti

da se ova Direktiva ne odnosi na ugovore o uslugama za pružanje takvih usluga, neovisno o

njihovom nazivu u okviru nacionalnog prava.

5. usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika u:

a) arbitraži ili mirenju u državi članici, trećoj zemlji ili pred međunarodnom instancijom

arbitraže ili mirenja, ili

b) postupku pred sudovima, tribunalima ili tijelima javne vlasti u državi članici ili trećoj zemlji

ili pred međunarodnim sudovima, tribunalima ili institucijama;

6. usluge pravnog savjetovanja koje odvjetnik pruža tijekom pripreme bilo kojeg od postupaka iz

točke 5. ili ako postoji konkretna naznaka i velika vjerojatnost da će pravna stvar na koju se

savjet odnosi postati predmet takvih postupaka;

→ Mišljenje: nabava pravnih usluga – članak 30. stavak 1. točke 5. i 6. ZJN-a 2016.

Postavljeno je pitanje u vezi s nabavom pravnih usluga koje nisu izuzete od primjene ZJN-a 2016,

a istodobno predstavljaju oblike pravne pomoći koju pružaju odvjetnici temeljem Zakona o

odvjetništvu i koja je regulirana drugim propisima te čija bi objava bila u suprotnosti s pravilima

kojima je regulirano obavljanje predmetnih usluga.

Člankom 30. stavkom 1. ZJN-a 2016. propisano je kada se isti Zakon ne primjenjuje na ugovore o

javnoj nabavi (...). Nadalje, u Jedinstvenom rječniku javne nabave (CPV), pod CPV oznakama:

• 79100000-5 Pravne usluge,

• 79110000-8 Usluge pravnih savjeta i zastupanja,

• 79111000-5 Usluge pravnih savjeta,

• 79112000-2 Usluge pravnog zastupanja,

navedene su konkretne pravne usluge u vezi s pravnim savjetima i zastupanjem, koje su izuzete

od primjene Zakona.

U odnosu na pravne usluge koje nisu izuzete od primjene ZJN-a 2016, prilikom nabave istih

naručitelji su obvezni postupiti sukladno članku 324. stavku 1. ZJN-a 2016. Iznimno, naručitelj nije

obvezan postupiti sukladno istoj odredbi, odnosno nije obvezan objaviti poziv na nadmetanje ako

su ispunjeni uvjeti za primjenu pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave. Ako

primjenjuje pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave poziva na nadmetanje na

naručitelju je teret dokaza da okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju primjenu istoga

5

postupka, pa tako i temeljem članka 131. stavka 1. točke 2. alineje b) ZJN-a 2016 – nepostojanje

tržišnog natjecanja iz tehničkih razloga.

→ Mišljenje: nabava pravnih usluga – članak 30. stavak 1. točke 5. i 6. ZJN-a 2016.

Zatraženo je mišljenje da li se izuzeće propisano člankom 30. stavkom 1. točkom 5. i 6. ZJN-a

2016. odnosi na usluge pravnog zastupanja i savjetovanja stranaka od strane odvjetnika u

postupcima arbitraže ili mirenja i u Republici Hrvatskoj, odnosno u postupku pred sudovima,

tribunalima ili tijelima javne vlasti i u Republici Hrvatskoj, i da li se u konkretnom slučaju pod

pojmom „država članica“ ima tretirati i Republika Hrvatska ili sve ostale države članice izuzev

Republike Hrvatske, odgovaramo u nastavku.

Člankom 30. stavkom 1. točkom 5. i 6. ZJN-a 2016, propisano je da se isti Zakon ne primjenjuje

na ugovore o javnoj nabavi za usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika u arbitraži

ili mirenju u državi članici, trećoj zemlji ili pred međunarodnom instancijom arbitraže ili mirenja,

ili u postupku pred sudovima, tribunalima ili tijelima javne vlasti u državi članici ili trećoj zemlji ili

pred međunarodnim sudovima, tribunalima ili institucijama te na usluge pravnog savjetovanja

koje odvjetnik pruža tijekom pripreme bilo kojeg od navedenih postupaka ili ako postoji

konkretna naznaka i velika vjerojatnost da će pravna stvar na koju se savjet odnosi postati

predmet takvih postupaka.

S obzirom na to da je člankom 3. točkom 4. ZJN-a 2016. definiran pojam „država članica“, a to je

država članica Europske unije, Ministarstvo je mišljenja da su ugovori o javnoj nabavi za usluge

pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika i usluge pravnog savjetovanja koje odvjetnik

pruža sukladno odredbi članka 30. stavka 1. točke 6. ZJN-a 2016, izuzeti od primjene Zakona,

neovisno o tome pruža li odvjetnik te usluge u Republici Hrvatskoj ili u nekoj drugoj članici

Europske unije.

→ Mišljenje: nabava pravnih usluga – članak 30. stavak 1. točke 5. i 6. ZJN-a 2016.

U upitu je između ostalog navedeno da tvrtka X.d.o.o, u svrhu rješavanja imovinskopravnih

odnosa za potrebe realizacije investicijskih projekata i sređivanja vlasničkih odnosa, ima potrebe

za nabavom pravnih usluga. U tom smislu postavljeno je pitanje može li se sporazumno,

dobrovoljno ustanovljavanje prava služnosti, prava građenja ili prava vlasništva za potrebe

realizacije investicijskih projekata, kada postupak izvlaštenja nije potreban, pozivom na odredbe

posebnog zakona obraćanjem tijelima javne vlasti smatrati postupanjem sukladno odredbi članka

30. stavka 1. točke 5. podtočke b) ZJN-a 2016, odnosno pružanjem usluge pravnog zastupanja

stranaka od strane odvjetnika pred sudovima, tribunalima ili tijelima javne vlasti u državi članici

ili trećoj zemlji ili pred međunarodnim sudovima, tribunalima ili institucijama (1. pitanje).

Također, postavljeno je pitanje mogu li se usluge koje odvjetnik pruža u svrhu sređivanja

zemljišnoknjižnog stanja, upisa stečenih stvarnih prava u zemljišnu knjigu podnošenjem

prijedloga za uknjižbu, pokretanjem pojedinačnih zemljišnoknjižnih postupaka i poduzimanjem

drugih potrebnih radnji u cilju ostvarenja uknjižbe također smatrati uslugom iz članka 30. stavka

1. točke 5. podtočke b) ZJN-a 2016, odnosno da li je ugovaranje ovih usluga izuzeto iz primjene

istoga Zakona (2. pitanje).

6

Još je postavljeno pitanje što se smatra „konkretnom naznakom i velikom vjerojatnošću da će

pravna stvar o kojoj odvjetnik pruža uslugu savjetovanja postati predmetom u postupku pred

sudom, tribunalom ili tijelom javne vlasti“ (3. pitanje).

Člankom 30. stavkom 1. ZJN-a 2016. propisano je da se isti Zakon ne primjenjuje na ugovore o

javnoj nabavi za usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika (…).

U odnosu na postavljena pitanja pod (1) i (2) Ministarstvo je mišljenja da bi se u opisanim

situacijama moglo raditi o uslugama navedenima u članku 30. stavku 1. točki 5. podtočki b), u

smislu dijela odredbe koji se odnosi na usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika

u postupku pred tijelima javne vlasti. Teret dokaza o postojanju okolnosti koje opravdavaju

primjenu izuzeća temeljem navedene odredbe ZJN-a 2016. je na naručitelju.

Vezano za pitanje pod točkom (3) Ministarstvo je odgovorilo da je na samom naručitelju da u

svakoj pojedinoj pravnoj stvari, uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, ocijeni

postoje li konkretne naznake i velika vjerojatnost da će pravna stvar o kojoj odvjetnik pruža

uslugu savjetovanja postati predmetom u postupku pred sudom, tribunalom ili tijelom javne

vlasti.

U odnosu na pravne usluge koje nisu izuzete od primjene Zakona, prilikom nabave istih naručitelji

su obvezni postupiti sukladno članku 324. stavku 1. ZJN-a 2016. Iznimno naručitelj nije obvezan

postupiti sukladno istoj odredbi, odnosno nije obvezan objaviti poziv na nadmetanje ako su

ispunjeni uvjeti za primjenu pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave.

→ Mišljenje: nabava pravnih usluga – članak 30. stavak 1. točka 5. i 6. ZJN-a 2016.

ZJN 2016. ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi za usluge pravnog zastupanja stranaka

od strane odvjetnika u postupcima arbitraže ili mirenja u državi članici Europske unije, trećoj

zemlji ili pred međunarodnom institucijom arbitraže ili mirenja, ili postupku pred sudovima,

tribunalima ili tijelima javne vlasti u državi članici Europske unije ili trećoj zemlji ili pred

međunarodnim sudovima, tribunalima ili institucijama (…).

Ministarstvo je dalo mišljenje da se usluge pravnog zastupanja u žalbenim postupcima pred

Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave i Visokom upravnim sudom, s obzirom

da se radi o postupcima pred javnim tijelima, smatraju se izuzećem prema članku 30. ZJN-a 2016.

→ Mišljenje: nabava pravnih usluga – članak 30. stavak 1. točka 5. i 6. ZJN-a 2016.

Na svakom naručitelju je ovlast i odgovornost, da u okviru obavljanja svojih poslova, pravno

utemeljeno te s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, opravdano i argumentirano sam

obrazloži primjenu pojedinih odredbi ZJN-a 2016. U tom smislu, na naručitelju je da ocijeni jesu

li usluge pravnog savjetovanja koje bi se odnosile na osporavanje potraživanja u postupku u

kojem odluku donosi nadzorni inženjer, a protiv koje nezadovoljna strana može pokrenuti

postupak mirenja pred vijećem za rješavanje sporova, usluge u smislu članka 30. stavka 1. točke

6. ZJN-a 2016.

7

Usluge pripreme dokumentacije o nabavi, davanje pojašnjenja iste, sastavljanje zahtjeva za

pojašnjenjem ili upotpunjavanjem ponuda, pregled i ocjena ponuda, izrada zapisnika o pregledu

i ocjeni ponuda te izrada odluke o odabiru nisu odvjetničke usluge u smislu članka 30. ZJN-a 2016,

već je riječ o savjetodavnim uslugama za čiju nabavu je potrebno provesti neki od postupaka

javne nabave. S druge strane, usluge pravnog zastupanja u žalbenim postupcima pred Državnom

komisijom za kontrolu postupaka javne nabave, s obzirom da se radi o postupcima pred tijelom

javne vlasti, izuzete su od primjene ZJN-a sukladno članku 30. stavku 1. točki 5. ZJN-a 2016.

7. usluge ovjeravanja i potvrđivanja dokumenata koje pružaju javni bilježnici;

8. pravne usluge koje pružaju skrbnici ili imenovani zakonski zastupnici maloljetnika ili druge

pravne usluge čije je pružatelje imenovao sud ili tribunal dotične države članice ili su određeni

zakonom za izvođenje određenih zadataka pod nadzorom tih sudova;

9. druge pravne usluge koje su povezane, čak i povremeno, s izvršavanjem službenih ovlasti;

Vezano uz navedena izuzeća pravnih usluga (7, 8. i 9), uvodni dio Direktive 2014/24/EU (točka 25)

obrazlaže razloge izuzeća. Obrazlaže se da određeni broj pravnih usluga obavljaju pružatelji usluga

koje je imenovao sud u određenoj državi članici te podrazumijevaju odvjetničko zastupanje

klijenata u sudskom postupku, ili ih moraju pružati javni bilježnici ili su one povezane s izvršavanjem

službenih ovlasti. Takve pravne usluge najčešće pružaju tijela ili pojedinci imenovani ili izabrani na

način koji nije moguće urediti pravilima o nabavi, kao što je na primjer imenovanje državnih

odvjetnika u određenim državama članicama. Te bi pravne usluge stoga trebalo isključiti iz

područja primjene Direktive.

10. financijske usluge u vezi s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili

drugih financijskih instrumenata u smislu posebnog zakona kojim se uređuje tržište kapitala, usluge

središnje banke i operacije koje se provode u okviru Europskog fonda za financijsku stabilnost i

Europskog stabilizacijskog mehanizma

10. zajmove i kredite, bez obzira na to jesu li povezani s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili

prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata;

11. ugovore o radu;

12. civilnu obranu, civilnu zaštitu i usluge sprječavanja opasnosti koje pružaju neprofitne

organizacije ili udruženja, obuhvaćene CPV oznakama 75250000-3, 75251000-0, 75251100-1,

75251110-4, 75251120-7, 75252000-7, 75222000-8, 98113100-9 i 85143000-3, osim usluga

prijevoza pacijenata vozilom hitne pomoći;

13. usluge javnog željezničkog prijevoza putnika ili prijevoza putnika podzemnom željeznicom;

14. usluge koje javni naručitelj ili udruženje javnih naručitelja pružaju na osnovi isključivog prava

utemeljenog na zakonu, podzakonskom propisu ili drugom objavljenom aktu uprave koji su u

skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije;

15. usluge koje javni naručitelj ili udruženje javnih naručitelja pružaju na osnovi isključivog prava

utemeljenog na zakonu, podzakonskom propisu ili drugom objavljenom aktu uprave koji su u

skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije;

8

→ Mišljenje: usluge, isključivo pravo – članak 30. stavak 1. točka 15. ZJN-a 2016.

Naručitelj navodi da zbog nemogućnosti zbrinjavanja otpada na svom području, mora iznaći novu

lokaciju za odlaganje otpada i to na području druge jedinice lokalne samouprave. Dalje postavlja

pitanje je li zbrinjavanje otpada na području druge jedinice lokalne samouprave izuzeće od

primjene ZJN-a 2016. temeljem članka 30. stavka 1. točke 15.

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, br. 94/13) u članku 187. stavku 1.

propisano je da danom stupanja na snagu istoga Zakona, u Zakonu o komunalnom gospodarstvu

(Narodne novine, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01,82/04, 110/04, 178/04, 38/09,

79/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12) prestaju važiti odredbe članaka 3, 11, 20, 30. i 34. u odnosu

na komunalnu djelatnost održavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz

komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog

otpada.

Sagledavajući odredbe Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Ministarstvo nije uočilo da bi

prema tom Zakonu djelatnost odlaganja ili pružanja usluga odlaganja otpada mogla imati

karakter isključivog prava u navedenom smislu, odnosno ne vidi pravno utemeljenje da bi

mogućnost pružanja te usluge, uz određene dozvole, bilo isključivo pravo ograničeno samo na

neke gospodarske subjekte.

Člankom 31. stavkom 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom propisano je da javnu uslugu

prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada

mogu obavljati u skladu s odredbama ovoga Zakona: 1. trgovačko društvo koje osniva jedinica

lokalne samouprave i u kojem drži većinski dio dionica, odnosno udjela, 2. javna ustanova koju

osniva jedinica lokalne samouprave i 3. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji.

Sukladno članku 32. stavku 1. točki 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom davatelj usluge

dužan je predati prikupljeni otpad osobi koja posjeduje dozvolu iz članka 86. istoga Zakona.

Slijedom navedenog, djelatnost zbrinjavanja otpada koja uključuje i odlaganje otpada, odnosno

pružanje usluge odlaganja otpada sukladno odredbama spomenutog Zakona, ne smatra se

uslugom od općeg interesa i nije ograničeno samo na neke gospodarske subjekte, odnosno

sukladno članku 84. stavku 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, djelatnost zbrinjavanja

otpada odlaganjem može obavljati svaka osoba nakon što ishodi odgovarajuću dozvolu za

gospodarenjem otpadom. Zbog svega naprijed navedenog, razvidno je da usluga zbrinjavanja

otpada nije izuzeće temeljem članka 30. stavka 1. točke 15. ZJN-a 2016.

16. usluge središnjeg tijela za nabavu u vezi s obavljanjem aktivnosti središnje nabave, uključujući i

obavljanje pomoćnih aktivnosti nabave;

17. usluge istraživanja i razvoja koje su obuhvaćene CPV oznakama 73000000-2 do 73120000-9,

73300000-5, 73420000-2 i 73430000-5 ako korist od njih nema isključivo naručitelj za svoju

uporabu u obavljanju svojih poslova te u cijelosti ne plaća pružanje tih usluga;

Vezano uz ovo izuzeće, ponajprije je potrebno ukazati na uvodni dio Direktive 2014/24/EU (točka

35), koji obrazlaže razloge ovog izuzeća. Navodi se da bi trebalo poticati sufinanciranje programa

istraživanja i razvoja industrijskih subjekata. Stoga bi trebalo pojasniti da se ova Direktiva

primjenjuje samo ako ne postoji sufinanciranje i ako su rezultati aktivnosti istraživanja i razvoja

namijenjeni određenom javnom naručitelju.

9

Time se ne bi trebala isključiti mogućnost da pružatelj usluge koji je provodio te aktivnosti objavi

izvješće o tim aktivnostima sve dok javni naručitelj zadržava isključivo pravo korištenja rezultata

istraživanja i razvoja pri izvršavanju vlastite djelatnosti. Međutim, fiktivno širenje rezultata

istraživanja i razvoja ili bilo kakvo simbolično sudjelovanje u naknadi troškova pružatelju usluga ne

bi trebalo spriječiti primjenu ove Direktive.

→ Mišljenje: usluge istraživanja i razvoja – članak 30. stavak 1. točka 17. ZJN-a 2016.

Postavljeno je pitanje može li se nabava radova, roba i usluga zaštićenih isključivim patentima,

licencama, kao i drugim institutima zaštite intelektualnog prava i sličnih prava, pri čemu je

unaprijed poznato da na tržištu, zbog činjenice postojanja patenta, licence i sl. postoji samo jedan

potencijalni ponuditelj, podvesti pod izuzeća od primjene Zakona propisana člankom 30. stavkom

1. točkom 17. ZJN-a 2016.

Člankom 30. stavkom 1. točkom 17. ZJN-a 2016. propisano je izuzeće za ugovore o javnoj

nabavi za usluge istraživanja i razvoja koje su obuhvaćene CPV oznakama 73000000-2 do

73120000-9, 73300000-5, 73420000-2 i 73430000-5 ako korist od njih nema isključivo

naručitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova te u cijelosti ne plaća pružanje tih

usluga. Iz navedene odredbe ne proizlazi izuzeće za nabavu radova, robe i usluga zaštićenih

isključivim patentima, licencama kao i drugim institutima zaštite intelektualnog prava i sličnih

prava.

Međutim, Ministarstvo je uputilo na odredbu članka 131. stavka 1. točke 2. ZJN-a 2016. kojom

je propisano da javni naručitelj smije koristiti pregovarački postupak bez prethodne objave

poziva na nadmetanje za dodjelu ugovora o javnoj nabavi ako samo određeni gospodarski

subjekt može izvoditi radove, isporučiti robu ili pružiti usluge iz bilo kojeg od sljedećih razloga:

a) cilj nabave je stvaranje ili stjecanje jedinstvenog umjetničkog djela ili umjetničke izvedbe,

b) nepostojanje tržišnog natjecanja iz tehničkih razloga, ili

c) zbog zaštite isključivih prava, uključujući prava intelektualnog vlasništva.

→ Mišljenje: usluge istraživanja i razvoja – članak 30. stavak 1. točka 17. ZJN-a 2016.

U dopisu naručitelj navodi da su istraživačke teme i njihovi rezultati obuhvaćeni Projektom,

usmjereni na razvoj elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj i njihovu ulogu u digitalnoj

preobrazbi, što nadilazi isključivu uporabu u obavljanju regulatornih poslova naručitelja, kao i da

će dio troškova snositi fakultet X.

Također, navedeno je da će uz stručnjake naručitelja i akademske zajednice na skupovima i

tematskim sastancima sudjelovati i predstavnici mrežnih operatera, davatelja usluga,

proizvođača opreme i udruga kao i ostali zainteresirani u području elektroničkih komunikacija.

Dalje je navedeno da će rezultati istraživanja biti objavljeni u časopisima i na konferencijama u

zemlji i inozemstvu, kao i na web stranicama naručitelja i stavljeni na raspolaganje javnosti i

zainteresiranim sudionicima tržišta i elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj. S obzirom

na izmjene zakonskih određenja uslijed donošenja ZJN-a 2016, naručitelj postavlja pitanje o

mogućnosti izuzeća od primjene istoga Zakona, propisanog odredbom članka 30. stavka 1. točke

17.

10

Navedenom odredbom ZJN-a 2016. propisano je da se isti Zakon ne primjenjuje na ugovore o

javnoj nabavi za: usluge istraživanja i razvoja koje su obuhvaćene CPV oznakama 73000000-2 do

73120000-0, 73300000-5, 73420000-2 i 73430000-5 ako korist od njih nema isključivo naručitelj

za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova te u cijelosti ne plaća pružanje tih usluga.

Slijedom rečenoga, a prema podacima koji su dostavljeni, Ministarstvo je mišljenja da se u

konkretnom slučaju može primijeniti izuzeće od primjene Zakona propisano člankom 30. stavkom

1. točkom 17. ZJN-a 2016, s tim da je teret dokazivanja posebnih uvjeta i okolnosti koje

opravdavaju izuzeće od primjene Zakona na naručitelju.

→ Mišljenje: usluge istraživanja i razvoja – članak 30. stavak 1. točka 17. ZJN-a 2016.

Postavljeno je pitanje je li naručitelj kao voditelj međunarodnoga znanstveno-istraživačkog

projekta X. za Republiku Hrvatsku, radi nabave usluga terenskog istraživanja u okviru toga

projekta, obvezan provesti postupak javne nabave sukladno ZJN-u 2016. ili može primijeniti

izuzeće od primjene istoga Zakona, sukladno članku 30. stavku 1. točki 17.

U dopisu je navedeno da je međunarodni znanstveno-istraživački projekt X. najveće

internacionalno longitudinalno istraživanje društvenih vrednota, kojim se dobivaju uvidi u ideje,

vjerovanja, preferencije, stavove, vrednote i mišljenja građana iz svih država Europe, koje daje

opis o tome što Europljani misle o životu, obitelji, radnoj okolini, religiji, politici i društvu

općenito. Informacije prikupljene kroz projekt X. pomažu boljem razumijevanju različitosti

europskih kultura.

Dalje je navedeno da predmetno istraživanje namjeravate provesti u suradnji sa A. te sa

znanstvenicima (...). Navedeno je da u ukupnim troškovima projekta od 600.000,00 kuna

participira i A. te u provedbi terenskog istraživanja. Također, navedeno je da će rezultate projekta

Organizacijskom odboru projekta isporučiti naručitelj i A, a nakon što Organizacijski odbor potvrdi

da je druga faza projekta provedena prema pravilima struke, rezultati iz Hrvatske pripojit će se

središnjoj bazi rezultata svih europskih država.

Članak 30. stavak 1. točka 17. ZJN-a 2016. propisuje da se isti Zakon ne primjenjuje na ugovore o

javnoj nabavi za: usluge istraživanja i razvoja koje su obuhvaćene CPV oznakama 73000000-2 do

73120000-9, 73300000-5, 73420000-2 i 73430000-5, ako korist od njih nema isključivo naručitelj

za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova te u cijelosti ne plaća pružanje tih usluga.

Slijedom rečenoga, Ministarstvo je mišljenja da se u konkretnom slučaju može primijeniti izuzeće

od primjene ZJN-a 2016 propisano člankom 30. stavkom 1. točkom 17. ZJN-a 2016, s tim da je

teret dokazivanja posebnih uvjeta i okolnosti koje opravdavaju izuzeće od primjene Zakona na

naručitelju.

11

2 Posebna izuzeća za javne naručitelje

U nastavku su navedena posebna izuzeća za javne naručitelje, i to: u području poštanskih usluga, u

području elektroničkih komunikacija te u slučaju ugovora između subjekata u javnom sektoru (ugovori

o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi, te sklapanje ugovora isključivo

između dva ili više javnih naručitelja).

2.1 Posebna izuzeća u području poštanskih usluga

ZJN 2016. se ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koje dodjeljuje ili provodi

javni naručitelj koji pruža poštanske usluge iz članka 344. stavka 2. točke 2. ZJN-a 2016 (poštanske

usluge su usluge koje se sastoje od prijema, razvrstavanja, usmjeravanja i isporuke poštanskih

pošiljaka, a što uključuje usluge koje su obuhvaćene i koje nisu obuhvaćene univerzalnom uslugom

sukladno posebnom propisu kojim se uređuju poštanske usluge), za obavljanje sljedećih djelatnosti:

1. usluga dodane vrijednosti vezanih uz elektronička sredstva i koje se u cijelosti pružaju

elektroničkim sredstvima (uključujući sigurno slanje šifriranih dokumenata elektroničkim

sredstvima, usluge vođenja adresa i slanje preporučene elektroničke pošte),

2. financijskih usluga obuhvaćenih CPV oznakama od 66100000-1 do 66720000-3 i članka 30. stavka

1. točke 10. ZJN-a 2016, uključujući poštanske novčane naloge i poštanske žirodoznake,

3. filatelističkih usluga, ili

4. logističkih usluga (usluge koje su kombinacija fizičke dostave ili skladištenja i drugih nepoštanskih

funkcija).

→ Mišljenje: poštanske usluge – članak 31. ZJN-a 2016.

Člankom 31. ZJN-a 2016. propisana su posebna izuzeća u području poštanskih usluga. S obzirom

na to da predmetne usluge ne potpadaju više u opseg sektorske djelatnosti poštanskih usluga

prema Direktivi 2014/25/EU, bilo je potrebno propisati navedeno izuzeće u Direktivi 2014/24/EU.

U suprotnom, sektorski naručitelj koji je ujedno i javni naručitelj za nabavu tih usluga koje više

nisu u području primjene sektorske direktive, bio bi obvezan primijeniti stroža pravila (tj. ona za

javne naručitelje). To bi bilo protivno svrsi izuzimanja tih usluga iz područja primjene sektorske

direktive.

2.2 Posebna izuzeća u području elektroničkih komunikacija

ZJN 2016. se ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje čija je glavna svrha

omogućiti javnom naručitelju pružanje ili iskorištavanje javne komunikacijske mreže, ili pružanje

javnosti jedne ili više elektroničkih komunikacijskih usluga, kako su definirane u posebnom zakonu

kojim se uređuje područje elektroničkih komunikacija.

Pojašnjenje ovog izuzeća se može pronaći u odredbama članka 8. Direktive 2014/24/EU u kojem je

navedeno da za potrebe ovog članka „javna komunikacijska mreža” i „elektronička komunikacijska

usluga” imaju isto značenje kao i u Direktivi 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka

2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvirna

direktiva) (SL L 108, 24.4.2002, str. 33).

12

Direktiva 2002/21/EZ, u članku 2. sadrži definicije, pa tako i definicije koje je potrebno imati u vidu radi

primjene ovog izuzeća:

→ „Javna komunikacijska mreža” znači elektronička komunikacijska mreža koja se u cijelosti ili

većinom upotrebljava za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga;

→ „Elektronička komunikacijska usluga” znači usluga koja se uobičajeno pruža uz naknadu i sastoji se

u cijelosti, ili većim dijelom, od prijenosa signala u elektroničkim komunikacijskim mrežama,

uključujući telekomunikacijske usluge i usluge prijenosa u radiodifuzijskim mrežama, ali isključujući

usluge pružanja sadržaja i obavljanja uredničkog nadzora nad sadržajem koji se prenosi

korištenjem elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga; ona ne obuhvaća usluge informacijskog

društva, u skladu s definicijom iz čl. 1. Direktive 98/34/EZ, koje se ne sastoje, u cijelosti ili većim

dijelom, od prijenosa signala u elektroničkim komunikacijskim mrežama.

2.3 Ugovori između subjekata u javnom sektoru

Ugovori o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi. ZJN 2016. se ne

primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi ako:

1. nad tom pravnom osobom javni naručitelj samostalno ili zajedno s drugim javnim naručiteljima

obavlja kontrolu sličnu onoj koju provodi nad svojim poslovnim jedinicama.

Smatra se da javni naručitelj provodi samostalno kontrolu nad pravnom osobom ako ima presudan

utjecaj na strateške ciljeve i na važne odluke dotične pravne osobe, s time da takvu kontrolu može

provoditi i drugi subjekt nad kojim javni naručitelj na isti način provodi kontrolu.

Smatra se da javni naručitelji provode zajedničku kontrolu nad pravnom osobom ako su ispunjeni

svi sljedeći uvjeti:

• tijela nadležna za odlučivanje u toj pravnoj osobi čine predstavnici svih sudjelujućih javnih

naručitelja, s time da pojedinačni predstavnici mogu predstavljati nekoliko sudjelujućih javnih

naručitelja ili sve njih

• ti javni naručitelji mogu zajedno imati presudan utjecaj na strateške ciljeve i važne odluke u toj

pravnoj osobi, i

• ta pravna osoba nema interese različite od interesa javnih naručitelja koji nad njom provode

kontrolu.

2. pravna osoba pod kontrolom obavlja više od 80% svojih djelatnosti u izvršavanju zadataka koje

joj je povjerio jedan ili više javnih naručitelja koji nad njome provode kontrolu ili koje su joj povjerile

druge pravne osobe nad kojima jedan ili više tih javnih naručitelja provode kontrolu.

Za utvrđivanje postotnog udjela djelatnosti u obzir se uzima prosjek sveukupnog prometa, ili

odgovarajuće alternativno mjerilo vezano uz djelatnosti poput troškova nastalih relevantnoj

pravnoj osobi ili javnom naručitelju u odnosu na usluge, robu ili radove tijekom tri godine koje

prethode godini u kojoj se dodjeljuje ugovor. Iznimno o navedenog, za utvrđivanje postotnog

udjela djelatnosti dovoljno je da ta pravna osoba poslovnim projekcijama dokaže da je alternativno

mjerilo vezano uz djelatnosti vjerodostojno, ako podaci o prometu ili drugom mjerilu vezanom uz

djelatnosti, poput troškova, nisu dostupni za prethodne tri godine ili više nisu relevantni, zbog

datuma osnivanja ili datuma početka obavljanja djelatnosti relevantne pravne osobe ili javnog

naručitelja ili zbog reorganizacije njihove djelatnosti.

13

3. nema izravnog udjela privatnog kapitala u pravnoj osobi pod kontrolom, osim sudjelovanja

privatnog kapitala koje je obvezno na temelju odredaba posebnog zakona, u skladu s osnivačkim

Ugovorima, a koji nema značajke kontroliranja i blokiranja i koji ne vrši odlučujući utjecaj na tu

pravnu osobu.

Također, ZJN 2016. se ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi, ako pravna osoba pod kontrolom

koja je javni naručitelj dodijeli ugovor javnom naručitelju koji nad njom provodi kontrolu ili drugoj

pravnoj osobi nad kojom isti javni naručitelj provodi kontrolu, pod uvjetom da u pravnoj osobi kojoj

se dodjeljuje ugovor nema izravnog udjela privatnog kapitala, osim sudjelovanja privatnog kapitala

koje je obvezno na temelju odredaba posebnog zakona, u skladu s osnivačkim Ugovorima, a koji

nema značajke kontroliranja i blokiranja i koji ne vrši odlučujući utjecaj na tu pravnu osobu.

→ Mišljenje: ugovori o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi –

članak 33. stavak 1. točke 1-3. ZJN-a 2016.

Postavljeno je pitanje da li adaptacija zgrade i opremanje iste mogu biti dva predmeta nabave

i da li se za izvođenje građevinskih radova adaptacije može primijeniti posebno izuzeće

sukladno članku 33. Zakona o javnoj nabavi, s obzirom da bi građevinske radove adaptacije

izvodilo komunalno poduzeće koje je registrirano za poslove građenja i čiji je osnivač i 100%-

tni vlasnik Općina X.

ZJN 2016. u odredbi članka 203. uređuje pitanja određivanja predmeta nabave. Sukladno

navedenoj odredbi javni naručitelj određuje predmet nabave na način da predstavlja tehničku,

tehnološku, oblikovnu, funkcionalnu ili drugu objektivno odredivu cjelinu. Dalje, članak 204.

stavak 1. ZJN-a 2016. daje naručitelju mogućnost da podijeli predmet nabave na grupe na

temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu ili vremenu

ispunjenja, u kojem slučaju određuje predmet i veličinu pojedine grupe, uzimajući u obzir

mogućnost pristupa malih i srednjih gospodarskih subjekata postupku javne nabave. Valja

napomenuti i odredbu članka 204. stavka 2. ZJN-a 2016. sukladno kojij, ako javni naručitelj u

postupku javne nabave velike vrijednosti nije podijelio predmet nabave na grupe, obvezan je

u dokumentaciji o nabavi te u izvješću o javnoj nabavi naznačiti glavne razloge za takvu odluku.

Slijedom navedenog, vidljivo je da ZJN 2016. propisuje da predmet nabave određuje sam javni

naručitelj, odnosno tom naručitelju daje pravo i obvezu u pogledu definiranja predmeta

nabave u skladu s prije spomenutim odredbama. Pri čemu treba voditi računa da naručitelj ne

smije dijeliti nabavu s namjerom izbjegavanja primjene ZJN-a 2016. ili njegovih odredaba koje

se primjenjuju na nabavu male, odnosno velike vrijednosti.

U konkretnom slučaju, radovi na adaptaciji zgrade i opremanje iste, prema mišljenju

Ministarstva mogu se odrediti kao zasebni predmeti nabave ili kao jedan predmet nabave

podijeljen na grupe sukladno gore citiranim odredbama ZJN-a 2016.

Nadalje, da bi se posebno izuzeće propisano člankom 33. ZJN-a 2016. moglo primijeniti u

konkretnom slučaju, na mogućnost sklapanja ugovora o javnoj nabavi radova na adaptaciji

zgrade između Općine X i Komunalnog društva Y, kojeg je osnivač i 100%-tni vlasnik Općina X.

14

i koje je registrirano za poslove građenja, potrebno je da budu ispunjeni svi propisani uvjeti iz

članka 33. stavka 1. točaka 1-3. ZJN-a 2016.

Slijedom navedenog, ako su kumulativno ispunjeni svi prethodno navedeni uvjeti, Ministarstvo

je mišljenja da se u konkretnom slučaju može primijeniti institut izuzeća od primjene ZJN-a

2016, s tim da je teret dokazivanja posebnih uvjeta i okolnosti koje opravdavaju izuzeće od

primjene ZJN-a 2016. na naručitelju. Dodatno, potrebno je napomenuti da je komunalno

društvo, kao javni naručitelj (tijelo javnog prava), obvezno uvijek nabavljati robu, usluge ili

radove sukladno odredbama ZJN-a 2016. neovisno o tome radi li se o nabavi za potrebe

obavljanja komunalnih djelatnosti zbog kojih je osnovano ili o izvršenju ugovora sklopljenih

temeljem članka 33. ZJN-a 2016.

Sklapanje ugovora isključivo između dva ili više javnih naručitelja. ZJN 2016. se ne primjenjuje na

sklapanje ugovora isključivo između dva ili više javnih naručitelja ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. ugovor utvrđuje ili provodi suradnju između tih javnih naručitelja s ciljem osiguravanja da javne

usluge koje oni trebaju pružiti ostvaruju njihove zajedničke ciljeve

2. ta je suradnja uspostavljena isključivo na temelju potreba vezanih uz javne interese, i

3. ti javni naručitelji ostvaruju na otvorenom tržištu manje od 20% djelatnosti na koje se odnosi

suradnja (Napomena: Za utvrđivanje postotnog udjela djelatnosti vrijedi isto kako je gore

navedeno za ugovore o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi).

→ Mišljenje: sklapanje ugovora isključivo između dva ili više javnih naručitelja – članak 34. ZJN-

a 2016.

Tražilo se mišljenje vezano uz mogućnost primjene posebnog izuzeća za javne naručitelje

sukladno članku 34. Zakona o javnoj nabavi za sklapanje ugovora o održavanju zaštićenih

područja grada X. (održavanje površina s biljem, vrtno-tehnički radovi održavanja opločenja

igrališta i urbane opreme i radovi neophodni za funkcioniranje sustava održavanja javnih

zelenih površina), s javnom ustanovom Y. čiji je osnivač i vlasnik grad X.

Člankom 34. ZJN-a 2016. propisano je da se isti Zakon ne primjenjuje na sklapanje ugovora

isključivo između dva ili više javnih naručitelja ako su ispunjeni svi propisani uvjeti. Stoga je

Ministrarstvo mišljenja da bi se u konkretnom slučaju mogao primijeniti članak 34. ZJN-a 2016,

s tim da je teret dokazivanja posebnih uvjeta i okolnosti koje opravdavaju izuzeće od primjene

ZJN-a 2016. na naručitelju.

15

3 Pravna zaštita i prekršajna odgovornost u odnosu na izuzeća od primjene

ZJN-a 2016.

ZJN 2016. u članku 410. propisuje poseban rok za izjavljivanje žalbe u slučaju ugovora koji su izuzeti od

primjene toga Zakona. ZJN 2016. određuje dvije moguće situacije koje su vezane uz postupanje

naručitelja ovisno je li objavio odgovarajuću propisanu obavijest u EOJN-u RH, a radi se o sljedećem:

1. Ako je naručitelj objavio obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost za ugovore izuzete od

primjene ZJN-a 2016,4 žalba se izjavljuje u roku od deset dana od dana objave obavijesti za

dobrovoljnu ex ante transparentnost u odnosu na zakonitost sklapanja takvog ugovora. Žalitelj koji

je propustio izjaviti žalbu sukladno navedenome, nema pravo na žalbu nakon objave obavijesti o

dodjeli ugovora, ako ona bude objavljena.

Obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost između ostaloga sadrži sljedeći podatak koji je

relevantan za ugovore izuzete od primjene Zakona: obrazloženje odluke naručitelja da dodijeli

ugovor bez prethodne objave poziva na nadmetanje (ako je primjenjivo, obrazloženje sklapanja

ugovora na temelju izuzeća od primjene Zakona).

2. Ako je naručitelj objavio samo obavijest o dodjeli ugovora za ugovore izuzete od primjene ZJN-a

2016, žalba se izjavljuje u roku od 30 dana od dana objave obavijesti o dodjeli ugovora u odnosu

na zakonitost sklapanja takvog ugovora.

Žalba se, kao što je razvidno iz navedenih odredbi, izjavljuje u odnosu na zakonitost sklapanja ugovora

temeljem kojeg je naručitelj nabavio robu, radove ili usluge. Žalitelj će morati dokazati da, vezano uz

isti ugovor, nisu bili ispunjeni uvjeti za izuzeće od primjene ZJN-a 2016, već je naručitelj za nabavu robe,

radova ili usluga u konkretnom slučaju morao provesti postupak javne nabave.

Pored navedenog roka za žalbu, potrebno je upozoriti i na rok za rok za izjavljivanje žalbe u slučaju

sklapanja ugovora bez prethodno provedenog postupka javne nabave. Naime, ako je naručitelj

protivno ZJN-u 2016. nabavio određenu robu, radove ili usluge primjenom izuzeća od primjene Zakona,

a u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti za izuzeće, naručitelj je takvim

postupanjem nabavio predmet nabave bez provedbe postupka javne nabave koji je u takvom slučaju

bio obvezan provesti.

Rok za žalbu u slučajevima sklapanja ugovora bez prethodno provedenog postupka javne nabave iznosi

60 dana od dana saznanja za takav ugovor, a može se izjaviti unutar roka od šest mjeseci od dana

sklapanja ugovora.

Što se tiče prekršajne odgovornosti, ZJN 2016. u članku 443. ne propisuje izrijekom prekršaj zbog toga

što bi naručitelj suprotno ZJN-u 2016. nabavio robu, radove ili usluge primjenom izuzeća. Međutim,

ZJN 2016. u članku 443. propisuje prekršaj za pravnu osobu koja je naručitelj i odgovornu osobu ako

nabavi robu, radove ili usluge bez provođenja postupka javne nabave propisanog ZJN-om 2016, osim

4 koju može objaviti sukladno članku 249. ZJN-a 2016.

16

u slučajevima kada je to istim Zakonom dopušteno,5 koji prekršaj bi mogao biti počinjen kada naručitelj

suprotno ZJN 2016 primjeni izuzeće.

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

BILTEN JAVNE NABAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ • NAJAVLJUJEMO DESETI BROJ BILTENA

Deseti broj Biltena javne nabave će biti objavljen u zadnjem tjednu lipnja. U ovom broju biti će

obuhvaćene aktualne teme iz područja javne nabave:

✓ Ekonomski najpovoljnija ponuda – primjeri iz prakse i pregled odluka DKOM-a,

✓ Financijske korekcije u postupcima javne nabave u Republici Sloveniji za projekte financirane iz

europskih fondova,

✓ Načela javne nabave prema praksi DKOM-a,

✓ Prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima,

✓ Računska pogreška – zakonski okvir i primjena u praksi.

Tiskano izdanje desetog broja Biltena javne nabave biti će dostupno u pojedinačnoj prodaji po cijeni

od 320,00 kuna (+ PDV). Trošak poštarine plaća izdavač.

• POSTANITE PRETPLATNIK BILTENA ZA 2018. GODINU

✓ Saznajte danas informacije koje već

sutra možete primijeniti u praksi!

✓ Kako do pretplate na Bilten?

Jednostavno!

✓ Sve informacije dostupne su ovdje:

http://biltenjavnenabave.hr

✓ Pojedina tiskana izdanja prethodnih

brojeva Biltena dostupna su u

pojedinačnoj prodaji.

✓ Sve informacije dostupne su na

www.temporis.hr u rubrici Stručna

literatura.

5 Članak 12. stavak 2. ZJN-a 2016. – ovisno o procijenjenoj vrijednosti nabave.