RRaačuunovodstvonovodstvo RRevizija ievizija i ... · JAVNE FINANCIJE Nevenka BRKIĆ, dipl. oec. NNačin i uvjeti zaduživanja jedinica ačin i uvjeti zaduživanja jedinica llokalne

SADRŽAJJAVNE FINANCIJE

Nevenka BRKIĆ, dipl. oec.Način i uvjeti zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ...............................................................3

JAVNA NABAVARenata TOMLJENOVIĆ, dipl. oec.

Predmet nabave ......................................................................................................................................................................................................5Sandra PERKO, dipl. oec.

Dokumentacija u otvorenom postupku javne nabave .........................................................................................................................8

UPRAVNO PRAVODr. sc. Alen RAJKO, dipl. iur.

Što donosi novi Zakon o pravu na pristup informacijama ..............................................................................................................18pred. Danijela ROMIĆ, univ. spec. admin. publ.

Promišljanja o primjeni čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama ..............................................................................23

PLAĆEFadila BAHOVIĆ, dipl. oec.

Smjenski i dvokratni rad u školama ...........................................................................................................................................................26Sanda PIPUNIĆ, dipl. iur.

Utjecaj smanjenja plaća u državnoj službi na smanjenje plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi .................................................................................................................................31

RADNO PRAVOAnte VIDOVIĆ, dipl. iur.

Volonterstvo prema Zakonu o volonterstvu .........................................................................................................................................35Pripremila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.

Tumačenja odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ..........................................................41Pripremila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.

Tumačenja Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ..............................48

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

5/1

3.RačunovodstvoRačunovodstvoRevizija iRevizija iFinancijeFinancije

POSLOVANJE PRORAČUNAPOSLOVANJE PRORAČUNAI PRORAČUNSKIH KORISNIKAI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 5/2013. SVIBANJ2

Priručnik koji treba svakom poduzetniku – društvima, obrtima te drugim pravnim osobama

BLAGAJNIČKO POSLOVANJE BLAGAJNIČKO POSLOVANJE I FISKALIZACIJAI FISKALIZACIJA

II. izdanje (veljača 2013.)II. izdanje (veljača 2013.)Skupina autora

Od početka 2013. dogodile su se značajne novosti u blagajničkom poslovanju obveznika (poduzetnika) poreza na dobit i poreza na dohodak. Riječ je o uvođenju fi skalizacije, blagajničkom poslovanju, tj. o dopuštenoj visini uporabe gotovine pri nabavama dobara ili plaćanju usluga, te o propisanoj dopustivosti držanja gotovine u blagajni (blagajnički maksimum).

Postoje i plaćanja koja se ne moraju obavljati na bankovni račun, itd.U ovom priručniku obrađuju se sva pitanja koja su uređena propisima o fi skalizaciji te drugim

propisima koji se odnose na poslovanje s gotovinom, daju se primjeri akata, računa, isprava i druga objašnjenja koja su od pomoći za primjenu više propisa iz ovog fi nancijskog i poreznog područja.

Opseg: 232 str. Cijena: 168,00 kn (s 5% PDV-a)

Cijena za internersko izdanje: 125,00 kn (s 25% PDV-a)

IZAŠLO IZ TISKA NAJNOVIJE

Narudžbenica na (01)/4699-760

CONTENTSPUBLIC FINANCE

Nevenka BRKIĆ, BSEcWays and Conditions of Borrowing of Units of Local and Regional Self-Government .............................................3

PUBLIC PROCUREMENTRena ta TOMLJENOVIĆ, BSEc

Subject of Procurement ............................................................................................................................................................................5

Sandra PERKO, BSEcDocuments for Open Procedure of Public Procurement ..........................................................................................................8

ADMINISTRATIVE LAWAlen RAJKO, LLD

New Act on Right to Access to Information ................................................................................................................................. 18

Danijela ROMIĆ, BAdminComment on Changes of Art. 11 of Act on Right to Access to Information .................................................................23

SALARIESFadila BAHOVIĆ, BSEc

Shiftwork and Split Shiftwork at Schools .....................................................................................................................................26

Sanda PIPUNIĆ, LLBEffect of Reduced Salaries in Public Sector on Reduction of Salaries in Local and Regional Self-Government......................................................................................................................................... 31

LABOUR LAWAnte VIDOVIĆ, LLB

Volunteerism according to Act on Volunteerism ......................................................................................................................35

Mirela GLAVOTA, BSc, CPA, CAInterpretations of Collective Agreement for Employees and Servants in Public Sector .................................... 41

Mirela GLAVOTA, BSc, CPA; CAInterpretations of Basic Collective Agreement for Employees and Servants in Public Sector .......................48

SUMMARIES ....................................................................................................................................................................................... 51

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 5/2013.SVIBANJ 3

JAVNE FINANCIJE

Nevenka BRKIĆ, dipl. oec.

Način i uvjeti zaduživanja jedinica Način i uvjeti zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) lokalne i područne (regionalne) samoupravesamouprave

Zaduživanje u sustavu proračuna je strogo ure-đeno, bez obzira na to je li riječ o dugoročnom

ili kratkoročnom zaduživanju. Uređenje zaduživanja u ovom sustavu susreće se u nizu odgovarajućih zakona i provedbenih propisa.

S obzirom na to da je tijekom 2012. u ovoj vrsti prav-nog uređenja po prvi put izrijekom naveden institut krat-koročnog zaduživanja, pojavila su se neka pitanje u vezi s njime, o čemu se, uz objašnjenje pravila dugoročnog zaduživanja, piše u ovom članku.

1. UVODOdredbama čl. 86. - 94. Zakona o proračunu (Nar.

nov., br. 87/08.), poglavlje „Zaduživanje i davanje jamstva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“, propisano je dugoročno zaduživa-nje, davanje jamstva i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih oso-ba u njihovom većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te izvanprora-čunskih korisnika. Zakonom o izmjenama i dopu-nama Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 136/12.) propisan je način i uvjeti pod kojima se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može kratkoročno zaduživati.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave mogu se zadužiti:

1. dugoročno, uzimanjem kredita, zajmova i iz-davanjem vrijednosnih papira,

2. kratkoročno, najdulje 12 mjeseci, bez moguć-nosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja po-stojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova.

2. ZAKONSKI OKVIR ZADUŽIVANJA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE TE DAVANJA JAMSTVA I SUGLASNOSTI

Zakonom o proračunu propisana su ograničenja dugoročnog i kratkoročnog zaduživanja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja se većim dijelom odnose na dugoročno zaduživanje, a Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Repu-blike Hrvatske za 2013. (Nar. nov., br. 139/12., dalje: Zakon o izvršavanju) regulirane su ovlasti Vlade Republike Hrvatske prilikom donošenja odluke o

UDK 335.5

davanju suglasnosti za dugoročno zaduženje jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tako je čl. 17. Zakona o izvršavanju propisano da Vlada Republike Hrvatske može dati suglasnosti za dugoročno zaduživanje jedinicama lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave najviše do 2,5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primitcima i izdatcima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. (Obrazac PR-RAS u stupcu 7 pod oznakom AOP 001).

Ograničenje propisano Zakonom o izvršavanju ne odnosi se na:

1. jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca 2012., a nisu korištene u 2012.,

2. jedinice lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi,

3. jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave koje se zadužuju za projekte koji se sufi-nanciraju iz sredstava Europske unije,

4. projekte unaprjeđenja energetske učinkovitosti u kojima sudjeluju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odluke o davanju suglasnosti za dugoročno za-duživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je Vlada donijela do 31. prosinca 2012., a koje se mogu koristiti od 1. siječnja 2013., ulaze u ograničenje od 2,5%.

Na temelju čl. 87. st. 6. Zakona o proračunu, mi-nistar financija donio je Pravilnik o postupku zadu-živanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 55/09. i 139/10., dalje: Pravilnik).

Pravilnikom se propisuje postupak davanja su-glasnosti za dugoročno zaduživanje jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, obvezni sastojci zahtjeva za davanje suglasnosti za zaduži-vanje, obvezni prilozi i dokumentacija, načini izvje-štavanja o zaduživanju, davanju suglasnosti za za-duživanje te davanju jamstava i suglasnosti.

3. UVJETI DUGOROČNOG ZADUŽIVANJA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Na temelju navedenih odredaba Zakona o pro-računu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se financira iz njezina proračuna, a


koju potvrdi njezino predstavničko tijelo, uz pret-hodno dobivenu suglasnost Vlade Republike Hr-vatske, a na prijedlog ministra financija.

Člankom 4. st. 1. Pravilnika propisano je da se pod pojmom investicije podrazumijevaju rasho-di za nabavku nefinancijske imovine (osim prije-voznog sredstva u cestovnom prometu – osobnog automobila) koje jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave financira iz svoga proračuna u skladu sa Zakonom o proračunu i čl. 19., 19.a i 20. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi (Nar. nov., br. 33/01., 60/01., 106/03., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12. i 19/13. - pro-čišćeni tekst). Investicija za koju se općina, grad ili županija dugoročno zadužuje mora biti planirana u proračunu za proračunsku godinu za koju se traži suglasnost za zaduženje.

Prije podnošenja zahtjeva za dobivanje suglasno-sti za dugoročno zaduživanje uzimanjem kredita/za-jma, jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave, pravna osoba u njezinom većinskom izravnom i neizravnom vlasništvu, ustanova čiji je osnivač je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunski korisnik proračuna jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave mora prove-sti postupak javne nabave, odnosno treba imati do-kaz o provedenom postupku javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.).

Člankom 88. Zakona o proračunu propisani su uvjeti pod kojima se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može dugoročno zaduži-vati. Jedan od uvjeta je da ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve koja se zadužuje uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira može biti najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, smanjenih za prihode iz čl. 88. st. 4. Zakona o proračunu.

Pod ostvarenim proračunskim prihodima, u smislu čl. 88. st. 4. Zakona o proračunu, podrazu-mijevaju se ostvareni prihodi jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave koja se zadužuje, smanjeni za sljedeće prihode:

1. od domaćih i inozemnih pomoći i donacija,2. iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana

za mjesnu samoupravu, 3. ostvarene na temelju dodatnog udjela u porezu

na dohodak i pomoći izravnanja za financira-nje decentraliziranih funkcija.

U opseg mogućeg zaduživanja (20%) jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, odno-sno u ukupne godišnje obveze, uključuju se:

1. svota godišnjeg anuiteta za novo zaduženje (bilo za kredite, zajmove ili za izdavanje vri-jednosnih papira), odnosno svota godišnjeg anuiteta za novo jamstvo (plus zaduživanje na temelju čl. 90. st. 2. Zakona o proračunu),

2. svota prosječnoga godišnjeg anuiteta za zadu-ženja, odnosno dana jamstva iz prethodnih godina (plus suglasnosti iz čl. 90. st. 2. Zakona o proračunu),

3. dospjele obveze iz prethodnih godina.Uz zahtjev za dugoročno zaduživanje, jedinice lo-

kalne i područne regionalne samouprave obvezne su dostaviti odgovarajuću dokumentaciju u skladu sa

Zakonom o proračunu, Pravilnikom te Zakonom o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu u kojoj se traži suglasnost za zaduženje.

4. UVJETI KRATKOROČNOG ZADUŽIVANJA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Zakon o proračunu iz 2008., koji se primjenju-je od 1. siječnja 2009., nije ograničavao mogućnost kratkoročnog zaduživanja, ali nije niti podrobnije regulirao pitanja uvjeta i načina kratkoročnog za-duživanja, što je dovelo do različitih postupanja kod zaduživanja jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave. Stoga je, između ostaloga, 2012. iz-mijenjen i dopunjen Zakon o proračunu.

Člankom 86.a Zakona o proračunu, koji se primje-njuje od 1. siječnja 2013., propisuju se način i uvjeti pod kojima se jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave može kratkoročno zaduživati.

Sukladno navedenom članku, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se kratko-ročno zadužiti najdulje do 12 mjeseci bez moguć-nosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova, i to isključivo za svladavanje jaza nastalog zbog razli-čite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza.

Za uzimanje kratkoročnog kredita jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nije potrebna suglasnost Vlade Republike Hrvatske niti Ministarstva financija, ali su u obvezi postupiti u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi.

Uvjeti i ograničenja propisana za dugoročno za-duživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne odnose se na kratkoročno zaduživa-nje. Najčešće pitanje vezano za kratkoročno zaduži-vanje odnosi se na ograničenje propisano čl. 88. st. 1. Zakona o proračunu. Uvjeti pod kojima se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može dugoročno zaduživati, a jedan od uvjeta je da uku-pna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja se zadužuje uzima-njem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira može biti najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, smanjenih za prihode iz čl. 88. st. 4. Zakona o pro-računu, ne odnosi se na kratkoročno zaduživanje.

Nejasnoća kod kratkoročnog zaduživanja ima i u vezi s pitanjem u čijoj je nadležnosti donošenje odluke o zaduživanju: u nadležnosti predstavničkog ili izvrš-nog tijela?

Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju čl. 95. Zakona o proračunu, odgovoran je za planiranje i izvršavanje proračuna, prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadlež-nosti te preuzimanje obveza i njihovo pravodobno plaćanje sukladno dospijećima, a samim time od-govoran je i može donositi odluku za kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnosti i plaćanja obveza po dospijeću. Kratkoročno posuđi-vanje novčanih sredstava radi likvidnosti i plaćanja obveza po dospijeću temelj je upravljanja financij-skim tijekovima i gotovinom te dobroga gospodare-nja prihodima i rashodima.


Međutim, treba voditi brigu o odredbama Zako-na o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je u nadležnosti Ministarstva uprave, a naročito na njegove zadnje izmjene i dopune (Nar. nov., br. 144/12.), odnosno odredbe čl. 48. kojima se općin-skom načelniku, gradonačelniku i županu propisuje, između ostaloga, ograničenje raspolaganja ostalom imovinom. Člankom 48. st. 2. navedenog Zakona propisano je ograničenje čelniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (općinskom načelniku, gradonačelniku i županu) tako da može odlučivati o visini pojedinačne vrijednosti do naj-više 0,5% svote prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stje-

canju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom. Ako je ta svota veća od 1,000.000,00 kuna, općinski načelnik, gradona-čelnik odnosno župan može odlučivati najviše do 1,000.000,00 kuna, a ako je svota manja od 70.000,00 kuna, tada može odlučivati najviše do 70.000,00 kuna. Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te ras-polaganje ostalom imovinom mora biti planirano u proračunu jedinice i provedeno u skladu sa zakonom.

Istim čl. st. 3. propisano je da o stjecanju i otuđi-vanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju osta-lom imovinom većom od navedenih svota odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave.

JAVNA NABAVA

Renata TOMLJENOVIĆ, dipl. oec.

Predmet nabavePredmet nabaveJedna od bitnih sastavnica sustava javne nabave je

predmet nabave bez obzira na to je li riječ o nabavama roba, radova ili usluga. Zbog odgovarajuće primjene Zako-na o javnoj nabavi, određenje predmeta nabave polazna je točka za određivanje vrijednosti predmeta nabava prema čemu se određuje i primjenjuje postupak javne nabave od-nosno je li riječ o nabavama male ili velike vrijednosti.

Iako svaki obveznik javne nabave sam određuje pred-met nabave rukovodeći se, zbog prirode instituta, načel-nim odredbama Zakona o javnoj nabavi, ovim se član-kom, uz objašnjenje zakonskih odredaba, daje pregled utvrđivanja nekoliko uobičajenih predmeta nabave u poslovanju obveznika primjene javne nabave.

UDK 331.2

1. UVODZakon o javnoj nabavi (Nar. nov. br. 90/1., dalje:

Zakon) u čl. 20. st. 1. propisuje da naručitelj dono-si plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu koji sadržava najmanje podatke o predmetu nabave, evidencijskom broju nabave, procijenjenoj vrijed-nosti nabave - ako je poznata, vrsti postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B Zakona, sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, pla-niranom početku postupka te o planiranom traja-nju ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma. U plan nabave unose se i podatci o predmetima na-bave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 70.000,00 kuna, ali se za iste unosi samo podatak o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave, dok ostali stupci plana nabave ostaju prazni.

2. PLAN NABAVEJavni naručitelji obvezno objavljuju plan nabave

na internetskoj stranici u roku od 60 dana od dana donošenja proračuna odnosno financijskog plana

na kojoj mora biti dostupan najmanje do 30. lipnja sljedeće godine. Javni je naručitelj obvezan središ-njem tijelu državne uprave nadležnom za sustav jav-ne nabave (Uprava za sustav javne nabave) dostavi-ti podatke o internetskim stranicama na kojima je objavljen plan nabave te mu dostaviti i svaku kasniju izmjenu tih podataka. Sektorski naručitelji nemaju obvezu objave plana nabave na internetskoj strani-ci. Ovdje je potrebno napomenuti da objavljeni plan nabave i sve njegove izmjene i dopune moraju biti dostupne na internetskim stranicama najmanje do 30. lipnja sljedeće godine.

Donošenje plana nabave također više nije uvjet za početak postupka javne nabave, ali je i dalje bi-tan dokument kojim naručitelj stavlja na raspolaga-nje popis svojih potreba za nabavom u pojedinom razdoblju. Dakle, ako naručitelj nije u svom planu nabave naveo neki predmet nabave, a postoji za nji-me potreba, smije započeti postupak javne nabave, ali je u obvezi naknadno učiniti izmjenu ili dopunu plana nabave.

U plan nabave unose se samo oni predmeti naba-ve i postupci javne nabave koji se planiraju provesti u godini za koju se plan nabave donosi. Dakle, u plan nabave za 2013. unose se postupci javne nabave koji se ove (2013.) godine misle provesti. Ugovori koji su rezultat prijašnjih postupaka javne nabave ne unose se u plan nabave, ali su oni bitni za planiranje pro-računa ili financijskog plana. Izračun procijenjene vrijednosti nabave pojedinog predmeta nabave te-melji se na ukupnoj svoti bez poreza na dodanu vri-jednost (PDV-a) na godišnjoj razini. Kod predmeta nabave koji su potrebni za redovito poslovanje i po-navljaju se iz godine u godinu, procijenjenu vrijed-nost, u pravilu, vežemo uz količine potrošene u pret-hodnom razdoblju, vodeći pri tom brigu da pojedini naručitelji u određenom razdoblju ne rade punim kapacitetom (školski praznici, godišnji odmori), pri čemu mogu biti i određena odstupanja. Međutim,


stvarna procijenjena vrijednost valjano mora biti određena u trenutku kada naručitelj započinje po-stupak javne nabave.

Za predmete nabave čija je procijenjena vrijed-nost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 70.000,00 kuna, u plan nabave unose se samo po-datci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave.

3. PODJELA PREDMETA NABAVEKako je čl. 79. st. 2. Zakona propisano da naru-

čitelj može podijeliti predmet nabave na grupe na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja, često se postavlja pitanje moraju li se u planu nabave navesti grupe predmeta nabave. Ako naručitelj prilikom sastavljanja plana nabave unaprijed zna da će predmet nabave podijeliti na grupe, bilo bi uputno da se one unesu već u planu nabave. Naime, čl. 18. st. 6. Zakona propisano je da ako je predmet nabave podijeljen na više grupa, a za određivanje je li neka nabava velike ili male vrijednosti, kao procijenjena vrijednost nabave uzima se ukupna procijenjena vrijednost svih tih grupa predmeta nabave. Na odvojenu nabavu po-jedine grupe predmeta nabave primjenjuju se ona pravila koja vrijede za ukupnu procijenjenu vri-jednost. Navođenje procijenjene vrijednosti grupe predmeta nabave uputno je i zato što je naručitelj obvezan u objavi javne nabave navesti procijenje-nu vrijednost nabave svake pojedine grupe u Pri-logu B Poziva na nadmetanje.

Za kvalitetno planiranje nabave naručitelji bi tre-bali poznavati tržište jer dobra odluka ovisi o kva-liteti prikupljenih informacija i podataka koji su pojavom interneta opće dostupni. Vrlo je bitno i da naručitelji prilikom određivanja vremenskog okvira provedbe postupka javne nabave i njegovog navođe-nja u plan nabave vode brigu o svim rizicima koji se mogu pojaviti tijekom provedbe postupka javne na-bave kako bi pravodobno sklopili ugovor te da pred-met nabave bude pravodobno isporučen. Dakle, kod uobičajenih, redovitih nabava potrebno je voditi brigu o datumu isteka prethodnog ugovora kako bi kontinuitet isporuke predmeta nabave bio osiguran.

Kao što je navedeno, plan nabave, između osta-log, sadržava podatak o predmetu nabave i vrsti po-stupka javne nabave. Isključivo je naručiteljeva od-govornost određivanja predmeta nabave.

4. ODREĐIVANJE PREDMETA NABAVEČlanak 79. Zakona propisuje način određivanja

predmeta nabave. On se određuje tako da predstav-lja njegovu tehničku, tehnološku, oblikovnu, funk-cionalnu i/ili drugu cjelinu, a može ga se podijeliti na grupe na temelju objektivnih kriterija, kao npr. prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vre-menu ispunjenja. Ako naručitelj podijeli predmet nabave na grupe, onda sve grupe predmeta naba-ve, osim u slučaju odvojene nabave pojedine grupe, moraju biti naznačene u pozivu na nadmetanje i u dokumentaciji za nadmetanje. Naručitelji često gri-ješe kada se za određivanje predmeta nabave ko-riste brojčanim oznakama Jedinstvenog rječnika

javne nabave (CPV) na razini kategorije (zadnje tri znamenke su nule). Tekst koji se nalazi uz brojčanu oznaku je tekst koji ukratko (jednom ili više riječi) opisuje brojčanu oznaku CPV-a. Brojčana oznaka iz Jedinstvenog rječnika javne nabave obvezno se koristi samo u objavama postupaka javne nabave.

Često se postavlja pitanje jesu li škole, kao obve-znici primjene Zakona o javnoj nabavi, obvezne za nabavu prehrambenih namirnica za školsku kuhi-nju, koju većim dijelom financiraju roditelji, prove-sti postupak javne nabave?

Roditelji većim dijelom podmiruju prehrambene namirnice, ali za pripremu toplog obroka u školskoj kuhinji, osim prehrambenih namirnica, potrebna je i struja, plin, voda, posuđe, kuhinjski namještaj i pri-bor, radnici u kuhinji itd., a te troškove škola podmi-ruje sredstvima koje dobiva iz proračuna osnivača.

Zbog navedenoga škole trebaju provesti postupak javne nabave za nabavu prehrambenih namirnica za školsku kuhinju, sukladno Zakonu, a prehrambe-ne namirnice kao predmet nabave odrediti u skladu s odredbom čl. 79. Zakona.

Stoga se prehrambeni proizvodi za školsku ku-hinju mogu odrediti kao sljedeći predmeti nabave: meso i mesne prerađevine, riba, mlijeko i mliječni proizvodi, kruh i krušni proizvodi, svježe voće, svje-že povrće, konzervirano voće i povrće te ostale na-mirnice za potrebe školske kuhinje.

Nadalje, meso i mesne prerađevine mogu se podi-jeliti na sljedeće grupe: junetina i teletina, svinjeti-na, piletina i puretina, mesne prerađevine.

Mlijeko i mliječni proizvodi mogu se podijeliti na grupe: mlijeko (svi % masnoće i mlijeko u prahu) i mliječni proizvodi (sve vrste sira, uključujući svježi sir, sirne namaze, vrhnje, jogurt, kiselo mlijeko itd.).

Konzervirano voće i povrće može se podijeliti na grupu konzervirano voće i konzervirano povrće.

Kruh i krušni proizvodi mogu se podijeliti na gru-pe: kruh, krušne mrvice, kolači (burek, peciva, po-gačice, „klipići“ i ostalo).

Ostale namirnice za potrebe školske kuhinje (ulje, ocat, sol, šećer, brašno, sve vrste tjestenina, riža, razni začini, kakao itd.) teže je podijeliti zbog svojih različitih svojstava na grupe te ih je potrebno nabaviti kao cjelovit predmet nabave.

Zakonom o elektroničkim komunikacijama (Nar. nov., br. 78/08. i 90/11.) u čl. 41. st. 8. propisano je da operator komunikacijskih usluga ne može uvjeto-vati krajnjem korisniku uslugu sklapanja pretplat-ničkog ugovora za javnu komunikacijsku uslugu, uključujući i priključak na javnu komunikacijsku mrežu, sklapanjem pretplatničkog ugovora za koju drugu javnu komunikacijsku uslugu ili kupnjom pretplatničke terminalne opreme.

Stoga se telekomunikacijske usluge (fiksna, mo-bilna telefonija, internet) mogu nabaviti kao jedan predmet nabave podijeljen na grupe, ali neće se po-griješiti ako se usluge fiksne telefonije, usluge mo-bilne telefonije te usluge interneta odrede kao pose-ban predmet nabave.

Nadalje, posebni su predmeti nabave nabava računalnih programa održavanje programa i na-dogradnja računalnih programa. Osobna raču-nala, prijenosna računala i pisače bilo bi potrebno odrediti kao jedan predmet nabave – informatička


oprema koji naručitelj može podijeliti na grupe, sukladno čl. 79. st. 2. Zakona.

Uredska oprema, uredski materijal, materijal i sredstva za čišćenje, materijal i sredstva za higi-jenu, radna odjeća, zdravstvene usluge, opskrba električnom energijom, toplinska energija i goriva također su posebni predmeti nabave.

Usluge osiguranja jedan su predmet nabave koje naručitelj može podijeliti na grupe, ovisno o vrsti osiguranja.

Kada naručitelj planira da će ovoj kalendarskoj go-dini oličiti hodnike i neke prostorije (primjerice, ško-la planira oličiti hodnike i učionice prvog razreda), u plan nabave se kao predmet nabave navodi ličenje. Je li riječ o izmjeni stolarije (primjerice, nekoliko učio-nica u školi), riječ je o jednom predmetu nabave: iz-mjeni stolarije. Jednako tako, pojedinačni predmeti nabave mogu biti izmjena ograde, popravak krova, popravak fasade, održavanje kotlovnice…

Različite tiskovine, pogotovu kada je riječ o struč-noj literaturi, obrađuju različite teme. Kako Zakon omogućuje naručitelju da odredi predmet nabave tako da predstavlja zasebnu cjelinu, naše je mišlje-nje da se prilikom nabave različitih tiskovina, koje su npr. različite zbog svoje tematike ili zbog ciljne skupine korisnika kojima je namijenjena, može reći da je svaka od njih zasebna tematska cjelina. U sva-kom slučaju, naručitelj je slobodan, u okviru čl. 79., odrediti predmet nabave.

Nabava financijskih sredstava u obliku kredita, ugovor je o javnim uslugama, pri čemu je predmet nabave nabava kratkoročnog ili dugoročnog kredita, a izračun procijenjene vrijednosti za ovu vrstu uslu-ge temelji se na naknadama, provizijama, kamatama i drugim naknadama za bankarske usluge. Dakle, glavnica ne ulazi u procijenjenu vrijednost nabave.

Izuzeća od primjene Zakona ne unose se u plan nabave.

Članak 10. st. 1. t. 3. Zakona propisuje da se Za-kon ne primjenjuje na ugovore o javnim uslugama koje javni naručitelj sklapa s javnim naručiteljem ili udruženjem naručitelja koji tu uslugu pruža na te-melju isključivog prava utemeljenog na objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom aktu koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

Člankom 196. Zakona o vodama (Nar. nov., br. 153/09. i 130/11.) propisano je da se djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju kao javna služba te da je djelatnost javne vodoopskrbe od in-teresa za jedinice lokalne samouprave na uslužnom području. Članak 201. istog Zakona propisuje da dje-latnost javne vodoopskrbe obavljaju javni isporuči-telji usluge, a čl. 202. propisano je da javni isporuči-telj ne može obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje.

Stoga, ako je neka pravna osoba osnovana od stra-ne jedinice lokalne samouprave za obavljanje djelat-nosti javne vodoopskrbe u skladu s odredbama Za-kona o vodama, sukladno čl. 5. st. 1. t. 3. Zakona o javnoj nabavi, ona je javni naručitelj odnosno javni isporučitelj vodnih usluga te se za nabavu vode, na temelju čl. 10. st. 1. t. 3. Zakona o javnoj nabavi isti ne mora primjenjivati.

Institut izuzeća primjenjuje se i na nabavu distri-bucije električne energije jer je, sukladno čl. 3. Zako-

na o tržištu električne energije (Nar. nov., br. 177/04. 59/12.), distribucija električne energije regulirana energetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga koju obavlja operator distribucijskog sustava te je HEP – Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. dano isklju-čivo pravo na obavljanje regulirane djelatnosti orga-niziranja tržišta električne energije kao javne usluge.

5. OPIS PREDMETA NABAVEOpis predmeta nabave propisan je čl. 80. Zakona

i središnji je dio dokumentacije za nadmetanje. Za složenije predmete nabave podatci o predmetu na-bave moraju biti što detaljniji. U dokumentaciji za nadmetanje predmet nabave mora biti opisan na ja-san, nedvojben, potpun i neutralan način koji jamči usporedivost ponuda u pogledu uvjeta i zahtjeva koje je naručitelj postavio te ne smije pogodovati određe-nom gospodarskom subjektu. On sadržava tehničke specifikacije koje se, ako je potrebno, nadopunjuju nacrtima, projektnom dokumentacijom, crtežima, modelima, uzorcima i sl. te uz troškovnik čine opis predmeta nabave u dokumentaciji za nadmetanje.

U opisu predmeta nabave navode se sve okolno-sti koje su značajne za izvršenje ugovora, a time i za izradu ponude, kao što su mjesto izvršenja, rokovi izvršenja ili posebni zahtjevi u pogledu načina iz-vršavanja predmeta nabave itd. Kada tehničke spe-cifikacije uključuju karakteristike koje se odnose na zaštitu okoliša, naručitelj može koristiti detaljne specifikacije ili njihove dijelove koji su definirani ekološkim oznakama. Kada naručitelj opisuje pred-met nabave ekološkom oznakom, pretpostavlja se da proizvod zadovoljava tehničke specifikacije određe-ne u dokumentaciji za nadmetanje. U tom se slučaju ekološke oznake priznaju kao dokaz usklađenosti s postavljenim kriterijima, ali se prihvaćaju i bilo koja druga prikladna sredstva dokazivanja.

Bitno je pravilo da naručitelj prilikom opisivanja predmeta nabave ne smije upućivati na posebnu marku, zaštitni znak, patente i sl. ako bi takav način opisivanja predmeta nabave pogodovalo određenom gospodarskom subjektu ili bi imalo učinak isključe-nja drugih gospodarskih subjekata ili proizvoda.

Funkcionalni opis predmeta nabave pretpostavlja da mora biti prepoznatljiva svrha predmeta nabave te zahtjevi koji se postavljaju za predmet nabave u tehničkom, gospodarskom, oblikovnom i funkcio-nalnom pogledu.

Kada su operativni troškovi jedan od kriterija za odabir predmeta nabave, opis predmeta nabave mora obuhvatiti sve moguće čimbenike povezane s predmetom nabave koji su imali, imaju ili će imati učinak na troškove, kao što su pogonski poslovi i po-slovi održavanja, servisiranje, skladištenje zamjen-skih dijelova, zbrinjavanje otpada, troškovi energije ili energenata i sl.

Dakle, naručitelj unutar dopuštenoga zakonskog okvira slobodno određuje i opisuje predmet nabave u skladu sa svojim potrebama, vodeći pritom bri-gu o odredbama čl. 18. st. 10. Zakona koji propisu-je da naručitelj ne smije dijeliti vrijednost radova ili određene količine robe i/ili usluga s namjerom izbjegavanja primjene ovoga Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave.


Sandra PERKO, dipl. oec.

Dokumentacija u otvorenom Dokumentacija u otvorenom postupku javne nabavepostupku javne nabave

Uredba o načinu izrade i postupanje s dokumenta-cijom za nadmetanje i ponudama (Nar. nov., br.

10/12.), kao provedbeni propis Zakona, uređuje način izrade, sadržaj dokumentacije za nadmetanje, postupa-nje s dokumentacijom te način određivanja minimalnih razina sposobnosti.

Autorica u ovom članku, kroz praktičan primjer izra-de dokumentacije u otvorenom postupku javne nabave, upućuje na zakonske i podzakonske odredbe kojima se uređuje ovo područje javne nabave u jednom od postu-paka javne nabave – otvorenom postupku.

UDK 331.2

1. SADRŽAJ DOKUMENTACIJE ZA NADMETANJEDokumentacija za nadmetanje izrađuje se na na-

čin da sadržava sve potrebne podatke koji gospodar-skom subjektu omogućavaju izradu ponude. Također je dokumentacija za nadmetanje skup informacija koje su potrebne za izvršenje ugovora sklopljenog po pojedinoj predmetnoj nabavi (roba, radovi, usluge).

Nezakonita dokumentacija za nadmetanje odno-sno dokumentacija koja ograničava tržišno nadmeta-nje ili upućuje na potencijalnog ponuditelja jedan je od najčešćih razloga poništenja postupka javne nabave.

Izrazito je bitno da javni naručitelj izradi doku-mentaciju za nadmetanje koja omogućuje transpa-rentan postupak javne nabave u kojem svi zaintere-sirani gospodarski subjekti imaju isti tretman te da mogu sudjelovati pod jednakim uvjetima u postup-ku javne nabave.

Prilikom izrade dokumentacije za nadmetanje, javnom naručitelju nije dovoljno samo poznavanje propisa iz područja javne nabave nego treba posjedo-vati određena znanja u skladu s predmetom nabave. Ako javni naručitelj nema dovoljno znanja za pojedini predmet nabave, može zatražiti savjet gospodarskog subjekta koji posjeduje znanja za predmetnu nabavu te na taj način pomoći prilikom izrade dokumenta-cije za nadmetanje. U tom se slučaju mora se voditi briga da se na taj način ne ograniči tržišno nadmeta-nje te ne diskriminira ostale ponuditelje u postupku.

Naručiteljeva je odgovornost da gospodarskog su-bjekta koji je pomogao prilikom izrade dokumenta-cije za nadmetanje za predmetnu nabavu ne dovede u prednost u odnosu na ostale gospodarske subjekte.

U dokumentaciji za nadmetanje potrebno je ja-sno navesti tehničke specifikacije te druge obvezne i neobvezne materijalne zahtjeve. Na taj se način povećava pravna sigurnost, smanjuje broj ponuda koje su neusklađene sa zahtjevima navedenim u do-kumentaciji za nadmetanje te se olakšava pregled, ocjena i usporedba ponuda.

Sukladno čl. 3. Uredbe o načinu izrade i postupa-nju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (Nar. nov., br. 10/12.) dokumentaciju za nadmetanje sadržava sljedeće dijelove i podatke:

1. Opći podatci2. Podatci o predmetu nabave3. Razlozi isključenja natjecatelja ili ponuditelja4. Odredbe o sposobnosti natjecatelja ili ponudi-

telja5. Podatci o zahtjevu za sudjelovanje i/ili ponudi6. Ostale odredbe.Dokumentacija za nadmetanje može sadržavati i

obrasce, izjave, predloške zahtijevanih dokumenata pa čak i prijedlog ugovora o javnoj nabavi.

Na naručitelju je odluka hoće će li u dokumenta-ciji za nadmetanje priložiti prijedlog ugovora o jav-noj nabavi s uputama za potpis istoga ili ne.

Navedeni prilozi pojednostavljuju izradu ponude i sprječavaju moguće formalne nedostatke.

1.1. OPĆI PODATCIMinimalni podatci koje naručitelj mora navesti u

dokumentaciji za nadmetanje su sljedeći:1. podatci o naručitelju (naziv, sjedište, OIB, tele-

fon, telefaks, URL , e-mail),2. osobe ili službe zadužene za kontakt (kontakt

osobe, telefon, telefaks, e-mail) ovdje se mogu osobe zadužene za kontakt rasporediti npr. na osobe zadu-žene za tehnička pitanja nabave te osobe zadužene za financijska i pravna pitanja nabave:

Primjer iz prakse: Osobe zadužene za kontakt:Sva dodatna objašnjenja i informacije u vezi s

javnim nadmetanjem mogu se dobiti na sljedeće brojeve telefona:

- Marko Marić (za tehnička pitanja nabave – mob.: 099-)

- Ivana Horvat (za financijska i pravna pitanja nabave – mob.: 099-)

ili putem mail-a na adrese elektroničkih pošta ovlaštenih osoba: ([email protected] )

Komunikacija i svaka druga razmjena informa-cija između naručitelja i gospodarskih subjekata obavljat će se u pisanom obliku putem poštanske pošiljke, telefaksa elektronički ili kombinacijom tih sredstava.

Ako je potrebno, gospodarski subjekti mogu za vrijeme roka za dostavu ponuda zahtijevati dodatne informacije i objašnjenja vezana uz dokumentaciju za nadmetanje. Dodatne informacije i objašnjenja bit će objavljeni bez navođenja podataka o podno-sitelju zahtjeva na internetskoj stranici: https://eojn.nn.hr., pod uvjetom da je zahtjev dostavljen pravo-dobno, zadnje dodatne informacije i objašnjenja vezana uz dokumentaciju za nadmetanje naručitelj će staviti na raspolaganje najkasnije šest dana prije krajnjeg roka za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednosti, odnosno četiri dana u po-stupku javne nabave male vrijednosti.


3. evidencijski broj nabave/CPV,4. popis gospodarskih subjekata s kojima je naru-

čitelj u sukobu interesa:Na temelju čl. 13 Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov.,

br. 90/11.) ne postoje gospodarski subjekti s kojima na-ručitelj ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi (u svojstvu ponuditelja, člana zajednice ponuditelja ili podizvoditelja odabranom ponuditelju).

ILINa temelju čl.13. st. 3. Zakona o javnoj nabavi

(Nar. nov., br. 90/11.), naručitelj je u sukobu interesa s gospodarskim subjektom: XY.

Naručitelj ne smije sklapati ugovor o javnoj nabavi s navedenim gospodarskim subjektom u svojstvu po-nuditelja i člana zajednice ponuditelja.

5. podatci o postupku javne nabaveVrsta postupka javne nabave: otvoreni postupak Procijenjena vrijednost nabave: =200.000,00 kn bez PDV-aVrsta ugovora o javnoj ugovor o nabavinabavi: (roba/radova/usluga)Na temelju provedenog postupka sklapa se: ugovor o javnoj nabaviElektronička dražba neće se provoditi.

1.2. PODATCI O PREDMETU NABAVESukladno čl. 3. Uredbe, dokumentacija za nadme-

tanje mora sadržavati podatke u vezi s predmetom javne nabave (roba, radovi, usluge).

1.2.1. Opis predmeta nabave:

Primjer nabave mobilnih usluga i pripadaju-ćih GSM uređajaNabava govornih, predmetnih i mješovitih uslu-

ga u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži s uređajima (GSM telefoni) i pripadnim karticama (SIM kartice) za uporabu tih usluga na osnovi tehnič-ke specifikacije iz dokumentacije za predmetno nad-metanje i ostalim prilozima iste.

Predmet nabave su javne usluge u pokretnoj elek-troničkoj komunikacijskoj mreži (dalje: pokretna mreža), i to govorne usluge, podatkovne usluge i kom-binacije istih (dalje: mješovita usluga) samostalno ili zajedno s odgovarajućim prijenosnim uređajima za korištenje govornih ili mješovitih usluga (dalje: GSM telefon), s pripadnim elektroničkim karticama (dalje: SIM-kartica) i dodijeljenim pretplatničkim brojem koji omogućuju predstavljanje pojedinačnih pret-platnika te mu daju ovlast za korištenje tih usluga prilikom njegova fizičkog kretanja.

Predmet nabave obuhvaća pretplatničke brojeve koje u trenutku sklapanja pojedinačnog ugovora o javnoj nabavi ima i koristi naručitelj, i to:

s bilo kojim operatorom u Republici Hrvatskoj, a bez ugovorne obveze s tim operaterom,

s ranijom važećom ugovornom obvezom s bilo kojim operatorom u Republici Hrvatskoj,

s ranijom važećom ugovornom obvezom s oda-branim ponuditeljem, ako se tijekom trajanja te obveze odabrani ponuditelj i naručitelj sporazu-me dotadašnju obvezu zamijeniti novom, pod

uvjetima određenim u Dokumentaciji za nadme-tanje u ovom otvorenom postupku javne nabave.

Predmet nabave također obuhvaća predviđene nove pretplatničke brojeve potrebne naručitelju.

Pod javnim uslugama u pokretnim mrežama po-drazumijevaju se usluge koje se daju ili će se davati u budućnosti, korištenjem sljedećih tehnologija i/ili protokola i njihovih inačica, odnosno poboljšica: GSM, GPRS, EDGE, SMS, MMS, UMTS, W-CDMA, HSPA(HSDPA, HSUPA) i sličnih, a čije je korištenje na području RH i dozvole za javno pružanje tih usluga, odobrila, odnosno izdala Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (dalje: HAKOM).

Pod javnim uslugama u pokretnim mrežama po-drazumijeva se pružanje tih usluga na području RH kao i u drugim mrežama u inozemstvu (odlazni i do-lazni roaming). Pružanje usluga u inozemstvu podra-zumijeva postojanje i razvijene tehničke i tehnološke opremljenosti na području druge države i/ili teritori-ja, čije korištenje u dostatnoj mjeri i na dostatan na-čin ponuditelj osigurava samostalno i o svome trošku.

Predmet nabave uključuje potporu naručitelju, od-nosno izravno ili neizravno svakom pojedinačnom pretplatniku, u dobivanju i korištenja usluga u pokret-nim mrežama te prilikom uporabe mobilnih telefona s pripadnim SIM-karticama te odgovornom predstavni-ku naručitelja 24 sata na dan, svaki dan, tijekom cije-loga razdoblja važenja ugovora o javnoj nabavi.

Predmet nabave uključuje i dopunske usluge odre-đene Dokumentacijom za nadmetanje. Dopunske us-luge sadrže pomoćne, prateće i slične usluge.

Po sklapanju ugovora o javnoj nabavi, odabrani će ponuditelj preuzeti postojeće priključke naručitelja, uz zadržavanje postojećih pozivnih brojeva u skladu s Pravilnikom o prenosivosti broja (Nar. nov., br. 42/09. i 62/11.). Nove mobilne priključke naručitelj će naru-čivati sukcesivno tijekom trajanja ugovora o javnoj nabavi, u skladu sa svojim stvarnim potrebama.

GSM uređaje naručitelj će naručivati sukladno svojim potrebama tijekom trajanja ugovora o javnoj nabavi. Naručitelj će naručivati modele koji se nalaze u trenutačnoj ponudi ponuditelja prema tehničkim specifikacijama ponuđenih modela, sukladno tehnič-kim specifikacijama modela navedenih u Dokumen-taciji za nadmetanje, i količinu navedenih u troškov-niku za sklapanje ugovora o javnoj nabavi.

Naručitelj u izvanrednoj situaciji zadržava pravo raskida pojedinačnog pretplatničkog odnosa prije isteka roka na koji je sklopljen ugovor o javnoj na-bavi. Izvanrednu situaciju predstavlja, primjerice, smrtni slučaj pojedinačnog pretplatnika, prestanak radnog odnosa pojedinačnog pretplatnika s naruči-teljem ili slično.

Odabrani je ponuditelj obvezan osigurati jedno-stavan postupak kojim se naručitelju omogućuje nesmetana primopredaja svih usluga u pokretnim mrežama po prestanku važenja ugovora budućem odabranom ponuditelju, bez utjecaja na raspolo-živost korištenih usluga i neprekinutost poslovanja naručitelja, odnosno pojedinačnog pretplatnika, i bez ikakvih dodatnih troškova.

Odabrani je ponuditelj obvezan budućem odabra-nom ponuditelju predati sve bitne informacije kako bi se osigurao nesmetan prelazak i neprekinutost poslo-vanja naručitelja.


„Specifikacija - troškovnik” – dana u vidu Excel radne knjige. Popunjena specifikacija predstavlja – troškovnik.

U slučaju da ponuditelj nije upisao cijenu, Naru-čitelj će u tom slučaju predmnijevati da ponuditelj ne nudi nikakvu robu/uslugu/radove predviđenu tom stavkom - troškovnikom, te će u tom slučaju takvu ukupnu ponudu ponuditelja smatrati ne-kompletnom i o istoj neće razmatrati u daljnjem postupku nabave .

Troškovnik je potrebno ispuniti u svim stavka-ma, ispisati te potpisati od strane ovlaštene osobe ponuditelja.

1.2.2. Grupe ili dijelovi predmeta nabavePredmet nabave nije podijeljen na grupe ili dijelove

te nije moguć takav način nuđenja.

1.2.3. Količina, vrsta i kvaliteta predmeta nabavePredviđene količine predmeta nabave za vrijeme

trajanja ugovora specificirane su troškovnikom.Stvarno nabavljena količina usluga na temelju

sklopljenog ugovora može biti veća ili manja od pred-viđene količine.(definirana je okvirna količina usluga jer naručitelj zbog njihove prirode ne može točno una-prijed odrediti količinu, a stvarna količina nabavlje-nih usluga može biti veća ili manja od predviđene. U ovom je slučaju bitno da ukupna plaćanja bez PDV-a ne smiju prijeći ukupnu vrijednost sklopljenog ugovo-ra o javnoj nabavi, što javni naručitelj mora navesti u dokumentaciji za nadmetanje.

1.2.4. Mjesto isporuke robeOdabrani je ponuditelj obvezan naručitelju osigu-

rati govorne telefonske usluge i usluge prijenosa po-dataka u pokretnoj mreži na području (teritoriju) RH.

Mjesto isporuka GSM uređaja s pripadnim SIM karticama je na adresi sjedišta naručitelja.

1.2.5. Rok pružanja uslugeUgovor za predmetnu uslugu sklapa se na rok od

jedne godine.Početak pružanja usluga i isporuke opreme koje su

predmet ove javne nabave je najviše 30 (trideset) dana po potpisivanju ugovora između naručitelja i odabra-nog ponuditelja.

Opis predmeta nabave predstavlja središnji dio dokumentacije za nadmetanje; što je predmet naba-ve složeniji to podatci u dokumentaciji za nadmeta-nje trebaju biti detaljniji.

Naručitelj slobodno određuje i opisuje predmet nabave, no tom se prilikom obvezan pridržavati de-finiranih zakonskih okvira.

Javni naručitelj mora se držati uvjeta javne na-bave a u vezi s procijenjenim vrijednostima nabave te ne smije dijeliti vrijednosti nabave s namjerom izbjegavanja propisa odnosno propisanog postup-ka nabave.

1.3. RAZLOZI ISKLJUČENJA PONUDITELJANa temelju čl. 67. Zakona o javnoj nabavi, javni

naručitelj obvezan je isključiti ponuditelja iz postup-ka javne nabave u sljedećim slučajevima:

1.3.1. Obvezni razlozi isključenja ponuditelja te dokumenti kojima ponuditelj dokazuje da ne postoje razlozi za isključenje

Ako je gospodarskom subjektu i/ili osobi ovlašte-noj prema zakonu za zastupanje pravne osobe gospodarskog subjekta izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za jedno ili više kaznenih di-jela (taksativno navedeno u čl.67. st.1. Zakona).

Ako nije ispunio obvezu plaćanja dospjelih pore-znih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstve-no osiguranje (čl.67. st.2. Zakona).

Ako je dostavio lažne podatke pri dostavi doku-menata (u slučaju postojanja sumnje naručitelj se može obratiti nadležnim tijelima radi dobiva-nja informacija o situaciji tih subjekata, a u slu-čaju da je riječ o gospodarskom subjektu sa sje-dištem u drugoj državi, naručitelj može zatražiti suradnju nadležnih vlasti.).

U slučaju zajednice ponuditelja, okolnosti iz na-vedenih točaka utvrđuju se za sve članove zajednice pojedinačno te je svaki član zajednice ponuditelja ob-vezan dostaviti dokaze iz navedenih točaka.

Sve navedene dokumente ponuditelji mogu dosta-viti i u neovjerenoj preslici, s time da se neovjerenom preslikom smatra i neovjereni ispis elektroničke ispra-ve.

Ako je ponuditelj koji je prilikom pregleda ocjene i usporedbe ponuda odabran kao najpovoljniji, a isti je dostavio neovjerene preslike dokumenta kojima do-kazuje svoju sposobnost te javni naručitelj s istim na-mjerava sklopiti ugovor o javnoj nabavi (roba, radovi, usluge), naručitelj je obvezan postupiti prema čl.23. st.27. Uredbe o načinu izrade i postupanju s doku-mentacijom za nadmetanje.

Javni naručitelj može u dokumentaciji za nadme-tanje, uz obvezne razloge isključenja ponuditelja, navesti i sljedeće razloge za odbijanje ponuda:

Na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda, na-ručitelj je obvezan odbiti:

Ponudu ponuditelja koji nije dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude ako je traženo, odnosno ako dostavljeno jamstvo nije valjano,

Ponudu ponuditelja koji nije dokazao svoju spo-sobnost u skladu s dokumentacijom za nadme-tanje i odredbama ovoga Zakona,

Ponudu koja nije cjelovita, Ponudu koja je suprotna odredbama dokumen-

tacije za nadmetanje, Ponudu u kojoj cijena nije iskazana u apsolutnoj

svoti, Ponudu koja sadržava pogreške, nedostatke od-

nosno nejasnoće ako pogreške, nedostatci odno-sno nejasnoće nisu uklonjive,

Ponudu u kojoj objašnjenjem ili upotpunjava-njem, sukladno čl. 92 ZJN-a, nije uklonjena po-greška, nedostatak ili nejasnoća,

Ponudu koja ne ispunjava uvjete vezane za svoj-stva predmeta nabave te time ne ispunjava za-htjeve iz dokumentacije za nadmetanje,

Ponudu jedne ili više grupa predmeta nabave ako nije bilo dopušteno podnošenje ponude po grupama,

Ponudu za koju ponuditelj nije pisanim putem prihvatio ispravak računske pogreške,

Alternativnu ponudu ako nije dopuštena,


Alternativnu ponudu koja ne ispunjava mini-malne zahtjeve,

Ponude ponuditelja koji je dostavio dvije ili više ponuda u kojima je ponuditelj i/ili član zajedni-ce ponuditelja, osim u slučaju dostavljanja alter-nativne ponude ako je ona dopuštena,

Ponudu koja sadržava štetne odredbe, Ponudu za koju naručitelj osnovano smatra da

nije rezultat tržišnog natjecanja, Ponudu ponuditelja u suprotnosti s čl. 13. ZJN-a, Ponudu ponuditelja koji ne zadovoljava uvjete iz

čl. 15. ZJN-a, Ponudu ponuditelja u suprotnosti s čl. 17. st. 2

ZJN-a.Naručitelj može odbiti ponudu ponuditelja koji

unutar postavljenog roka nije dao zatraženo objaš-njenje ili njegovo objašnjenje nije za naručitelja pri-hvatljivo u skladu s čl. 91. ZJN-a.

1.4. ODREDBE O SPOSOBNOSTI NATJECATELJA ILI PONUDITELJA

Naručitelj određuje uvjete sposobnosti ponuditelja u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi i oni moraju biti objektivni i nediskriminirajući te dostu-pni svima zainteresiranim gospodarskim subjektima.

Sve dokumente koje Naručitelj zahtijeva kao do-kaze sposobnosti natjecatelji ili ponuditelji mogu dostaviti u neovjerenoj preslici. Neovjerenom presli-kom smatra se i neovjereni ispis elektroničke isprave.

Nakon rangiranja ponuda prema kriteriju za odabir ponude, a prije donošenja odluke o odabiru, naruči-telj će od najpovoljnijeg ponuditelja s kojim namje-rava sklopiti ugovor o javnoj nabavi zatražiti dostavu izvornika ili ovjerenih preslika svih onih dokumenta (potvrde, isprave, izvodi, ovlaštenja i sl.) koji su bili traženi, a koje izdaju nadležna tijela. Ako je gospodar-ski subjekt već u ponudi dostavio određene dokumen-te u izvorniku ili ovjerenoj preslici, nije ih obvezan po-novno dostavljati (čl. 95. Zakona o javnoj nabavi).

Za potrebe dostavljanja izvornika dokumenata dat će se rok od (rok ne smije biti kraći od pet niti dulji od deset dana od dana dostave zahtjeva).

Izvornici ili ovjerene preslike dokumenta ne mora-ju odgovarati prethodno dostavljenim neovjerenim preslikama dokumenata, primjerice u pogledu datu-ma izdavanja, odnosno starosti, ali njima gospodar-ski subjekt mora dokazati da i dalje ispunjava uvjete koje je naručitelj odredio u postupku javne nabave.

Ako najpovoljniji gospodarski subjekt u navede-nom roku ne dostavi sve tražene izvornike ili ovje-rene preslike dokumenata i/ili ne dokaže da i dalje ispunjava uvjete koje je odredio naručitelj, naruči-telj će isključiti takvog ponuditelja odnosno odbiti njegovu ponudu.

U takvom će slučaju naručitelj ponovo izvršiti rangiranje ponuda prema kriteriju za odabir ne uzi-majući u obzir ponudu ponuditelja kojeg je isključio odnosno ponuditelja čiju je ponudu odbio te pozvati novoga najpovoljnijeg ponuditelja da dostavi traženo.

Ponuditelj koji sudjeluje u postupku javne nabave mora dokazati svoju:

PRAVNU I POSLOVNU SPOSOBNOST, FINANCIJSKU SPOSOBNOST, TEHNIČKU I STRUČNU SPOSOBNOST.

1.4.1. Pravna i poslovna sposobnostSukladno čl. 70. ZJN-a, svaki ponuditelj mora u

postupku javne nabave dokazati svoj upis u sudski, obrtni strukovni ili drugi odgovarajući registar dr-žave sjedišta gospodarskog subjekta.

Izvod ili izjava ne smije biti starija od tri mjeseca, računajući od dana početka postupka javne nabave.

U primjeru dokumentacije za nadmetanje riječ je o nabavi mobilnih usluga i pripadajućih GSM ure-đaja. Da bi dokumentacija za nadmetanje bila pot-puna, potrebno je naglasiti da u ovoj predmetnoj nabavi, a pod pravnom i poslovnom sposobnošću, potencijalni ponuditelj mora dostaviti i sljedeće:

Ponuditelj u skladu s čl.5. Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih ko-munikacijskih mreža i usluga (Nar. nov., br. 154/08.) dostavlja Potvrdu o primitku prethodne obavijesti o obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.

Traženim dokazom ponuditelj dokazuje da je obavijestio HAKOM o svojoj namjeri obavljanja dje-latnosti i davanja usluga u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži te da je zaprimljena obavi-jest potpuna.

Važeća dozvola je za uporabu radio frekvencijsko-ga spektra najmanje tehnologijama GSM i UMTS. U skladu s odredbama čl. 12. i 125. Zakona o elektronič-kim komunikacijama (Nar. nov., br. 73/08.) dozvolu izdaje HAKOM.

1.4.2. Financijska sposobnostNaručitelj može od potencijalnih ponuditelja za-

htijevati da zadovolje minimalne razine financijske sposobnosti.

Minimalne razine financijske sposobnosti koje se zahtijevaju moraju biti vezane uz predmet nabave i također razmjerne predmetu nabave.

Uvjeti financijske sposobnosti nisu obvezni već fakultativni, a određuju se ako je zadovoljenje tih uvjeta nužno za ocjenu sposobnosti ponuditelja ili za izvršenje konkretnog ugovora.

Člankom 9. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama dani su primjeri kojima su definirani uvjeti razmjerni predmetu nabave.

1.4.3. Tehnička i stručna sposobnostKada naručitelj određuje minimalne razine teh-

ničke i stručne sposobnosti, ti zahtjevi moraju biti postavljeni na način da njihovim ispunjenjem gos-podarski subjekt dokaže da ima relevantnu tehnič-ku i stručnu sposobnost za izvršenje ugovora, pri-tom vodeći brigu da je postavljeni zahtjev vezan uz predmet nabave i razmjeran predmetu nabave.

U slučaju da naručitelj kao dokaz tehničke i struč-ne sposobnosti traži popis ugovora, smatra se da je uvjet vezan uz predmet nabave te da je uvjet razmje-ran predmetu nabave.

Ovdje treba naglasiti da se dokazi mogu podnije-ti u obliku izvornika, ovjerene preslike ili mogu biti dostavljeni u običnoj (neovjerenoj) preslici te da se neovjerenom preslikom smatra i neovjereni ispis elektroničke isprave.


1.5. PODATCI O ZAHTJEVU ZA SUDJELOVANJE I/ILI PONUDI

1.5.1. Sadržaj i način izrade ponudePonuda je pisana izjava volje ponuditelja da ispo-

ruči robu, pruži usluge ili izvede radove u skladu s uvjetima i zahtjevima navedenima u dokumentaciji za nadmetanje.

Pri izradi ponude ponuditelj se mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje.

Ponuda se zajedno s pripadajućom dokumentaci-jom izrađuje na hrvatskom jeziku i latiničnom pi-smu, a cijena ponude se izražava u kunama.

Pri izradi ponude ponuditelj ne smije mijenjati i nadopunjavati tekst dokumentacije za nadmetanje.

U roku za dostavu ponude ponuditelj može izmi-jeniti svoju ponudu, nadopuniti je ili od nje odustati. Na zahtjev javnog naručitelja ponuditelj može pro-duljiti rok valjanosti svoje ponude.

1.5.2. Sadržaj ponudePonuditelj predaje ponudu u izvorniku koja sa-

država dokumentaciju koja je složena, uvezana te potpisana i ovjerena pečatom na za to predviđenim mjestima od strane ovlaštene osobe ponuditelja, sljedećim redoslijedom:

1. SADRŽAJ PONUDE s naznakom izvornik,2. Popunjeni „Obrazac ponude“ koji se nalazi u

prilogu dokumentacije,3. Jamstvo za ozbiljnost ponude (ako je traženo),4. Dokumenti kojima ponuditelj dokazuje da ne

postoje obvezni razlozi isključenja,5. Dokumenti kojima ponuditelj dokazuje da ne

postoje ostali razlozi isključenja, ako ih je naručitelj odredio,

6. Traženi dokazi o sposobnosti,7. Popunjeni obrazac troškovnika koji je prilog

ove dokumentacije,8. Ostalo traženo u dokumentaciji za nadmetanje

(izjave koje se nalaze u prilogu dokumentacije).

1.5.3. Način izrade ponudePonuda se izrađuje tako da čini cjelinu. Ako zbog

opsega ili drugih objektivnih okolnosti ponuda ne može biti izrađena tako da čini cjelinu, onda se izra-đuje u dva ili više dijelova. Ponuda se uvezuje tako da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje li-stova, i to jamstvenikom s pečatom na poleđini.

Ako je ponuda izrađena u dva ili više dijelova, svaki dio se uvezuje tako da se onemogući naknadno vađe-nje ili umetanje listova. Dijelove ponude, kao što su uzorci, katalozi, mediji za pohranjivanje podataka i sl., koji ne mogu biti uvezani, ponuditelj obilježava nazivom i navodi u sadržaju ponude kao dio ponude.

Ako je ponuda izrađena od više dijelova, ponudi-telj mora u sadržaju ponude navesti od koliko se di-jelova ponuda sastoji.

Stranice ponude se označavaju brojem tako da je vidljiv redni broj stranice i ukupan broj stranica ponu-de, npr. 1/57 ili 57/1. Kada je ponuda izrađena od više dijelova, stranice se označavaju tako da svaki sljedeći dio započinje rednim brojem koji se nastavlja na redni broj stranice kojim završava prethodni dio. Ako je dio ponude izvorno obrojčen (primjerice katalozi), ponu-ditelj ne mora taj dio ponude ponovo obrojčivati.

Ponude se pišu neizbrisivom tintom. Ispravci u ponudi moraju biti izrađeni tako da su vidljivi. Ispravci moraju, uz navod datuma ispravka, biti po-tvrđeni potpisom ponuditelja .

U otvorenom postupku javne nabave gospodarski subjekti dostavljaju svoje ponude u roku za dostavu ponuda. Nakon proteka roka za dostavu ponuda, po-nuda se ne smije mijenjati.

Ponuda se u zatvorenoj omotnici dostavlja na adresu naručitelja (primjer):

Naziv institucijeAdresa sjedišta10 000 ZagrebS naznakom:Nadmetanje za ev. br. nabave MN-10/13 „ne otvaraj“Na omotnici ponude moraju biti naznačeni: naziv i adresa naručitelja, naziv i adresa ponuditelja, evidencijski broj nabave, naziv predmeta nabave, odnosno grupe predme-

ta nabave, na koju se ponuda odnosi, naznaka „ne otvaraj“.Ponuditelj može do isteka roka za dostavu ponu-

da dostaviti izmjenu i/ili dopunu ponude. Izmjena i/ili dopuna ponude dostavlja se na isti način kao i osnovna ponuda, s obveznom naznakom da je riječ o izmjeni i/ili dopune ponude.

Ponuditelj može do isteka roka za dostavu ponude pisanom izjavom odustati od svoje dostavljene po-nude. Pisana se izjava dostavlja na isti način kao i ponuda, s obveznom naznakom da je riječ o odusta-janju od ponude. U tom se slučaju neotvorena ponu-da vraća ponuditelju.

1.5.4. Način određivanja cijene ponudeCijena ponude izražava se u kunama.Cijena ponude piše se brojkama i slovima.Cijena ponude izražava se za cjelokupan predmet

nabave.U cijenu ponude, bez poreza na dodanu vrijed-

nost, moraju biti uračunati svi troškovi i popusti, posebno PDV i ukupna cijena s PDV-om.

Ako ponuditelj odobrava popust naručitelju, uključit će ga u ukupnu cijenu ponude.

Primjer iz prakse za nabavu mobilnih usluga:Cijene stavaka (jedinične cijene) ponuđene u po-

stupku za sklapanje ovog ugovora predstavljaju naj-više svote cijena stavaka (jediničnih cijena) koje gos-podarski subjekt s kojim je sklopljen ugovor može ponuditi u postupku sklapanja ugovora o javnoj nabavi. Odabrani ponuditelj može za čitavo vrijeme trajanja sklopljenog ugovora o javnoj nabavi, u svako doba sniziti pojedine cijene stavaka (jedinične cijene) usluga i uređaja, odnosno svote pojedinih troškova i naknada, u odnosu na cijene stavaka (jedinične cije-ne) ponuđene u postupku javne nabave.

O sniženju pojedinih cijena stavaka (jediničnih cije-na), svote troškova ili naknada tijekom trajanja ugovo-ra o javnoj nabavi, odabrani je ponuditelj obvezan bez odgode pisanim putem obavijestiti naručitelja.

Iznimno, ponuditelj za čitavo vrijeme trajanja ugo-vora o javnoj nabavi cijene stavaka (jedinične cijene) ponuđene u postupku sklapanja ugovora o javnoj na-bavi može povisiti, i to pod uvjetom i na način odre-


đen čl. 42.a Zakona o elektroničkim komunikacija-ma (Nar. nov., br. 73/08. i 90/11.).

O povećanju cijena, o čemu je ponuditelj obvezan priložiti dokaz, ponuditelj je obvezan odmah, bez od-gode obavijestiti naručitelja, preporučenom pošiljkom.

Ponuditelj će cijene stavaka (jedinične cijene) po-nuđene u otvorenom postupku javne nabave ili u po-stupku sklapanja ugovora o javnoj nabavi uskladiti s izmjenama cjenovnog sustava na temelju čl. 42.a Za-kona o elektroničkim komunikacijama, i to tako da ponuditelj može primijeniti izmjene cjenovnog sustava na naručitelja najranije nakon 30 dana od dana nji-hove objave uz prethodnu obavijest naručitelja, dok izmjene koje su isključivo u korist naručitelja može primijeniti bez odgode, odnosno odmah nakon objave.

U slučaju izmjene cjenovnog sustava koji je za naru-čitelja nepovoljniji nego onaj istaknut u troškovniku za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, naručitelj ima pra-vo raskinuti ugovor o javnoj nabavi, sukladno čl. 42.a st.10. Zakona o elektroničkim komunikacijama.

Dodatno, ponuditelj je obvezan odmah po promjeni cjenovnog sustava dostaviti naručitelju izmjene cijena stavaka (jediničnih cijena) iz ponudbenog troškovnika za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, s navedenim da-tumom promjene cjenovnog sustava i očekivanim da-tumom primjene novih cijena na naručitelja.

1.5.5. Valuta ponude, ako se cijena ne izražava u kunama

Nije primjenjivo.

1.5.6. Kriterij odabira najpovoljnije ponudeKao najpovoljnija ponuda bit će odabrana isprav-

na ponuda s najnižom cijenom, sukladno čl. 82. st. 1. t. 2. ZJN-a.

Ako na nadmetanje pristignu dvije ponude s istom najnižom cijenom, kao najpovoljnija bit će odabrana ona koja je zaprimljena ranije, sukladno čl. 96. st. 5. ZJN-a.

1.5.7. Jezik ponudePonuda se podnosi na hrvatskom jeziku i latinič-

nom pismu.Ako su neki od dokumenata i dokaza traženih

dokumentacijom za nadmetanje na nekom od stra-nih jezika, ponuditelj je obvezan dostaviti i prijevod dokumenata/dokaza na hrvatski jezik izvršenog po ovlaštenom prevoditelju.

1.5.8. Rok valjanosti ponudeRok valjanosti ponude (primjerice 90 dana) je od

dana isteka roka za dostavu ponuda. Ako istekne rok valjanosti ponude, javni će naru-

čitelj od ponuditelja tražiti produljenje roka valjano-sti ponude i jamstva za ozbiljnost ponude, sukladno tom produljenom roku.

Sa svrhom dostave pisane izjave ponuditelja o produljenju roka valjanosti ponude te dostave jam-stva za ozbiljnost ponude, sukladno produljenom roku valjanosti ponude, naručitelj će ponuditelju dati primjereni rok.

1.6. OSTALE ODREDBE1.6.1. Odredbe koje se odnose na zajednicu

ponuditeljaZajednica ponuditelja ili natjecatelja je udruženje

više gospodarskih subjekata koje je pravodobno do-stavilo zajedničku ponudu ili zahtjev za sudjelova-nje. Odgovornost ponuditelja iz zajednice ponudite-lja je solidarna. Ponuda zajednice ponuditelja mora sadržavati naziv i sjedište svih gospodarskih subje-kata iz zajedničke ponude, naziv i sjedište nositelja ponude, uz obveznu naznaku člana zajednice ponu-ditelja koji je ovlašten za komunikaciju s naručite-ljem. S tom je svrhom potrebno ispuniti Prilog - Po-nudbeni list za zajednicu ponuditelja. Ako ponuda zajednice ponuditelja bude utvrđena najpovoljni-jom, podnositelji zajedničke ponude su u roku od 5 dana od dana konačnosti odluke o odabir obvezni dostaviti pravni akt o zajedničkoj ponudi koji mora sadržavati naziv nositelja ponude, odgovornost po-jedinačno svakog ponuditelja iz zajedničke ponude i udio svakog ponuditelja u zajedničkoj ponudi.

1.6.2. Odredbe koje se odnose na podizvoditeljePodizvoditelj je gospodarski subjekt koji za oda-

branog ponuditelja, s kojim je naručitelj sklopio ugovor o javnoj nabavi, isporučuje robu, pruža us-luge ili izvodi radove koji su neposredno povezani s predmetom nabave. Ako gospodarski subjekt na-mjerava dio ugovora o javnoj nabavi dati u podu-govor jednom ili više pod izvoditelja, tada u ponudi mora navesti podatke o dijelu ugovora o javnoj na-bavi koji namjerava dati u podugovor te podatke o svim predloženim podizvoditeljima, a to su sljedeći:

1. radovi, roba ili usluge koje će izvesti, isporučiti ili pružiti pod izvoditelj,

2. predmet, količina, vrijednost, mjesto i rok izvo-đenja radova, isporuke robe ili pružanja usluga i

3. podatci o pod izvoditelju (ime, tvrtka, skraćena tvrtka, sjedište,OIB i broj računa).

Sudjelovanje podizvoditelja ne utječe na odgovor-nost ponuditelja za izvršenje ugovora o javnoj nabavi.

Naručitelj ne smije od ponuditelja zahtijevati da dio ugovora o javnoj nabavi da u podugovor ili da za-posli određene podizvoditelje, osim ako posebnim propisom ili međunarodnim sporazumom nije druk-čije određeno. Ako se za dio ugovora o javnoj nabavi daje podugovor, tada za radove, robu ili usluge koje će izvesti, isporučiti ili pružiti podizvoditelj, naručitelj neposredno plaća podizvoditelju. Ponuditelj mora svom računu odnosno situaciji obvezno priložiti ra-čune odnosno situacije svog podizvoditelja koje je prethodno potvrdio. Odabrani ponuditelj smije tije-kom izvršenja ugovora o javnoj nabavi mijenjati po-dizvoditelje za onaj dio ugovora o javnoj nabavi koji je dao u podugovor samo uz pristanak javnog naruči-telja. Ako se nakon sklapanja ugovora o javnoj nabavi mijenja podizvoditelj, pod uvjetom da je naručitelj pristao na to, odabrani ponuditelj mora naručitelju u roku od 5 dana od dana pristanka dostaviti podatke za novog podizvoditelja, a to su sljedeći:

1. radovi, roba ili usluge koje će se izvesti, isporu-čiti ili pružiti pod izvoditelj,



Dodatne obavijesti i narudžbe:tel.: 01/4699–760 faks: 01/4699–766 e-pošta: [email protected]

JAVNA NABAVAJAVNA NABAVAIzdanje: Zagreb, 2012.

pravni okvir sustava javne nabave od 2012. s uputama za primjenu - s CD-om -

Opseg: 250 str. Cijena: 199,50 kn

Urednica: mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec.

3. podatci o podizvoditelju (ime, tvrtka, skraćena tvrtka, sjedište, OIB i broj računa).

1.6.3. Navod da su podatci iz čl. 86. st. 4. Zakona obvezni sastojci ugovora o javnoj nabavi te da su neposredna plaćanja podizvoditelju obavezna ako se dio ugovora daje u podugovor

1.6.3.1. Kada se dio ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor, obvezni sastojci ugovora o ja-vnoj nabavi su sljedeći:

1. radovi, roba ili usluge koje će izvesti, isporučiti ili pružiti podizvoditelj,


3. podatci o pod izvoditelju (ime, tvrtka, skraćena tvrtka, sjedište, OIB i broj računa).

1.6.4. Vrsta, sredstvo i uvjeti jamstva1.6.4.1. Jamstvo za ozbiljnost ponudeOvo će jamstvo naručitelj aktivirati u slučaju odu-

stajanja ponuditelja od svoje ponude u roku njezine valjanosti, dostavljanja neistinitih podataka, nedo-stavljanja izvornika ili ovjerenih preslika, sukladno čl. 95. st. 4. ZJN-a, odbijanja potpisivanja ugovora o javnoj nabavi odnosno nedostavljanja jamstva za uredno ispunjenje ugovora.

Jamstvo za ozbiljnost ponude na svotu od (5% ap-solutne vrijednosti procijenjene vrijednosti nabave, u ovom slučaju na svotu od = 10.000,00 kn), dostavlja se u obliku bjanko zadužnice sukladno Pravilniku o obli-ku i sadržaju bjanko zadužnice (Nar. nov., br.115/12.).

Jamstvo za ozbiljnost ponude dostavlja se u po-nudi, umetnuto u perforiranu plastičnu omotnicu, s oznakom (na omotnici) rednog broja stranice/ukupan broj stranica ili obratno. Perforirana pla-stična omotnica mora biti zatvorena sigurnosnom naljepnicom ponuditelja i uvezana u ponudu tako da se onemogući naknadno vađenje istoga te da čini jedinstvenu cjelinu s ostatkom ponude.

Naručitelj će vratiti ponuditeljima jamstvo za oz-biljnost ponude neposredno nakon završetka po-stupka javne nabave.

1.6.5. Datum,vrijeme i mjesto dostave i javnog otvaranja ponuda

Ponude moraju biti dostavljene bez obzira na na-čin dostave, putem urudžbenog zapisnika:

do, primjerice, 13. svibnja 2013. do 10 sati.Javno otvaranje ponuda održat će se 12. svibnja

2013. u 10 sati u prostorijama Naručitelja, (navesti adresu).

„Ponuditelj samostalno određuje način dostave po-nude i sam snosi rizik možebitnoga gubitka odnosno nepravodobne dostave ponude.“

Navod načina dostave ponude te samostalnog sno-šenja rizika potencijalnog ponuditelja vrlo je bitan jer se u praksi događa da preporučene pošiljke pošta ne dostavlja pravodobno.

Javnom otvaranju ponuda smiju nazočiti ovla-šteni predstavnici ponuditelja i druge osobe. U po-stupku otvaranja pravo aktivnog sudjelovanja imaju samo zakonski zastupnik ponuditelja i ovlaštena osoba ponuditelja, uz uvjet predočenja pisanog i ovjerenog dokaza o ovlasti. Dokaz o ovlasti zakon-skog zastupnika ponuditelja je izvadak iz sudskog registra ili druga odgovarajuća isprava iz koje je vid-ljivo svojstvo zakonskog zastupnika, uz predočenje osobne iskaznice.

Dokazi ovlasti ovlaštene osobe ponuditelja je pu-nomoć.

Pravo aktivnog sudjelovanja na javnom otvaranju ponuda imaju samo ovlašteni predstavnici javnog naručitelja i ovlašteni predstavnici ponuditelja.

Ponude koje nisu pristigle u propisanom roku neće se otvarati i vraćaju se ponuditelju neotvorene.

1.6.6. Posebni i ostali uvjeti za izvršenje ugovora o javnoj nabavi

Odabrani Ponuditelj je u obvezi izvesti ugovore-ne usluge (isporuka roba, usluge) sukladno kvali-teti, karakteristikama, cijeni i količini navedenima u ponudi i uvjetima iz dokumentacije za nadme-tanje, koji svi čine sastavni dio Ugovora o javnoj nabavi. Ugovor o javnoj nabavi mora biti u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nad-metanje i odabranom ponudom. Ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvje-tima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom.

Naručitelj je obvezan kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima odre-đenim u dokumentaciji za nadmetanja i odabranom ponudom.

Izmjene ugovora o javnoj nabavi za vrijeme njego-va trajanja smatraju se novim ugovorom za koji je na-ručitelj obvezan provesti novi postupak javne nabave ako su te izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora.

Bitne izmjene ugovora o javnoj nabavi su izmjene koje:

1. uvode uvjete koji bi, da su bili dio osnovnog postupka javne nabave, omogućili podnošenje drukčijih ponuda od onih koje su podnesene u osnovnom postupku, ili bi omogućili odabir drukčije ponude od ponude odabrane u osno-vom postupku, ili


2. znatno proširuju predmet nabave na robu, ra-dove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom, ili

3. mijenjaju ekonomsku ravnotežu ugovora u ko-rist ponuditelja na način koji nije bio predviđen u uvjetima osnovnog ugovora o javnoj nabavi.

Na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi primjenjuju se od-govarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima.

1.6.7. Rok za donošenje odluke o odabiruPrimjerice, 30 dana od isteka roka za dostavu po-

nuda.

1.6.8. Rok, način i uvjeti plaćanjaPrimjerice, plaćanje će se obaviti u roku od 15 dana

od dostavljenog računa odabranog ponuditelja. Sve ostalo će biti regulirano Ugovorom između naručite-lja i ponuditelja nakon odabira najpovoljnije ponude.

1.6.9. Naziv i adresa žalbenog tijela te podatci o roku za izjavljivanje žalbe na dokumentaciju

Žalba se izjavljuje Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, Koturaška cesta 43/IV, 10 000 Zagreb. Istodobno s dostavljanjem žalbe Držav-noj komisiji, žalitelj je obvezan primjerak žalbe do-staviti i naručitelju na dokaziv način. U otvorenom postupku javne nabave velike vrijednosti žalba se izjavljuje u roku od deset dana, a u otvorenom po-stupku javne nabave male vrijednosti u roku od pet dana, i to od dana:

- objave poziva na nadmetanje u odnosu na sa-držaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje te dodatne dokumentacije ako postoji,

- objave izmjene dokumentacije za nadmetanje u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije,

- otvaranja ponuda u odnosu na postupak otva-ranja ponuda,

- primitka odluke o odabiru ili odluke o poni-štenju u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda odnosno razloge poništenja.

Žalitelj koji je propustio izjaviti žalbu u određe-noj fazi otvorenog postupka javne nabave, suklad-no odredbi čl.146. st. 1. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.), nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu.

1.6.10. Drugi podatci koje naručitelj smatra potrebnima

Dokumentacija za nadmetanje sadržava obrasce, predloške zahtijevanih dokumenata i izjava. Doku-mentacija za nadmetanje se ne naplaćuje. Ponudi-telj će snositi sve troškove u vezi s njegovim sudjelo-vanjem u postupku nabave.

Od ponuditelja se očekuje da pozorno prouče do-kumentaciju za nadmetanje te da u ponudbenu do-kumentaciju prilože i uvežu navedenim redoslije-dom sve potrebne dokaze, potvrde, izjave i obrasce kako je navedeno u dokumentaciji za nadmetanje. Za sve što nije regulirano Dokumentacijom za nad-metanje, primjenjuju se odredbe Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.) te prateće Uredbe.

Primjeri obrazaca: Ponudbeni list Izjava o prihvaćanju općih i posebnih uvjeta Izjava o zajednici ponuditelja Obrazac koji se popunjava samo ako se dio

ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor Tehničke specifikacije (mobilne usluge).

PREDMET NABAVE: NABAVA GOVORNIH, PODATKOVNIH I MJEŠOVITIH USLUGA U POKRETNOJ ELEKTRONIČKOJ KOMUNIKACIJSKOJ MREŽI S UREĐAJIMA (GSM TELEFONI) I PRIPADNIM KARTICAMA (SIM-KARTICE) ZA UPORABU TIH USLUGAEV. BR. NABAVE MN-10/2013PONUDBENI LISTBR.__SP 30/2013________PODACI O PONUDITELJU1. Naziv i sjedište naručitelja; Visoka naobrazba, Ul. grada Vukovara 10, 10 000 Zagreb2. Podaci o ponuditelju:*

2.1. Naziv ponuditelja: Net Telekom d.o.o. Sjedište ponuditelja: 10 000 Zagreb Adresa ponuditelja: Avenija Dubrovnik 50OIB: 01123456789Broj računa: 2402006-1023456789Navod o tome je li ponuditelj u sustavu PDV-a: daAdresa za dostavu pošte: 10 000 Zagreb, Avenija Dubrovnik 50Adresa e-pošte: [email protected] osoba ponuditelja: gosp. Ivan MarkovićBroj telefona: 01-123-456Broj telefaksa: 01-123-457Napomena:Ako je riječ o zajednici ponuditelja, tada ponudbeni list sadržava podatke iz t. 2. Za svakog člana zajednice ponuditelja uz obveznu naznaku člana zajednice ponuditelja koji je ovlašten za komunikaciju s naručiteljem - ispuniti Prilog u nastavku (Izjava o zajednici ponuditelja).Ako ponuditelj nije u sustavu PDV-a ili je predmet nabave oslobođen PDV-a, u ponudbenom se listu, na mjesto predviđeno za upis cijene s PDV-om, upisuje ista svota kao što je upisana na mjestu predviđenom za upis cijene ponude bez PDV-a, a mjesto predviđeno za upis svote PDV-a ostavlja se prazno.Proučili smo Dokumentaciju za nadmetanje te ostale dokumente i podatke koje nam je naručitelj stavio na raspolaganje i spremni smo prihvatiti i prema tim uvjetima izvršiti za svotu:CIJENA PONUDECijena ponude bez PDV-a: =160.000,00PDV: =38.272,00Cijena s PDV-om: =198.272,00Slovima:stodevedesetosamtisućadvjestosedamdesetdvijekunei-nulalipa

Rok valjanosti ponude: 90 dana od dana otvaranja ponudaMjesto i datum: Zagreb, 10. svibnja 2013.Ponudi prilažemo:ovaj dio se ispisuje samo ako se ponuda sastoji od dva ili više dijela (primjerice uzorci, katalozi, CD i sl.) IVAN MARKOVIĆ, dipl. ing. (tiskano upisati ime i prezime Ovlaštene osobe ponuditelja)

M. P. potpis ovlaštene osobe


PONUDITELJ:Naziv: Net Telekom d.o.o.Sjedište: 10 000 Zagreb, Avenija Dubrovnik 50OIB: 01123456789Broj ponude: SP-30/2013Datum: 10. svibnja 2013.

I Z J A V A*o prihvaćanju općih i posebnih uvjeta

Izjavljujem i potvrđujem da smo proučili i razumjeli Dokumentaciju za nadmetanje u postupku javne nabave te prihvaćamo opće i posebne uvjete sadržane u Dokumentaciji za nadmetanje, evidencijski br. MN-10/2013.Zaključivanju i potpisivanju Ugovora o javnoj nabavi roba u skladu s našom ponudom i rezultatom nadmetanja u otvorenom postupku javne nabave spremni smo pristupiti roku, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.).Zagreb, 10. svibnja 2013. M. P. Ponuditelj: Mjesto i datum (potpis ovlaštene osobe)

* Izjavu nije potrebno ovjeriti kod javnog bilježnika. Potpisivanjem ove izjave ponuditelj potvrđuje da je upoznat sa svim općim i poseb-nim uvjetima navedenim u natječajnoj dokumentaciji i svojim potpi-som i pečatom potvrđuje da iste prihvaća.

IZJAVA O ZAJEDNICI PONUDITELJAIzjavljujemo da u postupku javne nabave, evidencijski broj nabave MN-10/2013, nastupamo kao zajednica ponuditelja te dostavljamo zajedničku ponudu. Zajednicu ponuditelja čine sljedeći članovi:

Član br.

Naziv, sjedište i

adresa člana zajednice

ponuditelja

OIBBroj

telefona i telefaksa

Kontakt osoba

Ovlaštena osoba

1

3G Telekom d.o.o.,

Zagreb, Islandska 15

45678900123 01-223-22301-223-224

Gđa Ivona Jelić

Gđa Marija Marić

U slučaju odabira, zajednice ponuditelja će zajednički izvršiti obveze iz ugovora.Nositelj ponude je: Net Telekom d.o.o.Odgovorna osoba zajedničkih ponuditelja je: Ivan Marković, dipl. ing.Izjavljujemo: da je nositelj ponude navedena pravna osoba, da nas prema naručitelju zastupa navedena odgovorna osoba, da je odgovornost svih zajedničkih ponuditelja solidarna.

Mjesto i datum M. P. Potpis ovlaštene osobeČlan 1. Zagreb, 10. 5. 2013. Marija Marić, dipl. iur.

Obrazac se popunjava samo ako se dio ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor

PONUDITELJ:Naziv: 3G Telekom d.o.o.Sjedište: 10 000 Zagreb, Islandska 15OIB: 45678900123Broj ponude: 3G-15/2013Datum: 10. svibnja 2013.PODATCI O PODIZVODITELJIMA I PODATCI O DIJELU UGOVORA O JAVNOJ NABAVI, AKO SE DIO UGOVORA O JAVNOJ NABAVI DAJE U PODUGOVORNaziv i sjedište naručitelja: Visoka naobrazba, Ul. grada Vukovara 10, 10 000 Zagreb

Tek. br.

Naziv, sjedište i OIB pod

izvoditelja

Broj računa

Radovi,roba ili usluge koje

će izvesti, isporučiti ili pružiti

podizvoditelj

Predmet, količina,

vrijednost, mjesto i rok izvođenja

radova, isporuke robe ili

pružanja usluga

Ovlaštena osoba

1

3G Telekom d.o.o, Zagreb, Islandska 15, 45678900123

2360000-1100567890

Isporuka uređaja

HTC 8S, 20 kom ,

=2.000,00 knSony Xperia

J, 30 kom, =3.000,00 kn

Zagreb, 31. 12. 2013.

Marija Marić,

dipl. iur.

Izjavljujemo da raspolažemo tehničkim i/ili stručnim kapacitetima podizvođača te da su navedeni podizvođači pravno i poslovno sposobni za izvršenje predmeta nabave.PRILAŽEMO OVOJ IZJAVI: popunjava se u slučaju dostavljanja podataka na CD-u, kataloga,

uzoraka i sl.Za izvođenje radova, isporuku robe ili pružanje usluga za koje nije navedeno da će biti izvedeni od strane podizvođača izjavljujemo da ćemo iste izvesti vlastitim kapacitetima.Zagreb, 10. svibnja 2013._ M. P. ___________________ (mjesto i datum) (ponuditelj, potpis ovlaštene osobe)Primjer tehničkih specifikacija:Izjava o tehničkim značajkama predmeta nabave

USLUGE

USLUGA KOJA SE

NUDIDA/NE

1. Uporaba 2G tehnologija u govornim i mješovitim uslugama (GSM, EDGE,GPRS) da

2. Uporaba 3G tehnologija u govornim i mješovitim uslugama (UMTS) da

3. Uspostava poziva prema brojevima u tuzemstvu da4. Uspostava poziva prema brojevima u inozemstvu da5. Preuzimanje poziva iz tuzemstva da6. Preuzimanje poziva iz inozemstva da

7. Zvukovno upozoravanje pozivatelja u slučaju zauzeća pozivanog broja da

8. Glasovno upozoravanje pozivatelja u slučaju nedostupnosti pozivanog broja da

9. Uključivanje pretplatničkih brojeva naručitelja u korporativnu mrežu naručitelja da

10. Odlazni roaming za govorne usluge da11. Dolazni roaming za govorne usluge da12. Slanje SMS poruka u tuzemstvo da13. Slanje SMS poruka u inozemstvo da14. Primanje SMS poruka iz tuzemstva da15. Primanje SMS poruka iz inozemstva da16. Slanje MMS poruka u tuzemstvo da17. Slanje MMS poruka u inozemstvo da18. Primanje MMS poruka iz tuzemstva da

NAPOMENA: Ponuditelj u stupac USLUGA KOJA SE NUDI u svaki red upisuje DA ili NE ovisno o mogućnostima nuđenja usluge. Ako svi redovi nemaju odgovor DA ili su pojedini redovi neispunjeni, smatrati će se da ponuditelj ne nudi kompletno traženu uslugu te će takvu ponudu naručitelj ocijeniti NEPRAVILNOM.


PONUDBENI TROŠKOVNIKA. OSNOVNE USLUGE

1. Cjenik mjesečnih naknadaJedinica mjere Jedinična cijena Mjesečna

količinaUgovorno

razdoblje (mjeseci)Svota u kn (bez PDVa)

(1) (2) (3) (4) (5 = 2 x 3 x 4)Mjesečna naknada za VPN priključak kom 31,00 kn 144 12 53.568,00 knMjesečna naknada za prijenos podataka u pokretnim mrežama za priključak uz govornu uslugu, s neograničenom količinom podatkovnog prometa, uz uključeno minimalno prvih 100 MB podatkovnog prometa u tuzemstvu bez smanjene brzine prije-nosa podataka

kom 15,00 kn 144 12 25.920,00 kn

1 . Ukupno za mjesečne naknade (kn): 79.488,00 kn

2. Cjenik govornih uslugaJedinica mjere Jedinična cijena Mjesečna

količinaUgovorno


(1) (2) (3) (4) (5 = 2 x 3 x 4)Pozivi unutar matične mobilne mreže (izuzev VPN) (kn/min) min 0,00 kn 18500 12 0,00 knNaknada za uspostavu poziva unutar matične mobilne mreže (izuzev VPN) poziv 0,00 kn 5600 12 0,00 kn

Pozivi prema ostalim mobilnim mrežama (kn/min) min 0,50 kn 10200 12 61.200,00 knNaknada za uspostavu poziva prema ostalim mobilnim mrežama poziv 0,20 kn 3400 12 8.160,00 knPozivi prema fi ksnim nacionalnim mrežama u RH (kn/rnin) min 0,30 kn 1000 12 3.600,00 knNaknada za uspostavu poziva prema nacionalnim mrežama u RH poziv 0,30 kn 500 12 1.800,00 knPozivi unutar mobilne VPN mreže (kn/min) min 0,00 kn 10000 12 0,00 knNaknada za uspostavu poziva prema VPN mreži poziv 0,00 kn 10000 12 0,00 kn

2. Ukupno za govorne usluge (kn): 74.760,00 kn

3. Cjenik SMS i MMS porukaJedinica mjere Jedinična cijena Mjesečna

količinaUgovorno


(1) (2) (3) (4) (5=2x3x4)SMS poruke unutar RH kom 0,20 kn 2000 12 4.800,00 knMMS poruke unutar RH kom 1,00 kn 200 12 2.400,00 knSMS poruke prema inozemstvu kom 0,20 kn 50 12 120,00 knMMS poruke prema inozemstvu kom 1,00 kn 10 12 120,00 kn

3. Ukupno za SMS i MMS poruke (kn) 7.440,00 knA) UKUPNO ZA OSNOVNE USLUGE (1 + 2 + 3): 161.688,00 kn

B. DODATNE USLUGE

1. Cjenik dodatnih usluga za razdoblje od 24 mjesecaMjerna jedinica Jedinična cijena Ukupna količina za 12 mjeseci Svota u kn

(bez PDV-a)(1) (2) (3) (5 = 2 x 3 )

Zamjena SIM kartice zamjena 0,00 kn 10 0,00 knPromjena pretplatničkog broja promjena 0,00 kn 5 0,00 knUključenje privatnog računa za djelatnike uključenje 0,00 kn 10 0,00 knUključenje limita za djelatnike uključenje 0,00 kn 10 0,00 knPromjena limita za djelatnike promjena 0,00 kn 10 0,00 knPromjena tarife po preplatničkom broju promjena 0,00 kn 10 0,00 kn

B) UKUPNO ZA DODATNE USLUGE 0,00 kn

1. Naknada za radijsku frekvencijuMjerna jedinica Jedinična cijena Mjesečna

količinaUgovorno

razdoblje (mjeseci)Svota u kn

(bez PDV-a)(1) (2) (3) (4) (5 = 2 x 3 x 4)

Naknada za uporabu radijske frekvencije kom 4,00 kn 144 12,00 kn 6.912,00 knC) UKUPNO ZA RADIJSKU FREKVENCIJU: 6.912,00 kn

D. UREĐAJI

Naziv „ili jednakovrijedan“

Jedinica mjere Jedinična cijena

KOLIČINA U 12 MJESECI

Svota u kn (bez PDVa)

(1) (2) (3) (4 = 2 x 3 )HTC 8 S kom 100,00 kn 20 2.000,00 knSony Xperia J kom 100,00 kn 30 3.000,00 kn

D) UKUPNO ZA UREĐAJE 5.000,00 kn

REKAPITULACIJAA) UKUPNO ZA OSNOVNE USLUGE 161.688,00 kn ZA PONUDITELJA:B) UKUPNO ZA DODATNE USLUGE 0,00 knC) UKUPNO ZA RADIJSKU FREKVENCIJU 6.912,00 kn _____________________________D) UKUPNO ZA UREĐAJE 5.000,00 kn (potpis ponuditelja) E) Popust 13.600,00 knUKUPNA CIJENA (bez PDV-a) (A+B+C+D-E) 160.000,00 kn (M. P.)Svota PDV-a 38.272,00 knUKUPNA CIJENA (s PDV-om) 198.272,00 kn


UPRAVNO PRAVO

Dr. sc. Alen RAJKO, dipl. iur.*

Što donosi novi Zakon o pravu na Što donosi novi Zakon o pravu na pristup informacijamapristup informacijama

Autor razmatra glavne promjene koje donosi novi Zakon o pravu na pristup informacijama. Iz per-

spektive tijela javne vlasti (obveznika primjene tog Za-kona) riječ je prije svega o novostima na područjima definicije tijela javne vlasti, dodatnih obveza tijela na po-dručju tzv. aktivnih mjera ostvarivanja prava na pristup informaciji, sustava kataloga informacija, dopuštenih razloga za uskratu pristupa informaciji i provedbe testa razmjernosti i javnog interesa, rokova u postupcima po-vodom zahtjeva za pristup informaciji te osjetnog jača-nja kapaciteta nadzora nad provedbom Zakona.

UDK 342.9

* Sudac Upravnog suda u Rijeci.1 Nar. nov., br. 25/13.2 Nar. nov., br. 172/03., 144/10., 37/11. i 77/11.3 Nakon izbora prvog Povjerenika, Agencija nastavlja djelovati u okvi-

ru svoga dosadašnjeg djelokruga vezanog uz zaštitu osobnih podataka.4 Nar. nov., br. 56/90., 135/97., 8/98. – proč. tekst, 113/00., 124/00. – proč.

tekst, 28/01., 41/01. – proč. tekst, 55/01. - ispr., 76/10. i 85/10. – proč. tekst.

5 Novi ZPPI, čl. 1. - 9.; Prijašnji ZPPI, čl. 1. - 7.6 Tako se, primjerice, na uvid u spis predmeta upravnog postupka ne

primjenjuju odredbe Novog ZPPI-ja nego norme čl. 84. Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09., dalje: ZUP).

7 U oba je Zakona riječ o odredbi čl. 1. st. 3.8 V. Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske

(Nar. nov., br. 79/06. i 105/06.).9 Tj. predstavnička, izvršna i upravna tijela lokalnih/regionalnih jedinica.

1. UVOD Dana 8. ožujka 2013. na snagu je stupio novi Za-

kon o pravu na pristup informacijama1 (dalje: Novi ZPPI). Njegovim stupanjem na snagu prestao je vri-jediti prvi hrvatski Zakon o pravu na pristup infor-macijama2 (dalje: Prijašnji ZPPI).

Općenito, glavne novosti u zakonskom uređe-nju ove materije odnose se na ugradnju europske regulacije o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, preciziranje pojma tijela javne vlasti (tj. obveznika primjene Zakona), prelazak nadzorno-zaštitnih poslova s Agencije za zaštitu osobnih po-dataka na Povjerenika za informiranje3 (uz jačanje funkcije tog tijela u drugostupanjskome upravnom postupku, inspekcijskom te u prekršajnom postup-ku), usklađenje s odredbama Ustava Republike Hr-vatske4 i drugih zakona relevantnih za ovo područje, uvođenje obveze internetskog savjetovanja sa zain-teresiranom javnošću, propisivanje duljih rokova u korist podnositelja zahtjeva, detaljnije uređenje informacija koje se obvezno objavljuju na internet-skim stranicama tijela javne vlasti, uvođenje Središ-njeg kataloga službenih dokumenata RH (uz isto-dobno napuštanje koncepcije kataloga informacija svakoga pojedinog tijela) i dr.

U ovom tekstu razmatramo osnovne novosti od važnosti za praktičarsku perspektivu pravnih oso-ba javnog sektora koje Novi ZPPI donosi u odnosu na odredbe Prijašnjeg ZPPI-ja. Stoga se u radu po-sebno ne osvrćemo na dijelove regulacije u kojima nije došlo do bitnih promjena niti na promjene koje

nisu od veće važnosti za praktično djelovanje prav-nih osoba javnog sektora. Analiza sadržana u na-stavku slijedi strukturu teksta Novog ZPPI-ja.

2. OPĆE ODREDBE I NAČELA5

Osim isključenja primjene Novog ZPPI-ja u od-nosu na pristup informacijama čija je dostupnost uređena postupovnim zakonima,6 čime je u osnovi zadržana regulacija iz Prijašnjeg ZPPI-ja,7 Novi ZPPI normira dodatna dva područja isključenja primjene tog Zakona (čl. 1. st. 4. i 5.) koja obuhvaćaju informa-cije za koje postoji obveza čuvanja tajnosti sukladno zakonu kojim se uređuje sigurnosno-obavještajni sustav RH,8 klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države te klasi-ficirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.

Novi ZPPI u čl. 2. utvrđuje usklađenost odredaba tog Zakona s aktima Europske unije, i to s Direkti-vom 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora te s Uredbom 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Slijedom navedenog, u Novom ZPPI-ju sintagma „pravo na pristup informacijama“ proširena je te glasi „pravo na pristup i ponovnu uporabu informacija“ (v. npr. čl. 5. t. 1.).

U odredbu o cilju Zakona (čl. 3. Novog ZPPI-ja) uvršteno je i ostvarivanje Ustavom Republike Hr-vatske zajamčenog prava na pristup informacijama. Iako se takve zakonske odredbe nerijetko smatraju tek pukim ukrasom ili deklaracijom, u stvari imaju vrlo bitnu ulogu u tumačenju propisa u dvojbenim situacijama. Osim toga, i ovdje je dodana formulaci-ja o pravu na ponovnu uporabu informacija.

U pojmovniku Novog ZPPI-ja (čl. 5.) osobito bitnu novost čini djelomice izmijenjena normativna defi-nicija tijela javne vlasti (t. 2.). Kao i prema odredbi čl. 3. st. 1. t. 2. Prijašnjeg ZPPI-ja, u krug obveznika primjene Zakona ulaze državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,9 prav-


ne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti10 te trgovačka društva u koji-ma RH ili lokalna/regionalna jedinica imaju zaseb-no ili zajedno većinsko vlasništvo. Istodobno, Novi ZPPI, u smislu toga Zakona, izrijekom dodjeljuje sta-tus tijela javne vlasti i tijelima državne uprave (koja su to bila i prema Prijašnjem ZPPI-ju, ali u okviru ši-reg pojma državnih tijela11). Nadalje, tijelima javne vlasti sada se smatraju i pravne osobe, druge osobe koje obavljaju javnu službu te pravne osobe koje se u cijelosti financiraju iz državnoga ili lokalnog/regio-nalnog proračuna, što je djelomice drukčije u odno-su na stipulaciju iz Prijašnjeg ZPPI-ja („pravne osobe čiji su programi ili djelovanje zakonom utvrđeni kao javni interes te se u cijelosti ili djelomično financi-raju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinice lokalne i područne /regionalne/ samouprave“12).

Dakle, među pravnim osobama domaćega prav-nog sektora obveznici primjene Novog ZPPI-ja NISU:

trgovačka društva u kojima država ili lokalna/regionalna jedinica nemaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo, pod uvjetom da odnosno trgovačko društvo nema status pravne osobe s javnim ovlastima, te da ne obavlja javnu službu;

ostale pravne osobe (u pravilu ustanove) koje se iz državnoga, odnosno lokalnog/regional-nog proračuna ne financiraju u cijelosti, pod uvjetom da odnosna pravna osoba nema sta-tus pravne osobe s javnim ovlastima, te da ne obavlja javnu službu.

Među izmijenjenim definicijama sadržanima u čl. 5. Novog ZPPI-ja (pojmovi informacije i prava na pristup informacijama) te novim definicijama (međunarodna informacija, ponovna uporaba, test razmjernosti i javnog interesa, vlasnik informacije, Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske te Povjerenik za informiranje – dalje: Po-vjerenik), ovdje izdvajamo normativnu definiciju vlasnika informacije koji je, u smislu tog Zakona,

nadležno tijelo javne vlasti RH ili strane države ili međunarodna organizacija, u okviru čijeg djelova-nja je informacija nastala. Naime, dio informacija javnog sektora dolazi u posjed više tijela javne vlasti, a spomenutom odredbom vlasništvo nad informaci-jom vezano je za djelovanje u okviru kojeg je infor-macija nastala, tj. uz djelatnost (nadležnost) pojedi-nog tijela (funkcionalni kriterij).13

Odredba o načelu raspolaganja informacijom (čl. 9. Novog ZPPI-ja) precizirana je tako da je pravo jav-nog iznošenja informacije vezano uz raspolaganje informacijom sukladno tom Zakonu. To pravo, sto-ga, ne obuhvaća javno iznošenje informacije do koje korisnik nije došao sukladno Novom ZPPI-ju.

3. OBVEZE TIJELA JAVNE VLASTI14

Ovim odredbama uređeno je područje tzv. aktiv-nih mjera tijela javne vlasti radi ostvarivanja prava na pristup informacijama javnog sektora, tj. mjera koje su ta tijela obvezna provoditi neovisno o poje-dinačnim zahtjevima za pristup informaciji.15

U odnosu na odredbe čl. 20. Prijašnjeg ZPPI-ja, čl. 10. 1. i 4. Novog ZPPI-ja na bitno potpuniji i precizniji način normira normativne, programske, izvještajne, financijske i javnonabavne, ustrojstvene, zapisničke i druge informacije koje su tijela javne vlasti na lako pretraživ način obvezna objaviti na internetskim stranicama. Spomenute informacije čine minimalni sadržaj internetske stranice kojim se ostvaruju obve-zne aktivne mjere, pod prijetnjom prekršajnih sank-cija (više o tome u 8. poglavlju ovoga članka).

Dodatna obveza tijela javne vlasti propisana je odredbom čl. 10. st. 2. Novog ZPPI-ja, a sastoji se u obvezi tijela da u Središnji katalog službenih do-kumenata Republike Hrvatske, koji vodi i održava Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija (HIDRA), dostavljaju opće akte i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, s ra-zlozima za njihovo donošenje, nacrte zakona i drugih propisa te općih akata koje donose, godišnje planove, programe, strategije, upute, izvještaje o radu, finan-cijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti.

Istodobno s uvođenjem navedene obveze, tijela javne vlasti više ne moraju ustrojiti i voditi vlastiti katalog informacija (čl. 4. st. 2. i 3. te čl. 22. st. 4. Pri-jašnjeg ZPPI-ja).

Sastavni dio obveznih aktivnih mjera čini i duž-nost objavljivanja dokumenata sa svrhom savjeto-vanja s javnošću (čl. 11. Novog ZPPI-ja). Iz odredbe st. 4. navedenog članka slijedi da se spomenuta ob-veza ne odnosi na tijela javne vlasti koja nisu nad-ležna za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata, niti za donošenje općih akata lokalnih/regionalnih jedinica, odnosno pravnih osoba s javnim ovlasti-ma. Dakle, na prvi pogled, obvezama iz čl. 11. Novog

10 Tipična, ali ne i jedina, javna ovlast jest vođenje upravnog postupka. Javne se ovlasti, u pravilu, dodjeljuju posebnim (sektorskim) zakonima.

11 Novi ZPPI koristi formulaciju „tijela državne uprave, druga državna tijela“. Tijela državne uprave jesu ministarstva, državni uredi Vlade Re-publike Hrvatske, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama (čl. 3. st. 1. Zakona o sustavu državne uprave, Nar. nov., br. 150/11. i 12/13.), dok su druga državna tijela, primjerice Hrvatski sabor, Ured Predsjednika Republike, Vlada Republike Hrvatske, Ured pučkog pravobranitelja Republike Hrvatske, sudovi i dr.).

12 Navedena formulacija u Prijašnjem ZPPI-ju razumijevala je ku-mulativno ispunjenje dvaju kriterija: propisano djelovanje u javnom interesu te proračunsko financiranje, a definicijom nisu bile obuhvaćene npr. ustanove javnog sektora koje ne obavljaju djelatnost za koju je pro-pisano da se obavlja u javnom interesu, neovisno o izvorima financiranja. Nova definicija tijela javne vlasti u tom je dijelu stipulirana alternativno, pa su obveznici primjene Novog ZPPI-ja sve pravne i druge osobe koje obavljaju javnu službu te pravne osobe koje se u cijelosti (više ne i djelo-mično!) proračunski financiraju.

Obavljanje javne službe propisano je odredbama posebnih zakona na dva osnovna područja: gospodarsko (npr. komunalno gospodarstvo, upravljanje vodama, i dr.) i negospodarsko (npr. ono što uobičajeno nazi-vamo društvenim djelatnostima koje, u pravilu, obavljaju javne ustanove).

Pojedina pravna osoba može istodobno imati status pravne osobe s javnim ovlastima i pravne osobe koja obavlja javnu službu (npr. škole). Međutim, ta dva statusa ne treba poistovjećivati i oni ne proizlaze jedan iz drugoga. Za položaj tijela javne vlasti, u smislu Novog ZPPI-ja, dovoljno je imati jedan od tih dvaju statusa ili neki od ostalih statusa iz čl. 5. t. 2. ZPPI-ja.

13 Istodobno, u odredbi o predmetu Zakona (čl. 1. st. 1. Novog ZPPI-ja) spominje se pravo na pristup informaciji koja je u posjedu, a ne u vlasniš-tvu tijela javne vlasti.

14 Novi ZPPI, čl. 10. - 14.; Prijašnji ZPPI, čl. 18. i čl. 20. - 23.15 Aktivne mjere djelomice su propisane i izvan poglavlja o obveza-

ma tijela javne vlasti, u čl. 17. st. 1. t. 1. Novog ZPPI-ja, odnosno u čl. 10. st. 1. t. 1. Prijašnjeg ZPPI-ja.


ZPPI-ja, u pravilu, ne bi trebala podlijegati tijela jav-ne vlasti izvan kruga tijela državne uprave i drugih državnih tijela, tijela lokalnih/regionalnih jedinica te pravnih osoba s javnim ovlastima. Međutim, već samom činjenicom da pojedini subjekt ima položaj tijela javne vlasti u smislu ZPPI-ja, taj subjekt ima i status pravne osobe s javnim ovlastima (slijedom javne ovlasti vođenja upravnog postupka povodom zahtjeva za pristup informacijama), pa praktički sva tijela javne vlasti, u smislu ZPPI-ja, istodobno imaju i status pravne osobe s javnim ovlastima.

Novi ZPPI ne sadržava odredbu o isključenju odgovornosti službenika za informiranje koji, u dobroj vjeri, radi točnog i potpunog obavješćivanja javnosti, izvan granica svojih ovlasti omogući pri-stup pojedinoj informaciji, ako pristup ne podliježe propisanim ograničenjima, kako je to bilo normira-no u čl. 23. Prijašnjeg ZPPI-ja.16

4. OGRANIČENJA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA17

Kao u pogledu svakoga načelno priznatog prava, stvarni opseg i doseg prava na pristup informacijama određen je odredbama o ograničenjima tog prava. Pritom ograničenja mogu biti obligatorna ili fakul-tativna (kod potonjih ograničenja tijelo javne vlasti može, ali ne mora, ograničiti pristup informaciji).

Prema novom ZPPI-ju: u režimu obligatornih ograničenja (čl. 15. st.

1.) samo su informacije koje se tiču postupa-ka koje vode nadležna tijela u predistražnim i istražnim radnjama za vrijeme trajanja tih po-stupaka;18

iz režima obligatornih ograničenja u kata-log fakultativnih ograničenja prebačene su informacije klasificirane stupnjem tajnosti, poslovne, profesionalne i porezne tajne,19 te informacije zaštićene propisima o zaštiti osob-nih podataka,20 dok su u sustavu fakultativnih ograničenja zadržane ostale informacije iz čl. 8. st. 2. i čl. 4. st. 6. Prijašnjeg ZPPI-ja, a dodane su dvije nove skupine informacija: informaci-ja koja je u postupku izrade unutar tijela javne

vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke (da-kle, neki oblik radnog materijala, ali ne svakog) te informacija kojoj je pristup ograničen, su-kladno međunarodnim ugovorima.

Testu razmjernosti i javnog interesa podliježu sve informacije iz skupine fakultativnih ograničenja, osim informacija klasificiranih stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podata-ka (čl. 16. st. 1. Novog ZPPI-ja). Međutim, poslovna, profesionalna i porezna tajna – kada istodobno ne čine i klasificirani podatak, u smislu Zakona o taj-nosti podataka21 - nisu obuhvaćene tom odredbom pa podliježu provedbi testa.

Dvojbe koje su se javljale prilikom tumačenja odredbe čl. 8. st. 2. Prijašnjeg ZPPI-ja (provodi li se test interesa javnosti i razmjernosti po službenoj dužnosti, neovisno o zahtjevu podnositelja zahtjeva za pristup informaciji), razriješene su stipulacijom čl. 16. st. 1. Novog ZPPI-ja prema kojoj je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji prije donošenja odluke obvezno provesti test razmjernosti i javnog interesa, što razumijeva provedbu testa po službenoj dužnosti, kad god je podnijet zahtjev za pristup nekoj od fakultativno nedostupnih informacija u odnosu na koje je propi-sana provedba testa razmjernosti i javnog interesa. Test obuhvaća kumulativne elemente propisane u čl. 16. st. 2. Novog ZPPI-ja.

Naročito upućujemo na odredbu čl. 16. st. 3. ZPPI-ja prema kojoj su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne i bez provedbe testa razmjer-nosti i javnog interesa, osim ako informacija pred-stavlja klasificirani podatak,22 čime je dodatno olak-šan pristup informacijama o raspolaganju javnim sredstvima. Smatramo da, iz perspektive zahtjeva pravne sigurnosti, formulacija „raspolaganje jav-nim sredstvima“ nije dovoljno precizna, pa će njezi-na primjena umnogome ovisiti o praksi Povjerenika i Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske.23

5. POSTUPOVNE ODREDBE24

Kao u svim upravnim postupcima, na postupke povodom zahtjeva za pristup informaciji primarno se primjenjuju odredbe posebnog zakona (ovdje: Novog ZPPI-ja), a podredno odredbe ZUP-a. Položaj

16 Istodobno, službenici za informiranje obuhvaćeni su zaštitom koja je u domaćem zakonodavstvu fragmentarno regulirana u odnosu na tzv. zviždače (npr. čl. 109. st. 3. Zakona o radu, Nar. nov. br. 149/09., 61/11. i 82/12.; čl. 14.a Zakona o državnim službenicima, Nar. nov., br. 49/12. – proč. tekst, 37/13. i 38/13.; čl. 32. Zakona o službenicima i namještenici-ma u lokalnoj i područnoj /regionalnoj/ samoupravi, Nar. nov., br. 86/08. i 61/11.; indirektno i: čl. 204. - 205. Zakona o kaznenom postupku, Nar. nov., br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. i 143/12.; čl. 30. Zakona o mediji-ma, Nar. nov., br. 59/04. i 84/11.).

Iako u dijelu tijela javne vlasti službenici za informiranje ujedno obav-ljaju poslove odnosa s javnošću (glasnogovornika), te se dvije vrste po-slova ne smiju poistovjećivati jer je funkcija službenika za informiranje prije svega funkcija službene osobe koja vodi upravni postupak (više o tome u 5. poglavlju ovoga članka).

17 Novi ZPPI, čl. 15. - 16.; Prijašnji ZPPI, čl. 8.18 Ovdje je, ustvari, riječ o supsidijarnoj zaštiti navedenih informacija

jer se u odnosu na dostupnost tih informacija Zakon, u pravilu, ne pri-mjenjuje (v. čl. 1. st. 3. ZPPI-Ja, spomenut pod 2. ovoga članka).

19 Poslovna, profesionalna i porezna tajna nisu izrijekom navedene u odredbi čl. 8. st. 1. Prijašnjeg ZPPI-ja, ali su bile obuhvaćene stipulacijom te norme.

20 V. Zakon o zaštiti osobnih podataka (Nar. nov., br. 103/03., 118/06., 41/08. i 130/11.).

21 Nar. nov., br. 79/07. i 86/12. Dodajmo da je, na temelju čl. 34. Zakona o tajnosti podataka, u odnosu na poslovne i profesionalne tajne (u sluča-jevima kada te tajne ujedno ne čine klasificirane podatke prema navede-nom Zakonu), produljena primjena odredaba čl. 19. - 27. Zakona o zaštiti tajnosti podataka (Nar. nov., br. 108/96.). Stoga upozoravamo na važnost razlikovanja dvaju propisa sličnih naziva – Zakona o tajnosti podataka (kojim je uređena tzv. državna tajnost, radi zaštite vrijednosti normiranih u čl. 6. tog Zakona) i Zakona o zaštiti tajnosti podataka (koji se primjenju-je u odnosu na poslovne i profesionalne tajne, kada ti podatci istodobno nisu i klasificirani podatci prema Zakonu o tajnosti podataka).

22 O klasificiranim podacima v. odredbe Zakona o tajnosti podataka. Stoga se pojedini podatak ne može smatrati klasificiranim pukom odlu-kom njegova vlasnika ako za to nisu ispunjene zakonske pretpostavke. V. i razmatranje navedeno pod bilj. 21.

23 O upravnosudskoj zaštiti vezanoj uz primjenu Novog ZPPI-ja piše-mo u 5. i 9. poglavlju ovoga članka.

24 Novi ZPPI, čl. 17. - 26.; Prijašnji ZPPI, čl. 9. - 17.a i čl. 19.


službene osobe iz čl. 23. ZUP-a ovdje u prvom stup-nju ima službenik za informiranje.

U odnosu na odredbe Prijašnjeg ZPPI-ja, u proce-snim odredbama vezanima uz ostvarivanje prava na pristup informacijama povodom zahtjeva kori-snika za pristup novosti su sljedeće (pritom norme navedene u zagradama označavaju odredbe Novog ZPPI-ja):

- izričita odredba o načinu dostave informaci-je kada korisnik ne naznači način dostave (čl. 17. st. 2.);

- kod usmenog podnošenja zahtjeva sastavlja se službena bilješka, a ne zapisnik (čl. 18. st. 2.);

- oslobođenje od plaćanja pristojbi s upravnih je prošireno i na sudske pristojbe (čl. 19. st. 1.);

- preciznija odredba o naknadi stvarnih materi-jalnih troškova koji nastanu pružanjem infor-macije (čl. 19. st. 2.);

- dulji rok za ispravak zahtjeva te dodatna pret-postavka za odbacivanje nepotpunoga/nera-zumljivog zahtjeva za pristup – ako se na teme-lju dostavljenog ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj je traženoj informaciji riječ (čl. 20. st. 2.);

- dodatne odredbe o ustupanju zahtjeva za pri-stup klasificiranim i međunarodnim informa-cijama (čl. 21. st. 2. i 3.);

- strože vremensko ograničenje produljenja ro-kova za pristup, uz dodavanje provedbe testa razmjernosti i javnog interesa među alterna-tivne pretpostavke za produženje navedenih rokova (čl. 22. st. 1.);

- dulji rok u čl. 23. st. 1. t. 2. Novog ZPPI-ja u od-nosu na čl. 15. st. 1. t. 2. Prijašnjeg ZPPI-ja, pri čemu je u t. 3. navedenoga stavka precizirano da je riječ o javnoj objavi informacije, uz do-davanje nove t. 5. u navedeni stavak, slijedom novih isključenja primjene Zakona (čl. 1. st. 4. i 5. – v. pod 2. ovoga članka);

- rješenje o zahtjevu donosi se i kada se omogu-ćuje pristup traženoj informaciji, ako je to uči-njeno primjenom testa razmjernosti i javnog interesa (čl. 23. st. 3.);

- ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi, više ne odbija zahtjev nego ga odbacuje (čl. 23. st. 4.);

- dodatna norma prema kojoj se o zahtjevu za dopunu/ispravak informacije odlučuje suklad-no odredbama o rješavanju zahtjeva za pristup (čl. 24. st. 2., vezano za čl. 23.);

- o žalbi odlučuje Povjerenik, žalba je dopuštena protiv prvostupanjskih rješenja svih tijela javne vlasti, Povjerenik je u pogledu klasificiranih in-formacija obvezan zatražiti mišljenje Ureda Vije-ća za nacionalnu sigurnost, propisani su dodatni rokovi za odluku o žalbi kada Povjerenik treba is-pitati pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, odnosno kada se traži mišljenje netom navedenog Ureda, te je precizirano da se rješenjem o usvajanju žalbe korisniku omoguću-je pristup informaciji (čl. 25.);

- u upravnom sporu pokrenutom protiv rješenja Povjerenika u jednom stupnju odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske,25 u roku od 90 dana, a dodatno je propisano da tužba ima od-godni učinak ako je rješenjem omogućen pristup informaciji, uz izričitu odredbu o aktivnoj legi-timaciji prvostupanjskog tijela (čl. 26.), slijedom koje spor može pokrenuti i tijelo javne vlasti koje je u prvom stupnju odlučivalo o pristupu infor-maciji u svojem posjedu, a koje je nezadovoljno drugostupanjskom odlukom Povjerenika.

6. PONOVNA UPORABA INFORMACIJAOdredbe čl. 27. - 34. Novog ZPPI-ja sadržavaju

novo uređenje materije ponovne uporabe informa-cija,26 s posebnom regulacijom prava na ponovnu uporabu i zahtjeva za ponovnu uporabu, roka za od-lučivanje o zahtjevu, rješavanja o zahtjevu, naknade za ponovnu uporabu informacija, objavljivanja uvje-ta za ponovnu uporabu informacija, zabrane diskri-minacije te isključivih prava na ponovnu uporabu informacije, sve u skladu s Direktivom 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora.27

7. POVJERENIK ZA INFORMIRANJE TE ODREDBE O NADZORU I IZVJEŠĆIVANJU28

Već smo spomenuli da Povjerenik preuzima po-slove drugostupanjskog tijela u upravnim postup-cima koje se vode povodom zahtjeva za pristup informacijama, a osim toga ima i dodatne ovlasti propisane u čl. 35. Novog ZPPI-ja.29

Za ovo razmatranje, međutim, posebice su zna-čajne daleko šire i potpunije odredbe Novog ZPPI-ja o nadzoru nad provedbom Zakona u odnosu na normu čl. 24. Prijašnjeg ZPPI-ja. Navedene odredbe također provodi Povjerenik, ponajprije putem in-spektora i drugih ovlaštenih službenika Ureda po-vjerenika. Stoga obveznici primjene Novog ZPPI-ja mogu očekivati znatno veći intenzitet nadzora u odnosu na razdoblje prije stupanja na snagu No-

25 Na taj je način derogirana stvarna nadležnost upravnih sudova u sporovima vezanim uz pravo na pristup informacijama, koja je do stupa-nja na snagu Novog ZPPI-ja slijedila iz odredaba čl. 12. Zakona o uprav-nim sporovima (Nar. nov., br. 20/10. i 143/12.), vezano uz čl. 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (Nar. nov., br. 130/11.).

26 Normativna definicija ponovne uporabe podataka sadržana je u čl. 5. t. 6. Novog ZPPI-ja.

27 Riječ je o materiji čije detaljnije predstavljanje podrazumijeva za-sebnu obradu te čije bi razmatranje nerazmjerno opteretilo ovaj članak.

28 Novi ZPPI, čl. 35. - 59. Odredba o nadzoru sadržana je u čl. 24. Prijaš-njeg ZPPI-ja. Do stupanja na snagu Novog ZPPI-ja položaj neovisnog ti-jela za zaštitu prava na pristup informacijama bio je uređen odredbama čl. 17.a Prijašnjeg ZPPI-ja te čl. 21. Zakona o izmjenama i dopunama Za-kona o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 144/10.), odnosno čl. 21. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup infor-macijama (Nar. nov., br. 77/11.). Podsjećamo, novela Prijašnjeg ZPPI-ja iz Nar. nov., br. 144/10. bila je „ponovljena“ u Nar. nov., br. 77/11., nakon što je Ustavni sud Republike Hrvatske, zbog nedovoljnog broja zastupničkih glasova pri donošenju, ukinuo novelu iz Nar. nov., br. 144/10., uz odgodu prestanka važenja te novele (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-292/2011 od 23. ožujka 2011., Nar. nov., br. 37/11.).

Izvješćivanje - Novi ZPPI, čl. 60.; Prijašnji ZPPI, čl. 25.29 U čl. 36. - 40. Novog ZPPI-ja sadržane su sustavno-ustrojstvene

odredbe o izboru i razrješenju Povjerenika, o njegovu Uredu te o poslov-niku i pravilniku o unutarnjem redu Povjerenika.

w w w. r r i f. h rw w w. r r i f. h r


vog ZPPI-ja. U inspekcijskom se nadzoru primarno primjenjuju specijalne odredbe čl. 42. 59. Novog ZPPI-ja, a podredno odredbe čl. 23. 32. Zakona o sustavu državne uprave.

U regulaciji izvješćivanja nije došlo do značajni-jih promjena u odnosu na ranije uređenje.

8. PREKRŠAJNE,30 PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBESlijedom jačanja nadzornog kapaciteta u provedbi

Zakona, širenja propisanih aktivnih mjera tijela javne vlasti, jačanja položaja neovisnog tijela (sada Povjere-nika) i ostalih novosti, Novi ZUP na području prekr-šajne odgovornosti donosi sljedeće glavne novosti:

- povećanje zapriječene novčane kazne za fizičku osobu koja ošteti, uništi, sakrije ili na drugi na-čin učini nedostupnim dokument koji sadržava informacije u namjeri da onemogući ostvariva-nje prava na pristup informacijama te odgovor-ne osobe u tijelu javne vlasti za taj prekršaj, uz istodobno uvođenje odgovornosti tijela javne vlasti za spomenuti prekršaj (čl. 61. st. 3. 4.);

- uvrštavanje odredaba o prekršaju vezanom za uporabu informacija protivno objavljenim uvjetima za ponovnu uporabu informacija (čl. 61. st. 5.);

- smanjenje zapriječene kazne za odgovornu oso-bu u tijelu javne vlasti zbog nedostave godišnjeg izvješća o provedbi Zakona, uz pridodavanje navedenoj odredbi prekršaja vezanih za aktivne mjere tijela javne vlasti te uz širenja prekršajne odgovornosti i na samo tijelo (čl. 62. st. 1. 2.);

- dodatni prekršaji vezani uz nepostupanje tijela javne vlasti i njegove odgovorne osobe vezano uz ovlasti Povjerenika i njegova osoblja (čl. 62. st. 3. 4.).

Dodajmo da je Povjerenik, prema čl. 35. st. 3. podst. 10. Novog ZPPI-ja, ovlašten podnijeti optužni prijed-log i izdati prekršajni nalog za utvrđene prekršaje.31

Među prijelaznim i završnim odredbama (čl. 64. 72. Novog ZPPI-ja) izdvajamo odredbe kojima je propisano:

- dužnost je tijela javne vlasti osigurati organi-zacijske, materijalne, tehničke i druge uvjete za provedbu odredaba Zakona u roku od 90 dana od njegova stupanja na snagu, dakle najkasnije do 7. svibnja 2013. (čl. 65.);

- nastavak i dovršenje postupaka započetih do stupanja na snagu Novog ZPPI-ja, prema odredbama Prijašnjeg ZPPI-ja, i ostanak na snazi Pravilnika o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama32 te Kriterija za određivanje visine naknade iz čl. 19. st. 2. Za-kona o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 172/03., 144/10., 37/11. i 771/11.)33 do stupanja na snagu odgovarajućih akata propi-sanih odredbama Novog ZPPI-ja (čl. 69.).

9. DODATNE NAPOMENENakraju, smatramo potrebnim skrenuti pozor-

nost na to da, neovisno o donošenju Novog ZPPI-ja, korisnicima prava na pristup informacijama i po-novnu uporabu informacija na raspolaganju stoje dodatni instrumenti zaštite dijela njihovih prava koji nisu regulirani odredbama ZPPI-ja, ni Prijaš-njega niti Novoga.

Ponajprije je riječ o: a) pravu na prigovor podnositelja predstavke koji

od Povjerenika traži pokretanje postupka po službenoj dužnosti (čl. 42. ZUP-a, vezano za čl. 122. ZUP-a34);

b) zaštiti vezanoj uz propuštanje tijela javne vla-sti da osiguraju propisanu razinu aktivnih mjera ostvarivanja prava na pristup informaci-jama35 koja se ostvaruje putem:b1) prigovora čelniku tijela, na temelju odredbe

čl. 156. ZUP-a kojim je uređena zaštita od drugih oblika postupanja javnopravnih tije-la, pri čemu se u pogledu prigovora podred-no primjenjuju i odredbe čl. 122. ZUP-a,36

b2) obraćanje tijelu nadležnom za nadzor za-konitosti rada odnosne pravne osobe, kada su aktivne mjere propisane posebnim za-konodavstvom37 ili autonomnim aktom pravne osobe, uz nastavne ovlasti podnosi-telja predstavke netom navedene pod a).

U svim je oblicima sudska zaštita osigurana u upravnom sporu, ali ovdje se ta zaštita – za razliku od sporova vezanih uz postupke odlučivanja o za-htjevu za pristup informaciji – ostvaruje pred mje-sno nadležnim upravnim sudom.38

30 Novi ZPPI, čl. 61. - 63.; Prijašnji ZPPI, čl. 26. - 27.31 O optužnom prijedlogu i prekršajnom nalogu v. osobito čl. 160., čl.

161., čl. 176., čl. 228., čl. 229. i čl. 233. - 238. Prekršajnog zakona (Nar. nov., br. 107/07.).

32 Nar. nov., br. 137/04.33 Nar. nov., br. 38/11.

34 Pritom smatramo da odredbe čl. 59. Novog ZPPI-ja ne isključuju primjenu odredaba čl. 42. ZUP-a u dijelu koji nije uređen normom čl. 59. Novog ZPPI-a, tj. da ne isključuju pravo podnositelja predstavke na prigovor.

35 O aktivnim mjerama v. ponajprije pod 3. ovoga članka.36 Skrećemo pozornost, stoga, tijelima javne vlasti da su možebit-

ni podnesak korisnika prava na pristup informacijama kojim se upozorava na nepotpuno postupanje tijela vezano uz, primjerice, odredbe čl. 10. i/ili čl. 11. Novog ZPPI-a, uz zahtjev za otklanjanje tih nedostataka, obvezni tretirati kao prigovor iz čl. 156. ZUP-a.

37 Primjer propisivanja aktivnih mjera normama posebnih (sektor-skih) zakona čine odredbe 60. - 63. Zakona o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93., 29/97. - ispr., 47/99. - ispr. i 35/08.).

38 O mjesnoj nadležnosti upravnih sudova v. čl. 13. Zakona o uprav-nim sporovima.

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2013.• 8 uvezanih knjiga, podijeljenih u 10 poglavlja prema vrstama

poreza + CD s pretraživanjem (za tiskani oblik)

• 1.155,00 kn

(PDV 5% uračunan u cijenu)

Narudžbenica na broj (01)/4699-760


pred. Danijela ROMIĆ, univ. spec. admin. publ.

Promišljanja o primjeni čl. 11. Zakona Promišljanja o primjeni čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijamao pravu na pristup informacijama

Tijekom 2013. donesen je novi Zakon o pravu na pri-stup informacijama. O njemu je općenito pisano u

ovom Prilogu u zasebnom članku.Nasuprot tomu, ovim se člankom autorica osvrće na

moguće prijepore u primjeni odredbe čl. 11. ovog Zako-na u odnosu na lokalnu i područnu (regionalnu) samou-pravu i pravne osobe s javnom ovlasti.

UDK 342.9

1. UVODHrvatski sabor donio je 15. veljače 2013. novi Za-

kon o pravu na pristup informacijama (dalje: ZPPI).1 Ovim Zakonom uređuje se pravo na pristup infor-macijama i ponovnu uporabu informacija koje po-sjeduju tijela javne vlasti te sva druga pitanja, prava i obveze vezane uz ostvarivanje prava na pristup informacijama. Predmet ovog članka je odredba čl. 11., posebno st. 4., kojim se nameću specifične obve-ze tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima.

2. DEFINICIJE NEKIH POJMOVA U čl. 5. ZPPI donosi definicije temeljnih pojmova,

a za ovaj su članak relevantni:- „tijela javne vlasti“ – su tijela državne uprave,

druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač RH ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i dru-ge osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se u cijelosti financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te trgovač-ka društva u kojima RH i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave imaju zaseb-no ili zajedno većinsko vlasništvo (t. 2);

- „pravo na pristup informacijama“ - pravo ko-risnika na traženje i dobivanje informacije te obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtje-vu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom (t. 5).

Kako se vidi iz zakonskih definicija, namjera je osigurati uistinu široku dostupnost podataka i in-formacija o svim subjektima koji predstavljaju neki segment javne uprave.

3. OBVEZA OBJAVE INFORMACIJAČlankom 10. ZPPI-ja utvrđena je obveza za sva

tijela javne vlasti da na vlastitim internetskim stra-

1 Objavljen u Nar. nov., br. 25/13., od 28.veljače.

nicama, na lako pretraživ način, objave informacije koje bi građanima i drugim poslovnim subjektima mogle biti zanimljive i korisne. Iako će se u prak-si možda pojaviti prijepori oko toga što znači lako pretraživ način, smatramo korisnom ovu odredbu kako bi se izbjegli razni načini prikrivenih obja-va samo radi zadovoljavanja forme. Primjeri lako pretraživih informacija su izravne poveznice na sadržaje o postupcima javne nabave koji se mogu pronaći na internetskim stranicama gotovo svih ti-jela državne uprave. Slične takve poveznice postoje za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, su-kladno Zakonu o procjeni učinaka propisa, ali kod znatno manjeg broja tijela državne uprave. Ova je odredba ujedno u funkciji ostvarivanja proklami-rane otvorenosti i transparentnosti rada tijela jav-ne vlasti. Navodi se petnaest točaka s raznim sa-držajima koje tijela javne vlasti moraju objavljivati, od kojih su za ovaj rad relevantne sljedeće:

- Opći akti i odluke koje donose, kojima se utje-če na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje (st. 1. t. 2.) i

- Nacrti zakona i drugih propisa te općih akata koje donose (st. 1. t. 3.).

4. SPORNI ČL. 11. ZPPI-ja2

Sadržaj prava na pristup informacijama uključuje i obvezu tijela javne vlasti da objavljuje informaci-je neovisno o postavljenim zahtjevima kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zako-nom ili drugim propisom. Takve su obveze propi-sane, primjerice, Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, gdje je za postupke u kojima se donose dokumenti prostornog uređenja propisana javna ra-sprava u kojoj svi mogu sudjelovati. Obveza je objave

2 „Članak 11.(1) Tijela javne vlasti nadležna za izradu nacrta zakona i podzakonskih

akata dužna su radi informiranja javnosti na svojim internetskim stranica-ma objaviti uz godišnji plan normativnih aktivnosti i plan savjetovanja o nacrtima zakona i drugih propisa koji se odnose na njihovo područje rada.

(2) Tijela javne vlasti iz stavka 1. ovog članka dužna su objaviti na inter-netskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za donošenje i ciljeva koji se žele postići savjetovanjem.

(3) Nakon provedenog savjetovanja tijela javne vlasti dužna su o pri-hvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti zainte-resiranu javnost putem svoje internetske stranice na kojoj trebaju objaviti izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću koje do-stavljaju Vladi Republike Hrvatske.

(4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovog članka primjenjuju se na odgovarajući način u postupku donošenja općih akata jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, kojima uređuju pitanja iz svog djelokruga, a kojima se neposredno ostvaruju potrebe gra-đana ili druga pitanja od interesa za opću dobrobit građana i pravnih osoba na njihovu području, odnosno na području njihove djelatnosti (uređenje na-selja i stanovanja, prostorno planiranje, komunalna djelatnost i druge javne službe, zaštita okoliša, i drugo).“


mjesta, datuma i trajanja javne rasprave te rokova za dostavu prijedloga, primjedaba i mišljenja.3

Podnaslov ispred čl. 11. je „Objavljivanje doku-menata u svrhu savjetovanja s javnošću“. Tim se člankom uređuje obveza javnog, samoinicijativnog objavljivanja prijedloga propisa i propisa koji su u izradi na službenim internetskim stranicama tijela, s ciljem provedbe savjetovanja s javnošću. Prvi stavak navodi obvezu tijela javne vlasti koja su nadležna za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata da, radi informiranja javnosti, objavljuju godišnji plan nor-mativnih djelatnosti, zajedno s planom savjetovanja. Nositelji izrade nacrta zakona i podzakonskih akata u RH najčešće su tijela državne uprave. Kako bi se osi-guralo aktivno sudjelovanje javnosti u postupcima donošenja propisa, donesen je Zakon o procjeni uči-naka propisa (dalj: ZPUP).4 Tim se Zakonom detaljno propisuje postupak uključivanja javnosti u postupke donošenja propisa, obveze stručnih nositelja izrade propisa i prava zainteresirane javnosti, uključujući i obveze objave Plana normativnih djelatnosti i javne objave nacrta propisa. Stoga smatramo nepotrebnim odredbe čl. 11. st. 1., 2. i 3. jer uređuju materiju koja je već uređena posebnim zakonom (ZPUP-om). Ako je namjera zakonodavca bila navesti obvezu informira-nja javnosti, kao jednog od načina ostvarivanja prava na pristup informacijama, to se moglo postići samo navođenjem obveze u čl. 10. Ovako se nepotrebno dupliciraju zakonske odredbe. Informiranje javnosti o onome što tijela javne vlasti rade jedan je stupanj, dok je procjena učinaka propisa potpuno drugo; to je proces u kojem je sudjelovanje javnosti samo jedan segment cjelovite obrade problema.

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi (dalje: ZLP(R)S),5 iako često mijenjan, sadržava vrlo malo odredaba o sudjelovanju i utjecaju građana na njihov rad. Tako je propisana mogućnosti traženja mišljenja od mjesnih zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz samoupravnog djelo-kruga jedinice (čl. 24.a), pravo građana da predstav-ničkom tijelu predlažu donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegova djelokruga (čl. 25.), dužnost tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da omoguće građanima i pravnim osobama podnošenje predstavki i pritužbi na svoj rad, na rad njihovih upravnih tijela te na ne-pravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti (čl. 26) te ob-veznu objavu općih akata u službenom glasilu jedini-ce prije njihova stupanja na snagu (čl. 73. st. 2.).

5. PRIMJENA NA LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) RAZINI I KOD PRAVNIH OSOBA S JAVNIM OVLASTIMA

Stavak 4. istog članka propisuje primjenu st. 1., 2. i 3. na odgovarajući način u postupku donošenja općih akata jedinica lokalne i područne (regional-

ne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, kojima uređuju pitanja iz svog djelokruga, a kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana i pravnih osoba na njihovom području, odnosno na području njihove djelatnosti. Ova odredba otvara brojna pita-nja. Prije svega, što se htjelo postići tom odredbom? Je li namjera bila uvesti sustav procjene učinaka pro-pisa kod donošenja općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima? ZPUP svojim odredbama definira subjekte uključene u zakonodavni proces, što nikako nisu tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima.

Vlada Republike Hrvatske prihvatila je 2009. Ko-deks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u po-stupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (dalje: Kodeks).6 Kodeks je instruktivne naravi, a svrha je njegova donošenja poticanje aktivne uloge građa-na te postizanje otvorenosti i javnosti rada državnih i javnih institucija. Kodeks sadržava jednu odredbu koja se odnosi na njegovu primjenu na lokalnoj i re-gionalnoj razini i ta odredba je identična onoj iz čl. 11. st. 4. ZPPI-ja.7 Vidimo, dakle, da su tvorci ZPPI-ja jednostavno prepisali jednu odredbu iz Kodeksa, vjerujemo u najboljoj (deklaratornoj) namjeri uvođe-nja potpune otvorenosti i javnosti u rad svih javnih tijela, tako i tijela jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave. Problem je što se ta odredba nigdje dalje više ne spominje niti detaljnije razra-đuje. Za državna tijela postoje detaljne upute, sustav obvezujućih propisa, cijeli sustav obuke, praćenja i vrednovanja rada koordinatora za savjetovanje i po-slove vezane uz procjenu učinaka propisa,8 dok je za lokalnu područnu (regionalnu) samoupravu samo deklaratorno utvrđena obveza za odgovarajućom primjenom, bez daljnje potpore za provedbu.

Daljnje je pitanje što znači primjena st. 1., 2. i 3. na „odgovarajući način“? Stavak 1. propisuje obvezu ti-jela javne vlasti da, radi informiranja javnosti, obja-ve na vlastitim internetskim stranicama plan nor-mativnih aktivnosti i plan savjetovanja o nacrtima zakona i drugih propisa koji se odnose na njihovo područje rada. Odgovarajuća primjena mogla bi se shvatiti tako da su tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima obvezne objavljivati godišnji plan norma-tivne djelatnosti iz vlastita djelokruga i, sukladno tome, plan savjetovanja o nacrtima planiranih aka-ta. To je moguće provesti za one akte za čiju potrebu donošenja ta javna tijela znaju (poput godišnjih pro-

3 Zakon o prostornom uređenju i gradnji, Nar. nov., br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. Odredbe o javnoj raspravi nalaze se u čl. 78. - 102.

4 Nar. nov., br. 90/11.5 Nar. nov., br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11.,

144/12. i 19/13. – proč. tekst.

6 Nar. nov., br. 140/09.7 Točka IX. Kodeksa glasi: Odredbe ovoga Kodeksa odgovarajuće pri-

mjenjuju tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti u postupcima donošenja općih akata kojima uređuju pitanja iz svog djelokruga, a kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana ili druga pitanja od interesa za opću dobrobit građana i pravnih osoba na njihovu području, odnosno području njihove djelatnosti (uređenje naselja i stanovanja, prostorno planiranje, komu-nalna djelatnost i druge javne službe, zaštita okoliša i drugo).

8 Prema Kodeksu, Ured za udruge Vlade RH izrađuje smjernice za pri-mjenu Kodeksa i program edukacije koordinatora za savjetovanje, dok prema ZPUP-u Ured za zakonodavstvo Vlade RH provodi stručno osposo-bljavanje i usavršavanje državnih službenika i drugih osoba u području procjene učinaka propisa (čl. 26. st. 1.).


računa, nekih planiranih investicijskih projekata i slično). Problem će se pojaviti kada se promjene ma-terijalni propisi kojima je uređena lokalna i područ-na (regionalna) samouprava ili djelatnost pojedinih javnih ustanova. Tim se subjektima nameću brojne obveze raznim propisima, što oni nikako ne mogu predvidjeti niti staviti u plan normativne djelatno-sti i plan savjetovanja. Ujedno, posebnim propisima određuju se rokovi za prilagodbu i usklađivanje s njihovim odredbama. Najčešće su ti rokovi relativ-no kratki, posebno uzmemo li u obzir st. 2. spornog članka. Naime, tim stavkom propisana je obveza objave nacrta propisa o kojem se provodi javno sa-vjetovanje, u pravilu u trajanju od 30 dana. Pitanje je hoće li biti moguće provesti postupak izrade akata, odnosno usklađenja u tako predviđenim rokovima.

Stavak 3. nije sporan u dijelu koji se odnosi na objavu podataka, odgovarajuća primjena je mogu-ća u smislu objavljivanja podataka o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima s prove-denih savjetovanja. Sporna bi mogla biti odredba o Izvješću o provedenom savjetovanju sa zainteresi-ranom javnošću koje treba dostaviti Vladi Republike Hrvatske. Naime, sukladno ZPUP-u, Ured za zako-nodavstvo Vlade Republike Hrvatske nadležan je za praćenje njegove provedbe te je koordinator i stručni nositelj izrade Izvješća o provedbi procjene učinaka propisa u RH (čl. 8., st 6., vezano uz čl. 7. t. 3. ZPUP-a). Kompletna dokumentacija u postupcima procje-ne učinaka, nakon završetka tog postupka, dolazi u Ured za zakonodavstvo na suglasnost. Dakle, Ured za zakonodavstvo je središnja baza podataka o po-stupcima procjene učinaka propisa i svim radnjama poduzetim u vezi s time. Još jednom napominjemo da se odredbe ZPUP-a odnose samo na stručne no-sitelje izrade zakona i drugih propisa – tijela državne uprave. S druge strane, ZPPI propisuje obvezu do-stavljanja određenih podataka Povjereniku za in-formiranje (neovisno državno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama). Sukladno čl. 60. ZPPI-ja, sva tijela javne vlasti obvezna su dostaviti Izvješće u kojem se, između ostalog, navode podatci o in-formacijama koje su objavljene sukladno obvezama utvrđenim čl. 10. (za ovaj rad bitne informacije su nacrti zakona i drugih propisa). Stoga nije jasno što se misli pod tim Izvješćem iz st. 3. čl. 11. ZPPI-ja jer takva obveza nije nigdje dalje propisana, nije propi-san sadržaj te obveze, nema kaznenih odredaba niti rokova za njegovu dostavu. Čini se da je ta odredba zaostala iz nekih radnih verzija zakona ili zalutala iz nekoga drugog propisa. Kako su tijela jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave i pravne oso-be s javnim ovlastima obuhvaćene terminom „tijela javne vlasti“, prema ZPPI-ju, obveznici su dostave Iz-vješća Povjereniku za informiranje, i tu nema mjesta nekoj primjeni na odgovarajući način.

6. PROBLEMI NADZORAPosebni problemi mogu se javiti za tijela jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave i prav-ne osobe s javnim ovlastima u postupcima nadzora. Sukladno čl. 78. ZLP(R)S-ja, radi zaštite ustavnosti i zakonitosti te zaštite prava građana, država obavlja nadzor nad zakonitošću rada i akata tijela jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nad-zor nad provedbom ZPPI-ja obavlja Povjerenik za informiranje, odnosno inspektori i drugi ovlašteni službenici njegova ureda. U poslovima nadzora na-ročito nadziru obvezu objave informacija, sukladno čl. 10., i obvezu dostave izvješća, sukladno čl. 60. ZPPI-ja, za što su propisane i novčane kazne (čl. 41., 42, 45. i 62. ZPPI-ja). Stoga bi se mnoge jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima mogle naći u nezavidnoj situaciji u slučajevima upravnog i inspekcijskog nadzora. Odredbe ZPPI-ja su nejasne i nedorečene, previše toga je prepušteno interpretaciji lokalnih službenika i zaposlenika u javnim službama. Ovdje je potrebno napomenuti da oni najčešće objektivno nemaju dovoljno znanja i vremena za pozornu pro-sudbu i provedbu ovih propisa. Posebno treba uzeti u obzir specifične situacije u kojima se nalaze manje jedinice lokalne samouprave u kojima jedan ili dva službenika obavljaju sve poslove. Koliko je materija uključivanja javnosti u zakonodavne procese slože-na, govori detaljna razrada ZPUP-a, posebno ime-novane i osposobljene osobe za te poslove, dok bi lokalni i javni službenici to trebali odraditi bez pri-preme i unutar vrlo maglovito definiranih obveza.

7. ZAKLJUČAKPravo na pristup informacijama koje posjeduju

tijela javne vlasti ključno je pravo za ostvarenje že-ljene razine transparentnosti uprave te preduvjet za razvoj koncepcije otvorene uprave. Razina osvije-štenosti građana dokazuje da već dulje vrijeme nije dovoljan samo pristup (uvid) u informacije koje ti-jela javne vlasti imaju, nego se traži omogućavanje aktivne uloge i sudjelovanje građana.

Vjerujemo, u najboljoj namjeri, da je u ZPPI uvr-štena odredba čl. 11. koja otvara brojna pitanja nje-zine provedbe. Uz to, propuštena je prilika da se tim Zakonom postavi okvir postupanja za tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i prav-ne osobe s javnim ovlastima u postupcima sudje-lovanja javnosti u njihovom radu. Nisu ni načelno uređena pitanja određivanja, obuke i odgovornosti osobe koja bi trebala biti nadležna za postupke jav-nih savjetovanja. ZPPI predviđa posebnog službe-nika za informiranje, no u opisu njegovih dužnosti samo su postupanja po pojedinačnim zahtjevima, dok za pitanja samoinicijativne objave podataka nema odgovorne osobe.

Moramo zaključiti da je odredba čl. 11. zbunjuju-ća, nepotpuna i time dovodi do pravne nesigurnosti, što nikako nije u funkciji transparentne i otvorene javne uprave. Osim toga, izostao je sustavan pri-stup uvođenju obveze savjetovanja javnosti za sve subjekte javnog prava. U primjeni će se vrlo brzo pojaviti problemi koji će zahtijevati izmjene tek do-nesenog Zakona.

(uz(uz vaš PIN): vaš PIN):01/ 46 01/ 46 99 11199 111

odod 8 800 00 dodo 13130000

TELEFONSKETELEFONSKE

KONZULTACIJEKONZULTACIJE


PLAĆE

Fadila BAHOVIĆ, dipl. oec.*

Smjenski i dvokratni rad u školamaSmjenski i dvokratni rad u školamaJedna od specifičnosti rada zaposlenika u osnovnim

i srednjim školama je i rad u smjenama jer još uvijek većina škola radi u dvije smjene. U ovom se članku navo-de najčešća pitanja škola vezana uz smjenski rad, objaš-njava razlika između smjenskog i dvokratnog rada, pri-kazuje način obračuna uvećanja plaće za rad u smjenama te se daje osvrt i na postojeća otvorena pitanja u vezi sa smjenskim rad.

UDK 330.5/331.2

1 Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11. te vidi čl. 26. Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, Nar. nov., br. 82/12.).

2 Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 66/11.)

3 Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 7/11.)

4 Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.) te Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru (Nar. nov., br. 141/12.)

1. ŠTO JE SMJENSKI RADZakon o radu1 (čl. 50.) definira rad u smjenama

kao organizaciju rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vreme-na koji može biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena.

Istim se člankom smjenski radnik definira kao radnik koji kod poslodavca kod kojeg je rad organi-ziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, po-sao obavlja u različitim smjenama.

Iz gornjih se odredaba može zaključiti da za po-stojanje smjenskog rada moraju biti ispunjena dva uvjeta:

da je poslovni proces kod poslodavca organizi-ran u smjenama i

da radnik radi u različitim smjenama tijekom jednog tjedna ili tijekom jednog mjeseca.

Zakon o radu ne govori detaljnije o smjenskom radu, primjerice ostvaruje li radnik koji radi u smje-nama pravo na veću plaću na toj osnovi nego je to pi-tanje uređeno granskim kolektivnim ugovorima za zaposlenike u osnovnim i srednjim školama. Tako je Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnov-noškolskim ustanovama2 (čl. 22. st. 1. t. 5.) predvi-đeno uvećanje osnovne plaće zaposlenika za 10% na osnovi smjenskog rada, a Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama3 (čl. 18. st. 1. t. e.) predviđeno je jednako pravo i za zapo-slenike srednjih škola koji rade u smjenama (dalje: granski kolektivni ugovori). Pravo na uvećanje plaće za rad u smjenama utvrđeno je i Temeljnim kolektiv-nim ugovorom za službenike i namještenike u jav-nim službama4 (dalje: Temeljni kolektivni ugovor).

U praksi se pojavljuje niz dvojbi vezanih uz smjenski rad. U nastavku članka daje se prikaz onih najčešćih.

2. POČETAK I ZAVRŠETAK SMJENEPrva dvojba vezana je uz početak i završetak

smjena odnosno njihovo trajanje. Naime, kolektiv-ni ugovori koji se odnose na zaposlenike osnovnih i srednjih škola definiraju smjenu odnosno smjenski rad kao svakodnevni rad zaposlenika prema utvrđe-nom radnom vremenu poslodavca koji zaposlenik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslije-podnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom radnog tjedna.

Ovakva definicija ne precizira vremensku grani-cu između smjena pa je tako nejasno kada zapravo počinje i završava prva, a kada druga smjena. Gran-skim kolektivnim ugovorima precizirana je samo noćna smjena odnosno noćni rad, i to u vremenu od 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana.

Zakon o radu također definira samo početak i za-vršetak noćne smjene pa u čl. 48. navodi da je noćni rad - rad radnika koji, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu između 22.00 sata uvečer i 6.00 sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana, ako za određeni slučaj tim ili drugim zako-nom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i rad-ničkog vijeća nije drukčije određeno.

Zašto su te vremenske granice početka i završetka smjena bitne? Upravo zbog stjecanja prava zaposle-nika na 10%-tno uvećanje plaće za rad u smjenama.

Budući da ni Zakonom o radu, ni granskim ko-lektivnim ugovorima, a niti Temeljnim kolektivnim ugovorom nije precizno utvrđen početak i završe-tak prve i druge smjene, postoje razmišljanja kako poslodavac (škola) može svojim internim aktom - statutom utvrditi početak druge smjene jer se u kolektivnim ugovorima navodi kako radno vrijeme utvrđuje poslodavac. Tako bi, primjerice, škola mo-gla utvrditi svoje radno vrijeme prema kojemu dru-ga smjena počinje u 13.15 sati.

No, je li takvo razmišljanje opravdano ako se uzme u obzir priroda posla u školstvu, a to je da nastava od-nosno rad zaposlenika ne počinje u 6.00 sati ujutro (izuzev možda u nekim slučajevima domara, sprema-čica ili kuharica) i da se već i iz same definicije noćnog rada, prema Zakonu o radu i granskim kolektivnim ugovorima, nameće zaključak o osmosatnom traja-nju smjene? Ako se govori o 3 smjene (prijepodnevna, poslijepodnevna i noćna smjena), a dan ima 24 sata, nameće se logičan zaključak kako svaka smjena traje 8 sati. Nadalje, ako je noćni rad definiran Zakonom o radu i granskim kolektivnim ugovorima kao rad iz-među 22.00 sata uvečer i 6.00 sati ujutro idućeg dana


(dakle, noćna smjena traje 8 sati), nije li onda logično smatrati da i prva i druga smjena traju po 8 sati te da prva smjena počinje u trenutku kada završava noćna smjena; dakle, prva bi smjena trebala početi u 6.00 i trajati do 14.00 sati, a druga u 14.00 i trajati do 22 sata. Prva smjena u školama ne može ni početi prije 6.00 sati ujutro jer se rad do tada smatra noćnim radom. Nije li onda također opravdano smatrati početkom druge smjene vremensku granicu od 14.00 sati?

Bitno je podsjetiti i na činjenicu da je 14.00 sati, kao vremenska granica između prve i druge smjene, ustaljena praksa u školstvu i primjenjuje se dugi niz godina, a rezultat je kako navedenih odredaba Za-kona o radu tako i prethodnih granskih kolektivnih ugovora koji su precizno definirali početak i kraj (pa samim tim i trajanje) prve i druge smjene. Primjeri-ce, u granskom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u osnovnim školama iz 2002. bilo je navedeno da je rad u smjenama rad zaposlenika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj (od 6.00 do 14.00 sati) i u drugoj smjeni (od 14.00 do 22.00 sata) tijekom jednog mjeseca (čl. 17. st. 3.).

Ovakva je definicija precizno određivala početak i završetak prve i druge smjene pa je bilo jednostavno utvrditi je li radnik radio u drugoj smjeni te mu obra-čunati pripadajuće uvećanje osnovne plaće od 10%.

Nedostatak sadašnje definicije smjenskog rada u važećim kolektivnim ugovorima je u tome što nije preciziran početak i kraj odnosno trajanje smjena, a bez toga je teško utvrditi je li radnik doista radio u drugoj smjeni (jer nije jasna vremenska granica iz-među prve i druge smjene) i ima li pravo na uvećanje plaće za smjenski rad.

Provedba navedenih odredaba vezanih uz smjen-ski rad i početak druge smjene različita je u osnovnim i srednjim školama zbog različitog tumačenja nadlež-nih povjerenstava za tumačenje granskih kolektivnih ugovora. Tako, primjerice, zajedničko Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama nije zauzelo stajalište u vezi s tim pitanjem nego je u postupku angažiranja neutralnog stručnjaka koji bi trebao dati relevantno tumačenje vremenske granice između smjena, jer predstavnici sindikata i Vlade RH nemaju isto stajali-šte o navedenom pitanju. S druge strane, zajedničko Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama u svojim je tumačenjima neizravno prihvatilo stajalište da po-slodavac odlučuje o početku i trajanju druge smjene (npr. Zaključci 40/11 i 65/12).

Važnost granice između prve i druge smjene obja-snit ćemo na primjeru:

Učitelj radi ponedjeljkom, srijedom i petkom u pri-jepodnevnoj smjeni, odnosno od 8.00 do 13.00 sati. Utorkom i četvrtkom radi od 12.30 do 15.00 sati. Kada bi druga smjena počinjala u 14.00 sati, tada ovaj uči-telj ne bi imao pravo na uvećanje plaće za smjenski rad jer bi u opisanom slučaju utorkom i četvrtkom ra-dio pretežiti dio u prijepodnevnoj smjeni (od 12.30 do 14.00 sati je 1,5 sat), a u poslijepodnevnoj smjeni ma-nji dio (od 14.00 do 15.00 sati je 1,0 sat). Sukladno čl. 22. st. 6. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnov-noškolskoj ustanovi, kada zaposlenik radi tako da se ne može sa sigurnošću reći radi li u prvoj ili drugoj smjeni - primjerice, počinje raditi u prijepodnevnoj

smjeni, a završava s radom u poslijepodnevnoj smje-ni - tada treba vidjeti u kojoj je smjeni radnik ostva-rio pretežiti dio svoga radnog vremena toga dana. U navedenom je primjeru zaposlenik radio utorkom i četvrtkom pretežiti dio u prijepodnevnoj smjeni pa ne ostvaruje pravo na smjenski rad jer se njegov rad utorkom i četvrtkom ne smatra radom u drugoj već u prvoj smjeni. Dakle, on je svih pet dana u tjednu ra-dio u prijepodnevnoj smjeni.

No, ako bi se vremenska granica između prve i druge smjene pomaknula na, primjerice, 13.15 sati, tada bi situacija bila potpuno drukčija. Zaposlenik bi ostvario pravo na uvećanje plaće za smjenski rad utorkom i četvrtkom jer bi pretežiti dio svoga radnog vremena odradio u drugoj, poslijepodnevnoj smjeni ( od 12.30 do 13.15 sati je samo četrdeset pet minuta, a od 13.15 do 15.00 sati je sat i četrdeset pet minuta.)

Stoga ćemo u nastavku članka dati odgovore na postavljena pitanja škola u vezi sa smjenskim ra-dom iz perspektive Ministarstva znanosti, obrazo-vanja i sporta.

Pitanje škole: U osnovnoj školi nastava se odvija u dvije smjene. Ravnateljica je donijela odluku da prva smjena traje od 6.00 do 13.00 sati, a druga od 13.00 do 21.00 sat. Može li poslodavac pitanje traja-nja smjena urediti svojom odlukom s obzirom da ni zakoni, a niti GKU to nije definirao?

Odgovor: Stajalište je Ministarstva znanosti, ob-razovanja i sporta da granica između prve i druge smjene treba biti 14.00 sati, no konačni odgovor na ovo pitanje ovisi o budućem tumačenju zajedničkog Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama odno-sno neutralnog stručnjaka koji će se angažirati radi rješavanja ove dvojbe. Ono što je također zanimlji-vo u vezi s ovim pitanjem je i različito trajanje prve i druge smjene koje škola predlaže (prva smjena 7 sati, a druga smjena 8 sati?).

3. KAKO UTVRDITI RADI LI ZAPOSLENIK U DRUGOJ SMJENI

Jedna od dvojbi je i pitanje kako kod zaposlenika koji u jednom danu počinje raditi u prijepodnevnoj smjeni, a završava rad u poslijepodnevnoj smjeni, utvrditi postojanje smjenskog rada? Objašnjenje po-stoji u granskom Kolektivnom ugovoru za osnovne škole koji u svom čl. 22. st. 6. precizira da će se kod određivanja u kojoj smjeni zaposlenik radi, a ako ne radi točno u okvirima smjena kako su određene u st. 3. istog članka ili u radu prelazi iz vremena prijepod-nevne u poslijepodnevnu smjenu, smjena odrediti prema onoj smjeni u kojoj je zaposlenik proveo pre-težiti dio radnog vremena, računajući samo radno vrijeme provedeno u školi određenog dana. Takva odredba ne postoji u granskom kolektivnom ugo-voru za zaposlenike srednjih škola, ali je isti način utvrđivanja rada u drugoj smjeni - prema pretežitom dijelu radnog vremena - prihvatilo u svojim tumače-njima i Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugo-vora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (vidjeti Zaključak 48/11).

Na nekoliko pitanja iz prakse može se vidjeti na-čin utvrđivanja pretežitog dijela rada u poslijepod-nevnoj smjeni:


Pitanje škole 1: Učiteljica mijenja smjene tako da ponedjeljkom, srijedom i petkom radi od 8.00 do 12.30 sati, a utorkom i četvrtkom od 12.00 do 16.30 sati. Ostvaruje li za dane kada radi poslije podne pravo za smjenski rad.

Odgovor 1: U ovom konkretnom slučaju učite-ljica doista radi u smjenama i ostvaruje pravo na uvećanje plaće za utorak i četvrtak jer je pretežiti dio njezina radnog vremena provedenog u školi utorkom i četvrtkom ostvaren u poslijepodnevnoj smjeni (ako se 14.00 sati uzme kao početak druge smjene, tada je učiteljica u ovom primjeru radila 2 sata u prijepodnevnoj smjeni, a 2,5 sati u poslije-podnevnoj smjeni).

Dakle, i iz ovog je primjera vidljivo koliko je ta granica između prve i druge smjene bitna u odre-đivanju prava zaposlenika na uvećanje plaće za smjenski rad.

Pitanje škole 2: Kuharice u školi jedan tjedan rade od 6.00 do 14.00 sati, a drugi od 9.30 do 17.30 sati. Rade li one u smjenama i imaju li pravo na uvećanje plaće za smjenski rad?

Odgovor 2: Kuharice nemaju pravo na uvećanje plaće za smjenski rad jer sve tjedne zapravo rade u prvoj smjeni. U tjednu kada rade od 9.30 do 17.30 sati veći dio svoga radnog vremena zapravo rade u prvoj smjeni. Računajući pretežiti dio radnog vremena (a opet polazeći od 14.00 sati kao početka druge smje-ne) proizlazi da su 4,5 sata radile u prijepodnevnoj smjeni, a 3,5 sata u poslijepodnevnoj smjeni.

Pitanje škole 3: Zaposlenica radi puno radno vri-jeme tako da ponedjeljkom, srijedom i petkom radi od 8.00 do 13.00 sati, a utorkom i četvrtkom radi od 12.15 do 17.00 sati. Radi li ona u smjenama?

Odgovor 3: U ovom slučaju zaposlenica radi u smjenama jer je pretežiti dio njenzia radnog vreme-na utorkom i četvrtkom u poslijepodnevnoj smje-ni (3 sata, dok je u prijepodnevnoj smjeni 1 sat i 45 minuta) te ostvaruje pravo na 10%-tno uvećanje osnovne bruto-plaće za smjenski rad za rad u drugoj smjeni za rad utorkom i četvrtkom).

Pitanje škole 4: Zaposlenica radi dva dana u tjed-nu na način da jedan školski sat radi od 13.15 do 14.00 sati, a drugi školski sat od 14.05 do 14.50 sati. Ostvaruje li pravo na smjenski rad?

Odgovor 4: S obzirom na to da nema pretežitog rada u drugoj smjeni (jednako je vrijeme provede-no u prvoj i drugoj smjeni), zaposlenica ne ostvaruje pravo na uvećanje plaće za smjenski rad.

Pitanje škole 5: Jesu li škole obvezne odrediti da je riječ o pretežitom dijelu radnog vremena ako je uči-telj proveo u školi određenog dana samo 30 minuta više nego u prvoj smjeni?

Odgovor 5: Da. Iako je razlika u trajanju između prve i druge smjene samo pola sata, granski kolek-tivni ugovori govore o pretežitom dijelu radnog vre-mena ne precizirajući koliko taj pretežiti dio treba minimalno iznositi pa proizlazi da je i pola sata rada više - dovoljno za određivanje pretežitog dijela rada u nekoj smjeni.

Pitanje škole 6: U tjednu A kada zaposlenica radi prije podne, srijedom i petkom radi i dva sata posli-je podne, a u tjednu B kada radi poslije podne – po-nedjeljkom radi i dva sata ujutro. Je li to smjenski ili dvokratni rad?

Odgovor 6: Ako zaposlenica obavlja poslove tije-kom dvije smjene u jednom danu s prekidom duljim od 60 minuta (osnovne škole) odnosno 90 minu-ta (srednje škole), tada je riječ o dvokratnom, a ne smjenskom radu. Dakle, ako zaposlenica u tjednu kada radi ujutro radi svih pet dana prije podne, a srijedom i petkom radi još i dva sata poslije podne - u tom slučaju govorimo o dvokratnom radu srije-dom i petkom, a ne smjenskom jer je zaposlenica u istom danu radila i prije podne i poslije podne, a iz-među jutarnjeg i popodnevnog rada postojao je pre-kid. Smjenski bi rad u ovom konkretnom slučaju bio kada bi zaposlenica ponedjeljkom, utorkom i četvrt-kom radila prije podne, a srijedom i petkom isključi-vo poslije podne. S druge strane, u tjednu kada radi poslije podne (znači svih pet dana), a samo pone-djeljkom radi još i dva sata prije podne, opet govo-rimo o dvokratnom radu ponedjeljkom jer je taj dan zaposlenica radila u obje smjene (naravno, uz uvjet da je prekid bio dulji od 60 odnosno 90 minuta). Da-kle, u ovom bi primjeru zaposlenica ostvarila pravo na uvećanje plaće za dvokratni rad za srijedu i petak u tjednu A te za ponedjeljak u tjednu B.

4. RAČUNA LI SE ZA UTVRĐIVANJE SMJENSKOG RADA SAMO RADNO VRIJEME ZAPOSLENIKA PROVEDENO U ŠKOLI

Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškol-skim ustanovama precizirao je da se kod utvrđiva-nja pretežitog dijela radnog vremena računa samo radno vrijeme provedeno u školi određenog dana (čl. 22. st. 6.) Takva odredba ne postoji ni u Kolek-tivnom ugovoru za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama niti u Temeljnom kolektivnom ugovoru iako je, sukladno tumačenju nadležnog Povjeren-stva, ista praksa i u srednjim školama.

Navedena bi odredba značila da se ne uzima u ob-zir radno vrijeme zaposlenika provedeno kod kuće već samo radno vrijeme provedeno u školi. Ono što je posebno bitno naglasiti je to da je radno vrijeme provedeno u školi bitno samo za potrebe računanja pretežitog dijela radnog vremena (kako bi se vidjelo je li zaposlenik veći dio radio u prvoj ili drugoj smje-ni odnosno je li riječ uopće u određenom slučaju o smjenskom radu), ali ono ne predstavlja temelj za izračun uvećanja plaće za smjenski rad.

Naime, ako je računanjem pretežitog dijela rad-nog vremena provedenog u školi utvrđeno da je radnik radio u drugoj smjeni i da ostvaruje pravo na uvećanje plaće za smjenski rad, tada mu se obra-čunava dodatak od 10% na svih 8 radnih sati, a ne samo na nastavne sate odrađene u drugoj smjeni (naravno, uz pretpostavku da je riječ o zaposleniku koji radi u punom radnom vremenu). Dakle, obra-čun dodatka na plaću od 10% na 8 sati onoga radnog dana kada je zaposlenik radio u poslijepodnevnoj smjeni, umjesto samo na odrađene nastavne sate u drugoj smjeni, proizlazi iz pojma „dnevne zarade“ sadržanom u granskim kolektivnim ugovorima, što znači da se uvećanje plaće ne obračunava samo na održane sate već se računa kao postotno uvećanje dnevne zarade toga dana.

Pitanje škole: Na koji je način škola obvezna odre-diti smjenski rad učitelja: računajući samo njegovo


radno vrijeme provedeno u školi određenog dana ili za svih osam sati dnevno poslije 14.00 sati?

Odgovor: Škola je obvezna obračunati dodatak na plaću od 10% za rad u drugoj smjeni za svih osam sati dnevno (ako govorimo o zaposleniku koji radi u punom radnom vremenu), a ne samo na odrađene nastavne sate u drugoj smjeni.

5. OSTVARUJE LI ZAPOSLENIK PRAVO NA UVEĆANJE PLAĆE I ZA SMJENSKI I ZA DVOKRATNI RAD U JEDNOM DANU

Kolektivni ugovor za zaposlenike osnovnih škola definira dvokratni rad kao rad zaposlenika koji po-slove obavlja tijekom dvije smjene u jednom danu s prekidom duljim od 60 minuta (čl. 22. st. 9.), a Kolek-tivni ugovor za zaposlenike srednjih škola definira dvokratni rad kao rad zaposlenika koji obavlja po-slove u istom radnom danu s prekidom duljim od 90 minuta (čl. 18. st. 9.).

Dakle, tri su uvjeta potrebna da bi se neki rad smatrao dvokratnim radom:

škola radi u dvije smjene (prijepodnevnoj i po-slijepodnevnoj);

zaposlenik u istom danu radi u obje smjene; između prijepodnevnog i poslijepodnevnog rada

postoji prekid dulji od 60 odnosno 90 minuta. Dvokratni rad treba razlikovati od smjenskog

rada. Primjerice, kada zaposlenik radi dvokratno, on radi u istom danu i prije i poslije podne (tipičan pri-mjer je rad trgovca koji radi od 8.00 do 12.00 sati pa opet isti dan od 16.00 do 20.00 sati), dok kod smjen-skog rada zaposlenik radi u smjenama tijekom više dana (npr. jedan dan radi samo prije podne, a drugi samo popodne ili jedan tjedan radi samo prije pod-ne, a drugi samo popodne).

Pitanje škole: Zaposlenica radi u prijepodnev-noj smjeni od 11.30 do 13.00 sati, a u poslijepod-nevnoj smjeni od 16.45 do 18.15 sati. Takvo radno vrijeme ima samo srijedom, dok ostalim danima radi u prijepodnevnoj smjeni. Ostvaruje li ona pravo na uvećanje plaće za dvokratni ili smjenski rad ili oboje?

Odgovor: U ovom je slučaju riječ o dvokratnom radu srijedom i zaposlenica će ostvariti pravo na 10%-tno uvećanje osnovne bruto-plaće za dvokratni rad srijedom, dok će joj ostali dani biti plaćeni bez uvećanja. Ovo nije smjenski rad jer je riječ o radu u istom danu u dva navrata između kojih postoji pre-kid dulji od 90 minuta.

Sukladno važećim odredbama granskih kolektiv-nih ugovora, uvećanje plaće za dvokratni i smjenski rad se međusobno isključuju tako da zaposlenici ne mogu dobiti uvećanje plaće i za dvokratni i za smjenski rad u istom danu.

6. KAKO OBRAČUNATI DODATAK NA PLAĆU ZA RAD U SMJENAMA

Česta su pitanja u vezi s načinom obračuna do-datka na plaću od 10% na temelju rada zaposlenika u smjenama. Najčešće pitanje je treba li dodatak od 10% obračunati samo na nastavne sate provedene u školi u drugoj smjeni ili na svih 8 radnih sati? Budući se u granskim kolektivnim ugovorima navodi po-jam dnevne zarade i obračun dodatka na plaću za

smjenski rad kao postotno uvećanje dnevne zarade, objasnit ćemo na primjeru točan način izračuna do-datka.

Recimo da je učitelj u rujnu 2012. radio 2 tjedna u drugoj, poslijepodnevnoj smjeni i da je u ta dva tjedna održao 40 sati nastave u vremenu od 14.00 do 18.00 sati. Riječ je o učitelju zaposlenom u punom radnom vremenu čije je radno vrijeme raspoređeno na svih pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka. Učitelj ima 18 godina radnog staža, visoku stručnu spremu (VSS) i položen stručni ispit.

Primjer izračuna njegove bruto-plaće za rujan 2012. bio bi sljedeći:

Tablica 1. Prikaz obračuna dodatka na plaću od 10% za smjenski rad učitelja - u kunama

BRUTO-PLAĆA UČITELJAKoeficijent složenosti poslova prema Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova – u 1. stupcu „print-liste“ MZOS-a5 1,25Uvećanje od 0,5% po navršenoj godini radnog staža(0,5 x 18 ) 9%Koeficijent za izračun osnovne bruto-plaće – u 2. stupcu „print-liste“ MZOS-a (1,25 + 9%) 1,363Osnovica za izračun plaće u javnim službama 5.108,84Osnovna bruto-plaća (koef. iz 2. stupca print-liste MZOS-a x osnovica) 6.963,35Uvećanje prema Sporazumu o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti6 13,72% (1,363 x 13,72%) 0,187Obračunski koeficijent - u 3. stupcu „print-liste“ MZOS-a (1,363 + 0,187) 1,55Ukupna bruto-plaća bez dodatka za smjenski rad(1,55 x 5.108,84) 7.918,70 Dodatak na osnovnu bruto-plaću za smjenski rad (1,363 x 5.108,84) / 160 = 43,52 bruto-cijena sata rada43,52 x 10% x 80 sati za rad u 2. smjeni = 348,16 kn 348,16Ukupna bruto-plaća s dodatkom za smjenski rad 8.266,86

Dakle, dodatak na osnovnu bruto-plaću od 10% obračunan je za 10 radnih dana kada je učitelj radio u drugoj smjeni, i to za svih 80 sati (10 dana x 8 sati), tzv. dnevna zarada, a ne samo za nastavne sate koje je održao (40 nastavnih sati).

Drugo pitanje koje se također često pojavljuje u praksi i zbunjuje računovođe pri obračunu bruto-plaće je na koju osnovicu obračunati dodatak za smjenski rad od 10%: na osnovnu ili ukupnu bruto-plaću? Odgovor je: na osnovnu bruto-plaću (odred-be granskih kolektivnih ugovora - čl. 22. st. 1. Kolek-tivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i čl. 18. st. 1. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama).

Budući da granski kolektivni ugovori definiraju osnovnu plaću zaposlenika kao umnožak koeficijen-ta složenosti poslova radnog mjesta na koji je zapo-slenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uveća-ne za 0,5% po navršenoj godini radnog staža, tako je u primjeru iz gornje tablice osnovna bruto-plaća:

5 Od ožujka 2013. koeficijenti složenosti poslova propisani su Ured-bom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti u javnim služ-bama (Nar. nov., br. 25/13.). U ovom primjeru, za potrebe prikaza izraču-na smjenskog i dvokratnog rada, nije bitno je li primijenjeni koeficijent složenosti poslova trenutačno važeći.

6 Ovaj se Sporazum i dalje primjenjuje.


Osnovna bruto-plaća:koeficijent za izračun osnovne bruto-plaće 1,363 x

osnovica u svoti od 5.108,84 kn = 6.963,35 knOsnovnu bruto-plaću podijelili smo sa 160 sati,

što predstavlja fond sati za rujan 2012. (20 dana x 8 sati = 160 sati) i dobili smo bruto-cijenu sata rada od 43,52 kn:

Bruto-cijena sata rada: 6.963,35 : 160 = 43,52 kn. Za izračun dodataka na plaću za rad u drugoj

smjeni od 10% potrebno je bruto-cijenu sata rada pomnožiti s 10% i brojem sati onih dana kada je rad-nik radio u drugoj smjeni (dakle, ne samo za odr-žane nastavne sate nego i za ukupan broj dnevnih radnih sati) pa je tako u našem primjeru:

Dodatak na plaću od 10% za rad u smjenama:43,52 kn x 10% x 80 sati (10 dana x 8 sati) = 348,16 kn Svota od 348,16 kn predstavlja dodatak na osnov-

nu bruto-plaću za rad u drugoj smjeni u konkretnom primjeru.

Pitanje škole: Kako se obračunava dodatak za smjenski rad, isplaćuje li se isti za odrađene sate u drugoj smjeni ili se računaju odrađeni dani?

Odgovor: Zaposleniku koji radu u punom radnom vremenu škola je obvezna obračunati dodatak na plaću od 10% za rad u drugoj smjeni za svih osam sati dnevno, a ne samo na odrađene nastavne sate.

7. IMAJU LI PRAVO NA UVEĆANJE PLAĆE ZA SMJENSKI RAD I ZAPOSLENICI KOJI RADE U NEPUNOM RADNOM VREMENU

Budući da je smjena odnosno smjenski rad defi-niran kao svakodnevni rad zaposlenika, a granskim kolektivnim ugovorima za zaposlenike osnovnih i srednjih škola (čl. 22. st. 3. GKU-a za OŠ i čl. 18. st. 3. GKU-a za SŠ) utvrđeno je da tjedno radno vrije-me mora biti raspoređeno na pet dana u tjednu, po-stavilo se pitanje što je sa zaposlenicima koji rade u nepunom radnom vremenu; imaju li i oni pravo na uvećanje plaće za smjenski rad kada rade u smjena-ma, s obzirom da njihovo radno vrijeme najčešće nije raspoređeno na svih pet dana u tjednu? Povje-renstva za tumačenje granskih kolektivnih ugovora zauzela su stajalište da i zaposlenici koji rade u ne-punom radnom vremenu ostvaruju pravo na uveća-nje plaće za smjenski rad, ako doista mijenjaju smje-ne. Bitno je napomenuti da u tom slučaju zaposlenik treba mijenjati smjene ili na način da jedan tjedan radi prije podne, a drugi poslije podne ili u jednom tjednu mora najmanje dva dana raditi u prvoj i dru-goj smjeni (dakle, onaj zaposlenik koji radi manje od četiri dana tjedno neće moći zadovoljiti ovaj drugi uvjet; on će imati pravo na uvećanje plaće za smjen-ski rad samo ako jedan tjedan radi prije podne, a drugi poslije podne).

Pitanje škole 1: Učitelj je u školi zaposlen u ne-punom radnom vremenu i tjedno mijenja smjene na način da jedan tjedan radi prije podne, a drugi tjedan radi poslije podne. Ima li pravo na uvećanje plaće za smjenski rad jer u školi radi samo utorkom, srijedom i petkom?

Odgovor 1: Da, učitelj u ovom slučaju ostvaru-je pravo na uvećanje plaće za smjenski rad jer iako je njegovo radno vrijeme raspoređeno samo na tri dana, on mijenja smjene na tjednoj osnovi.

Pitanje škole 2: Zaposlenik radi nepuno radno vrijeme koje je raspoređeno na svih pet dana u tjed-nu. Radi tako da jedan tjedan počinje raditi od 8.00 sati, a drugi od 14.00 sati. Ima li pravo na uvećanje plaće za smjenski rad?

Odgovor 2: Da, ako jedan tjedan radi prije podne, a drugi poslije podne, to znači da zaposlenik mijenja smjene na tjednoj osnovi i bez obzira na to što nije zaposlen u punom radnom vremenu, ostvaruje pra-vo na uvećanje plaće za rad u smjenama.

8. JE LI DRUGA SMJENA ISTO ŠTO I SUPROTNA SMJENA

Nerijetko se u praksi javlja zabuna na način da se prva ili druga smjena poistovjećuju s pojmom suprotne smjene. Primjerice, zaposlenik radi četi-ri dana tjedno u poslijepodnevnoj smjeni, a jedan dan u prijepodnevnoj smjeni pa se postavlja pitanje ostvaruje li pravo na uvećanje plaće za smjenski rad za taj jedan dan kada radi u prijepodnevnoj smjeni? Odgovor je sasvim jasan: dodatak na plaću se ispla-ćuje samo za rad u drugoj smjeni, a ne i za bilo koji rad u suprotnoj smjeni (vidjeti Zaključak 4/11 Povje-renstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za zapo-slenike u srednjoškolskim ustanovama). Dakle, u ovom slučaju zaposlenik ne ostvaruje pravo na uve-ćanje plaće za smjenski rad jer se rad u navedenom primjeru ne smatra radom u smjenama.

Također postoji dvojba vezana uz naizmjenično mijenjanje smjena – npr. što kada zaposlenik dva tjedna u mjesecu odradi u prvoj smjeni i dva u dru-goj, ali ne na način da naizmjenično mijenja tjedne tj. da jedan tjedan radi prije podne, a drugi popodne već na način da prvi i četvrti tjedan radi prije podne, a drugi i treći poslije podne? U tom smislu je potreb-no navesti Zaključak 37/11 Povjerenstva za tumače-nje Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoš-kolskim ustanovama koji glasi:

„Ukoliko zaposlenik mijenja smjene na način da jedan tjedan radi ujutro, a slijedeća dva tjedna po-slijepodne, isti ostvaruje pravo na uvećanje plaće za smjenski rad samo za prvi tjedan rada u poslijepod-nevnoj smjeni, neposredno nakon tjedna kojeg je zaposlenik odradio u jutarnjoj smjeni.“

9. „MEĐUSMJENA“U školama je rad učitelja i nastavnika ponekad or-

ganiziran i tako da svaki dan rade u tzv. „međusmje-ni“. Primjerice, nastavnik radi 5., 6. i 7. sat jutarnje smjene te 1., 2. i 3. sat poslijepodnevne smjene. Po-stavlja se pitanje smatra li se i to smjenskim radom? Budući da nastavnik u ovom slučaju ne mijenja smje-ne, nedvojbeno je da nije riječ o smjenskom radu, a to potvrđuje i Zaključak 50/11 zajedničkog Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, koje glasi:

„Ukoliko zaposlenik temeljem rasporeda izvodi nastavu na način da zahvaća posljednje sate jutarnje smjene i prvih nekoliko sati poslijepodnevne smjene, isti ne ostvaruje pravo na uvećanje plaće za smjenski rad obzirom da ne izmjenjuje smjene na način kako je to regulirano odredbom čl. 18. st. 5. Kolektivnog ugo-vora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama. Ukoliko zaposlenik obavlja poslove neposrednog-od-


gojno obrazovnog rada u prvoj i drugoj smjeni u istom radnom danu s prekidom dužim od 90 minuta ostva-ruje pravo na uvećanje plaće za dvokratni rad.“

10. IMAJU LI PRAVO NA UVEĆANJE PLAĆE ZA SMJENSKI RAD ZAPOSLENICI KOJI RADE U SMJENAMA KOD DVA ILI VIŠE POSLODAVCA

Zaposlenici koji rade u nepunom radnom vreme-nu ostvaruju pravo na uvećanje plaće za smjenski rad ako rade u smjenama na način kako je to predvi-đeno kolektivnim ugovorom.

Međutim, što u slučaju kada zaposlenik, koji radi u nepunom radnom vremenu u dvije ili više škola, a smjene ne mijenja u jednoj nego u dvije škole? Pri-mjerice, ponedjeljkom, srijedom i petkom radi prije podne u školi A, a utorkom i četvrtkom radi poslije podne u školi B. Pitanje je treba li škola A isplatiti zaposleniku dodatak na plaću za rad u drugoj smje-ni koji je zaposlenik ostvario u školi B? Naime, riječ je o dva poslodavca i o dva neovisna ugovora o radu.

Sve ovisi iz koje se perspektive promatra ovo otvo-reno pitanje. Iz perspektive zaposlenika, on doista mijenja smjene u svom radu, međutim, iz perspek-tive poslodavca postavlja se pitanje zašto bi škola A platila zaposleniku dodatak na plaću za rad u drugoj smjeni koji je zaposlenik ostvario u školi B – dakle, kod drugog poslodavca?

To pitanje još uvijek nije riješeno za zaposleni-ke u osnovnim školama zbog različitih stajališta članova nadležnog Povjerenstva za tumačenje ko-lektivnog ugovora. Što se tiče zaposlenika srednjih škola, može se reći da je Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoš-kolskim ustanovama indirektno zauzelo stajalište u korist zaposlenika, što proizlazi iz njihova Za-ključka br. 4/2011 u kojemu se navodi da je zapo-slenik obvezan poslodavcu, kod kojeg obavlja rad u poslijepodnevnoj smjeni, predočiti raspored rada iz ustanova s kojima ima zasnovan radni odnos u nepunom radnom vremenu.

Sanda PIPUNIĆ, dipl. iur.

Utjecaj smanjenja plaća u državnoj Utjecaj smanjenja plaća u državnoj službi na smanjenje plaća u lokalnoj službi na smanjenje plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravii područnoj (regionalnoj) samoupravi

Doneseni su propisi o smanjenju plaća u državnim i javnim službama na svim razinama. Državnim

službenicima i namještenicima te službenicima i namje-štenicama u javnim službama plaća je smanjena na teme-lju Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima slo-ženosti poslova, a državnim i pravosudnim dužnosnicima plaće su smanjene smanjenjem osnovice za obračun pla-će. S obzirom na to da je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave propisana obveza usklađivanja plaća s plaćama državnih dužnosnika i državnih službe-nika i namještenika, to znači da doneseni propisi utječu i na smanjenje plaća zaposlenima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

UDK 330.5/331.2

1. UVODZbog gospodarske i financijske krize u Republici

Hrvatskoj (dalje: RH) i neophodne fiskalne štednje i fiskalne održivosti sustava državnih i javnih službi te očuvanja radnih mjesta i pune zaposlenosti u vri-jeme recesije, bilo je nužno smanjiti troškove rada u državnim i javnim službama na svim razinama, uključujući ne samo službenike i namještenike nego i državne i pravosudne dužnosnike. Stoga su učinje-ne intervencije u propisima o plaćama koje se ispla-ćuju iz državnog proračuna i plaće smanjene za 3%.

Državnim i pravosudnim dužnosnicima plaće su smanjene smanjenjem osnovice za obračun pla-će za 3%.1

Državnim službenicima i namještenicima te služ-benicima i namještenicima u javnim službama pla-će su smanjene smanjenjem koeficijenata složenosti poslova za 3% sljedećim uredbama:2

- Uredba o izmjenama Uredbe o nazivima rad-nih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi,

- Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijenti-ma složenosti poslova u javnim službama,

- Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova, do-datku na uvjete rada te kriterijima i najvišem mogućem iznosu dodatka za natprosječne re-zultate u radu za službenike Porezne uprave,

- Uredba o izmjeni Uredbe o vrijednostima koe-ficijenata složenosti poslova radnih mjesta, do-datku na uvjete rada, te kriterijima i najvišem mogućem iznosu dodatka za natprosječne re-zultate u radu za službenike Carinske uprave,

- Uredba o izmjeni Uredbe o plaćama policijskih službenika,

1 Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 25/13.).

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosud-nih dužnosnika (Nar. nov., br. 25/13.).

2 Uredbe su objavljene u Nar. nov., br. 25/13.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI


- Uredba o izmjeni Uredbe o plaćama, dodacima i naknadama u službi vanjskih poslova,

- Uredba o izmjeni Uredbe o vrijednosti koefi-cijenta osobnog čina za izračun plaće djelatne vojne osobe.

Navedene uredbe stupile su na snagu 1. ožujka 2013. te se koeficijenti složenosti poslova utvrđeni tim uredbama primjenjuju od 1. ožujka 2013., po-čevši s plaćom za ožujak 2013., koja će biti isplaćena u travnju 2013.

Plaće zaposlenih u lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi uređene su Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi3 (da-lje: ZOP), i tim je Zakonom jedinicama lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave ostavljena velika autonomija u određivanju plaća, kako u određivanju osnovice tako i u određivanju koeficijenata za obra-čun plaća, unutar zakonom propisanih ograničenja.

S obzirom na ograničenja propisana u ZOP-u, sma-njenje plaća državnih dužnosnika te državnih služ-benika i namještenika može biti od utjecaja na plaće u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

2. PLAĆE I NAKNADE ŽUPANA, GRADONAČELNIKA I OPĆINSKIH NAČELNIKA I NJIHOVIH ZAMJENIKA

Župani, gradonačelnici i općinski načelnici i nji-hovi zamjenici koji dužnost obavljaju profesionalno, za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti ima-ju pravo na plaću.

Prema čl. 2. ZOP-a, plaću župana, gradonačelni-ka i općinskih načelnika i njihovih zamjenika čini umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20%.

Osnovicu i koeficijente za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih za-mjenika određuje odlukom predstavničko tijelo je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj obnašaju dužnost, na prijedlog župana, gra-donačelnika odnosno općinskog načelnika.

2.1. OGRANIČENJA IZ ČL. 4. ZOP-aU čl. 4. ZOP-a propisani su najviše dopuštene svo-

te plaće župana, gradonačelnika i općinskih načel-nika, bez uvećanja za radni staž, tako da se njihove plaće, bez uvećanja za radni staž, ne smiju odrediti u svotama većim od:

- plaća gradonačelnika Grada Zagreba, u svoti većoj od umnoška koeficijenta 7,14 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava dr-žavnih dužnosnika,

- plaća župana i plaća gradonačelnika velikoga grada i grada sjedišta županije, u svoti većoj od umnoška koeficijenta 6,42 i osnovice za izra-čun plaće državnih dužnosnika, prema propi-sima kojima se uređuju obveze i prava držav-nih dužnosnika,

- plaća gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, u svoti većoj od umnoška

koeficijenta 5,27 i osnovice za izračun plaće dr-žavnih dužnosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika,

- plaća gradonačelnika i općinskih načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od 3.001 do 10.000 stanovnika, u svoti većoj od umnoška koeficijenta 4,55 i osnovice za izra-čun plaće državnih dužnosnika, prema propi-sima kojima se uređuju obveze i prava držav-nih dužnosnika,

- plaća gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika, u svoti većoj od umnoška koeficijenta 4,26 i osnovice za izračun plaće dr-žavnih dužnosnika prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.

S obzirom na to da je državnim dužnosnicima smanjena osnovica za obračun plaće za 3%, po-trebno je smanjiti plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika u pojedinim jedinicama lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, ako su im plaće, bez uvećanja za radni staž, veće od umnoška odgovarajućeg koeficijenta iz čl. 4. ZOP-a i osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika.

Nova osnovica za obračun plaće državnih duž-nosnika utvrđena je u visini 4.491,236 kuna bruto i primjenjuje se od 1. ožujka 2013., počevši s plaćom za ožujak 2013., koja će biti isplaćena u travnju 2013.4

2.2. OGRANIČENJA IZ ČL. 15. ZOP-aSmanjenje osnovice za obračun plaća državnih

dužnosnika također može biti od utjecaja na jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz čl. 15. ZOP-a, odnosno jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna, razdjela Ministarstva finan-cija, izuzev pomoći izravnanja za financiranje de-centraliziranih funkcija, pomoći Europske unije i pomoći za preuzete državne službenike na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji,5 u kojima svota tekućih pomoći prelazi 10% prihoda poslova-nja jedinice. U tim jedinicama plaća župana, gra-donačelnika odnosno općinskog načelnika može se isplatiti najviše u svoti plaće utvrđene u čl. 4. ZOP-a, smanjenoj za 20%.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave koje primaju tekuće pomoći u svoti manjoj od 10% prihoda poslovanja i jedinice koje ne primaju tekuće pomoći iz državnog proračuna, mogu odre-diti plaću župana, gradonačelnika, odnosno općin-skog načelnika, kako je ranije navedeno, najviše u svoti iz čl. 4. ZOP-a.

Plaće župana, gradonačelnika i općinskih načel-nika mogu se svesti u zakonom propisane okvire:

a) na način da se u rješenju o plaći utvrdi - da njihova plaća, bez uvećanja za radni staž, ne

smije biti veća od umnoška odgovarajućeg ko-eficijenta iz čl. 4. ZOP-a i osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika u svoti od 4.491,236

3 Nar. nov., br. 28/10.

4 Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 25/13.).

5 Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07. i 38/09.).


RADNI ODNOSI I ZAPOŠLJAVANJEzbirka aktualnih propisa

izdanje srpanj 2012.

Opseg: 202 str. Cijena: 105,00 kn

Narudžbenica na (01)/4699-760

kuna bruto (u svim jedinicama, osim jedinica-ma iz čl. 15. ZOP-a), odnosno

- da njihova plaća ne smije biti veća od svote pla-će utvrđene u čl. 4. ZOP-a smanjene za 20% (u jedinicama iz čl. 15. ZOP-a);

b) odlukom predstavničkog tijela kojom će se - smanjiti koeficijenti i/ili - smanjiti osnovica za obračun plaće. Ako se smanje koeficijenti za obračun plaće žu-

pana, gradonačelnika odnosno općinskog načel-nika, tada na odgovarajući način treba smanjiti i koeficijente za obračun plaće njihovih zamjenika jer koeficijenti za obračun plaće zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika i zamjenika općinskog načelnika mogu biti najviše do 85% koeficijenta žu-pana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelni-ka (čl. 5. ZOP-a).

Pojedinačna rješenja o visini plaće župana, gra-donačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamje-nika donosi pročelnik upravnog tijela nadležnog za kadrovske poslove u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Protiv tih rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

3. PLAĆE SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA Prema čl. 8. ZOP-a, plaću službenika odnosno na-

mještenika u upravnim odjelima i službama jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik odnosno namještenik raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Osnovica za obračun plaće službenika i namješte-nika utvrđuje se kolektivnim ugovorom, a ako osno-vica nije utvrđena kolektivnim ugovorom, utvrđuje je odlukom župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik.

Koeficijente za obračun plaće službenika i na-mještenika određuje odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, na prijedlog župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika. Koeficijenti za obračun plaće službenika i namještenika određuju se unutar ras-pona koeficijenata od 1,00 do 6,00.

Za vježbenika (za vrijeme trajanja vježbeničkog staža) plaća je 85% plaće poslova radnog mjesta naj-niže složenosti njegove stručne spreme.

Prema čl. 16. ZOP-a, u jedinicama lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave iz čl. 15. toga Za-kona, u kojima svota tekućih pomoći prelazi 10% prihoda poslovanja jedinice, osnovica za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odje-lima i službama ne smije biti veća od osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika.

Pored toga, u tim jedinicama koeficijenti za obra-čun plaće službenika i namještenika ne smiju biti veći od koeficijenata složenosti poslova radnih mjesta s odgovarajućim nazivima u državnoj služ-bi, a koeficijent za obračun plaće pročelnika uprav-nog odjela ili službe ne smije biti veći od koeficijenta složenosti poslova načelnika sektora ili službe.

S obzirom na citirane odredbe čl. 16. ZOP-a, na plaće službenika i namještenika u navedenim jedi-

nicama lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve od utjecaja je smanjenje bilo osnovice bilo koe-ficijenata složenosti poslova državnih službenika i namještenika.

Odlukom o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike6 utvrđena je osnovica za obračun plaće za državne službenike i namještenike u visini 5.108,84 kuna bruto. Navede-na osnovica nije mijenjana.

Međutim, koeficijenti složenosti poslova držav-nih službenika i namještenika, kao što je uvodno navedeno, smanjeni su za 3% od 1. ožujka 2013.

Konkretno, s obzirom na čl. 16. ZOP-a, na plaće službenika i namještenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave od utjecaja je smanjenje koeficijenata utvrđeno Uredbom o izmje-nama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen-tima složenosti poslova u državnoj službi.7

Nazivi radnih mjesta i uvjeti za raspored u držav-nim tijelima i u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nisu isti pa kod utvrđivanja najviših do-puštenih koeficijenata u lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) samoupravi, sukladno čl. 16. ZOP-a, treba uzeti u obzir odgovarajuće nazive u državnoj službi̧ s obzirom na standardna mjerila utvrđena za poje-dine potkategorije radnih mjesta u Uredbi o klasi-fikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi8 (v. čl. 10. – 27. Uredbe).

Prema našem mišljenju, na radna bi se mjesta u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samou-prave, iz čl. 15. ZOP-a, u kojima svote tekućih pomo-ći prelaze 10% prihoda poslovanja jedinice, trebali odnositi kao najviši dopušteni koeficijenti složeno-sti poslova odgovarajućih radnih mjesta u državnoj službi, kako slijedi.

RADNA MJESTA I. KATEGORIJEa) U potkategoriji glavnog rukovoditelja

Radno mjesto u lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi

Radno mjesto u državnoj službi

Najviši koeficijent

prema članku 16.

ZOPPročelnik upravnog odjela Načelnik sektora 3,007Pročelnik službe Načelnik sektora 3,007Voditelj jedinice za unutarnju reviziju (razina sektora) Načelnik sektora 3,007

Voditelj jedinice za unutarnju reviziju (razina službe) Voditelj službe 2,134

Voditelj odjela za unutarnju reviziju

Voditelj odjela za unutarnju reviziju 1,891

6 Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 40/09.).

7 Nar. nov., br. 25/13.8 Nar. nov, br. 74/10.


R ADNI ODNOSIR ADNI ODNOSIPrimjena Zakona o radu

V. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE 2010.skupina autora

Opseg: 712 str.

Cijena: 420,00 kn

Narudžbenica na kraju časopisa

b) U potkategoriji višeg rukovoditelja


samoupravi



prema članku 16.

ZOPZamjenik pročelnika upravnog odjela Voditelj službe 2,134

Pomoćnik pročelnika službe Voditelj službe 2,134Voditelj ustrojstvene jedinice (razine više od razine odjela) Voditelj službe 2,134

c) U potkategoriji rukovoditelja


samoupravi



prema članku 16.

ZOPVoditelj ustrojstvene jedinice1. razine (voditelj odjela) Voditelj odjela 1,746

Voditelj ustrojstvene jedinice1. razine (voditelj odsjeka) Voditelj odsjeka 1,649

Voditelj ustrojstvene jedinice1. razine (voditelj pododsjeka)

Voditelj pododsjeka 1,600

Voditelj ustrojstvene jedinice1. razine (voditelj odjeljka) Voditelj odjeljka 1,581

Voditelj ustrojstvene jedinice 2. razine (voditelj pododsjeka računovodstvenih poslova)

Voditelj pododsjeka računovodstvenih poslova

1,164



Voditelj ustrojstvene jedinice 2. razine (voditelj odjeljka računovodstvenih poslova)

Voditelj odjeljka računovodstvenih poslova

1,067

Voditelj ustrojstvene jedinice 2. razine (voditelj odjeljka) Voditelj odjeljka 1,018



Voditelj ustrojstvene jedinice3. razine (voditelj odjeljka računovodstvenih poslova)

voditelj odjeljka računovodstvenih poslova

0,970

Voditelj ustrojstvene jedinice3. razine (voditelj odjeljka) voditelj odjeljka 0,902

RADNA MJESTA II. KATEGORIJEa) U potkategoriji višeg savjetnika – specijalista


samoupravi



prema članku 16.

ZOP

Viši savjetnik – specijalist Viši savjetnik – specijalist 2,134

Viši unutarnji revizor Viši unutarnji revizor 1,843

b) U potkategoriji višeg savjetnika


samoupravi



prema članku 16.

ZOP

Viši savjetnik

Viši informatički savjetnik Viši upravni savjetnikViši stručni savjetnik

1,523

Unutarnji revizor Unutarnji revizor 1,649

c) U potkategoriji savjetnika


samoupravi



prema članku 16.

ZOP

Savjetnik

Informatički savjetnikUpravni savjetnikStručni savjetnik

1,232

Pomoćni unutarnji revizor Pomoćni unutarnji revizor 1,261

d) U potkategoriji višeg stručnog suradnika


samoupravi



prema članku 16.

ZOP

Viši stručni suradnik Stručni suradnik Informatički suradnik

1,164

Samostalni upravni referent Samostalni upravni referent 1,164

RADNA MJESTA III. KATEGORIJEa) U potkategoriji stručnog suradnika


samoupravi



prema članku 16.

ZOPStručni suradnik (na informatičkim poslovima)

Viši informatički referent 0,989

Stručni suradnik

Viši upravni referentViši stručni referent

0,970

Viši referent (na informatičkim poslovima)

Viši informatički referent 0,989

Viši referent

Viši upravni referentViši stručni referent

0,970


b) U potkategoriji referenta


samoupravi



prema članku 16.

ZOP

Matičar (u Gradu Zagrebu)Matičar (u uredima državne uprave u županijama)9

0,873

Referent

Upravni referentStručni referentInformatički referentRačunovodstveni referent –financijski knjigovođa

0,854

Ekonom, referent, administrativni tajnik

Ekonom Administrativni referentRačunovodstveni referent Administrativni tajnik

0,824

Daktilograf Daktilograf 0,776

RADNA MJESTA IV. KATEGORIJEa) Namještenici I. potkategorije


samoupravi



prema članku 16.

ZOPVoditelj poslova namještenika

Voditelj radioniceVoditelj odjeljka 0,824

b) Namještenici II. potkategorije


samoupravi



prema članku 16.

ZOPVozač (župana, gradonačelnika, općinskog načelnika)

Osobni vozač državnog dužnosnika

0,873

Radna mjesta namještenika 1. razine (uvjet SSS)

Radna mjesta namještenika III. vrste

0,776

Radna mjesta namještenika 2. razine (uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola)

Radna mjesta namještenika IV. vrste

0,601

4. PREKRŠAJI S obzirom na obvezu usklađivanja plaća u jedini-

cama lokalne i područne (regionalne) samouprave s plaćama u državnoj službi, sukladno čl. 4., 15. i 16. ZOP-a, a vezano za smanjenje plaća državnih dužno-snika i državnih službenika i namještenika, skreće-mo pozornost na odredbe čl. 18. ZOP-a kojima su pro-pisani prekršaji i novčane kazne u svoti od 30.000,00 do 50.000,00 kuna, pa će se kazniti za prekršaj:

- župan, gradonačelnik i općinski načelnik za isplate plaća i naknada za rad u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave protivno čl. 4., 15. i 16. ovoga Zakona,

- pročelnik upravnog tijela iz čl. 7. ovoga Zako-na, ako ne donose rješenja o plaći, odnosno na-knadi za rad župana, gradonačelnika i općin-skih načelnika i njihovih zamjenika u skladu s odredbama ovoga Zakona,

- osoba ovlaštena za donošenje rješenja o pravima i obvezama službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ako ne do-nose rješenja o plaći službenika i namještenika u skladu s odredbama ovoga Zakona.

9 V. čl. 26. Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi

RADNO PRAVO

Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.

Volonterstvo prema Volonterstvo prema Zakonu o volonterstvuZakonu o volonterstvu

Pitanja volonterstva, volonterske djelatnosti, su-bjekata volontiranja i druga pitanja značajna su i

aktualna, osobito usvajanjem novela Zakona o volonter-stvu koje su stupile na snagu početkom ožujka ove godi-ne. O tome i o bitnim praktičnim pitanjima u vezi s volon-terstvom, detaljnije pišemo u nastavku članka.

UDK 349.2

1. UVOD Institut volonterstva zauzima značajno mjesto i

raširen je u praksi, kako u nas tako i na globalnoj ra-zini. Ono je u RH uređeno u više propisa. No, bez ob-zira na to o kojoj je regulativi riječ, tu službu karak-teriziraju njezino promicanje rada za opće dobro, odnosno rada od općega društvenog značenja, a što u konačnici dovodi do poboljšanja kvalitete života i većeg razvoja civilnog društva u cjelini.


Općenito, volonterstvo (franc. volontaire) pred-stavlja besplatno obavljanje neke službe.1

Kod određenog oblika volonterstva (v. Ad 3.) za-pravo nije riječ o beznaknadnom, tzv. „besplat-nom“ radu.

Unutar pojma „besplatnog“ rada na svaki se na-čin mora izdvojiti volonterski rad. I on je besplatan, ali ga određena osoba obavlja imajući u vidu da će s vremenom doći na plaćeni posao, odnosno s ciljem profesionalnosti. No, s obzirom na to da je kod vo-lonterskog rada u pitanju besplatan rad, na koji je volonter stupio „u svom interesu“, takav se rad prav-no i ocjenjuje analogno radnom odnosu.2

Ulogu i značenje volontiranja potrebno je preni-jeti djeci i mladima kroz školovanje u odgojno-obra-zovnim ustanovama RH.

2. RELEVANTAN I AKTUALAN PROPIS Propis kojim se u nas uređuju osnovni pojmovi ve-

zani uz volontiranje, temeljna načela volontiranja, vrijednosti volontiranja, uvjete volontiranja, prava i dužnosti volontera te organizatora volontiranja, uvjeti sklapanja ugovora o volontiranju, donošenje Etičkog kodeksa volontiranja, izdavanje potvrde o volontira-nju, izdavanje potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje, državna nagrada za volontiranje te nadzor nad izvršenjem ovoga Zakona. jest Zakon o volonterstvu (Nar. nov., br. 58/07. i 22/13.). Taj je Za-kon, kao prvi normativni akt u RH kojim su propisana prava i obveze volontera i organizatora volontiranja, donesen u skladu s Preporukom Vijeća Europe br. R (94) 4 kojom se članice pozivaju da institut volonter-skog rada urede na nacionalnoj razini.

Zakon o volonterstvu stupio je na snagu 14. lipnja 2007.

Završnim odredbama Zakona o volonterstvu predviđeno je donošenje odgovarajućih provedbe-nih propisa, što je i učinjeno, a neki od tih akata su:

Etički kodeks volontera (Nar. nov., br. 55/08.), Odluka o kriterijima za izbor i načinu izbora

predstavnika i/ili predstavnica Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva (Nar. nov., br. 90/07.),

Pravilnik o sadržaju izvješća o obavljenim uslu-gama ili aktivnostima organizatora volontiranja (Nar. nov., br. 101/08.),

Pravilnik o državnoj nagradi za volontiranje (Nar. nov., br. 106/07.),

U vezi sa samom primjenom Zakona o volonter-stvu, određeno je da se taj Zakon primjenjuje na obavljanje usluga ili aktivnosti čije je obavljanje orga-nizirano na način uređen ovim Zakonom, te je uz to propisano da na oblike volontiranja koji nisu uređeni ovim Zakonom kao i na odnose iz ugovora o volonti-ranju koji nisu uređeni ovim Zakonom supsidijarno se primjenjuju opći propisi obveznog prava (čl. 3. st. 2. i čl. 38. Zakona).

Pod općim propisom obveznog prava podrazumi-jeva se Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05., 41/08. i 125/11., dalje: ZOO).

Nakon nešto više od pet godina primjene Zako-na o volonterstvu, pristupilo se izradi novela toga Zakona, što je rezultiralo donošenjem Zakona o iz-mjenama i dopunama Zakona o volonterstvu (Nar. nov., br. 22/13., dalje: novele Zakona o volonterstvu), koji je stupio na snagu 2. ožujka 2013.

U odnosu na dosadašnji zakonski tekst, novele Zakona o volonterstvu značajno su opsežne, s ob-zirom na to da se sastoje od 36 odredaba, a izvorni tekst sadržava 40 odredaba, što govori o tome da je novelama zahvaćena većina odredaba Zakona.

Kako predmet ovoga članka nije detaljno raz-matranje svih novela Zakona o volonterstvu, samo u kratkim crtama navodimo što je uglav-nom predmetom promjena, odnosno novela Za-kona o volonterstvu:

a) redefiniran je pojam dugotrajnog volontira-nja,

a) uveden je pojam kratkotrajnog volontiranja,b) uveden je pojam volontiranja u kriznim situ-

acijama,c) proširen je i jasnije definiran pojam organi-

zatora volontiranja,d) pojam zajednička dobrobit zamijenjen je

pojmom opća dobrobit,e) uvedeno je ograničenje trajanja volontiranja

na najviše 40 sati tjedno u razdoblju duljem od 3 mjeseca bez prekida od najmanje 3 mjeseca,

f) osigurana je dodatna razina zaštite maloljet-nih volontera,

g) detaljnije su određeni načini sklapanja i ra-skida ugovora o volontiranju,

h) detaljnije su razrađeni status i zaštita volon-tera,

i) detaljnije su postavljene obveze organizato-ra volontiranja prema volonterima i korisni-cima volontiranja,

j) osigurani su instrumenti vrednovanja vo-lontiranja i priznavanja kompetencija, vje-ština i iskustva stečenih volontiranjem,

k) detaljnije su utvrđene prekršajne odredbe osobito za organizatore volontiranja.

3. RAZGRANIČENJE VOLONTIRANJA U RH Volontiranje iz Zakona o volonterstvu nije jedini

oblik obavljanja volonterske aktivnosti u nas. Zapravo, stanoviti drugi oblici volontiranja ure-

đeni su, primjerice: a) Zakonom o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11. i

82/12.), b) Zakonom o poticanju zapošljavanja (Nar. nov.,

br. 57/12. i 120/12.),c) ZOO-om, koji se primjenjuje na razne druge

oblike volontiranja. U takvim se slučajevima ono može urediti ugovorom o nalogu,3 jer je taj ugovor najbliži naravi instituta volontiranja.

1 Klaić, B. (1988). Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod MH, Zagreb, str. 1430.

2 Tintić, N. (1969). Radno i socijalno pravo, Knjiga prva: radni odnosi (I), Narodne novine, Zagreb, str. 371.

3 Ugovor o nalogu uređen je odredbama čl. 763. - 784. ZOO-a. Tim ugo-vorom obvezuje se i ovlašćuje nalogoprimac poduzimati za račun nalogo-davca određene poslove. Nalogoprimac ima pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je drukčije ugovoreno ili proizlazi iz naravi međusobnog odnosa.

O ugovoru o nalogu, detaljnije, v. Vidović, A.: Ugovor o nalogu kao temelj za isplate naknada prokuristima, RRiF, br. 10/12., str. 155.-163.


Kada je riječ o Zakonu o radu, dakle, vezano uz radni odnos, odredbom čl. 5. Zakona o volon-terstvu propisano je da je volontiranje isključeno za obavljanje usluga ili aktivnosti za koje postoji uvjet isplate ili potraživanja novčane nagrade od-nosno druge imovinske koristi, a koje se obavljaju bez zasnivanja radnog odnosa; zatim obavljanje poslova koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, imaju obilježja poslova za koje se zasniva radni odnos.4

Razmatrani institut uređen je odredbom čl. 41. Zakona o radu i nazvan je stručno osposobljavanje za rad.5

Naime, aktualni Zakon o radu (koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010.) više ne rabi pojam volonter-ski rad, koji je bio ustanovljen starim Zakonom o radu, već za institut volonterskog rada, kako je već navedeno, rabi složenicu stručno osposobljavanje za rad, između ostalog i zato da se ne samo sadržajno nego i terminološki razgraniči rad volontera (osoba koje se stručno osposobljavaju za rad) iz Zakona o radu od onog iz Zakona o volonterstvu.

Dakle, spomenutom odredbom čl. 41. Zakona o radu je propisano da ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno os-posobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).

Pritom se razdoblje takva rada ubraja u pripravnič-ki staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju. Napominjemo kako taj rad može trajati najdulje koliko traje pripravnički staž.

Ako Zakonom o radu ili drugim propisom nije drukčije određeno, na takvog se volontera (dakle, onog iz Zakona o radu) primjenjuju odredbe o rad-nim odnosima Zakona o radu i drugih zakona, osim odredaba o:

sklapanju ugovora o radu, plaći, naknadi plaće, prestanku ugovora o radu.Pravni posao kojim se zasniva takav volonter-

ski rad, u smislu Zakona o radu, naziva se ugovor o stručnom osposobljavanju za rad, koji je strogo for-malan pravni posao, što, dakle, podrazumijeva da se mora sklopiti u pisanom obliku. No, ako izostane propisana forma, to ima za posljedicu prekršajnu odgovornost poslodavca.

Nadalje, kada je riječ o Zakonu o poticanju za-pošljavanja, odredbom čl. 5. Zakona o volonterstvu propisano je da je volontiranje isključeno za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa uređeno posebnim propisima.

Dakle, volontiranje, u smislu Zakona o poticanju zapošljavanja, koje se i ovdje iz već navedenih razlo-ga naziva stručno osposobljavanje za rad, uređeno je

odredbom čl. 6. Zakona o poticanju zapošljavanja, prema kojemu je poslodavcu dana mogućnost da s nezaposlenom osoba bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala, sklopi pisani ugovor o struč-nom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Poslodavac bi mogao s takvim osobama sklopiti navedeni ugovor samo pod uvjetom da ko-risti mjeru aktivne politike u zapošljavanju6 i da ne-zaposlena osoba pristane na takav rad. Tada bi mu se, uz propisane uvjete bitne za učinkovito stručno osposobljavanje za rad i nadzor od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, refundirali uplaćeni dopri-nosi za obvezno mirovinsko osiguranje u Zakonom propisanom trajanju.7

4. TEMELJNE ODREDNICE VOLONTIRANJAU smislu Zakona o volonterstvu, volontiranje je

dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, zna-nja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za zajedničku dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zako-nom, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje (čl. 3. st. 1. Zakona).

Prema tome, u navedenom kontekstu, volontira-nje nije obavljanje svake djelatnosti koja ima ele-mente dragovoljnosti, nenaplativosti, altruizma i dr., jer je to obavljanje djelatnosti samo u skladnu i na način predviđen Zakonom o volonterstvu. To potvrđuje i sam Zakon koji izravno propisuje da se primjenjuje na obavljanje usluga ili aktivnosti čije je obavljanje organizirano na način uređen ovim Zako-nom (čl. 3. st. 2. Zakona).

Vezano uz same oblike volontiranja, napominje-mo da se, s obzirom na kvalitativna svojstva, ističu dva oblika volontiranja, i to:

a) izvanugovorno ili jednostrano volontiranje – ono koje nije utemeljeno na ugovoru o volon-tiranju u smislu Zakona o volonterstvu, već predstavlja samo neformalne oblike obavljanja volonterske djelatnosti;

b) dvostrano ili ugovorno volontiranje. Napomi-njemo da je samo ovaj oblik volontiranja strogo formalan ugovor.

S obzirom na vrijeme trajanja volontiranja, dva su oblika volontiranja:

a) dugotrajno volontiranje – ono koje volonter obavlja redovito i kontinuirano, na tjednoj os-novi u razdoblju od najmanje tri mjeseca bez prekida;

b) kratkotrajno volontiranje – ono koje volonter obavlja jednokratno ili povremeno u vremen-ski ograničenom trajanju.

Nadalje, s obzirom na intenzitet, također su dva oblika volontiranja:

a) redovito volontiranje – ono koje se odvija redo-vitim tijekom događaja;

b) volontiranje u kriznim situacijama – ono koje volonter obavlja u situacijama koje nalažu hit-nost i u izvanrednim društvenim situacijama.

4 U osnovnom tekstu Zakona o volonterstvu (čl. 5.) bilo je upućivano na Zakon o radu, što je novelama izostavljeno.

5 Opširnije o institutu volonterskog rada, v. Dremel, N.: Volonteri – ugovaranje, doprinosi i porezi, RRiF, br. 11/05., str. 120.-133.; Knežević, N.: Rad volontera, Pravo i porezi, br. 5/06., str. 58.-61.

6 Detaljno o tim mjerama, v. www.hzz.hr7 Detaljnije, v. Vidović, A.: Novosti u poticanju zapošljavanja, RRiF, br.

7/12, str. 192.-199.


4.1. NEGATIVNA ENUMERACIJA Odredbom čl. 5. Zakona o volonterstvu taksativ-

no je navedeno što se, u smislu toga Zakona, ne sma-tra volontiranjem, a to je:

a) dragovoljno obavljanje usluga ili aktivnosti koje su u suprotnosti s:

Ustavom Republike Hrvatske, drugim propisima Republike Hrvatske, preuzetim međunarodnopravnim obvezama;b) obavljanje usluga ili aktivnosti za koje postoji

uvjet isplate ili potraživanja novčane nagrade odno-sno druge imovinske koristi, a koje se obavljaju bez zasnivanja radnog odnosa;

c) obavljanje poslova koji, s obzirom na narav i vr-stu rada te ovlasti poslodavca, imaju obilježja poslo-va za koje se zasniva radni odnos;

d) stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa uređeno posebnim propisima;

e) obavljanje usluga ili aktivnosti koje je jedna ugo-vorna strana obvezna pružiti drugoj ugovornoj strani na temelju ugovora, osim ugovora o volontiranju;

f) obavljanje usluga ili aktivnosti koje je jedna osoba obvezna pružiti drugoj osobi na temelju zako-na ili drugih propisa;

g) izvršavanje obveza sukladno sudskim odluka-ma i presudama;

h) obavljanje usluga ili aktivnosti koje su uobi-čajene u obiteljskim, prijateljskim ili susjedskim odnosima.

Uz to, obavljanje usluga ili aktivnosti koje se Za-konom o volonterstvu smatraju volontiranjem, ne uključuje besplatno i nepovratno davanje imovine, novca ili besplatno davanje na uporabu pokretnina i nekretnina.

4.2. OSNOVNA NAČELA VOLONTIRANJA Osnovna načela volontiranja su sljedeća:- načelo zabrane diskriminacije volontera i kori-

snika volontiranja (čl. 9.),- načelo zaštite korisnika volontiranja (čl. 10.), - načelo zabrane iskorištavanja volontera (čl. 11.), - načelo zaštite maloljetnih volontera (čl. 12. i 13.), - načelo inkluzivnog volontiranja (čl. 14.),- načelo besplatnosti volontiranja (čl. 15.), - načelo dobrovoljnosti i solidarnosti volontiranja

(čl. 16.), - načelo transnacionalnosti volontiranja (čl. 17.).

5. SUBJEKTI Odredbe čl. 6. - 8. Zakona o volonterstvu govore

o subjektima volonterskog odnosa (lat. voluntarii) koje navodimo u nastavku kako slijedi.

S U B J E K T I

VOLONTER/VOLONTERKAje fizička osoba koja volontira u Republici Hr-

vatskoj ili u inozemstvu, sukladno važećim naci-onalnim i međunarodnim propisima, ako drukči-je nije uređeno Zakonom o volonterstvu.

Maloljetni volonter je osoba mlađa od 18 godi-na koja volontira u RH ili u inozemstvu, sukladno odredbama Zakona o volonterstvu.

KORISNIK/KORISNICA VOLONTIRANJAje osoba (fizička ili pravna) koja prima usluge

volontera.

ORGANIZATOR VOLONTIRANJAje pravna osoba koja organizira volontiranje.Organizator može biti udruga, zaklada i funda-

cija, ustanova i svaka druga pravna osoba iz čijega osnivačkog akta proizlazi da nije osnovana s ci-ljem stjecanja dobitka (neprofitna pravna osoba).

Volontere može uključivati samo u one aktiv-nosti koje su usmjerene ka zajedničkoj dobrobiti.

Utvrđuje potrebu za uključivanjem volontera, vrstu aktivnosti odnosno usluga te način i po-stupke pružanja tih usluga na temelju programa volontiranja.

Pri provedbi programa EU i međunarodnih programa koji se odnose na financiranje progra-ma volontiranja, za određivanje pojma ovog orga-nizatora mjerodavna su i odgovarajuća program-ska pravila.

Sukladno Zakonu o volonterstvu, i tijela jedi-nici lokalne i područne regionalne samouprave mogu biti ovaj organizator.

5.1. SUMARNO O PRAVIMA I OBVEZAMA SUBJEKATA

Prava volonterke/volontera navedena su u čl. 30. Zakona o volonterstvu, a njihove obveze u čl. 31. toga Zakona, dok su obveze organizatora volontira-nja navedene u čl. 32. Zakona.

Naime, volonteri su u obvezi provoditi upute or-ganizatora volontiranja, osim uputa u vezi s volon-tiranjem ako su te upute opasne za život i zdravlje volontera ili drugih osoba, ako su volonterima mo-ralno neprihvatljive, ako su u suprotnosti s ugovo-rom o volontiranju.

Ako provedba uputa može uzrokovati štetu volon-terima, korisnicima volontiranja ili trećim osobama, na to volonteri moraju upozoriti organizatora volon-tiranja i tada ne odgovaraju za prouzrokovanu štetu.

Organizator volontiranja obvezan je volontere osigurati od profesionalne bolesti i posljedica ne-sreće na poslu u slučaju volontiranja u uvjetima opasnim za život i zdravlje volontera i kad je tako ugovoreno, a volonteri koji za vrijeme volontiranja namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuju štetu korisnicima volontiranja, obvezni su organizatoru volontiranja ili trećim osobama naknaditi štetu, sukladno općim propisima obveznog prava, dok or-ganizator volontiranja za štetu koju volonteri prou-zroče korisnicima volontiranja ili trećim osobama za vrijeme volontiranja odgovara na načelu objek-tivne odgovornosti, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju njegovu odgovornost. Organi-zator volontiranja koji je nadoknadio štetu korisniku volontiranja ili trećoj osobi ima pravo tražiti obešte-ćenje od volontera, ako se dokaže da su štetu prou-zročili namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Konačno, obveza organizatora volontiranja sasto-ji se u izdavanju potvrde o kompetencijama steče-nim volontiranjem, ako je bila riječ o dugotrajnom volontiranju, i to na zahtjev samog volontera.


Nadležno tijelo, uz savjetovanje s Nacionalnim odborom za razvoj volonterstva, donosi okvirne kri-terije o priznavanju kompetencija, vještina i iskusta-va stečenih volontiranjem kojima određuje okvirni sadržaj potvrde o kompetencijama stečenim volon-tiranjem. Okvirni kriteriji i okvirni sadržaj potvrde objavljuju se na web-stranicama nadležnih tijela.

6. SAVJETODAVNO TIJELOSavjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske čiji

je rad javan i koje provodi mjere i aktivnosti s ciljem promicanja i daljnjeg razvoja volonterstva naziva se Nacionalni odbor za razvoj volonterstva.

Članovi Odbora imenuju se na rok od dvije godi-ne i mogu biti ponovo imenovani, a kriteriji za izbor i način izbora nezavisnih stručnjaka, predstavnika organizacija civilnog društva i predstavnika jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave za članove Odbora odredila je Vlada Republike Hrvat-ske Odlukom.

7. UGOVOR O VOLONTIRANJUUgovor o volontiranju je dvostrani pravni posao

kojim se zasniva volonterski odnos u smislu Zako-na o volonterstvu. Člankom 25. Zakona određeno je da ugovorom o volontiranju volonterka ili volonter te organizator volontiranja ugovaraju međusobna prava o obveze i specifičnosti potrebne pojedinačnu volontersku aktivnost ili pružanje pojedine volonter-ske usluge. Nadalje, propisano je da taj ugovor može uključivati prava, obveze te potpis i drugih ugovor-nih strana koje imaju posebne interese za specifični oblik volontiranja.

Stranke ugovora o volontiraju su: a) volonterka ili volonter i b) organizator volontiranja.Vezano uz formu ovoga ugovora, napominjemo

kako je isti, u načelu, neformalan ugovor. Ako je ugovor sklopljen usmeno, organizator volontiranja je obvezan izdati pisanu potvrdu.

Sklapanje ugovora o volontiranju u pisanom obli-ku obvezno je ako je riječ o:

- volontiranju povezanim s povećanim rizicima za život i zdravlje volontera,

- volontiranju stranih državljana u RH,- volontiranju državljana RH u inozemstvu, a koje

organiziraju ili suorganiziraju organizatori vo-lontiranja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

- dugotrajnom volontiranju (volontiranje koje volonteri obavljaju najmanje 20 sati tjedno i najmanje tri mjeseca bez prekida),

- organizatoru volontiranja koji je vjerska zajed-nica, javna ustanova, turistička zajednica ili druga neprofitna pravna osoba, državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

- volontiranju s djecom, osobama s invalidno-šću, osobama s teškoćama u razvoju, starim i nemoćnim osobama, bolesnim osobama ili osobama koje su potpuno ili djelomice lišene poslovne sposobnosti,

- tome da to volonter zahtijeva,- drugim slučajevima određenima Zakonom o

volonterstvu.

7.1. SASTOJCI O VOLONTIRANJUSastojci bez kojih predmetni ugovor ne proizvodi

pravne učinke su podatci o: a) ugovornim stranama te njihovu prebivalištu

odnosno sjedištu, b) mjestu volontiranja i vremenu trajanja volonti-

ranja, volonterskim aktivnostima ili uslugama koje će obavljati,

c) specifičnim pravima i obvezama volontera, d) edukaciji za volontiranje, e) osobnoj sigurnosti tijekom volontiranja pri do-

lasku na mjesto volontiranja i povratku s mje-sta volontiranja te za vrijeme edukacije, u skla-du s odredbama Zakona,

f) troškovima vezanima za volontiranje i načinu njihove naknade,

g) načinu osiguravanja ugovorenih prava volon-tera,

h) obliku prestanka ugovora o volontiranju.Nadalje, bitan sastojak ugovora o volontiranju je

i izjava s propisno ovjerenim potpisom volontera da ne postoje okolnosti koje nju ili njega onemogućuju ili bitno ometaju u obavljanju aktivnosti iz ugovora o volontiranju ili koje ugrožavaju život i zdravlje oso-ba s kojima tijekom volontiranja dolaze u kontakt. Bitan sastojak ugovora o volontiranju kojim se ugo-vara pružanje usluga djeci, osobama s invalidnošću, osobama s teškoćama u razvoju, starim i nemoćnim osobama, bolesnim osobama ili osobama koje su potpuno ili djelomice lišene poslovne sposobnosti je i izvadak iz kaznene evidencije za volontera i drugi dokazi da ne postoje okolnosti zbog kojih bi im bilo zabranjeno volontiranje u odnosu na te zaštićene kategorije korisnika volontiranja.

Ugovor o volontiranju može sadržavati i druge sa-stojke bitne za pojedini specifični oblik volontiranja u određenom razdoblju ili na određenom mjestu.

7.2. PRESTANAK UGOVORA O VOLONTIRANJUČlankom 29. st. 1. Zakona o volonterstvu propisa-

no je da volonterka ili volonter, odnosno njihovi skrb-nici ili zakonski zastupnici uvijek mogu jednostrano raskinuti ugovor o volontiranju i prestati volontirati, osim kad bi to izazvalo izravnu i trenutačnu štetu organizatoru volontiranja, korisnicima volontiranja ili trećim osobama ukoliko Zakonom o volonterstvu nije drukčije određeno. Stavkom 2. istog članka tak-sativno su navedeni slučajevi u kojima organizator volontiranja može raskinuti ugovor.

Inače, ugovor o volontiranju prestaje:a) danom pravomoćnosti odluke o lišavanju po-

slovne sposobnosti za volonterku/volontera ako su u cijelosti lišeni poslovne sposobnosti,

b) danom pravomoćnosti odluke o djelomičnom lišavanju poslovne sposobnosti za volonterku ili volontera koji su djelomice lišeni poslovne sposobnosti kad volontiranje prelazi opseg po-slovne sposobnosti volontera ili volonterke ili ako zakonska zastupnica ili zastupnik i centar za socijalnu skrb ne daju pisanu suglasnost za nastavak volontiranja,

c) smrću volonterke ili volontera,d) kad organizator volontiranja prestane djelovati

bez pravnog sljednika,


e) istekom roka na koji je ugovor sklopljen ili ispu-njenjem ugovornih uvjeta,

f) sporazumnim raskidom,g) iz drugih razloga određenima ugovorom o vo-

lontiranju,h) u drugim slučajevima određenima Zakonom o

volonterstvu.

7.3. OGLEDNI PRIMJER UGOVORA O VOLONTIRANJU

Na temelju odredbe čl. 26. Zakona o volonterstvu (Nar. nov., br. 58/07. i 22/13.),Mira Mirić iz Zagreba, Tamna dolina 1 (dalje: volonterka)iUdruga APREHENSIA, Zagreb, Siva dolina 1, zastupana po Petri Perić, predsjednici Udruge (dalje: organizator volontiranja) sklapaju 15. travnja 2013. sljedeći

UGOVORO

VOLONTIRANJUČlanak 1.

Ovim ugovorom ugovorne strane sporazumno uređuju među-sobna prava i obveze, specifi čnosti nužne za ugovorenu volon-tersku aktivnost i pružanje ugovorne volonterske usluge.

Članak 2.Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da volonterka obavlja poslove humanitarnog karaktera distribucije materijala huma-nitarnog svojstv, te pružanja savjeta osobama s posebnim po-trebama.

Članak 3.Volontiranje iz čl. 2. ovog Ugovora obavljat će se bez stjecanja nagrade i/ili bilo kakve druge imovinske koristi.

Članak 4.Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da je mjesto volontira-nja Grad Zagreb. Također ugovorne strane sporazumno utvrđuju da je vrijeme trajanja volontiranja 25 sati tjedno, odnosno 5 sati svakoga radnog dana od ponedjeljka do petka, i to od 8,00 do 13,00 sati. Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

Članak 5.Ovaj se Ugovor sklapa na određeno vrijeme u trajanju od 90 dana.

Članak 6.Organizator volontiranja obvezuje se volonterki osigurati per-manentnu edukaciju za vrijeme volontiranja koja se sastoji od .............................................................................Edukaciju iz st. 1. ovoga članka organizator volontiranja osigu-rava za ona znanja i vještine za koje volonterka ne posjeduje već stečene osobna znanja, iskustva i sposobnosti za rad s osobama (korisnicima volontiranja) iz čl. 2. ovog Ugovora.

Članak 7.Specifi čna prava volonterke su pravo na:a) uporabu svih sredstava koja su joj pri obavljanju njezinih

aktivnosti nužna za učinkovito i kvalitetno obavljanje istih, a koja su u vlasništvu organizatora volontiranja,

b) obaviještenost,c) novčane naknade isplaćene sa svrhom troškova putovanja,

smještaja i prehrane koji joj nastanu u vezi s volontiranjem,d) novčane naknade isplaćene za troškove edukacije izvan škol-

skog sustava potrebne za volontiranje,e) novčane naknade isplaćene sa svrhom troškova koji nastanu

u vezi s izvršavanjem volonterskih usluga i aktivnosti,f ) novčane naknade isplaćene za premije osiguranja za slučaj

smrti, tjelesne ozljede ili profesionalne bolesti tijekom volon-tiranja, tj. naknade sa svrhom osiguranja odgovornosti za štetu nastalu kod organizatora volontiranja ili treće osobe,

g) džeparac za putovanja (uz uvjet da svota džeparca ne pre-mašuje svotu dnevnica propisanih za državne službenike),

h) novčana sredstva isplaćena sa svrhom naknade troškova pri-bavljanja dokumenata ili plaćanja pristojbi nužnih za omo-gućavanje volontiranja,

i) novčane naknade isplaćene za druge troškove koji nastanu u vezi s obavljanjem volonterskih usluga i aktivnosti.

Članak 8.Prilikom obavljanja poslova volontiranja, specifi čne obveze vo-lonterke su:a) savjesno i stručno obavljati,b) pridržavati se važećih propisa, moralnih i etičkih pravila,c) odbiti volontiranje suprotno važećim propisima, prisilnom

poretku i moralu društva,d) čuvati službenu i profesionalnu tajnu te povjerljive podat-

ke vezane uz ostale subjekte volontiranja,e) odbiti ispunjavanje uputa i/ili naloga organizatora volonti-

ranja koji su suprotni ovome ugovoru, opasni po život, zdrav-lje i/ili tjelesni integritet svih subjekata volontiranja,

f) upozoriti organizatora volontiranja da provedba njegovih upu-ta i/ili naloga može uzrokovati štetu subjektima volontiranja.

Članak 9.Obveze organizatora volontiranja su:a) osigurati sva raspoloživa sredstva i možebitnu potrebnu

stručnu pomoć sa svrhom provedbe edukacije volonterke,b) u raspoloživo radno vrijeme omogućiti uvid u sve relevantne

poslovne isprave i ostalu dokumentaciju nužnu za obavljanje volonterske djelatnosti,

c) štititi dostojanstvo, osobne podatke i sve osobne podatke vezane uz volonterku,

d) osigurati volonterku od posljedica nesreće na radu i profesio-nalnih bolesti,

e) osigurati volonterki osobnu sigurnost prilikom volontiranja pri dolasku na mjesto volontiranja i povratku s tog mjesta te za vrijeme edukacije,

f ) osigurati sva raspoloživa materijalna sredstva te novčana sredstva potrebna za podmirenje naknada, troškova i dr. iz čl. 7. ovog Ugovora,

g) upoznati volonterku s opasnostima vezanim uz obavljanje volontiranja i pravima koja joj pripadaju na temelju Zakona o volonterstvu, drugim propisima i općim aktima organiza-tora volontiranja.

Članak 10.Ovaj Ugovor prestaje na jedan od načina predviđenih u st. 2. ovoga članka ili u slučaju njegova raskida. Ovaj Ugovor prestaje: a) smrću volonterke,b) prestankom djelovanja organizatora volontiranja bez prav-

nog sljednika, c) danom pravomoćnosti odluke o lišavanju poslovne sposobno-

sti za volonterku kad je u cijelosti lišena poslovne sposobnosti,d) danom pravomoćnosti odluke o djelomičnom lišavanju po-

slovne sposobnosti za volonterku u slučaju kad je djelomično lišena poslovne sposobnosti ako volontiranje prelazi opseg poslovne sposobnosti volonterke ili u slučaju kad zakonski zastupnik i centar za socijalnu skrb ne da pisanu suglasnost za nastavak volontiranja,

e) istek roka na koji je ugovor sklopljen ili ispunjenjem ugovor-nih uvjeta,

f ) u drugim slučajevima određenima Zakonom o volonterstvu.Ovaj Ugovor može prestati i sporazumnim raskidom ugovornih strana.Organizator volontiranja može raskinuti ovaj Ugovor ako:a) prestane potreba za volontiranjem,b) više ne može osigurati uvjete za nastavak volontiranja,c) utvrdi se da volonterka ne ispunjava ugovorne obveze, d) dođe do kršenja dopunskih etičkih pravila donesenih za

pojedine oblike volontiranja,e) se ispune uvjeti iz Etičkog kodeksa volontera koji predviđaju

raskid ugovora,f ) se ispuni uvjet određen ugovorom o volontiranju.

w w w. r r i f. h rw w w. r r i f. h r


Članak 11.Na ostale međusobne odnose ugovornih strana koji nisu uređe-ni ovim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o volonter-stvu (Nar. nov., br. 58/07. i 22/13.) i odredbe Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05., 41/08. i 125/11.).

Članak 12.U znak suglasnosti obje ugovorne strane vlastoručno potpisuju ovaj Ugovor.

Članak 13.Ovaj je Ugovor sastavljen u 2 (dva) istovjetna primjerka, od kojih po jedan za svaku ugovornu stranu. Volonterka: Za organizatora volontiranja: Mira Mirić Petra Perić, predsjednica Udruge APREHENSIA

8. NADZOR Odredbom čl. 36. Zakona o volonterstvu propi-

sano je da upravni nadzor nad primjernom Zakona o volonterstvu i propisa donesenih na temelju toga Zakona obavlja Nadležno tijelo. To je Ministarstvo socijalne politike i mladih RH.

Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o vo-lonterstvu i propisa donesenih na temelju toga Zako-na te pojedinačnim aktima, uvjetima i načinom rada

nadziranih pravnih i fizičkih osoba provode inspek-cije središnjih tijela državne uprave, svaka u okviru svoje nadležnosti, sukladno posebnim propisima.

9. ZAKLJUČAK Volontiranje, kao djelatnost od širega društvenog

značenja, prati suvremena kretanja i trendove, kako na nacionalnoj tako i na globalnoj razini.

S tom svrhom te s ciljem daljnjeg razvoja i una-prjeđenja volonterstva i volonterske djelatnosti u nas, donesen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu, koji je, između ostalog, i predmet razmatranja u ovome članku.

Temeljne sastavnice instituta volonterstva čine dra-govoljnost, pružanje usluga bez naknade, obavljanje aktivnosti od općega društvenog značenja, omogu-ćavanje dugotrajnog i internacionalnog volontiranja mladih, osiguranje naknade troškova koji nastaju volontiranjem, omogućavanje osiguranja od ozljede i dr. To sve pridonosi društvenom razvoju, građanskom sudjelovanju, socijalnoj koheziji i socijalnom uključi-vanju te čini osnovu za stjecanje iskustva i razvijanja kompetencije potrebne i korisne za aktivno sudjelova-nje u društvu te za osobni razvoj i osobnu dobrobit.

Pripremila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.

Tumačenja odredaba Kolektivnog Tumačenja odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike ugovora za državne službenike i namještenikei namještenike

Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih služ-benika i namještenika zaključili su 2. kolovoza

2012. Kolektivni ugovor za državne službenike i namješte-nike na rok od četiri godine. Prema odredbama toga ugo-vora, ugovorene strane imenovale su Zajedničku komisiju za tumačenje odredaba i praćenje primjene sklopljenoga Kolektivnog ugovora za državne službenike i namješteni-ke. U nastavku dajemo tumačenja Zajedničke komisije sa sjednica održanih 11. siječnja, 1. veljače i 19. ožujka 2013.1

UDK 331.1

* Tumačenja Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike preuzeta s mrežnih stranica Ministarstva upra-ve (http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13668) od 15. travnja 2013.

1 U časopisu Računovodstvo, revizija i financije (RRiF) objavljuju se tumačenja komisije. Tumačenja su objavljena u: Prilogu časopisu RRIF – Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika br. 2/13., str. 71.

poslenih u pravosuđu, Sindikat pravosudne policije, Sindikat zaposlenika zatvorskog sustava, Nezavisni sindikat carinika Hrvatske i Nezavisni sindikat po-licijskih službenika i namještenika RH) zaključili su 2. kolovoza 2012. Kolektivni ugovor za državne služ-benike i namještenike. Osim Kolektivnog ugovora, Vlada i sindikati državnih službenika i namještenika zaključili su i dva dodataka: Dodatak I. Kolektivnom ugovoru kojim se uređuje način isplate iznimnih rje-šenja u isplatama određenih materijalnih prava u 2012. i 2013. te Sporazum o izmjenama i dopunama Dodataka Sporazumu o osnovici za plaće u državnim službama od 23. ožujka 2009. kojim se uređuje način povećanja osnovice za plaće ovisno o ostvarivanju gospodarskog rasta. Na temelju odredaba čl. 120. Ko-lektivnog ugovora, za tumačenje odredaba i praćenje primjene toga ugovora ugovorne su strane imenovale Zajedničku komisiju za tumačenje odredaba i praće-nje primjene Kolektivnog ugovora (dalje: Zajednička komisija). Ugovorne strane obvezne su pridržavati se danog tumačenja Zajedničke komisije.

Upiti vezani za tumačenja Kolektivnog ugovo-ra dostavljaju se Komisiji na adresu: Ministarstvo uprave, Maksimirska 63, 10 000 Zagreb te putem elektroničke pošte: [email protected]

1. UVODVlada RH i sindikati državnih služba (Sindikat dr-

žavnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Sin-dikat policije Hrvatske, Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova, Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama, Carinski sindikat Hr-vatske, Sindikat Porezne uprave Hrvatske, Samostal-ni sindikat djelatnika u zrakoplovstvu, Sindikat za-


U nastavku dajemo tumačenja Zajedničke komi-sije sa sjednica održanih 11. siječnja, 1. veljače i 19. ožujka 2013.

Svrha je postojanja Zajedničke komisije da svojim tumačenjima olakša ugovornim stranama primjenu odredaba zaključenoga Kolektivnog ugovora i osigu-ra pravilno i jednako postupanje u vezi s otvorenim pitanjima ostvarivanja ugovorenih prava državnih službenika i namještenika.

2. TUMAČENJA ZAJEDNIČKE KOMISIJE

Članak 1. – Kolektivnog ugovora

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA Pitanje vezano uz Tumačenje br. 1/1.

Smatraju li se izvanredni i opunomoćeni velepo-slanici RH, generalni konzuli i konzuli RH tj. koje postavlja predsjednik Republike Hrvatske za šefove predstavništava RH u inozemstvu, državnim službe-nicima u smislu članka 1. stavka 3. Kolektivnog ugo-vora, odnosno primjenjuju li se odredbe Kolektivnog ugovora na navedene osobe za vrijeme obavljanja poslova šefova predstavništava RH u inozemstvu i /ili za vrijeme obavljanja priprema za navedene poslove u sjedištu Ministarstva vanjskih i europskih poslova?

Tumačenje br. 1/1.U članku 1. stavku 3. Kolektivnog ugovora propi-

sano je da se Kolektivnim ugovorom uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima.

Pitanje tko se smatra državnim službenikom i na-mještenikom nije uređeno u Kolektivnom ugovoru, nego u članku 3. Zakona o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11, 150/11., 34/12. i 49/12. - pročišćeni tekst) i odredba-ma posebnih zakona. Komisija nije ovlaštena tuma-čiti odredbe zakona.


PRAVO NA TJEDNI ODMOR U TRAJANJU OD 48 SATI NEPREKIDNO

Pitanje vezano uz Tumačenje br. 1/12.Ima li službenik koji je od strane poslodavca upu-

ćen na službeni put u dane tjednog odmora pravo na tjedni odmor nakon povratka s putovanja?

Tumačenje br. 1/12.Službenik, odnosno namještenik koji je upućen

na službeno putovanje u subotu ili nedjelju te zbog toga nije bio u mogućnosti koristiti tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno, ostvaruje pravo na tjedni odmor sukladno odredbi članka 12. stavka 3. Kolektivnog ugovora. Ukoliko mu se radi potreba posla ne može osigurati korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna, potrebno mu je putem do-govora ili odlukom neposredno nadređenog službe-nika osigurati korištenje tjednog odmora najkasnije u roku od 14 dana.


PRAVO NA GODIŠNJI ODMOR Pitanje vezano uz Tumačenje br. 1/15.

Službeniku je prestala služba na određeno vrijeme povratkom privremeno odsutne službenice. Kako služ-benik sukladno rješenju o godišnjem odmoru nije isko-ristio drugi dio godišnjeg odmora, zatražio je naknadu sukladno članku 61. Zakona o radu. Kako je člankom 3. Kolektivnog ugovora predviđeno da se odredbe tog Ugovora primjenjuju neposredno, molimo tumačenje koji propis primijeniti u konkretnom slučaju.

Tumačenje br. 1/15.Odredbom članka 15. Kolektivnog ugovora je

utvrđeno da se državni službenici i namještenici ne mogu odreći prava na godišnji odmor, odnosno sporazumjeti s državnim tijelom da im se umjesto korištenja godišnjeg odmora isplati naknada.

Stoga, navedena odredba, kao ni druge odredbe Kolektivnog ugovora, ne reguliraju pravo isplate na-knade za neiskorišteni godišnji odmor za državne službenike i namještenike kojima prestaje služba odnosno radni odnos, već nemogućnost sporazu-ma o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Kako je u konkretnom slučaju riječ o služ-beniku kojem prestaje služba, a nije u cijelosti isko-ristio godišnji odmor, na pravo na isplatu naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora treba primije-niti odredbe Zakona o radu.


PRAVO NA JEDNU DVANAESTINU GODIŠNJEG ODMORA ZA SVAKI NAVRŠENI MJESEC DANA

RADA Pitanje vezano uz Tumačenje br. 1/18.

Imaju li službenici i namještenici koji su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, a kojima služba pre-staje prije 1. srpnja (ne odlaze u mirovinu) pravo na godišnji odmor za tekuću godinu.

Tumačenje br. 1/18.Pravo na puni godišnji odmor službenik i namje-

štenik stječu nakon šest mjeseci neprekidnog rada, sukladno članku 17. Kolektivnog ugovora, a pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora iz članka 18. stavka 1. Kolektivnog ugovora odnosi se samo na službeni-ke i namještenike navedene u toj odredbi. Stoga se razmjerni dio godišnjeg odmora iz članka 18. Ko-lektivnog ugovora ne odnosi na službenike i namje-štenike koji imaju više od šest mjeseci neprekidnog rada, bez obzira kada im prestaje služba odnosno radni odnos.


OSNOVICA ZA IZRAČUN GODIŠNJEG ODMORA Pitanje vezano uz Tumačenje br. 1/19.

Molimo tumačenje članka 19. Kolektivnog ugovora koje su ocjene odgovarajuće ocjenama: „izvanredan“, „odličan“ i „dobar“, s obzirom da se u praksi pojavila dvojba može li se godišnji odmor uvećavati za ocjene koje više nisu na snazi.

Komentar Zakona o obveznim odnosimaKomentar Zakona o obveznim odnosimaSamo u elektroničkom obliku na www.rrif.hr


Tumačenje br. 1/19.Prema odredbi članka 19. stavka 1. točke 5. Kolek-

tivnog ugovora, osnovica za izračun godišnjeg odmo-ra uvećava se s obzirom na ostvarene rezultate rada:

a) službeniku ocijenjenom ocjenom „izvanredan“ 3 dana,

b) službeniku ocijenjenom ocjenom „odličan“ 2 dana,

c) službenik ocijenjenom ocjenom „dobar“ 1 dan.Kako u Kolektivnom ugovoru nisu korišteni nazi-

vi ocjena utvrđeni Zakonom o izmjenama i dopuna-ma Zakona o državnim službenicima (Nar. nov., br. 49/11.), koji je stupio na snagu dana 7. svibnja 2011. godine, pri utvrđivanju broja dana godišnjeg odmo-ra ocjene iz članka 19. stavka 1. točke 5. Kolektivnog ugovora treba utvrđivati odgovarajućom primje-nom članka 69. toga Zakona, na način da:

d) ocjena „izvanredan“ odgovara ocjeni „izuzetan“,e) ocjena „odličan“ odgovara ocjeni „primjeran“,f) ocjena „dobar“ odgovara ocjeni „uspješan“.


OSNOVNA PLAΔA I DODACI NA OSNOVNU PLAΔU Pitanje vezano uz dio Tumačenja br. 1/41.

Da li se radni staž upisan u radnu knjižicu kao „sa-mostalni privrednik« (na pečatu je Republički fond MIO radnika Hrvatske, Područna služba Karlovac), priznaje kao radni staž u smislu odredbe članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora (uvećanje osnovne pla-će za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža).

Dio tumačenja br. 1/41. od 30. studenoga 2012. godine.Podnositelj upita upućuje se da u konkretnom

slučaju može provjeriti u Hrvatskom zavodu za mi-rovinsko osiguranje da li je službenik kao „samo-stalni privrednik“ u spornom razdoblju samostalno obavljao profesionalnu djelatnost u skladu s poseb-nim propisima.


OSNOVNA PLAΔA– UVEΔANJA Pitanje vezano uz Tumačenje br. 4/44.

Pitanje je postavljeno u vezi mjesečnog fonda sati i prekovremenih sati za zaposlenike koji rade u preras-podjeli odnosno turnusu (12-24, 12-48) - da li blagdan ili neradni dan koji pada u vremenu od ponedjeljka do petka ulazi ili ne u mjesečni fond sati. Primjer: mjesec listopad 2012. godine ima 22 radna dana i je-dan blagdan gdje ukupni fond sati iznosi 184 sata za mjesec listopad.

- da li zaposleniku koji radi u turnusu i prema unaprijed raspoređenom radnom vremenu, a 8.10 na blagdan ne radi, da li je njegov mjesečni fond sati 176 ili 184 sata?

- ako je zaposlenik koji radi u turnusu za vrijeme državnog blagdana (8.10.2012.) bio na godišnjem od-moru, da li njegov fond sati 176 ili 184 sata (da li se kod obračuna plaće obračunava redovan rad 176 i dr-žavni blagdan 8 sati)?

- da li se djelatniku obračunava redovan rad 56 sati godišnji odmor 120 sati, blagdan 8 sati da se dobije

fond od 184 sata a ostali višak sati se prebacuje u pre-kovremene sate i da li se višak sati isplaćuje kao pre-kovremeni rad preko 176 ili preko 184 sata?

Tumačenje br. 4/44.Člankom 44. stavkom 12. Kolektivnog ugovora

utvrđeno je da je redovni mjesečni fond radnih sati - sati koje službenici trebaju raditi u tekućem mje-secu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

Mjesečni fond radnih sati za sve službenike i na-mještenike je jedinstven i dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8.

U konkretnom slučaju to znači da za sve službeni-ke i namještenike mjesečni fond radnih sati u mjese-cu listopadu 2012. godine iznosi 176 radna sata bez obzira u kojem sustavu rada rade - od ponedjeljka do petka, smjena (2-2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugačiji način.

U odnosu na konkretna pitanja i primjere Komi-sija iznosi da nije ovlaštena rješavati pojedinačne slučajeve.

Pitanje vezano uz Tumačenje br. 2/44.Službenici koji temeljem naloga za sprovođenje i

putnog naloga obavljaju sprovođenje zatvorenika na-laze se na službenom putu. Službenici nisu zadovoljni načinom na koji im se vodi evidencija radnog vreme-na za vrijeme tog sprovođenja budući da se vozačima upisuje prekovremeni rad a službenicima

Tumačenje br. 2/44. od 18. prosinca 2012.Ujedno Komisija upućuje da se na službenika

koji obavlja sprovođenje zatvorenika primjenjuje i odredba članka 56. stavka 9. Kolektivnog ugovora.


PRAVO NA UVEΔANJE KOEFICIJENTA SLOŽENOSTI POSLOVA RADNOG MJESTA ZA

RADNI STAŽ OSTVAREN U DRŽAVNIM TIJELIMA Pitanje vezano uz Tumačenje br. 1/45.

Da li se rad u periodu od 16.11.1992. do 6.12.1994. u Gradu Zagrebu, Službi za opće poslove, priznaje kao radni staž ostvaren u državnim tijelima u smislu odredbe članka 45. Kolektivnog ugovora (uvećanje koeficijenta složenosti poslova za radni staž ostvaren u državnim tijelima).

Tumačenje br. 1/45.Pod radnim stažem ostvarenim u državnim

tijelima smatra se rad staž ostvaren u državnim tijelima Republike Hrvatske i njihovim pravnim prednicima.

Pod radnim stažem u državnim tijelima smatra se i raniji radni odnos u organima uprave, pravo-sudnim tijelima i drugim državnim tijelima na čije se službenike primjenjivao Zakon o upravi i posebni zakoni za pojedina pravosudna i druga državna ti-jela (stručne službe skupština i izvršnih vijeća, op-ćinski organi uprave odnosno sekretarijati, komiteti i drugi oblici organa uprave na svim razinama).

U konkretnom slučaju podnositelj zahtjeva upu-ćuje se da u propisima utvrdi kakav je status imao Grad Zagreb i zaposleni u Gradu Zagrebu u periodu od 16. 11. 1992. do 6. 12. 1994.


Pitanje vezano uz Tumačenje br. 1/45. i 2/45.Molimo tumačenje smatra li se radni staž vojnih

osoba ostvaren u službi u JNA radnim stažem ostva-renim u državnim tijelima.

U vezi ovog pitanja Komisija upućuje na tumače-nje br. 1/45 od 1. veljače 2013. godine i daje sljedeće tumačenje:

Tumačenje br. 2/45.Radni staž vojnih osoba ostvaren u organizacijskim

jedinicama bivše JNA, odnosno radni staž ostvaren u pravnim osobama koje su obavljale uslužne i druge djelatnosti za vojsku i zavodima toga tipa (npr. Zra-koplovno -remontni zavod „Zmaj« u Velikoj Gorici), kao i radni staž djelatnih vojnih osoba ne smatra se radnim stažem ostvarenim u državnim tijelima.

Pitanje vezano uz Tumačenje br. 3/45.U vezi s obračunom plaće, molimo da preispitate je

li u skladu s Kolektivnim ugovorom postavljena funk-cionalnost sustava centraliziranog obračuna plaće, prema kojoj se uvećanje koeficijenta složenosti poslo-va za 4%, 8% i 10 % (tzv. dodatak za vjernost) obraču-nava od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je službenik stekao određeni radni staž (20, 30, odnosno 35 godina) temeljem kojeg ostvaruje pra-vo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova.

Tumačenje br. 3/45.Službenik i namještenik ima pravo na uvećanje

koeficijenta složenosti poslova za 4%, 8% ili 10% od dana stjecanja uvjeta iz članka 45. Kolektivnog ugo-vora, tj. od dana ostvarenja određenog radnog staža u državnim tijelima temeljem kojeg ostvaruje pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova. To zna-či, ako službenik ostvari 20 godina radnog staža u državnim tijelima na dan 10. ožujka 2013. godine, pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova za 4% ima od toga dana.

Pitanja vezana uz Tumačenja br. 69/59., 48/59. i 67/59.Molimo pojašnjenje, kako isplaćivati naknadu za

prijevoz službeniku koji stanuje na otoku i povremeno za prijevoz koristi brod, a povremeno putuje gliserom. Da li mu možemo isplaćivati naknadu prema potvr-di o cijeni korištenja pokazne karte brodom, odnosno pojedinačne dnevne karte, prema tome što je za po-slodavca povoljnije?

U vezi navedenog pitanja Komisija upućuje na sljedeća tumačenja:g) tumačenje br. 69/59 od 1. veljače 2013. (Kolek-

tivni ugovor ne predviđa mogućnost različi-tog načina naknade troškova javnog prijevoza istom službeniku tijekom istog mjeseca)

h) tumačenje br. 48/59 od 30. studenoga 2012. (utvrđivanje visine naknade troškova među-mjesnog prijevoza)

i) tumačenje br. 17/59 od 23. listopada 2012. (visi-na naknade prijevoznih troškova ako službenik ne želi da mu se plaća karta za organizirani pri-jevoz, koji je povoljniji za poslodavca)

j) tumačenje br. 67/59 od 11. siječnja 2013. (visina naknade prijevoznih troškova ako službenik ne koristi organizirani međumjesni prijevoz, koji je povoljniji za poslodavca)


BOLOVANJA DO 42 DANA Pitanje vezano uz Tumačenje br. 1/49.

Što se podrazumijeva pod osnovnom plaćom u smislu odredbe članka 49. stavka 1. Kolektivnog ugo-vora? Da li je to plaća isplaćena službeniku u mjesecu neposredno prije nego je započeo s bolovanjem ili pla-ća koju bi dobio da je radio. U konkretnom slučaju, službenik je raspoređen na radno mjesto s nižim koe-ficijentom s danom 22. listopada 2012. godine (rješe-nje je postalo izvršno) i otvorio bolovanje.

Tumačenje br. 1/49.Pod osnovnom plaćom iz članka 49. stavka 1. Ko-

lektivnog ugovora podrazumijeva se osnovna plaća utvrđena izvršnim rješenjem o rasporedu i plaći dr-žavnog službenika, što znači da je to plaća koju bi službenik ostvario da je radio.


REGRES ZA KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA Pitanje vezano uz Tumačenje br. 1/50.

Zaposlena sam u______od 1999. godine na neo-dređeno vrijeme. Od 9. kolovoza 2007. do

2. travnja 2012. godine neprekidno sam koristila pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. U dogovoru s poslodavcem počela sam ko-ristiti godišnji odmor za 2011. godinu i to od 3. travnja 2012. godine, ali sam ga prekinula koristiti 18. travnja 2012. godine, jer sam otvorila bolovanje zbog bolnič-kog liječenja. Da li imam pravo na isplatu regresa za korištenje godišnjeg odmora za 2011. godinu?

Ovo pitanje odnosi se na tumačenje članka 50. Ko-lektivnog ugovora za državne službenike i namješte-nike (Nar. nov., br. 93/08., 23/09. - ispr., 39/09. - Doda-tak I. i 90/10. - Dodatak II.), koji je bio na snazi do 31. srpnja 2012. godine te je za tumačenje bila nadležna Zajednička komisija imenovana temeljem tog Kolek-tivnog ugovora. Međutim, s obzirom da su odredbe toga članka sadržajno iste kao odredbe članka 50. sada važećeg Kolektivnog ugovora, Komisija daje slje-deće tumačenje:

Tumačenje br. 1/50.Službeniku i namješteniku isplaćuje se regres za

korištenje godišnjeg odmora.Regres za korištenje godišnjeg odmora isplaćuje

se u cijelosti jednokratno, neovisno o tome da li će službenik i namještenik iskoristiti cijeli godišnji od-mor ili njegov dio.

Službenik koji iz razloga navedenih u članku 26. stavku 1. Kolektivnog ugovora nije koristio godiš-nji odmor u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, nego taj godišnji odmor ili njegov dio koristi do 30. lipnja sljedeće godine, ima pravo na isplatu regresa za godišnji odmor (u punom iznosu) ako je regres za godinu u kojoj je ostvareno pravo na godišnji odmor isplaćen i ostalim državnim službenicima i namještenicima.



SLUŽBENO PUTOVANJE Pitanje vezano uz Tumačenje br. 5/55.

Molimo tumačenje da li službenik koji je podnio za-htjev za polaganje posebnog stručnog ispita za ovla-štenog zemljišno-knjižnog referenta, te dobio odobre-nje od strane Uprave za organizaciju pravosuđa, ima pravo na isplatu prijevoznih troškova, dnevnice i na-knadu punog iznosa hotelskog računa za spavanje po članku 55. Kolektivnog ugovora.

Tumačenje br. 5/55.Polaganje stručnog ispita za ovlaštenog zemljiš-

no-knjižnog referenta ne smatra se upućivanjem na školovanje, edukaciju, seminar i sl. u smislu odred-be članka 55. stavka 6. Kolektivnog ugovora, pa stoga službenicima koji dolaze u mjesto polaganja stručnog ispita ne pripadaju prava iz članka 55. Ko-lektivnog ugovora.

Podnositelja zahtjeva upućuje se da se pitanjem o naknadi troškova vezanih za polaganje stručnog ispita za ovlaštenog zemljišno-knjižnog referenta obrati Ministarstvu pravosuđa.


PRIJEVOZ S POSLA NA POSAO Pitanje vezano uz Tumačenje br. 4/59. i 63/59.

Kada nije organiziran mjesni javni prijevoz, na koji način ce se umanjiti visina cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj pri-jevoz organiziran, ako službenik ili namještenik nije bio prisutan na radu cijeli mjesec, nego primjerice 10 radnih dana? Treba li za službenika koji ostvaru-je pravo na naknadu troška prijevoza na posao i s posla, cijenu mjesečne karte umanjiti prema broju kalendarskih dana u mjesecu ili prema broju radnih dana u mjesecu?

Tumačenje br. 63/59. (rada u turnusima i smje-nama)Komisija upućuje na tumačenje br. 4/59 od 11.

listopada 2012. godine (2. odlomak) u vezi ovog pi-tanja. S obzirom da je riječ o službenicima i namje-štenicima kojima je raspored rada u turnusima ili smjenama, daje se dopuna navedenog tumačenja:

Ako službenik koji radi u turnusima ostvaruje pra-vo na naknadu troškova mjesnog prijevoza iz čl. 59. st. 2. i 3. Kolektivnog ugovora, a nije dolazio na posao sve radne dane u mjesecu prema redovnom raspore-du radnog vremena (iz razloga navedenih u članku 59. st. 14. Kolektivnog ugovora), naknada troškova prijevoza obračunat ce mu se na način da se ukupna mjesečna naknada podijeli s brojem radnih dana u mjesecu koje je taj službenik i namještenik trebao raditi prema njegovom redovnom rasporedu radnog vremena i pomnoži s brojem dolazaka na posao.

Pitanje vezano uz Tumačenje br. 64/59. i 65/59.1. Što se podrazumijeva pod formulacijom: „i dru-

ge dane kada službenik i namještenik nije u ob-vezi dolaska na posao » ?

2. Odnosi li se ograničenje iz članka 59. stavka 4. Ko-lektivnog ugovora (udaljenost od 2 km) i na osobe

kojima je rješenjem nadležne službe HZMO pri-znato svojstvo osiguranika - invalidne osobe ?

Tumačenje br. 64/59.Formulacija: „i druge dane kada službenik i na-

mještenik nije u obvezi dolaska na posao« iz članka 59. stavka 14. Kolektivnog ugovora odnosi se na rad-ne dane kada službenik i namještenik nije u obvezi dolaska na posao prema propisima i Kolektivnom ugovoru.

Tumačenje br. 65/59.Ograničenje iz članka 59. stavka 4. Kolektivnog

ugovora ne odnosi se samo na službenika i namje-štenika s tjelesnim oštećenjem donjih ekstremiteta utvrđenih općim propisima, sukladno članku 59. stavku 17. Kolektivnog ugovora. Pri tome nije do-voljno priznanje svojstva osiguranika - invalidne osobe, nego rješenje nadležnog tijela o utvrđenom tjelesnom oštećenju donjih ekstremiteta.

Pitanje vezano uz Tumačenje br. 4/59. i 66/59.Da li se prilikom popunjavanja izvješća o prijeđe-

noj udaljenosti pri dolasku na posao i odlasku s posla (radi se o međumjesnom prijevozu i službenik ne ko-risti javni prijevoz) moraju navoditi svi radni dani u mjesecu ili je naknadu u ovom obliku moguće ostvari-ti i ukoliko se navede manji broj putovanja na posao i s posla tijekom mjeseca zbog ostanka u mjestu rada iz privatnih razloga?

U vezi ovog pitanje Komisija upućuje na tumačenje br. 4/59 od 11. listopada 2012. godine i daje sljedeće tumačenje:

Tumačenje br. 66/59.S obzirom na činjenicu da je naknada troškova

prijevoza na posao i s posla ugovorena kako bi pokri-la troškove prijevoza od adrese stanovanja do adre-se rada u obrascu izvješća o prijeđenoj udaljenosti treba evidentirati samo dane u mjesecu u kojima je službenik stvarno putovao na relaciji utvrđenoj rje-šenjem o pravu na naknadu prijevoza.

Ukoliko je u izvješću evidentiran manji broj do-lazaka iz mjesta stanovanja u mjesto rada, službe-nik ili namještenik ima pravo na naknadu samo za evidentirane dolaske na posao iz mjesta stanovanja i odlaske s posla u mjesto stanovanja.

Pitanje vezano uz Tumačenje br. 67/59. i 68/59.a) s obzirom na tumačenje broj 17/59 - mogu li služ-

benici koji ne koriste međumjesni javni prijevoz iako je povoljniji, dostaviti samo potvrdu o cijeni karte budući se ne voze javnim prijevozom?

b) s obzirom na tumačenje broj 24/59 - mogu li službenici koji ne koriste međumjesni javni pri-jevoz a koji obuhvaća i mjesni prijevoz (prijevo-zne zone), dostaviti samo potvrdu o cijeni karte budući se ne voze javnim prijevozom?

U vezi pitanja pod a) Komisija daje sljedeće tuma-čenje:

Tumačenje br. 67/59.Ukoliko službenik, odnosno namještenik za dola-

zak na posao i odlazak s posla koristi osobni auto-mobil, a ne organizirani međumjesni prijevoz koji je povoljniji za poslodavca, naknada troškova prije-voza isplatit će mu se u visini cijene karte najpovolj-nijeg organiziranog međumjesnog javnog prijevoza koji službeniku i namješteniku omogućava redoviti


dolazak na posao i povratak s posla, sukladno potvr-di ili nekom drugom valjanom dokazu o cijeni karte.

Poslodavac treba pribaviti dokaz o visini cijene karte javnog prijevoza na način koji sam odabere (npr. cjenik na Internetu, potvrda prijevoznika i sl).

U vezi pitanja pod b) Komisija daje sljedeće tuma-čenje:

Tumačenje br. 68/59.Ukoliko službenik, odnosno namještenik za do-

lazak na posao i odlazak s posla koristi osobni au-tomobil, a ne organizirani mjesni prijevoz koji obuhvaća i međumjesni (prijevozne zone) koji je povoljniji za poslodavca, naknada troškova prijevo-za isplatit će mu se u visini cijene karte za prijevozne zone sukladno potvrdi ili nekom drugom valjanom dokazu o cijeni karte.

Poslodavac treba pribaviti dokaz o visini cijene karte javnog prijevoza na način koji sam odabere (npr. cjenik na Internetu, potvrda prijevoznika i sl).

Pitanje vezano uz Tumačenje br. 5/44.Ostvaruje li službenik koji je prvi tjedan radio uju-

tro, drugi tjedan popodne, treći tjedan ujutro a četvrti tjedan je bio na bolovanju (no prema rasporedu je tre-bao raditi popodne) pravo na dodatak za rad u smjeni?

Tumačenje br. 5/44.Prema odredbi članka 44. stavka 6. Kolektivnog

ugovora radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namješte-nika prema utvrđenom radnom vremenu poslodav-ca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenič-no tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana.

Za ostvarivanje prava na dodatak za rad u II. smjeni nije nužno da službenik tijekom mjeseca radi u sve tri smjene niti je bitan sat početka i završetka radnog vremena u pojedinoj smjeni. Dovoljno je da je službenik radio naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca najmanje u dvije različite smjene.

Ukoliko je potrebno utvrditi predstavlja li rad pojedinog službenika rad u smjenama, a službenik u dijelu tog promatranog razdoblja nije radio zbog opravdanih razloga (bolesti, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i slično) odlučna će biti činjenica kako je u tom razdoblju službenik trebao raditi pre-ma unaprijed utvrđenom ili uobičajenom rasporedu radnog vremena.

Pitanje vezano uz Tumačenje br. 72/59.Službeniku koji putuje do mjesta rada u Zagrebu

150 km do sada je isplaćivana naknada u visini cijene karte HŽ-a od 1.665,00 kn mjesečno. Međutim, sada službenik traži da mu se sukladno odredbi članka 59. stavka 8. Kolektivnog ugovora naknada isplaćuje u visini 0,65 kuna po prijeđenom kilometru što bi izno-silo 2.657,00 kuna.

Tumačenje br. 72/59.Odredba članka 59. stavka 8. Kolektivnog ugovora

je izričita (naknada troškova u visini 0,65 kn/km) i ne ostavlja mogućnost izbora drukčije naknade troškova prijevoza.

Pitanje vezano uz Tumačenje br. 77/59.Da li na računu za kupljenu voznu kartu mora biti

ime i prezime na koga glasi vozna karta?

Tumačenje br. 77/59.Na računu za kupljenu voznu kartu mora biti na-

značeno ime i prezime osobe koja je voznu kartu ku-pila. Na voznoj karti ne mora biti naznačeno ime i prezime osobe koja je voznu kartu kupila.


JUBILARNA NAGRADA Pitanje vezano uz Tumačenje br. 1/62. i 2/62.

a) Ima li pravo na jubilarnu nagradu službenik koji do 31. prosinca 2012. godine navrši 5, 15, 25 ili 35 go-dina neprekidne službe, s obzirom da je člankom 5. Dodatka I Kolektivnom ugovoru za državne službeni-ke i namještenike utvrđeno da se pravo na jubilarnu naknadu iz članka 62. stavka 1. Kolektivnog ugovora u 2013. godini neće primjenjivati za službenike koji navrše 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe, a pre-ma odredbi članka 62. stavka 3. Kolektivnog ugovora jubilarna nagrada isplaćuje se prvog narednog mje-seca od mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

b)Prema kojoj se osnovici obračunava jubilarna nagrada u navedenom slučaju? U vezi pitanja pod a) Komisija daje sljedeće tumačenje:

Tumačenje br. 1/62.Odredba članka 5. Dodatka I. Kolektivnom ugo-

voru za državne službenike i namještenike odnosi se na službenike i namještenike koji uvjet nepre-kidne službe ispune u 2013. godini. Stoga, službe-nik i namještenik koji u 2012. godini navrši 5, 15, 25 ili 35 godina neprekidne službe, ima pravo na jubi-larnu nagradu neovisno o tome kada će jubilarna nagrada biti isplaćena.

U vezi pitanja pod b) Komisija daje sljedeće tuma-čenje:

Tumačenje br. 2/62. (osnovica za isplatu jubi-larne nagrade)Službeniku i namješteniku koji je ispunio uvjete

za jubilarnu nagradu u 2012. godini sukladno član-ku 62. stavku 1. Kolektivnog ugovora, isplatit će se jubilarna nagrada prema osnovici iz stavka 2. istoga članka (1.800,00 kn).

Osnovica utvrđena člankom 5. stavkom 2. Do-datka I. Kolektivnom ugovoru za državne službe-nike i namještenike odnosi se na službenike i na-mještenike koji steknu uvjete za jubilarnu nagradu u 2013. godini.

Pitanje vezano uz Tumačenje br. 3/62.Ulazi li razdoblje rada u Općinskom komitetu za

društvene djelatnosti Općine Varaždin u staž u tijeli-ma državne uprave mjerodavan za stjecanje prava na jubilarnu nagradu?

Čitajte najnovije financijske vijesti na

RRiF- ovim internetskim stranicama

www.rrif.hr


Tumačenje br. 3/62.Službeniku i namješteniku pripada pravo na

isplatu jubilarne nagrade obzirom na trajanje ne-prekidnog rada u državnim tijelima i tijelima je-dinica lokalne ili područne samouprave, a u što treba ubrojiti i rad u pravnim prednicima držav-nih tijela, odnosno jedinica lokalne ili područne samouprave.

Pod radnim stažem u državnim tijelima smatra se i raniji radni odnos u organima uprave, pravo-sudnim tijelima i drugim državnim tijelima na čije se službenike primjenjivao Zakon o upravi i posebni zakoni za pojedina pravosudna i druga državna tijela (stručne službe skupština i izvršnih vijeća, općinski organi uprave odnosno sekretari-jati, komiteti i drugi oblici organa uprave na svim razinama).

U konkretnom slučaju rad u nekadašnjem Općin-skom komitetu za društvene djelatnosti Općine Va-raždin smatra se radom u državnim tijelima.


PRAVO NA DAR U PRIGODI DANA SV. NIKOLE Pitanje vezano uz Tumačenje br. 1/63.

Budući da je skrbnik maloljetnog štićenika dužan kao roditelj savjesno se brinuti o djetetovim pravima, a osobito o njegovu zdravlju, odgoju i obrazovanju te da se maloljetnim štićenicima skrbništvom nadomje-šta roditeljska skrb, molim odgovor pripada li pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole službeniku koji je skrbnik djetetu čiji su roditelji umrli?

Tumačenje br. 1/63.Sukladno odredbama članka 63. stavak 1. i 2.

Kolektivnog ugovora roditelju djeteta, a ne djetetu, mlađeg od 15 godina i koje je u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar navršilo 15 godina, pripada pravo na dar u prigodi dana sv. Nikole.

S obzirom da se skrbništvom nadomješta roditelj-ska skrb, pravo na dar za dijete iz članka 63. Kolek-tivnog ugovora ima i službenik i namještenik koji je skrbnik djeteta do navršene 15 godina.


IZNOSI MATERIJALNIH PRAVA IZ ČLANAKA 50., 51., 52., 54., 55., 56., 58., 59., 62., 63., 64., 66. I 71.

UGOVORENI SU U NETO IZNOSIMA. Pitanje vezano uz Tumačenje br. 1/67.

Pripada li službenicima i namještenicima pravo na dnevnicu iz članka 55. Kolektivnog ugovora i pra-vo na terenski dodatak iz članka 56. Kolektivnog ugo-vora u neto ili bruto iznosu? Naime, u slučaju uda-ljenosti manjoj od 30 kilometara dnevnica i terenski dodatak se ne smatraju neoporezivim primitcima.

Tumačenje br. 1/67.Službenici upućeni na službeno putovanje su-

kladno odredbi članka 55. Kolektivnog ugovora i službenici koji rade izvan stalnog mjesta rada u ko-jem su zaposleni i izvan mjesta svojeg stalnog bo-ravka sukladno odredbi članka 56. Kolektivnog ugo-vora, ostvaruju pravo na dnevnicu odnosno terenski dodatak u neto iznosu kako je to propisano odred-bom članka 67. Kolektivnog ugovora.

Dakle, navedenim se službenicima dnevnica od-nosno terenski dodatak isplaćuju u neto iznosu, a poslodavac je dužan platiti porezne obveze suklad-no posebnim propisima.


DUŽNOSTI SINDIKALNOG POVJERENIKA Pitanje vezano uz Tumačenje br. 1/95.

Da li se odredba članka 95. Kolektivnog ugovora primjenjuje samo u slučaju premještaja državnog službenika koji je sindikalni povjerenik ili i u slučaju rasporeda službenika po donošenju novog pravilnika o unutarnjem redu državnog tijela?

Tumačenje br. 1/95.Zaštita sindikalnog povjerenika iz članka 95. Ko-

lektivnog ugovora odnosi se i na raspored sindikal-nog povjerenika na drugo radno mjesto ili u drugo mjesto rada nakon donošenja novog pravilnika o unutarnjem redu.

AKTUALNOAKTUALNO

Opseg: 712 str.

Cijena: 420,00 kn

Radni odnosiRadni odnosi Problematika radnopravnih odnosa iznimno je dinamična i odnosi se na svaku pravnu

i fizičku osobu, bilo kao poslodavca ili pak kao zaposlenika. S novim Zakonom o radu (koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010.) postala je još složenija. U posljednje vrijeme, osobito su aktualna pitanja vezana uz evidencije u području rada, na koja u ovome priručniku i dajemo odgovore. Promjene koje su se trebale dogoditi u vezi s kolektivnim ugovorima odgađale su izlazak iz tiska ovog priručnika. S obzirom na to da je stalna neizvjesnost što se može i kada bi se moglo nešto mijenjati, odlučili smo pomoći praksi u ovom trenutku da barem objasnimo mnoštvo pitanja koja proizlaze iz novog, sada aktualnog Zakona o radu.

+ dodatak izmjene i dopune ZOR-a (pročišćeni tekst izmijenjenih odredbi)

Primjena Zakona o raduV. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE 2010.


Pripremila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.

Tumačenja Temeljnoga kolektivnog Tumačenja Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike ugovora za službenike i namještenike u javnim službamau javnim službama

Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi zaključili su 12. prosinca 2012. Temeljni kolektiv-

ni ugovor za službenike i namještenike u javnim služba-ma na rok od četiri godine. Jednako tako, istog je dana sklopljen i Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama kojim se privremeno ograničavaju određena materijalna pra-va zaposlenih u javnim službama u 2013. Ugovorene su strane imenovale Povjerenstvo za tumačenje odredaba i praćenje primjene Temeljnoga kolektivnog ugovora i obvezne su pridržavati se danog tumačenja. U članku da-jemo pregled nekih Tumačenja odredaba Temeljnoga ko-lektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama danih od strane Povjerenstva.

UDK 331.1

* Tumačenja Povjerenstva za Tumačenje temeljnog kolektivnog ugo-vora preuzeta s mrežnih stranica Ministarstva rada i mirovinskoga susta-va (http://www.mrms.hr/topics/temeljni-kolektivni-ugovor-za-sluzbeni-ke-i-namjestenike-u-javnim-sluzbama/) 15. travnja 2013.

1. UVODTemeljni kolektivni ugovor za službenike i na-

mještenike u javnim službama ((Nar. nov., br. 141/12, dalje: Temeljni kolektivni ugovor) zaključen je 12. prosinca 2012. između Vlade Republike Hrvat-ske (dalje: Vlade) i sindikata javih službi, Samostal-nog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatskog liječničkog sindikata, Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranja, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namje-štenika Republike Hrvatske. Jednako tako, istog je dana zaključen i Dodatak I. Temeljnom kolektiv-nom ugovoru za službenike i namještenike u jav-nim službama (Nar. nov., br. 141/12., dalje: Dodatak I.) kojim se uređuje način isplate iznimnih rješenja u isplatama određenih materijalnih prava u 2012. i 2013., što je dodatno uređeno i Zakonom o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (Nar. nov. br., 143/12., dalje: Za-kon o uskrati). Neovisno o tome što nisu svi sindika-ti iz javnih službi koji su vodili pregovore s Vladom i zaključili Temeljni kolektivni ugovor, zaključeni Temeljni kolektivni ugovor primjenjuje se na sve za-poslene u javnim službama Republike Hrvatske na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim služ-bama (Nar. nov., br. 27/01.). Riječ je o sindikatima javnih službi potpisnicima istovrsnoga prethodnog Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i na-mještenike u javnim službama, i to: Sindikatu hr-vatskih učitelja, Nezavisnom sindikatu zaposlenih u

srednjim školama Hrvatske, Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja te Strukovnom sin-dikatu medicinskih sestara.

U skladu s čl. 19. Temeljnoga kolektivnog ugovo-ra, ugovorene su strane osnovale Povjerenstvo za tumačenje Temeljnoga kolektivnog ugovora (dalje: Povjerenstvo). Konstituirajuća sjednica zajedničkog Povjerenstva za tumačenje Temeljnoga kolektivnog ugovora održana je 30. siječnja 2013. Tumačenja Po-vjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Temeljnoga kolektivnog ugovora pa su ugovorne strane obve-zne pridržavati se danog tumačenja Povjerenstva. Povjerenstvo se sastoji od šest članova imenovanih od strana potpisnica Kolektivnog ugovora, pri čemu svaka strana imenuje po tri osobe. Ako se članovi Povjerenstva ne mogu složiti oko tumačenja odre-daba Temeljnoga kolektivnog ugovora, tumačenje će povjeriti neutralnom stručnjaku. U nastavku članka daju se tumačenja odredaba Temeljnoga ko-lektivnog ugovora danih od strane Povjerenstva.

Upite za tumačenje Temeljnoga kolektivnog ugo-vora možete dostavljati na sljedeću adresu:

E-pošta: [email protected] Obvezno navesti „Upit za tumačenje Temeljnog kolektiv-nog ugovora za službenike i namještenike u jav-nim službama“

Osim Temeljnoga kolektivnog ugovora, i dalje su na snazi i posebni (granski) kolektivni ugovori koji su zaključeni prije 12. prosinca 2012. odnosno pri-je stupanja na snagu novoga Temeljnog kolektivnog ugovora za pojedine djelatnosti javnih službi:

Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazo-vanje (Nar. nov., br. 142/10.),

Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoš-kolskim ustanovama (Nar. nov., br. 7/11.);

Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoš-kolskim ustanovama (Nar. nov., br. 66/11.);

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 126/11.);

Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (Nar. nov., br. 133/11.);

Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz držav-nog proračuna (Nar. nov., br. 146/11.).

Iako se dvostranopravni akti ne usklađuju već je riječ o ugovorenoj volji stranaka, Vlada i sindi-kati javnih službi u Dodatku I. preuzeli su obvezu usklađivanja svih kolektivnih ugovora koji su za-ključeni slijedom Temeljnoga kolektivnog ugovora s Dodatkom I., odnosno s novim Temeljnim kolek-tivnim ugovorom, i to u roku od 30 dana od dana njegova potpisivanja.


Do trenutka objave časopisa, prema našim sazna-njima, niti jedan granski kolektivni ugovor za poje-dine djelatnosti nije usklađen s Temeljnim kolektiv-nim ugovorom.

U skladu s čl. 6. st. 2. Dodatka I., radi uvažavanja zahtjeva sindikata glede istovjetnosti prava u jav-nim službama, Vlada je priznala utuživost tih prava i drugim službenicima i namještenicima u javnim službama ako pojedino materijalno pravo postane utuživo na temelju nekoga posebnog (granskog) kolektivnog ugovora, u opsegu i visini materijalnih prava sadržanih u tim kolektivnim ugovorima.

2. TUMAČENJA POVJERENSTVA

Članak 25. – Temeljnog kolektivnog ugovora

OBAVIJEST O OBJAVI NATJEČAJA Upit br. 10/25.

Što znači u članku 25. stavku 4. TKU-a da je poslo-davac u obvezi na isti način i u istom roku obavijestiti sve kandidate o rezultatima natječaja?

Tumačenje br. 10/25. (13. veljače 2013.)O rezultatima natječaja poslodavac je dužan oba-

vijestiti sve kandidate istovremeno, pisanim putem.


NAKNADA ZA ODVOJEN ŽIVOT Upit br. 4/66.

Da li zaposlenik ima pravo na naknadu za odvo-jeni život, kada mu supruga živi u Zagrebu, a on u Gospiću, članak 66 TKU-a?

Tumačenje broj 4/66. (6. veljače 2013.)Člankom 66. TKU-a propisano je da će se nakna-

da za odvojeni život urediti granskim kolektivnim ugovorom te upućujemo da se za tumačenje obratite komisiji koja tumači granski kolektivni ugovor koji se na Vas primjenjuje.

Članak 67. – Temeljnog kolektivnog ugovora, članak 6. Dodatka I.

PRIJEVOZ S POSLA NA I S POSLA Upit br. 1/67.

Primjenom kojeg kolektivnog ugovora će se zapo-slenicima u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna isplaćivati prijevoz uzimajući u obzir Dodatak I. TKU-a (Nar. nov., br. 141/12.) kojim je ugovoreno da će se materijalna prava sadržana u TKU-u (Nar. nov., br. 141/12.) , a koja sadržajno nisu dio nekog granskog kolektivnog ugovora priznati i onim službenicima i namještenicima u javnim služ-bama na koje se ne primjenjuju granski kolektivni ugovori koja sadrže ta materijalna prava?

Upit br. 1/67.Primjenom kojeg kolektivnog ugovora će se zapo-

slenicima u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osi-guranja isplaćivati prijevoz budući i TKU (Nar. nov., br. 141/12.) i Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja uređuju naknadu za trošak prijevoza (Nar. nov., br. 126/11.)?

Tumačenje broj 1/67. (30. siječnja 2013.)Zaposlenici u ustanovama kulture koje se finan-

ciraju iz državnog proračuna ostvaruju pravo na na-knadu za trošak prijevoza temeljem odredbi članka 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12., nastavno: TKU). Međutim, sukladno članku 6. Dodatka I TKU-a (Nar. nov., br. 141/12.) u vezi s člankom 7. stavkom 3. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11. i 82/12.), ako je za njih to povoljni-je, isti imaju pravo na naknadu za trošak prijevoza kako je to regulirano granskim kolektivnim ugovo-rima za javne službe. Dodatno napominjemo, da se sukladno članku 6. Dodatka I TKU-a (Nar. nov., br. 141/12.) u djelatnostima u kojima pravo na naknadu za trošak prijevoza nije regulirano, primjenjuje pra-vo iz drugih granskih kolektivnih ugovora za javne službe u djelatnostima u kojima je regulirano pravo na naknadu za trošak prijevoza.

Upit br. 3/67.Što će se isplatiti za trošak prijevoza zaposleniku

kojem organizirani međumjesni prijevoz ne omogu-ćava redoviti dolazak na posao i odlazak s posla?

Tumačenje br. 3/67. (6. veljače 2013.) U slučaju kada je temeljem članka 67. stavka 18.

TKU-a međumjesni javni prijevoz organiziran na način da radniku ne omogućava redoviti dolazak na posao i povratak s posla, radnik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene godišnje, odnosno mjesečne karte onog prijevoznika koja je naj-povoljnija za poslodavca. Obveza radnika je dokazati da međumjesni javni prijevoz ne omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla, a obveza poslo-davca je utvrditi cijenu najpovoljnije prijevozne karte.

Također Vam skrećemo pažnju da sukladno član-ku 6. Dodatka I TKU-a (Nar. nov., br. 141/12.) u vezi s člankom 7. stavkom 3. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11. i 82/12.), do usklađivanja granskih ko-lektivnih ugovora s TKU, radnici u djelatnosti zdrav-stva i zdravstvenoga osiguranja pravo na naknadu troška prijevoza mogu ostvariti na temelju granskog kolektivnog ugovor za djelatnost zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja.

Napominjemo da se do usklađenja granskih ko-lektivnih ugovora s Temeljnim kolektivnim ugovo-rom analogno primjenjuje tumačenje broj 1/67. od 30. siječnja 2013.

Upit br. 5/67.Što se smatra adresom stanovanja u smislu članka

67. TKU-a? Tumačenje 5/67. (6. veljače 2013.)

Pod pojmom „adresa stanovanja“ podrazumijeva se adresa s koje zaposlenik najčešće dolazi na posao i s posla.

Upit br. 6/67.Kako se izračunava udaljenost u slučaju među-

mjesnog prijevoza, sukladno članku 67. stavku 6. TKU-a?

Tumačenje br. 6/67. (6.veljače 2013.) Sukladno članku 67. stavku 13., udaljenost izme-

đu adrese stanovanja i adrese rada utvrđuje se pre-ma planeru putovanja Hrvatskog autokluba.


Upit br. 7/67.Tko snosi troškove prijevoza u vezi s obavljanjem

poslova radnog mjesta? Tumačenje br. 7/67. (6. veljače 2013.)

Članak 67. TKU-a odnosi se na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, a ne na troškove prije-voza u vezi s obavljanjem poslova radnog mjesta na kojim zaposlenici rade. Navedeni troškovi su troško-vi poslovanja poslodavca.

Također vam skrećemo pozornost na tumačenje br. 1/67. od 30. siječnja 2013.

Upit br. 8/67.Da li se u članku 67. stavku 6. TKU-a formulacija

„ako mu je to povoljnije“ odnosi na zaposlenika ili po-slodavca?

Tumačenje br. 8/67. (13. veljače 2013.)Formulacija „ako mu je to povoljnije“ odnosi se na

poslodavca. Upit br. 9/67.

Kako članak 7. stavak 3. Zakona o radu utječe na tumačenje i primjenu članka 67. stavka 6. TKU-a?

Tumačenje br. 9/67. (13. veljače 2013.)Člankom 7. stavkom 3. Zakona o radu propisano

je da u slučaju kada je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zako-nom, na radnika se primjenjuje najpovoljnije pravo, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije druk-čije određeno. Slijedom navedenoga, ova odredba Zakona o radu nema primjenu u određivanju po-voljnosti u odredbi članka 67. stavka 6. TKU-a, bu-dući se u tom slučaju pravo povoljnosti može birati samo unutar jedne odredbe.

Upit br. 11/67.Da li se zaposleniku koji je kupio mjesečnu kartu

za mjesni ili međumjesni prijevoz prije razloga spri-ječenosti za dolazak na posao, naknada za trošak

kupljene karte smanjuje za te dane spriječenosti do-laska na posao?

Tumačenje br. 11/67. (13. veljače 2013.)Zaposleniku koji je kupio mjesečnu kartu (za mje-

sni i/ili međumjesni prijevoz) prije razloga spriječe-nosti za dolazak na posao, naknada troškova kuplje-ne karte neće se umanjivati za dane spriječenosti dolaska na posao.


OSNOVICA ZA OBRAČUN JUBILARNE NAGRADE Upit 2/69.

Prema kojoj se osnovici obračunava jubilarna na-grada kada zaposlenik stekne uvjete za jubilarnu nagradu u prosincu 2012. godine, a isplata će mu se izvršiti u siječnju 2013. godine?

Tumačenje br. 2/69. (30. siječanj 2013.)Zaposlenik koji je ispunio uvjete za jubilarnu nagra-

du u 2012. godini, sukladno članku 69. stavku 1. TKU-a, ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu prema osnovici iz stavka 2. istog članka odnosno 1800,00 kuna, neo-visno o tome kada će jubilarna nagrada biti isplaćena

Upit br. 12/69.Koliko iznosi osnovica za isplatu jubilarne nagrade

u 2013. godini? Tumačenje br. 12/69. (13. veljače 2013.)

Sukladno članku 4. Dodatka I TKU-a (Nar. nov., br. 141/12.) propisana je osnovica za isplatu jubi-larne nagrade u 2013. godini u iznosu od 500,00 kuna. Međutim, kako je sukladno članku 6. Dodat-ka I TKU-a (Nar. nov., br. 141/12.), ) u vezi s člankom 7. stavkom 3. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11. i 82/12.), zaposlenicima u javnim službama priznato pravo na utuživost povoljnijeg prava, upu-ćujemo da se u slučaju dvojbenosti obrate za tuma-čenje komisiji za tumačenje granskog kolektivnog ugovora, kojim je to pravo različito uređeno

IV. izmijenjeno i dopunjeno izdanje listopad 2008.

Autori:prof. dr. sc. Vilim GORENC; doc. dr. sc. Zlatko ĆESIĆ,

Vesna BULJAN, dipl. iur. i dr. sc. Vlado BRKANIĆ

Opseg priručnika je 1660 stranica. Tvrdi uvez.

+ dodatak: Zakon o trgovačkim društvima (pročišćeni tekst studeni 2012)Cijena komentara i dodatka: 997,50 kn

KO M E N TA R Z A KO N A KO M E N TA R Z A KO N A O T RG OVAČ K I M D RU Š T V I M AO T RG OVAČ K I M D RU Š T V I M A

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj (01)/4699-760 ili e-mail: [email protected]


SUMMARIES

Nevenka BRKIĆ, BSEcWAYS AND CONDITIONS OF BORROWING OF UNITS OF LOCAL AND

REGIONAL SELF-GOVERNMENTBorrowing in the budget system is strictly defined, including both the

long-term and short-term borrowing. The borrowing in the budget system is determined in a number of the corresponding acts and valid regulations.

Due to the fact that during 2012 the institute of the short-term borrow-ing appeared for the first time, there have been some issues regarding this topic. The article presents the explanations of the rules regarding the short-term borrowing.

Keywords: budget of public sector, local units, short-term borrowing, long-term borrowing.

Page: 3

Rena ta TOMLJENOVIĆ, BSEcSUBJECT OF PROCUREMENT

One of the basic parts of the public procurement system is the subject of procurement, which can be the procurement of goods, works or services. Due to the corresponding application of the Act on Public Procurement, the de-termination of the subject of procurement is a starting point for determining the value of the subject of procurement, the procedure of the public procure-ment and whether the procurement is of a small or high value.

Each entity engaged in the public procurement independently deter-mines the subject of procurement, taking into consideration the principal provisions of the Act on Public Procurement. The article presents the explana-tions of the legal provisions and the overview of determining several subjects of procurement, which are the most frequent in the business operations of the entities obliged to apply the public procurement.

Keywords: public procurement, subject of procurement, plan of procure-ment, bargain purchase

Page: 5

Sandra PERKO, BSEcDOCUMENTS FOR OPEN PROCEDURE OF PUBLIC PROCUREMENTThe Directive on Preparation and Procedure with the Documents on Ten-

ders and Bids (Official Gazette no. 10/12) as well as the effective Act on Public Procurement (Official Gazette no. 90/11) determine the way of preparation, the contents of the tender documents, the procedure with the documents and the way of determining the minimum levels of capabilities.

The author of the article presents a practical example of preparing the documents in the procedure of public procurement and points to the legal provisions and bylaws which determine this field of public procurement – open procedure. The example comprises the purchase of mobile phone ser-vices and the corresponding GSM gadgets.

Keywords: public procurement, open procedure, open procedure of public procurement, bidding documentation, mobile services.

Page: 8

Alen RAJKO, LLDNEW ACT ON RIGHT TO ACCESS TO INFORMATION

The author of the article analyzes the main changes of the new Act on the Right to the Access to Information, which became effective in March 2013. From the viewpoint of the public authorities (obliged to apply the above stated Act), the changes primarily comprise the novelties in the definitions of the bodies of public authority, the additional obligations of these bodies in the field of the so-called active measures of obtaining the rights to the access to the information, the system of the information catalogue, the possible rea-sons for prohibiting the access to the information and the realization of the test of the ratio and the public interest, the deadlines regarding the claims for the access to the particular information, as well as the increased control of the application of the above stated Act.

Keywords: access to information, bodies of public authority, principles of dealing with information, obligations of bodies of public authority, limita-tions of rights to access to information.

Page: 18

Danijela ROMIĆ, BAdminCOMMENT ON CHANGES OF ART. 11 OF ACT ON RIGHT TO ACCESS TO

INFORMATIONIn 2013 the new Act on the Right to the Access to Information was passed.

It is analysed in details in the specific article published in this supplement to the RRiF Magazine.

The author of this article points to the possible dilemmas upon the appli-cation of the Art. 11 of the above stated Act in view of the local and regional self-government and the legal persons with a public authority.

Keywords: access to information, units of local and regional self-govern-ment, legal persons with public authority.

Page: 23

Fadila BAHOVIĆ, BSEcSHIFTWORK AND SPLIT SHIFTWORK AT SCHOOLS

One of the specifics of the work of the employees in primary and second-ary schools is the shiftwork, due to the fact that most schools operate in two shifts. The article presents the most frequent questions regarding the shift-work, explains the difference between the shiftwork and the split shiftwork, presents the way of calculation of the salary for the shiftwork, including some comments on the existing open issues regarding the shiftwork.

Keywords: public services, primary and secondary schools, shiftwork, split shiftwork, calculation of salary.

Page: 26

Sanda PIPUNIĆ, LLBEFFECT OF REDUCED SALARIES IN PUBLIC SECTOR ON REDUCTION OF

SALARIES IN LOCAL AND REGIONAL SELF-GOVERNMENTThe regulations on the reduction of salaries in state and public services

have been passed on all the levels. The salaries of civil servants and employ-ees and the salaries of the employees and servants in the public sector have been reduced according to the directive on the titles of the positions and the co-efficients of the complexity of work. The salaries of the officials in the state and legal bodies have been reduced through the decreased base for the cal-culation of salaries. Due to the fact that the units of the local and regional self-government are obliged to adjust their salaries to the salaries of the public officials, public servants and employees, this means that the new regulations also affect the reduction of the salaries of the persons employed in the units of local and regional self-government.

Keywords: civil servant, public servant, limitations, base, co-efficient, of-ficial, county head, mayor, head, working positions, violation.

Page: 31

Ante VIDOVIĆ, LLBVOLUNTEERISM ACCORDING TO ACT ON VOLUNTEERISM

The issues such as volunteerism, a volunteering activity and the subject of volunteering are essential and topical especially after the adoption of the Amendments to the Act on Volunteerism, which became effective in March 2013. The article analyzes the changes in the system of volunteerism and some important practical issues regarding volunteerism.

Keywords: volunteerism, labour relation, free work, contract on volun-teering activities.

Page: 35

Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CAINTERPRETATIONS OF COLLECTIVE AGREEMENT FOR EMPLOYEES

AND SERVANTS IN PUBLIC SECTOR The Government of the Republic of Croatia and the trade unions of the

public sector signed on 2 August 2012 the Collective Agreement for the employees and servants in the public sector for the period of four years. According to the provisions of this Agreement both parties appointed the Common Committee for interpretations of the provisions and control of the application of the signed Collective Agreement for the employees and servants in the public. The article presents the interpretations by the Com-mon Committee given at the sessions held on 11 January, 1 February and 19 March 2013.

Keywirds: transportation, holiday bonus, jubilee award, business trip, annual holiday, net amount, committee, weekly rest, basic salary, salary bonuses.

Page: 41

Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CAINTERPRETATIONS OF BASIC COLLECTIVE AGREEMENT FOR

EMPLOYEES AND SERVANTS IN PUBLIC SECTOR The Government of the Republic of Croatia and the trade unions of the

public sector signed on 12 December 2012 the Basic Collective Agreement for the employees and servants in the public sector for the period of four years. On the same date the Annex I to the Basic Collective Agreement for the employees and servants in the public sector was signed, too. The above stated Annex limits certain substantive rights of the persons employed in the public sector in 2013. The parties in the Agreement appointed the Commit-tee for interpretations of the provisions and control of the application of the Basic Collective Agreement and they are obliged to respect the obtained in-terpretations. The article presents an overview of some interpretations of the provisions of the Basic Collective Agreement for the employees and servants in the public sector, obtained by the Committee.

Keywords: jubilee awards, costs of transportation, separate life, address of residence, distance, affordability, temporary disability.

Page: 48

Priručnik sadržava izvorne ili pročišćene tekstove poreznih i popratnih propisa, međunarodne ugovore, upute o tome kako sastaviti prigovor, žalbu i tužbu, poveznice s drugim propisima te službena stajališta Ministarstva financija i sudsku praksu.

Porezima je najlakše „vladati” kada su u izvornom ili pročišćenom tekstu, popraćeni službenim tumačenjima i kratkim naputcima za razumijevanje.

Ažuriranje je tijekom godine, a promptno putem e-pretplate.

• Cijena na tiskano izdanje s uračunanim ažuriranjem: 1.100,00 kn + PDV 5% = 1.155,00

• Cijena za e-pretplatu: 600 kn + PDV 25% = 750,00 kn• Oblik: 8 uvezanih knjiga, podijeljenih u 10 poglavlja

prema vrstama poreza + CD s pretraživanjem (za tiskani oblik)

• Opseg: oko 3 900 stranicaU PRIPREMI I. DODATAK

Svi porezi, doprinosi i dr. na jednom mjestu! I više od toga...

U 2013. ušli smo s više izmijenjenih poreznih propisa, a daljnje promjene dolaze s ulaskom RH u EU.

Dodatne obavijesti i narudžbe:

tel.: 01/4699–760 faks: 01/4699–766

e-pošta: rrif @rrif.hr

Ne plaćajte porez više nego što treba! Planirajte svoje porezne obveze bez rizika i otkrijte svoja prava i olakšice. Koristite u nas najveći i najpotpuniji

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2013.2013.

IZAŠLO IZ TISKA•e-pretplatom se priručnik preuzima i sprema na

računalo, uz mogućnost pretraživanja i ispisa. Opširnije na http://rrif.hr/pretplata.html

Pri postupanju s tekućim poreznim obvezama vrijedi pravilo:

platiti što manje poreza, a da sve bude u skladu sa zakonom!

Kako se porezi u pravilu kontroliraju unatrag, bitno je

imati tekstove koji su vrijedili u pojedinom razdoblju.

RRiF-ov porezni priručnik omogućuje praćenje i za potrebe

poreznog postupka.