1

2

RIJEČ NAČELNICEPoštovani mještani Općine Punitovci!

Četvrti je mjesec, kako smo ušli u Novu godinu, godinu u kojoj nastavljamo sa provedbom naših nastojanja, nastojanja Općinskog vijeća i predsjednika Vijeća, mene kao načelnice i suradnika, da

korištenjem sredstava ministarstava i fondova, sredstvima županije i našim sredstvima općinskog Proračuna osiguramo bolje uvjete življenja, naših mještana kako infrastrukturom tako i kroz rad udruga i društava.

O minuloj godini i ovih nekoliko mjeseci, o našem radu još smo više prepoznati i u županiji i u ministarstvima i fondovima, prepoznati po našim zahtjevima, traženjima i projektima. Skromno smijem reći prepoznati i po našim uspjesima u radu kao relativno mala općina. Prepoznati smo i s radošću kažem i po drugim osnovama diljem lijepe nam Domovine i izvan nje po folkloru i aktivnostima naših Matica slovačkih, kulturno umjetnički društava i naših nogometnih društava.

U našem Đermu u većini su opisane naše aktivnosti kao i na FB stranici Općine, pa evo i ovom prigodom, prigodom Uskrsa u ovom broju neke od aktivnosti, ostvarenih ili planiranih i onih u tijeku.

Do punitovačke kuće oproštaja i ribnjaka nova je asfaltirana cesta kao i uređena asfaltirana parkirališta uz kuću oproštaja i ribnjak. (2. 400.000,00 kuna).

Velika je radost mještana Krndije što će uskoro biti svoji u svojem nakon višegodišnjih nastojanja Općine i velike suradnje Općine i

Ministarstva državne imovine sa ministrom Goranom Marićem, da se darovanjem Općini riješi pitanje kuća i okućnica u Krndiji, koje će Općina uskoro darovati sadašnjim mještanima. (3.300.000,00 kuna).

Uz dosadašnjih darovanih 25 čestica Općina nastoji riješiti daljnjih devedesetak čestica. Radilo se na josipovačkom društvenom i vatrogasnom domu (blizu 1.000.000,00 kuna), uređenje prostora, spremišta i garaže , postavljanje klima uređaja u sali, opremanje suvremenom kuhinjom.

Na sv. Florijana 4. svibnja josipovački vatrogasci dobivaju suvremeno navalno vozilo iz Engleske. Dovršena je dokumentacija za uređenje centra sela u Josipovcu.

Pri završetku je izrada dokumentacije za kružni tok u Josipovcu.

Potpisan je Ugovor za izgradnju dječjeg vrtića (1.200.000,00 kuna) i u tijeku je postupak Javne nabave.

Osigurana su sredstva (250.000,00 kuna ) za projektnu dokumentaciju pješačko- biciklističkih staza na području cijele Općine.

Javili smo se na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja za dovršenje jurjevačkog doma i opremanje kuhinje u domu.

Nominirali smo kao partneri rekonstrukciju punitovačkog vatrogasnog doma na ruralni razvoj, mjera. 4.

Javili smo se na natječaj Ministarstva graditeljstva za komunalnu infrastrukturu, a sredstvima bi asfaltirali najpotrebnija mjesta u sva 4 naselja.

U tijeku je izrada projektne dokumentacije za sportsko- rahabilitacijski cenrar „Bara“ u Jurjevcu.

Kao i do sada pomažemo rad udruga i društava, a i u radovima koji se obavljaju sredstva su Općine. Raspisat će se i natječaj za kapitalna ulaganja, a ukoliko doznačena sredstva nisu izvršena i opravdana, , doznačena

sredstva će se povući, odnosno umanjiti kroz redovnu djelatnost.

Osigurali smo sredstva za kompletno udžbenike i radne bilježnice za sve osnovnoškolce, a ukoliko vlada osigura sredstva za udžbenike Općina će pomoći srednjoškolcima. Podigli smo iznos za svako novorođenče na 3.500,00 kuna. Stipendiramo 8 studenata sa 5.000,00 kuna godišnje. Osiguravamo poklon pakete za umirovljenike, socijalno ugrožene i bolesne prigodom Božića i Uskrsa, poklon pakete djeci za Božić, financiramo prehranu u svim našim školama, organiziramo putovanja, pomažemo sredstvima aktivnosti župe, organiziramo odlazak u Međugorje, Bizovačke toplice, izdvajamo sredstva za opremanje potrebitog u školi……

Činimo i činit ćemo uz trud i zalaganje sve što je u našim mogućnostima i sposobnostima. Zahvaljujem na podršci i suradnji, hvala onima koji nam odaju hvalu i priznanje, a i onima koji svjesno ili nesvjesno neće ili ne žele iz nekog sebi znanog razloga vidjeti učinjeno u našem radu, radu Općine ili u radu udruga i društava u svojoj sredini, upućuju kritike, a nigdje i ništa ne čine da pridonesu radu u svojoj sredinu, u svome selu, bilo kroz rad udruga i društava, bilo radnim akcijama ili drugim aktivnostima.

Posebno zahvaljujem na velikoj suradnji, razumijevanju i pomoći našem županu Ivanu Anušiću i zastupniku u hrvatskom saboru Vladimiru Bileku.

Svima Vam s poštovanjem želim, Sretan Uskrs i uskrsne blagdane na radost Vašu i Vaših obitelji i neka radost uđe u Vaše domove i u svaki trenutak Vašega života. Svjetlo Uskrsloga neka Vas obasja u dobroti i zajedništvu, u ljubavi prema bližnjemu i neka vas On učini radosnima, zdravima i sretnima.

Vaša načelnica, Jasna Matković

RIJEČ UREDNIKA

Poštovani čitatelju!

Pred Vama je Đeram u XIII. godini izlaženja, Đeram koji živi i diše životom naših ljudi, naših mještana, životom brojnih događanja, Đeram koji piše i dočarava našu Općinu, naše ljude u svim vidovima življenja, djelovanja, rada i druženja u svim strukturama društvenog, kulturnog, vjerskog, političkog i javnog života, Đeram sa šalama, humorom i zanimljivostima, Đeram koji ima što zabilježiti u bogatstvu rada i življenja naših ljudi. Đeram je kronika vremena punitovačke Općine, kronika življenja njenih mještana, Đeram je, kažu ogledalo naše Općine, a mene,Vašeg urednika ljudi od pera nazivaju kroničarom ovog kraja, što mi je posebna čast i zadovoljstvo.

Sve što se događa, događa se s povodom i razlogom u življenju i a k t i v n o s t i m a sredine u kojoj živimo, radimo i djelujemo. Brojna su događanja i aktivnosti čelništva Općine

sa Općinskim vijećem, brojne su aktivnosti naših mještana, brojne su aktivnosti naših udruga kako sportskih tako i kulturnih, koje vrijedi zabilježiti, perom i fotografijom. Naši mještani su druželjubivi ljudi skloni i veselju, šalama i humoru pa i to vrijedi zabilježiti.

Dolaze mi pritužbe da netko ostane bez broja Đerma. Đeram ulazi u svako naše domaćinstvo, a ipak neki ga ne dobiju. Javite kad ne dobijete Đeram. Ako netko tko ga dijeli i uručuje ne radi svoj posao,

a to su oni koji su na neki način uposlenici Općine ne moraju raditi, neka ostave knjižicu. Nitko nikoga ne tjera da leti u podjeli Đerma, ima se vremena, ako je zaključano, ostavit se može kod komšije. Vidio sam zataknut Đeram za ogradu, za oluk, nije to dobro odrađen posao. Kažem nema žurbe u podjeli, svi moraju dobiti svoj broj.

Isprika za kašnjenje prošlog broja, malo zdravstveni razlozi, a malo i druge okolnosti oko grafičkog uređenja i tiska zbog moga ne dostavljanja po dogovoru. Đeram se radi, a „drmne me“ srčani, pa jedan zahvat, pa Zagreb, pa opet zahvat u Zagrebu. Posao je to koji mi ispunjava i dane ove umirovljeničke u 77. godini, a za ovakav Đeram se pregleda oko 3000 fotografija pa i utroši više od 400 sati rada, pisanja i rada na fotografijama, bez obilazaka, fotografiranja i prikupljanja materijala. Hvala na razumijevanju!

Mnogo se toga događa, nekada

i negdje ne mogu stići, a nekada me se i ne obavijesti, onda tražim, pitam za tekst, za foto. Ako nešto nije objavljeno nastojat ću objaviti u idućem broju.

Tekst i fotografija mnogo govore o svemu. Događanja prođu, mnogo toga se zaboravi, ali pisana riječ ostaje.

Tel: 031/ 861- 209 Mob. 091 7936977

Gmail: mirko943@gmail.comHvala svima na suradnji.

Javljajte, zovite, pišite, pošaljite poruku na mobitel, e- mail ili ostavite poruku u poštanskom sandučiću.

Sretan Vam Uskrs i uskrsni blagdani! Neka radost i svjetlo Uskrsloga uđe u Vaše obitelji, u Vaše domove i u svaki trenutak Vašega života. Neka Vas Uskrsli Isus obdari ljubavlju, dobrotom i zajedništvom. On je uskrsnuo radi nas, On je sa nama!

Vaš urednik, Mirko Knežević

3

EVO ĐERMA, NE KASNIPoštovanje, čitatelju, da Tebi govorim koji čitaš novi broj Đerma, ovaj uskrsni broj. Ja

evo još prelistavam božićni i čekam da mi donesu novi. Ma da se predstavim. Ja sam Klara Vavra i kod bake i djeda sam Vavre, znate Katinku i mog šaljivog djeda Štefeka. Evo me na prozoru, čekam Đeram. Jeste vidjeli, ovaj broj izašao na vrijeme, prije Uskr-sa. Znam da je čika Mirko malo bio bolestan, ali oni što ga prave i tiskaju mogli su malo zapeti za božićni broj špto je kasnio. Rekla sam čika Mirku da lupi šakom o stol i naredi, onako kako to radi Plenki, ma hoću reći premijer. Kako kaže tako i bude, pa to Vam je demokracija, prava demokracija, nema pogovora. Ma sigurno je i čika Mirko lupio ša-kom o stol i evo Đerma. Ma vidjela sam ja Đeram i prije svih Vas, onaj za tisak. Joooj što ima svašta, nema što nema. Uostalom vidjet ćete. Nego, umalo zaboravih: Sretan Vam Uskrs i blagdani i puuno, puuuno radosti svima u našoj Općini i dalje. Pazite da se ne prejedete jaja, kobasice, šunke, kulina i luka. Ma i Ti čika Mirko pazi na hranu zbog srca, a želim Ti sretan Uskrs, puno zdravlja i puno dobrih tekstova u Đermu.

IMPRESUMĐERAM: Glasnik Općine PunitovciNakladnik: Općina PunitovciZa nakladnika: Jasna MatkovićRedakcija: Stjepana Radića 58,31424 PunitovciOIB 75515406575MB: 2717484Tel./fax: 031- 861- 309E- mail: opcina.punitovci@os.t-com.hr opcina2@punitovci.hrURL: www.punitovci.hrGlavni urednik: Mirko KneževićUredništvo: Mirko Knežević, Jasna Matković, Zdenko PerićTel. mob. urednika: 031- 861 -209/ 091-793- 6977E-mail urednika: mirko943@gmail.comNaklada: 680 komadaList se besplatno dijeli građanima Općine PunitovciTekstovi i fotografije: Mirko KneževićLektura: Mirko Ćurić, prof.Korektura: Mirko KneževićSuradnici u ovom broju: Anica Popović, dr. Đurica Pardon, Mirko Ćurić, prof., Jasna Matković, Anđela Majdiš, Branko Funjak, Nikola Milanović, Ivana Štefančić, Anela Bažant, Marija (Maja) Perić, Ivica Lasić, Marija Alduk, Suzana Župan, Domagoj Marinović, Tihomir Ovčarik, Kristijan Kristek, Danijel Horvat, Ilija Bošković, Josip Ćano, Šokački portal, prijatelji sa facebooka.Grafička priprema: Marinko Hardi, ĐakovoTisak: Tiskara BudrovciISSN 2584-7597

Uz naslovnu stranicu

Na naslovnoj stranice ovog broja Đerma je dio etno sobe jurjevačkih Slo-vaka, odnosno etno soba koju su vri-jedni članovi jurjevačke Matice slovačke postavili u svom prostoru društvenog doma. Uskrsno je vrijeme i lijepo je vi-djeti dio prošlosti, dio starina sa kojima se nekada živjelo, a u sobi svake se go-dine postavi izložba rukotvorina jurje-vačke likovne grupe „Ususret Uskrsu“.

RIJEČ I USKRSNA ČESTITKA ŽUPNIKAOtajstvo što ga slavimo u litur-

giji Vazmenog trodnevlja, obiluje jakim izrazima, velikim riječima, teretnim izričajima. Mnogi su izra-zi i riječi kovani godinama da bi izrekle tajne vjere i odrazile djela Božjeg spasenja i njegove prisut-nosti. Iza svake od velikih riječi, što ih tijekom vazmenog slavlja slušamo i čitamo krije se čitava teologija - duboka Božja poruka ljudima. Obratimo pozornost na riječi što ih slušamo i molimo. Razmišljajmo o njima i udubimo se u njihova značenja. Budimo pažljivi u svete i velike dane.

S željom da Vam Bog svima podari ponovni pronalazak i otkrivanje zna-čenja Isusovih riječi, prepoznavanje veličine poruke njegovih djela, čestitam svim svojim župljanima i svim prijateljima naše župe Vazmene blagdane. Neka Isusova muka i smrt ohrabri i nas u nošenju naših životnih križeva, a Kristovo uskrsnuće neka i nas ohrabri u nadi na putu do slave uskrsnuća. Sretan Uskrs!

dr. sc. Đurica Pardon znanstveni suradnik

SVE IZ SPORTA, SVE O NOGOMETU, SVE O ŠKOLI RABONA, U IDUĆEM BROJU ĐERMA

4

RADUJMO SE USKRSU

BUDIMO DIO VELIKOG TJEDNA I DIO VAZMENOG TRODNEVLJAZadnji tjedan pred Uskrs naziva se Tjedan muke, Sveti tjedan ili Veliki tjedan, a označava spomen na posljednje Kristove dane

i liturgijsko uprisutnjenje njegova vazmena otajstva. Započinje blagdanom Cvjetnice, a završava Uskrsom. Vazmeno trodnev-lje je najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Vazmeno trod-nevlje počinje Misom večere Gospodnje na Veliki četvrtak, dostiže vrhunac u Vazmenom bdijenju i završava Velikom subotom. Radujmo se Uskrsu, budimo dio Velikog tjedna, budimo dio Vazmenog trodnevlja, budimo s Isusom. (Fotografijom smo minule godine na Vazmenom trodnevlju.)

5

IZABERIMO ČLANOVE ZA EUROPSKI PARLAMENT

IZIĐIMO NA IZBORE, IZABERIMO NAJBOLJE, IZABERIMO KVALITET

Pred nama su u svibnju izbori za člano-ve Hrvatske u Europski parlament. Hrvatska je dio Europe, a time i naša punitovačka Op-ćina. Birajmo one koji će svojim znanjem, za-laganjem, htijenjem i voljom donositi dobre odluke, loše mijenja-ti. Birajmo one koji će

svojim stavom i glasom u Europskom parlamentu doprinositi na-prednijoj Europi, time naprednijoj, suvremenijoj i prosperitetnoj Hrvatskoj, one koji će doprinositi Slavoniji, time i našoj Općini.

Iziđimo na izbore, birajmo po savjesti!Općinska načelnica, Jasna Matković

ODRŽANA 10 SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA

U prostoru vijećnice Općine Punitovci održana je 04. ožujka 2019. (ponedjeljak) 10 sjednica Općinskog vijeća ovog saziva sa dnevnim redom:

1. Usvajanje Zapisnika s protekle sjednice,- 2. Dono-šenje Odluke o mjerama za sprečavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada na području Općine Punitovci,- 3.Usvajanje Izvje-šća o dodjeli studentskih stipendija za akademsku godi-nu 2018/19.,- 4.Različito. Sjednici je predsjedao predsjed-nik Općinskog vijeća Zdenko Perić, a nazočili su vijećnici Denis Brandis, Mato Ćurić, Ivan Eling, Tomislav Hmura, Mirko Klaić, Nevenka Kristek, Tomislav Kristek kao i na-čelnica Općine Jasna Matković uz djelatnike Općine, Ni-kolu Milanovića, Ivanu Štefančić, Josipu Štenc te Zdenka Komara, predsjednika VSNM Općine.

PARKIRALIŠTE UZ RIBNJAKMakadamska cesta kao i parkiralište koje su sami članovi pu-

nitovačke UR „Linjak“ sami održavali, ponekad blatno, ponekad prašnjavo ostalo je za povijest. Došla asfaltirana cesta do ribnja-ka, a i malo dalje i u okviru radova uređen prostor parkirališta. Do ribnjaka u svako doba dana i noći, do parkirališta, i uživati u ribičiji, ljepoti prirode i druženju.

ORGANIZIRAMO POSJET MEĐUGORJU Općina Punitovci i ove godine

zjedno sa strankom umirovljenika organizira u mjesecu svibnju za naše umirovljenike i mještane putovanje u Međugorje u trajanju od 2 dana. Uz učešće od 100 kuna putnici će imati osiguranu večeru i noćenje prvog dana, doručak i ručak u povratku drugog dana. Detalji putovanja bit će na vrijeme objavljeni na FB stranici Općine i obavijestima na trgovinama. Nakon određenog dana za prijave naknadne prijave se neće uvažiti.

Općinska načelnica, Jasna MatkovićPredsjednik Općinskog vijeća, Zdenko Perić

Predsjednik stranke umirovljenika Mijo Labak

NASTAVAK UREĐIVANJA KRNDIJEOpćina Punitovci je prema riječima predsjednika Op-

ćinskog vijeća Zdenka Perića započela 13. Ožujka nasta-vak daljnjeg uređenja sela Krndije. Dosadašnjim krče-njem raslinja po kanalima, uz cestu i oko domaćinstava oko kojih su napuštene kuće te rušenjem dotrajalih i napuštenih kuća (ruševine) uz zatrpavanje porušenog nastavljaju se radovi na uređenju. Angažirana tvrtka „Zboril“ iz Levanjske Varoši poorat će zemljišta uz ce-stu, odnosno nogostupe i na mjestu nekadašnjih kuća, a potom potanjurati da se spriječi noviu rast raslinja. Radove financira Općina.

6

I OVE GODINE BIZOVAČKE TOPLICEI ove godine Općina Punitovci u zajedništvu sa Stran-

kom umirovljenika Općine organizira u lipnju odlazak u Bizovačke toplice u trajanju od 10 dana. Prošle godine nije se prijavio dovoljan broj polaznika pa ovim putem obavještavamo naše mještane da planiraju vrijeme. Op-ćina snosi troškove prijevoza autobusom. O svemu će biti na vrijeme obavijest na FB stranici Općine i obavije-stima na našim trgovinama.

Načelnica, Jasna MatkovićPredsjednik Općinskog vijeća, Zdenko PerićPredsjednik Stranke umirovljenika, Mijo Labak

PARKIRALIŠTE UZ MRTVAČNICUDošla asfaltirana cesta do punitovačke kuće oproštaja, a i malo

dalje. Od ceste asfaltiran ulaz do groblja, a i parkiralište ispred. Obilježeno i bojom za obilježavanje. Pravo parkiralište.

ČETIRI ZASTAVE GOVORE O NAMALijepo je vidjeti

4 barjaka, četiri zastave, na zgradi Općine Punitovci. Svaka nešto go-vori o Općini Puni-tovci kao o jedinici lokalne uprave i samouprave, Op-ćini Republike Hr-

vatske, u Osječko- baranjskoj županiji sa kojom Općina ima dobru suradnju, o Slovacima koji žive u Općini, o Eu-ropskoj uniji čija sredstva Općina nastoji koristiti preko fondova i ministarstava. Četiri zastave, hrvatska, župa-nijska, slovačka i EU, četiri zastave govore o nama. Raz-mišlja se o postavljanju jarbola pred zgradom Općine.

Općina Punitovci o raspisanom natječaju za stipendiranje studenata

Općina Punitovci je po načelnici Jasni Matković početkom velja-če raspisala Natječaj za dodjelu studentskih stipendija za aka-demsku godinu 2018/19. O tome je dala obavijest na Radio Đa-kovu i putem službene str. Općine: Obavještavamo sve studente s područja Općine Punitovci, da je Općina raspisala Natječaj za dodjelu studentskih stipendija za akademsku godinu 2018./2019. Istim će se dodijeliti 8 stipendija. Svim zainteresiranima tekst Natječaja, kao obrazac zahtjeva i izjava za javno bilježničku ovjeru dostupni su na www.punitovci.hr • Natječaj je otvoren do 18. 2. 2018. (ponedjeljak) do 10 sati bez obzira na način dostave. Za prošlu akademsku godinu na natječaj su se javila samo tri stu-denta.

UŽIVO U DNEVNIK NOVE TVNakon što je u Osijeku, u prostoru OBŽ ministar Goran Marić načelnici

Jasni Matković uručio Odluku o darivanju čestica (kuće, dvorišta, okućnice) u Krndiji Općini Punitovci i izjave načelnice pred kamerama uslijedio je poziv NOVE TV za izjavu uživo u Dnevnik u 19,15 sati (U među vremenu NOVA TV , u Dnevniku u 17 sati objavila je prilog o Krndiji).

19 sati. Dolazak u Krndiju gdje pred crkvom čeka dvočlana ekipa NOVE TV i Krndijaš Ivan Bošković. Pomalo sniježi, hladno. Dogovor o izjavi i čekanje u direktno uključenje u Dnevnik. Izjavu načelnice o riješenom problemu otišla je u eter.

Uključenje u Dnevnik gotovo i uz snježne pahulje i stisak ruke zahvala načelnice NOVOJ TV, nazočnom snimatelju i novinarki, ekipi Osječkog

studija koji su od 2016. u nekoliko navrata u informativnim programima i u direktnom uključenju upozoravali na problem Krndije i njezinih mještana, o nastojanjima Općine u rješavanju problema. „Hvala Vam puno, pridonijeli ste mnogo, a hvala i ministru Mariću“, reče načelnica.

7

JASNA I GRGA BRAĆA PO ORUŽJU

Ona je Jasna Matković, on Grga Lončarević, ona je načelnica Općine Punitovci, on načelnik Općine Semeljci, ona je po viđenju, govoru, oblačenju i mnogo čemu drugom žensko, a on po viđenju, oblačenju, govoru i mnogo čemu drugom muško. Radno im mjesto u svojoj općini, a ujedinili su se u ratovanju s ministarstvima, županijom, fondovima ministarstava i EU. Ubojito im oružje projekti kojim pucaju po natječajima i javnim pozivima navedenih institucija. Ako na vrijeme i dobro pripreme svoja streljiva (projekti) i znaju kad će protivnik izazvati (javni poziv, natječaj) uspjeh je vidljiv. Ratni plijen (dobivena sredstva) donose u svoju općinu i troše ga na dobrobit svojih podanika. U vrijeme zatišja Jasna i Grga se čuju, vide, posjete se pri nekim događanjima, a onda zajedno kao braća, braća po oružju, nekada odvojeno, nekada zajedno idu u pohode u županiju ili u Zagreb da osvoje za svoje podanike što više plijena. Umijeće je to ratovanja.

Osječka televizija u razgovoru s načelnicomEkipa Osječke televizije, u četvrtak 24. siječnja snimila je u prostoru

zgrade Općine Punitovci razgovor s načelnicom Jasnom Matković. Bio je to razgovor o projektima, ostvarenim i planiranim, a bilo dotaknuto je i pitanje darovanih nekretnina (kuće i okućnice), čestice u Krndiji.

Prilog je emitiran u emisijama Osječke televizije, dnevniku.

OPĆINA STIPENDIRA OSAM STUDENATA

Općinsko vijeće je na sjednici održanoj dana 4. ožujka donijelo Odluku o

stipendiranju osam studenata. Stipendije od 5.000,00 kuna dobili su studenti iz tehničkog

i ostalih usmjerenja, Manuela Mihalina (Josipovac), Darko Štigler (Punitovci), Josip Kuric (Josipovac) i Ivan Perić (Punitovci), kao i studenti iz društvenog i humanističkog obrazovnog usmjerenja, Bruno Kukučka (Josipovac), Monika Konjušak (Josipovac), Monika Kristek (Josipovac) i Ana Poljarević (Punitovci). Stipendije se odnose na akademsku 2018./2019. godinu.

U OBJEKTIVU

DA LI TREBA I DA LI SE MOGLOMa ne znam koliko

sam puta bio na potezu zdravstvena ambulanta, punitovački ribnjak, pratio i bilježio asfaltiranje ceste. Došao i kraj, je da se kasnilo, al što je tu je, gotovo. E sad ono što mi zape u objektiv, most il ćuprija na samom skretanju prema groblju. Možda će netko reći da sam cajzla ( Ona dva slova sam izostavio,

ne zvuči baš lijepo.), možda nisam u pravu, al zapelo mi u objektivu. Zašto tih par kvadrata sa lijeve i desne strane mosta nije asfaltirano. Kad naiđe vozilo sa teretom neki točak će na kamen, propadat će i runiti asfalt.

Možda se to ispravi, al „Gvožđe se kuje dok je vruće!“. Nisu to neki novci, izvođač i kasnio, nije ni svu zemlju vozio (ušteda), a baš mu to malo asfalta falilo, a možda sam ja samo cajzla.

Dvadeset dvije ćuprije trebaju kamena

Lijepo se provesti novom asfaltiranom cestom do tamo negdje kojih stotinjak metara iz punitovačkog ribnjaka i mrtvačnice, pa se tako provezao i ja. Nije to po onoj „Besposlen pop i jariće krsti“, pa se bez veze vozikam, već jednostavno sve bilježim za Đeram. Točno dvadeset i dvije ćuprije na cijelom potez nove ceste, lijepe izbetonirane, svaki posjednik zemlje će lijepo na njivu ili sa njive, ali na ćuprijama fali kamena, negdje manje, negdje koji centimetar, ali ne puno. Vjerojatno će to biti riješeno, netko valjda vodi računa, nadzorni organ, a ja eto zabilježio.

8

JOŠ JEDNA ZA ARHIVUKasni se sa izvođenjem radova na cesti do punitovačkog

groblja, pa nije ni čudo. Mi smo Hrvati, sa hrvatskim izvo-đačima radova, ne kineskim, pa je „normalno“ da se kasni, drugačije bi bilo čudno. (Isprika onima koji na vrijeme obave ugovoreno.) 15. veljača, zadnje nabijanje ceste, automobi-li i neki ljudi. Valjda se dogovaraju za početak asfaltiranja, možda je i nadzorni organ. Kako bilo da bilo bit će, a: „Tko čeka, taj dočeka“. Poslije ostaje ravnanje bankina, pa ćupri-je, a čekat će se, po običaju.

HALO GRADONAČELNIČE

Telefonski u Slavonsku televizijuslavonska televizija pozvala je nakon nepuna 2 mjeseca (23. siječnja.)

telefonski načelnicu Jasnu Matković u petak 15 ožujka , u 11, 20 sati, u mozaičku emisiju „Za dobar dan“ U dijelu emisije, u rubrici „Halo gradonačelniče“, načelnica Matković na upit voditelja emisije govorila je o posjetu ministra Marića i župana Anušića Krndiji, o darivanju nekretnina i potpisanom Ugovoru, planu da se od Ministarstva dobije još osamdesetak čestica, gradnji dječjeg vrtića, nastavku kanalizacije, pješačko- biciklističkim stazama, završenoj cesti do punitovačkog groblja, daljnjim radovima na domovima u Josipovcu i Jurjevcu, sportskom centru u Jurjevcu, domu u Punitovcima, kružnom toku u Josipovcu, nabavci vatrogasnog vozila za DVD Josipovac.

Telefonski u Slavonsku televizijuSlavonska televizija

pozvala je telefonski načelnicu Jasnu Matko-vić u srijedu 23. siječnja, u 11, 20 sati, u mozaič-ku emisiju „Za dobar dan“ U dijelu emisije, u rubrici „Halo grado-načelniče“, načelnica Matković predstavila je Općinu, ono što je uči-njeno, ostvarene i planirane projekte, a i najnovije događanje- darovanje kuća i okućnica u Krndiji Općini Punitovci od Mini-starstva državne imovine.

PRIJEDLOGUoči Božića i Nove godine tiskaju se kalendari i uz još

pokoji poklon uručuju se gostima na domjenku načelnice i predsjednika Općinskog vijeća. Pa, vrijeme je darivanja, red je, na samo kod nas.

Baš ti kalendari, a razmišljalo se minule godine trebaju biti drugačiji, ne univerzalni sa slikom na vrhu. Imamo mi u našoj Općini ljepota kao, ribnjaci dijelovi sela, narodne nošnje, manifestacije, detalji djelovanja udruga, zajedničke slike. Moglo bi se napraviti lijepi kalendar, osmisliti. Imamo vremena. To je samo prijedlog.

IPAK SE KREĆE

ZABILJEŽENO 14. VELJAČEBaš na Valentinovo 14. veljače snimio sam cestu do punitovačkog

groblja. Još nije asfaltirana, ali tu je, bit će. Neka ostane zabilježeno da je tako, nakon dva prekoračenja roka od strane izvođača radova „Promet gradnje“ iz Požege. Podsjeti me gradnja ceste na izjavu koju je talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof Galile Galilei, a ro-đen eto koje slučajnosti 15. veljače, na samrti izrekao o kretanju zemlje „Ipak se okreće“. Tako i naša cesta- ipak se kreće. Cesta nabijena, sa strane zemlja, napravljene ćuprije.

9

ZASJALO SUNCE MJEŠTANIMA KRNDIJE

Ministar Goran Marić uručio načelnici Jasni Matković odluku o darivanju nekretnina vrijednu 3.200.000,00 kuna

U ponedjeljak 21. siječnja u Osijeku je ministrar dr-žavne imovine Goran Marić uručio načelnici punito-vačke Općine Jasni Matković Odluku o darivanju ne-kretnina vrijednu više od 3. 200. 000, 00 kuna. Odluka se odnosi na tridesetak nekretnina u Krndiji u kojima žive sadašnji stanovnici sela i obuhvaća čestice na ko-jima su kuće, dvorišta i okućnice.

Uručenju odluke nazočili su župan ivan Anušić, dožupani Petar Lagator i Goran Ivanović, pomoćnik ministra ni državni tajnik u Ministarstvu državne imo-vine Leon Žulj i Tomislav Boban, kao i predsjednik Op-ćinskog vijeća Općine Punitovci Zdenko Perić.

Radost je to za sadašnje mještane Krndije koji će konačno nakon provedene „papirologije“ biti „svoj na svome“.

DRUŽENJE NA KRAJUBili su uposleni u Javne radove: Pavo Pastva, Stoja

Makijenko, Slađana Getoš, Kristina Toman, Marica Škorvaga, Željka Getoš, Katica Bošković, Stjepan Kufelj, Katica Drer, Damir Kijanica, Ivan Szabo, Matija Milić, Jasna Šuljak, Ana Vavra i Dana Toman. Bilo ih je 15, a na kraju, odnosno tri dana prije isteka ugovora nisu bili baš svi na druženju u zgradi punitovačke Općine 18. siječnja.

Neki od njih već su i prije zajedno radili, a i bilo je posla. Druženje, a možda neki opet nekada zajedno, u poslu i druženju.

Stigla oprema za kuhinju josipovačkog domaBilježimo da je dana 8. ožujka u josipovački dom dostavljena od

strane dobavljača profesionalna oprema za dvije prostorije kuhinje u josipovačkom domu. U isto vrijeme firma “Hmura mont” iz Jurjevca vrši preinake vodovodne, plinske i odvodne instalacije u prostoru kuhinje. Kuhinju u vrijednosti većom od 200 000,00 kuna osigurala je Općina Punitovci preko Ministarstva regionalnog razvoja uz dodatna sredstva Općine.

ASFALT CESTE UGLEDAO SVJETLOST DANA

Nakon nekoliko probijenih rokova za dovršenje za izgradnju asfaltirane ceste do punitovačkog groblja asfalt je ugledao svjetlo dana u veljači i nakon dva, tri dana završeno je asfaltiranje. Valjalo je urediti još ćuprije, bankine, odvoziti hrpe materijala skinute sa bivše ceste. Neka ostane zabilježeno.

10

ČESTITALI SU DAN ŽENAVama koje ste dio nas i našeg življenja upućujemo čestit-

ke. Svim ženama čestitamo Međunarodni dan žena. Hvala

vam na svim onim borbama u životu koje su vidljive i sitnim pobjedama koje su nevidljive, ali svakodnevne i jednako važ-ne.

Neka ovaj dan bude samo jedan u nizu, kada primate za-hvalnost i pažnju za sav vaš svakodnevni trud, ljubav, požr-tvovnost i nesebičnost za sve ono što činite i čime obogaću-jete naše živote u obitelji, na radnom mjestu, u događanjima.

Čestitamo Vam Vaš dan uz želje da budete poštovane, vo-ljene i uspješne, kako u obitelji, tako i na poslu i u svakom trenutku Vašeg življenja!

Čestitamo Vam praznik, Vama djevojko, suprugo, majko, bako, čestitamo Vam praznik ženo! Posebne čestitke svim ženama naše, punitovačke Općine.

Općinska načelnica, Jasna Matković, Predsjednik Općinskog vijeća, Zdenko Perić, Urednik Glasila Đeram, Mirko Knežević

ČESTITALI SU VALENTINOVOSvako čestitanje i upućene želje nekome donesu radost. Lijepo je i

kulturno bilo uputiti i čestitke u povodu Valentinova. Zajedničku čestit-ku uputili su predsjednik Općinskog vijeća Općine Punitovci i urednik općinskog Glasila Đeram: „Svima onima koji su zaljubljeni, svima onima koji se vole u Općini Punitovci i ma gdje bili, SRETNO VALENTINOVO! Znak pažnje, pa makar to bila i lijepa riječ učinit će nekoga sretnim, a mi se pridružujemo čestitkama ljubavi poštovanja i voljenosti. Pred-sjednik Općinskog vijeća Općine Punitovci, Zdenko Perić i urednik op-ćinskog Glasila Đeram, Mirko Knežević“.

ČELNIŠTVO OPĆINE UPUTILO ČESTITKU

Čelništvo Općine Punitovci povo-dom minule Nove 2019. godine uputi-lo jena FB stranici Općine Pun itovci čestitku: „Sretna Vam bila i plodonosna Nova godi-na, Vama, svim ljudima dobre volje, Vama dra-gi i poštovani mještani Općine Punitovci! Sretna Vam bila i blagoslovljena u svemu ma gdje bili i neka Vas prati radost, zdravlje i zadovoljstvo, neka Vas prati zajedništvo u Vašim obiteljima! Općinsko vijeće Općine Punitovci i predsjednik Zden-ko Perić, načelnica Jasna Matković i donačelnici Ma-rijan Batorek i Matija Poljarević“. Lijepo je čestitati, poželjeti želje onima koji su tzo čelnbištvo Općine i izabrali.

LIJEPO JE UPUTITI DOBRE ŽELJE

Lijepo je nekome nešto čestitati i uputiti do-bre želje. Nije to samo lijepo, to je i stvar opho-đenja, kulture, uvažavanja, poštovanja….. Upuće-na je tako mještanima Općine Punitovci preko FB stranice čestitka čelništva Općine Punitovci povodom Božića i božićnih blagdana

11

DOBRA SURADNJA SA ZASTUPNIKOM BILEKOM

Načelnica Jasna Matković potpisala je u pro-sincu, u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fon-dova Ugovor u vrijednosti od 126 0900, 00 kuna za opremanje josipovačkog DVD-a. Strogo su to namjenska sredstva koja su se dodijelila općini sa manjinskim stanovništvom, ovaj puta Općini Puni-tovci. Do ostvarenja ovih sredstava došlo je teme-ljem suradnje Općine, odnosno načelnice Matković sa saborskim zastupnikom za češku i slovačku na-cionalnu manjinu Vladimirom Bilekom, koji prema riječima načelnice pomaže u ishodovanju sredsta-va gdje je to moguće. „Dobra je to suradnja da bi se ostvarili općinski projekti“, kaže načelnica.

NAČELNICA POTPISALA UGOVOR ZA IZGRADNJU VRTIĆA VRIJEDAN SEDAM MILIJUNA I PETSTO TISUĆA KUNA

U petak 21. prosinca 2018. načelnica punitovač-ke Općine Jasna Matković bila je u hotelu Shera-ton u Zagrebu na svečanom potpisivanju Ugovo-ra o financiranju za „Sektor dječjih vrtića za tip operacije 7.4.1., ulaganja u pokretanje, poboljša-nje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ru-ralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“ iz „Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.“.

Načelnica Matković potpisala je Ugovor vri-jedan 7, 5 milijuna kuna, 100% financiranog kroz EU financiranje. Po potpisu Ugovora svih posred-ničkih tijela Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, započet će proces javne nabave, ugovaranja izgradnje s izvoditeljem radova i sama izgradnja novog dječjeg vrtića na području Općine Punitovci. Potpisivanju Ugovora nazočili su između ostalih, premijer Vlade RH Andrej Plenković i ministar po-ljoprivrede i pod predsjednik Vlade Tomislav Tolušić.

„Zahvaljujemo Ministarstvu poljoprivrede i Vladi Republike Hrvatske na navedenim sredstvima za izgradnju dječjeg vrtića i što su prepoznali potrebe naše Općine, jer će izgradnja dječjeg vrtića u mnogome pomoći u provođenju demografske politike na našem području“, izjavila je načelnica između ostalog za medije.

LUTAJUĆI REPORTER BILJEŽI

ODOŠE CIJEVI ZAPUŠTENOG NADVOŽNJAKA SAMOPOSLUGA NA DJELU

Rekoše mi, skrenuše mi pozornost da se malo odvezem do nadvožnjaka koji nadvija Slavoniku putem od Josipovca do Širokog Polja. Lijepo vrijeme, cesta dobra i evo me na nadvožnjaku. Ljepota od nebrige, nečije nebrige. Po onoj pjesmi „Zarasle su staze moje“, zarasli i nogostupi nadvožnjaka, izniklo bilje. Ma nije to sve. Nema cijevi ni s jedne ni s druge strane, nema ih čitavo čudo, na desetke. A i žičanu ogradu iznad same trake Slavonike otuđivači cijevi, u prijevodu lopovi, vezali žicom. Olabavili i samu žičanu ogradu iznad trake Slavonike . Imali ljudi vremena, sve polako pod okriljem vjerojatno noći, u tišini odšarafiti, izvući cijevi, natovariti i u miru Božjem sa cijevima odlepršati.

Stoji tako i dalje nadvožnjak, pomalo zaraslih nogostupa i rubova kolnika, stoji i čeka neke nove posjetitelje, a cijevi ima još, ima ih ima, samoposluga je. Kao daje taj nadvožnjak, rekli bi, neko kopile, za koje se nitko ne brine, a netko bi ipak trebao. (Ponegdje označeno gdje nedostaju cijevi.)

12

13

U OČEKIVANJU DAROVNIH UGOVORADugogodišnje nastojanje Općine Punitovci o stupanju u vlasništvo ne-

kretnina u Krndiji, odnosno kuća i okućnica urodilo je plodom zahvaljujući i ministru Goranu Mariću. Ugovor o darovanju potpisan. Sadašnji mještani Krndije očekuju vlasništvo nad kućama i okućnicama u kojima i na koji-ma sada žive. Općina po tom pitanju treba sve uskladiti sa zakonskim odredbama, Općinsko vijeće donijeti Odluku o prijenosu vlasništva, sačiniti tabularne isprave, odnosno darovne Ugovore i uvjete u prijenosu vlasniš-tva. Prema riječima načelnice po završenom poslu, ne zadugo mještanima Krndije će se svečanim činom uručiti Odluke o vlasništvu.

AKTIVIRANJE DRŽAVNE IMOVINE

Marić u Krndiji: Ovo mi je najdraža odluka RTO potpisivanju Ugovora o darivanju nekretnina u Krndiji Općini Punitovci od strane Ministarstva državne imovine napisano je po dopisnici Suzani Žu-pan i u „Glasu Slavonije“. Donosimo.

Objavljeno 6. ožujka, 2019.Dosad sam kao ministar državne imovine

potpisao više od 1100 odluka o njezinu darovanju, no ovo mi je jedna od najdražih, usuđujem se reći, i najdraža odluka, a njome stanovnici Krndije postaju vlasnici svojih kuća na svojem zemljištu. Rekao je to u utorak ministar državne imovine Goran Marić prigodom potpisivanja ugovora s načelnicom općine Punitovci Jasnom Matković o darovanju Krndije toj lokalnoj samoupravi, odnosno darovanju čestica s kućama i okućnicama Krndijašima. Desetljećima je Krndija bila selo u vlasništvu države, a seljani bez vlasničkih listova za nekretnine u kojima žive, zbog čega se nekada veliko i napredno

selo danas svelo na samo pedesetak stanovnika, odnosno 22 obitelji. Stoga je za Krndijaše jučerašnji dan bio povijesni, te je cijelo selo, pa i jedina nedavno rođena beba u njemu, dočekalo ministra Gorana Marića u društvenim prostorijama Udruge “Krndijaš”, u zgradi nekadašnje seoske škole, zatvorene prije tridesetak godina.

U Krndiji je Marić, koji je selo posjetio u pratnji osječko-baranjskog župana Ivana Anušića, rekao da su i rubni krajevi itekako u središtu interesa i Mnistarstva države imovine i Vlade RH.

- Ova zemlja u Krndiji nekada je bila oteta. Živjeli smo u vrijeme kada je otimanje bilo institucionalna praksa. No doživjeli smo

vrijeme darivanja. Ima li što ljepše nego kada čovjek dobije svoj dom, a dosad je imao kuću na tuđem zemljištu?! No sada će ljudi ovdje imati svoj dom na svom zemljištu. Dom do doma je domovina. Ovdje ima još zemlje za stambene potrebe, pa će se u drugom koraku poraditi i na tome. Slavonija je nekada bila mjesto kamo su dolazili vlakovi puni ljudi. Vrijeme je da se to opet dogodi. Nadam se da ćemo riješiti dio preostale zemlje ovdje za novu gradnju, da se time motivira ostanak, ali i dolazak - rekao je Marić.

Kako je podsjetila načelnica Matković, prema ugovoru, obveza je u drugoj fazi stambeno zbrinjavanje i demografska obnova u Krndiji. Netom potpisanim ugovorom obuhvaćeno je 25 čestica, a vrijednost nekretnina je 3,2 milijuna kuna.

- Od danas su ljudi u Krndiji napokon svoji na svome i puno sretniji nego dosad - dodala je Matković.

- Nevjerojatno zvuči da su ljudi ovdje toliko godina živjeli u kućama i na zemlji koje nisu bile njihovo vlasništvo. Zahvala Ministarstvu državne imovine što je to napokon riješeno. Razumijevanja imamo na svim razinama i onda se projekti nižu jedan za drugim - rekao je Anušić, ao punitovački župnik, vlč. Đurica Pardon, podsjetio je na početak 2000-ih i proces povrata zemlje Crkvi.

- Još tada sam, u dogovoru s Nadbiskupijom, tražio od tadašnje općinske vlasti da se u Krndiji vrati zemlja koja je Crkvi oduzeta nakon Drugog svjetskog rata, i to ove parcele o kojima se danas govori. Sada se ta ideja ostvaruje - rekao je župnik, dodavši da je to i spomen na one koji su izvorno utrli put ovome selu i imovini u njemu.

U ime Krndijaša zahvalio je Ilija Bošković. Na skupu je bilo i Krndijaša koji žive u drugim krajevima, a sada su najavili povratak u svoje selo.

14

PEKLE SU KROFNE ZA ŽUPANA I MINISTRAŠto su sve radile uoči pokladnog utorka i na sam

pokladni utorak a u svezi dolaska župana Anušića i ministra Marića, ne može stati u naslov članka pa uz to što u naslovu piše gerontodomaćice su dogo-vorom sa voditeljicom Marom Perić i kontrolorom Ivanom Štefančić pospremile prostore Općine, pekle krofne, kifle i perece, neke u zgradi Općine, neke u svom domaćinstvu, bile pri ruci za poslugu u Krndiji i svašta nešta, a na kraju zaslužile i malo druženja po odlasku gostiju.

SJEĆANJE ILI EMOCIJEDonosimo komentar na jednu objavu na FB stranici Općine u povodu

darovanja kuća i okućnica u Krndiji Općini Punitovci, donosimo komentar uz jednu fotografiju, komentar Anite Šebek: „Evo da se i ja javim. Načelnice iza vas je kuća u kojoj su živjeli moj djed i baka , moja mama, tetke i ujaci, a sada tu netko drugi živi. Moja majka, jedino što joj je ostalo, može doći u Krndiju, samo svojima na groblje“.

Vrijeme prolazi poštovana, vrijeme sadašnjosti po nekom događanju nas vraća u neke dane iza nas, dane sjećanja, emocija, vrijeme u kojemu

netko odlazi za novim životom, a iza sebe ostavlja dio života i mjesto dugo godišnjeg življenja najmilijih. Netko je tako napustio Krndiju i ostalo je sjećanje, a netko je dočekao bolje dane.

REZULTATI DUGOGODIŠNJEG RADA I NASTOJASNJA NEKOME NE ODGOVARAJU

ODGOVOR NA IZREČENO MIŠLJENJENakon objave članka iz Jutarnjeg lista „Novi život „Ničijeg sela“ poznatog iz Bulajićeve „Obećane zemlje“, a koji smo objavili na

FB stranici Općine Punitovci u komerntaru osoba A. Š. (Puno ime i prezime je na FB stranici.) napisala, ne pitanje, već mišljenje. Donosimo mišljenje (u cijelosti kopirano) A. Š. i odgovor upućen istoj osobi.

A. Š. -Jadno da za druge mještane koji su se rodili i živjeli u Krndini, a morali otići za boljom egzistencijom država ni opčina

nema sluha, al mislim da je to sa zemljom dobro preračunato da će se prodavati onima koji će imati velike koristi od toga.

OPĆINA PUNITOVCI: Poštovana!Općina Punitovci, odnosno općinska vijeća i načelnici, od uspo-

stave lokalne uprave i samouprave, znači od 1993. nastoji Krndiju, koja nije njeno vlasništvo osigurati svojom imovinom, koju više ne potražuju uz važeće zakonske odredbe ni prvotni stanovnici Krndije, Nijemci i njihovi potomci. Kolonizirani stanovnici, ponajviše uposleni u PIK-u s vremenom, dobro ste rekli napuštaju Krndiju u potrazi za boljom egzistencijom, a ruševine okućnica se pretvaraju u oranicu. U Krndiji ostaju oni koji ili vole Krndiju ili ne mogu dalje materijalno, fizički, zdravstveno..., ne mogu dalje na bolje, i čekaju, čekaju godi-nama da se nešto učini, a oni koji su mogli i uređivali su svoje kuće i okućnice koje nisu njihove, a ima ih lijepih ONO ŠTO JE OPĆINI DARO-VANO OD MINISTARSTVA NIJE KAKO NAVODITE ZEMLJA, piše, darovane su zgrade, dvorišta, okućnice. Darovano će ovisno o Odluci Općinskog vijeća biti dostupno sadašnjim mještanima Krndije. Vi navodite one koji su otišli, oni su uskraćeni. Nitko nije znao što će se, kada i tko i za koga učiniti, a Općina se ipak brinula o „ničijem selu“, selu čiji su mještani bili mještani Općine na državnom zemljištu. Drugi su otišli, nema ih. To je, ispričavam se, kao da ste ljuti na one koji igraju lutriju, igraju i gube, a sad su dobili, nisu znali, ulagali su jedino svoj ostanak u Krndiji, i dobili su. Oni koji su otišli nisu dovoljno „igrali“, otišli su, nisu mogli ni dobit. KONAČNO- NEMA ZEMLJE ZA PRODAJU, NEMA ZA NIČIJU KORIST. Vama svako dobro, ma gdje bili. S poštovanjem!

ZAKLJUČAK: A, što reći? Svatko ima svoje mišljenje. Vjerojatno će biti onih koji bi nešto, od nečega, poželjeli u Krndiji, ali...... i Vi sigurno imate svoje mišljenje. Ipak pustimo to Općini Punitovci a ima i ona narodna: „Tko čeka, taj dočeka“.

15

KOMENTAR I ODGOVORNa jednu objavu o darovanju kuća i okućnica u Krndiji Općini Punitovci po

ministru Goranu Mariću, objavu objavljenu na FB Općine napisan je komen-tar čitateljice i odgovor Općine. Donosimo original objave i odgovor Općine:

Anita Šebek Jadno da za druge mještane koji su se rodili i živjeli u Krn-dini, a morali otiči za boljom egzistencijom država ni opčina nema sluha ,al mislim da je to sa zemljom dobro preračunato da če se prodavati onima koji če imati velike koristi od toga.

Općina Punitovci Poštovana!Općina Punitovci, odnosno općinska vijeća i načelnici, od uspostave lokal-

ne uprave i samouprave, znači od 1993. nastoji Krndiju, koja nije njeno vla-sništvo osigurati svojom imovinom kojom svojom imovinom više ne potražu-ju uz važeće zakonske odredbe ni prvotni stanovnici Krndije, Nijemci i njihovi potomci. Kolonizirani stanovnici, ponajviše uposleni u PIK-u s vremenom, dobro ste rekli napuštaju Krndiju u potrazi za boljom egzistencijom, a ruševine okućnica se pretvaraju u oranicu. U Krndiji ostaju oni koji ili vole Krndiju ili ne mogu dalje materijalno, fizički, zdravstveno..., ne mogu dalje na bolje, i če-kaju, čekaju godinama da se nešto učini, a oni koji su mogli i uređivali su svoje kuće i okućnice koje nisu njihove, a ima ih lijepih ONO ŠTO JE OPĆINI DAROVANO OD MINISTARSTVA NIJE KAKO NAVODITE ZEMLJA, piše, darovane su zgrade, dvorišta, okućnice. Darovano će ovisno o Odluci Općinskog vijeća biti dostupno sadašnjim mještanima Krndije. Vi navodite one koji su otišli, oni su uskraćeni. Nitko nije znao što će se, kada i tko i za koga učiniti, a Općina se ipak brinula o „ničijem selu“, selu čiji su mještani bili mještani Općine na državnom zemljištu. Drugi su otišli, nema ih. To je, ispričavam se, kao da ste ljuti na one koji igraju lutriju, igraju i gube, a sad su dobili, nisu znali, ulagali su jedino svoj ostanak u Krndiji, i dobili su. Oni koji su otišli nisu dovoljno „igrali“, otišli su, nisu mogli ni dobit. KONAČNO- NEMA ZEMLJE ZA PRODAJU, NEMA ZA NIČIJU KORIST. Vama svako dobro, ma gdje bili. S poštovanjem!

PRVI MINISTAR RH U KRNDIJIMinistar u Vladi RH Goran Marić, prvi je ministar Vlade RH koji je po-

sjetio selo Krndiju i mještane Krndije, a bilo je to u povodu darovanja čestica- kuća i okućnica Općini Punitovci za potrebe sadašnjih mještana Krndije, čestica koje su kao i cijelo selo do sada bili u vlasništvu Države. Sa ministrom Krndiju je posjetio i župan OBŽ Ivan Anušić, a čini mi se da je i on prvi župan u posjeti mještanima Krndije. Brojne TV kuće i tiskani mediji zabilježili su događaj. Fotografijom donosimo nekoliko detalja.

16

ŽUPAN I MINISTAR

Podne, 5. ožujka, pokladni utorak. Očekuje se dolazak žu-pana Ivana Anušića i ministra Gorana Marića. Dolazi župan, a desetak minuta kasnije i ministar. Razgovor sa županom i kratki dogovor s ministrom te odlazak u Krndiju gdje će ministar i načelnica Matković potpisati Ugovor o darovanju 25 čestica kuća i okućnica Općini Punitovci za mještane Kr-ndije. Goste sa suradnicima su načelnicu Matković i djelat-nike Općine dočekali i predsjednik Općinskog vijeća Zdenko Perić uz vijećnike Mirka Klaića, Tomislavca Hmuru, Nevenku Kristek, Tomislava Kristek.

DOBAR GLAS DALEKO SE ČUJE

DOPISNICE VEČERNJEG LISTA U KRNDIJI

Nakon posjeta ministra Gorana Marića Krndiji i potpisivanju Ugovora o darovanju čestica okućnica i kuća Općini Punitovci za sadašnje mještane Krndije, brojni mediji su o tome izvještavali, a evo dopisnica „Večernjeg lista“ u srijedu 13. ožujka. Bit će to članak o posljednjim događanjima, selu Krndiji i sadašnjem živ-ljenju mještana. Dopisnice su riječima i fotografiranjem bilježile selo i neke od mještana.

HRT U KRNDIJIEkipa HRT-e snimala je u prijepodnevnim satima 30. siječnja u Krndiji. Prilozi će biti emitirani u nekoliko emisija. Prilozi su o življenju ljudi, darovanju kuća i okućnica Općini od strane Ministarstva državne imovine. U emisiji govore mještani Krndije i načelnica Općine Jasna Matković

17

O OPĆINI I KRNDIJI NA OSJEČKOJ TV

U emisiji Osječke TV „Impuls razvoja“ emitiranoj u ne-djelju 27. siječnja u večernjem terminu i u nedjelju 3. ve-ljače u 20 sati (Nisu jedina emitiranja.) emitiran je prilog snimljen u prostoriji općinske zgrade u četvrtak 24. siječ-nja. U emisiji je načelnica Matković govorila o projektima, ostvarenim i planiranim, a o selu i značenju darovanih parcela po ministru Mariću govorila je načelnica, Ilija Boš-ković i ministar Marić uz snimke sela Krndije, razgovor u Općini i uz snimke uručenja Odluke o darivanju načelnici, u Osijueku u prostoru OBŽ. (Snimci sa TV ekrana.)

DRŽAVA DAROVALA SELO KRNDIJU PUNITOVAČKOJ OPĆINI

U tekstu Jutarnjeg lista od 6. ožujka „U po-sjetu Đakovštini“ je uz tekstove o poosjeti i dar-tovanju nekretnina Gradu Đakovu i Nadbiskupiji Đa-kovačko- osječkoj i članak „ Država darovala selo Kr-ndiju punitovačkoj Općini. Donosimo.

Ministar Marić u Đa-kovštini je posjetio Krndi-ju, do jučer jedino selo u vlasništvu Republike Hrvatske, gdje je s načelnicom pu-nitovačke općine Jasnom Matković, u nazočnosti osječ-ko-baranjskog župana Ivana Anušića i 50-ak mještana, potpisao ugovor o darovanju tog sela, to jest zemljišta i kuća u tom selu punitovačkoj općini i mještanima Krndije.

“Dosad sam potpisao više od 1100 odluka o darivanju državne imovine, a ovo mi je jedna od najdražih. Bilo je vrijeme otimanja, a Krndija to itekako dobro zna, no do-živjeli smo vrijeme darivanja. Sada će žitelji ovoga sela živjeti u svojim kućama, na svome zemljištu, da se steknu uvjeti za ostanak ovdje, ali i dolazak jer ostalo je još ze-mljišta za stambenu izgradnju”, rekao je Marić.

Općina je tu na sebe preuzela stambeno zbrinjavanje i demografsku obnovu Krndije.

KRNDIJA U EMISIJI DOBRO JUTRO HRVATSKA Enisija o Krndiji i životu u Krndiji, o darivanju okućnica i kuća od strane Ministarstva državne imovine Općini Punitovci za sa-

daššnje mještane Krndije snimljena od HRT-e 30. siječnja, a u kojoj je prikazano selo i u kojoj su uz župnika dr. Đuricu Pardona, načelnicu Jasnu Matković govorili i mještani Krndije emitirana je u emisiji „Dobro jutro Hrvatska“ u četvrtak 21. veljače. (Snimke sa TV-a, snimke koje sam uspio snimiti.)

18

U DNEVNIKU OSJEČKE TVU emitiranjima Dnevnika Osječke TV, u nedjelju 27. siječnja emitiran je prilog o Krndiji, odnosno o okončanju problema vla-

sništva kuća i okućnica te darovanju istih Općini Punitovci od strane Ministarstva državne imovine. Tako je Osječka TV o Krndiji i Općini dala isti dan priloge i u Dnevniku i u emisiji „Impulsi života“. U Dnevniku je bilo više govora o Krndiji. (Fotografije skinute u vrijeme Dnevnika sa TV ekrana.)

LJUDINA TAJ MINISTAR MARIĆGledam ja ministra Marića u Krndiji pri

potpisivanju Ugovora o darovanju čestica Općini Punitovci, kuća i okućnica za potrebe mještana Krndije. Svi se tamo naslikavaju, slikaju aparatima i kamerama ministra pa i ja, sitni dopisnik (Ne mislim na tjelesnu građu.) slikam sa mojom mašinom (Poklon i nagrada Općine). Kad se smanjilo nagu-ravanje priđem, predstavim se kao Mirko i urednik Đerma. Kažem mu riječ dvije, o Đer-mu, zamolim za slikanje, zauzmemo stav i ministrova suradnica škljocne mojim apa-ratom u nekoliko poza, a najbitnija je ona „državnička“, kad stanemo, pružimo si ruke i čekamo da netko uslika. Zahvalim ministru

uz riječi da je on prvi ministar koji je posjetio Krndiju, selo i mještane Krndije. Da, obećao mi ninistar pisani intervju, ja njemu u Zagreb pitanja, a on meni odgovore. A nego, posao je posao.

19

OPĆINI PUNITOVCI KRNDIJA, ĐAKOVU MIMNOZA

OBJAVA PORTALA ŠIROKO POLJEDonosimo tekst Portala Široko Polje o uručenju Odluke o darivanju

čestica u Krndiji, načelnici Jasni Matković od strane ministra Gordana Marića, u Osijeku 21, siječnja. (Donosimo dio teksta vezano za Krndiju.)

Stanovnici Krndije, sela u Općini Punitovci, napokon mogu biti mirni u kućama u kojima žive desetljećima, a nad kojima je bilo upisano državno vlasništvo. Naime, ministar državne imovine dr. sc. Goran Marić danas, 21. siječnja 2019. godine, uručio je načelnici Općine Punitovci Jasni Matković Odluku o darovanju nekretnina u k.o. Krndija Općini Punitovci, a u svrhu provođenja programa stambenog zbrinjavanja i programa demografske obnove. Preostalih 50-ak stanovnika, nekada je bilo i više od 2.500 stanovnika, od sada mogu uređivati svoje domove, moguće je i komunalno uređivanje sela, a time se stvaraju uvjeti za kvalitetniji život, baš kao i povratak bivših ili dolazak novih stanovnika ovog sela na tromeđi Našica, Osijeka i Đakova.

Radni posjet Osječko-baranjskoj županiji ministar državne imovine

Goran Marić te državni tajnik Tomislav Boban i pomoćnik ministra Leon Žulj počeli su održavanjem koordinacijskog sastanka sa županom Ivanom Anušićem i njegovim suradnicima te načelnicima i gradonačelnicima općina

(Ministar Marić potpisao je Ugovor o darovanju sa županom Anušićem, potom je s gradonačelnikom Marinom Mandarićem potpisao Ugovor o darovanju nekretnina u k.o. Đakovo Gradu Đakovu, što je u naravi Poslovna zgrada Đakovštine („Mimoza) I Općinama Satnica Đakovačka, Bizovac i Marijanci. Načelnici Jasni Matković uručio je Odluku o darovanju nekretnina u k.o. Krndija u Općini Punitovci

KRNDIJAŠI VIŠE NISU NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

Donosimo tekst objave Web portala Radio Đakova o potpisivanju Ugovora o darovanju čestica kuća i okućnica u Krndiji. (Tekst je objavljen uz 3 fotografije.) “Krndijaši više nisu ni na nebu ni na zemlji”

Radio Đakovo na 5. ožujka 2019.Ministar državne imovine Goran Marić danas je boravio u Đakovštini.U Krndiji je, nakon susreta s načelnicom općine Jasnom Matković u

Punitovcima, potpisao Ugovor o darovanju 25 čestica na kojima su kuće i okućnice sadašnjih mještana tog sela.

Svoje zadovoljstvo nije krila načelnica koja se zahvalila ministru na njegovu angažmana u rješavanju ovog dugogodišnjeg problema.

“Od danas mještani Krndije nisu više ni na nebu ni na zemlji, danas su svoj na svome. Mi još toga imamo, ovo je prvi dio i to nam je bilo najbitnije, a sve ostalo, od stambenog zbrinjavanja do demografske obnove ići će u drugom dijelu”, izjavila je nakon potspisivanja ugovora načelnica Jasna Matković naglasivši da je vrijednost ugovora 3,2 milijuna kuna.

Ministar Marić izrazio je zadovolsjtvo što je nakon trideset godina konačno riješen problem sa zemljištem i kućama u Krndiji podsjetivši da je ta imovina institucionalno oteta. Naglasio je takđer da mu je to jedan od najdražih dokumenata koji potpisao dosad.

“Presretan sam što smo riješili ono što se trideset godina nije riješilo, što su stvorene pretpostavke da ti ljudi imaju svoj dom na svojoj zemlji. Ministarstvo državne imovine ovim činom vrši samo svoju misiju, a to je da imovina služi životu i ovdje se to potvrđuje u najboljem smislu”, istaknuo je ministar Marić.

I župan Ivan Anušić naglasio je da se rješavanjem ovih imovinsko-pravnih odnosa stvaraju uvjeti da stanovnici Krndije konačno mogu dugoročno rješavati svoja egzistencijalna pitanja, a to je naglasio i Ilija Bošković, predsjednik Vijeća Mjesnog odbora.

NOVI RADIO ĐAKOVO O POSJETI MINISTRA MARIĆA KRNDIJI

NETOČNOST NAVODA

Donosimo dio teksta koji je Novi radio objavio na svojhoj stranici pod donjim naslovom u svezi posjete ministra Marića Krndiji i darovanju nekretnina Općini Punitovci s napomenom. Ministar Marić u Đakovštini potpisao nekoliko Ugovora o darivanju

5. ožujka 2019. Ministar je podsjetio kako je Slavonija bila mjesto odredišta,

mjesto gdje su mnogi pronašli život. “Misija i Ministarstva državne imovine i Vlade RH, kada je riječ o državnoj zapuštenoj imovini, aktivirati je u svakom dijelu RH, svakoj općini, svakom gradu“” rekao je ministar.

Ministar državne imovine Goran Marić posjetio je Krndiju u općini Punitovci gdje je vraćena zemlja vlasnicima koji su je izgubili nakon Drugog svjetskog rata.

NAPOMENA:: NIJE ZEMLJA VREĆENA VLASNICIMA, VLASNICI SU BILI PODUNAVSKE ŠVABE KOJI SU KRNDIJU NASELILI 1883. A KOJI SU STRADALI U LOGORIMA I PROTJERANI IZ KRNDIJE 1945. OD STRANE PARTIZANSKIH VLASTI. ZNAČI NIJE VRAĆENO VLASNICIMA VEĆ JE DAROVANO OPĆINI PUNITOVCI KOJA ĆE TABULARNOM ISPRAVOM DODJELITI DAROVANE ČESTICE SADAŠNJIM STANOVNICIMA KRNDIJE KOJI SU NASELILI KRNDIJU POSLIJE 1945. ZAPOŠLJAVANJEM U TADAŠNJEM PIK-U I KOJI NIKAD NISU BILI VLASNICI NEKRETNINA U KRNDIJI. U KOJOJ SADA ŽIVE.

Rekli bi naši zastupnici: „Ispravak netočnog navoda“.

20

VLASNIČKO SREĐIVANJE SELA NEVJEROJATNE SUDBINEKraj minule godine i siječanj ove, donio je rezultate dugogodišnjeg

napore Općine Punitovci po pitanju rješavanja valasništva kuća i okućnica u selu Krndija, a na radost sadašnjih mještana. Povodom darivanja nekretnina Općini Punitovci i uručivanja Odluke o darivanju načelnici Jasni Matković od strane ministra Gorana Marića Glas Slavonije po pisanju Suzane župan objavio je 31. siječnja dole navedeni tekst sa fotografijama koji donosimo

Krndija, dosad jedino državno selo u Hrvatskoj, procijenjena je na osam milijuna kuna

Objavljeno 31. siječnja, 2019. Tržišna vrijednost stambenih i drugih nekretnina na 25 čestica je

3,27 milijuna kuna

Do 1944. godine Krndija je bila napredno selo s dvije tisuće

stanovnika njemačke narodnosti. Selo s petnaestak ulica okruženo je najboljom zemljom u Đakovštini, na sjecištu putova za Đakovo, Osijek i Našice. U središtu je crkva, veličinom odmah iza đakovačke katedrale, prekoputa nje je dom, kino, kuglana, dućani, gostionice, mesnica, nedaleko je kudjeljara…

A onda je, te 1944., njemačko stanovništvo u strahu od odmazde

nove, partizanske vlasti napustilo svoje domove, cijeli svoj život, kako danas kaže mještanka Rosa Pop, “stavilo na jedna zaprežna kola” i otišlo put Austrije i Njemačke. Oni koji su ostali, nakon ulaska partizana u Đakovo, u travnju 1945., završavaju u logoru, u koji je pretvoreno njihovo selo, a njih oko 370 skončava u nehumanim uvjetima. Selo postaje logor za Folksdojčere, a granatirana crkva - spremište za žito. Selo se potom naseljava kolonistima, njegovo zlatno doba nikada se više nije ponovilo, mještanin Ilija Bošković kaže da je u njemu danas samo 51 stanovnik u 25 preostalih kuća, a ostale su se urušile, “nestale s lica zemlje”.

Tri uličice

- Ovih dana, nakon punih 12 godina, rodila se ovdje i prva beba. Škola je zatvorena prije više od 20 godina, a sada je ovdje sedmero-osmero djece - dodaje Bošković, stojeći ispred iste one crkve koja je prije 74 godine granatirana i oskvrnuta skladištenjem žita i gnojiva. No, prekoputa crkve, na mjestu gdje su nekada bili dom, kino, kuglana..., otužna je čistina. Umjesto nekadašnjih 15, selo danas ima samo tri uličice. Bez dućana, škole, s tek školskim autobusom.

Nevjerojatna je to sudbina Krndije, jedinog do sada “državnog sela” u Hrvatskoj. U Osijeku je prošloga tjedna ministar državne imovine Goran Marić s načelnicom općine Punitovci Jasnom Matković potpisao ugovor o darivanju nekretnina u državnom vlasništvu, darivanju Krndije toj lokalnoj samoupravi, a na kojoj je sada da pripremi administrativni put kojim će Krndijaši napokon postati vlasnici nekretnina u kojima desetljećima žive. Bez vlasničkog lista s njima nisu mogli ništa, niti ih sanirati, dograđivati, graditi novo ili prodati.

- Dobro je da se to dogodilo, no za mnoge Krndijaše i ovdašnje kuće to se događa prekasno. Kuće su većinom u jako lošem stanju, kao što je i ona u kojoj živimo sestra i ja. Dok su te kuće bile pod PIK-om, bilo je dobro. Kada se PIK raspao, više se nije ni ulagalo. Ništa nije bilo naše. I naša kuća je ruševina, propadaju ‘plafoni‘, nema vode, dvije prednje sobe su se urušile, pa koristimo samo dvije stražnje. Čujemo da bi išlo i stambeno zbrinjavanje, što bi dobro došlo za sređivanje kuće - kaže Damir Kijanica, koji svih svojih 50 godina živi u Krndiji.

Nakon što je 2004. požar progutao kuću u kojoj su on i sestra Božana prije živjeli, preselili su se na sadašnju adresu, u Nazorovu, no uvjeti u njoj krajnje su loši. Stara je to “švapska” kuća, žbukana blatom. Snijeg koji se topi s krova curi u kuhinji sa stropa. Seljenje Kijanica u koliko-toliko bolju kuću ovdje nije nikakva rijetkost. Zasigurno 80 posto ljudi u selu ne živi na prijašnjoj adresi; kako se koja kuća urušavala ili se nije dala nikako više popraviti, ljudi su se selili u nešto bolje, pojašnjava Bošković.

Seljenja su prije išla u dogovoru s PIK-om, a sada s lokalnom zajednicom. No, kako-tako solidnih kuća za preseljenje u Krndiji više nema, a posljednji koji su se preselili iz ruševne u bolju kuću su Katica i Željko Drer.

- Šest je godina otkako živimo u ovoj kući, građenoj još 1926.-1930. Iz tog vremena još su prozori i vrata, no ulični prozori bili su toliko loši da smo nedavno stavili nove - kaže Katica. I Drerovi su čuli da bi nakon što Krndijaši dobiju vlasničke listove išlo stambeno zbrinjavanje, a Katica smatra kako je kuća toliko loša da je najbolje rješenje gradnja nove. Željko kaže da se njegov otac, iako Nijemac, nije odselio iz Krndije, nije htio ostaviti stare roditelje. I njegova priča dio je krndijaškog apsurda.

- Nama je naša kuća nakon rata oduzeta, a kuća u kojoj sada

živimo mi je treća. Staro je sve, uspijemo tek održavati, krpati... - kaže Željko. Kao i mnogi u selu, i on je nakon više od dva desetljeća rada na obližnjoj nekad PIK-ovoj, a danas farmi tvrtke Žito, u “pikovska” vremena proglašen tehnološkim viškom, nakon čega je, kao i Damir

21

Kijanica, ostao bez posla. Bio je Drer i u Domovinskom ratu, no braniteljska prava ostvario nije. Supruga Katica nedavno je bila u javnim radovima, pa su to posljednja primanja, a do godina života za mirovinu još je mnogo. Drerovi su skromni, no gostoljubivi ljudi, kao i svi Krndijaši.

- Iz prethodne kuće morali smo van jer je pao strop sa strujnom žicom. Ta se kuća sama srušila. U selu imaju još dvije prazne kuće, no nisu više za život - kaže Katica. Dodaje, još se sjeća kina u selu, ali i snimanja filma “Obećana zemlja” i boravka glumca Bate Živojinovića u Krndiji.

Sada, kada se Krndija daruje općini Punitovci, načelnica Matković kaže kako se, uz stambeno zbrinjavanje, stječu i uvjeti za demografsku obnovu.

- Krndija je prekrasno mjesto za život, samo 20-ak minuta vožnje od Đakova. Uz 25 čestica s postojećim nekretninama, cijela, još neizgrađena građevinska zona sela pruža velike mogućnosti i za demografski razvitak. Dakako, svjesni smo da se Krndija više neće moći vratiti na nekadašnjih 2000 stanovnika, no na više stotina bi mogla, što uz doseljavanje i ostanak mladih obitelji, što uz povratak nekadašnjih stanovnika, a za što je interes među njima velik - kaže Jasna Matković. Dodaje, bitno je da mještani na česticama na kojima žive postanu napokon svoji na svome, a da im se u slučaju stambenog zbrinjavanja da mogućnost neka odluče u kojem bi obliku ono teklo.

- Vjerujem i da će Ministarstvo državne imovine, a i Općinsko vijeće tražiti klauzulu da se te nekretnine (određeni broj godina) ne smiju prodavati - dodaje načelnica Matković.

U selu je nekoliko obitelji koje su uredile kuće i kupaonice. Krndijaši, bar dio njih, i dosad su podnosili zahtjeve za upis u vlasništvo, nailazeći na probleme zbog “sela u vlasništvu države”, a sada će vlasnički upis biti nesmetan. Općina na tome intenzivno radi, pa je odrađen i elaborat s procjenom. Pročelnik općinskog Jedinstvenog upravnog odjela Nikola Milanović kaže da je zasad donesena ministrova odluka o darivanju, a slijedi ugovor o darovanju koji će se primarno odnositi na postojeće nekretnine, dok bi cijela građevinska zona išla nastavno na nj, prema drugom modelu, sukladno programu demografske obnove i stambenog zbrinjavanja.

Rušenje ili adaptacija

- Tržišna vrijednost nekretnina na 25 čestica prema procjembenom elaboratu je 3,27 milijuna, a procjena cijele građevinske zone sela što broji 31 hektar je osam milijuna kuna. No, sve počiva na vlasničkom listu, a za čije je ishođenje ključna tabularna isprava - kaže Milanović.

- Zahvalni smo svima što se pitanje Krndije napokon rješava, i načelnici koja se jako trudi za nas, i ministru, i županu. No, prema mojem mišljenju, to se trebalo dogoditi prije 20 godina, ostalo bi puno više ljudi u selu. Što se tiče stambenog zbrinjavanja, ne treba zaboraviti da su ovdje većinom umirovljenici, socijalno ugroženi, samo pet-šest osoba radi na farmi. Nema se mogućnosti da se sve sruši i pravi novo. Dijelu ljudi bolje bi odgovarala adaptacija. Mojoj je kući 70 godina i ja bih išao u rušenje. No, vidjet ćemo kada dođe vrijeme - kaže Ilija Bošković. Dodaje, «Krndija je Bogom dano selo” i da državi treba biti u interesu da se ono razvija, raste, da

mnogima bude dom. Ponovno obećana zemlja, no ne samo na filmu. Nekadašnji Krndijaši žele se vratiti

Načelnica Jasna Matković kaže da, otkako je država pokazala spremnost da se riješi vlasničko pitanje u Krndiji, stižu brojni upiti i pozivi nekadašnjih Krndijaša koji su voljni vratiti se u rodno selo. Dakako, ne u stare kuće, kojih mnogih više i nema; zanimaju se za mogućnosti kupnje parcela i gradnje nekretnina u kojima bi u mirnom, tihom selu provodili svoje umirovljeničke dane. Neki bi se vratili trajno, neki dolazili povremeno. “Razmotrit ćemo i mogućnosti za mlade obitelji, one u potrazi za prvom nekretninom, a i Općina nudi sve viši standard za život, pa je tako na tipu operacije 7.4.1. Ruralnog razvoja prošla na natječaju za gradnju vrtića kapaciteta 75 djece s područja cijele općine. Vrijednost je 7,5 milijuna kuna, a sredstva su nepovratna 100 posto”, kaže Matković. “Ima bar 70 slobodnih parcela, a u ovom trenu ima 20 upita starih Krndijaša za njih”, kaže Ilija Bošković. “Neka se svatko doseljava, samo neka je čovjek”, kaže Damir Kijanica. Nekadašnji Krndijaši početkom 2000-tih obnovili su crkvu.

Pet godina

Kako stoji u Odluci o darovanju nekretnina u k.o. Krndija Općini Punitovci, a u svrhu provođenja programa stambenog zbrinjavanja i programa demografske obnove, Općina Punitovci obvezuje se darovane nekretnine privesti namjeni u roku od pet godina od dana sklapanja ugovora o darovanju. U nj će se unijeti raskidna klauzula ako se darovane nekretnine ne privedu namjeni u tom roku, ako se promijeni namjena darovanih nekretnina te ako se one oštete. Vlasnik u tom slučaju tim nekretninama postaje RH. Preciziranje stambenog zbrinjavanja - tek slijedi.

“Odluka kasni dvadeset godina”

Rosa Pop i suprug joj Ivica žive u kući sagrađenoj još 1939. godine. Adaptirali su ju, uredili okućnicu, napravili kupaonicu, uveli vodu. Rosa kaže da ova odluka kasni 20 godina. “Trebalo ju je donijeti za vrijeme PIK-a, kada je ovdje bilo više od stotinu ljudi. Možda bismo mi tada gradili novu kuću, tko zna. Ovdje ima ljudi kojima treba gradnja potpuno novoga i to hitno jer krovovi neće izdržati, a za novo se nema. Kako je država mogla postati vlasnikom svega ovdje? Kako je to moglo biti sve ovo vrijeme, sve do sada? Budemo li imali potraživanja u stambenom zbrinjavanju - ja bih zatražila za etnokuću u koju bih preuredila dio kuće, mijenjali bismo stolariju i krov jer su još iz vremena gradnje kuće. I prije smo podnosili zahtjeve, još 2005., 2006. godine, ali ništa, rekli su - nemamo parcelu. I mene zovu nekadašnji Krndijaši i raspituju se za placeve i gradnju. Nama ovdje nije loše, u mirovini smo i muž i ja, držimo svinje, piliće... Kao da smo na salašu. Ni sin nije htio odavde, iako je u adaptaciju kuće prekoputa uložio možda i 200.000 kuna. Dućan nam je tri kilometra, treba samo imati auto. Ovo je Klumpova kuća; sjećam ga se, umro je 1970-ih. Svake godine palim mu svijeću ovdje na groblju. Sjećam se i Drera, Kerza, Hujberta... Krndija je naseljavana 1950-ih i 1960-ih. Nema kontinenta da nećeš naći čovjeka koji je živio u Krndiji, tj. otišao iz nje - kaže Rosa Pop, koja se u Krndiju doselila iz Bosne s obitelji kao dijete.

22

DRŽAVA POKLONILA SELO KRNDIJUDonosimo tekst objave Nove TV na portalu Dnevnik.hr o potpisivanju Ugovora

o darovanju 25 čestica kuća i okućnica u KrndijiDržava poklonila - selo Krndiju: “Mještani Krndije više nisu ni na nebu ni na

zemlji, danas su svoji na svome”Piše Matea Drmić, 05. ožujka. 2019 Tri desetljeća duga agonija mještana slavonskog sela Krndija, okončana je.Podsjetimo, cijelo selo bilo je u vlasništvu države, stoga mještani nisu

posjedovali kuće u kojima žive. No od danas su vlasnici svojih domova. Odluku o darovanju nekretnina Općini donio je ministar državne imovine, koji je danas prošetao Krndijom i potpisao ugovor o darovanju naselja. Selo Krndija nekada je imalo 3000 stanovnika. Danas ih je svega 20-ak.

Stanovnica Krndije Rosa Pop sretna je što je dočekala ovaj trenutak. “Drago nam je stvarno nam je drago, a evo da je malo ranije bilo opet, al i ovo je dobro“, izjavila je Pop. Josipa Perić se slično osjeća. “Sad sam barem svoj na svom. Sretna sam“, kaže Perić.

Načelnica Općine Punitovci Jasna Matković obuhvatila je njihove osjećaje u jednoj rečenici. “Najveća sreća je našim mještanima Krndije koji od danas više nisu ni na nebu ni na zemlji. Danas su svoj na svome“, rekla je Matković.

Ministar državne imovine Goran Marić dijeli njihovu sreću. “Danas sam presretan kao i oni što smo mogli potpisat ovaj ugovor, što smo u vrlo kratkom roku riješili ono što 30 godina nije riješeno. Što su stvorene pretpostavke da imaju svoj dom na svojoj zemlji“, zaključio je Marić.

MINISTAR TVRDI - RJEŠENJE U ROKU OD 7 DANA: MJEŠTANI MALOG SELA NE POSJEDUJU KUĆE U KOJIMA ŽIVE

Donosimo još jedan članak objavljen u Dnevniku NOVE TV i u Dnevniku.hr, članak koji je objavljen u svezi stanja ne-riješenih čestica kuća i okućnica u Krndiji. Ministar Marić reagira i ispunjava ono što nije učinjeno više od 20 godina i ne samo u Krndiji što se tiče nekretnina. Hvala ministru!

Piše Marina Bešić Đukarić, 13. rujna. 2018. Država će darovati selo Krndija (Foto: Dnevnik.hr) - 1Nakon što je u srijedu u Dnevniku Nove TV ponovno upozoreno na neriješeni problem

slavonskog sela Krndija, ministar Goran Marić hitno je pozvao načelnicu Općine Punitovci na sastanak u Ministarstvo državne imovine.

Načelnica Jasna Matković razgovarala je s njegovom pomoćnicom Ivanom Pintar i dobila jamstva da će apsurdna situacija uskoro biti riješena. Podsjetimo, cijelo je selo u vlasništvu države. Mještani ne posjeduju ni kuće u kojima žive, nemaju kanalizaciju, neki ni pitku vodu, jer nema ni ulaganja. Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa mnogi su iselili, pa je od nekadašnjih tri tisuće stanovnika u mjestu njih svega 50.

“Načelnica uopće nije podnijela zahtjev Ministarstvu državne imovine da bi me prozvali kako nismo mi napravili posao. Pozvao sam načelnicu općine, jutros je bila, dobila je i dopis gdje piše da ako podnesu zahtjev, a zato što nisu podnijeli, da zato se i nije riješilo do sada, da će se riješiti u roku od 7 dana”, kazao je ministar državne imovine Goran Marić.

S načelnicom Matković razgovarala je reporterka Dnevnika Nove TV Marina Bešić Đuka-rić. Kako doznaje, dogovoreno je da Općina pripremi potrebnu dokumentaciju te da se izvrši procjena predmetnih nekretnina. Nakon toga, ministarstvo će darovnim ugovorom darovati sve predmetne čestice.

Zahtjevi podnošeni godinama

Matković kaže da su godinama podnošeni zahtjevi, no da se ne zna gdje su oni završili. Vjeruje kako će sada sve biti puno brže riješeno. Matković smatra da su zahtjevi izgubljeni u ‘šumi birokracije’. “Općina će se potruditi da što hitnije odradi potreb-no kako bi bili zadovoljeni uvjeti pa vjerujem da će onda to biti brzo riješeno», kazala je Matković.

Dodaje kako bi rješavanje situacije moglo biti razlogom povratka stanovnika. “Mnogi mladi bračni parovi bi mogli živjeti ovdje, ovo je naselje koje obećava puno, tromeđa Našice, Osijek, Đakovo. Ovo je lijep i miran kraj i općina koja se jako brine za svoje mještane i za svu djecu naše općine”, kazala je Matković.

Kako je rekla, sigurna je da će Općinsko vijeće izdati darovnice mještanima koji tamo žive. Nakon toga, općina bi trebala nastaviti s ulaganjem u naselje Krndija. “Vjerujem da će ovo biti kraj agonije mještana. Oni žive u kućama, ali ne žive u svome. Vjerujem da će biti sretniji jer će moći ulagati u nešto što je njihovo”, zaključila je načelnica Općine Punitovci Jasna Matković.

23

NAPOKON RJEŠENJE ZA KRNDIJU

DRŽAVA DAROVALA CIJELO SELO OPĆINI NISMO OBJAVILI: Sve što se događa u svezi rješavanjem problema Krndije, odnosno zemljišta, okućnica i kuća sadašnjih stanovnika Krndije i njihovih očekivanja, nasto-janja Općine Punitovci da s nadležnima, odnosno Ministarstvom državne imovine riješi problem vlasništva objavljujemo, readio znanja, arhive za sjećanje, da ostane zabilježeno, pa tako i objave medija, tiskovina. Dolje navedeno objavljeno je u Glasu Slavonije 14. rujna minule godine po Suzani župan, u vrijeme pojačane aktivnosti Općine i Ministarstva, ministra Marića i načelnice Matković

Selo Krndija

Općina planira korisnicima kuća u selu darovati te nekretnine kako bi riješili dugogodišnju neizvjesnost

Godinama je Općina Punitovci kucala na vrata AUDIO-a, DUUDI-ja..., drugim riječima svih dosadašnjih agencija, ureda, službi za upravljanje državnom imovinom, a kako bi se riješio vlasnički presedan Krndije - jedinog sela u vlasništvu države, zbog čega njegovi stanovnici do sada nisu bili vlasnici kuća u kojima žive. Problem je u četvrtak “presjeklo” Ministarstvo državne imovine te će država darovnicom sve čestice u građevinskoj zoni Krndije darovati lokalnoj samoupravi, Općini Punitovci. - Općina je ta koja će dalje raspolagati time, parcelirati te čestice u svrhu stambenog zbrinjavanja i demografske obnove na tom području - izjavila je u povodu ove dobre vijesti za Krndijaše načelnica Općine Punitovci Jasna Matković, nakon sastanka s pomoćnicom ministra državne imovine Ivanom Pintar.

Vezane ruke

Država se tako, nakon 70 godina, vlasnički “skida” sa svih čestica u građevinskoj zoni sela, čijim su mještanima zbog državnog vlasništva nad kućama u kojima žive ruke bile potpuno vezane - niti su ih mogli prodavati, rušiti, temeljito obnavljati i nasljeđivati jer sve dosad živjeli su, ulagali i “krpali” osnovno - u tuđe. - Nakon ove odluke države, odnosno resornog ministarstva, Općina Punitovci ide k tome da se stanovnicima Krndije, korisnicima postojećih kuća u selu, te nekretnine daruju, da ti ljudi napokon riješe vlasničku neizvjesnost krova nad glavom. Darivanje tih nekretnina sadašnjim korisnicima mislimo da je najpravednije, najhumanije s obzirom na to da su one zbog svoje starosti i dotrajalosti (gotovo) bezvrijedne, a, s druge strane, u selu je niz umirovljenika, korisnika socijalne pomoći, ljudi bez financijskih mogućnosti za ikakav otkup - zadovoljno je nakon sastanka u Ministarstvu izjavila načelnica Jasna Matković. U Krndiji je trenutno pedesetak stanovnika u 20-ak kućanstava. Državna imovina u selu jedino nije seosko groblje, kojem je vlasnik Općina, i crkva koja je vlasništvo punitovačke župe. Korijen

vlasničkog presedana ovog sela datira još iz ranog poraća nakon Drugog svjetskog rata. Krndija je do tada bila napredno selo s većinskim njemačkim stanovništvo i u jednom trenutku brojila je i do 4000 stanovnika, imala trgovine i druge radnje, kino, veliku crkvu, bila na idealnom sjecištu putova za Đakovo, Osijek, Našice, okružena je najboljom zemljom u kraju... Nova, partizanska vlast prvi progon njemačkog stanovništva provodila je još 11. svibnja 1944. Selo je pretvoreno u logor za folksdojčere, oni koji sa ga preživjeli protjerani su, njihova imovina nacionalizirana, u prazne kuće vlast je naseljavala koloniste, a crkvu pretvorila u spremište za žito. Od tada se selo nikada nije oporavilo. I danas su tu “švapski” građene kuće, pa i s inicijalima nekadašnjih vlasnika na pročeljima. U višedesetljetnom vlasničkom čvoru selo je postajalo sve praznije, “državne” kuće urušavale se same jedna za drugom… S najnovijom dobrom viješću iz Zagreba ono je odahnulo, pa i Rosa Pop. - Živimo tu, a nemaš pravo na tu kuću. Ne možeš ništa s njom, niti temeljito praviti, niti rušiti. Kuće propadaju, neće nitko da odviše ulaže, nego se krpa osnovno jer ništa nije tvoje - kaže Rosa Pop. Njezina je obitelj svojevremeno tražila od države pomoć u građevnom materijalu koji je dijeljen za gradnju kuća, za revitalizaciju naših sela, no dobili su odbijenicu - država im nije mogla udovoljiti jer - nemaju građevinsko zemljište u svom vlasništvu kao preduvjet za ostvarenje tog prava. No, sada, kada država presijeca vlasnički čvor, stvari će sjedati na svoje.

Priprema dokumentacije

Do sela vodi asfalt iz svih smjerova, “prošao” je i telefon, Općina provodi komunalne usluge, ima i školaraca, pa, uz redovite autobusne linije, tu prometuje i školski autobus. Nakon Drugog svjetskog rata uvelike uništena crkva, zahvaljujući sredstvima nekadašnjih mještana njemačke narodnosne zajednice, obnovljena je i svojim visokim zvonikom “zove” u Krndiju iz svih smjerova. - Ovdje se svi nadaju da će nam se, razriješi li se ovaj vlasnički čvor, u što načelnica Matković ulaže velike napore, darovati te kuće, prepustiti ih bez naknade, to više što su, zbog svoje starosti i dotrajalosti, bez vrijednosti - kaže Krndijaš Ilija

Bošković, i sam zadovoljan viješću iz Ministarstva. U idućih mjesec dana pred Općinom Punitovci je obveza pripreme dokumentacije za preuzimanje svih čestica u građevinskoj zoni sela, pripreme ugovora i drugih koraka. Bit će to, složit će se svi, slatke brige.

JEDINA SMO OPĆINA U ŽUPANIJI S POZITIVNIM PRIRODNIM PRIRASTOM

- Nitko nema čarobni štapić da sve riješi u jednom trenu, za sve je potrebno vrijeme, a na sastanku u Ministarstvu državne imovine učinjena je velika stvar za selo Krndiju, za koje lokalna samouprava godinama kuca na mnoga vrata da se njihov problem napokon riješi - kaže općinska načelnica Jasna Matković i ističe kako su Punitovci jedina općina u Osječko-baranjskoj županiji koja ima pozitivan prirodni prirast, a kojim je u cijeloj Hrvatskoj na 21. mjestu te se nada kako će i rješenje postignuto za Krndiju pridonijeti još boljoj demografskoj slici cijele općine. “Naši će napori biti usmjereni k tome da sadašnji korisnici kuća u tom selu uđu u programe stambenog zbrinjavanja jer je te kuće, kao stare i dotrajale, potrebno obnoviti, pa očekujemo da će im na raspolaganju biti različiti natječaji i programi”, kaže Jasna Matković. “Nama je tu lijepo, mir, blizina Đakova, Osijeka, Našica... Ne idemo nikamo, no osnova svega je da si vlasnik onoga u čemu živiš cijeli život i u što ulažeš”, rekla je Rosa Pop, stanovnica Krndije. Njezin sumještanin Ilija Bošković, pak, procjenjuje da bi, nakon parcelacije i pozivima i drugima da dođu živjeti u ovo selo, već u prvom mahu u Krndiji mogao biti iskazan interes za bar 20-30 “placeva”. “No svatko hoće krenuti s vlasnički čistih pozicija”, podsjeća Ilija Bošković.”Nama je tu lijepo, mir, blizina Đakova, Osijeka, Našica...”, kaže Rosa Pop iz Krndije

24

SELO U KOJEM NITKO NIJE VLASNI SVOJE KUĆEBrojni su mediji, TV, radio i tiskovni objavili događanja oko darovanja kuća i okućnica u Krndiji Općini Punitovci od strane Ministarstva dr-žavne imovine, a uoči i nakon podpisivanja Ugovora po ministru Mari-ću i načelnici Matković. Evo i članka Večernjeg lista od 19. ožujka.

Selo u kojem nitko nije vlasnik svoje kuće

Selo su sagradili Podunavski Švabe koji su 1945. izgnani u Njemačku, a novi stanari tek će se sada upisati kao vlasnici.

Ni kriva ni dužna, malena Antonija Perić postala je “centar svijeta”. Kao da je pravo čudo, gotovo svih pedesetak mještana Krndije, seoca nadomak Đakova, nadviruje joj se u kolijevku. Stigla im je, šale se, “pod bor” – rođena je 26. prosinca. Prvi put nakon čak 11 godina, seoskim je drumom odjeknuo dječji plač.

– Prava je atrakcija! Jako je dobra beba, spava noću, a iako smo mladi, i mi se dobro snalazimo u novoj ulozi – smješkaju se roditelji Josipa i Jerko. Njoj je 19, a njemu 20 godina. Njega je upravo ljubav dovela u Krndiju, iz susjednih Gorjana.

– Imamo sve što nam treba! – reći će oni, iako je soboslikar Jerko bez stalnog posla pa mu glavom, priznat će, prolaze i misli da se vrati u Njemačku, gdje je svojedobno boravio.

Dočekalo je selo prvu bebu, ali i doživjelo da se ispravi nepravda protiv koje se bore desetljećima. Sve donedavno, cijela je Krndija, naime, bila državna – sva zemlja, sve kuće. Ministarstvo državne imovine darovalo je prije desetak dana Općini Punitovci nekretnine u Krndiji, a riječ je o ugovoru vrijednom 3,27 milijuna kuna. Formalno to znači da Općina te nekretnine sada može prenijeti mještanima, dok stvarno znači kako 22 obitelji tog pitomog slavonskog naselja napokon postaju vlasnici zemljišnih čestica i kuća u kojima su, praktički, rođeni. Selo bi uskoro moglo postati i veliko gradilište.

Na ničijoj zemlji

Ništa se ondje, zvuči nevjerojatno, nije gradilo još od prije Drugog svjetskog rata – posljednje su kuće sazidali “starosjedioci” Nijemci 30-ih godina prošloga stoljeća. Bez vlasničkog lista, mještanima su ruke bile vezane. Uredno su, pak, plaćali režije i sve namete, a adresa iz Krndije zapisana im je u dokumentima.

– Bili smo, jednostavno rečeno, na “ničijoj zemlji”. Država od nje nije imala koristi, a mi nismo mogli zidati nove kuće, niti bismo za njih dobili kredit. Šteta, jer da su nam dali zemlju prije 20 godina, više bi nas tu ostalo – započinje Ilija Bošković, čelnik mjesnog odbora.

– Mještani će uskoro moći Općini predati zahtjev za mirnim rješenjem spora, odnosno da im ona daruje te kuće, bez naknade. Vjerujem da će općinsko vijeće to jednoglasno i prihvatiti – zadovoljna je Jasna Matković, načelnica Općine Punitovci, u čijem je sastavu i Krndija.

Država se u vlasništvo upisala 2011. godine, u posljednjoj katastarskoj izmjeni. No, korijeni su te nevjerojatne priče daleko dublji – sežu još u 1945., kada su iz mjesta protjerani prvi stanovnici, Nijemci. Krndiju su, naime, sagradili Podunavski Švabesredinom 19. stoljeća, a u taj su kraj, kao poznati zanatlije i stolari, stigli za potrebe biskupijskog vlastelinstva – kako bi pomogli u gradnji đakovačke katedrale.

– Krndija je 1939. bila jedno od najrazvijenijih mjesta u Đakovštini, imala je oko 1980 stanovnika. Usporedbe radi, cijeli Punitovci, s četiri naselja, imaju danas oko 1800 mještana. Postojale su tada u selu dvije čitaonice, šest birtija, 12 brijača, kino, kuglana, društveni dom, trgovina, kudjeljara, pa i ulična rasvjeta. Bili su vrlo imućni i radišni. Osnovali su 1935. zakladu za

gradnju crkve, koju su sami podigli u tek dvije godine. Najveća je to crkva u Đakovštini, iza katedrale u Đakovu. Imali su zajednički mlin i silose, funkcionirali su poput velike zadruge, razvijali se i rasli – kaže nam dr. Đurica Pardon, župnik iz Punitovaca i “hodajuća enciklopedija” toga kraja. Drugi svjetski rat sve je promijenio. Dio je mještana pobjegao u Njemačku, u strahu od odmazde nove vlasti, a oni koji su ostali, zatvoreni su u logor nakon ulaska partizanskih snaga – stradalo ih je tako 370.

– Cijelo je selo bilo ograđeni logor. Dovođeni su u njega građani njemačke nacionalnosti iz Đakovštine, pa čak i Zagreba, Osijeka, Slavonskog Broda. Procjenjuje se da je kroz logor prošlo više od 4000 ljudi, godinu i pol su se stiskali na hrpi. Dok je bilo hrane u kućama, jeli su, kasnije nisu imali što. Ubijeno je ili umrlo od bolesti ukupno 480 zatvorenika, a pokopani su u zajedničku grobnicu na groblju u Krndiji – navodi velečasni Pardon.

– Tadašnji župnik Stjepan Haubrih povremeno je dolazio u Krndiju služiti misu, ali kad su vlasti za to doznale, htjeli su ga ubiti pred crkvom u Punitovcima. Ne zna se tko, ali netko ga je spasio, već je bio pred pogubljenjem, četiri je sata klečao pred crkvom, a u njega su bile uperene puške – nastavlja.

Žica je uklonjena u jesen 1945., a logor je i desetljećima poslije, dodaje, bio tabu tema.

Već godinu danas nakon rata, počinje ponovno naseljavanje – u kućama prognanih svoj dom pronalaze radnici PIK-a Đakovo, mahom iz Bosne i Dalmacije. Taj kombinat i upravlja krndijskim posjedima. Kako su firme propadale, tonulo je rapidno i selo pa trenutačno broji 51 “dušu”, a u tri ulice preostalo je samo 25 uglavnom ruševnih kuća. “Švapske” su to kuće s velikim ganjkovima, koje je dobrano izgrizao zub vremena. Mještani žive od socijalne pomoći ili mirovina. Nema ni trgovine.

25

– Selo je sistematski pustošeno. PIK Đakovo je davao stanove i pomagao da se ljudi isele. Kako se tko odselio, tako su kuće rušene i poravnavane, pretvarane u oranice. Trajao je taj proces do dolaska demokratske vlasti. Bivši su stanovnici i njihovi nasljednici ‘90-ih tražili povrat imovine, ali nisu to uspjeli ostvariti ni u novoj državi. Nuđeno im je obeštećenje u novcu, no u vrlo smiješnim iznosima pa su se mnogi obeshrabrili. Zahtijevao sam 2004., u procesu povrata zemlje oduzete Crkvi nakon Drugog svjetskog rata, da joj se vrati zemljište uz cestu, gdje su bile kuće. Želja mi je bila, naime, da se Krndija ponovno naseli pa bi Crkva darovala zemlju onima koji bi se doselili. Prije svega sam mislio na one koji nisu imali kuće, u to su vrijeme bila aktivna prognanička naselja u Blacama i Čepinu. Inicijativu je podržao i tadašnji biskup Marin Srakić, no država nas je odbila. Crkva je u međuvremenu obeštećena sa zemljištem na drugome mjestu – govori župnik.

Sve manje djece i đaka

Mirko Knežević iz obližnjeg Josipovca Punitovačkog sa svojih je 76 godina najstariji župni dopisnik Tiskovnog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije, a inače učitelj u mirovini. Stigao je u punitovački kraj još 1968., i to za ravnatelja škole.

– Čak su 64 učenika bila u Krndiji te godine, i dvije učiteljice, a danas je tek petero školaraca. Cijela je škola, koja je “pokrivala” nekoliko naselja, tada brojila 430 đaka, a danas ih je 160 – uspoređuje Knežević.

– Kako je tko od novih stanovnika dolazio do novca i snalazio se, gradio je kuće u Kuševcu, Đakovu, Satnici i odlazio. Više nije bilo potrebe za novim radnicima pa je PIK rušio kuće, koje su ionako bile ruševine – nadovezuje se Knežević, koji je bio i prvi načelnik Općine Punitovci, od 1993. do 2000.

Jedan jedini potomak Podunavskih Švaba živi danas u Krndiji. Željko Der rođen je 12 godina nakon rata i traumatičnu je sudbinu svojih predaka upoznao samo kroz priče iz druge ruke.

– Otac mi se 1922. doselio u Krndiju. Nije bio u logoru, barem koliko mi je pričao, a iza rata je obitelj nastavila život na istome mjestu. Sjećam se, pričao mi je kako je to bilo veliko selo – govori Željko koji je obiteljsko prezime Deer prilagodio u Der.

Susjeda mu Rosa Pop redovito pali svijeću na grobu Franje Klumpfa, na kraju iste te ulice u kojoj se nastanila 1978. sa suprugom. Nešto ranije, Klumpf je preminuo, a mladi su supružnici uselili u njegov dom. – Sazidao je kuću 1936., pred sam rat, kada se vratio iz Amerike. Imao je dvije žene, ali nije imao djece, pa ni nasljednika. Palim mu svijeću i nosim cvijeće za blagdan Svih svetih, iz zahvalnosti jer sam u njegovoj kući. Pamtim ga iz djetinjstva, išli smo po mlijeko ovim putem. Njegova druga supruga Eva podigla je spomenik i njemu i prvoj mu ženi Elizabeti – kaže Rosa dok čupka travu po grobu. Zatekli su, kad su uselili, hodnik popločan ciglama i drvene stupove. Postavili su, s vremenom, laminat i pločice, napravili kupaonicu, uveli vodu.

– Kad postanemo vlasnici, moći ćemo je pošteno urediti – kaže ova 60-godišnjakinja. Ona i suprug su u mirovini. Dvorištem im trčkara 60 kokoši, a hrane i par svinja. Do prve trgovine dijele je tri kilometra, zaputi se u nabavku biciklom ili automobilom, ili “netko iz sela donese kruh za sve”.

Blaženka Pop njezina je snaha, a udala se u Krndiju prije 22 godine.

– Kad sam došla, nije bilo ceste, već makadam, sve zaraslo, na bunar smo morali po vodu, ali je bilo više kuća i osjećala sam se baš ugodno. Nedostajao mi je, sjećam se, zvuk crkvenog zvona, koje se ne čuje ni danas. Misa je nekoliko puta godišnje – govori Blaženka, inače nezaposlena trgovkinja. Majka je troje djece – stariji sin Marin je soboslikar, posao mu je terenski, a trenutačno je u Dubrovniku. Brat mu je Leon konobar, a sestra Lana učenica petog razreda.

– Ne vjerujem da će itko od njih troje ostati u selu. I muž mi Danijel već tri godine radi u Njemačkoj. Ja sam se, opet, naučila na ovaj mir, nema tračeva kao u većim sredinama,

gdje se ljudi natječu i žive ubrzanije. Ovdje je sve usporeno – rezimira ona. Kada u vlasnički list bude upisano njihovo ime, i oni će imati pune ruke posla oko renoviranja kuće.

– Promijenili smo samo krov, morali smo, pa makar nas i istjerali, jer bi nam se srušio na glavu – pokazuje nam.

Presretna načelnica

Načelnica Jasna Matković, koja je nedavno s ministrom Goranom Marićem potpisala darovni ugovor i potom se rasplakala, ima velike planove – želi revitalizirati naselje.

– Godinama smo pokušavali riješiti taj problem, ali nije bilo volje i razumijevanja, sve do ministra Marića i njegovih najbližih suradnika, jedini su nas oni primili i saslušali. Obećala sam u svojoj prvoj kampanji za lokalne izbore 2013. da ću pomoći tim ljudima koji su ni na nebu ni na zemlji. I izabrali su me u Krndiji jer su mi vjerovali – ponosna je ona.

Nade za oživljavanje sela polaže u program stambenog zbrinjavanja i demografske obnove, a koji će, vjeruje, ne samo pokrenuti rekonstrukciju kuća i ostanak sadašnjih nego i povratak bivših i dolazak novih stanovnika.

Iliji Boškoviću, otkriva, telefon već zvoni.

– Čim se pročulo da ćemo postati vlasnicima čestica, počeli su stizati upiti onih koji bi se vratili. Pokušat ćemo iz fondova Europske unije dobiti novac za obnovu kuća – optimističan je.

Jer, složit će se naši sugovornici, idiličan je to i plodan kraj, a od Našica, Đakova i Osijeka dijeli ga po pola sata vožnje. Toliko Osječanima, povlače paralelu, oduzme put iz Gornjeg u Donji grad.

Župnik Đurica Pardon planira obnoviti crkvu izvana, iznutra je uređena ranije, kao spomenik na sve koji su ju gradili i u njoj se molili.

– Država je darovala zemljište mještanima koji ondje žive desetljećima, i zaista je to lijepo. Originalno, ti su posjedi pripadali Podunavskim Švabama, pa se i ta povijesna činjenica treba popraviti – zaključuje

26

MINISTAR MARIĆ OBEĆAO NAČELNICI MATKOVIĆ POSJETU STANOVNICIMA KRNDIJE

Okončana agonija: Mještani malog slavonskog naselja napokon postali vlasnici kuća u kojima žive

OBJAVLJENO U DNEVNIKU NOVE TV-Piše Marina Bešić Đukarić, 21. siječnja. 2019. @ 23:11 Država poklonila nekretnine stanovnicima sela Krndija (Video: Dnevnik Nove TV)

Mještani malog slavon-skog sela Krndija u po-nedjeljak su postali vla-snici kuća u kojima žive. Naime, država im je daro-vala nekretnine nakon što je u Dnevniku Nove TV više puta ukazano na problem u kojem su se mještani našli zbog toga što je ci-jelo selo bilo u vlasništvu države.

Dugogodišnja agoni-ja okončana je pljeskom kada je naselje Krndi-

ja i službeno otišlo u ruke svojih mještana. “Ja sam sigurna da oni plaču danas od radosti jer su napokon svoji u svom”, rekla je Jasna Matković, načelnica općine Punitovci u kojemu se nalazi Krndija.

Vijest o odluci da je dr-žava općini darovala svoje nekretnine, kako bi ih ona mogla prepustiti stanov-nicima, brzo se proširila selom.

“Osjećam se da je ne-što moje, da sam nešto nakon toliko godina što smo tu”, rekla je Rosa Pop, stanovnica Krndije. Selo je prije Drugog svjet-skog rata oduzeto stanov-ništu njemačkog podrije-tla, a Republika Hrvatska naslijedila ga je i na njega zaboravila. U vlasništvu općine ostali su samo gro-blje i crkva, a kuće nitko nije mogao posjedovati, graditi ni kupovati.

“Kada je riječ o uprav-ljanju državnom imovinom – posebice o nekretninama koje su zapuštene već 27, 28 godina – moram reći da ja vladalo institucionalno sljepilo”, rekao je ministar državne imovine Goran Marić.

“Obećavam načelnici općine da ću doći posjetiti stanovnike, građane koji su konačno riješili sudbinu svojih domova”, dodao je Marić.

Općina planira zatražiti još nekretnina

Načelnica općine Jasna Matković rekla je tijekom javljanja uživo u Dnevnik Nove TV da će zbog demo-grafske obnove zatražiti još nekretnina.

“Ima još dodatnih ne-kretnina koje bismo htjeli dobiti od Ministarstva dr-žavne imovine. Napravili smo prijedlog da nam se i to daruje u svrhu stambe-nog zbrinjavanja i demo-grafske obnove”, rekla je.

“Ima puno mještana koji su nekada živjeli u Krndi-ji, žele se vratiti, a ja sam uvjerena da je u ovom na-selju život prekrasan. Na tromeđi smo Osijek-Naši-ce-Đakovo i sigurna sam da ima mladih bračnih parova koji bi ovdje htjeli doći”, dodala je Matković.

27

MJEŠTANI KRNDIJE NAPOKON DOŽIVJELI ISPRAVAK NEPRAVDEDonosimo tekst i objavljene fotogra-fije Web portrala Osječko-baranjske županije o darovanju nekretnina 25 čestica državne imovine (kuće i okućnice) Općini Punitovci za sa-dašnje mještane sela Krndije. (Tekst objavljen uz 17 fotografija.)

Utorak, 05 ožujka 2019.Mještani Krndije napokon doživjeli

ispravak nepravdeŽivot stanovnika Krndije, slavonskog

sela na sjecištu putova za Đakovo, Osijek i Našice, od danas ulazi u novu fazu ionako specifične sudbine. Do 1944. godine bilo je to bogato selo s više od 2.000 stanovnika uglavnom pripadnika njemačke nacionalne manjine, sa crkvom po veličini odmah iz đakovačke katedrale, društvenim domom, kinom, kuglanom, trgovinama i gostionicom, mesnicom, pa i kudjeljarom te dakako okruženo najplodnijim oranicama. U strahu od odmazde nove vlasti većina stanovnika tada bježi u Njemačku, a od onih koji su ostali oko 370 osoba stradava u partizanskim logorima. Selo rapidno propada, pa u njemu trenutno živi samo 51 stanovnik (22 obitelji), od nekada 15 selo se svelo na tri ulice s 25 uglavnom ruševnih kuća na česticama u državnom vlasništvu.

Nakon procedure za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u Krndiji koju je inicirala Općina Punitovci, a pomagala Osječko-baranjska županija, danas (5. ožujka 2019. godine) Ugovor o darovanju nekretnina u k.o. Krndija potpisali su ministar državne imovine dr. sc. Goran Marić i načelnica Općine Punitovci Jasna Matković. U nazočnosti župana Ivana Anušića i mještana, potpisivanje je

obavljeno u društvenom domu u Krndiji.Ministar Marić i općinska načelnica

Matković potpisali su ugovor o darovanju nekretnina čije je ukupna vrijednost 3.274.351,75 kuna, a sve u svrhu provođenja stambenog zbrinjavanja i programa demografske obnove. Darovane nekretnine u narednom razdoblju Općina će prenijeti njenim korisnicima koji će tako napokon postati i vlasnici nekretnina u kojima desetljećima žive, a bez vlasničkog lista nisu smjeli raditi na tim objektima.

- Kao ministar državne imovine potpisao sam više od 1.100 odluka vezano za jedinice lokalne samouprave, no ovo mi je jedna od najdražih, čak najdraža. Danas mi je najsretniji dan i zbog toga što potpisujem ovakav ugovor kojim pokazujemo da su nam i rubni dijelovi Hrvatske u središtu interesa i zanimanja. Ova zemlja je nekada bila oteta, onda je vladalo institucionalno sljepilo, a doživjeli smo i vrijeme darivanja, pa današnjim potpisima stvaramo temelj kojim će ljudi imati svoj dom na svojoj zemlji - rekao je ministar Marić. Poželio je da Krndija postane mjesto ostanka i

povratka ljudi te zahvalio županu Anušiću na poticanju mnogih aktivnosti u Osječko-baranjskoj županiji.

Župan Anušić je istaknuo kako je na području Osječko-baranjske županije bilo puno problematičnih pitanja važnih za razvoj općina, gradova, županija i države, no njih se počeo realizirati. - Kada govorimo o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na području Županije koji su u nadležnosti Ministarstva državne imovine događaju se veliki pomaci. Već je odrađeno niz projekata, a novi se pripremaju za realizaciju. Podsjetimo samo na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za zgradu u Županijskoj 4 u Osijeku koja je sada u vlasništvu Županije. Ministar Marić je nekoliko puta bio u posjetu našoj Županiji, održali smo koordinacije s gradonačelnicima i načelnicima, a radimo i registar svih predmeta koje je potrebno riješiti u vezi državne imovine na području županije i 42 jedinice lokalne samouprave. Posebno zahvaljujem ministru na rješavanju ovog problema u Krndiji i ispravljanju nepravde u kojoj je gotovo nevjerojatno da su ljudi toliko godina živjeli na zemlji i u kućama koje nisu bile njihove nego državne - kazao je župan. Zahvalio je i općinskoj načelnici na pokretanju inicijative jer samo na taj način, uz razumijevanje ministara, mogu se uspješno realizirati svi projekti.

- Ovo je sretan dan za Općinu Punitovci, a osobito za ove ljude koji nisu više ni na nebu ni na zemlji nego svoj na svome. Ovo je nešto posebno i za to posebne zasluge ima ministar koji je imao razumijevanja za rješavanje problema malih ljudi - rekla je načelnica Jasna Matković te najavila sljedeće korake, a to su naredni koraci u okviru programa stambenog zbrinjavanja i demografske obnove.

28

NOVI ŽIVOT ‘NIČIJEG SELA’ POZNATOG IZ BULAJIĆEVE ‘OBEĆANE ZEMLJE’

Konačno smo svoji na svome, ali sad trebamo pomoć da nam se kuće obnove

Jutarnji list je 22. siječnja, dan na-kon što je ministar Goran Marić na-čelnici punitovačke Općine uručio Odluku o darivanju nekretnia u selu Krndija obvjavio dole navedeno.

Slavonsko selo Krndija, koje je bilo ku-lisa Veljku Bulajiću za njegovu “Obećanu zemlju”, napokon se izvuklo iz vlasniš-tva države, što je njezinim mještanima desetljećima stvaralo velike probleme, uvjetovalo egzistencijalnu nesigurnost, smanjilo mogućnosti razvoja...

Nekad je ovo mjesto pored Đakova bila istinska obećana zemlja, danas svi iz njega bježe

Riječ je o selu u sastavu Općine Pu-nitovci koje je nakon Drugog svjetskog rata nacionalizacijom imovine njegovih osnivača Podunavskih Švaba prešlo u vlasništvo PIK-a Đakovo, a onda propa-šću tog kombinata došlo u ruke Repu-blike Hrvatske. Sva zemlja i nekretnine u kojima su desetljećima živjeli doseljenici bili su u vlasništvu države, koja kuće nije obnavljala, a stanovnici, pak, za to nisu imali motiva s obzirom na to da nisu bili vlasnici.

Zbrinjavanje

No, velikom upornošću Jasne Matko-vić, načelnice Općine Punitovci, i njezinih suradnika, država je napokon popustila, pa je Goran Marić, ministar državne imo-

vine, darovao Krndiju Općini. Ugovor je potpisan u Osijeku, s još četiri ugovora s drugim jedinicama lokalne samouprave, a ukupna vrijednost imovine za svih pet ugovora je 30 milijuna kuna.

- Posebno sam zadovoljan zbog Krn-dije i što su njeni mještani napokon ri-ješili problem svojih domova, da mogu ostati u kraju koji je nekada bio izvor života - rekao je Marić nakon potpi-sivanja ugovora o darovanju Krndije. - Prioritet nam je rješavanje osnovne ko-munalne infrastrukture, dakle vodovo-da, kanalizacije, plina... Sve to planiramo dovesti do Krndije i učiniti je ponovno naseljem poželjnim za život, s obzirom na plodnu zemlju u njezinu okruženju i odličnu poziciju na tromeđi Osijeka, Đa-kova i Našica - rekla je Jasna Matković i dodala kako će mještani koji danas žive u Krndiji dobiti kuće na dar.

- Riječ je o 25 kuća, ali imamo plan i ostale kuće riješiti kroz neke modele stambenog zbrinjavanja, da se obno-ve uz pomoć Vlade, kako bismo privukli mlađe obitelji. Većina ih je derutna, s ob-zirom na to da ljudi nisu ni mogli ni htjeli ulagati u nešto što nije njihovo - rekla je J. Matković, koja se nada da će za koju godinu situacija biti takva da će u Krndiji morati otvoriti i područnu školu.

Korak više

Ondje danas živi 52 ljudi, od kojih i če-tvero djece koja pohađaju osnovnu ško-lu u Punitovcima, a nedavno se rodila i jedna beba.

- Neizmjerno smo sretni zbog ove odlu-ke Vlade i Ministarstva državne imovine, kojima smo zahvalni, ali posebno našoj načelnici koja se godinama borila i izbo-rila za nas. No sada će svi trebati učiniti i korak više kako bi se većina kuća obnovi-la - rekao je Ilija Bošković, stanovnik Krn-dije, s kojim su se složili i Ivan i Rosa Pop. - Sad smo konačno postali svoji na svo-me, ali trebalo bi sada i pomoći ljudima da se kuće obnove, posebno onima koji imaju male mirovine ili primaju soci-jalnu pomoć - rekli su supružnici Pop. 450 odluka do sada

“Ukupno je u protekle dvije godine Ministarstvo državne imovine donijelo 450 odluka koje se odnose na jedinice lokalne samouprave i darovalo nekretni-ne u vrijednosti milijardu kuna. To može dovesti do novih zapošljavanja i aktivira-nja investicijskog ciklusa jer se očekuje najmanje tri milijarde kuna investicija na tim nekretninama”, rekao je ministar Marić.

29

30

NAJAVA NA EKRANUMnogi su vjernici, posebno župljani koji nisu iz nekog razloga bili

sudionici misnog slavlja na blagdan Kršternja Gospodinova 13. Si-ječnja koje je prenbosila HTV-a bili pred TV ekranima na kojima se pojavila najava misnog slavlja u slici. Lijepo je bilo vidjeti i pročitati, vidjeti najavu, reportažu o Župi, gledati i slušati misno slavlje.

SNIMANJE PRILOGA ZA TV PRIJENOS MISNOG SLAVLJA

Ekipa HRT-e snimala je 7. siječnja u Župi, ujedno i Općini Punitovci TV prilog koji će biti emitiran prije TV prijenosa misnog slavlja iz crkve sv. Ladislava kralja 13. siječnja. U prilogu uz motive naših sela govorili su uz župnika i naši župljani vezano uz suradnju sa župom i župnikom.

IZ NAŠE CRKVE

31

NE DOĐE ČESTO NADBISKUP U KRNDIJU

Zadnja posjeta biskupa selu Krndiji bila je 2. svibnja kada je novo obnovljenu crkvu posvetio tadašnji biskup Marin Srakić, danas nadbiskup u miru. S toga je bilo zado-voljstvo nekih mještana fotografirati se s nadbiskupom Đurom Hranićem koji je obišao crkvu i groblje u Krndiji te se zadržao u kraćem razgovoru u društvenim prosto-rijama. Bilo je to pri kanonskoj vizitaciji nadbiskupa Župi Punitovci.

TKO ĆE PRIMITI SVETU OBITELJ

„Tko će primiti Svetu Obitelj?“ scenski je prikaz s molitvom i adventskim pjesmama na slovačkom jeziku, kojim članovi ne-koliko obitelji u večernjim satima, noseći sliku Svete Obitelji na putu u Betlehem, dolaze u drugu obitelj. Ulaskom slike u kući se riječju, molitvom i adventskom pjesmom najavljuje radost Božića i moli se krunica. Idućeg dana u večernjim satima čla-novi nekoliko obitelji dolaze po sliku i nose je u novu obitelj. Bilo je tako i minule godine uoči Božića kada se u obilazak do-mova išlo uz sestru Renatu Bunjovu, voditeljicu Misijskog cen-tra u Josipovcu.

POZNAJEM JA GOSPODINA KNEŽEVIĆA I ČITAM ĐERAM

Pri kanonskoj vizitaciji Župi Punitovci nadbiskup mon. Đuro Hranić sa suradnicima, konvizitatorima mons. Lukom Marijanovićem, kanonikom i vlč. Domagojem Lackovićem posjetio je i Općinu Punitovce gdje se su-sreo i s načelnicom Jasnom Matković sa suradnicima i tom prigodom župnik dr. Đurica Pardon predstavio me nadbiskupu kao najstarijeg župnog dopisnika. Nadbiskup je uz osmijeh prozborio: „Poznajemo se mi, poznajem ja gospodina Kneževića, dobijem ja i Đeram koji i pročitam, a kojega i gospodin Knežević osobno dostavlja u Nadbiskupiju“. Nakon misnog slavlja u crkvi poželim se fotografirati sa nadbiskupom, mons. Marijanovićem i župnikom, a i posebno sa nadbiskupom koji mi uz osmijeh sam ponudi i pruži njegov, biskupski štap, simbol pastirske službe: „Evo hoćete ga sami držati“, reče nadbiskup, našto primim štap i premjestim u drugu ruku. Neka se brate vidi. Zahvalim se nadbiskupu, a bilo mi nešto drago, pa valjda sam i ja nešto, najstariji po godinama župni dopisnik naše Nadbiskupije.

32

Ministranti obitelji DraškovićLijepo je vi-

djeti ministrante na misnim slav-ljima obučenima u odore, lijepo ih vidjeti veliki broj i djevojčica i dječaka. Lijepo vidjeti i mini-strante iz jedne obitelji pa tako i tri ministranta iz punitovačke obi-telji Drašković.

IZ HOMILIJE NADBISKUPA HRANIĆA NA MISNOM SLAVLJU NAKON VIZITACIJE U

PUNITOVAČKOJ ŽUPINa misnom slavlju u župnoj crkvi sv. Ladislava kralja nadbi-

skup Đakovačko- osječki mons. Đuro Hranić u uvodnoj se riječi nakon pozdravne riječi župnika dr. Đurice Pardona zahvalio na dobrodošlici naglasivši radost druženja sa župljanima tijekom vizitacije u kojoj se vidjelo zajedništvo župnika i župne zajed-nice.

„Radost zajedništva osim u svakodnevnom životu među lju-dima posebno se treba osjetiti u obiteljima. Krist je uvijek s nama i baš s toga se uvijek odričemo onoga što nije dostoj-no življenja s Kristom i nije dostojno u ophođenju s ljudima, nije dostojno lošeg življenja u obiteljima u kojima su djeca stup naše budućnosti. Vi, roditelji ste stup obitelji, stup crkve koji rađanjem djece i njihovim odgajanjem gradite Kristovu Crkvu, gradite Kraljevstvo Božje na zemlji. Prisegom ljubavi prisegnu-li ste ljubav, ljubav koju i Bog daje za svakoga, za obitelj, za čovjeka. Vi roditelji ste stupovi zajedništva. Kao roditelji djeci usađujete sve vrijednosti života, učite ih prve molitve i hodite prema sakramentima koje će primiti Vaša djeca na putu vjere i svih dobrih spoznaja života. O kvaliteti braka ovisi i kvaliteta života djece na putu spoznaja vrijednosti i radosti življenja. Slu-šajući i primjenjujući u svakodnevnici riječi evanđelja na putu smo da živimo istinskim životom u međusobnim odnosima, a sve to može postići svojim dobrim primjerom skladna obitelj“, dio je homilije nadbiskupa posvećenoj vrijednostima obiteljskog života.

ŽUPNO PASTORALNO VIJEĆE I NADBISKUP

Lijepo je bilo čuti pohvale nadbiskupa Đure Hranića za aktivnosti članova Župnog pastoralnog vijeća temeljem Izvješća župnika, a povodom kanonske vizitacije u punitovačkoj Župi. U srdačnom razgovoru nadbiskup je upoznat sa radom i aktivnostima odbora pri ŽPV, Odbora za karitativnu djelatnost, Odbora za naviještanje i Odbora za liturgiju.

ČLANOVI ŽIVE KRUNICE I PRIJATELJA MALOG ISUSA SA NADBISKUPOM

Pri kanonskoj vizitaciji punitovačkoj župi nadbiskip Đuro Hranić i suvizitatori susreli su se u župnoj kući sa članovima Žive krunice i Prijatelja maloga Isusa. Nadbiskup je upoznat sa djelovanjem članova u okupljanju i molitvama kao i u molitvama devetnice. Nadbiskupu je na dar uručena krunica.

Pri susretima nadbiskup je upoznat i sa djelovanjem Franjevačkog svetog reda.

POHVALE ZA RAD ŽUPNOM EKONOMSKOM VIJEĆU

Nadbiskup Đakovačko- osječki mons. Đuro Hranić pohvalio je rad Župnog ekonomskog vijeća pri susretu sa članovima u župnoj kući povodom kanonske vizitacije Župi Punitovci. Pohvale se odnose suradnju župnika i članova Vijeća kao i na uključenost članova u materijalno- financijsko poslovanje pri kojemu Vijeće zajedno sa župnikom donose odluke o raspolaganju sredstvima. Nadbiskup se pohvalno izrazio i o dostavljenom Izvješću o radu Vijeća.

33

ŽUPANIJSKA PANORAMA O UVODU U MISNO SLAVLJE U Županijskoj panorami 31. siječnja emitiran je prilog o punitovačkoj župi snimljen u selima i u razgovoru sa župljanima. Prilog

je bio uvod i u izravnom prijenosu misnog slavlja iz punitovačke crkve sv. Ladislava kralja, a emitiran je i u drugim emisijama HTV-a.

OBIŠAO NADBISKUP PROSTOR DVD-a

Pri kanonskoj vizitaciji u punitovač-

koj župi nadbiskup Đuro Hranić obišao

je i prostor DVD-a na katu josipovačkog

doma. Prostor je uređen, a nabavljen je i

dio namještaja.

ŽUPNIK O DOPISNIKU I SEMINARUŽupnik dr. Đurica Pardon objavio je na FB stranici Župe Punitovci nekoliko riječi

o sudjelovanju župnog dopisnika Mirka Kneževića na Seminaru župnih dopisnika Đakovačko- osječke nadbiskupije u subotu 9. Ožujka. Više o samom seminaru na Web stranici Nadbiskupije djos.hr u članku od 11. Ožujka.Seminar za župne dopisnike i stručne suradnike. Donosimo riječi župnika: „Ponosni smo na župnog dopisnika gospodina Mirka Kneževića koji je sudjelovao na Seminaru za župne dopisnike. Više o samom Seminaru na linku ispod fotografija. O našoj župi i aktivnostima te doga-đajima unutar župe gospodin Knežević uporno i vrijedno piše i bilježi“.

34

ZAHVALNOST SLIKOM DON BOSCAVlč. Dominik Ralbovsky i njegova sestra s. Kristina Ralbovsky

uručili su 26. siječnja po završetku zabavnog programa „Zabave don Bosca“ u josipovačkom Domu kulture punitovačkom župni-ku dr. Đurici Pardonu i predsjednici josipovačke Matice slovačke uramljene slike sv. Ivana don Bosca. Slike su zahvala za suradnju sada već treći puta organiziranog „Dana don Bosca“ u josipovcu.

NA SEMINARU ŽUPNIH DOPISNIKA

U subotu 9. ožujka u Đakovu u prostoru KBF-a održan je seminar za župne dopisnike i suradnike Đakovačko- osječke nadbiskupije. Među nešto više od 30 dopisnika bio je i Vaš urednik Đerma Mirko Knežević, najstariji po godinama župni dopisnik (76). Na dnevnom redu je bila tema, Djelovanje Hr-vatske katoličke mreže i poticaji za suradnju, tema O publističkom (novinarsko) stilu hrvatskoga stan-dardnog jezika za potrebe oblikovanja „Vjesnika“ Đakovačko- osječke nadbiskupije kao i radionica Od laika do „Vjesnikova“ novinara profesionalca“. „Zahvaljujem dr. Borisu Vuliću, uredniku „Vjesnika“ na upitima za moje zdravlje, radosti što sam i dalje među župnim dopisnicima i želji na daljnjem do-brom zdravlju i pisanju“.

NADBISKUPU KRUNICABožica Poljarević je u župnoj

kući u Punitovcima prilikom kanonske vizitacije nadbisku-pa Đure Hranića u punitovačkoj Župi, a pri susretu Članova Žive krunice i članova Prijatelja ma-log Isusa nadbiskupu u ime čla-nova darivala krunicu. Radostan je bio nadbiskup uz zahvalu.

PETRA, NADBISKUP I RUKOTVORINE

Nadbiskupa Đakovačlo-osječkog mons. Đuru Hranića mnogo toga je zanimalo u su-sretu sa župljanima pri kanonskoj vizitaciji u župi Punitovci pa je tako posjetio i prosto-riju u kojoj se okupljaju josipovačke žene i u slobodno vrijeme izrađuju rukotvorine. Rado mu je o tome pričala Petra Hulak.

35

ŽUPNIKOVA HOMILIJA NA MISNOM SLAVLJU KOJE JE PRENOSILA HRT-a

Lijep je čuti propovijed- homiliju na misnom slavlju, homiliju poučnu za svakodnevni vjernički život, život koji u sebi sadržava sadašnjost i budućnost življenja. Ne događa se često da misno slavlje iz naše župne zajednice prenosi HRT-a (Zadnji prijenos nakon više od 15 godina u vrijeme župnikovanja vlč. Mate Gašparovića.), pa evo homilije dr. Đurice Pardona u cijelosti.

Blagdanom Krštenja Gospodnjeg završava Božićno vrijeme i počinje vrijeme kroz godinu. Završava se vrijeme slavlja, a započinje opet normalan, redoviti život. Evanđeoski odlomak donosi nam izvješće o Isusovu krštenju u Jordanu. Ivan ga je krstio, kao i sve druge. No, nakon Isusova krštenja, nebo se otvorilo, pojavio se Duh Božji u obliku goluba i začuo se glas koji govoraše: „Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina!“ Isus je svojim krštenjem ustanovio sakrament Krsta, a to je kasnije svojim učenicima naredio činiti svima koji budu vjerovali u njega.

Po Isusovoj zapovijedi apostolima i mi smo kršteni. Na našem krštenju Bog je obznanio da smo i mi njegova djeca, njegovi sinovi i kćeri koje on ljubi. I nad nama se nebo otvorilo. Po krštenju, Bog, naš Otac nebeski, ponovio je svakome od nas svoje riječi, danas prvi puta izrečene, a na našem krštenju i nama objavljene: Ovo je sin moj, ovo je kći moja ... Svakome od nas rekao je: Ti si moje dijete. Krštenjem smo primljeni u Božju obitelj, u zajedništvo s Presvetim Trojstvom, u zajedništvo s Ocem Sinom i Duhom Svetim. Nama je to rečeno kad nas je krstitelj polio vodom i izgovorio naše ime, te nam rekao da nas uranja, krsti, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. To nije samo formula, nego stvarnost. Nakon čina krštenja, dijete više nije samo dijete svojih ljudskih roditelja, nego postaje i dijete Božje.

Sjetimo se danas događaja svoga krštenja. Sjetimo se mjesta i crkve u kojoj smo primili krsnu milost. Sjetimo se svojih roditelja i kumova koji su nas donijeli na krštenje i za njih se danas pomolimo. Na temelju njihove vjere i mi smo postali djecom Božjom. Oni su nas stavili na put života da obogaćeni milošću Božjom krenemo svojim putem življenja otajstava vjere. Pogledajmo kako je naš život čudesan i kamo nas je sve doveo njegov tijek. Mislim danas i sada na sve ljude, muškarce i žene koji su kršteni ovdje u ovoj crkvi. Mnogi ste danas ovdje. No, mnogi su otišli odavde i raširili se po cijelom svijetu. I njih danas pozdravljamo i za njih molimo – i za one u Australiji i za one u Njemačkoj, Austriji i Irskoj i u svim zemljama kamo ih je posao i život odnio. Za svu našu braću i sestre širom svijeta koji su na ovoj krstionici i u ovoj crkvi postali djecom Božjom

uputimo Bogu svoju molitvu da nikada ne zaborave mjesto svog krštenja. Da se, gdje god bili, uvijek sjete da su upravo ovdje uronjeni u Božji svijet i da su upravo ovdje postali miljenici Božji.

Krštenje se ne događa samo izgovaranjem riječi, nego izgovaranjem riječi uz polijevanje vodom. U krštenju se upotrebljava, ne samo duhovna Božja snaga koja je skrivena u njegovoj riječi, nego i zemaljska materija, voda, kojom se želi naznačiti kako se krštenje ne tiče samo duha, nego i tijela. Krštenjem se čitav čovjek i duh i tijelo posvećuje Bogu. Bog nas kao čitave ljude, i duhom i tijelom prihvaća i uzima za svoju djecu. Čitavi, posvema, i duhom i tijelom postajemo njegova djeca. On nas prihvaća cjelovito i kao duhovna i kao zemaljska bića.

Zbog toga se kao odrasli kršćani ne smijemo ponašati kao da se naše krštenje tiče samo našeg duha, naše duhovnosti i našeg unutarnjeg svijeta. Biti kršćanin uvijek podrazumijeva i materijalno pokazivanje vlastitog stanja duhovne nutrine. Naša osobna odluka biti kršćanin nije samo duhovne naravi, nego i tjelesne, konkretne i ovozemaljske naravi. Po krštenju ne postajemo samo djeca Božja, nego i međusobno braća i sestre te tako tvorimo Crkvu, zajednicu, obitelj onih koji vjeruju, koji su međusobno povezani Božjom očinskom ljubavlju. Po krštenju i mi se uključujemo u svoj narod, postajemo dionici nasljeđa naše domovine, prostora u kojem se odvija naš život. Ulazimo u zajedništvo svih Božjih stvorenja.

Krštenjem se obvezujemo, ne samo biti Božja djeca, nego i djelovati kao Božja djeca. Kao što u našem postojanju od krštenja pa nadalje više nismo samo djeca svojih roditelja, tako ni u našem djelovanju nismo više samo obični ljudi i ne bismo trebali činiti samo obična ljudska djela. Sakrament krštenja stoji na početku našeg kršćanskog života. Njime smo, kako obred sakramenta

krsta svjedoči, suobličeni Kristu, suukopani s njime. Od krštenja kreće naše svakodnevno svjedočenje sličnosti Kristu. Od tada počinje i naš put s Bogom kroz život. To je početak našeg iz dana u dan sve većeg rasta u sličnosti Bogu. Na krštenju postajemo djeca Božja, ali ne da bi takvi ostali, nego da bi iz dana u dan rasli i napredovali u dobi i milosti. Od dana primanja sakramenta Krsta naše djelo biva Božjim djelom uranjanja u svijet. Bog u nama djeluje na svim onim mjestima i prostorima gdje se mi suobličujemo s njime i na kojima smo s njime suukopani.

No, Bog ne djeluje na magičan način i ne upravlja nama kao da smo lutke na koncima kojima on upravlja. On nam je dao slobodu da s njime surađujemo. On je Otac koji s ljubavlju poziva svoju djecu na činjenje onih dijela koja nam i sam pokazuje po svom Sinu Isusu Kristu, i na koje nas po Duhu Svetom nadahnjuje i potiče. Isus u svome krštenju uranja u vode Jordana i postaje dijelom zajednice svijeta. Svojim krštenjem uranja u čitavu stvarnost života. Bog postaje dio našeg svakodnevnog življenja. Postaje članom zajednice svoga naroda i aktivnim stanovnikom zemlje - svoje domovine, aktivnim stanovnikom cijelog svijeta. Uranja u čitavu stvarnost. Postaje dionikom mreže života svih bića, svega stvorenja.

Božju volja za nas ljude po Kristovom krštenju jest biti zajedno „umočeni“ u čitavu stvarnost života. Cilj života kršćanina nije pobjeći iz života, iz stvarnosti svijeta. Isus je s nama zajedno „umočen“ i uronjen u tu stvarnost. Bog ne bježi od svijeta, nego u njega uranja. Našim krštenjem nije se dogodilo to da smo izdvojeni i iščupani iz svijeta, nego upravo suprotno. Uronjeni smo u svijet. Ucijepljeni smo u Crkvu i u svoj narod. Ukorijenjeni smo i posađeni u svoju zemlju. Dane su nam sve mogućnosti i opremljeni smo da rastemo u milosti i donosimo rod na radost svojoj obitelji, svojoj župnoj zajednici, svome narodu, svojoj domovini i Crkvi.

36

KANONSKA VIZITACIJA U ŽUPI PUNITOVCIPUNITOVCI (TU) – U četvrtak 7. veljače 2019.

nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić bio je u kanonskom pohodu Župi sv. Ladislava, kralja u Punitovcima. Uz njega je kao konvizitator bio mons. Luka Marijanović, kanonik te vlč. Domagoj Lacković, tajnik Nadbiskupskog ordinarijata.

S domaćim župnikom vlč. dr. Đuricom Pardonom nadbiskup je posjetio filijale punitovačke župe Josipovac, Jurjevac Punitovački i Krndiju te se susreo s tamošnjim vjernicima. Kroz razgovor i molitvu nadbiskup je u ovoj župi hrvatskog i slovačkog življa govorio o važnosti obitelji u današnjem društvu, a zapjevala se i slovačka pjesma Matička Kristova. U Josipovcu je nadbiskup sa župnikom i suradnicima posjetio Misijski centar Slovaka, obišao prostorije josipovačke Matice slovačke, a u Krndiji je na groblju molio za sve stradale stanovnike nekadašnjeg Logora Krndija.

U prostoru Općine Punitovci nadbiskup se susreo i s načelnicom Jasnom Matković koja je goste upoznala s radom Općine, uz poseban naglasak obostrane dobre suradnje sa župnikom.

Tijekom poslijepodnevnih sati nadbiskup se susreo s članovima Župnog pastoralnog i ekonomskog vijeća, kao i voditeljima žive krunice, ministrantima, pjevačima, djeliteljima pričesti, čitačima, zvonarima i sakristanima.

Nakon cjelodnevne vizitacije, nadbiskup je predvodio misno slavlje u župnoj crkvi. U prigodnoj homiliji osvrnuo se na susrete koje je imao ranije toga dana, iskazujući radost zbog suradnje župe i općine, izričući poruke zajedništva i dobre suradnje u međusobnim odnosima hrvatskog i slovačkog naroda.

Govorio je i o ‘trendu’ napuštanja Hrvatske zbog kojeg je i ovu župu u posljednjih nekoliko godina napustilo gotovo 300 vjernika, a ostalo blizu 150 praznih kuća, te naglasio koliko je značajna uloga kršćanskoga braka i obitelji kao preduvjeta za poboljšanje i promjene u

društvu.U svojoj homiliji nadbiskup je istaknuo

kako su roditelji oni koji djeci daju ljubav, uče ih hodati, brinu o njihovom rastu, htijenjima, potrebama i željama, vode ih životom vjere preko sakramenata do punoljetnosti. Nitko ne može razumjeti dijete, razgovarati s njim, njegovati ga, voljeti, strepiti s njim, usmjeravati ga ka dobru, moliti s njim kao

roditelj i zato je obitelj mjesto najveće ljubavi na zemlji. O kvaliteti braka ovisi i radost odrastanja djece jer nije sve jelo i odijelo. Na kraju misnog slavlja župnik Pardon zahvalio je nadbiskupu i suradnicima na posjetu. (Objavljeno na stranici Nadbiskupije. Grupnu sliku iz punitovačke crkve objavljenu uz tekst posebno objavljujemo.)

GLAS SLAVONIJE O KANONSKOJ VIZITACIJI Dostavljeni podaci i foto dopisnici Glasa Slavonije Suzani Župan po kojoj je o kanonskoj vizitaciji u Župi Punitovci 12. veljače objavljen i tekst u Glasu.

Kanonska vizitacija u župi Punitovci (Foto: Mirko KNEŽEVIĆ) Objavljeno 12. veljače, 2019.

PUNITOVCI – U vrlo sadržajnoj kanonskoj vizitaciji bio je đakovačko-osječki nadbiskup, mons. dr. Đuro Hranić u Župi svetog Ladislava u Punitovcima. U njezinim filijalama - Josipovcu, Jurjevcu i Krndiji, susreo se s vjernicima i u razgovoru naglasio važnost obitelji u današnjem društvu, a toj osnovnoj ćeliji društva posvetio je i svoju homiliju na večernjem misnom slavlju u punitovačkoj župnoj crkvi. Nadbiskup Đuro Hranić susreo se i s članovima Ekonomskog i Pastoralnog vijeća, pjevačima i ministrantima, a razgovarao je i s načelnicom Općine Jasnom Matković te posjetio Misijski centar, kao i prostorije Matice slovačke. S.Ž.

37

ZAJEDNO NAKON MISNOG SLAVLJA

Završilo misno slavlje u punitovačkoj župnoj crkvi nakon kanonske vizitacije nadbiskupa đakovačko- osječkog mons. Đure Hranića 7. veljače. Pred oltarom , nadbiskup, predvoditelj misnog slavlja sa koncelebratorima, župnikom dr. Pardonom, prof. Lukom Marijanovićem, vlč. Domagojem Lackovićem ministrantima Župe, u odori i bez nje i nekim od budućih prvo pričesnika.

MOLITVA SA NADBISKUPOM

Đakovačko- osječki nadbiskup mons. Marin Srakić pri kanonskoj vizitaciji Župe Punitovci 7. veljače susreo se s vjernicima Jurjevca u crkvi „Uznesenja Blažene Djevice Marije. „Brak i obitelj su mjesto ljubavi, ljubavi prema najdražima. Iz obitelji ljubav prenosimo na druge ljude u međusobnom razumijevanju i poštovanju, a obitelj je i mjesto ljubavi prema Bogu, prema vjeri i Crkvi“, naglasio je nad-biskup u razgovoru o obitelji. Uslijedila je i zajednička molitva za obitelj. Župnik je pohvalio pjevačice i one koji uređuju crkvu i litur-gijsko ruho.

PJEVALA SE MATIČKA KRISTOVANakon posjeta Općini Punitovci i razgovora s načel-

nicom i suradnicima, te nakon susreta sa župljanima i Jurjevci nadbiskup Đuro Hranić uslužbi vizitatora ka-nonske vizitacije u Župi Punitovci sa suradnicima susreo se s vjernicima Josipovca u crkvi sv. Mihaela arkanđela. Razgovaralo se o obitelji kao temelju zajedništva i lju-bavi prema bližnjemu i prema Bogu, a uslijedila je i mo-litva za obitelj. Razgovaralo se i o mogućnosti liturgije na slovačkom jeziku kao i o misijskom centru Slovaka. „Sve dobro što roditelji u obitelji prenesu na svoju dje-cu i oni će prenijeti na svoju, a to je put ljubavi, vjere, put spoznaje Boga i življenja prema Božjim zakonima“, naglasio je nadbiskup ističući da je zajednički život Slo-vaka i Hrvata u ovoj župi bogatstvo kulture i običaja, međusobnog obogaćivanja na svim poljima življenja.

38

VJEROUČITELJICA MARINA ŠIJAKOVIĆ, UČITELJ MENTOR

Na svečanoj promociji odgojitelja, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika u zvanje mentora i savjetnika održanoj 8. veljače 2019. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Agencija za odgoj i obrazovanje promaknula je u zvanje mentora vjero učiteljicu Marinu Šijaković u zvanje mentora.

Zvanje mentora i zvanje savjetnika u odgoju i obrazovanju stječu obrazovni djelatnici koji

svojom stručnošću, pedagoškim metodama, uzornim radom i trajnim stručnim usavršavanjem unapređuju nastavni proces poučavanja, kao i odgojno-obrazovni sustav u cjelini.

U Josipovačkoj školi do sada su u zvanje mentora, a kasnije i u zvanje savjetnika promaknute učiteljice Anica Popović i Jelica Zrno.

Podsjetimo da je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu 14. i 15. lipnja 2017. Marini dodijeljena diploma druge generacije studenata Centra za zaštitu maloljetnika (Centre for Child Protection – CCP). Marina je kao prva predstavnica Crkve u Hrvata, navedenu formaciju završila na engleskom jeziku.

KIFLICE I PERECI ZA GOSTE

Kanonska vizitacija nadbiskupa Đure Hranića sa suradni-cima u punitovačkoj župi 7. Veljače, a i razgovor s načelni-com i suradnicima u zgradi Općine. Vrijeme doručka prošlo, a vrijeme ručku nije, a ni narezano na koso ne treba, reče-no je. Na stolu goste dočekale kiflice i pereci, po domaći, slavonski, vruće iz pećnice. Pripremile za tu prigodu geron-todomaćice. „Dobro je i ukusno“, rekoše gosti uz pohvalu „majstoricama“ i slikaše se za sjećanje

DAN SV. IVANA BOSCAJOSIPOVAC PUNITOVAČKI (TU) – Dan sv. Ivana don Bosca, sveca

koji se slavi 31. siječnja, organiziran je u Josipovcu Punitovačkom, u subotu 26. siječnja. Program koji se održava treću godinu zaredom započeo je u Domu kulture trosatnim prigodnim susretom punim zabave i igara, a završio je misnim slavljem u josipovačkoj crkvi sv. Mihaela arkanđela, koje je na slovačkom jeziku predvodio vlč. Dominik Ralbovsky, svećenik iz Selenče. Trosatnom druženju nazočio je veliki broj djece, a najmlađe su dopratili roditelji.

Događaj je organizirala s. Renata Bunjova, voditeljice slovačkog Misijskog centra bl. Zdenke Schelingove u Josipovcu Punitovačkom, vlč. Dominik Ralbovsky, svećenik iz Selenče te Kristina Ralbovsky, osoba posvećena života, uz suradnike Misijskog centra, članove josipovačke Matice slovačke i mještane.

Misno slavlje u punoj crkvi uveličali su pjevači iz Selenče, animatori programa. Djeca su slavlje pratila pjesmom i pokretima naučenima na Oratoriju „Don Bosco“ u Josipovcu Punitovačkom. U dijelu homilije posvećenom sv. Ivanu Boscu, njegovu životu i nauku, vlč. Ralbovsky je, među ostalim, istaknuo: „Sv. Ivan Bosco, ili kako jednostavno kažemo Don Bosco, volio je mlade, okupljao ih i svojim djelovanjem i radom ulazio u njihova srca. Kao što je don Bosco vidio svoje poslanje u okupljanju mladih prenoseći im riječima i djelom istinu koju je činio Gospodin, tako smo svi mi kao djeca Božja dužni na svoj način, a djeca i mladi posebno kroz druženje i igru, približiti se Gospodinu i

biti s Njim u igri i druženju. Don Bosco u našim srcima i duši ostavlja ljepotu življenja prema drugome, posebno prema mladima; ljepotu čistoće i ljubavi prema bližnjemu, ljepotu druženja u kojoj nas okuplja s mislima zajedništva, iskrenosti i pomaganja siromašnima“.

„Voljeti mlade, poštivati ih i pomagati im na putovima njihova života dužnost je i nas starijih. Svojim djelima naviještat ćemo evanđelje i širiti Riječ Božju u duhu zajedništva, međusobnog uvažavanja i ljubavi prema bližnjemu, u iskrenosti i pomaganju“, poručio je na kraju vlč. Ralbovsky. (Objavljeno na stranici naše Nadbiskupije.)

39

Božićni ugođaj u jurjevačkoj školiUoči Božića jurjevački učenici su za roditelje i mještane u

učionici priredili Božićni program. Glumom i u odorama do-čarali su rođenje Krista. Lijepo ih bilo gledati i uživati u pro-gramu, gledati ih i slušati onako glasne, uvježbane. Pljesak nazočnih i pohvale bila im nagrada, naravno i u8čiteljicama.

NAJAVLJENO TELETEKSTOM

Na teletekstu HTV-e mogao se pročitati tekst najave misnog slavlja koje će HTV- 1 prenositi izravno iz crkve sv. Ladislava kralja u Punitovcima, u 10 sati, 13. siječ-nja, na blagdan Krštenja Gospodinova. Otišlo je u svijet, došlo u domove župljana u Župi i diljem svijeta. Mnogi su gledali.

GLEDALO SE UZ POHVALE I U INOZEMSTVUMisno slavlje iz punitovačke

župne crkve na blagdan Kršte-nja Gospodinova prenošeno na HTV- 1 gledali su naši župljani u drugim zemljama. Radost je to bila za njih kako mnogi kažu u komentarima na FB stranici uz pohvale za ono što su vidjeli, lijepo misno slavlje, osmišljeno i učinjeno, slavlje kojima mogu biti ponosni župljani, oni u župi i oni izvan nje. (Fotografije sni-mljene u Njemačkoj.)

TRENUTAK MISNOG SLAVLJA

Svećenik, župnik i poslužitelji ili služ-benici oltara, ministranti uz nazočne na misnom slavlju dio su radosti u ko-joj smo u crkvi u susretu s Gospodinom. Ministranti u odorama, haljama, osim u Krndiji u kojima su ministranti u vrijeme nekoliko godišnjih slavlja bez odora, (Mi-nistranata nema u Krndiji, ministriraju uglavnom Punitovčani), trenutak slavlja sa predvoditeljem provode sjedeći. Tre-nutak je to u vrijeme misnih čitanja, na-jave Božje riječi.

40

RIJEČ NAČELNICE PRI POZDRAVU NADBISKUPU

Pri kanonskoj vizitaciji Župi Punitovci nadbiskup mons. Đuro Hranić zadržao se sat vremena u razgovoru s načelnicom Jasnom Matković i suradnicima. Načelnica je poželjela dobrodošlicu nadbiskupu i su vizitatorima prof, Luki Marijanoviću i vlč. Domagoju Lackoviću:

Preuzvišeni gospodine nadbiskupe!

Čast nam je i veliko zadovoljstvo biti s Vama i suradnicima u našoj Općini, ujedno i Župi, Općini Hrvata i Slovaka, vrijednih i marljivih ljudi i dobrih i iskrenih vjernika. Općina smo na 39 km2 sa četiri naselja, Josipovac i Jurjevac Punitopvački koje je 1881. i 1882. Svojom dobrotom naselio biskup i mecena Josip Juraj Strossmayer, te Punitovaca i Krndije. Po zadnjem popisu u Općini ima oko 1800 stanovnika, ali danas u vrijeme brojnih odlazaka zbog boljeg života u Općini je manje od 1600 stanovnika pretežno poljoprivrednika i brojnih uposlenih ponajviše u Đakovu i Osijeku.

U Općini imamo samo 2 uposlena, načelnicu i pročelnika jedinstvenog upravnog odjela. Općinsko vijeće broji 12 vijećnika uz 2 zamjenika načelnice.

Ponosni smo što smo zajedničkim radom i naporima ostvarili i ostvarujemo dobre rezultate kako po pitanju infrastrukture tako i po pitanju društvenog života. Danas je prigoda da se kaže da u punitovačkoj općini djeluju tri ribička društva sa 4 uređena ribnjaka. Tri su nogometna kluba sa vrhunskim rezultatima ,a punitovački je u 1. ŽNL, a jurjevački u 3. HNL, istok. 1. ŽNL. U Općini je osnovana i Škola nogometa „Rabona“ koja okuplja djecu iz svih naših naselja. Ponos nam je josipopvačko vatrogasno društvo koje postiže zavidne rezultate natjecanja i sudjeluje godinama na državnim natjecanjima, Josipovačka likovna udruga odlazi na brojne likovne kolonije, a iste se održavaju godišnje i u Josipovcu, Jurjevcu i Punitovcima. Punitovačka udruga žena i likovna grupa jurjevačke matice priređuju nam lijepe predmete izrađene od različitih materijala. Lovačko društvo „Lisica“

hvaljeno je od mnogih. Naša tri KUD-a pronose folklorno bogatstvo naše općine u mnogim mjestima Lijepe naše, a josipovački i punitovački i u drugim zemljama. Vidljivo je i prepoznato djelovanje naših Matica slovačkih, josipovačke i jurjevačke. Ponosna sam što naša tri sela Josipovac i Jurjevac Punitovački i Punitovci imaju svoje folkorne manifestacije, Josipovac Punitovački „Slovaci do Drlaku, Punitovci „ Dođi milo, dođi drago“ i Jurjevac Punitovački „Pod stoljetnim glogovima. Pet godina imamo nešto što mnogi drugi nemaju, imamo Advent u Općini Punitovci koji okuplja naše udruge i društva u druženju s mještanima. Uređene su naše crkve, a naša škola je škola dobrih rezultata. Osiguravamo sredstva za pred školu i vrtić, osiguravamo i prehranu uz sredstva županije. Izdvajamo sredstva za novogodišnje darove djece od 0 godina do osmog razreda, nagrađujemo najbolje učenike, naši umirovljenici, bolesne osobe i socijalno ugroženi dobivaju božićne i uskrsne poklone, stipendiramo studente, pomažemo školi u opremanju, a to činimo i udrugama. Organiziramo putovanja za umirovljenike. Izdajemo prepoznatljivi glasnik Đeram koji ove godine obilježava 11 godina izlaženja. Radosni smo što je suradnja Općine i Župe i našeg župnika dr. Đurice Pardona u svemu plodonosna. Podržavamo sve aktivnost u našoj župi na radost i zadovoljstvo svih naših vjernika. Bili smo tako i u zadnje vrijeme dio obnove crkve „Uzvišenja sv. Križa u Krndiji, obnove fasade župne crkve sv. Ladislava kralja u Punitovcima, obnove satova na zvonicima crkve u Punitovcima i crkve sv. Mihaela arkanđela u Josipovcu. Lijepa je i plodonosna suradnja u slavlju svih naših blagdana, a naš župnik je rado viđeni gost

na svim manifestacijama Općine i naših udruga i društava. Bogatstvo vjerničkog života naše župne zajednice vidljiv je i u našem, općinskom glasilu Đeram i na stranici naše nadbiskupije i Vjesniku Nadbiskupije, a iz pera najstarijeg župnog dopisnika Mirko Kneževića. Savjeti našeg župnika kao i njegove homilije na misnim slavljima uvijek su pouka za naš svakodnevni život u međusobnim odnosima zajedničkog življenja i rada.

Radosni smo što je i Općina bila dio početka rada Misijskog centra Slovaka bl. Zdenke Schelingove u Josipovcu i što je i dalje dobra suradnja Župe, Općine i voditeljice Misijskog centra s. Renate Bunjove. Za bolji život u našoj Općini i župi javljamo se na sve projekte ministarstava, fondova i županije uz naglasak dobre suradnje sa našim županom Anušićem i zastupnikom za češku i slovačku nacionalnu manjinu Vladimirom Bilekom. Tako smo u proteklom periodu nastojali urediti i opremiti društvene domove u Josipovcu i Jurjevcu, izgradili smo kružni tok u Punitovcima, u gradnji je asfaltiranje ceste do punitovačkog groblja, u realizaciji je katastarska izmjera k. o. Punitovci, nastavljamo s kanalizacijskom mrežom koja je provedena kroz Jurjevac. Uredili smo prostor Općine i kulturnog centra, osigurana su sredstva za izgradnju dječjeg vrtića, radi se projektna dokumentacija za biciklističke staze i sportski rekreacijski centar „Bara“, osiguravamo sredstva za otresnice, poljske putove, a mnogo je učinjeno na kanalskoj mreži. Zajedno sa županijom sufinanciramo topli obrok učenika i male škole čiji rad financira Općina. Godinama upošljavamo djelatnike u javnim radovima. Opremili smo i opremamo naš komunalni pogon.

U ovoj godini osigurali smo sredstva za udžbenike, prijevoz, prehranu, stipendije, 3. 500 kuna za svako novorođenče, poklon paketa za svu djecu do zaključno sa osmim razredom, božićne i uskrsne darove za umirovljenike. Kroz Projekt „Zaželi“, „Zaželi bolji život u Općini Punitovci“, uposlili smo 22 osobe za pomoć i njegu naših sugrađana. Uspjeli smo prije desetak dana riješiti dugogodišnji problem sela Krndije i sadašnjih mještana. Naime Ministarstvo državne imovine uručilo je Općini Odluku o darivanju 25 čestica sa kućama i okućnicama. Plan je općine revitalizacija sela Krndije u svrhu stambenog zbrinjavanja, odnosno demografske obnove.

Poštovani gospodine nadbiskupe! Ukratko sam Vam predočila sadašnji trenutak naše Općine, pa iako nisam sve nabrojila sigurno je da su sva naša postignuća rezultat zajedničkog rada i nastojanja čelništva, djelatnika Općine i Općinskog vijeća. Želimo Vam gospodine nadbiskupe, ugodan boravak u našoj sredini i neka Vam Gospodin udijeli dobro zdravlje i plodonosan rad u Vašem pastirskom radu i djelovanju.

Općinska načelnica, Jasna Matković

41

NAJAVA KRAJA PRIJE POČETKADesetak minuta prije 10 sati, u nedjelju 13. siječnja

na blagdan Krštenja Gospodinova. Župnik kod oltara za ambonom prije oblačenja liturgijskog ruha. U 10 sati počet će misno slavlje uz prijenos HTV-e. Sve je privedeno kraju, sve pripremljeno, dogovoreno, probe sudionika slavlja, tehnika, kamermani, pjevači, čitači, kaže župnik dr. Đurica Pardon uz još nekoliko riječi o dostojanstvenom praćenju misnog slavlja.

NA PORTALU RADIO ĐAKOVA

Nadbiskup Hranić posjetio punitovačku župu

O kanonskoj vizitaciji nadbiskupa Đure Hranića punitovačkoj župi radio đakovo je obavijestio u dnevnim vijestima, a i na svom Portalu uz tri foto-grafije (jednu donosimo), sve po tekstu i dostavi Mirka Kneževića.

Radio Đakovo na 8. ve-ljače 2019.

Nadbiskup đakovačko- osječki monsinjor Đuro Hranić boravio je ju-čer u cjelodnevoj kanonskoj vizitaciji u Župi Punitovci. U Josipovcu, Jurjevcu i Krndiji susreo se s vjernicima i kroz razgovor naglasio važ-nost obitelji u današnjem društvu, a obitelji je posvetio i homiliju na večernjem misnom slavlju u punitovačkoj župnoj crkvi. Nadbiskup se susreo i sa članovima Ekonomskog i pastoralnog vijeća, pjevačima i ministrantima, a razgovarao je i s načelnicom Općine Jasnom Matko-vić te posjetio i Misijski centar i prostorije Matice slovačke.

PROSLAVA SV STJEPANA U KRNDIJINa blagdan sv. Stjepana, 26. prosinca,

misno slavlje u crkvi Uzvišenja sv. Križa u Krndiji, selu punitovačke župe nekada nastanjenim njemačkim življem, protjeranim i zatočenim u logore krajem 2. svjetskog rata, predvodio je punitovački župnik Đurica Pardon. Slavlju je nazočilo oko 150 vjernika

župe i brojni pripadnici Njemačke narodnosne zajednice Zemaljske udruge podunavskih Švaba, ogranka Đakova i okolnih mjesta

„Danas u Krndiji, slaveći prvog mučenika sv. Stjepana koji je molio i za one koji su činili zlo, molio za svoje neprijatelje, prisjećamo se stanovnika sela Krndije koji su gradili ovu

crkvu i radovali se rođenju Sina Božjega i koji su patili, zlostavljani, mučeni i protjerani. Zlo se ne događa samo od sebe, događa nepravdom i kada mislimo da smo bolji od drugih, zbog naše oholosti i krivih uvjerenja, kada zle misli pretvaramo u djela, zlo koje se pretvara u zločin. Svjedočeći da dobro nadvlada zlo, mislima, nakanama, molitvom i činjenjem dobrih djela pridonesimo zajedništvu življenja u dobroti i ljubavi prema bližnjemu“, rekao je župnik uvodeći u misno slavlje.

„Marija i Josip su zbog nepravde i zla napustili Nazaret i otišli u Betlehem u kojemu je rođen Isus, potom su se nakon Egipta vratili u Nazaret. Put Marije i Josipa sa sinom i život sv. Stjepana govori nam o dobroti koja nadvlada zlo, ali nam govori i o ponavljanju povijesti na malo drugačiji način. Svjedoci smo brojnih iseljavanja našeg stanovništva ne samo iz plodne Slavonije, svjedoci smo odlaska i naših župljana u potrazi za poslom, za sigurnošću u življenju pojedinca i obitelji. Danas se ne odlazi zbog sile, progona i terora, odlazi se zbog ekonomije, politike. Isus, Galilejac, Nazarećanin, Isus koji se nije bojao reći da je kralj, mesija, gospodar svojega na svome, svojim nam životnim putom poručuje da je dom tamo gdje smo rođeni. Rođenjem i mukom dao nam je smisao života i blizinu Božju. Sv. Stjepan je molio za one koji su ga mučili, Sin Božji dao je u patnji i mukama život za nas i naše otkupljenje, a mi molimo za one koji nas danas vode da naša župa, kao i naša domovina, žive u nadi boljeg života“, istaknuo je među ostalim župnik u homiliji.

42

UVOD U MISNO SLAVLJE NA BLAGDAN KRŠTENJA GOSPODINOVA - prijenos HTV-a

Draga braćo i sestre sudionici ovog euharistijskog slavlja i dragi gledatelji koji nam se pridružujete putem televizije. Danas radosno slavimo blagdan Krštenja Gospodinova. Ovim se blagdanom upot-punjuje slavlje Božjeg dolaska među nas ljude. Slavlje rođenja Isusa Krista i slavlje objave Božje blizine cijelom svijetu što smo ih obnavljali na Božić i na Bogojavlje-nje današnjim se blagdanom zaokružuje i postaje cjelovitim. Isusovim krštenjem u Jordanu objavljuje nam se istina vjere da je Bog ušao u cjelokupnu stvarnost svije-ta, postao je čovjekom i nas ljude učinio

je svojom djecom. Blagdan krštenja Gospodinova podsjeća nas na dan našega krštenja. Svatko od nas je u tom sakramentu uronjen u Božju stvarnost. Postali smo djeca Božja. Primili smo dostojanstvo sinova i kćeri Božjih. Od dana našeg krštenja mi nismo samo prozvani djecom Božjom nego smo i pozvani tako živjeti u našoj svakodnevici.

OSMIJEH U NOŠNJINa misnom slavlju na blagdan Kršte-

nja Gospodinova Blaženka i Zrinka, Šokica i Slovakinja, nasmiješene u narodnoj noš-nji. Pjevaju na misnom slavlju koje prenosi HTV-a. Lijepo im stoji, a i treba pokazivati ono svoje, narodno, šokačko i slovačko.

GOTOVO JE, ODLIČNO JEMinuta i nešto do

11 sati u nedjelju 13. siječnja, na blagdan Krštenja Gospodino-va. Gotovo je misno slavlje koje prenosi HTV-1. Župnik dr. Đu-rica Pardon, predvo-ditelj misnog slavlja nakon ministranata i svećenika, gosta koji je koncelebri-rao slavlje dolazi od oltara u sakristiju. Sve je gotovo, na

vrijeme, uspješno, svečano, dobra čitanja, pjevanja, glazbene pratnje, aktivnosti župne zajednice. Save pohvale, a vjerujem da je i župniku i svim sudionicima „pao kamen sa srca“. Sve pohvale, bilo je odlično!

SJEĆANJE NA ŽRTVE LOGORA U KRNDIJI(Objava Glasa Slavonije po Mariji Alduk po javljanju i uz

foto M. Kneževića.) 1 / 1Sjećanje na žrtve logora u Krndiji (Foto: MIRKO KNEŽEVIĆ)Objavljeno 24. kolovoza, 2018.KRNDIJA - Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća članovi

Njemačke zajednice Zemaljske udruge Podunavskih Švaba uz predstavnike Grada Đakova i Općine Punitovci prisjetili su se 23. kolovoza na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima kod spomenika na groblju u Krndiji. “Okupili smo se kako bismo iskazali počast poginulima i ubijenima koji su ovdje pokopani, kao i svima onima koji su bili u ovom i drugim koncentracijskim logorima”, rekao je župnik Đurica Pardon. M. A.

43

NA BADNJE JUTRO KOD ŽUPNIKABadnje jutro i čestita se Adam i Eva. Još nije bilo svanulo, a položaji (polazničeki), muška djeca išli u čestitare. 8

sati i prvi blagoslov „Betlemaša“ u crkvi u Jurjevcu, potom u Josipovcu i na kraju u Punitovcima. Dvije grupe „Be-tlemaša“, noseći „Betlem i jaslice“ došli i kod župnika uz pjesmu i čestitku poželjeti svako dobro, najaviti rođenje Gospodinovo. Poslije podne dvije grupe u nošnjama učinile isto. Župnik zahvalio, darivao.

BLAGOSLOV OBITELJI I DOMOVAMinulog Božića u radosti Božićnih

blagdana slavili smo dolazak Isusa Kri-sta među nas. Po njemu nam je Bog u obličju čovjeka objavio svoju sliku i sebe darovao, da bismo vidjeli značenje svo-ga života, bili učvršćeni u svome pozivu i ljubili svoje bližnje. U radosti Božića, u slavu Gospodina blagoslovom obitelji i domova molimo i zazivamo Božji bla-goslov na sve članove obitelji kako bi kršćanski živjeli i svjedočili svoju vjeru. Po blagoslovnoj molitvi „zaziva se Božji blagoslovna sve članove koji će u tom prostoru dijeliti dobro i zlo, da mogu kr-

šćanski živjeti, uzajamno se radovati u zajedničkoj radosti i jedni drugima biti potpora u žalosti“.

Blagoslov obitelji i domova stari je kršćanski čin kopji u8 našim krajevi-ma započinje uglavnom na blagdan sv. Stjepana i traje do kraja božićnog vre-mena tj. Do Nedjelje Krštenja Gospodi-nova. Kod nas je blagoslov započeo na blagdan sv. Stjepana, u Krndiji, a završio blagoslovom u punitovačkoj Domovskoj ulici, 31. prosinca. Župniku dr. Đurici Par-donu pomagao je vl. Mato Mićan.

44

NA MISNOM SLAVLJU UŽIVO ZA HTV Lijepo je bilo pratiti misno slavlje koje je 13. siječnja prenosila uživo HTV iz punitovačke župne crkve. Sve

se odvijalo u najboljem redu. Lijepo je bilo vidjeti župljane naših mjesta, djecu, mladež, starije, lijepo je bilo vidjeti narodne nošnje, šokačke i slovačke.

45

PROGRAMOM UOČI BOŽIĆA

Božićno vrijeme i Božić radost je za sve obitelji, radost za djecu, za učenike, radost očekivanja rođenja Sina Božjega. U rado-sti dolaska Božića i učenici punitovačke škole upriličili prigodni program.

UOČI BOŽIĆA NA BADNJI DAN

NAJAVLJIVALI SU ISUSOVO ROĐENJENa badnji dan, u jutarnjim satima nakon blagoslova „Betlema“, djece i mladeži koji nose „Betlem“ , po župniku dr. Đurici

Pardonu, u crkvama Jurjevca, Josipovca i Punitovaca, selima su minulog Badnjaka od kuće do kuće išli „Betlemaši“, grupe koje predstavljaju Mariju i Josipa sa pratnjom noseći „Betlem“, koji predstavlja štalicu, odnosno mjesto Isusova rođenja. Naja-vom zvonca uz pjevanje ulaze u domaćinstva čestitajući prigodnim riječima blagdan Adama i Eve, Badnjak. Stari je to običaj u punitovačkoj župi i Šokaca i Slovaka čestitanja i najave Isusova rođenja. U prijepodnevnim satima selima idu djeca „Betlemaši“, neki u odori iz Kristova vremena. U Punitovcima su iše 4 grupe (jedna nije posebno snimljena), u Jurjevcu 1 i u Josipovcu 1 grupa. U Punitovcima u poslije podnevnim satima već tradicionalno „Betlem“ su nosile dvije grupe mnladeži u narodnim nošnjama.

46

ADVENT U OPĆINI PUNITOVCI

BOGATSTVO PROPREMLJENOG I VIŠE POSJETITELJA

Snijeg učinio ljepotu zime. Dan je 15. prosinac, poslije podnevni i večernji sati. Šator u dvorištu Općine Punitovci. Dani su adventa i održava se „Advent u Općini Punitovci“. Sada već tradicionalni dan uoči Božića i blagdana. Okupile se udruge,. Bogatstvo izloženih rukotvorina i gastro ponu-de, a posjetitelja unatoč hladnoći više nego prošle godine. Nije to u svakoj općini, a lijepo je i pohvalno, a naše udruge i društva imaju što i pokazati, imaju i znaju. Bilo je tu fiš pa-prikaša, lovačkog čobanca, kuhanog vina, slanine na ražnju, langošica, slovačkog polesnjaka, roštilja, fritula. Pripremili su to josipovačka Matica slovačka, jurjevačka Matica slo-vačka, punitovački ribiči, josipovački ribiči, lovačko društvo, josipovački vatrogasci, punitovački nogometaši, josipovački nogometaši, punitovačka udruga žena, a bila je i živa glaz-ba.

47

DJED BOŽIĆNJAK JE PUTOVAO SELIMAKažu kako Djed Božićnjak ima puno posla dok obiđe brojnu djecu u punitovačkoj Općini potražio pomoć,

pa su tako njih dvojica, dva Djeda Božićnjaka (Ana Vavra i Branko Funbjhak) traktorom sa suradnicima obi-lazili sela, od škole do škole. Puno posla kažu djedovi. Ima Općina gdje se daju pokloni, ali baš za svu djecu od 1. do 8. razreda baš nema puno, samo 4. razreda, a rijetke su one općine u kojima Djed Božićnjak daruje svu djecu od 0 godina do 8. razreda, kažu. Bilo je lijepo vidjeti radost, posebno najmlađih u svim školama, a bilo je i onih koji su se malo i bojali. Čekali učenici u školama u koje su oni najmlađi došli s roditeljima.

48

BOŽIĆNI I NOVOGODIŠNJI PRIJAM Na prijam koji su prigodom božićnih i novogodišnjih blagdana u prostoru sale josipovačkog Doma kulture 20. prosinca upriličili

načelnica Jasna Matković i predsjednik Općinskog vijeća odazvalo se 96 predstavnika udruga, društava, PG-a OPG-a, vijećnika, uposlenika u Javnim radovima, gerontodomaćica i drugih subjekata koji djeluju i rade u Općini Punitovci. U pozdravnoj riječi načel-nica Matković se zahvalila na suradnji i poželjela svima uz Božji blagoslov sretan Božić, blagoslovljenu Novu godinu sa uspjesima u radu i djelovanju uz daljnju dobru međusobnu suradnju.

49

UGOĐAJ ADVENTA U OPĆINI PUNOTOVCIUnatoč hladnoći i snježnom pokrivaču 15. prosinca pod šatorom u Općini Punitovci okupili se mještani

naših sela oko štandova rukotvorina i uživali u pripremljenoj gastro ponudi uz zagrijavanje kuhanog vina. Pričali, družili se, dani su adventa.

50

ZABAVA JOSIPOVAČKOG OMLADINCA DOSTOJNA HVALEJesenski prvak 2. ŽNL NS Đakovo, josipovački NK „Omladinac“ organizirao je 9. veljače u josipovačkom Domu kulture zabavu

za svoje poklonike i poklonike nogometa uopće. Uspješno organizirana, dostojna hvale zabava je okupila više od 260 osoba, što spada u rekorde posjećenosti. Uz cijenu od 120 kuna gosti su imali jela i pila u neograničenim količinama (ragu juha, sarma- skuhano 500 sarmi i pečena prasetina). Za juhu i sarmu pobrinuli se provjereni „majstori“ kuhanja, Stipanovići iz Punitovaca. Prodano je i 1300 listića tombole, a i zabavne igre, pucanje ljepšeg spola u gol učinilo je zabavu veselijom, a raspoloženju su pridonijeli i voditelji, po drugi puta tandem Alina Boris i Janik Kukučka. Izvršena je i prozivka igrača seniora koji su izlazak pred goste popraćeni pljeskom. Sve su pozdravili i poželjeli dobro zabavi, posebno daljnjem radu kluba predsjednik „Omladinca“ Zdravko Krha i trener Šimo Živković, a predsjednik Krha posebno se zahvalio u pomoći pri organizaciji i uređenju sale.

Pokazao „Omladinac“ pokazao se uz dobru igru i dobrim organizatorom zabave. Čestitke!

51

PRIREDILI ZABAVU I U NJOJ UŽIVALI

ONI SU SENIORI JOSIPOVAČKOG OMLADINCAOni su seniori josipovačkog NK „Omladinac“, oni su jesenski prvaci 2. ŽNL NS Đakovo., oni su proteklog jesenskog prvenstva

odigrali 13 utakmica sa 12 pobjeda i 1 neriješenom, oni su u mrežu protivnika pospremili 41 pogodak, a ni jedan nisu primili. Oni su sa svojom upravom priredili zabavu 9. Veljače i u njoj uživali. Zavrijedili su sve čestitke i za igru i za uspješnu zabavu.

52

JOSIPOVAČKA BELIJADA OKUPILA 23 PARA

USPJEŠNA ORGANIZACIJAU subotu i nedjelju 29. i 30. prosinca josipovački NK „Omladinac“ organizirao je u društvenim prostorijama natjecanje u

kartanju, bele, „Belijadu“. Uz dvije, tri osobe iz Gorjana i Đakova svi su natjecatelji bili Josipovcčani. Prvu večer igralo se po izvlačenju po grupama i tako do druge večeri kada se igralo do finala. Svi igrači su uplatili kotizaciju iz koje su podijeljene i nagrade za prva 4 mjesta. Najbolji su bili Zvonko Batorek i Josip Hulak, drugi su bili Anđelko Batorek i Ivica Gabajček, treći Tiho-mir Kvasnovski i šogor mu Đelatović, a četvrti par iz Beketinaca. Sve se odvijalo pod budnim okom Ivice Oslića i Igora Kukučke. Uspješna je bila „belijada“, po brojnosti jedna od većih i brojnijih unazad koju godinu.

53

ONI SU IGRALI BELUJedna od belijada sa najviše natjecatelja uopće na našoj Općini bila je josipovačka belijada 29. i 30. prosinca sa

46 natjecatelja. Zato evo njih za kartaškim stolom zamišljeni, radosni, u očekivanju, a bela je i dobivena karta, sreća i znanje, možda blefiranje,očekivanje, dobivanje i gubljenje.

54

BELIJADA NA PUNITOVAČKOM RIBNJAKU

Punitovačka RU „Linjak“ organizirala je u subotu 26. siječnja kartanje u igri bele- Belijadu. Okupilo se 14 parova, a najmanje igrača bilo je iz Punitovaca. Došli igrači iz Josipovca, Đakova, Ši-rokog Polja, Osijeka, ponajviše iz Beketinaca. Stisla zima, ali je čobanac majstora Dražena bio i za grijanje i za utaživanje gladi, a bio dobar. Najbolji par bio je Josip Lučić i Davor Kolarik, drugi su bili Zoran Mitrović i Ričard Semes, a treći Domagoj Hnatek i Matija Đuričić, sve igrači izvan punitovačke Općine, osim Davora iz Josipovca.

ODJECI ZABAVE ZRINSKOG

Čulo se na mnogim mjestima, od mnogih osoba o zabavi NK „Zrinski“ održane 2. veljače u svečanoj dvorani „Stross“ u Đakovu, o zabavi kluba iz ma-log mjesta, kluba velikih rezultata, kluba u 3. HNL- istok, seoskog kluba u natjeca-nju sa gradovima. Dobar marketing zaba-ve, marketing na uspjesima dosadašnjih zabava urodio je plodom. U „Strossu“ se okupilo više od 650 ljubitelja dobre zaba-ve, poklonika „Zrinskog“ i uopće pokloni-ka nogometa. Svirao TS „Dyaco“, a pjevao Duško kuliš. Dobro jelo i pilo, dobra poslu-ga, ugodan ambijent, glazba i pjesma te bogata, vrijedna i brojna tombola učinile su zabavu vrijednom pohvale.

Sve čestitke organizatorima, igračima i upravi!

55

FIT CAMP-TJELESNO AKTIVNO VJEŽBANJE U JOSIPOVAČKOJ SPORTSKOJ DVORANI

SVI STE DOBRODOŠLI, NEMA NOVČANE NAKNADEU sportskoj dvorani jo-sipovačke škole održa-va se svakog utorka i četvrtka u vremenu od 18 do 19 sati FIT CAMP, tjelesno aktivno sport-sko vježbanje koristeći i sprave i pomagala sportske dvorane.

FIT CAMP po uzoru na organiziranost ovakvog načina vježbanja (polaznici mogu doznati i mnogo o zdravoj prehrani) pokrenula je u studenom minule godine naša sugrađanka JOSIPA ŠTENC, u okviru projekta „Zdrav i aktivan način života“. Josipa, član ekipe HERBALIFE (Zdrava prehrana) ujedno provodi i vježbanje. NEMA NAKNADE, SVATKO JE DOBRO DOŠAO.

Odaziv je dobar, u navedene dane odazove se 10- do 15 osoba, dođu, a mogu doći i djeca.

Josipa poziva sve naše sugrađane, ne samo iz Josipovca već i iz Krndije, Jurjevca i Punitovaca da se odazovu, korisno je, zdravo je, bez naknade, a i lijepo je to druženje. Mogu se uključiti i muške osobe.

Josipi se možete javiti, najaviti putem FB-ka ili na mob: 095 524 6774.„Sve za zdravlje“, kaže Josipa.

DOBAR ODAZIV NA FIT CAMPUKako vrijeme teče na

FIT CAMPU, tjelesnom

aktivnom vježbanju koje

se utorkom i četvrtkom

odvija u josipovačkoj

sportskoj dvorani sve je

više polaznika. Izmjenjuju

se djevojke, žene, djeca.

Zdravo, korisno.

56

BILI SU DIO SVIJETA MASKINema ih puno, manje od dvadeset. Oni su učenici punitovačke škole i idu u prva četiri

razreda. Na pokladni utorak ušli su u svijet maski, izmišljenih ili iz nekih bajki i priča. Družili

su se sa svojim učiteljicama Anom, Darijom i Marijom, a poslije podne mnogi su se našli u

pokladnoj povorci i dječjoj zabavi pod maskama u punitovačkom domu.

57

POVORKA POD MASKAMA KRETALA SE SELOMPunitovački KUD i josipovački SKUD u zajedništvu s josipovačkom MS i OŠ upriličili su na pokladni utorak pokladnu povorku

koja se kretala Josipovcem i Punitovcima do zgrade Općine te do punitovačkog doma gdje je upriličen dječji maskenbal. U po-vorci oko osamdesetak maski, sve djeca. Ovogodišnji domaćin poklada, punitovački KUD uz financiranje Općine Punitovci.

58

JURJEVAČKI MASKIRANI MALIŠANIPoklade su i ludi su dani, kažu to i učenici jurjevačke škole koji su se tog pokladnog utorka maskirali i došli u školu da malo

„luduju“ sa svojim učiteljicama, a i da poziraju za foto aparat, onako, za sjećanje i uspomenu i naravno za Đeram.

Razredi učiteljica Silvije Barišić i Marice Lovrić na pokladni utorak našli vremena da se malo zabave u sportskod dvorani, zabave pod maskama. Bilo je veselo, razdragano, a izabrane su i naj maske. Svi su bili maskirani, a i n jihove učiteljice. „Malo nas je al smo složni“, rekli maskirani pozirajući za Đeram.

DVA RAZREDA BIRALI MASKE

59

60

ZA VAŠU RAZONODU

NOVO U PONUDI TURIZMAStalno se govori o potrebi razvoja slavonskog turizma. Eto i naš Marko, jedan

od vlasnika nerasta došao na ideju o zimskom turizmu u našoj Općini. Ljetni u redu, kaže Marko, ribnjaci, manifestacije, ali zimi je problem. Osim toga, kaže Markoi demografija svinja pala, pa njegov nerast pogotovo zimi nema „posla“. Spojio Marko zimu, snijeg, saonice nerasta i turizam i evo ponude. Nerast će na sanjkama sanjkati turiste, za male novce, manje nego jedan „posao“ nerasta , kaže Marko. Demonstracija je pala i sve je snimljeno. Prijedlog će se uputiti nadležnima.

NISAM PIO, GLADAN SAMPutovao

tako Zlatko Gabajček dok je bio član Općinskog vijeća. Zaputio se čovjek u Beketinca, a iza njega vozim ja. Taman prešli nadvožnjak, ono „lizalica“. Stane Zlatko, stanem ja. Policajka priđe i zatraži od Zlatka vozačku uz upit Zlatku, da li je što popio. Zlatko u stilu odgovori da je gladan, ne pijan. Nastade ugodno prepucavanje, a ja koji sam bio izašao iz auta „dam petama vjetra“. Što je dalje bilo ne znam.

IŠAO ČOVJEK IZ SVATOVABio čovjek u svatovima,

naš čovjek, vijećnik Tomislav Hmura, Tomnica. Upalio svog limenog ljubimca i u kasne sate polako kući. Baš izašao iz Punitovaca, još malo pa u Jurjevcu, a „plavci“ u leniji. Upita policajka Tomicu za „junačko zdravlje“, malo popričaju, ispade komično, a naš Tomica nastavi put sa svojim ljubimcem, a policajka dovikne „Sretan put i dobru cestu gospodine vijećniče!“ Tomica dovikne: „Đakujem, hvala u ime Općine“, doda gas i promrmlja: „Eh, što ti je vlast!“.

MODERNA BAJKAŽivjeli tako princeza N, kojoj je na bijelom konju došao princ S. Oni su

živjeli, voljeli se, imali djecu, imali i OPG, bijelog konja zamijenio je traktor, a princeza je pravila dobar sir od kravljeg mlijeka. Prije spavanja uvijek bi princeza čim je legla na „dormeo“ madrac pozvala princa koji je odmah dolazio da malo popričaju, valjda. S vremenom princ S nije se odazivao na princezine pozive sa „dormea“, sve je češće odlazio na „bijelog konja“, a dok bi došao princeza N bi zaspala, na njegovu radost ili žalost.

JA SAM IZ OPĆINE PUNITOVCIIšao tako naš

predsjednik Općinskog vijeća Zdenko Perić u Srbiju ili kroz Republiku Srpsku, ne znam baš sigurno. Uglavnom vozi, vozi, a ono „lizalica“, kao grom iz vedra neba. „Nemojte, nisam htio, a znate ja sam i predsjednik Općinskog vijeća“, kumi Zdenko, a milicajac će njemu: „Ma da si Dodik il Vučić il Brnabić il Dačić, ništa brale, vadi pare, može i euri“, kaže

predstavnik sigurnosti. „Ma nemoj, molim te, al ja sam iz Općine Punitovci“, opet će Zdenko. „Ma što ne kažeš brale, to je već nešto, ajde, ajde, malo sporije“, veli narodni milicajac i poželi srećan put Zdenku.

MJESTO ROĐENJAVicevi me uvijek

nasmiju, raspolože, pa tako i o policajcima. Eto sin mi policajac, a unuka mi Andrea iako završila fakultet kulturologije hoće u policiju i ode u Zagreb na akademiju. Imat će dva zanimanja, posao osiguran. Sastali se tako unuka mi i sin, pa kao na poznaju se. Pitanje, odgovor, pitanje, onako po policijski i ja se nasmijao dok sam montirao šalu na njihov račun.

61

62

MATEA SVIRA HARMONIKU HELIONKUMatea Ozanjak , Josipovčanka živi sa roditeljima, josipovačkim Slovacima u Čepinu i ima 15 godina.Imam 15

godina i živim u Čepinu. Roditelji su joj bili članovi, folkloraši josipovačkog SKUD-a pa je i Matea zavoljela slovačku glazbu i folklor. Tetak Mirko Kukučka želio na nekoga prenijeti znanje sviranja harmonike heligonke, a Matei se takva harmonika dopala i počela je svirati, negdje početkom sedmog razreda. Dobar je učenik pa harmoniku svira vikemdom. Kaže da joj je najveći problem mi je bio sviranje pred drugim ljudima, ali i to je savladala. Prvi pravi nastup dogodio na božićnom koncertu „Vianoce s Banasovcami“. Nastupala je i u Kondriću, te u Josipovcu na manifestaciji „Slovaci do Drlaku“, na svečanoj podjeli svjedodžbe u OŠ Vladimir Nazor u Čepinu kao i u Jurjevcu na manifestaciji „Pod stoljetnim glogovima“. Lijepo svira Matea. Sretno ti Matea u sviranju, učenju i odrastanju.

NIJE IH BILO OVE GODINE

Poznati josipovački medvjedi od slame nisu hodali, mazali blatom, šegačili se, zaustavljali automobile, ulazili u dvorišta i gegali se selom na pokladni utorak. Ne sjećam se u ovih mojih 51 godinu boravka u Josipovcu da medvjedi, ponos pokladnih dana Josipovca i Josipovčana i koji su gostovali i izvan Josipovca nisu označili pokladni utorak u Josipovcu., a označavali su ga i u vrijeme kišnih, snježnih, toplih i hladnih dana veljače. Doznajem da nije bilo slame.

SLIKAJ NAS ZA ĐERAM

Tri djevojčice, a među njima i moja „kolegica“ Stela Gavljak (u sredini) u lijepoj slovačkoj nošnji koja im stoji kao salivena, stoje negdje u nekom hodniku prije ili poslije nastupa u Svetoj Nedjelji i kao da kažu: „Slikaj nas za Đeram“

NA SMOTRI CRKVENOG PJEVANJA U VIŠKOVCIMA

U subotu 29. prosinca članovi punitovačkog KUD-a „Veseli Šokci“ sudjelovali su na 11. smotri crkvenog pučkog pjevanja u župnoj crkvi sv. Mateja apostola i evanđelista. Uz domaćine KUD „Ivan Tišov“, Punitovčani su kao gosti otpjevali nekoliko pjesama.

U NOVIM NOŠNJAMAČlanice jurjevačke Ženske pjevačke skupine, pri Matici slovačkoj postepeno mijenjaju nošnju u kojoj nastupaju. Neke članice su nastupile u novoj nošnji minulog prosinca na

božićnom koncertu „Vianoce s Banasovcami“ u Josipovcu, a evo ih i na misnom slavlju na blagdan Krštenja Gospodinova u župnoj crkvi u Punitovcima.

KULTURA

ČESTITKA KLAPE ŽRNOVNICAČlanovi Klape Žrnovnica koja je u Josipovcu 2018.

gostovala na manifestaciji „Slovaci do Drlaku“ 25. kolovoza i dan kasnije izvela koncert u josipovačkoj crkvi sv. Mihaela arkanđela uputili su čestitku za minule božićne i novogodišnje blagdane.

Klapa ŽrnovnicaKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO ŽRNOVNICADragi prijatelji,Blagoslovljen Božić Vama i Vašim obiteljima i sve

najbolje u novoj 2019. Godini, iskreno od srca želi u ime klape Žrnovnica Ante Mihanović, tajnik

63

PONEKAD I IGRADjeca punitovačlog KUD-a „Veseli Šokci“ ponekad poslije probe

sa svojom voditeljicom Ivanom Škegro provedu malo vremena i u igri, zabavi, a igra je dio dječjeg življenja. Malo pjesme, malo dječjih igara za pozornicu, a malo i zabave.

SVE JE SPREMNO, DVORANA ODLIČNA

DIBRO JE, PEKNJE JEPrvi gosti od njih 260 koliko se odazvalo na nogometnu zaba-

vu josipovačkog „Omladinca“ 9. veljače samo što nisu došli. Lijepo i ukusno u nogometnom štimungu uređena sala. Stolovi servirani, sala ugrijana. Predsjednik Zdravko Krha obilazi salu, dvoranu i kaže jednom od golmana: „Dobro je Denis, dobro je, odlično, peknje je, peknje“.

BILO JE DOBRO KAŽU KOMŠIJE

Više od 260 osoba na zabavi josipovačkog NK „Omladinca“ 9. veljače, a među njima i gosti, kom-šije susjednih Punitovaca. „Bilo je dobro, veselo, lije-po organizirano, jela i pila dovoljno, a i mi za stolom smo po prirodi veseli, za-bavili smo se“, kažu kom-šije.

MALE MAŠKARE NA LAKOMI ČETVRTAK

U Punitovcima je običaj da se u četvrtak, na tako zvani lakomi četvrtak prije pokladnog utorka maskiraju i hoda-ju ulicama, ulaze u domaćinstva gdje ih domaćini daruju. Bilo je tako i ove godine, kada je nekoliko grupa obilazilo selo.

I OVE GODINE IZLOŽBA USUSRET USKRSU

Jurjevačke članice likovne grupe Matice slovačke pripremaju na Cvijetnicu izložbu rukotvorina „Ususret Uskrsu“, izložbu koja je protekle godine privukla veliki broj posjetitelja, a među njima i članove josipovačke li-kovne grupe „Kontrast“ te članice punitovačke udruge žena „Punitovčanke“. Radovi su to bili od brojnih materi-jala, rađeni u brojnim tehnikama.Bogatstvo izloženog sa prošlo godišnje izložbe govori o trudu, radu, zalaganju, volji i umijeću Jurjevčanki.

64

GDJE SU NESTALE MALE MAŠKAREObičaj u Josipovcu u nedjelju prije pokladnog utorka kao

da je nestao, običaj hodanja „malih maškara“ selom. Nije

ih bilo, kao što ih nije bilo ni prošle godine. Bilo je to lijepo,

a svaki običaj je dio kulture, dio tradicije. Zašto nije bilo

maski ostaje da se mještani zapitaju, a kažem, bilo je to

lijepo. (Foto iz ovogodišnje povorke.)

LJEPOTA MASKI PO UČIONICAMAI HODNICIMA ŠKOLE

POKLADNI UTORAK BIO POKLADNI ZAHVALJUJUĆI UČENICIMA ŠKOLEBilo je vrijeme pokladnog utorka i u matičnoj školi u Josipovcu. Valjalo je u školi održati i nastavu, ali to nije smetalo učenici-

ma da se maskiraju i pod maskama prate nastavu, da malo „luduju“ u vrijeme odmora, da se zabave, a potom poslije podne da prošeću ulicama u pokladnoj povorci. Djeca su uložila trud, uložili i roditelji i njihovi učitelji i radost poklada učenika josipovačke škole nije izostala. Da nije bilo učenika svih naših škola, u Općini pokladni utorak bi bio samo jedan od utoraka u godini.

65

ONE IZRAĐUJU RUKOTVORINESastaju se jedan puta tjedno u novim prostorijama

josipovačke Matice slovačke. Njihova je to prostorija, njima dodijeljena za njihov rad, njihovo stvaralaštvo, u izradi rukotvorina u različitim tehnikama od različitog materijala. Žene Josipovca druže se, čavrljaju, stvaraju, a eto svoje radove su predstavile i 22. prosinca na kon-certu „Vianoce s Banasovcami“. Lijepo!

BANASOVCI ZAJEDNOUgodno oku pogledati i gledati na jednom mjestu brojnost članova nekog KUD-a. bilo tako za uživanje pogledati osamde-

setak članova josipovačkog SKUD-a „Braća Banas“ na godišnjem koncertu 22. prosinca „Večer s Banasovcami“ u josipovačkom domu. Zablistali u svojoj mladosti i nošnjama, zablistali svi od najmlađih do onih najstarijih, a oni pjevaju i plešu u dječjim skupinama, skupinama mladeži, ŽPS uz tamburašku skupinu. Bio je to festival brojnosti, a nisu svi ni bili na slici, na programu.

PRODAVALI SU TIKETE TOMBOLETiketi tombole

na mnogim zaba-vama i priredbama prodaju se na ne-koliko načina, prije i na samom doga-đanju, pri dolasku gostiju ili obilazeći posjetitelje. Članice i članovi josipovač-kog SKUD-a „Braća Banas“ su to učinili u narodnim noš-njama neposredno prije početka godiš-njeg goncerda „Via-noce s Banasov-cami“ 22. prosinca ponudom tiketas na ulazu u dvoranu. Lijepo ih bilo vidjeti.

66

TOMBOLA NA GODIŠNJEM KONCERTUBrojne zabave, pa tako i božićni koncert josipovačkog

SKUD-a „Braća Banas“, održan 22. prosinca imao je svoju tom-bolu na kraju koncerta. Četiri mladića, sve vrsni igrači uz po-moć male suradnice uspješno izvlačili dobitnike tombole čiji je prihod namijenjen daljnjem radu SKUD-a.

DJEČJI MASKENBAL

BILO JE POKLADNO VRIJEMENa veliki utorak poslije pokladne povorke u punitovačkom domu uoriličen je dječji maskenbal. Osamdesetak maskirane dje-

čice od najmlađih do najstarijih zabavljalo se uz osvježenje i kiflice, a maskirani su primili i poklončić organizatora, Izabrane su i najbolje maske. Za brojnost maski valja zahvaliti učenicima i učiteljima josipovačke škole. Općina Punitovci je bila pokrovitelj pokladnih aktivnosti, povorke, dječjeg maskenbala i pokladne zabave.

67

NUTELA VRAGUNa po-kladnoj zabavi u Puni-tovcima prva nagrada pripala je vragu, ili kram-pusu, većka-ko tko tumači.

Bila dobra maska kojoj je nagradu, kanticu nutele uručio među malo-brojnim maskiranima predsjednik punitovačkog KUD-a, domaćin zabave Domagoj Marinović.

FOTOGRAFIJA SURADNJENa punitovačkoj općini društva su i udruge koje sew mogu pohvaliti svojim

radom, a i suradnjo, nekad većom, nekad manjom, suradnjom, koja se očituje pri manifestacijama, likovnim kolonijama, druženjima, sportu, nazočnosti na skup-štinama. Dobra suradnja očituje se tako i u radu stvaralačkih, likovno- umjetnič-kih grupa josipovačke i jurjevačke Matice sloavačke i punitovačke udruge žena. Fotografija je sa ovogodišnje skupštine punitovačke udruge žena „Punitovčan-ke“ na kojoj su bili predstavnici josipovačke likovne grupe „Kontrast“ i članovi likovne grupe jurjevačke Matice slovačke. (U mnoštvu ženskog svijeta jedini Mirko i Adam, blago njima.)

MASKIRANI VRTIČARI

BILI SU JUNACI IZ BAJKI, CRTIĆA,

FILMOVA Mjesec veljača već u prvoj polo-

vici, pa sve do pokladnog utorka 5. ožujka ulicama sela i grado-va hodaju maškare, pokladne su povorke strašnih i lijepih bušara, maski, oidržavaju se pokladna ja-hanja, pokladne zabave, karnevali. „Poklade su i ludi su dani“, kažu. Mališani, vrtičari Općine Punitov-ci sa svojom učiteljicom Marinom Konjušak- Tabaček u petak 28. ve-ljače u prostoru vrtića pri josipo-vačkoj školi poistovjetili su se sa svojim ljubimcima, junacima ili ne-kim drugim likovima iz priča, bajki, iz filmova i crtića, a bilo je i straš-nih maski.

Mališani su uživali, a i oni su dio očuvanja kulturne baštine.

68

NEUSPJELA POKLADNA ZABAVA

BILO JE POKLADNO VRIJEME

Na pokladni utorak nakon pokladne povorke i dječjeg maskenbala sa učešćem isključivo djece, osamdesetak, a i to zahvaljujući učiteljima i učiteljicama škole u Josipovcu i Punitovcima (Jurjevačka škola imala je svoj program). Organizator su bili punitovački KUD „Veseli Šokci“, ujedno i domaćin te josipovački SKUD „Braća Banas“ u suradnji sa josipovačkom Maticom slovačkom i već spomenutom školom.

Na zabavi manje nego prošle godine, pedesetak osoba, maskiranih tridesetak računajući i djecu. Na zabavi su se našle langošice po prikladnoj cijeni. Proglašene su i najbolje maske.

Sve pokladne aktivnosti FINANCIRALA JE OPĆINA SA 6.000,00 KUNA. Jedna je to uz onu od prošle godine u Josipovcu od najneuspješnijih pokladnih zabava po brojnosti sudionika, posebno po brojnosti maskiranih.

UPUTILI SU LIJEPE ŽELJE

Kao što je to običaj i uljudnost da se pozdravi gledateljstvo nekog događa-nja, priredbe, manifestacije taku su i na božićnom programu „Vianoce s Bana-sovcima“ svako dobro za Božić i blagda-ne kao i ugodnu večer u programu po-željeli predsjednica josipovačke Matice slovačke Rozalija Kukučka i voditelji Pro-grama Štefanija Kanisek i Marijan Bato-rek, ujedno i predsjednik josipovačkog SKUD-a. Lijepo uz želju da nas „Vianoce s Banasovcima“ okuplja i dalje godina-ma u dane uoči Božića.

69

ODJECI

HOĆE LI BITI POKLADNIH ZABAVANakon već

druge neuspjele pokladne zabave, minule godine u Josipovcu i ove godine u P u n i t o v c i m a načelnica Općine Jasna Matković rekla je za Đeram: „Postavlja se pitanje da li je uopće potrebno i z d v a j a t i

sredstva, „bacati novce“ za večernju pokladnu zabavu na kojoj je eto već dvije godine slab odaziv maskiranih, slab odaziv uopće. Na ovogodišnjoj zabavi sve Punitovčani, uz 1 ili 2 osobe nemaskirane iz Josipovca, a ni organizatorima ni traga ni glasa. Zahvaljujući školi povorka i dječji maskenbal opravdali su donekle svoje, ali je to bila samo dječja povorka. Trud organizatora trebao je biti vidljiv sudionicima u pokladnoj povorci, posebno u večernjoj zabavi. Ispada je nepotrebno trošiti novce za zabavu“, rekla je načelnica Matković. Da nije bilo učenika škole bilo bi to jadno. Nekada su se članovi KUD-ova oblačili, članovi Matice i mnogi drugi. Izostao je trud. Općina izdvaja 6.000,00 kuna za poklade, veliki dio odlazi za večernju zabavu. Nema ni zajedničkih dogovora, a ove godine ispada ni pojedinačnih. Ne vrijedi „bacati“ novce po onoj „Uzalud Vam trud svirači“. Za iduću godinu da, ili ne! Dogovor, trud i garancija, a Općina je za očuvanje tradicije i običaja“, rekla je Matković. (Foto, Punitovci 2013.)

MARIJAN I MARIJANGledam sliku Marijana Batoreka predsjednika josipo-

vačkog SKUD-a, portret koji je naslikao Adam Konjušak, a na zidu prostorije Matice slovačke u Domu kulture. Po-godio Adam Marijana, mislim slikom. Pronađem fotogra-fiju Marijana sa programa „Vianoce s Banasovcami“ i evo pred vama dva Marijana. Pogodio Adam, pogodio, bravo Adame!

TRI NAGRADE NA DJEČJEM MASKENBALU

Među osamdesetak maskiranih na dječjem maskenbalu po-kladnog utorka u punitovačkom domu odabrane su i nagrađene tri naj maske, dvije su otišle u Josipovac, a jedna u Punitovce. Inače, bilo je tu lijepih maski, bilo je tu truda oko maskiranja. Ma-ske je uručio maskirani predsjednik punitovačkog KUD-a Domagoj Marinović.

JURJEVAČKE MAŠKARE OBILAZILE SU DOMAĆINSTVA

Na pokladni utorak svi učenici jurjevačke škole došli u školu maskirani. Prigodni program, druženje, šale i igre, a onda izašli na ulicu i krenuli u obilazak sela, od kuće do kuće. Svojim glasovima najavljivali ulazak u domaćinstva u kojima su ih domaćini i nagradili krofnama ili nekim dru-gim darovima. Lijep običaj.

70

71

NAŠE GODIŠNJE SKUPŠTINE

SKUPŠTINA JOSIPOVAČKOG DVD-a ZA PRIMJER Bliži se kraj održavanja skupština udruga i društava na našoj Općini. Puno je tu truda i rada u okupljanjima i aktivnostima što rezultira i

uspjesima. Jedna od skupština dobre organizacije, detaljnih izvješća o radu i skupština posebno po brojnosti članstva i gostiju bila je i skupština

josipovačkog DVD-a održana u subotu 2. veljače na kojoj se okupilo blizu 120 članova i gostiju. Brojna su društva, posebno PVZ Općina Đakovštine koja su uputila svoje predstavnike na josipovačku skupštinu, a nazočili su i vatrogasci Kneževih Vinograda.

Društvo je to vatrogasne mladeži muške i ženske, društvo dječjih ekipa, društvo vatrogasnih dočasnika i časnika, društvo brojnih nagrada i sudjelovanja na natjecanjima i na nivou vatrogasnih zajednica, društava, županije i države.

Save pohvale radu josipovačkog društva kao i dobru suradnju izrekli su načelnica punitovačke Općine Jasna Matković, predstavnica OBŽ, predsjednik Saveza Slovaka RH Mirkjo Vavra, predsjednik PVZ Općina Đakovštine Stjepan Živković i predsjednik DVD-a Kneževi Vinogradi koji je uručio Plakete za suradnju Josipu Konjušaku, Josipu Mihalini i posthumno za Pavla Kvasnovskog. Za pohvalu i mladež koja je pripremala i posluživala jelom i pilom sve nazočne

Na skupštini su uručene diplome za višegodišnji rad kao i svjedodžbe za postignute rezultate u napredovanju.

DOBRO PRIPREMLJENA SKUPŠTINA JURJEVAČKE

MATICE SLOVAČKESkupštine udruga i društava ako su dobro

pripremljene, ako se mnogo toga učini na pred skupštinama same po sebi teku kao „med i mlijeko“. Pripremljena izvješća, plan rada, financijsko poslovanje pokazuju i rad proteklog jednogodišnjeg razdoblja. Bilo tako i na skupštini jurjevačke Matice slovačke na kojoj su i gosti pohvalili rad Matice i njezinih sekcija, likovne, folklorne i pjevačke. Bilo je tu izložbi, likovnih kolonija, nastupa, manifestacija, druženja. Lijep i plodonosan rad Matice malog sela. Bilo je to 15. veljače u etno sobi jurjevačke Matice.

72

NERIJEŠENA PITANJA TREBA RIJEŠITIU veljači je u punitovačkom domu DVD-a održana pod predsjedanjem

Mire Stipanovića, nekadašnjeg zapovjednika društva godišnja skupština na kojoj su nazočili načelnica Općine Jasna Stipanović i vatrogasni zapo-vjednik PVZ Općina Đakovštine Zlatko Mikešić.

Nakon višemjesečne stanke u radu društva i ostavke zapovjednika Ive Stipanovića društvo treba i mora krenuti sa aktivnostima i krenuti u rje-šavanju neriješenih pitanja u radu samog društva i odnosa sa čelništvom Općine jer društvo očekuje i sredstva za gradnju novih prostora, istaknuto je na skupštini na kojoj je potvrđen za predsjednika dosadašnji predsjednik David Matković.

AKTIVNE SU BILE PUNITOVČANKE

Običan radni da, srijeda 20. ožujka bio je dan održavanja godišnje Izvje-štajne skupštine punitovačke Udruge žena „Punitovčanke u nazočnosti od 17 članica, a na kojoj su uz načelnicu Jasnu Matković nazočili i predstavnici josipovačke likovne grupe „Kontrast“ i članice likovne grupe jurjevačke Matice slovačke. Okupljanje, članica 1 puta na tjedan i rad na rukotvorinama, gostova-nja, likovne kolonije, suradnja i druženja bilo je okvir rada udruge, a isto je i pla-nirano u budućem radu. Pripremljenost skupštine kaže: „Što nas je, to nas je, a vrijedne smo“.

PUNITOVAČKI RIBIČI NA

SKUPŠTINIOkupili se punitovački ribiči 16. ve-

ljače na svom ribnjaku da na godišnjoj skupštini iznesu svoj rad i donesu novi plan rada. Podnesena izvješća, radilo se Poribljavanje, pošumljavanje, oču-vanje okoliša, zaštita ribnjaka od oru-šavanja, fišijada, uređenje i radovi na ribarskoj kući, druženja, bile su osnov-ne značajke rada, a sve je to predviđe-no i planom daljnjeg rada. Uručene su i zahvalnice zaslužnima. Brojne radne akcije bile su osnova izgleda današnje ribičke kuće, ribnjaka i okoliša. Sretni ribiči što je do ribnjaka došla asfaltira-na cesta i što je uređeno i asfaltirano parkiralište

73

SUVLASNICI TRUMBETAŠA ODRŽALI SKUPŠTINUKrajem siječnja, odnosno po-

četkom veljače suvlasnici šum-ske josipovačke šumske zajednice „Trumbetaš“ održali su godišnju skupštinu na kojoj su podnesena i usvojena izvješća o radu i olanira-nom u narednom periodu. Poslo-vanje se ove jedinstvene šumske zajednice odnosi se na pošumljava-nje, sječu drva i građe, radnim akci-jama i gospodarenje, odnosno sve po Zakonu o Hrvatskim šumama

PRIPREMLJENOST I DOBAR RADU prostorijama jurjevačke Matice slovačke ŠRU Jurjevac održala je izvještajnu

godišnju skupštinu 23. ožujka. Pripremljenost ove skupštine kao i osvrti nazočnih govorili su o dobrom radu članova, a ima ih nešto manje od 20. Predsjednik Dragutin Majdiš u izvješćima iznio je sudjelovanje u radnim akcijama oko uređenja ribnjaka, sportskom ribolovu, poribljavanju, a planom rada nastavit će se na daljnjim aktivnostima. Zahvalio je Općini Punitovci na sredstvima, a dobru suradnju istaknuo je i vijećnik Tomislav Hmura.

BOGATSTVO RADA JOSIPOVAČKE MATICE SLOVAČKE

ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA

U subotu 30. ožujka u prostoru sale josipovačkog Doma kulture održana je Izvještajna godišnja skupština josipovačke Matice slovačke u nazočnosti od više od 100 članova i gostiju. Izvješća potkrijepljena video prezentacijom pokazuju bogatstvo rada i djelovanja Matice u kojoj djeluju folklorne skupine nekoliko uzrasta, pjevačka i tamburaška skupina, likovna grupa „kontrast“ i grupa radionice žena. Izvanredno pripremljena skupština pokazuje trud, rad, volju i zalaganje jedne od najboljih od 15 matica koje djeluju u okviru Saveza Slovaka RH. O radu skupštine i detaljima kao i radu Matice u IDUĆEM BROJU. (Đeram dovršen i predan na grafičku obradu.)

USPJEŠNA SKUPŠTINA DOBRIH RIBIČA

Josipovački ribiči održali su 12. siječnja u prostorijama josipovačkog NK „Omladinca“ na Drljaku godišnju skupštinu sa izvješćima i planiranim radom. Na skupštini je nazočila i načelnica Općine Jasna Matković. Brojne su aktivnosti RU „Karas“, od brojnih radnih akcija, poribljavanja, sadnji nasada, izmuljivanja ribnjaka „Mala bara“, održavanja okoliša, brojnih natjecanja na ribnjaku i sudjelovanjima na natjecanjima ribiča izvan Josipovca, organiziranja škole ribolova. Od načelnice i predsjednika ribiča Stjepana Kmeta istaknuta je dobra suradnja Općine, načelnice, predsjednika udruge i ribiča kao i pomoć u sredstvima.

74

DVD JOSIPOVCA

DOBRI SU, JAKO DOBRI

Na ovogodišnjoj godišnjoj skupštini josipovačkog DVD-a, prije početka rada uručim Đeram predsjedniku PVZ Općina Đakovštine Stjepanu Živkoviću. Gleda Sti-pa (Tako ga mnogi zovu) Đeram, lista i kad je došao do vatrogastva, napisanih nekoliko članaka uz osmijeh kaže: „Dobri su Josipovčani, jako dobri, svaka ima čast. Valjalo bi da je više takvih vatro9gasnih društava. Pazi ti Mirko, mladež, djeca, natjecanja, oprema, radne akci-je, uvježbani, odgovorni, požrtvovani, složni…), nastavi Stipa pripovijedanje, a meni nešto drago. Ma, u svojoj pozdravnoj riječi rekao Stipa i puno više istaknuvši i suradnju s Općinom.

DOBILI SU VATROGASNE SPOMENICE

Na vatrogasnoj skupštini josipovačkog DVD-a dodijelje-ne su i vatrogasne spomenice za 10, 30 i 50 godina članstva., a uručili su ih predsjednik josi-povačkog DVD-a Marko Bato-rek i predsjednik PVZ Općina Đakovštine Stjepan Živković. Za 10 godina primili su: A. Kanisek, D. Brkić, A. Stuhli, L. Kuric, D. Smolka, S. Gavljak, A. Boris i A. Mihalina. Za 30 godina su primili: I. Krha, B. Kanisek, I. Kukučka, Z. Krha, Z. Macanga, Z. Stuhli, D. Labak, I. Smoljo, J. Mihalina, J. Kuric i V. Kmet, a za 50 godina su pri-mili A. Kukučka i M. Mihalina. Čestitamo!

JA, SIN I UNUKA VATROGASCI„Ja, sin, i unuka, vatrogasci“, nasmijano kaže Martin Mihalina

nakon primanja diplome za 50 godina članstva u josipovačkom DVD-u. Bilo je to na godišnjoj skupštini društva 2. veljače. Rijet-kost je to da su tri generacije članovi jednog društva, pa još i vatrogasnog. Martinov sin Josip primio diplomu za 30 godina rada, a unuka Anja za 10 godina. Lijepo uz čestitke!

75

MLADI JOSIPOVAČKI VATROGASNI ČASNICIČast je to i ponos

imati u svojim redovima vatrogasne časnike koji su uz već postojeće Andriju Brandisa, Marka Komara i Marijana Ba-toreka obogatili kadrom josipovački DVD. Na ovo-godišnjoj skupštini josi-povačkjog DVD-a svje-dodžbe su primili sve od reda momci Dalibor Funjak, Ivan Eling, An-tonio Mićan, Zvonimir Kocur, Zlatko Kuric, Jo-sip Hulak i među njima djevojka Đurđica Pastva. Svjedodžbe je uručio uz čestitke predsjednik društva Marko Batorek

BEZ PECARE NEMA NIŠTAImamo lijepe prostorije, imamo dobru opremu, čekamo

novo vozilo, ofarbali smo ono što je potrebno, uredili garažu postavili pod u nadstrešnicu, ali nešo nam manjka, fali, kažu članovi josipovačkog DVD-a koje sam zatekao opet u radnoj akciji 10. ožujka. Pa manjka nam pecara pa eto i temelja i od-mah zidamo dalje, veli predsjednik Marko. Ma gdje ste vidjeli terasu a nema jela i eto nam pecare pa odmah na terasu, kaže Ivan Eling dok bruju mješalica, a Domagoj nešto prži.

U RADU JE SPAS

NE DAJU SE JOSIPOVAČKI VATROGASCI

Poznata je ona „U radu je spas“, a čini se da ju iz tjedan u tjedan primjenjuju josipovački vatrogasci, sve mladež. Bilo tako i 3. ožujka kada se okupiše i u prije podnevnim satima prionuše postavljanju pločica nadstrešnice, farbanju, betoniranju… Radila motorka, radila mješalica, a vrtio se i ražanj.

76

DOBRO JE ČINITI DOBRO

PAVLE DAROVAO OPREMU JOSIPOVAČKOM DVD-u

Kada se radi i kada netko odaje na bilo koji način priznanje, zahvalnost za rad onda je to dobro djelo. Josipovčanin Pavve Kuric, Pavlik na radu u Njemačkoj, sin dugogodišnjeg pok. zapovjednika josipovačkog DVD-a darovao je opremu svome društvu. Zahvalnost nije izostala: „Veliko hvala našemu članu Pavlu Kuric, na doniranim vatrogasnim intervencijskim odijelima iz Njemačke. Važno je za napomenuti da mu ovo nije prva donacija našemu DVD-u. Prije 3 godine donirao nam je 20 vatrogasnih opasača. Ovim putem želimo mu se zahvaliti na doniranoj opremi, te se nadamo i daljnjoj suradnji“, kaže se u zahvali na FB stranici josipovačkog DVD-a. Poklon je došao uoči rođendana DVD-a 1. travnja. Dobro je činiti dobro!.

UREĐIVAO SE PROSTOR JOSIPOVAČKOG DVD-aJedno od boljih društava PVZ Općina Đakovštine, pa i OBŽ zasigurno je

josipovačko društvo, društvo brojnih priznanja i nagrada za rad, društvo koje radi, vježba i društvo koje vodi brigu o objektu, opremi i imovini. Uređivao se i prostor, prostor na katu, sanitarni prostore, prostor garaže. Uz sredstva Općine putem natječaja, projekta, stručni majstori i dobrovoljnost članova urodili su plodom uređenosti prostora, opreme.

MORA SE DOBRO ČUTIPri nekom događanju, vani ili u unutarnjem prostoru

gdje je veliki broj sudionika valja postaviti dobro ozvučenje, valja se sve dobro čuti, upućene riječi, himne pjesme, glazba. Tako se na josipovačkoj godišnjoj skupštini za ozvučenje, koje usput rečeno mora i biti bolje kvalitete brinuo vatrogasac Mladen Kuric. Sjedio, pazio, uštimavao i sve se dobro čulo.

GASILI SU POŽAR NA KANALUPočetkom ožujka ove godine josipovački vatrogasci su imali jednu intervenciju gašenja. Gasili su požar na kanala između Jurjevca Punitovačkog i Širokog Polja. Požar prouzročen ljudskim faktorom ugašen, a sudjelovalo je 7 vatrogasaca sa 2 vozila.

PRIMILI SU POVELJE ZA SURADNJU

Lijepo je kada bilo koja udruga i društvo nekog kraja imaju suradnju, dobru suradnju kako je to na primjeru josipovačkih vatrogasaca i vatrogasaca Kneževih vinograda. Posebno je to lijepo kada društvo društvu, pojedincima odaje priznanje za tu suradnju kako je to bilo na ovogodišnjoj vatrogasnoj skupštini josipovačkih vatrogasaca na kojoj je predsjednik DVD-a Kneževih Vinograda uručio Povelje za suradnju, bivšem predsjedniku i zapovjedniku josipovačkog DVD-a Josipu Konjušaku i Josipu Mihalini te posmrtno tajniku josipovačkog DVD-a i tajniku PVZ Općina Đakovđštine Pavlu Kvasnovskom. (Povelju za Pavla primio zet Josip Boris.)

77

POSADILI 700 SADNICA BAGREMAPunitovački ribiči su u dvije radne akcije subotama na početku ožujka

na uzvisini umjetno napravljenoj prije ribičke kuće posadili oko 700 danica bagrema. Lijep će to biti bagremik, lijep okoliš punitovačkog ribnjaka. Za pohvalu!

TO SAMO JOSIPOVAC HOĆE I MOŽE

JEDANAESTI, ODNOSNO SEDMI DIO SELA U RADNOJ AKCIJI

Nadaleko i naširoko malo je slučajeva da se u radnu akciju u nekom selu, u jednom danu, na više mjesta odazove veliki broj mještana. Eto, bilo je to u Josipovcu Punitovačkom 24. veljače u kojemu su se odvijale

radne akcije na „tri fronta“, vatrogasci u domu DVD-a, nogometaši na igralištu „Omladinca“ i ribiči na ribnjaku u Drljaku. Šezdesetak osoba ukupno. Od broja sadašnjih stanovnika to je jedanaesti dio, a ako odbijemo najmlađe, djecu i starce onda je to sedmi dio, odnosno negdje 67 %. Svi oni rade za svoju udrugu, za svoje društvo. Druže se, a nešto se okrene ili skuha za poslije aktivnosti . Sve je to za njihovo slobodno vrijeme, za njihove aktivnosti, one sportske društvene, korisne, aktivnosti radnih i drugih navika. Za svaku pohvalu.

POPRAVAK BAJERAMnogo su punitovački

ribiči svojim radom učini-li za zaštiti obale, bajera ribnjaka od urušavanja. Nastavili tako i 22. Ožuj-ka. Postavljali su se do-datni kolci na potrebnim mjestima, a potom je stavljana oplata od šiblja i nabijana zemlja. Radilo se ponešto i na popravku krova. Uvijek ima nešto za raditi, kažu.

RADNA AKCIJA NA MALOJ BARIJosipovački ribiči okupili se u nedjelju 17. veljače na rad-

noj akciji na ribnjaku i izletištu „Mala bara“. Lijepo vrijeme, suh ribnjak nakon akcije izmuljivanja, čišćenja i premještaja ribe na ribnjak u Drljaku omogućilo je ribičima čišćenje trske i drugog raslinja, nepotrebnog drveća i drugog otpada.

OBLOŽILI, ZAŠTITILI BOČNE STRANEPunitovački ribiči

druže se i u ovim zimskim danima na svom ribnjaku u svojoj ribičkoj kući, kuhinji i terasi. Skuha se nešto, zavrti na ražnju, malo se karta. Da ne bude hladno obložilo PVC-om bijele boje sa prozirnošću otvora bočnih strana nadstrešnice, a i kliznim vratima. Uz malo vatre u pecari, malo toplog zraka iz topa za topli zrak bude i ugodno. Izdvojili ribiči za oblogu, zaštitu 5.000,00 kuna.

U GRADNJI NOVI I ADAPTACIJA STAROG PROSTORA KUHINJE

U nedjelju 10. ožujka, na 1. korizmenu nedjelju članovi josipovačkog NK „Omladinca“ sa predsjednikom uzidali novi prostor kuhinje, koji započeli radom na temeljima dan prije. Porušit će kažu, vanjski zid dosadašnje kuhinje te tako dobiti jedan veliki prostor, iskoristit će prozor i vrata, a ispod krova staviti gipsane ploče. Pohvalno! Zarekli se da će u Korizmi raditi, kažu.

NAŠE RADNE AKCIJE

78

MAJSTORI FARBANJA Nedjelja kao nedjelja neradni dan, ali nedjelja 3. ožujka za

josipovačke ribiče bio je radna. Valjalo nakon opširnog krčenja predhodnih akcija i urediti prostor, a posebno kuću i nadstrešni-cu- terasu. Postali ribiči majstori krečenja i farbanja. Okrečili zido-ve, ofarbani klupe i stolove. U radu je spas, kažu dok se nešto u kotliću kukalo.

Prije lova završene radne akcijeU vrijeme ne lovne sezone lovci LD „Lisica“ Punitovci radnim

akcijama pridonosili su aktivnostima društva Tako je minule lovne sezone, u nedjelju 16. rujna nakon spremanja kukukuza za prihranu divljači u čardak pri lovačkoj nadstrešnici u Josipovcu Punitovačkom na Drljaku i uređenja okoliša lovačke kuće u punitovačkom ataru kod Vuke, upriličeno druženje. Bio je to kraj radnih akcija u očekivanju otvorenja sezone lova 14. listopada. Bila je to i prilika za razgovor s načelnicom sa kojom društvo ima dobru suradnju u pomoći koju Općina pruža, prilika i da se popriča o opremanju lovačke kuće.

BILA JE TO UDARNA RADNA AKCIJAOsvanula nedjelja 24. veljače, a na ribnjaku u Drljaku okupili

se ribiči josipovačke RU „Karas“, dvadeset i neki više i zapeli na nekoliko frontova, a bilo je to te nedjelje kad su i vatrogasci, a i nogometaši radili na svom terenu. Sjeklo se, čistilo, izvlačilo, reza-lo, vozilo, a i sadile se nove mladice. Zamirisalo je nešto i u kotliću, onako neka se nađe na kraju rada.

79

POČETAK RADA NA PECARI

Po dolasku lijepog vre-mena josipovački članovi DVD-a iz nedjelje u nedje-lju okupljaju se u radnim akcijama pri josipovač-kom domu, dijelu za va-trogastvo. U nedjelju 10. siječnja betoniranjem su počeli radovi na gradnji pecare iza prostora nad-strešnice. Popriča se, dru-ži se, „stručnjaci“ od jela nešto pripreme, radi se. Rekli bi: „Nema odmora dok traje obnova!“.

LIJEPO VRIJEME ZA AKCIJUNa jednom mjestu radna akcija nogo-

metaša, na drugom ribiča, a evo okupili se i članovi josipovačkog DVD-a u akci-ji 24. ožujka. Imamo dom, napravili smo nadstrešnicu, uredili veliki dio prostora, očekujemo posredstvom Općine vatroga-sni auto, sređujemo i garažni prostor, pa evo betoniramo pod nadstrešnice, farma-mo, družimo se, uživamo, kažu. Tko što radi sebi radi, a mi volimo svoje društvo, dodaju dok zvrči mješalica, a Marijan vrti kotlić.

HO RUK ZA IGRALIŠTENedjelja 24. veljače, a na josipovačkom

nogometnom igralištu razbacuje se pije-sak, razbacuje se gnojivo, a članovi kluba, igrači, simpatizeri, uprava, naravno na čelu s predsjednikom sa alatom i kolicima rav-naju, malo se našale i opet zapnu. Valjalo pijeskom i gnojivom (Dobiveno od Gorana Tokića, Široko Polje. Hvala Gorane!) te ka-snije prskanjem, a zna se tko će to učiniti, naravno prijatelji iz josipovačkog DVD-a, pospješiti ljepotu i kvalitetu trave igrališta. Pohvalno! Bilo je to dana kad su i vatro-gasci i ribiči imali svoje akcije.

80

81

IZ NAŠIH SELA

SJEĆANJE Uvijek se lijepo sjeća-

ti prijatelja, sjećati se na neki način onih koji su u Josipovac došli iz postojbi-ne Josipovčana, Slovačke. Sjećaju se prijatelja i slugu Božjihi neki od suradnika s. Renate Bunjove koji su svoj doprinos dali pri posjetu ni-transkog biskupa iz Slovač-ke, Viliama Judaka, p. Jana Kušnira, misionara Božje ri-

ječi i vlč. Ljube Hlada Josipovcu. Bilo je to u 29. Srpnja minule godine pri blagoslovu rada i postavljene ploče Misijskog centra u Josipovcu.

VALJALO SE PRIPREMITI ZA DOČEK NOVENoć dočeka Nove

godine slavlje je za koje se priprema na mnogim mjestima pa i u obiteljima. Pripremao se doček i u punitovačkoj obitelji Vidaković Trojica njih pripremali nešto u

dvorištu, vatra je gorjela, a ženski svijet pripremao je u kući. Došli na zajedničko fotografiranje, a noć polako padala. Otišao ja svojim putem, a obitelj ušla u topli dom, glazba se tiho čuka. Čekao se doček uz najbolje želje. Bilo je to za doček 1018.

PANSION KOMFOR BUDIMIR

NUDIMO VAM SVE ZA VAŠU UDOBNOST

Evo ove reklame u našem Đermu. Nije to samo reklama, ona po sebi ništa ne znači, to je stvarnost koju možete osjetiti i doživjeti u PANSIONU KOMFOR BUDIMIR, u Đakovu, Nikole, tesle 90a. U produžetku cestom iza Hotela Đakovo, stiže se do Pansiona. Očekuju Vas sobe sa svim pogodnostima, restoran sa specijalitetima sa ražnja, ispod peke i krušne peći, šaran na rašljama, roštilj, fiš, čobanac i svega još domaćega. Dvorana pogodna za svečanosti do 150 osoba. Usluge dostavljamo i na kućnu adresu uz umjerece cijene. Tel: 031/497-860 i mob: 098 523 023. Uz osvježenje pića uživajte u svježini Jošave. Budite gosti Pansiona.

REGISTRACIJA TRAKTORAStanica za tehnički pregled vozila u zajednici sa osiguravajućim društvima i

djelatnicima PP Đakovo organizirala je tehnički pregled traktora i poljoprivrednih prikolica na našoj Općini u svibnju minule godine u Punitovcima u zgradi Općine i u Josipovcu na Drljaku.. Registrirano je 198 traktora i 57prikolica. Kaže se: „Ispravnost je majka sigurnosti“.

POZVALA ME TETA ANA Pozvala me teta Ana Stipanović da fotografijom

i rječju zapišem njene pomagače. Ispunjavam želju iako Đeram zapisuje o osobama iz naše Općine, ali eto ispunjavam želju. Nema njenog Pere, supruga, preminuo pa teta Ani pomoć svaka dobro dođe, a tu uz komšije Dariju i Luku našla se dva dječaka iz Beketinaca, rod teta Ane, Mateo i Tomislav, bratići. Mateo u Njemačkoj, a voli Slavoniju u koju dođe dva, tri puta godišnje. Došli tako Mateo i Tomislav kod teta Ane pa na traktor s bundevama, čistili bi bundeve za sjemenke pržiti, a voljeli bi i peći rakiju. Uživaju u blagodatima seljačkog dvorišta, kaže teta Ana. Eto teta Ano, Vas, komšija i roda Vašega u Đermu.

82

MAJSKO DRVO, DJECA I SLADOLED

Svake se godine pri podizanju majskog drveta u Josipvcu Punitovačkom uz une koji ga podiži, njih tridesetak okupe i gle-datelj, posebno djeca. Gledaju djeca podizanje drveta, a onda ih predsjednica josipovačke Matice slovačke Rozalija Kukučka počasti sladoledom. Bit će tako i ove godine. Dođite djeco, bit će sladoleda, poručuje predsjednica. Za podizače majbana bude piva (poslije podizanja), sokova, a bude i za gledatelje.

EKIPA ZA RUPU MAJSKOG DRVETAPribližava se svibanj i podizanje svibanjskog, majskog

drveta, majbana u Josipovcu Punitovačkom. Tradicija ruč-nog postavljanja velikog drveta preko 20 metara visine izi-skuje kopanje rupe i 2 metra dubine. Svake godine, gotovo na istom mjestu, gotovo ista ekipa pri kopanju. Hoće li tako biti i ove godine? Neki kažu da su oni majstori za rupe.

MAJSKO DRVO POD OBLAKEI ove će se godine u organizaciji josipovačke Matice slovačćke uoči prvog svibnja u neposrednoj blizini josipovačke crkve

podizati majsko drvo, na starinski način, ljestvama i sa užadi, 4 ljestve i 3 užeta, štrika. Donosimo slikom podizanje majbana minule godine, kada tridesetak osoba diže drvo visine 22 m uz brojne gledatelje. Godinama najveće je to drvo u širem okruženju.

83

VATROMET NAD JOSIPOVCEMNovogodišnja noć i u pol noći fewstival svjetla i boja u Josipovcu.

Noć zabave i lijepih želja, noć u kojoj ostaje minula godina, noć u kojoj se očekuje puno dobrog noć je u kojoj se nakon otkucaja posljednje minute minule godine noćno nebo pretvorilo u bezbroj iskri i svjetla vatrometa. Bilo tako i u Josipovcu Punitovačkom na početku sela od strane Tomašanaca i u centru sela. Bio je to praznik za oči svjetla i boja.

SVAKE GODINE NA STARU GODINUSvake godine, pa i po lošijem vremenu preko kanala Gorjan

Punitovci, iza okućnice obitelji Jasne i Ivice Stipanović iz Punitovaca okupi se društvo uz osvježenje, roštilj, slaninu sa ražnja, okupi se u poslijepodnevnim satima. Šale, dogodovštine, malo glazbe i čeka se večer, pa na doček. Bilo tako i uoče dočeka 2018. kad su se u prirodi mašinom oblikovali ćevapi.

SUZANA POSLJEDNJI DJELATNIK

Otvaraju se i zatvaraju trgovačke radnje, ima se posla i prometa, nema posla i prometa. Radila i pekara, trgovina, kruha, peciva i pekarskih proizvoda, vlasnika iz Satnice Đakovačke. Prvi dan Nove godine, pekara ne radi, pa tako osta bez posla posljednji djelatnik te radnje Suzana Batorek. Stoji prazan lokal, a zašto je ostao prazan, zbog dugovanja ili nešto drugo?

ČEKALI SU NOVU GODINUProstor josipovačke Matice slovačke pri josipovačkoj školi.

Za stolom 20 i koja osoba, sve mladi, momci i djevojke, jedan bračni par (mladi bračni par), članovi Matice slovačke. U tijeku večerica, na licima raspoloženje, taman zagrijavanje za doček Nove godine. Poželio sam im svako dobro. Lijepo je biti mlad, lijepo se družiti, veseliti se, biti zajedno i poželjeti si svako dobro u najluđoj noći.

RIJEŠITI PITANJA PUNITOVAČKOG HDZ-a

U vijećnici Općine održan je 13. ožujka po pozivu tajnika ŽO HDZ-a Dubravka Kečinca sastanak sa nekoliko članova HDZ-a iz Josipovca, Jurjevca i Punitovaca, a nazočila je i načelnica J. Matković kao i predsjednik Vijeća Zdenko Pe-rić. Raspravljalo se o trenutnom stanju u OO punitovačkog HDZ-a i pitanjima koja treba riješiti.

84

DAN ŽENA NA DRLJAKUSlavile su svoj dan, Dan žena na Drljaku. Slavio ga je ljepši spol, njih tridesetak, a sve su one povezane u djelatnostima josi-

povačke Matice slovačke, povezane radom na programima, priredbama, manifestacijama. „Kad mogu i hoće raditi, truditi se i biti zajedno u aktivnostima mogu se i družiti na svoj dan“, kaže predsjednica josipovačke Matice slovačke Rozalija Kukučka koja je slavlje i upriličila. Bilo je veselo, kažu.

STANJE STANOVNIŠTVA U ŽUPI I OPĆINI PUNITOVCI

Mogli bi se zapitati dje su stanovnici ove naše p u n i t o v a č k e Župe, ujedno i Općine, gdje nestaju, kamo odlaze, zašto se broj smanjuje, ali to je za neke analize, a

zadnje godine pokazuju brojne odlaske „trbuhom za kruhom“. Ova Općina je po zadnjem popisu, 2011. godine imala 1803 stanovnika, a 10 godina prije 1850 stanovnika. 50 godina prije, 1961. bilo nas je 2605, a najveći broj stanovnika bilo je 1931. Godine, 1446 stanovnika.

Što je tu je, pa su zanimljivi podaci koje je župnik dr. Đurica Pardon napravio pri blagoslovu obitelji minulog Božića. . Josipovac ima 687 stanovnika, iseljenih 55 i 37 praznih kuća i to u. Braće Banas 312 stanovnika, 24 iseljena i 14 praznih kuća, Strossmayerova 281 stanovnika, 27 iseljenih i 21 praznu kuću, ul. sv. Josipa 76 stanovnika, bez iseljenih i bez prazne kuće i Kolodvorska 18 stanovnika, 4 iseljena i 2 prazne kuće. Krndijas ima 45 stanovnika, 9 iseljenih, bez praznih kuća. Jurjevac ima 203 stanovnika, 39 iseljenih i 21 praznu kuću i to ul. S. Radića 262 stanovnika, 42 iseljena i 30 prazneih kuća, Domovska ima 116 stanovnika, 22 iseljena i 12 praznih kuća i Gupčeva ima 144 stanovnika, 19 iseljenih i 68 praznih kuća. Sveukupno ima nas 1457 stanovnika, 186 iseljenih i 126 praznih kuća. Po službenom popisu iz 2011. godine računa se da u našoj župi ima 1752 katolika, a ovog Božića u župi stanuje 1457 vjernika. Po tome smo u 7 godina, od zadnjeg popisa izgubili 295 vjernika (Jedan Jurjevac, primjerice.) Zabrinjavajuće.

ŽUPNA STATISTIKA ZA 2018. GODINUStatistički podaci koje je prikupio župnik dr. Đurica Pardon govore

o krštenima i umrlima u našoj župnoj zajednici. Tako je u prošloj godini kršteno 28 osoba i to 11 dječaka i 17 djevojčica. U Punitovcima je kršteno 5 dječaka i 2 djevojčice, ukupno 7. U Josipovcu kršteno 3 dječaka i 10 djevojčica, ukupno 13. U Jurjevcu kršteno 1 dječak i 1 djevojčica, ukupno 2. U Krndiji nije bilo krštenih. Od ukupno 28 krštenih u župi je krštena 1 djevojčica iz Osijeka, 1 dječak iz Punata, 1 dječek iz Đakova, 1 djevojčica iz Austrije i 2 djevojčice iz Njemačke, pa se time smatra da je u župi ostalo 22 krštene djece. U župi su umrle 23 osobe, 8 muškaraca i 15 žena i to u Punitovcima 8, 4 muškarca i 1 žena, u Josipovcu 13 umrlih, 4 muškarca i 4 žene, u Jurjevcu 1 žena i u Krndiji 1 žena. Po usporedbi krštenih i umrlih računajući i krštene izvan župe, kršteno je 28, a umrlo 23, u porastu 5 osoba, a po selima, ne računajući krštene izvan župe, u Punitovcima 7 krštenih, 8 umrlih, 1 osoba je manje manje, u Josipovcu 13 kršteno, 13 umrlo, stanje isto, u Jurjevcu 2 kršteno, 1 umrlo, jedna osoba više, u Krndiji nema krštenih, a 1 osoba umrla pa je 1 osoba manje. Neku nadu u porast stanovništva daje Jurjevac.

85

JOSIPA NA PRIPRAVNIČKOM STAŽUOpćina Punitovci već nekoliko godina prima pripravnike koji

svoje zvanje stažiraju na poslovima iz djelokruga rada Općine, djelokruga zanimanja koje je školovanjem stekla osoba. Tako je na stručnom osposobljavanju i Josipa Štenc iz Josipovca sa završenom ekonomskom školom u Osijeku, smjer ekonomist u vremenu od 18. veljače ove godine do 17. veljače iduće godine.

ČETRDESET GODINA TRGOVACNedjelja. Završilo

misno slavlje u punitovačkoj crkvi. Sa mise dolazi Ivan Perić sa suprugom Evicom. Gleda trgovinu, zastane. „Da, bio sam trgovac 40 punih godina, a od 30. 12. minule godine sam u mirovini. Trgovina mi u krvi. Živjelo se, nije Bog zna što, ima puno kod nas trgovina. Volio sam svoj posao. Sad imam puno vremena za drugo“, priča Ivan. „Pa i za Evicu“, dobacim. „Pa, normalno i za n ju. Bože moj nikad nije kasno“, nasmijano će Ivan.

Bio Ivan trgovac „Trgoprometa“ Đakovo od 1978. do 1986., u Đakovu, nastavio kao trgovac iste firme u svojoj kući u Punitovcima do 1995., a onda postao samostalan u svojoj radnji „Punitovčanka“ do mirovine. Sretno Ivane u mirovini!PUNITOVČANKU ZAMIJENILA ASKA

Dugogodišnja trgovina „Punitovčanka“, vlasnika Ivana Perića, trgovca, prestala je s radom početkom prosinca minule godine zbog odlaska Ivana u mirovinu. Ostala tabla još na trgovini, ali radnju je preuzeo Damir Aščić iz Đakova, vlasnik trgovačkih radnji „ASKA“ d.o.o. U radnji br. 21 uposlene su Marija Ozanjak i Slađana Perić. Ostala je to trgovina kućnih potrepština, široke potrošnje uz opskrbu i plinskim bocama.

ON JE IVICA OSLIĆNjega ćete vidjeti u aktivnostima josipovačkog NK „Omladinca“, vidjeti i na suđenjima malonogometnog turnira, pri dočeku gostiju, ekipa, pri posluživanju, u aktivnostima belijade, na nogometnim nadmetanjima. On je u organizacijama

utakmica josipovačkih veterana i njihovim gostovanjima, on je u druženjima i tamo gdje je josipovački „Omladinac“ Jednostavno on je čovjek rođen u Kuševcu, oženjen Josipovčankom, živi u Osijeku, on je Hrvat među Slovacima, on je voditelj josipovačkih veterana. On je Ivica Oslić.

TAKO VEĆ OSAMNAEST GODINADruštvene prostorija NK „Omladinbca“ u Josipovcu Punitovačkom. U prostoriji Katica Kvasnovski, Kati kako ju svi zovu. Kati briše čaše, čeka da netko naruči piće, da se članovi NK osvježe, članovi i namjernik koji dođe na druženje u prostorije kluba. Tako punih osamnaest godina, u veljači. Zimi, ljeti, pri utakmicama, druženjima Kati je tu. Održava Kati sve prostorije, brine se za opremu igrača. „Ima posla, nekad više, nekad manje, a bilo bi mi neobično da to više ne radim, navikla sam, a pomaže mi i Zvonko, muž. A i sinovi su mi odrasli uz klub kao vrsni nogometaši. Volim ja naš klub, a i dobri su svi, djeca, mladež“, kaže Kati.

KATI PIĆE, ŽEDNI SMOProšla Nova godina i prva

je „Belijada“ u Josipovvcu u prvom vikendu. Okupilo se mnoštvo, 23 para u kartanju bez kibicera. Valjalo je poslužiti sve to osvježenjem, a tko će drugi nego Kati. „Belijada“ pod budnim okom Ivice Oslića i Igora Kukučke, vode se zabilješke. Pojaviše se imenovana dvojice na prozoru između dvorane u kojoj se karta i one sa šankom i povikaše: „Kati, piće, žedni smo“.

86

SLAVILI ŠEZDESET DEVET GODINA BRAKA

SOFIJA I JOZO NAJSTARIJI PO BRAČNOM STAŽUBaš na Valentinovo prije šezdeset i devet godina, 14. veljače 1950. godine Sofija (1932.) i Jozo

(1932.) Batorek iz Josipovca rekli su pred oltarom jedno drugome „Da“, i evo ih i danas zajedno u dobru i zlu. Imaju 3 djece, 4 unučadi i 8 praunučadi. Bistra su uma, vedri i raspoloženi, puni priče.

Pričaju Sofija i Jozo kako se nekad ofiralo u skalinama. Ljubav počela kad je u kolu Sofija zapjevala: „Pruži lolo priko kola ruku, pruži ruku dat ću ti jabuku“. Prišao Joško Sofiji, ali u kuću ni blizu dvije godine, a onda nakon još godinu dana svatovi. U kući Sofije i Joze, cvijeće, torta, čestitke, najdraži na okupu, priče i sjećanja.

Sretna Vam godišnjica Sofija i Jozo, svako Vam dobro i poživite u zdravlju, sretno Vam Valentinovo!

GERONTODOMAĆICE SLAVILE SVOJ DANDan žena, a u prostoru Općine žene

ćaskaju uz kavu. Po nekom mom sta-rom običaju da sitnicom uljepšam pri-padnicama ljepšeg spola njihov dana banem tako nenadano sa nekom sitni-co uz čestitke. Čim sam ušao sve neka-ko vesele, radosne, nasmijane. „Izgleda da nisam prvi sa čestitkama“, kažem. „Ma dobile smo mi i čestitke i poklo-ne“, veli jedna. „I to rano jutros“, kaže druga. „Pa još je i petak“, kaže treća. Nema danas posta“ kaže četvrta. I tako ja „blaženi među ženama“ nastavim se družiti u šalama, a samo mi nije jasno zašto spominju petak.

GERONTODOMAĆICE I VALENTINOVO

Valentinovo, dan zaljubljenih, dan onih koji se vole, mnogi obilje-žavaju na svoj način. Obilježile ga i geronto domaćice, njih 16 od uku-pno 20. Općina im upriličila druže-nje, a one nakon obveza ako su imale prema svom korisniku i če-stitki u svojim domovima, nadam se, okupile se i u raspoloženju se družile sa svojim voditeljicama, a pridružio im se i urednik Đerma te predsjednik Općinskog vijeća i načelnica koja je ljepšem spolu uručila ružu. „Vidi sve ruže crvene, sve cvjetovi, procvali, samo jedan pup“, dobaci jedna i pomiriši ružu.

87

ZA PRVU RUKU ILIJAIlija Bošković iz Krndije, čovjek

je koji će se naći uvijek kad ne-što treba u Krndiji, kad se nešto događa. Treba li nešto valja po-zvati Iliju, a on će učiniti što tre-ba. Treba li organizirati druženje u društvenoj prostoriji, tu je Ilija, dočekati gost, otvoriti crkvu, dati izjavu za novine ili TV, učiniti ne-što oko uređenja i svašta nešto, valja zvati Iliju. Kad treba nešto učiniti za Općinu, organizi-rati, otići na groblje, pripremiti nešto nakon misnog slavlja opet Ilija. Ka nešto trebam za Đeram zovem Iliju, a nerijetko o događanjima pozove me Ilija i obavijesti me. Lijepo je to kad u svakom selu postoji neki „Ilija“.

ZAMOLBA LOVACA

STAVITE ČISTOĆU PROSTORA

Nedaleko zadnje kuće josipovačke ulice Sv. Josipa lijepo uređen prostor LD „Lisica“ Punitovci. Prostor je to s dvije nad-strešnice, strelištem, čardakom, a pod jednom nadstrešnicom pecara, a sve to i ograđeno. Održavaju to lovci, sastaju se kad idu u lov, uživaju u druženju nakon lova, održavaju se natjeca-nja.

„Događa se da netko nešto slavi u tom prostoru, ostane se i duže u noć, a u jutro razbacane, flaše, čaše, papir, smeće. Niko-me se ne brani da koriste prostor, ali molimo da ostave čistoću, nije teško pokupiti, odnijeti, spremiti u vreću, ambalažu i slič-no“, kažu lovci. „Što ne činiš sebi i kod sebe u svom dvorištu ne čini ni drugom u nečijem dvorištu“, kažu.

Razmišljanje: Lijep je naš prostor, primjerice prostor naših ribnjaka u sva tri sela, ljepota prirode i šteta je zagađivati oko-liš, netko se oko svega trudi i brine, netko to održava.

NAŠIH RUKU (NE)DJELONadstrešnica u Jurjevcu, lovačka, naših ruku djelo. Općina

financirala i uglavnom Jurjevčani dobrovoljnim radom napravili naših ruku djelo, nadstrešnicu, dole popločili istu, a dovedena i struje, uređen okoliš. Vjetar pri druženjima čini svoje pa Općina izdvojila c.c.a. 7. 000,00 kuna za PVC obloge za dvije otvorene strane nadstrešnice, zelene boje sa prozirnim dijelovima prozo-ra i vrata. I lijepo izgledalo naših ruku djelo.

Onda nepoznati „heroj“, skupi svoju „hrabrost“, raspara sve prozirne dijelove, sedam dijelova, sedam rezova, raspara osim vrata. I učini to čovjek i ostavi „naših ruku djelo“, ostavi čovjek kojega ga za učinjeno netko nazva svinjom, netko idiotom, net-ko životinjom, a neki mu u vidu kletve nešto poželješe. Ostavi tako nepoznati „junak“, svojih ruku „djelo“, njemu na „čast“, a sredini u kojoj živi na sramotu, rekoše.

SRAMOTA, ZARAZA, SMRAD, NEKULTURA

ŠTO NE ČINIŠ U SVOME DVORIŠTU NE ČINI NI U TUĐEM

NITKO NE ČINI, A IPAK NETKO ČINIJeste li poštovani čitatelji prošli uz kontejnera za smeće na

leniji uz obiteljsku kuću Stuhli u Josipovcu, jeste sigurno kao i ja, a jeste li bacili pogled na užas koji se vidi, jeste, kao i ja, a jeste li doprinijeli tom užasu, smradu, mogućnosti zaraze, sramoti za naše mještane, niste, kao ni ja. Niste Vi, nisam ja, a ipak netko jeste, netko čini ono što ne čini u svome dvorištu.

Na slici se vide prazni kontejneri, a smeća dole, a bude tu ucrvanog mesa, crknutih kokoši, razbacanih vreća, ma užas, bude svašta. Kažu „cigani pretražuju, kažu- ne prazne se kontejneri redovito (a na slici prazni), kažu- dolaze nepoznati odnekuda i bacaju, kažu- nema mjesta u kontejnerima (ali mogu se vreće vezane ostaviti), kažu- da se i noću dovozi, kažu svašta, a glavno da vi čitatelju niste, a nisam ni ja pridonio užasu uz koju živi obitelj Stuhli i koja „udiše svježi zrak“ i „uživa u mirisima“ „parfema“ poznatih kuća, Chanel, Guci i drugih.

Stanje „užasa“ ponekad rješavali i domaćini, a i uposleni u javne radove. Evo nam proljeća pa Đeram moli temeljem zamolbi da ne sudjelujete u „užasu“, kao ni do sada, a nisam ni ja, a nadležne, Općinu, načelnicu da još više poradi na sprečavanju naprijed napisanog (komunalni redari, prijave, razgovor sa Eko- florom…) Za sada: „Ne čini drugome što ne činiš sebi“, a lijepo je naše selo, lijep je naš Josipovac, a netko mu čini sramotu.

88

IVO MEĐU SVOJIMA

Mislim da nema osobe koja ne voli svoj kraj, mjesto odakle vuče korijene, odakle je potekla. Ivo Perković, sada i već godinama mještanin Josipovca, samac i član punitovačkog i josipovačkog ribičkog društva bio i na putovanju „Korijenima vjere“ prošle godine. Na Ple-hanu se susreo sa sunarodnjacima, fotografirao se i rukom pokazao u pravcu sela iz kojega je potekao. Bio radostan Ivo.

U KRNDIJI BEBA NAKON 11 GODINA

Božić, sv. Stje-pan minule godine, a u Krndiji zaplakala beba, zaplakala na-kon što dječjeg plača novo novorođenče-ta u Krndiji nije bilo 11 godina. Na svijet došla Antonija Perić, kćerka Josipe i Jerka. Jerko je nezaposleni soboslikar, Gorjanac koji je bio i na radu u Njemačkoj. Josipa ima 19 godina, a Jerko 20. Snaći ćemo se već, život je pred nama, mladi smo, kažu Jo-sipa i Jerko gledajući i smiješeći se svojoj Bebi koja je povećala natalitet pedesetak stanovnika Krndije.

U ZNAK SJEĆANJAPonekad je i neka

sitnica dobro djelo, a na nam je da ponekad i to učinimo u znak zahvale, u znak sjećanja. Rosa Pop ponekad očisti grob i upali svijeću, posebno za Dan Svih Svetih na grob nekadašnjih stanovnika sela Krndije u čijoj kući sada stanuje sa suprugom, na grob bračnog para, Nijemaca

Elizabete i Franje Klumpa. „Poznavala sam davno Franju Klumpa, a sada sam igrom sudbine u njegovoj kući. Prije mene bili su drugi koji su otišli iz Krndije pa se moja obitelj uselila. Uređivali smo kako smo mogli, nije bilo naše, ali tu smo živjeli. Sada darovanjem okućnica po ministru Mariću bit će to naše, naša kuća. Dočekali smo, zadovoljni i sretni, a mislim da je zadovoljan tamo negdje gore i Franjo Klump“, kaže Rosa na grobu Elizabete i Franje.

MA LJUDI JELI TO MOGUĆE

ZA SVAKU OSUDUPričala mi osoba iz Krndije (sin)

kako je uoči dana Dana Svih Svetih na grob dragog pokojnika (oca) stavila cvijetni aranžma koji ujutro nije više bio na grubu. Netko ga otuđio. Potvrdila to u slučajnom razgovoru pri posjetu večernjakovih dopisnica u ožujku i Rora Pop koja je isto stavila na isti grob cvijeće, aranžman koji je isto otuđen. Sa jednog groba otuđena dva aranžmana.

Što reći nego da je to idiotizam, bezboštvo, divljaštvo, ne poštovanje pokojnih i sve ono što osobu koja je to učinila, otuđila čini nedostojnom da

nosi ime, čovjek. Ni životinja to ne bi učinila. Ispričavam se životinjama. (Prisjetio sam se brojnih takvih slučajeva sa Aninog groblja u Osijeku, osobe koja je krala cvijeće i prodavala.)

TREBALO JE ILI NEA s f a l t i r a n a

cesta tamo koji stotinu metara iza punitovačkog groblja i ribnjaka, a uz to napravljene, betonirane 22 ćuprije i nasute kamenom. Lijepo i pametno, mještani će ćuprijama na svoje posjede. Samo jedna ćuprija ne napravljena, ona na kraju punitovačkog ribnjaka, gdje i je i početak kanala. Trebalo i nju napraviti ili ne, nije na meni, a ja samo kad sam prolazio kao da sam začuo neki šapat, neki pjevanje: „Samo jedna ostala, samo jedna ostala, samo jedna ostala koja mi je pjevala…“.

UČITELJ I UČENIK SVEĆENIKBože kako

vrijeme prolazi, a kao da su nedavno bili dani kada je Jozo Martinović iz Punitovaca bio učenik j o s i p o v a č k e škole, a ja učitelj, direktor. Jozo dečko, ja čovjek, a danas Jozo svećenik u Harkanovcima, ja umirovljenik, Jozo će navršiti u rujnu 66 godina, a ja navršio u veljači 76, a kao da je bilo jučer. Vidim se sa vlč. Jozom na misnim slavljima u punitovačkoj crkvi, prozborimo koju o zdravlju, prozborimo Jozo i ja, svećenik i učitelj koji nikada nisu službovali u svom mjestu rođenja, Jozo u Punitovcima, ja u Babinoj Gredi. Prolazi život, stari se.

89

IZVOLITE DJECO, IZVOLITE

Završila pokladna povorka na pokladni utorak i maskirana djeca ulaze u punitovači dom. Dočekala ih grupa zadužena od domaćina, punitovačkog KUD-a da se nađu dječici pri podjeli pripremljenog, da ponude djecu osvježenjem.

TUŽNO GLEDAJU I ČUDE SENakon inventarizacije lovišta 3. Ožujka zatekao sam gru-

pu jurjevačkih lovaca kako se odmaraju i druže uz prasence koje se taman negdje iza 13 sati zavrtjelo na ražnju. Gledaju, pričaju i čude se kako kažu nečovjeku koji izreza plastiku postavljenu oko nadstrešnice. Ni neprijatelj to ne bi učinio neprijatelju, kažu. Čovjek bez savjesti, dodaju na kraju raz-govora.

MESA KAO BLATAGodišnja skupština

punitovačkih ribiča, a po običaju valja nešto i prigristi poslije skupštine. Nije riba, ni pečena, a ni fiš, več pečeno prase s ražnja i to malo oveće. Nek se nađe, treba nadoknaditi kalorije koje su skupštinari potrošili diskutirajući, kaže Tomislav slažući meso na tacne. Ma ima i za Muju i za Hasu, a prste da poližeš, veli

Josip i nastavi sjeći pečenje kao putar.

VOZAČI OPREZ, IMA BUDALA

Vozio sam automobil iz Osijeka i pedesetak metara prije kružnog toka projuri automobil kroz kružni tok, direktno, ravno Josipovac- Krndija, projuri i ode. Božica Poljarević mi reče kako je vidjela kako vozač iz pravca Krndije nije išao kružnim tokom prema Osijeku već je u lijevo skrenuo odmah na početku kružnog toka u pravcu Krndije. (Snimio sam svoj automobil na mjestu kojim je prošao nesavjesni vozač, budala kao i onaj prvi. Vozači oprez! Uvijek se nađe nesavjesni vozač, budala ili nešto drugo. Iako ste u pravu, iako imate pravo prvenstva valja paziti. Znate onu o čovjeku na čijem je grobu pisalo: „Ovdje ležim jer sam imao pravo prvenstva“.

BILI SU VRIJEDNI I POŽRTVOVANINa domjenku nakon misnog slavlja na blagdan Krštenja

Gospodinova okupilo se u prostoru punitovačke Općine tridesetak članova TV ekipe HRT-e i dvadesetak učesnika svečanosti. Valjalo je to i poslužiti, a sve su to učinile uposlenice „Progreama zaželi“ iz Punitovaca, Josipovca i Jurjevca uz Igora Kovačevića. Druženje upriličila Općina Punitovci.

UPOZORENJE

NAKRIVIO SE ĐERAMĐeram na

Drljaku, đeram uz bunar i dva valova, đeram simbol grba Općine Punitovci, najstariji đeram našeg područja, đeram pašnjak napajanja nekada stoke Josipovčana, đaram mnogo puta obnavljan. Stoji đeram na mjestu na kojem je bio bunar još iz vremena doseljenja prvih stanovnika Josipovca, stoji malo nakrivljen i poziva na obnovu, poziva nekoga da ga ispravi put gledanja u nebeske visine.

90

UŽIVANJE MALOG MARKAZabijelio snježni

pokrivač, a nije se odmah ni topio. Zima malo i pokazala zube, posebno u jutarnjim satima. A i snijeg nije bio tanak, bilo ga. Ipak manjkalo je dječjih snježnih radosti, barem nisam primijetio, a baš prolazim selima, slikam, snimam. Pitam se je li Internet zamijenio i snježne

radosti. Tu i tamo poneki snješko, a nema ni sanjkanja, na sanjkanja ili na vrećama.

Ponekad netko nešto učini pa je i Marina Tabaček Konjušak napravila na radost trogodišnjeg sina, malog Marka, napravila snješka, u dvorištu. Pomagao malo i Marko, veselio se.

TANDEM U KUHANJU

Njih dvojica vatrogasci, njih dvojica, Marijan i Antonio, još uvijek momci, rekli bi kuharski tandem. Mogli bi ih nazvati duo MARANT-,, mar“ od Marijan i „ant“, od Antonio, zvučno, zar ne? Dakle, naš duo za sve sposobni i spremni momci kuhali čobanac na skupština josipovačkog DVD-a 2. veljače, kuhali za više od 100 osoba, a nije to mala stvar, pripremiti, skuhati i to još u 2 kotla, a još i da bude dobar. E, bogme bio je jako dobar, kažu. Bravo dečki, bravo Marijane i Antonio, a bravo su rekli mnogi, pogotovo ljepši spol, a jedna i reče; „Mogu se, mogu ženiti“.SADA I TKO ZNA DO KADA

Cesta lijepa i široka, uređene bankine, a vodi do malo dalje od punitovačkog groblja i punitovačkog ribnjaka. Obilježena središnjom crtom od početka do kraja, do u polje,a obilježen i pješački prijelaz, zebra. Lijepo, lijepo, ali do kada. Da ne bude po onoj što pjeva Marija Pavković, Snaša, po onoj: „Jedno ljeto trajalo je, moj garavi gotovo je“. Kažem to gledajući u okruženju ceste i ulice, naravno od asfalta na kojima i nema središnje crte, isprekidane, a negdje se prostim okom skoro i ne vide, kao u ul. Sv. Josipa u josipovačkom Drljaku, pa cesta prema gorjanima. Da ne bude i ova po onoj: „Sad me vidiš, sad ne vidiš“, sada i više nikada. ĆIRO I PODRŠKA

Bila je belijada josipovačkog „Omladinca“, a za učesnike i kibicere Jozo Kukučka- Ćiro kuhao grah. Majstor je Ćito, a društvo mu je uz poneki savjet i kušanje, pravio i davao Stjepan, Stevo, Hulak- Tošak. Pomogao Stevo i oko loženja, kaže Ćiro i dodaje kako grah ne bi bio dobar da nije Tošaka.

GLEDAJTE U KOLEGUPisao sam o mojim

prijateljima Lovri Kaniseku, Lani Škorvagi, a i kolegici, maloj Steli Gavljak, a igra Stela i folklor. Uvijek mi se javi, pozdravi. Tako moja kolegica Stela u punitovačkoj crkvi u vrijeme prvopričesničkog slavlja na kojemu i njena seka prima Prvu Pričest, gurne mamu i tatu: „Gledajte u mog kolegu, slika“. Evo slike.

DVA PAJDAŠA MALO JAČAVeselo društvo

uz prošlogodišnju vatru o blagdanu Svih svetih, pred „Gutijem“, a na stolu pivo, naravno popijeno. Uz stol dva prijatelja, Goran i Antonio, jedan sa osječkim, drugi sa pan pivom. Hoće sliku, pa u Đeram i ispričaše mi jednu

priču, pa ju poslije povukoše (Ne odajem tajnu.) Nazdraviše uz osmijeh i uglas rekoše: „Ove flaše na stolu, nisu naše, mi samo po jedno, natenane“. Ma tko im ne bi povjerovao!

91

JUHA I SARMA MAJSTORA KUHANJA

Na nogometnoj zabavi josipovačkog „Omladinca“ 9. veljače ragu juha, sarma i pečenje, prasetina. Gostiju 260 i koji više. Valjalo je to sve pripremiti, a posebno napraviti dobru juhu i dobru sarmu, a materijala bilo. Zasukali rukave pozvani, kažu majstori kuhanja iz Punitovaca braća Stipanović, Željko i Zlatko sa suprugom Anom (bio i sin Lovro, a neće dijete samo ostati kod kuće) te Ankica Šuvarić. Skuhali čak 500 sarmi, nije malo, a bile i dobre kao i juha, kažu oni koji su konzumirali pripravljeno, a neki i po dva puta.

PJEVAČ I NAČELNICA

Pohvale uspješnosti zabave Zrinskog„Znate, ja sam Jasna,

Jasna Matković, načelnica Općine Punitovci, Općine sa koje je ovaj „Zrinski“, klub velikih rezultata, a Vi tako divno, krasno pjevate, pa mi je želja jedna fotka s Vama“, reče Jasna i zauzme poziciju uz pjevača Duška Kuliša na zabavi „NK „Zrinskog“ u Đakovu. „A Vi ste to načelnice, pa da, da, to je ona poznata Općina, čuo sam o njoj, a i o „Zrinskom“. Može fotka, kako da ne, pa koš sa tako

šarmantnom damom, pa još načelnicom, a to je sigurno i za one Vaše novine, za Glasilo „Đeram“, reče Duško, fotka pade, a Duško uz načelnicu i zapjeva. (Valjda je tako bilo.)

Bilo kako bilo, načelnica Matković upućuje sve pohvale organizaciji i uspješnosti zabave „Zrinskog“. „Bilo je ugodno, zabavno, dobro organizirano, bogata tombola, ukusno i bogato jelo puno pjesme i glazbe, za svu pohvalu, uživala sam kao i mnogi“, kaže načelnica.

VRUĆE I UKUSNEPokladna zabava u Punitovačkom domu DVD-a na pokladni

utorak 5. ožujka. Dok glazba udara ritam, maske se šeću, pleše se i igra pet vrijednih žena punitovačkog KUD-a i Udruge žena nasmijano u ulju koje cvrči peku langošice i nude i poslužuju iste sudionicima zabave. „Najbolje su dok su vruće, a dobre su, ukusne. Tko proba poželi još, a mi se trudimo i nije nam teško. Sve sa uživanjem“, kažu nasmijane i raspoložene majstorice langošica.

HOĆE LI SIN PUTEM TATEEvo tate i sina, tate Josipa

i sina mu Petra. Tata ima svoj OPG, ima krava, a to sve treba i uzdržavati, pribaviti hranu, hraniti, pojiti pa strojevima musti, a onda i „lifrovati“ uz daj Bože dobru cijenu mlijeka. Tata uzeo vile, uzeo i Josip pa stali, da se zabilježi, onako za sjećanje. Hoće li Petar biti OPG-ovac, hoće li mu vile biti dio zanimanja, hoće li mu krave mukati, hoće li mu štala biti ured, hoće limu tatin posao prirasti srcu, hoće li mu….., tko to zna?

NI JULIJE CEZAR MU NIJE RAVAN

Malo kuha, malo karta, malo nadgledastisla zima, a na punitovačkom ribnjaku 26. siječnja „belijada“.

Predsjednik RU „Linjak“ Dražen Matković u tri uloge, predsjednik, kuhar i igrač bele, ma ni Julije Cezar mu nije ravan. Kuha Dražen čobanac, nadgleda organizaciju, čeka se izvlačenje parova, ode promiješati čobanac, proba ga, ode zaigrati belu, pa opet kod čobanca i tako sve dok čobanac ne bude gotov. Odahnuo Dražen i nastavio igrati. Da uz čobanac i pivo ne bude sam pobrinuli se prijatelji.

92

ZANIMLJIVOSTI

POSLASTICE NA PUTOVANJU VOZAČA ZA PET

OKOLO KERE PA NA MALA VRATAMjesec svibanj minule

godine, a dva autobusa putnika Općine Punitovci na putu za Međugorje. Doživjeli smo vožnju za pet, od vozača za pet. 1. Epizoda: Noćni sati poslije pol noći, krenuli bez riječi dobrodošlice vozača. Vozimo se a žene pričaju, šale se, nasmiju se, a vozač: „ Koju … materinu (reče vozač i prvu

riječ) se smijete, derete, galamite (rekao i prvu riječ)). Muk i pogledavanje. 2. Epizoda: Na granici u Slav. Šamcu izašli svi iz autobusa, a onda ušli, a autobus se okrene i mi nazad. Gledamo se, a vozač, šofer će: „Nemam zeleni karton, ne možemo prijeći, a i prije sam prelazio“. Muk, očekivanje. Vozač zove načelnicu u prvom autobusu koja ne dozvoljava povratak i vozač krene na granični prijelaz u Županji. 3. Epizoda: Krenuli, a vozač prođe put prema Babinoj Gredi uz samu granicu, odakle desno za Štitar, pa za Županju, sve u svemu 16 km. Prođe i vozi nazad za Sikirevce. Upitam zašto nije odmah skrenuo, on meni: „Što nisi odmah rekao“ i nastavi vožnju. Mislim, čovjek pogriješio pa će na auto cestu u Sikirevcima (ulaz Kopanica), a ono autobus šiša preko auto ceste pa u Vel. Kopanicu, pa desno za Beravce, Gunmdince pa u Babinu Gredu i nastavi za Cernu. Upitam što nije ušao na auto cestu u B. Gredi ili prešao cestu pa za Štitar, Županju, a vozač će: „Pa što nisi rekao“. Vozi, autobus za Cernu, pa za Gradište i evo nas u Županji sa prijeđenih oko 54 km. (umjesto 16.) Reklo bi se „Išli smo okolo kere pa na mala vrata“. 4. Epizoda: Prešli granicu, (nisu vozača tražili zeleni karton, a ja u šali rekao da ćemo ići i na granicu u B. Brodu.) autobus bruji, ostaje cesta iza nas, nikako da stane, a putnike potjeralo tamo „gdje i car ide pješke“. Bože moj, stiskalo se4, gunđalo i ipak negdje nastalo olakšanje na brzi način. 5. Epizoda: Pred Međugorjem kružni tok, a jedan krak zatvoren, a u krušni ulaze vozila iz pravca Međugorja. Naš vozač umjesto desno uključi se među vozila i prema zatvorenom kraku, pa opet okolo. Netko reče kako je trebao odmah desno, a vozač će poznatu: „Koju …materinu (rekao i prvu riječ) mi govorite, valda znam“. Opet muk, al eto nas i u Međugorju gdje su se putnici iz prvog autobusa već dobrano odmorili. Za kraj: Na kraju smo se šalili na račun vozača, a čuo i on. Daljnje putovanje u povratku dobro, znao vozač rutu. Zaključak: Vozač je upotrijebio hrvatske riječi, čovjek nije poznavao put, tko izmisli zeleni karton, ništa nas ne smije iznenaditi, ne pij tekućinu prije putovanja, putnici bili u više sela… EPP: Ne ćemo reći ime firme i vozača, da ne dobiju previše ponuda, a i ne dajemo besplatnu reklamu. Što se tiče putovanja i dolaska u Međugorje vrijedi: „Bolje ikako nego nikako“. Svaka sličnost sa stvarnim događajem slučajna.

POGLEDI UZ BROJ MOBITELA

TKO ZNA ŠTO SE MOŽE IZRODITIMa ništa nisam ja kriv, kriv je ženski rod (neću reći babe kao babe)

koji mi na domjenku u svezi snimanja misnog slavlja u Punitovcima dade do znanja da malo pratim Mariju Perić djevojku (te žene znaju i da nema dečka) i jednog od članova ekipe HTV-a. Marija na jednom kraju za stolom, a on u sredini drugog reda. Meškolji se on, okreće, šalje vatrene poglede, a meškolji se i Marija, pogledava. Ma on prestade i jesti, kao da mu zapelo u grlo i ravno do Marije, izmjeniše poglede, nešto se došap-tavali i izmjeniše brojeve mobitela, a onda on sjede do Marije, obadvoje se smiješe, nešto došaptavaju, a nazočni ženski rod prati, prati, naćulio ženski rod uši, a oči da iskoče. Kakav je kraj, rade li mobiteli na daljinu od Zagreba do Punitovaca i nazad ostaje na Mariji i djelatniku HTV-a. Što se može izroditi ne zna ni nazočni ženski svijet.

JA SAM SE NAMORALA

Evo Božice Poljarević pred zgradom u Đakovu gdje joj je zadnje radno mjesto u matičnom uredu, evo je kako ide na posao i sa posla. A bila Božica u svoje vrijeme matičarka i u punitovačkom matičnom uredu. „Ma što ću moram, ali i to će prestati. Vječito sam nešto morala. Moraš Božice kuhati, prati, peglati, čistiti, moraš Božice u trgovinu, ložiti peći, mesti dvorište, moraš se Božice udati, roditi djecu, ajde to s djecom i nije mi bilo teško, osim porod, pa moraš Božice na posao, pa moraš Božice ići tamo i tamo, moraš Božice napravit krevete, pa moraš Božice po noći, pa po danu ..…. E, neću Vam sve reći što sam sve morala u ovih 38 godina rada, morala i kad mi se htjelo i kad mi se nije htjelo, te moraš Božice ovo, moraš ono, moraš vako, moraš nako. Namorala sam se puno toga,a moram i u penziju, blizu je. A i starimo ja i moj Ivica, pa se puno toga neće morati morati. A i dosta sam se namorala“, priča Božica.

93

RASPIŠTOLJIO SE DIDANa godišnjem kon-certu „Vianoce s Banasovcima“ zasvirala i Matea Ozanjak harmoniku heligonku, slovački instrument. Zasvi-rala, a didi, djedu Ozanjaku zaigralo srce i zakorači na pozornicu te svojoj unuci onako po be-ćarski „okači“ nov-čanicu od 200 kuna, čini mi se. Planirao to djed Ozanjak, dogovorio ili ne, li-jepo je ispalo.

NAJBRŽI NAČIN DOZIVANJAPredsjednik josipo-

vačke ribičke udruge pri čišćenju ribnjaka „Mala bara“ primijenio najbrži, a i najefika-sniji način pozivanja, prste u usta sa do-brim puhanjem i eto zvižduka na koje se ribiči okrenuli. Rukom mahnuo kome treba i pokazao što treba. Ma kakav mobitel i vika-nje, zvižduk je bitan, kaže Stjepan Kmet.

ODE SLAST U PROPASTU mom domaćinstvu često se prave, peku,kolači, tvrdi, mekani, pite, štrudle, ovakvi, ona-

kvi. Tako jednog dana ispečeni kolači, a bilo i gostiju. Valjalo je to i poslužiti. Na putu od ljetne kuhinje preko verande, hodnika do sobe krenuli kolači na svoje putovanje do gostiju. Netko nosio kolače, a taj netko od domaćina, mene i moje bolje polovice potepe se. Rekli bi, spotakne se i ispadoše kolači, a tacna ostala u ruci. „Ode slast u propast“. Napomena: „Nisam je pekao, nisam nosio, nisu meni ispali, ja ih samo pokupio. Kome je „slast otišla u propast?“, pogodite. Glavni akter nije htio pred kameru“.

AL JE FINO OVO CRNO VINO

Prolazim dvoranom na nogometnoj zabavi josipo-vačkog NK „Omladinca“, prolazim, foto aparatom pone-što zabilježim, kad mahnu mi tri dame da slikam. Uze-še čaše, onako velike, baš za crno vino i sipaju, sipaju, (u povjerenju, boca skoro prazna, a konobar gleda sa strane) brate sipaju, ma skoro do pola. Zauzeše stav, čaše u ruci, bace osmijeh, nazdraviše, aparat škljocne, i dok si reko „keks“, vina nema, istrusiše ga, samo se čulo klo, klo, klo i ode, a konobar gleda i ode po drugu bocu, dok je trojka prošaptala: „Al je fino ovo crno vino“. Može se može, pomislim, kad je na zabavi sistem: „Jedi i pij koliko te volja“, popio bocu ili pet isto dođe, pa koristi. Što je dalje bilo nisam pratio, a sve je ovo živa istina, a možda i nije, možda su umjesto vina pile coca colu, a možda i nisu.

TOMO I ZLATKO U ORKESTRUU Punitovcima Magic cirkus. Jedna od točaka zabave za

gledateljstvo i orkestar u kojemu svoje znanje i umijeće poka-zaše uz još dva člana Tomislav, Tomo Kristek i Zlatko Macan-ga. Dobiše i perike, gitaru i bubnjeve i „udri brigu na veselje“. Bili su pravi „rodila ih majka“, smijalo se gledateljstvo, a Tomo dobio i diplomu najboljeg člana orkestra. Razmišljaju Tomo i Zlatko da osnuju svoj bend.

94

HUMOR

MALO SMIJEHA, MALO VICA, MALO ŠALEUvijek se lijepo nasmijati, a i dobro je jer: „Smijeh nije grijeh“, a i dobar je za zdravlje. Evo malo za razbi brigu, a nešto su mi

došapnuli i naši sumještani.

95

RIBAR ROKU- RIBAR GODINESvake godine

josipovačka ribič-ka udruga „Karas“ objavljuje ribara roku (ribara godine) za proteklu godinu. Danijel Mićan ribar roku je za 2018. godinu i dobio je medalju i statuu. Priznanje se dodje-ljuje za sve aktivno-sti i uspjeh u ribič-kim natjecanjima.

DRUŽENJE RIBIČAJosipovači ribiči osim memorijalnih ribičkih natjeca-

nja imaju i druge vrste druženja, natjecanja Jedno je i druženje ribiča kakvo je održano dana 6. 7. listopada. Natjecalo se 10 ekipa sa dva člana svaki sa 3 štapa. Bile su tu ekipe, 8 iz Josipovca, 1 iz Jurjevca i 1 iz Punitovaca. Najbolji su bili otac i sin Josip i Martin Labak. Majstori graha bili su Branko Kuric uz ložača Ivu Kmeta.

EVO MENE MOJI LJUDIEvo mene moji ljudi, doša sam Vam na….riječi su refrema isto-

imene pjesme Mladena Grdovića. Mogao bi iste riječi zapjevati ili reći poznati nam dugogodišnji zaljubljenik u nogomet i igrač, no-gometaš josipovačkog „Omladinca“, Domagoj Hulak, koji je neko vrijeme igrao za jelisavački „Vihor“ i koji se ovog proljeća vratio u svoj klub sa Drljaka. Lijepo je to kad netko svoje umijeće okuša i pokaže svojom igrom u nekom drugom klubu i nikome to ne treba smetati, bilo da je to želja igrača ili da je od nekoga tražen. Lijepo je to kad se igrač i vraća, po želji ili na traženje, svejedno, baš kao što se vraća i Domagoj koji kaže: „Evo mene moji ljudi, došo sam Vam ja na Drljak….“. Ima i ona: „Svaka ptica svome jatu leti“, leti sve dok se ne osamostali i negdje dalje ne svije svoje gnijezdo.

VRATIJA SE ŠIME„Vratija se šime, dije bija….“, riječi su pjesme koju pjeva

klapa Nostalgija, a pjevao ju je i Tomislav Ivčić. Pa dalje kaže pjesma „Di je bija da je bila, lipo mu je bilo..“ . Eto baš tako po riječima pjesme vratio se u svoj punitovački klub, NK „Sla-voniju“, Punitovčanin Pavo Kovačević. Igrao za „Slavoniju“ i otišao, a nije bitno zašto zaigrati u jurjevački NK „Zrinski“. Vratio se ovog proljeća Pavo iz hrvatskog treće ligaša u svoju „Slavoniju, županijskog prvo ligaša. „Dobro je bilo, a i bit će dobro , bitan je nogomet, obadva kluba su dobra, dobro se igra, a nogomet mi je u krvi“, kaže Pavo

IGRALI SU BELUJosipovačka belijada 29. i 30. prosinca sa 46 natjeca-

telja bila je jedna od najvećih belijade u Općini Punitov-ci unazad nekoliko godina. Zato evo još nekoliko igrača za kartaškim stolom zamišljeni, radosni, u očekivanju, a bela je i dobivena karta, sreća i znanje, možda blefira-nje,očekivanje, dobivanje i gubljenje.

96

PRVI SVIBANJ U PRIRODI Na prvi svibanj, prazni rada priroda zove. Odmarati u prirodi i družiti se uz roštilj, nešto sa ražnja, osvje-

ženje, odmor je za tijelo i dušu. Ljepotu prirode i uživanje nude ribnjaci naših sela, nudi Drljak, a to pokazuju u snimci prvog svibnja minule godine. Sretan Vam praznik!

97

ZAJEDNO U MEĐUGORJUU svibnju minule godine Općina Punitovci i Stranka umirovljenika Osigurali su put u Među-

gorje. Zajedno u molitvi, zajedno u crkvi, odlazak na mjesto ukazanja, zajedno u druženju, na objedima. Bilo je lijepo i korisno.

98

MALO DETALJA IZ MEĐUGORJA Prošle godine u svibnju uputili su se prijavljeni u Međugorje u organizaciji Općine Punitovci i Stranke umirovljenika Općine.

Sve u svemu uz malo napora i lijepo vrijeme mnogo toga se vidjelo. Bilo je to i lijepo druženje, a neke detalje donosimo. Lijep je bio i smještaj, posluga i hrana uz pohvale domaćinima.

99

100