REŽIJA-PODGRUPA FTV REŽIJA - ects.ac.me rezija/SPECIJALISTICKE STUDIJE.pdf · Naziv predmeta: Filmska rezija I - specijalističke studije: IZABRANA OBLAST Šifra predmeta Status

REŽIJA-PODGRUPA FTV REŽIJA

REŽIJA - podgrupa FTVREŽIJA

Postdiplomskespecijalističke

Akademske

Br. I godina1. Izborna oblast

- Filmska režija- TV režija-Dokumentarni film + Estetika savremenog dokumentarnog izraza

X12

12

2. Postprodukcija i nove tehnologije I

X 2 2

3. Evropski produkcioni modeli I

X 2 3

4. Rediteljska poetika: crnogorski/SFRJ film I

X 2 3

5. Rediteljska poetika: svjetski film I

X 2 3

6. Teorija Filma I X 2 37.

Komparativna književnost I X1P 2

8. Menadžment u kulturi I X 1P 29. Izborna oblast –

specijalistički rad- Filmska režija- TV režija- Dokumentarni film + Estetika savremenog dokumentarnog izraza

X 12 12

10. Postprodukcija i nove tehnologije II

X 2 2

11. Evropski produkcioni modeli II

X 2 3

12. Rediteljska poetika: crnogorski/SFRJ film II

X 2 3

13. Rediteljska poetika: svjetski film II

X 2 3

14. Teorija Filma II X 2 3

15.Komparativna književnost II

X1P 2

216. Menadžment u kulturi II X 1P 2

Ukupno 16 24 30 24 30

Naziv predmeta: Filmska rezija I - specijalističke studije: IZABRANA

OBLAST

Šifra predmeta

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

IZABRANA OBLAST

1 12 8p+4v

Studijski programi za koje se organizuje :

(Nazivi osnovnih studijskih programa, duţina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviĊeno slušanje

predmeta)Specijalističke studije Filmske i TV reţije na FDU

Uslovljenost drugim predmetima: Kompletne osnovne akademske studije Filmske i TV reţije.

Ciljevi izučavanja predmeta: Savladavanje elemenata filmske rezije sa aspekta forme CJELOVEĈERNJEG IGRANOG FILMA

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc dr Nikola Vukĉević

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanje, izrada kolokvijuma, izrada zavrsnog ispita

Sadrţaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)

Pripremne nedjelje I nedjelja

II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Upoznavanje sa struktruom celoveĉernjeg igranog filma kao cjelovite dramske forme. Autentiĉno, Novo, Zanimljivo i Trajno – kao elementi cjeloveĉernjeg igranog filma Zadatak, priprema za usvajanje scenarija cjeloveĉernji igrani film Tempo i ritam u cjeloveĉernjem igranom filmu Izrada višednevnog plana snimanja Konsultacije Rad sa glumcem u cjeloveĉernjem igranom filmu, funkcija, motivacija dramskog lika Elaborat izrade cjeloveĉernjeg igranog filma Elaborat izviĊanja terena: prostor, scenografija, nadogradnja Konsultacije analiza preĊenog gradiva minulih 9 nedjelja Kolokvijum : analiza preĊenog gradiva minulih 9 nedjelja Stil i zanr igranog filma: Upoznavanje sa filmskim zanrovima Primjena zanrovskog ili autorskog pristupa na formu igranog filma Usvajanje završnog scenarija za igrani film Usvajanje knjige snimanja za zavrsni kratkometrazni film; Kasting Priprema zavrsnog ispita sa svih podukcijskih aspekata

Snimanje i finalizacija zavrsnog ispita Usvajanje zavrsnog ispita Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA

Nedjeljno U semestru

12 kredita x 40/30 = 16 sati

Struktura: 8 sati predavanja 4 sati vježbi 4 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru

Nastava i završni ispit: (16 sati) x 16 = 256 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (16 sati) = 32 sati Ukupno opterećenje za predmet: 12 x 30 = 360 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 256 sati (nastava) + 32 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave Literatura: (Navesti osnovnu i dopunsku literaturu koji studenti treba da koriste za uĉenje, pripremu zadataka, kolokvijuma i završnog ispita) Jesik filma 1- Jezi Plazevski, Gramatika filmskog jezika- Denijel Eridzon, Snimanje filmskom kamerom- Dejid Cesair, Film u vasim rukama- marko Babac,

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: (Navesti oblike provjere znanja sa pripadajućim brojem poena, broj poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu)

Napomena: Dodatne informacije o predmetu Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Nikola Vukčević

Naziv predmeta: Filmska rezija II - specijalističke studije //

SPECIJALISTIČKI RAD: IZABRANA OBLAST

Šifra predmeta


IZABRANA OBLAST 2 12 8p+4v


(Nazivi osnovnih studijskih programa, duţina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviĊeno slušanje

predmeta)Specijalističke studije Filmske i TV reţije na FDU


Ciljevi izučavanja predmeta: Savladavanje elemenata filmske rezije sa aspekta forme CJELOVEĈERNJEG IGRANOG FILMA






Priprema i upis semestra Rad na projektu: rediteljski pristup primijenjen na odabranom scenariju I

Rediteljski pristup primijenjen na odabranom scenariju II Rediteljski pristup primijenjen na odabranom scenariju III Rediteljski pristup primjenjen na odabranom scenariju IV Izrada knjige snimanja I Izrada knjige snimanja II Realizacija filma I Realizacija filma II Realizacija filma III Realizacija filma IV Realizacija filma V Realizacija filma V Postprodukcija I Postprodukcija II Postprodukcija III Postprodukcija IV

Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno U semestru

12 kredita x 40/30 = 16 sati

Struktura: 8 sati predavanja 4 sati vježbi 4 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru

Nastava i završni ispit: (16 sati) x 16 = 256 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (16 sati) = 32 sati Ukupno opterećenje za predmet: 12 x 30 = 360 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 256 sati (nastava) + 32 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave

Literatura: (Navesti osnovnu i dopunsku literaturu koji studenti treba da koriste za uĉenje, pripremu zadataka, kolokvijuma i završnog ispita) Jesik filma 1- Jezi Plazevski, Gramatika filmskog jezika- Denijel Eridzon, Snimanje filmskom kamerom- Dejid Cesair, Film u vasim rukama- marko Babac,


Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifiĉnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vjeţbe mogu organizovati na stranom jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Nikola Vukčević

Napomena: Dodatne informacije o predmetu

Naziv predmeta: TV rezija I specijalističke studije: IZABRANA OBLAST

Šifra predmeta


IZABRANA OBLAST

1 12 8p+4v


(Nazivi osnovnih studijskih programa, duţina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviĊeno slušanje predmeta)

Specijalističke studije Filmske i TV reţije na FDU


Ciljevi izučavanja predmeta: Savladavanje elemenata filmske rezije sa aspekta forme CJELOVEĈERNJEG IGRANOG TV FILMA

Ime i prezime nastavnika i saradnika:





Priprema i upis semestra Upoznavanje sa struktruom cjeloveĉernjeg igranog TV filma, kao cjelovite dramske forme. Autentiĉno, Novo, Zanimljivo i Trajno – kao elementi cjeloveĉernjeg TV filma kao cjelovite dramske forme. Zadatak, priprema za usvajanje scenarija cjeloveĉernji TV film Tempo i ritam u TV filmu Izrada višednevnog plana snimanja Konsultacije Rad sa glumcem u igranom tv filmu, funkcija, motivacija dramskog lika Elaborat izrade cjeloveĉernjeg igranog TV filma Elaborat izviĊanja terena: prostor, scenografija, nadogradnja Konsultacije analiza preĊenog gradiva minulih 9 nedjelja Kolokvijum : analiza preĊenog gradiva minulih 9 nedjelja Stil i zanr igranog TV filma: Primjena zanrovskog ili autorskog pristupa na formu igranog TV filma Usvajanje završnog scenarija za igrani TV film Usvajanje knjige snimanja; Kasting Priprema zavrsnog ispita sa svih podukcijskih aspekata Snimanje i finalizacija zavrsnog ispita Usvajanje zavrsnog ispita Završni ispit Dopunska nastava i poravni ispitni rok Ovjera semestra i upis ocjena


nedjeljno 10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minuta Struktura: 8 sati predavanja 4 sati vjeţbi 1 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit: (13 sati i 20 minuta) x 16 = 213 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (13 sati i 20 minuta) = 26 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 10 x 30 = 300 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 213 sati i 20 minuta (nastava) + 26 sati i 40 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)











Ciljevi izučavanja predmeta: Savladavanje elemenata filmske rezije sa aspekta forme CJELOVEĈERNJEG IGRANOG TV FILMA






Priprema i upis semestra Rad na projektu: rediteljski pristup primijenjen na odabranom scenarijuTV filma I

Rediteljski pristup primijenjen na odabranom scenariju TV filma II Rediteljski pristup primijenjen na odabranom scenariju TV filma III Rediteljski pristup primjenjen na odabranom scenariju TV filma IV Izrada knjige snimanja I TV filma Izrada knjige snimanja II TV filma Realizacija TV filma I Realizacija TV filma II Realizacija TV filma III Realizacija tv filma IV Realizacija tv filma V Realizacija tv filma V Postprodukcija I TV filma Postprodukcija II TV filma Postprodukcija III TV filma Postprodukcija IV TV filma

Završni ispit

Dopunska nastava i poravni ispitni rok Ovjera semestra i upis ocjena










Naziv predmeta: TV rezija II - specijalističke studije

/// // SPECIJALISTIČKI RAD

Šifra predmeta


IZABRANA OBLAST

2 12 8p+4v

Naziv predmeta:

Dokumentarni film (V) + Estetika savremenog dokumentarnog

izraza I: IZABRANA OBLAST

Šifra predmeta

Status predmeta Semestar Broj ECTS

kredita Fond časova

(vidi napomenu) IZABRANA OBLAST

1 12 8p+4v




Uslovljenost drugim predmetima: (Navesti predmete koje je neophodno prethodno poloţiti da bi se predmet

mogao uspješno pratiti, a u sluĉaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta)

Kompletne osnovne akademske studije Filmske i TV reţije.

Ciljevi izučavanja predmeta: (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izuĉavanjem predmeta) Nakon četiri semestra na osnovnim akademskim studijama, te vlastitih praktičnih radova, studenti treba da uĎu dublje u smisao pravljenja dokumentaraca, u društvenu relevantnost dok. filma, uticaje savremenih tehnologija na dok. film, različite estetičke i poetičke pristupe autora, te da izgrade sopstvenu autopoetičku svijest, kako bi se pravljenju dokumentaraca mogli posvetiti na najkompetentiji mogući način. Ime i prezime nastavnika i saradnika:

Metod nastave i savladavanja gradiva: (Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanja, analize viĎenog, diskusije nastavnik-studenti, seminarski radovi, studentska predavanja (svaki studnet dobija da pripemi i predaje po jednu temu), praktični rad (snimanje dokumentarnog filma, koji više nije vjeţba).

Sadrţaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku

semestra) Pripremne nedjelje

I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Pribliţavanje dokumentarnih i eksperimentalnih formi u savremenom nezavisnom dok. filmu. Lična, identiteska pitanja naspram mase, pokreta i političkih tema. “Stvarnosno” u prostoru fikcije. Fakt realizma i fikcija objektivnosti. Stereotipi i načini predstavljanja. Mi i “drugi”. Filmski esej – upad predimenzionirane intelektualnosti u prostor umjetnosti? Elektronski esej i samopredstavljanje. Predstavljanje tijela

S l o b o d n a n e d j e l j a Pornogafija, etnografija i diskursi moći. Subjektivnost društvenih činilaca. Dokumentarac kao aktivni društveni činilac. Autobiografsko u dokumentarcu kao “novi istoricizam” od 80-ih. Narativ “u prvom licu" 80-ih i 90-ih. Autobiografski film kao čin političkog otpora. Nova subjektivnost: dokumentarac i samopredstavljanje (priakazivanje self-a) u post/verité vremenu Video ispovijesti. Filmski dnevnik. Završni ispit Dopunska nastava i poravni ispitni rok Ovjera semestra i upis ocjena




Navesti obaveze studenata u toku nastave Studenti su obavezni da pohaĎaju nastavu, pišu seminarske radove i pripremaju i izvode po jedno predavanje. Na kraju specijalističkih studija, rade praktični rada, dokumentarni film.

Literatura: (Navesti osnovnu i dopunsku literaturu koji studenti treba da koriste za uĉenje, pripremu zadataka,

kolokvijuma i završnog ispita) Bill Nichols: REPRESENTING REALITY, Issues and Concepts in Documentary, Indiana University Press, 1991. Michael Renov: THEORIZING DOCUMENTARY, Routledge, 1993 Carl R Plantinga: RHETORIC AND REPRESENTATION IN NONFICTION FILMS, Cambridge University Press, 1997 Po ţelji: Jane L. Chapman: ISSUES IN CONTEMPORARY DOCUMENTARY, Polity Press Cambridge, 2009 Sheila Curran Bernard: DOCUMENTARY STORYTELLING for Film and Video Makers, Focal Press, Elsevier, 2004 Alan Rosenthal: NEW CHALLENGES TO DOCUMENTARY, Indiana University Press, 2005

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: (Navesti oblike provjere znanja sa pripadajućim brojem poena, broj

poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) - Provjera i ocjenjivanje kontinuirano tokom semestra 50 poena (razgovori, analize, ponuĎen sinopsis,

seminarski rad) - Završni ispit 50 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen

Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifiĉnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vjeţbe mogu

organizovati na stranom jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Vladimir Perović


Naziv predmeta:

Dokumentarni film (VI) + Estetika savremenog dokumentarnog

izraza II // SPECIJALISTIČKI RAD

Šifra predmeta



IZABRANA OBLAST

2 12 8p+4v





mogao uspješno pratiti, a u sluĉaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta)

Kompletne osnovne akademske studije Filmske i TV reţije.

Ciljevi izučavanja predmeta: (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izuĉavanjem predmeta) Nakon četiri semestra na osnovnim akademskim studijama, te vlastitih praktičnih radova, studenti treba da uĎu dublje u smisao pravljenja dokumentaraca, u društvenu relevantnost dok. filma, uticaje savremenih tehnologija na dok. film, različite estetičke i poetičke pristupe autora, te da izgrade sopstvenu autopoetičku svijest, kako bi se pravljenju dokumentaraca mogli posvetiti na najkompetentiji mogući način. Ime i prezime nastavnika i saradnika:

Metod nastave i savladavanja gradiva: (Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanja, analize viĎenog, diskusije nastavnik-studenti, seminarski radovi, studentska predavanja (svaki studnet dobija da pripemi i predaje po jednu temu), praktični rad (snimanje dokumentarnog filma, koji više nije vjeţba).


semestra) Pripremne nedjelje

I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Ketman i umijeće prikrivanja. Primjer iranskih dokumentaraca Smrt i bol u dokumentarcu. Mjesto i uloga želje u dokumentarcu. Etička dimenzija dokumentarnog diskursa. Vrijednosti, etika i izbori Osporavanja dokumentarca i digitalno Očiglednost i argumenti Retorika i njeno prevazilaţenje u dokumentarcu. Ikonička slika

S l o b o d n a n e d j e l j a Opaţanje slika: empirijska očiglednost. Ikone i stvarnosne informacije. Storiteling u dokumentarcu: drama stvarnog ţivota Dramski razvoj, vrijeme i struktura priče Strukture: retoričke, formalno narativne, dramske, otvorene Forma, kontrola i stil / Glas dokumentarca i perspektiva. Završni ispit

Završni ispit Dopunska nastava i poravni ispitni rok Ovjera semestra i upis ocjena




Navesti obaveze studenata u toku nastave Studenti su obavezni da pohaĎaju nastavu, pišu seminarske radove i pripremaju i izvode po jedno predavanje. Na kraju specijalističkih studija, rade praktični rada, dokumentarni film.


kolokvijuma i završnog ispita) Bill Nichols: REPRESENTING REALITY, Issues and Concepts in Documentary, Indiana University Press, 1991. Michael Renov: THEORIZING DOCUMENTARY, Routledge, 1993 Carl R Plantinga: RHETORIC AND REPRESENTATION IN NONFICTION FILMS, Cambridge University Press, 1997 Po ţelji: Jane L. Chapman: ISSUES IN CONTEMPORARY DOCUMENTARY, Polity Press Cambridge, 2009 Sheila Curran Bernard: DOCUMENTARY STORYTELLING for Film and Video Makers, Focal Press, Elsevier, 2004 Alan Rosenthal: NEW CHALLENGES TO DOCUMENTARY, Indiana University Press, 2005


poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) - Provjera i ocjenjivanje kontinuirano tokom semestra 50 poena (razgovori, analize, ponuĎen sinopsis,

seminarski rad) - Završni ispit 50 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen





Naziv predmeta: Evropski produkcioni modeli 1

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond ĉasova

Obavezan VII 3 2





Ciljevi izuĉavanja predmeta: upoznavanje sa mogućnostima evrospkih produkcionih modela


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, radionice, tribine i seminarski radovi.

Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Terminološki okvir za istraživanje evropske kinematografije Socio-kulturni ciklus kinematografije Nacionalna kinematografija ili transnacionalna kinematografija Pravno-normativna regulacija kinematografije u Evropi Pravno-normativna regulacija kinematografije u Crnoj Gori Filmske politike u Evropi Savjet Evrope i filmske politike evropskih zemalja Evropska unija i filmske politike evropskih zemalja Kinematografija u Evropi do II svjetskog rata- istorijski razvoj 1 Kinematografija u Evropi do II svjetskog rata- istorijski razvoj 2 Kinematografija u Evropi poslije II svjetskog rata Javna podrška filmskoj produkciji u Evropi 1 Javna podrška filmskoj produkciji u Evropi 2 Javne institucije za upravljanje kinematografijom Studije sluĉaja: CNC, Izraelski filmski fond, HAVC Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi

- 2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, uĉestvuju i realizuju vjeţbe i seminarski rad, aktivno uĉestvuju u tribinama, saraĊuju sa pozorišnim institucijama i da polaţu završni ispit.

Literatura:

James Chapman: "Cinemas of the World", Thomas Elsaesser: "European Cinema - Face to Face with Hollywood", "Film Policy - International, National and Regional Perspectives" (urednik Albert Moran), Mette Hjort; Scott MacKenzie (urednici): "Cinema and Nation", "Theorising National Cinema" (urednici Valentina Vitali i Paul Willemen), Graeme Turner: Film as Social Practice

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Uĉešće i aktivnosti na vjeţbama, radionicama i tribinama – 10 poena Izrada vjeţbi i seminarskog rada(kolokvijuma) – 40 poena ( 20+20 ) Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51.

Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. mr Sehad Ĉekić

Napomena: Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti će dobiti na prvom predavanju.





Ciljevi izuĉavanja predmeta:upoznavanje sa mogućnostima evropskih produkcionih fimskih modela


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, radionice, tribine i seminarski radovi.

Sadržaj predmeta:


Priprema i upis semestra Savremena evropska kinematografija Produkcioni modeli : Hollywood vs. Evropa Oblici finansiranja filma Filmske koprodukcije Savjet Evrope i Eurimages Evropska unija, MEDIA i Creative Europe Festivali i filmski marketi Plan finansiranja: standardi i forme Pitching projekta Laboratorije za razvoj filmskih projekata u Evropi Evropska audiovizuelna opservatorija Internet platforme za unapreĊenje kinematografije u Evropi Filmske komisije i poreski podsticaji za unapreĊenje audiovizuelnog sektora European Film Promotion Izazovi za evropsku kinematografiju Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi

- 2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije


Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, uĉestvuju i realizuju vjeţbe i seminarski rad, aktivno uĉestvuju u tribinama, saraĊuju sa pozorišnim institucijama i da polaţu završni ispit.

Literatura:

James Chapman: "Cinemas of the World", Thomas Elsaesser: "European Cinema - Face to Face with Hollywood", "Film Policy - International, National and Regional Perspectives" (urednik Albert Moran), Mette Hjort; Scott MacKenzie (urednici): "Cinema and Nation", "Theorising National Cinema" (urednici Valentina Vitali i Paul Willemen), Graeme Turner: Film as Social Practice



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. mr Sehad Ĉekić


Naziv predmeta:

Rediteljske poetike 01 / Svjetski film

Naziv predmeta: Evropski produkcioni modeli 2 Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond ĉasova

obavezan VIII 3 2

Šifra predmeta



(vidi napomenu) Obavezni I 3 2P





mogao uspješno pratiti, a u sluĉaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta) Osnovi filmskog jezika; Osnovi filmske reţije; Filmska reţija I; II; III; IV; V; VI. Svi premeti sa osnovnih akademskih studija.

Ciljevi izučavanja predmeta: (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izuĉavanjem predmeta) Nakon savladanih elementa filmske reţije, teorije filma, Istorije filma, Dokumentarnog filma, student je osposobljen da se usmjerava ka stvaranju sopstvenog stila i sopstvene poetike. Proučavanjem poetika odabranih reditelja (iz istorije i savremenih), student dublje zalazi u raznolikost pristupa, postupaka, stilova, estietka, poetika.Ovaj premet koristi i teorijska znanja, ali je u suštini pravi stručni predmet. Cilj je ne da se predavanjima ex cathaedra studentima ulije neka količina znanja, stavova itd, nego da kroz interakciju profesor – studenti i gost – studenti, proisteknu odreĎeni zaključci ili smjerovi u razmišljanju o svim onim postupcima, tehnikama, principima, praktičnim i estetskim postavkama, koje daju značenjske i idejne naputnice gledaocu.


Metod nastave i savladavanja gradiva: (Predavanja, vjeţbe, seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanja, zajedničko gledanje (1 film po tročasu), gledanje kod kuće (više filmova po jednom reditelju), vjeţbe, studentska predavanja, seminarski radovi, gostovanja filmskih atuora i autora studija o rediteljima...


semestra) Studenti su obavezni da pohaĎaju nastavu, rade seminarske radove, pripremaju po jedno predavanje, gledaju odabrane primjere (1 na svakom tročasu, više filmova kod kuće), iščitavaju literaturu... Pripremne nedjelje I nedjelja


Priprema i upis semestra 1. Rober Breson, najveći stilista svjetskog filma 2. Jasudţiro Ozu, statičnost kao izvor dinamičnosti 3. Orson Vels, robustna neobuzdanost, mašta 4. Luis Bunjuel, stvarnost i iznad nje 5. Akira Kurosava, strogost rituala, razigranost mašte 6. Federiko Felini, čovjek je vječito dijete, italik (sve je nahero) 7. Pjer Paolo Pazolini, + Ţan Lik Godar, film i intelektualizam, forma i odsustvo forme

S l o b o d n a n e d j e l j a 8. MikelanĎelo Antonioni, iskazivanje neiskazanog, turobnost modernog 9. Ingmar Bergman, ponori ljudskog 10. Fransoa Trifo, pjesnik ljudske tananosti 11. Sergej Paradţanov, ritual, folklor, poezija 12. Andrej Tarkovski, snaga poetske slike, obuhvat epohe 13. Kţištof Kišlovski, filozofija kroz pokretne slike 14. Erik Romer + Kventin Tarantino, pričalice u svijetu vizuelnog

Završni ispit



nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 3 sati predavanja 0 sati vjeţbi 1 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije


Navesti obaveze studenata u toku nastave Studenti su obavezni da pohaĎaju nastavu i aktivno učestvuju u otkrivanju poetika odabranih rditelja. Nema praktičnih filmskih vjeţbi. Studenti rade seminarske radove – njihovo viĎenje poetike po jednog odabranog reditelja. Nakon analize na času, studenti dopunjuju svoj rad i to im prdstavlja osnovu za završni ispit. Napomena: Iako koristi i saznanja iz teorije filma, ovaj predmet je usmjeren isključivo na rediteljsku analizu i rediteljsko prepoznavanje osobenosti poetskih prosedea slavnih kolega reditelja...


kolokvijuma i završnog ispita) Obavezna je knjiga Ţak Omon i Mišel Mari: ANALIZA VILM(OV)A, Clio, 2007. Uz to, za svakog reditelja biće preporučena po jedna knjiga. Npr – Andrej Tarkovski: VAJANJE U VREMENU; Nikola Stojanović: REŢIJA: AKIRA KUROSAVA; Edward Murray: FELLINI THE ARTIST; Federiko Felini: NAPRAVITI FILM; Luis Bunjuel: MOJ POSLEDNJI UZDAH; Don Allen: TRUFFAULLT; Ţan Lik Nansi: ABAS KIJAROSTAMI – OČIGLEDNOST FILMA; Antonjin Lim: MILOŠ FORMAN. DogaĎaji... Studenti mogu koristiti i druge, kao i sve informacije dobijene iz drugih izvora. Ipak, ključ ovog predmeta jeste interaktivno pretresanje svih rediteljskih postupaka, stavova i spletova značenja koja proizlaze iz njihovih djela, dakle da studenti, sa stanovišta osviješćenog, samosvjesnog reditelja, a ne teoretičara, poniru u dubine osobenih poetika. Napomena: reditelji su odabrani ne po ključu važnosti, nego tako da kroz 37 (16+19) predstavljenih studenti steknu uvid u najveću moguću raznovrsnost rediteljskih pristupa.


poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) Tokom čitavog semestra, odnosno čitave godine, studenti moraju aktivno uzimati učešća u otkrivanju rediteljskih poetika. Ocjenjuje se i aktivnost na časovima. Uz to, studenti rade po jedan seminarski rad u jednom semestru. Jedan od dva rada, iz jednog ili drugog semestra, je osnova za studentovo predavanje o poetici odreĎenog reditelja. Malo prošireno i korigovano, to predavanje u pisanoj formi sluţi i kao osnova za završni ispit. Nema praktičnog rada...




Naziv predmeta:

Rediteljske poetike 02 / Svjetski film

Šifra predmeta



(vidi napomenu) Obavezni II 3 2P





mogao uspješno pratiti, a u sluĉaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta) Osnovi filmskog jezika; Osnovi filmske reţije; Filmska reţija I; II; III; IV; V; VI. Svi premeti sa osnovnih akademskih studija.

Ciljevi izučavanja predmeta: (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izuĉavanjem predmeta) Nakon savladanih elementa filmske reţije, teorije filma, Istorije filma, Dokumentarnog filma, student je osposobljen da se usmjerava ka stvaranju sopstvenog stila i sopstvene poetike. Proučavanjem poetika odabranih reditelja (iz istorije i savremenih), student dublje zalazi u raznolikost pristupa, postupaka, stilova, estietka, poetika.Ovaj premet koristi i teorijska znanja, ali je u suštini pravi stručni predmet. Cilj je ne da se predavanjima ex cathaedra studentima ulije neka količina znanja, stavova itd, nego da kroz interakciju profesor – studenti i gost – studenti, proisteknu odreĎeni zaključci ili smjerovi u razmišljanju o svim onim postupcima, tehnikama, principima, praktičnim i estetskim postavkama, koje daju značenjske i idejne naputnice gledaocu.


Metod nastave i savladavanja gradiva: (Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanja, zajedničko gledanje (1 film po tročasu), gledanje kod kuće (više filmova po jednom reditelju), vjeţbe, studentska predavanja, seminarski radovi, gostovanja filmskih atuora i autora studija o rediteljima...


semestra) Studenti su obavezni da pohaĎaju nastavu, rade seminarske radove, pripremaju po jedno predavanje, gledaju odabrane primjere (1 na svakom tročasu, više filmova kod kuće), iščitavaju literaturu... Pripremne nedjelje I nedjelja


Priprema i upis semestra 15. Stenli Kjubrik, nijedan film isti 16. Ţak Tati, neozbiljna ozbiljnost 17. Miloš Forman, autorski film na zapadu, istočni prosede 18. Sergej Ejzenštejn, film izvan svih granica 19. Abas Kiarostami, veliki film čine male stvari 20. Verner Hercog, divlja energija, krajnosti ljudskog 21. Ţan Pjer Ţene, dizajn, poetsko, metafizičko, futurističko

S l o b o d n a n e d j e l j a 22. Majk Li + Ken Louč, socijala i pobuna 23. Pedro Almodovar + Aki Kaurismaki + Dţim Dţarmuš, brbljarije i ironija 24. Vong Kar Vai + Kim Ki Duk, tanana stilizacija emocije 25. Bela Tar, metafizika i dugi kadar 26. Lars fon Trir, prvokacija i nekonvencionalnost 27. Alehandro Gonsales Injaritu + Alehandro Amenabar, preciznost divlje reţije 28. Terens Malik, poezija i nekonvencionalnost

Završni ispit





Navesti obaveze studenata u toku nastave Studenti su obavezni da pohaĎaju nastavu i aktivno učestvuju u otkrivanju poetika odabranih rditelja. Nema praktičnih filmskih vjeţbi. Studenti rade seminarske radove – njihovo viĎenje poetike po jednog odabranog reditelja. Nakon analize na času, studenti dopunjuju svoj rad i to im prdstavlja osnovu za završni ispit. Napomena: Iako koristi i saznanja iz teorije filma, ovaj predmet je usmjeren isključivo na rediteljsku analizu i rediteljsko prepoznavanje osobenosti poetskih prosedea slavnih kolega reditelja...


kolokvijuma i završnog ispita) Obavezna je knjiga Ţak Omon i Mišel Mari: ANALIZA VILM(OV)A, Clio, 2007. Uz to, za svakog reditelja biće preporučena po jedna knjiga. Npr – Andrej Tarkovski: VAJANJE U VREMENU; Nikola Stojanović: REŢIJA: AKIRA KUROSAVA; Edward Murray: FELLINI THE ARTIST; Federiko Felini: NAPRAVITI FILM; Luis Bunjuel: MOJ POSLEDNJI UZDAH; Don Allen: TRUFFAULLT; Ţan Lik Nansi: ABAS KIJAROSTAMI – OČIGLEDNOST FILMA; Antonjin Lim: MILOŠ FORMAN. DogaĎaji... Studenti mogu koristiti i druge, kao i sve informacije dobijene iz drugih izvora. Ipak, ključ ovog predmeta jeste interaktivno pretresanje svih rediteljskih postupaka, stavova i spletova značenja koja proizlaze iz njihovih djela, dakle da studenti, sa stanovišta osviješćenog, samosvjesnog reditelja, a ne teoretičara, poniru u dubine osobenih poetika. Napomena: reditelji su odabrani ne po ključu važnosti, nego tako da kroz 37 (16+19) predstavljenih studenti steknu uvid u najveću moguću raznovrsnost rediteljskih pristupa.


poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) Tokom čitavog semestra, odnosno čitave godine, studenti moraju aktivno uzimati učešća u otkrivanju rediteljskih poetika. Ocjenjuje se i aktivnost na časovima. Uz to, studenti rade po jedan seminarski rad u jednom semestru. Jedan od dva rada, iz jednog ili drugog semestra, je osnova za studentovo predavanje o poetici odreĎenog reditelja. Malo prošireno i korigovano, to predavanje u pisanoj formi sluţi i kao osnova za završni ispit. Nema praktičnog rada...


organizovati na stranom jeziku) Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Vladimir Perović


Naziv predmeta: TEORIJA FILMA III

Šifra predmeta


(vidi napomenu) obavezan I 3 2p





Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim problemima teorije filma.. Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa teorijskim aspektima prouĉavanja zvuka i muzike na filmu, kao i sa teorijama sineasta kroz ukazivanje na znaĉaj teorijskog prouĉavanja filma iz vizure filmskih reditelja. Pošto su u pitanju studenti umjetniĉkih a ne nauĉnih studija, predavanja i diskusije imaju za cilj da osim razvijanja sposobnosti za teorijsku analizu, doprinesu razvitku njihovih stvaralaĉkih sposobnosti.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Zoran Koprivica

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, projekcija i analiza filma, diskusije

Sadrţaj predmeta:

Pripremne nedjelje I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII XIII XIV XV XVI Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Zvuk I slika na filmu – projektovanje zvuka na sliku Slušanje zvuka (uzroĉno, semantiĉko, svedeno) Montaţa zvuka; sinhreza Akuzmatika Audiovizuelna analiza (analiza prologa u filmu Ingmara Bergmana “Persona”) Muzika na filmu Slobodna nedjelja Prvi kolokvijum Teorija sineasta – Rober Breson Teorija sineasta – Pjer Paolo Pazolini Teorija sineasta – Andrej Tarkovski Teorija sineasta – Ţan-Lik Godar Teorija filma – Roberto Roselini Teorija filma – Alfred Hiĉkok Drugi kolokvijum Teorija filma – Ingmar Bergman




u semestru Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da redovno pohaĊaju nastavu, aktivno uĉestvuju u debatama i urade seminarski rad na zadatu temu.

Literatura:

Mišel Šion: Audiovizija. Clio, 2007. Ţak Omon: Teorija sineasta. Clio, 2006. Andre Bazen: Šta je film? (I-IV).Institut za film, Beograd, 1967. Robert Eberwein: A Viewer's Guide to Film Theory and Criticism. The Scarecrow Press,, 1979 (prevod u Filmskim sveskama br.35/36, 1977) Dejvid A. Kuk: Istorija filma (I,II,III). CLIO, Beograd, 2007. Eric Sherman: Directing the film. Film Directors on Their Art. American Film Institute, 1976. James Monaco: How to Read a Film. New York, Oxford University Press, 1977. Nikola Stojanović: Režija – Akira Kurosava. Filmski Centar Srbije, Beograd, 2006. Dubravka Lakić, red.: Uvećanje (majsori moderne režije). Institut za film Beograd, Prometej Novi Sad, 1998.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma po 15 bodova; 1 seminarski rad 10 bodova, Prisustvo nastavi 10 bodova, Završni ispit – 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifiĉnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vjeţbe mogu organizovati na stranom jeziku) PREDAVANJA SE MOGU IZVODITI NA ENGLESKOM JEZIKU.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Zoran Koprivica

Napomena: Dodatne informacije o predmetu: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na poĉetku semestra.

Naziv predmeta: TEORIJA FILMA IV

Šifra predmeta


(vidi napomenu) obavezan I 3 2p





Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim problemima teorije filma.. Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa teorijskim aspektima prouĉavanja glume na filmu, kao i sa raznolikim teorijskim pristupima, instrumentima i tehnikama analize filma. Pošto su u pitanju studenti umjetniĉkih a ne nauĉnih studija, predavanja i diskusije imaju za cilj da osim razvijanja sposobnosti za teorijsku analizu, doprinesu razvitku njihovih stvaralaĉkih sposobnosti.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Zoran Koprivica

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, projekcija i analiza filma, diskusije

Sadrţaj predmeta:

Pripremne nedjelje I

II III IV V VI VII VIII IX X XI XII XIII XIV XV XVI Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Glumac na filmu – nijemi film Glumac na filmu – zvuĉni film Glumac I lik Artisti I modeli Glumac-reditelj Holivudska gluma Slobodna nedjelja Tekstualna analiza filmske glume Prvi kolokvijum Analiza I ostali tipovi diskursa o filma Raznolikost analitiĉkih pristupa filmu Instrumenti I tehnike analize Analiza filma kao pripovjednog iskaza Ciljevi analize Drugi kolokvijum Tekstualna analiza filma I strukturalizam




u semestru Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da redovno pohaĊaju nastavu, aktivno uĉestvuju u debatama i urade seminarski rad na zadatu temu.

Literatura:

Ţaklin Nakaš: Glumac na filmu. Clio, 2008. Ţak Omon, Mišel Mari: Analiza film(ov)a. Clio, 2007. Vladimir Petrić: Razvoj filmskih vrsta (kako se razvijao film). Umetniĉka Akademija u Beogradu, Beograd, 1970. Ţak Omon et al.: Estetika filma. Clio, 2006. James Monaco: How to Read a Film. New York, Oxford University Press, 1977.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma po 15 bodova; 1 seminarski rad 10 bodova, Prisustvo nastavi 10 bodova, Završni ispit – 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifiĉnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vjeţbe mogu organizovati na stranom jeziku) PREDAVANJA SE MOGU IZVODITI NA ENGLESKOM JEZIKU.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Zoran Koprivica

Napomena: Dodatne informacije o predmetu: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na poĉetku semestra.

Naziv predmeta: Menadţment u kulturi I – Osnove menadţmenta imodela projekata u kulturi

Šifra predmeta

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond ĉasova

OBAVEZNI I 2 1

Studijski programi za koje se organizuje : Studijski programi za koje se organizuje : (Nazivi osnovnih studijskih programa, duţina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviĊeno slušanje predmeta) Specijalističke studije Filmske i TV reţije na FDU

Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izuĉavanja predmeta: Savladavanje osnovnih znanja iz oblasti menadţmenta u kulturi, predmetima izuĉavanja, osnovnim pojmovima i profesijom menadţera u kulturi i ostalim temam iz plana i programa. Sticanje znanja i metoda u procesu difizije kulture i funkcionalnog projektovanja sistema u pojedinim umjetnostima i oblastima,i sagledavanje znaĉaja i uloge strateškog planiranja i poslovnih strategija institucija kulture. Ekonomika kulture i projektni menadţment kroz razliĉite modele projekata u kulturi. Medjunarodna kulturna saradnja i profesionalni razvoj.


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjeţbe, radionice i seminarski radovi – primjena znanja putem praktiĉnog rada i istraţivanja raznovrsnih tekstova, analiza sadrţaja (literatura, mediji, itd.) i na terenu.

Sadrţaj predmeta:


Priprema i upis semestra

Osnovni pojmovi kulturnog menadžmenta i teorija menadžmenta u kulturi

Kulturni razvoj - funkcije kulture, kulturne potrebe (istraţivanje kulturnih potreba i tehnike istraţivanja u kulturi), kultura kao sistem, pojam ravnomjernog kulturnog razvoja

Profesija menadžera, administratora i producenta u kulturi – profesionalizacija zanimanja u kulturi

Gradska (urbana) kultura i lokalna zajednica. Prostorno planiranje ustanova kulture, gradska kulturna politika u Evropi - tipologija i modeli, gradovi na Balkanu i njihove kulturne politike - studije sluĉaja, kulturni ţivot ruralnih podruĉja

Kulturni turizam – Organizacija kulturnih djelatnosti u turizmu

Projektovanje socio-kulturnih ciklusa -sociokulturni ciklus pozorišta i kinematografije

Menadžment podsistema kulture (ustanova kulture):u domenu knjige i knjiţevnosti, muziĉki menadţment, menadţment likovnih djelatnosti, menadţment kulturne baštine, menadţment kulturnih centara, menadţment muzeja i javnih biblioteka. Menadţment kulturnih centara

Projektni menadžment – modeli projekata u kulturi: izloţba, scenski projekti-predstave, performanski, uliĉni spektakli, koncerti, revije, tribine, manifestacije, festivali, sajmovi, kulturne akcije. Proces i oblici difuzije kulture, animacija u kulturno-umjetniĉkim djelatnostima, menadţment animacionog djelovanja u institucijama kulture

Slobodna nedelja

Kolokvijum

Strateško planiranje i životni ciklusi ustanova kulture- strateške analize, poslovna politika ustanova kulture

Preduzetništvo u kulturi– kreativne industrije

Ekonimika kulture – marketing u kulturi, finansiranje kulture, profitne i ne profitne organizacije kulture, sponzorstvo, fundraising...

Kadrovski menadžment u ustanovama kulture

Savremeni oblici kulturne saradnje– networking i evropske kulturne mreţe(multikulturalizam)





Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, uĉestvuju i realizuju vjeţbe i seminarski rad(kolokvijum), aktivno uĉestvuju u istraţivanjima, i da polaţu završni ispit.

Literatura: Milena Dragićević-Šešić, Branimir Stojković, KULTURA: MENADŢMENT, ANIMACIJA, MARKETING; Antonjina Kloskovska, MASOVNA KULTURA; Milena Dragićević-Šešić, NEOFOLK KULTURA; Edmund Liĉ, KULTURA I KOMUNIKACIJA; Luj Dolo, INDIVIDUALNA I MASOVNA KULTURA,Clio, 2000.; Dţon Fisk, POPULARNA KULTURA Clio, 2001.; Klod Molar, KULTURNI INŢENJERING; Milena Dragićević-Šešić, UMETNOST I ALTERNATIVA; Augusto Boal, POZORIŠTE POTLAĈENOG;Ţak Atali: BUKA, Milena Dragićević Šešić: HORIZONTI ĈITANJA, Klod Molar: KULTURNI INŢINJERING, Isak Adiţes: ŢIVOTNI CIKLUSI PREDUZEĆA, Tijana Mandić: KOMUNIKOLOGIJA; Vilijam Dţ. Berns: MENADŢMENT I UMETNOST; Grupa autora: UPRAVLJANJE PROJEKTIMA; Janko Ljumović; KULTURA PAGE: Janko Ljumović: PRODUKCIJA ZNAĈENJA; Viktorija D.Aleksander; SOCIJOLOGIJA UMJETNOSTI; Kristijan Sen Ţan Polin, KONTRAKULTURA;Mišel Lakroa, NEW AGE IDEOLOGIJA NOVOG DOBA, Clio, 2001.; Gay Debord, DRUŠTVO SPEKTAKLA, Arkzin, Zagreb, 1999.; Andrea Semprini: MULTIKULTURALIZAM, Clio, Beograd, 1999.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Uĉešće i aktivnosti na vjeţbama, radionicama – 10 poena Izrada vjeţbi i seminarskog rada(kolokvijuma) – 40 poena ( 20+20 ) Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Edin Jašarović


Naziv predmeta:

Menadţment u kulturi II – Kulturna politikai institucionalni menadţment u kulturi

Šifra predmeta

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond ĉasova

OBAVEZNI II 2 1

Studijski programi za koje se organizuje : (Nazivi osnovnih studijskih programa, duţina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviĊeno slušanje predmeta) Specijalističke studije Filmske i TV reţije na FDU


Ciljevi izuĉavanja predmeta: Savladavanje osnovnih metoda i instrumeneta kulturne politike i sagledavanje savremenih procesa kod nas i u svijetu. Komentarisanje modela i pozitivne prakse instrumenata kulturne politike i evaluacija kulturnih projekata. Cilj programa je da studentu obezbijedi metodološki alat za analizu produkcionih modela ustanova kulture i razumije strategije inovativnog menadţmenta.


Metod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, vjeţbe, radionice i seminarski radovi – primjena znanja putem praktiĉnog rada i istraţivanja raznovrsnih tekstova, analiza sadrţaja (literatura, mediji, internet itd.) i na terenu. Realizacija seminarskih radova na temu metodskih jedinica.

Sadrţaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja XII nedjelja

XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja


Osnovni modeli i elementikulturnih politika - normativne osnove kulturnih politika. Podjela kulturnih politika prema smjeru djelovanja (proaktivne – reaktivne)

Instrumenti kulturnih politka. (idejno-vrednosni, organizacioni, ekonomski i pravno-politiĉki) Karakter suzbijajućih/represivnih i podsticajno/stimulišuĉih instrumenata.

Društvene promjene u savremenom svijetu i kulturni menadžment – globalni socio-kulturni kontekst i osnovni modeli kulturnog djelovanja

Modeli kulturne politike i institucionalnog organizovanja u zapadnoj Evropi (Evropska komisija, UNESCO, Evropski savjet, uloga medjunarodnih kulturnih organizacija) Kulturni kontekst jugoistoĉne Evrope i smisao regionalnih kulturnih politka u podruĉjima zahvaćenim ratom i krizom. Kulturni ţivot i kulturnapolitika u tranzicionim zemljama u razvoju i turbulentnim društvima, studije sluĉaja.

Definisanje programa organizacionog razvoja u turbulentnim okolnostima - metode izrade (strukture programa) i implementacije instrumenata programa.

Organizacioni razvoj umjetniĉkih i kulturnih ustanova kroz proces podizanja kapaciteta (autoevaluacija i organizaciona dijagnostika), Funkcionalna strateška analiza, SWOT, metoda institucionalnog pozicioniranja i mapiranja. Razvojni scenario institucionalnog okruţenja

Strategije planiranja programsko-organizacionog razvoja – izbor kompetitivnih strategija, strategija postizanja kvaliteta, strategija povezivanja, diversifikacije resursa, javnog djelovanja, odrţivosti i strategija organizacionog gašenja.

Izrada strateškog plana – misija, vizija i ciljevi organizacije, plan kadrovskog razvoja i obrazovna politika ustanova kulture, plan partnerstva sa drugim organizacijama, planiranje materijalnih resursa (informacioni, prostorni, tehniĉki, finansijski) plan odosa s javnošću i stvaranje identiteta i imidţa ustanove, koncept i strategija marketinga, budţeta i evaluacija planova.

Razvojne filozofije umjetniĉkih organizacija – organizacija koja uĉi, organizacija koja stvara trendove, otkriva i djeluje, organizacija koja kreira znanje, preduzetniĉka organizacija, organizacija koja zaradjuje...

Slobodna nedjelja

Kolokvijum

Dizajn interfejsa (programiranje oblika komunikacije) izmeĊu “stvarnog” i “virtuelnog” svijeta, izmeĊu ljudi ili prostora i tehnologije. Mijenjanje urbanog i javnog prostora kroz informacione i komunikacione tehnologije

Upravljanje organizacijama u kulturi – javni, privatni i civilni sektor (rukovodeće funkcije, opravni odbori, odnos preme kulturnoj politici...)

Stabilni i projektno orijentisani modeli organizacija u kulturi. Projektovanje organizacione strukture ustanova kulture i kreativnih timova primjenom funkcionalnih, geografskih i procesnih metoda na makro i mikro planu.

Modeli i tipovi rukovodjenja– liderstvo u organizacijama kulture. Upravljanje kadrovskim, produkcionim, programskim i procesno-razvojnim resursima organizacije. Primjena kvantitativnih metoda i operacionih istraţivanja u procesu donošenja odluka.

Organizaciona kultura– total quality management, tehnike evaluacije i kontrole kvaliteta, adaptibilni menadţment kvaliteta.



nedjeljno 2 kredita x 40/30 = 2 sati i 40 minuta Struktura: 1 sati predavanja 0 sati vjeţbi

- 1 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije


Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, uĉestvuju i realizuju vjeţbe i seminarski rad(kolokvijum), aktivno uĉestvuju u istraţivanjima, i da polaţu završni ispit.

Literatura:

Milena Dragićević-Šešić i Sanjin Dragojević, MENADŢMENT UMETNOSTI U TURBULENTNIM OKOLNOSTIMA, Clio, Beograd, 2005.

Dr Vesna Djukić: DRŢAVA I KULTURA – uvod u savremene kulturne politike, Clio, Beograd 2010.

Milena Dragićević-Šešić, INSTITUCIONALNI SISTEM KULTURNE POLITIKE FRANCUSKE, magistarski rad, FDU, Beograd.

Milena Dragićević-Šešić, Branimir Stojković, KULTURA: MENADŢMENT, ANIMACIJA, MARKETING, CLIO, Beograd, 1994.

Luis Mumford, GRAD U HISTORIJI, Naprijed, Zagreb, 1988.

Konstantin Doxiades, GRAD I KULTURA, Nolit, Beograd.

ŢarkoKorać, ĈOVEK I GRAD, Glas, Beograd.

VladaMacura, OD ĈARŠIJE DO GRADSKOG CENTRA, Gradina, Niš.

SretenVujović, SOCIOLOGIJA GRADA, Zavodzaudţbenike, Beograd.

URBANA KULTURA I EKOLOGIJA, Gradina, Niš, 1994.

StivenMenel, KULTURNA POLITIKA U GRADOVIMA, Zavodzaprouĉavanjekulturnograzvitka, Bgd, 1979.

Sajmon Mandi, KULTURNA POLITIKA – kratak vodiĉ, Vega media 2002

Milena Dragićević-Šešić JAVNA I KULTURNA POLITIKA, Magna agenda, Beograd, 2002.

Akt o usklaĊivanju: 21 strateška dilema u kulturnoj politici, hrvatsko izdanje savjeta Evrope, Zagreb, 2000.

Zbornik radova: SPEKTAKL-GRAD-IDENTITET, YUSTAT, Beograd, 1997.

Jirgen Habermas, JAVNO MNJENJE, Kultura, Beograd, 1969.

Ulrih Bek, RIZIĈNO DRUŠTVO, Filip Višnjić, 2001.

Kliford Gerc, TUMAĈENJE KULTURA, XX vek, 1998.

Edmund Liĉ, KULTURA I KOMUNIKACIJA, XX vek, 2002.

Andreas Joh. Wiesand; DRŢAVA KULTURE-INDIVIDUALNI MUZEJ, BalkanKult, 2001.

Agenda 21, za kulturnu politiku gradova - UNITED CITIES AND LOCAL GOVERNMENTS COMMITTEE ON CULTURE

Dr. sc. Darko Lukić: MAPIRANJE HRVATSKE KULTURNE POLITIKE: Oaze izvrsnosti u kulturnoj pustinji

Andrew McIlroy; ULAGANJE U BUDUĆNOST – PRIRUĈNIK ZA FUNDRAISING U KULTURI, BalkanKult, 2001.

Jordi Pascual i Ruiz & Sanjin Dragojević; Vodiĉ za uĉešće graĊana/ki u razvoju lokalnih kulturnih politika u evropskim gradovima; Evropska kulturna fondacija, Amsterdam

Isak Adţes,ŢIVOTNI CIKLUS PREDUZEĆA, Prometej, Novi Sad,1994.

NACRT NACIONALNOG PROGRAMA RAZVOJA KULTURE CRNE GORE, 2011-2016, Ministarstvo kulture Crne Gore, Podgorica, jun, 2010.

NACRT ZAKONA O KULTURI, Ministarstvo kulture Crne Gore, Podgorica, jun 2008.

AKCIONI PLAN ZA IMPLEMENTACIJU NACIONALNOG PROGRAMA RAZVOJA KULTURE ZA 2011. GODINU, Ministarstvo kulture Crne Gore, Cetinje, Mart, 2011. godine



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Edin Jašarović

Napomena: : Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti će dobiti na prvom predavanju.

Naziv predmeta:

KOMPARATIVNA KNJIŢEVNOST

Šifra predmeta



OBAVEZNI I 2 1





mogao uspješno pratiti, a u sluĉaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta) Ciljevi izučavanja predmeta: (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izuĉavanjem predmeta)

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Siniša Jelušić

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....)


semestra) Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Uvod: Pojam komparativne knjiţevnosti. Logika discoursa: Knjiţevnost i vizuelni mediji. Knjiţevnost i film Komparativnost i intertekstualnost Jezik filma/jezik knjiţevnosti Analiza primjera: Tomas Man/Luchino Visconti: Smrt u Veneciji Uvod u antiĉke poetike: Platon i Aristotel. Katharsis i film. Temeljni pojmovi antiĉke knjiţevnosti. Uvod u teoriju drame Knjiţevnost, film, teatar. Sofokle, Car Edip. Komparativna interpretacija Pasolini , Car Edip. Komparativna interpretacija Pojan naracije/pripovjedni tekst u knjiţevnosti Narativni tekstovi u knjiţevnosti i drugim umjetnostima Pojam stila: knjiţevnost i film Pojam ritma. Ritam u umjetnosti. Ritam u knjiţevnosti i filmu.




1 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije



Literatura: I. Foht, Uvod u estetiku, Sarajevo, 1973. R. Ingarden, Ontologija umetnosti, Novi Sad N. Hartman, Estetika, Beograd A. Kompanjon, Demon teorije U. Eko, Granice tumacenja E. D. Hirs, Nacela tumacenja Arnheim, R. Film kao umetnost, Beograd 1962.

Bordwell, D. Narration in the Fiction Film, London 1985.

Chatman, S. Coming to Terms, The Rhetoric of Narrative in Fiction and Film, Ithaca & London 1990.

Teorija filma, prir. D. Stojanović, Beograd 1978.



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:


Naziv predmeta: Komparativna knjizevnost II

Šifra predmeta



OBAVEZNI I 2 1





mogao uspješno pratiti, a u sluĉaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta) Ciljevi izučavanja predmeta: (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izuĉavanjem predmeta)

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Siniša Jelušić

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....)


semestra) Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Knjiţevni i filmski ţanrovi Roman: knjiţevnost i film. L. Tolstoj/S. Bondarĉuk, Rat i mir Drama: knjiţevnost i film. A. P. Ĉehov/A. Konĉalovski, Ujka Vanja Drama, teatar, film: Al Paćino, Akira Kurosava Knjţevnost i film: nauĉna fantastika. Lem/Tarkovski, Solaris Teorija knjiţevnosti i filmologija Semiotika knjiţevnosti/Semiotika filma. K. Mez i J.M. Lotman Knjiţevnost/Film: psihoanaliza I Knjiţevnost/Film: psihoanalizaII Knjiţevnost/Film: religija. F. M. Dostojevski, Braća Karamazovi Intertekstualna analiza filma: A. Tarkovski, Andrej Rubljov Domaća knjiţevnost i film M. Crnjanski/S. Petrović, Seobe. B. Sćepanovic/Ţ. Nikolić, Smrt gospodina Goluže Postmoderni knjiţevni tekst/posmoderni filmski tekst Komparativna knjiţevnost i vizuelni mediji: završna refleksija




1 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije




kolokvijuma i završnog ispita)


poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu)



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:


Naziv predmeta: Postprodukcija i nove tehnologije I

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

(vidi napomenu) obavezan I 2 2P





Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa naprednim tehnikama iz domena audio i video postprodukcije, novih digitalnih tehnologija, teorijski i praktični aspekti, savremena umjetnička praksa.


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad



II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja

Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja


Napredne tehnike u postprodukciji slike i zvuka Kreativna dorada i dodavanje novog znaĉenja filmskim elementima

2D, motion graphics 2D i rotoskopiranje 3D animacija 3D i Specijalni efekti CGI elementi i kombinovanje sa snimljenim materijalom Camera matching Motion capture tehnike

3D film, od snimanja do postprodukcije Teorije upotrebe boja u filmu – boja kao filmski kod Gledanje filmova, reprezentativni primjeri i analiza postprodukcijskuh elemenata

Kolokvijum Odnos zvuka i slike u filmu, uticaj zvuka na percepciju i recepciju filma Soundtrack filma, razlaganje i analiza elemenata Praktiĉni rad



nedjeljno

2 kredita x 40/30 = 2 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vjeţbi 0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjeţbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) ukljuĉujući i konsultacije

u semestru

Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sata i 40 minuta Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohaĊaju nastavu, vjeţbe, rade domaće zadatke i kolokvijume

Literatura: Guide to Postproduction for TV and Film, Second Edition: Managing the Process Barbara Clark Susan Spohr,Fix It In Post: Solutions for Postproduction Problems – Jack James, Film Technology in Post Production – Dominic Case Audiovizija – Mišel Šion, Film Technology in Post Production – Dominic Case , New media art – Mark Tribe, Art of the Digital Age – Bruce Wands

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum – maks. 20 bodova Završni ispit – maks. 50 bodova Seminarski rad – maks. 10 bodova Prisustvo nastavi – 20 bodova Prelazna ocjena dobija se sa 51 poenom.

Posebnu naznaku za predmet: Nastava se moţe izvoditi i na engleskom jeziku.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dušan Vuleković

Naziv predmeta: Postprodukcija i nove tehnologije II

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

(vidi napomenu) obavezan II 2 2P





Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa naprednim tehnikama iz domena audio i video postprodukcije, novih digitalnih tehnologija, teorijski i praktični aspekti, savremena umjetnička praksa.


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjeţbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad



II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja

Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Tehnološka uslovljenost razvoja audiovizuelnih izraza u filmu i televiziji Vizuelne karakteristike i osobenosti filmskih ţanrova 1 Vizuelne karakteristike i osobenosti filmskih ţanrova 2

Pregled istorije muziĉkih stilova i ţanrova 1 Pregled istorije muziĉkih stilova i ţanrova 2 Specifiĉne karakteristike tehnoloških procesa audiovizuelnih stilova Oponašanje ţanrova, epoha i stilova u digitalnoj postprodukciji slike i zvuka Reference i citati filmskih epoha u savremenom filmskom izrazu

Reference i citati filmskih epoha u savremenom TV izrazu Pregled inovacija u filmskoj postprodukciji, primjeri, upotreba, perspektive

Kolokvijum Upotreba muzike i muziĉkih kodova, organizacija zvuĉnih elemenata u nove semantiĉke jedinice

Snimanje i miks muzike za film Praktiĉni rad Praktiĉni rad Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


nedjeljno 2 kredita x 40/30= 2 sata i 40 min 45 minta predavanja 45 minuta vježbi 1 sat i 10 minuta samostalnog rada ukljuĉujući konsultacije, izradu vježbi, ćitanje i dr.

u semestru

Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sata i 40 minuta Neophodna priprema prije poĉetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuĉujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohaĊaju nastavu, vjeţbe, rade domaće zadatke i kolokvijume

Literatura: Guide to Postproduction for TV and Film, Second Edition: Managing the Process Barbara Clark Susan Spohr,Fix It In Post: Solutions for Postproduction Problems – Jack James, Film Technology in Post Production – Dominic Case, Audiovizija – Mišel Šion, Film Technology in Post Production – Dominic Case , New media art – Mark Tribe, Art of the Digital Age – Bruce Wands

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum – maks. 20 bodova Završni ispit – maks. 50 bodova Seminarski rad – maks. 10 bodova Prisustvo nastavi – 20 bodova Prelazna ocjena dobija se sa 51 poenom.

Posebnu naznaku za predmet: Nastava se moţe izvoditi i na engleskom jeziku.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dušan Vuleković

Naziv predmeta: Rediteljska poetika-

crnogorska,SFRJ baština

Šifra predmeta


OBAVEZNI I 3 2P

Studijski programi za koje se organizuje : Akademski studijski program REŢIJA, podgrupa FILMSKA REŢIJA – specijalisticke studije (studije traju 2 semestara, odnosno 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: filmska rezija i tv reţija na osnovnim studijama,istorija filma na osnovnim studijama, teorija filma, filmska montaţa, dokumentarni film

Ciljevi izučavanja predmeta:

Upoznavanje studenata sa poetikom znaĉajnih filmskih stvaralaca iz Crne Gore, bilo da su dio zaostavštine SFRJ filma, bilo da pripadaju novom crnogorskom filmu

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Marija Perovic

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktiĉni zadaci




Priprema i upis semestra Uvodno predavanje

Uvod u pojam rediteljske baštine-upoznavanje sa imenima autora Film i televizija, kao dio materijalne odnosno nematerijalne kulturne baštine Tretman rediteljskih poetika u odnosu na crnogorsku baštinu Specifiĉnost i definisanje pojma rediteljskog filmske ili televizijskog pristupa kroz prostor sa kojeg autori dolaze,primjeri i znacajnih evropskih stvaralaca, komparacija Praktiĉni zadaci –analiza kroz kolokvijum ili praktiĉan video rad-kako crnogorski prosotor utiĉe na poetiku reditelja Slobodna nedjelja Tretman i pristup reditelja u prvom crnogorskom filmu –Voskrsenja ne biva bez smrti Rediteljska poetika Zdravka Verlimirovica-primjeri filma-Dan 14, Lelejska gora Rediteljska poetika Mila Djukanovića Rediteljska pristup Radomira Baja Šaranovića, 13 jul

Rediteljska poetika Veljka Bulajića, ratni film-spektakl 1 Rediteljska poetika Veljka Bulajića 2

Završni ispit praktiĉan rad-montaža filmskog žurnala, tzv arhivski film, realzacija montažnog kratkog filma –Šta povezuje rediteljske pristupe pomenutih autora sa crnogorskim nasljedjem-vizuelnim, istorijskim, kulturoloskim , sociološkim



nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta 2 sata predavanja 2 sata vjeţbi i 1 sat i 20 minuta samostalnog rada i konsultacija

u semestru Ukupno sati za predmet: 120 Nastava i završni ispit: 16 x 5 sati i 20 minuta = 85 sati i 5 minuta Neophodne pripreme(priprema i ovjera sesmestra) : 2 x 5 sati i 20 minuta = 10 sati i 45 minuta Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku ukljuĉujući i polaganje popravnog ispitnog roka: 24 sata i 15 minuta

Literatura:

Istorija jugoslovenskog filma Dr Petar Volk, Crnogorska kinematografija-Gojsko Kastartović,i ostali izvori netografija, zakoni,bibliografija...DVD snimci filmova

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Uĉešće i aktivnosti na vjeţbama, radionicama – 20 poena - Izrada vjeţbi i kolokvijuma – 30 poena

- Završni ispit 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Marija Perović

Napomena:

Naziv predmeta: Rediteljska poetika-crnogorska,

SFRJ baština

Šifra predmeta


OBAVEZNI II 3 2P

Studijski programi za koje se organizuje :Akademski studijski program REŢIJA, podgrupa FILMSKA REŢIJA – specijalistiĉke studije( traju 2 semestara, odnosno 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: filmska i tv reţija na osnovnim studijama, istorija filma 1 i 2, teorija filma , dokumentarni film

Ciljevi izučavanja predmeta:Upoznavanje studenata sa značajnim filmskim i tv auotorima izCrne Gore, bilo da pripadaju

SFRJ baštini, bilo da pripadaju savremenom crnogroskom igranom filmu


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktiĉni zadaci Sadrţaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)



Priprema i upis semestra Uvodno predavanje

Rediteljska poetika Krsta Papića Rediteljska poetika Ţivka Nikolića 1 Rediteljska poetika Ţivka Nikolica 2 Rediteljska poetika Branka Baletića Televizijsko stvaralstvo Mila Djukanovica-igrani dramski program Televizijsko stvaralstvo Radivoja Lole Djukica-igrani dramski program Slobodna nedjelja Ratko Djurović,scenarista i dramski pisac-uticaj na rediteljske poetike crnogroskih autora Rediteljske poetike kroz znaĉaj crnogroskih autora u dokumentarnom filmu Rediteljska poetika Vlatka Gilića Rediteljska poetika Vladimira Perovića Rediteljske poetike u savremenom crnogorskom filmu(od 2004 do danas) 1

Savremeno televizijsko stvaralaštvo u kontekstu crnogorskih autora-specifiĉan rediteljski tretman ţanra

Produkcijski uticaj na rediteljske poetike savremenog crnogorskog filma-uslovljenost prostorom i vrmenom , kako filmsko televizijskom, tako i kroz relano m Analiza rediteljskih poetika kroz praktiĉane rad-inpirisan scenom iz nekog od pomeutog filmova, postavljanje dokumentarne ili kratke igrane strukture 1, slobodan pristup zadatku Priprema za praktiĉan rad 1 Priprema za praktiĉan rad 2

Završni ispit Praktiĉni rad: završni praktiĉan rad-slobodna video forma u trjanju do pet

minuta insipirisana filmom ili scenom koja pripada kulturnoj baštini-igrana, dokumentarna, muziĉka Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta 2 sata predavanja 2 sata vjeţbi i 1 sat i 20 minuta samostalnog rada i konsultacija

u semestru Ukupno sati za predmet: 120 Nastava i završni ispit: 16 x 5 sati i 20 minuta = 85 sati i 5 minuta Neophodne pripreme(priprema i ovjera sesmestra) : 2 x 5 sati i 20 minuta = 10 sati i 45 minuta Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku ukljuĉujući i polaganje popravnog ispitnog roka: 24 sata i 15 minuta

Literatura: I ostali izvori-istorija jugoslovenskog filma-Dr petar Volk, Crnogroska kinematografija- Gojko Kastratovic,netografija, webgrafija, filmovi i tv serije

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Uĉešće i aktivnosti na vjeţbama, radionicama – 20 poena - Izrada vjeţbi i kolokvijuma – 30 poena - Završni ispit 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen

Posebnu naznaku za predmet: Shodno mogućnostima poseban značaj tretamnu rediteljskih poetika, bila bi i organizacija master klasa kroz razgorve sa autorima i njihovu analizu sopstevnh poetika iz diskursa predmeta koji se zove crnogroska baština

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Marija Perović

Napomena:

Documents

REŽIJA-PODGRUPA FTV REŽIJA - ects.ac.me rezija/SPECIJALISTICKE STUDIJE.pdf · Naziv predmeta: Filmska rezija I - specijalističke studije: IZABRANA OBLAST Šifra predmeta Status