rezija filmske animacije

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    1/161

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    2/161

    Vuku Laziu, Mlaem

    roenom 27. januara 2011.Autor

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    3/161

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    4/161

    Reija filmskeanimacije

    RADOSLAVLAZI

    Beograd 2012.

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    5/161

    BIBLIOEKA DRAMSKIH UMENOSI

    Radoslav LaziREIJA FILMSKE ANIMACIJE

    IzdavaAutorska izdanja ([email protected])

    RecenzentiPro. dr Nikola Stojanovi, rediteljDejan Dabi, ilmski kritiar i autor animiranih ilmova

    DizajnJasmina Lazi

    KorekturaAutor

    tampaStamparija AKADEMIJAKraljice Natalije 43, [email protected]

    Distribucijaore StojanoviMedijska knjiara KRUG, Beogradtel: +381 11 303 92 66, 011 3 556 290www.krugcentar.rs

    ira500 komada

    ISBN

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    6/161

    7|

    9|

    25|33|

    43|

    61|

    75 |

    81|

    89|

    95|

    109|

    115|

    117|

    119|

    133|

    139|

    143|

    155|

    157|

    Sadraj

    Radoslav Lazi: Reija filmske animacijeOivotvorenje oblika

    Razgovori: Duan Vukoti

    Razgovori: Borivoj Dovnikovi BordoRazgovori: Vatroslav Mimica

    Razgovori: Nedeljko Dragi

    Razgovori: Nikola Majdak

    Razgovori: Borislav ajtinac

    Razgovori: Vera Vlaji

    Razgovori: Miroslav Jeli

    Razgovori: Rastko iri

    Razgovori: Ranko Muniti

    DODAAK

    Nikola Stojanovi MAJSORI CAROONLANDA

    Nikola Stojanovi DOBROUDNOS VIOLENCIJARazgovor sa Borivojem Dovnikoviem

    Nikola Stojanovi IZ CREA NASAJE IDEJASusret sa Zdenkom Gaparoviem, autorom Satiemanije

    Nikola Stojanovi SKICA ZA PORRESLAVODOBINIKA Rastko iri

    Nikola Stojanovi INERNACIONALIS IZ SLAVONIJERazgovor sa Nedeljkom Dragiem

    Ranko Muniti MANIFES O ANIMACIJI

    O autoru

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    7/161

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    8/161

    Reirati znai animirati, oivotovoravati razliite oblike, sadraje, radnje,

    postupke, deavanja, dogaaje, predmete, ljude, pojave, oivljavati vremei prostor, reju, oblikovati pojavni ivot na sceni, lmu, videu ili bilo komumetnikom kreativnom postupku s idejom oblikovanja umetnikih celina,estetskih znaenjskih kompozicija.

    Reditelj je upravo vrhunaravni animator tog Dela u procesu Work in Pro-gress.

    Reditelj kao Demijurg tvorac je celine scenskog ili lmskog umetni-kog dela u sistemu reprezentativnih dramskih predstavljakih umetnosti. i-njenica da je teatar jedina iva umetnostnavodi nas na misao da i lm, kao

    i animrani lm, uz sve osnovne razlike, u procesima stvaranja, koincidira saTeater lart vivant (Appia), s utopijskom vizijom simulakruma ivota na scenii ivota na ekranu.

    Po svojoj metodologiji, organizaciji, strukturiranju, analizi, sintezi animi-rani lm je najblii animiranom teatru, lutkarskom, vizuelnom teatru objeka-ta, animaciji slika, skulptura, graka, linija, boja i zvukova. Sutina lutkarskogteatra je oivljavanje mrtve prirode u oivotvorene oblike, orme, sadraje,estetske kompozicije putem animacije. Isto to ini tvorac reije lmske ani-macije oblikujui linije, crtee, skulpture, grake, predmete u orme zvane

    animirani lm.Blisko mi je miljenje Duana Vukotia iznetom u naem pisanom raz-

    govoru o reiji lmske animacije(1986) da U igranom i animiranom lmubavimo se nekom vrstomprevoenjalikovne orme u jezik lmskih slika i nizscena. No, tu postoji bitna razlika u lmskom izrazu: u igranom lmu radnjunose ivi akteri, a u animiranom crtani likovi, graki i slikarski elementi,kola, lutke, predmeti, animirano svetlo, animiran plastelin ili kompjutorskiznak. Metodi reije igranog i animiranog lma potpuno se razlikuju.

    U sutini reija i igranog i animiranog lma poiva reijskom praksisu

    pars pro toto deo po deo do celine. Reija animiranog umetnikog lma,kao to je to i reija animirane lutkarske umetnike predstave, istinska total-na kreacija (Vukoti).

    Animirani lm i njegova reija je otkrivanje sveta nove realnosti i zato oanimiranom lmu moemo govoriti kao osmoj umetnosti. eoretiar vizuelne

    Editorial

    Radoslav LAZI

    REIJA FILMSKE ANIMACIJEOIVOTVORENJE 0BLIKA OBLIKOVANJE IVOTA

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    9/161

    8 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    kulture Kosta Bogdanovi bi rekao, s pravom, da o animiranom lmu moe-

    mo govoriti kao vizibilnoj umetnosti, tj. o onome to je zamiljeno ostvarenokao realna vizibilna imaginacija. Zato je reditelj animiranog umetnikog lmaapsolutni tvorac, Demijurg, Pantokrator nove estetske vizibilne imaginarneoivotvorene lmske stvarnosti.

    Crtei i boje u animiranom lmu izvor su kinestetikih vrijednosti isto

    kao i lica i ambijenti u igranom lmu sloiemo se jo jednom s DuanomVukotiem u naem dijalogu o reiji lmske animacije.

    Gledite Nikole Majdaka da animirani lm ukljuuje u sebe ne samo

    crtani lm, ve i lmove s lutkama, piksilaciju (animaciju ljudi kroz poje-dinano snimanje), animaciju predmeta, lmove bez kamere, igliasti ekran,animaciju peskom i drugim zrnastim materijalima, graki lm, kinestetikiproces oivljavanja neivih crtea, kompjutersku animaciju, holograju...Izaovih takica otvara se veliko polje jo neistraenih podruja specine umet-nosti koja jo uvek trai svoje mesto u svetu lma treba razumeti kao hori-zont izraajnih mogunosti reije lmske animacije i u novije doba, laserske,digitalne, hologramske virtuelne animacije i njene umetnike reije

    Reija lmske i video animacije u svim svojim procesima - Dela u stvara-

    nju - Work in Progress- koincidira sa stvaralakim procesima animacije u lut-karskom teatru ili bilo kom obliku scenske i audio-vizuelne animacije. Reju,animirati znai davati ivotvorne oblike svekolikoj mrtvoj prirodi, to e reiumetniki i estetski oblikovati mrtvu prirodu u umetnika dela animiranoglma i videoart-a u ivu, ritmiku animiranu umetnost. Slini ili gotovo istiprocesi se ostvaruju i na sceni umetnikog animiranog lutkarskog teatra uritmu animacije i oivotvorenja plastinih oblika kao to je to sdluaj u stvara-nju i reiranju animiranog lma.

    Sadrinu knjige REIJA FILMSKE ANIMACIJE ine razgovori, u potraziza estetikom reije i teorijskim aspektima rediteljske prakse, s uglednim redi-teljima lmske animacije kao to su: Duan Vukoti, Borivoj Bordo Dovni-kovi, Vatroslav Mimica, Nedeljko Dragi, Nikola Majdak, Borislav ajtinac,Vera Vlai, Miroslav Jeli i Rastko iri. Njima se pridruuje teoretiar RankoMuniti, iju linost i delo je obeleilo enciklopedijsko poznavanje estetikelmske animacije. U Dodatkusu saeti razgovori o lmskoj animacije pro.dr Nikole Stojanovia, uglednog reditelja i lmologa, sa Borivojem BordomDovnikoviem, Zdenkom Gaparoviem, Raskom iriem i Nedeljkom Dra-

    giem. Knjigu zakljuujeManifest o animacijiRanka Munitia. Autor ali toje ovde izostao razgovor s velikanom lmske i lutkarske animacije rediteljem iskulptorom Zlatkom Bourekom i jo nekim drugim stvaraocima reije lmskeanimacije OSME UMENOSI.

    Beograd, 11. 11. 2011.

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    10/161

    Kako biste denisali svoju ars poetica lmske reije?

    Za mene je reija stalno traganje i provjeravanje sloenog dram-sko-poetskog kompleksa i psiholokih nijansiranja metodima isredstvima koji su tako krhki i nepouzdani. Razmiljanje, tra-ganje i otkrivanje, odabiranje i konano oblikovanje ne samou lmskoj reiji to je niz kreativnih nagovjetaja i vienja kojase dogaaju u nekim duhovnim prostorima. Pravila i zakoni-

    tosti nema, izuzev u svjesnom prihvatanju i primjeni provje-renih kliea. Kada sam 1963. reirao polusatni animirani lm

    Astromuttsza Cinemagic Production, SAD, radio sam knjigusnimanja prema amerikom scenariju. Unio sam neke manjeinovacije, ali mi je Phil Davis, predstavnik producenta, rekao:Moda su Vaa rjeenja bolja, ali nisu provjerena kod publike;molim Vas, drite se scenarija. Ameriki producent je znao ta

    eli, i zato to eli. Naravno, ovdje se radilo o zanatu, a ne oestetskom procesu reije, o reiji kao kreativnom inu.

    ta je predmet lmske reije u dokumentarnom, igranom i animi-ranom lmu?

    Za sve tri vrste zajedniko je istraivanje i iznoenje unutranjeg

    smisla; u dokumentarnom lmu smisao traimo u odree-nom autentinom dogaaju. esto se, kod nas, dokumentarnilm zamjenjuje s lmskom, odnosno V-reportaom koja os-

    Duan Vukoti

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    11/161

    10 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    taje samo na nivou dogaaja. U igranom i animiranom lmu

    bavimo se nekom vrstom prevoenja, literarne ome u jeziklmskih slika, u niz scena. No, tu postoji i bitna razlika u lm-skom izrazu: u igranom lmu, radnju nose ivi akteri, a u ani-miranom crtani likovi, graki i slikarski elementi, kola, lutke,predmeti, animirano svjetlo, animirani plastelin ili kompjutor-ski znak. Metodi reije igranog i animiranog lma potpuno serazlikuju.

    Mogune su kombinacije i sinteze. Sadraj ili ideja budueglma usmjerava, a esto i namee, lmski izraz. Kada sam ra-dio Mrlju na savjesti,prva zamisao je bila da lm realiziramu grakoj animaciji. Mrlja i kao pojam za to je bila idealna,no to sam trebao da radim s likom ovjeka koji se sukobljavas mrljom? Postojale su dvije mogunosti: graka animacijalika ovjeka, ili uvoenje glumca. U prvom sluaju, imao bih

    dva ista znaka: animirani crte mrlje, i animirani crte ovjeka.U drugom sluaju, uvoenjem glumca, raznorodnost izraajnihelemenata pruala je za reiju mogunost razvijanja jae ek-spresije i ostvarenje snanije emocije. Slian metod, s nekiminovacijama, upotrijebio sam i u realizaciji lmova Igra, OperaCordis iArs gratia artis.

    Da li to znai da ste skloni eksperimentu i istraivanjima?

    Moe se i tako shvatiti. Nisam pristalica jedne stilske domi-nacije.

    Norman McLaren crta direktno na lmsku traku, radio je vei brojlmova bez posredstva lmske kamere.

    Imao sam nekoliko susreta s McLarenom. Osjeao se kaozarobljenik specine tehnologije, alio se da mu lmovi,zbog navodne hermetinosti, nemaju pravu distribuciju, jer

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    12/161

    | 11

    se uglavnom prikazuju u kino-klubovima, kulturnim cen-

    trima i konzulatima. Nikad nisam mogao da prihvatim izraz:hermetino umjetniko djelo. Rijetki su lmovi koji zrae to-likom neposrednom radou i snagom izraza kao neki lmoviMcLarena. On je, u irem smislu, uspio da ostvari jedinstvo es-tetike i etike, psihologije i logike.

    Da li ste sreli jo nekog umetnika animacije koji je bio zarobljenik

    neke specine tehnologije?

    Ima ih nekoliko. No, sigurno je najznaajniji i najpoznatijiAleksandar Alexeieff. Dobro sam ga poznavao, gledao sam gakako radi u njegovom studiju u Parizu. Izmislio je jedinstvenutehnologiju animacije, igliasti ekran, i u toj tehnici ostvarioniz izuzetnih djela. Da spomenem samo No na pustoj goru, U

    prolazu, Nos(prema Gogolju). Alexeieff je, zapravo, animiraosjene koje su oblikovale slike u crno-bijelim nijansama. Bae-na sjena uvijek je tamna, siva ili crna, nema boju, ma kolikoda je predmet koji baca sjenu koloriran. Alexeieff je, svojomtehnikom igliastog ekrana, mogao da stvara samo animiranecrno-bijele lmove, i to je bio njegov stvaralaki, a rekao bih iivotni, problem. Umro je s uvjerenjem da se to nekako moe

    rijeiti.I nemogunosti su uzbudljivi dio reije, a esto i inspirativnidio stvaralatva.

    ta je za Vas predstavljalo dobijanje Oskara i kako ste doiveli tovisoko priznanje?

    Dobiti priznanje iz zemlje koja je najzaslunija za armaciju ipopularnost crtanog lma u svijetu, i to za lm drugog nainarazmiljanja i druge estetike bila je to potvrda da sam na pra-vom putu, ako tako mogu rei.

    Duan VUKOTI

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    13/161

    12 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    No, zapravo, jedan denitivno pronaeni put u stvaralatvu

    ne postoji, stalno se javlja potreba da se negira, da se ide dalje.Ali, kuda?

    Kada sam dobio Oscara, amerika produkcija Herts LionInrternational Corp. ponudila mi je da realiziram V-seriju od52 lma, s mojim glavnim junakom. o je ve bilo objavljenokao gotova stvar, poslovni Amerikanci dali su i ime seriji:

    Mister Surogat. Odbio sam. Sve to sam imao da kaem, rekao

    sam u tom prvom lmu. Variranje teme u 52 nastavka bilo mije besmisleno.

    Zato koljete kokoku koja moe da nosi zlatna jaja?,kratko mi je poruio Herts Lion Inrternational Corp.

    U kom su odnosu literarne forme i lmske slike?

    Ako mislite na literarni predloak, scenarij nekog lma, ondaemo u njemu naii na rijei i reenice koje nose vee ili manjemogunosti za vizuelno oblikovanje. Sam stvaralaki procesprevoenja literarne orme u jezik lmskih slika prolazi krozniz kvalitativnih promjena.

    ekst najee prua dvije mogunosti: doslovnu ilustracijuodreenog sadraja, ili mogunost drugog sagledavanja, iz dru-

    gog ugla. Meni tekst najee slui kao inspiracija za vizuelnointerpretiranje, koje ne mora biti doslovna reprodukcija opisa-nog dogaaja. o ne znai mijenjanje misli autorovog teksta;ja ne vidim potrebu da se tumai ono to je ve autor u teksturekao.

    U verbalnom izraavanju ili pisanom tekstu nailazimo naniz rijei, pojmova, koji oznaavaju predmete, pojave i slino,

    liene svog individualnog obiljeja. e rijei u trenutku njihovevizualizacije postaju odreene. Kada sam radio lm Igra(kom-binacija animiranog i igranog lma), u scenariju je, na primjer,pisalo: Djevojica nacrta kuu. Rije kua oznaava samo

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    14/161

    | 13

    pojam objekta za stanovanje, a kua koju je djevojica nacrtala

    bila je konkretna, sa svojim karakteristikama. I u dokumentar-nom ili igranom lmu kamera e kuu istovremeno odrediti iopisati. Za jezik lmske slike, neodreeni pojmovi ne postoje.

    Znai da lm, prikazujui konkretne oblike u slikama, ne ostavljagledaocu mogunost da zamilja svoje?

    Da, lm, za razliku od literature, potiskuje matu gledaoca. Ne-rado gledam lmsku adaptaciju literarnog djela koje poznajem,redovno sam razoaran.

    itanjem literarnog djela, stvara se u nama neka vrsta subjektivnepsiho-projekcije. Mi vidimo likove, dogaaje i ambijente razliitogintenziteta. Koji je osnovni umetniki zadatak reditelja u animi-

    ranom lmu?

    Mora da izmata i pokrene svijet koji objektivno ne postoji,da materijalizira misao. Vidite, za razliku od dokumentarnogi igranog lma, svijet animiranog lma ne egzistira van lm-skog ekrana. Projekcija igranog ili dokumentarnog lma ustvari je reprodukcija neega to ve u realnosti postoji, i to

    je, s veim ili manjim reijskim intervencijama, organizacijomi odabiranjem, registrirano kamerama. U animiranom lmu, tanaknadna reprodukcija stvarnosti objektivnog realnog svijeta,kojeg doivljavamo svim ulima, ne postoji. Postoje samo serijenepokretnih crtea, grakih ili slikarskih znakova, predmetaili slino, koji e se tek posredstvom lmske animacije poetikretati. Poeti da ive.

    Jednom prilikom mi je veliki majstor eke animacije Jirirnka rekao da kod reije animiranih lutka-lmova prven-stveno osjea otpor materijala(od kojeg je napravljena lutka).,i koji bi trebalo doslovno ziki savlaivati iz pokreta u pokret.

    Duan VUKOTI

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    15/161

    14 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    U reiji crtanog lma, za mene postoji samo otpor ideje,

    metaziki otpor, jer se izraavam crteom koji je apsolutnopokoran ruci animatora.

    Neki lmski teoretiari denirali su crtani lm kao totalnukreaciju, jer polazi od nule, istog lista papira na kojem stvar-amo svijet nove realnosti. Moda je to potaklo Lo Duku to jejo 1938. godine napisao da je crtani lm stekao ne samo pravograanstva kao umjetnost, nego i pravo da se nazove osmom

    umjetnou koja se raa. Bilo je to povodom premijere Dizni-jeve Snjeane i sedam patuljaka.

    U kom su odnosu arhitektura i reija animacije?

    Vjerujem da sam se zainteresirao za crtani lm jer sam studiraoarhitekturu. Kasnije sam vidio da je znatni broj autora animacije

    doao s arhitekture ili slikarstva. Ovakvih primjera ima dosta iu igranom lmu. Radi se o sklonosti ka vizuelnom izraavanju.Animacija, kao i arhitektura, izraavaju se vizuelnim elemen-tima, oblicima i njihovim usklaenim odnosima. No, postojii bitna razlika. Sile koje djeluju u statici arhitektonskog djela uanimaciji su invencija i mataosloboeni svih zikih zakona ilogikih sistema. No, to ne bi trebalo shvatiti kao negaciju logike

    i znaenja; to je traganje za nekim drugim znaenjem koje nijeproizvoljno, i ne moe biti, jer ostaje u odnosu s pravim svi-jetom i oslanja se na kolektivno iskustvo.

    Moe li se govoriti o vezi sna i animiranog lma?

    Pored autentinih dokumenata, predmeta, zikih pojava i

    stvarnosti, postoji i iluzija. ivot je neodvojiv od snova konk-retno ne iskljuuje irealno, i u tim prostorima ljudske mateanimirani lm nalazi izvore svoje inspiracije. U kojem god seobliku javljalo, lmsko djelo uvijek proizlazi iz ivota i izraava

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    16/161

    | 15

    odreenu drutvenu situaciju, losoju, ideologiju, pogled na

    svijet, klimu duha... o ine, svaki na svoj nain, i lm realistinenaracije, i animirani lm, i lm naune antastike.

    Koji su osnovni problemi reije ritmikih i kinestetikih aspekataanimiranog lma?

    Crtei i boje u animiranom lmu izvor su kinestetikih vrijed-

    nosti, isto kao lica i ambijenti u igranom lmu; meutim, crtepo svojoj prirodi ne moe da osjea i proivljava odreenesituacije i stanja. Na njegovom elu izbile su kapljice znoja...Ovu scenu s glumcem (uz pomo glicerina) moemo vrlo lakosnimiti i postii uvjerljivost, ali ista scena s crteom djelovalabi besmisleno, ma kako dobro bila animnirana. Fiziologija jestranasvijetu animacije. Animirani crte kreativno djeluje kroz

    ritmiku evoluciju grakih oblika, i vizuelnom retorikomstvara niz asocijativnih situacija koje mogu biti adekvatne stan-jima kroz koja prolazi ovjek. Specinost izraza animacijepojaava njenu ekspresiju, a realistika rjeenja je umrtvljuju.Jedna od esto isticanih karakteristika Zagrebake kole je iodbacivanje antropomorne animacije. Jednostavnije reeno kad sam ve izmislio i nacrtao lik, mogu da mu izmislim i

    nacrtam pokret.

    Kuda ide savremeni animirani lm?

    Vidite, u poecima razvoja lma, or Melijes i Emil Kol sn-imaju lmove u kojima pokazuju da mata i poezija mogu daoive, da se vizualizuju i pokreu. Melijes se sluio teatrom,

    glumcima i lmskim trikom, to danas zovemo specijalnieekti. Emil Kol je animirao svoje jednostavne crtane junake.Suvremeni animirani lm i dalje uspjeno razvija osnovne vri-jednosti tradicionalne animacije duhovitost i geg, ali isto tako

    Duan VUKOTI

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    17/161

    16 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    moe sugestivno da progovori o svakodnevnim problemima

    ovjeka i vremena u kojem ivimo. Animacija je davno probilazatvoreni krug burleski, anegdota, bajki, basni, i izala iz vilin-skog carstva prineva i princeza. Animirani lm je prevaziaojezine barijere i ostvario svoju najveu vrijednost univerzal-nu itljivost.

    ta je specino za animirane V serije?

    Maksimalno reducirana animacija i brbljivi dijalog koji bitrebalo da prikrije statinost crtea. Razlog je, naravno, iekonomske prirode. Ako analiziramo likove u V-serijama,onda emo se potsjetiti davnih teatarskih ormi. U veini ani-miranih lmova serijske proizvodnje, crtani junaci nose stalnemaskeza stalne tipove, kao linosti iz komedija delarte, Harle-

    kin, Bajaco, Pulinela, Dotore, Kapitano... Fabule tih komedijabile su vrlo jednostavne; sve se, obino, odigravalo oko zapletakoji je godinama, pred zahvalnom publikom, variran u tom e-atru maske.

    Kako reirate prostor u lmu?

    Prostor ne denira samo ambijent neke radnje, i ne stvarasamo atmoseru neke scene, nego ima i dramaturku unkciju i to reiji daje bezbroj mogunosti. Pri tom, znaajnu uloguigra boja, o tome bi se moglo dugo razgovarati, ali lmovi sunajee samo areni. Kod reije prostora, vie sam sklon, dase tako izrazim,prostornom kolau. Prostoru koji nije objekti-van ve je, montaom raznih prostora, spojen u novu prostornurealnost. Dugim kadrovima, kadar-sekvencama, moguno je

    sauvati objektivno jedinstvo prostora i prostorno-vremenskikontinuitet, ali kod ovakvih rjeenja esto dolazi, u pojedinimpasaima, do praznog hoda kamere.

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    18/161

    | 17

    Koji su osnovni problemi u reiji vremena lmskog dela?

    U lmu nemamo samo jedno vrijeme, i problem je kako usk-laditi kondenzaciju tih vremena i ritam lma. U animiranomlmu problem je specian, jer animacijom stvaramo likovekojima moramo osmisliti vrijeme trajanja pokreta. Animaci-ja moe da maksimalno reducira vrijeme, no sutina nije umehanikom skraivanju vremena, ve u pronalaenju maksi-

    malne izraajnosti u toj drugoj dimenzijitrajanja.Ako realno vrijeme trajanja nekog pokreta smanjimo na

    polovinu, ne znai da smo time pokret prenijeli u domen ani-macije. Kako reducirati vrijeme, na koju mjeru i u kojoj ormida bi pokret sugestivno ivio u novom realitetu? Mehanikoodreivanje vremena, tajming (timing), ne daje nam genera-lno rjeenje, ve se svaki sluaj rjeava u kontekstu odreene

    scene; znai, valja pronai, odnosno uspostaviti, pravi odnoskvantiteta i kvaliteta vremena.

    U kom su odnosu reija lma prema drugim medijalnim reijama(drama, opera, radio, televizija, lutkarski teatar, animacija)?

    Do reijske vizije, do sutine djela, dolazi se kroz razliite

    tehniko-organizacione i estetske procese. Ovo uslovljavajustvaralake discipline odreenih medija. Reija lma, za raz-liku od drugih medijalnih reija, slui se prvenstveno metodomdisocijacije. Film je jedina umjetnost kod koje bi zamiljenucjelinu trebaloprvo razbiti na stotine i stotine segmenata, da biih naknadno sastavili, sloili u cjelinu.

    Moe li se govoriti o reiji u svakidanjem ivotu, i na koji se nainona ostvaruje?

    Reija kao umjetniko oblikovanje u osnovi je benigna, to je

    Duan VUKOTI

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    19/161

    18 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    svijet igre vremenski ogranien. Reija kao metaora, ma-

    nipulacija ljudima, jedan je od najpostojanijih enomena ljud-ske civilizacije, i stalno prisutna strana ovjekove egzistencije.Pojedinci ili grupe reirali su u ime nekog boanstva, u imeBoga, u ime neke zajednice ili drave, u ime svojih totalitarnihideologija... U stvari, radi se o pritisku na rasuivanje.

    Da li je moguna opta nauka o reiji kao intremedijalna estetika

    reije?

    Navest u Vam jedan primjer. Pedestih godina poeli smo dastvaramo animirane lmove. Znali smo konkretno to reiserlma ima da radi, i u nekim realiziranim lmovima naziralisu se, ve tada, znakovi inovacija, neto to e kasnije, u es-tetskom smislu, biti denirano kao Zagrebaka kola. U to

    vrijeme nismo ni pokuavali da objasnimo sebi to predstavljareija kojom smo se bavili, u estetskom smislu. Mislim da jeteko denirati reiju bez ulaenja u strukturu stvaralatva, ao samom stvaralatvu imamo nekoliko teorija. Nauka o reijimoguna je kao komparativno-metodoloko prouavanje reijarazliitih medija i lmskih vrsta.

    U kom su odnosu teorija i praksa reijske umetnosti?

    Bez prakse, teorija bi polazila od pretpostavki.

    Da li nameravate da napiete knjigu o svome rediteljskom iskustvuiz oblasti umetnosti reije?

    Radije bih o tome snimio lm nego napisao knjigu. Kolikose sjeam, svojevremeno je Slavko Vorkapi predlagao naimproducentima da snime cjeloveernji lm o montai, o njego-vim iskustvima i njegovom radu u Holivudu, koji je zaista bio

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    20/161

    | 19

    izuzetan. No, nai producenti nisu znali to bi s takvim lmom,

    i jedan zanimljiv projekt nikad nije ostvaren. U knjizi VisualScripting (Focal Press London, and New York) pisao sam onekim mojim iskustvima iz oblasti lmske animacije za to bitrebalo mnogo vremena i sklonosti prema teorijskom radu, a janisam teoretiar.

    ta Vas je motivisalo da se posvetite stvaralatvu lmskog reisera?

    Enriko Fulkinjoni (Enrico Fulchignoni) pie, pozivajui se naPlatona i Kalderona, da dio kcije koji je zatvoren u ivot pred-stavlja ono to ivot ima najbolje. Uvijek sam volio da crtam,no nije me posebno radovao zavreni crte, nego in crtanja,crte u nastajanju, u stalnoj promjeni, neto kao san. Odatle doumjetnosti lmske animacije, do oivljavanja kcija samo

    je korak.

    Ko je presudno na Vas uticao, i na koji nain?

    Mislim da je to prvenstveno poezija, takav protok i vatrometslobodnih mentalnih slikane nalazimo ni u jednoj umjetnosti.

    ta za Vas znai angaman pedagoga lmske reije, i koji su Vaisaveti mladim lmskim reiserima?

    o je, prije svega, stalna dilema kako poduavati neto to semoe samo uiti, ali nikad nauiti. Problem obrazovanja mla-dih lmskih reisera javlja se ve na prijemnim ispitima, kodselekcije. Na muzikim i likovnim akultetima, provjeravanje

    mogunosti kandidata za studij je konkretnije, neki pomoniparametri ipak postoje: da li mladi ovjek ima ili nema sluha,da li zna ili ne zna da crta. A ta je s reijom? estovi vizuel-nog opaanja, matovitist, enciklopedijsko poznavanje lmske

    Duan VUKOTI

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    21/161

    20 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    umjetnosti i lmskih inormacija, pa i ire humanistiko obra-

    zovanje, ne mogu da ukau na budueg talentiranog lmskogstvaraoca. U dugogodinjoj pedagokoj praksi imao sam pot-puno suprotnih sluajeva. Vjerujem da bi studij lmske reije,koji je kod nas postavljen na tradicionalnim pedagokim nor-mama, trebalo dinaminije mijenjati i ostaviti studentima tovie vremena za praktini rad.

    Ne volim da dajem savjete, sa studentima razgovaram, nas-

    tojim da im pomognem da otkriju i izraze vlastite anitete imogunosti. Da uvijek imaju na umu da se umjetnike vrijed-nosti ne baziraju na pravilima i postupcima, jer to su samo pret-postavka za tehniku, odnosno zanatsku korektnost lmskogdjela. Nastojim da se ne optjereuju raznim estetikim shva-tanjima, principima i teorijama koje se tako brzo mijenjaju.

    Kakav je poloaj lmskog reditelja i reije u nas danas?

    Organizaciono-proizvodna struktura i ekonomski sistem unaoj kinematograji nikad nisu ureeni, improvizira se oddanas do sutra, i to se reektira ne samo na poloaj lmskogreditelja, nego i na sve lmske radnike.

    to znai ekspolozija videa u naem vremenu?

    Video, kao i kompjutori, komjutorski terminali i industrijskiroboti, anticipira duh naeg vremena.

    Kako vidite budunost lma na kraju lmske epohe?

    Mogune su samo tehnoloke inovacije, prije svega denitivniprelaz na elektronsko zapisivanje slike i usavravanje hologra-je. Zapravo je neshvatljivo da se od prvog lma Limijera, 1895.godine, nita bitno nije mijenjalo u tehnologiji lma, osim

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    22/161

    | 21

    dolaska zvuka i boje. Ostala je celuloidna perorirana traka

    podlona raznim oteenjima, kamera, negativ, odreeni brojsliica u sekundi, laboratorij, montaa radne kopije, montaanegativa, projektor, svjetlosni snop kroz lmsku traku, i ekran.Mijenjali su se samo ormati ekrana: sinemaskop, panavin,sinerama, cirkorama, rood-ao, widescreen, multi-ekran, poli-ekran... No, i dalje e istinski umjetniki doivljaj kreirati autorsvojim znajem i talentom.

    Da li je televizija umetnost? ta je to za Vas televisuel?

    elevizija je sredstvo masovnih komunikacija, medij masovnihpotreba naeg vremena za specinim izraajnim karakteristi-kama, i nije umjetnost. elevisuel, to je varijacija banalizira-nog holivudskog pojma fotogeninost.Kod televizije niske re-

    zolucije, eventualno moe doi do nekih minimalnih izmjenalika glumca, sjene, proporcije, no to spada u domen tehnologijekoja se iz dana u dan usavrava.

    Kako gledate na pojavu anrovskog lma, posebno lma s fanta-stinom tematikom? ta je Vas motivisalo da u ovom anru reiratenekoliko lmova?

    Kao to je sluaj s literaturom iz oblasti antastike, ili nauneantastike, tako je i lmska antastika neki put znala biti vizio-narska u svojim hipotetikim metaorama koje natkriljuju os-kudna empirijska saznanja. Fantastika alje svoje prethodnice:dr Dekil ispituje mrane terene podsvijesti, Frankentajn tetu-ra kroz podruja biologije, Dr Moro se zaplie u tajne evolucije

    i genetike, il Vern putuje na Mjesec i sredite zemlje i, kaopo nekom nepisanom pravilu, esto iza fantazmagorinih tvor-evina ljudske znatielje dolazi nauka. Zar o tome ne svjedoe ibrojne tehnike skice i crtei Leonarda da Vinija? Ovaj anr

    Duan VUKOTI

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    23/161

    22 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    u naoj kinematograji je potpuno zanemaren, jer nemamo

    tradicije antastinog u naoj literaturi, kao na primjer Englezi,Rusi, ehoslovaci, Poljaci i drugi. Izuzetak su nae narodneprie i poezija njihova poetina olklorna antastika zaista jeudesna. Kakvi su moji motivi?Pa, postoji logina veza izmeuanimacije i lmske antastike, animacija i antastika ostvaru-ju, na neki nain, praiskonsku elju ovjeka da dodiruje svojesnove. ovjek, vjeni sanjar i antast, mijenja svoj odnos u svi-

    jetu u kojem ivi, svakidanjica postaje i ono to naa ula dojuer nisu mogla da registriraju, postepeno se mijenja ili, boljereeno, proiruje model provjerenog svijeta koji ispunjavanau praktinu svakodnevnicu. ovjek je ve poeo da koraakroz mikro i kroz makro svijet. Zanimljivo je da se antastika,u ovom sluaju lmska antastika, kod nas esto kvalicira kaoeskapizam, misticizam, neto to nosi ig duhovne dekaden-

    cije, i ovo to nikad nije ozbiljnije preispitano. Zakon inercije,povrne kritike i graanski prakticizam sve to trpaju pod istinazivnik. Uostalom, istorija umjetnosti nas podsjea na brojnesluajeve kada je stvaraocima odricano pravo na matu i snovei sputavana njihova tenja ka nepoznatom,. jer je sve to mogloznaiti suprostavljanje denitivno stvorenom ovozemaljskomredu i zavirivanje u zabran boanske spoznaje. No, svakako bi

    trebalo rei da u lmskoj antastici, kao i u literaturi ove vrste,ima mnogo rutinerskih i bezvrijednih ostvarenja to, uostalom,prati svaku vrstu stvaralatva.

    1988. Zagreb Beograd

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    24/161

    | 23Duan VUKOTI

    VUKOI, Duan reditelj roen u Bile-

    i, 7. ebruara 1927. Arhitekt po obrazovanju,Vukoti je naizrazitiji predstavnik Zagrebakekole crtanog lma. Kao reditelj, ogledao se urazliitim oblicima lmskog stvaranja, s najvi-e uspeha ostvario reiju animiranog lma, tomu je donelo jugoslovenska i svetska prizna-nja za rediteljski rad. Za lm Surogat nagra-en Oskarom, 1962. Vukoti je zagovornikironino-satiriinih tema u svom animiranomopusu, ali iznad svega pesnik lmske reije, u novoj likovnoj obradisvojih crtanih, animirnih i igranih projekata. Poznati su mu lmovi:Kauboj Dimi, Osvetnik, Pikolo, Surogat, Koncert za mainsku puku,Igra, Opera Cordis, Ars grata arts, Gubetiana, Sedmi kontinent(igrani),Akcija Stadioni lmovi s temom iz naune antastike. Nagraen Na-gradom AVNOJ-a 1969, i brojnim nagradama u zemlji i svetu. Duan

    Vukoti bio je redovni proesor Akademije za kazalite, lm i televi-ziju, za predmet Filmska reija, u Zagrebu. Umro u Zagrebu, 8. VII1998.godine.

    Radoslav Lazi, RAKA O FILMSKOJ REIJI, U traganju za esteti-kom reije od Aleksandra Petrovia do Emira Kusturice, Beograd, 1989,str. 157-168.

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    25/161

    24 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    26/161

    Kako ste postali reditelj crtanog lma?

    Danas mladi ljudi odlaze na lmsku akademiju da bi studi-rali glumu, kameru ili reiju, dakle unaprijed se opredjeljujuza buduu proesiju. Kad smo se mi na poetku pedesetih kaokarikaturisti ubacili u veliku avanturu lmske animacije, bionam je prvenstveni cilj pokrenuti crte preko lmske kamerei lmskog projektora. Bio je to izazov nepoznatog i u isti as

    velianstvenog. Nismo uope razmiljali o proesionalnojpodjeli poslova. Bilo je, dodue, prirodno da glavni dizajner ianimator bude tada na uveni strip-crta Walter Neugebauer,ujedno i pokreta projekta animacije u humoristikom listu,da mi mlae kolege (Vlado Dela, Ico Voljevica i ja) budemonjegovi asistenti animacije i azeri, a da Walterov brat Norbertpreuzme reiju. ako se to nastavilo u Duga lmu, pa i u Za-

    greb lmu, est godina kasnije. ek u ezdesetim godinamacrtai/animatori poeli su realizirati svoje autorske lmove ikao redatelji: Duan Vukoti, Boris Kolar, Zlatko Grgi, ZlatkoBourek, Pavao talter, Nedeljko Dragi, Ante Zaninovi, ja kasnije i ostali crtai. Radilo se jednostavno o tome da je ukratkim umjetnikim crtanim lmovima (dakle ne i u komer-cijalnim serijskim ili dugometranim) bilo prirodno da se

    krene prema totalnom autorskom lmu, tj. da stvaralac, kaoslikar pred praznim platnom, izabere temu, nacrta ambijent(pozadine) i glumce, te glumei s njima izloi priu. Bilo bi,

    Borivoj Dovnikovi Bordo

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    27/161

    26 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    naravno, idealno da autor lma naini i muziku i tonske eekte,

    ali je to u svijetu rijetko. ako sam ja uao u reijske vode ranihezdesetih, dakle nakon deset godina rada kao crta i animator.Prvi lm bio je Lutkica(1961), a pravi autorski debi Bez naslo-va (1964). Uspjesi na meunarodnom planu potvrdili su nascrtae kao redatelje, pa se ta praksa u Zagreb lmu nastavilado danas. Vjerovatno je i to znaajno doprinijelo uspjesimazagrebake animacije u svijetu, ali je sasvim sigurno rezultiralo

    raznolikostima u autorskim pristupima animaciji.

    U mnotvu Vaih profesionalnih aktivnosti: animacija, karikatura,ilustracija, strip, graki dizajn reija zauzima sredinje mesto.ta za Vas predstavlja fenomen reija?

    Filmska reija zauzima sredinje mjesto u mojim umjetnikim

    aktivnostima u prvom redu jer je najvrednovanija u me-unarodnim relacijama, zahvaljujui dramatinom razvojuumjetnosti animacije u svijetu poslije Drugog svjetskog rata.Inae, ja se od poetka karijere relativno intenzivno bavim iostalim (crtakim) aktivnostima koje ste nabrojali u pitanju.Reija je utopljena u moje animacijsko stvaralatvo, i nikadje posebno ne osjeam. Jednostavno radim na realizaciji crta-

    nog lma rjeavajui paralelno sve probleme. Reija je, prematome, briga da se sadraj lma to jasnije ispria, da se usk-lade crte, animacija i zvuk u dramaturku cjelinu. Na alost, uanimiranom lmu reija mora to vie u n a p r i j e d rijeitimnoga pitanja, jer nema prave montae snimljenih materijalakao u realnom lmu (dokumentarnom i igranom).

    Koji je osnovni umetniki zadatak reditelja crtanog lma?

    Pored nastojanja da mu lm bude u to veem skladu sa sce-narijem i glavnim zamislima lma, redatelj mora voditi rauna

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    28/161

    | 27

    da ne podlegne banalnim rjeenjima u animaciji, da likovna

    strana lma bude na visini, te da u sve strukture lma unosi tosvjeije elemente. Neophodno je potrebno da je redatelj u tokusuvremene animacije, jer animirani lm je najnovija umjetnosti razvija se bre od ostalih.

    Kako se pravi crtani lm najbolje govori vaa knjiga KOLA CRA-NOG FILMA, koja se pojavila 2007. u Beogradu, kao etvrto izdan-

    je, a prevedena je i na vie stranih jezika. U emu je tajna reijecrtanog lma?

    Nema pravog odgovora na to pitanje. Kad bi postojala pravadenicija, najbolji redatelji bili bi lmski kritiari. No poznatoje da teoretiari koji znaju denicije nikada nisu nainili do-bar lm (kad su to i pokuali). Openito sam govorio o tome

    u prethodnom odgovoru. ajna je u o s j e a n j u skupaproblema za vrijeme stvaranja. Naravno da je dobro imati pre-thodnu naobrazbu koja redatelja upozorava na probleme i akmu savjetuje kako da ih rijei, no pogledajmo kako stvari stoje.Vukoti je poeo reirati svoje lmove bez ikakvih lmskihkola i ve je nakon nekoliko snimljenih lmova poeo osvajatimeunarodne nagrade, a ubrzo zatim i Oskar. Ni ostali pripad-

    nici zagrebake kole nisu imali prethodne lmske naobrazbe,a ezdesetih i sedamdesetih bili su na vrhu svjetske animacije.Zakljuak: tajna uspjene reije ostaje i dalje tajna.

    to za Vas predstavlja fenomen animacije?

    Fenomen animacije je na ekranu oivljen crte ili 3D objekt.

    Za animatora je uvijek isto uzbuenje vidjeti prvu projekcijusvog rada za animatorskim stolom, pa makar se to dogaa,kao meni, i nakon pedesetogodinje karijere. U svojoj knjiziKOLA CRANOG FILMA ja kaem: Animacija dolazi od

    Borivoj DOVNIKOVI BORDO

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    29/161

    28 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    latinskog anima (dua). Animirati je, prema tome, davati duu

    neemu, oivljavati neto... Da se napravi lm, objekt nije do-voljno samo pokrenuti, nego mu i dati duu, osmisliti ga.

    Jedan Va crtani lm zove se Lutkica. Da li ste se bavili reijomanimacije u lutkarskom teatru?

    Nikad se nisam bavio animacijom lutaka, ni u teatru ni u lmu.

    Ja sam prvenstveno crta, karikaturist, i zanima me jedino c r -t e . Moj lm Lutkicaje crtani lm u kojem je glavno licemodna lutka.

    U emu je stvarni doprinos kole zagrebakog crtanog lma u svetulmske animacije?

    Nakon dugogodinje dominacije diznijevskog naina animac-ije i miljenja, zagrebaki autori pokrenuli su crtano-lmskuanimaciju novim putevima - paralelno sa UPA-om u Americii ekim animiranim lmom, gdje su bili okupljeni umjetnicikoji su se odrekli okamenjenih postulata Disneyeve animacijei posvetili se istraivanju novih puteva u animiranom lmu. UZagrebu se u samom poetku bilo krenulo diznijevskim stopa-

    ma, jer za druge naine animacije nije se ni znalo (Veliki mitingi Duga lm); vano je biti svjestan posljeratne inormativne iideoloke zatvorenosti Jugoslavije toga doba. No ve u Duga

    lm - gdje su se pored karikaturista i strip-crtaa bile oku-pile i autorske linosti iz ostalih likovnih umjetnosti, teatra iarhitekture, koje su u animaciji vidjele poseban stvaralaki iza-zov - poele su diskusije o sutini i ulozi umjetnosti animira-

    nog lma, pa je gotovo neminovno bilo da u novoosnovanomStudiju za crtani lm Zagreb lma, etiri godine kasnije,niknu djela kakva do tada nisu viena u animiranom lmu usadrajnom, likovnom i animacijskom pogledu sa grakom

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    30/161

    | 29

    stilizacijom i reduciranom animacijom. A to je najvanije, ta

    vrsta kinematograje, od svojih poetaka namijenjena gotovoiskljuivo djeci, okrenula se sada (i) odrasloj publici, pa se takouvrstila uz bok ostalih umjetnosti, u kojima oduvijek ima i dje-la namijenjenih djeci (zavisno od aniteta umjetnika i politikeproducenta).

    Ve 1958. na lmskom estivalu u Cannesu bio je promovi-ran prvi program animiranih lmova Zagreb lma, (Vatro-

    slava Mimice, Duana Vukotia i Nikole Kostelca), koji je svo-jim avangardizmom privukao veliku panju lmske javnosti,a kritiari Georges Sadoul i Andre Martin odmah su lansiralipojam ZAGREBAKE KOLE CRANOG FILMA.

    Zagrebaki crtani lm bio je vaan dio tog novog pokreta uEvropi i ostalom svijetu (zahvaljujui pojavi meunarodnih es-tivala specijaliziranih za animirani lm), pa je ezdesetih godina

    zauzimao sam vrh svjetske umjetnike animacije. Osvojenimmnogobrojnim nagradama i priznanjima koje su podupiralenjen meunarodni ugled, Zagrebaka kola posredno je utjecalana transormaciju animiranog lma u Evropi iz tradicionalnihsera u modernu lmsku umjetnost, a zatim i na pojavu studijza animirani lm i u ostalim republikama bive Jugoslavije.

    Umjetniki znaaj Zagrebake kole izravno je pomogao

    osnivanju Svjetskog estivala animiranih lmova u Zagrebu(1972), a tridesetak godina kasnije i katedre za animirani lmpri Akademiji likovnih umjetnosti.

    Kako biste denisali svoju art poetiku reije animiranog lma?

    Samo je moj prvi autorski lm Lutkicaplatio danak miljenju

    da ja kao karikaturist i strip-crta treba samo da nasmijavamgledaoca. Ve minijatura Bez naslova (1964.) pokazala je daanimirani humor moe biti vie od toga satira. I tako samnastavio poigravajui se ljudskim karakterima i drutvenim

    Borivoj DOVNIKOVI BORDO

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    31/161

    30 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    slabostima. o je, uvjeren sam, dovoljno za jednog karikaturis-

    tu-animatora.

    Navedite svoju Antologiju najboljih animiranih lmova i njihoveautore.

    Nema smisla da rangiram svoje avorite, svi su mi dragi i svisu znaajni za historiju svjetske animacije, pa je redoslijed

    sluajan:BAMBY Walta Disneya (SAD)Filmovi exa Averyja (SAD)IDU DANI Nedeljka Dragia (Jugoslavija)PEI Zlatka Grgia i Pavla taltera (Jugoslavija)MOONBIRD Johna Hubleya (SAD)GDJE JE MAMA? Qiana Jajuna (Kina)

    AGRENSKA KOA Vlade Kristla (Jugoslavija)Filmovi Normana McLarena (Kanada)JEI U MAGLI Jurija Nortejna (SSSR)IZ IVOA PICA Jaroslava Doubrave (SSR)IGRA Duana Vukotia (Jugoslavija)PUEVI Renea Lalouxa (Francuska)ULICA Caroline Lea (Kanada)KRIVE PANALONE Nicka Parka (Engleska)OVJEK KOJI JE SADIO DRVEE Frederica Backa (Kanada)SIVI VUK I CVENKAPICA Garrija Bardina (Rusija)HARPYA Raoula Servaisa (Belgija)MONAH I RIBA Mihaela Dudoka de Wita (Francuska)RUSALKA Aleksandra Petrova (Rusija)

    Koji su Vai saveti mladim rediteljima i stvaraocima animiranog

    lma?U pripremi nezavisnih projekata valja vrlo ozbiljno prilaziti iz-boru ideja i ne nastojati da se lm zavri to prije, bez obzira

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    32/161

    | 31

    na duinu. Za animaciju je neophodno sjedenje, sjedenje i sje-

    denje za animatorskim stolom, uz smisao za tajming (koji sene moe nauiti ni u kakvoj koli). Zatim treba pratiti svjet-sku animaciju, koliko je god mogue. Za nae autore u regionuprivilegija je da imaju meunarodne estivale u svojoj zemlji:ANIMAEKU u Ljubljani, ANIMAFES u Zagrebu, BAL-KANIMU u Beogradu, ANIMANIMU u aku...

    Kuda ide animirani lm danas u svetu?

    Zahvaljujui digitalnoj tehnici, danas se mladim stvaraocimapruaju iroke tehnike mogunosti realizacije, pa smo svjedo-ci poplave animiranih lmova izvanrednih tehnikih dometa,no bez pravog sadraja i dramaturkih pravila. akvi lmovisu korisne vjebe, ali, po mom miljenju, nisu prava lmska

    djela. Kompjuter pomae pri stvaranju animiranog lma, aliproduktu ne garantira umjetnike vrijednosti.

    Zagreb, decembra 2007.

    DOVNIKOVI, Borivoj Bordo animator,karikaturist, ilustrator, strip-crta, graki

    dizajnerroen 1930. u Osijeku. Jedan jeod pionira hrvatske/jugoslavenske anima-cije i Zagrebake kole crtanog lma. Radina animaciji od 1950. kao crta i animator,a vlastite autorske lmove poeo je stvarati1961. godine.1950/51. uestvovao je u realizaciji prvogzagrebakog crtanog lma Veliki miting,koji se smatra poetkom moderne hrvatskeanimacije, a istovremeno i njegove proesionalne karijere.Paralelno sanimacijom, Bordo od 1950. kontinuirano radi na karikaturi, ilustra-ciji, stripu i grakom dizajnu.

    Borivoj DOVNIKOVI BORDO

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    33/161

    32 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    U svojoj 55-godinjoj karijeri osvojio je za svoje animirane lmove

    tridesetak meunarodnih nagrada. Nagrade za ivotno djelo primioje u revizu, Italija, Birminghamu, SAD, na Balkanimi u Beogradu, tePlaketu Jugoslovenske kinoteke, a u Hrvatskoj u Motovunu, u svomrodnom Osijeku, i, na kraju, republiku Nagradu Vladimir Nazor.Bordo je prikazao retrospektive ili programe svojih lmova u prekoetrdeset gradova svijeta, a lmovi su mu takoe bili u svim progra-mima Zagreb lmana svih pet kontinenata.Bordov udbenik za animatore kola crtanog lmaobjavljen je u Za-grebu 1983. i 1996, a potom je izala je u ekom prevodu 1985. i 2006.u Pragu, na rancuskom u Parizu 2000. i nedavno u Beogradu i naslovenskom u Ljubljani, 2006. SKD Prosvjeta, Zagreb, izdala mu jeluksuznu monograju pod naslovom Z... znai Bordo.Bio je lan irija ili selekcijskih komisija na osamnaest meunarodnihlmskih estivala u Evropi, Sjevernoj Americi i Aziji. Bordo je ue-stvovao u vodstvu zagrebakog Meunarodnog estivala animiranih

    lmova od njegovog poetka (1972), a kao direktor Festivala od 1985.do 1991. Od 1977. do 1982. bio je lan Upravnog odbora ASIFA-e,Meunarodne asocijacije animiranog lma, a od 1994. do 2000. njengeneralni sekretar.

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    34/161

    ta je predmet lmske reije?

    Svako pitanje otvara novo pitanje. S najmanje rijei moe serei da je reija stvaralatvo. Ali, sada se postavlja pitanje: taje stvaralatvo. ime smo prisiljeni da iz pitanja idemo - u pita-nje. Zato smo prinueni da stvari deniramo uslovno, ili, esto,mogunim parabolama.

    Kako se reija kao autorski in ostvaruje u Vaem stvaralatvu?

    Redatelj je osuen da svoj svijet i ideje iskazuje sasvim ulno.Svoje umjetniko djelo redatelj oblikuje pomou organizacijesredstava umjetnosti u ijem sreditu stoji ovjek, da bi sveto orkestrirao u umjetniku cjelinu koju nazivamo lmom.Naravno, redatelj je okrenut i drugoj strani stvari, kao to su

    vjenost, apsolut, koji su neodvojivi od svakidanjeg svijeta.Reiju moemo usporediti s muzikom simonijskog orkestra,a redatelja s ulogom dirigenta. Svaki instrument ima svojuunkciju i zadatak. rianglist, ponekad, eka svoj trenutaku itavoj simoniji, ali kad doe njegov tremutak,njegov zvukje od ogromnog znaaja. Dirigent kroz partituru izraava nesamo notni sistem, ve i svoj unutarnji svijet.

    U kakvom su odnosu tehnika i kreativnost reije?

    Zanat reije je neto to se moe veoma dobro nauiti, gdjese moe doi do perekcije. Umjetnika bit reije je ono to je

    Vatroslav Mimica

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    35/161

    34 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    esto neiskazivo i to ini poetsko-lozosku strukturu lma,

    koja uvijek mora biti svjea, originalna i neponovljiva. Nebih elio ni u jednom trenutku da potcijenim znaaj i uloguupotrebe tehnike, ali umjetnosti nema bez poetskog nadahnuai njenog misaonog znaaja. ehnika je samo orue da bi se re-datelj umjetniki izrazio, da bi se iskazalo ono netoto je vrloteko iskazivo. Presudno je kakose organiziraju kadrovi, kakose organizira cjelina lma, prostor, i sve ono to se dogaa pred

    kamerom, ali je bitno, ipak, da se lm kao umjetnost nalaziizmeu kadrova. Film je neto izmeu rezova, neto neu-lovljivo to je ona metazika koja se ulnom materijom i od-nosima prezentira u lmskom djelu.

    Moe li se govoriti o umetnosti reije kao montanom postupku?Kako vidite montau kao reijski proces?

    Montano miljenje je imanentno samom stvaranju lma. Omontai se moe govoriti i u procesima lmske glume. Vrsnilmski glumci ostvaruju izvanredne primjere montanih pro-cesa glumljenja pred kamerom. itave lmske kole potpunozanemaruju injenicu u kojoj su bitni zakoni montanogglum-ljenja pred kamerom. Filmski redatelj ne smije nikada izgubitiiz vida injenicu da bi lmske kadrove napokon trebalo mon-tirati u jednistvenu umjetniku cjelinu. Redatelj je neprestanou avolskoj igri koja se neprestano igra njemu su neprestanopred oima zakoni reiranja lmskog reza. Meni se dogaalo daimam glumce kojima je nemoguno odrediti precizan lmskirez, jer imaju tako zbrkanu kretnju ili neist izraz, pa ga zatokao reiser moram amputirati. akav nasilan rez je neprirodanu lmu, i ostavlja katastroalne posledice. Ugraivanje lmskog

    reza bi trebalo da se raa u lmu kao pjesma. Mi, naravno, gov-orimo o onom tipu montae koja se ostvaruje pomou kara.Ali, za lmsku reiju je mnogo presudnije montano miljenje.Montaa unutar kadra poistovjeuje se s mizankadrom.

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    36/161

    | 35

    Kakav je znaaj upotrebe objektiva za reiju lmskog djela?

    Filmski mizanscen je nezamisliv od upotrebe objektiva. Mizan-scen koji se snima teleobjektivom, prirodno, bitno je razliit odmizanscena koji se snima irokokutnimobjektivom. akozvanistrandarni objektivi, od 28-35 mm, i koji su najblii ziologijiljudskog oka, i tu je montaa povezana s montaama i pano-ramama, uslovljavaju reiju lmskog reza. Montaa nije ono

    to se dogaa neposredno prije ili poslije reza, ve je montaaslijed unutarnjih zbivanja i dogaanja i njihovih znaenja.

    O kakvim aspektima montanog kretanja se moe govoriti u stvara-nju kinestezije?

    U dijabolikoj rediteljskoj igri, autor je esto prinuen da traipomo i suradnju imitacije pokreta pomou tehnikih naprava.Kretanjem kamere, on ostvaruje kinestetike vrijednosti lma,ali on to ostvaruje i kretanjem unutar samog kadra i montanompromjenom planova snimljenih situacija. Na taj nain ostvarujese dinamika lma koja je ve odreena zakonima dinamike sva-kog kadra. Kie, oblaci, grmljavine, vjetrovi, stvaraju u kadru iz-vanrednu kinestetiku napetost. Sva dogaanja ispred kamere,ma koliko bila kinestetina, bez emocionalne napetosti onogaiza kamere, koji upravlja reijom lma, bez bitnog htijenja dase neto umjetniki stvori, da se iskae neiskazivo, ostae samozanatska perekcija i nita drugo. Kamera u rukama reiserane moe biti nita drugo nego pogled na svijet. Redateljski po-gled kroz objektiv je pogled u svijet, pogled u duu svijeta. Ka-dar jednog reisera vien je samo iz jednog jedinog ugla u kojireiser postavlja kameru. aj ugao ne moe biti ni metar lijevo,

    ni metar desno, ni metar gore, ni metar dolje, ve samo tamogdje mu je mjesto. o je toka u kojoj dolazi do sazvuja izmeuzbivanja pred kamerom i ovjeka iza kamere, reisera i stvar-nosti. Bez kompletnog tehnikog poznavanja, lmski reiser

    Vatroslav MIMICA

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    37/161

    36 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    nai e se u udu. Bez epianije, prosvjetljenja, reiser teko

    moe odrediti mjesto snimanja kadra. Apsolutnih odrednica zato nema. Pa, ipak, u 70 odsto sluajeva zna se tono gdje morastajati kamera i kako dugo mora raditi, kakva mora biti njenakretnja i ta se mora dogaati pred njom i u njoj. Samo takoreirano djelo pribliava se poetnim htjenjima reije. Onih 30odsto kadrova nadoknauje se poznavanjem zanata.

    Kakva je Vaa rediteljska partitura?

    Film ne bih mogao raditi prije nego je on zreo u meni. U menimora postojati egzistencijalni nagon za lm, da bih mogaopoeti njegovu realizaciju. o usmjerenje mora biti vrlo jasnoodreeno, sa svim svojim komponentama. Od naznaka lm-skog tonaliteta preko slike i zvuka sve do montanog ritma.

    Cijelo to htjenje mogao bih ilustrirati Kolumbovom istorijom.On je znao da mora ploviti prema Zapadu, i on u Amerikunikad ne bi ni doao da nije htio ploviti u Indiju! Indija je bilazamjena za utopiju. Sjetite se naeg Dria, koji svoju zemlju utopiju naziva Indija! Kolumbo je znao da u tom pravcumora ploviti, i zato je doplovio do Amerike. Vizija lma napoetku tek je pretpostavka stvaralakog procesa. Da bi re-

    datelj stigao do kraja, mora znati kako se tamo stie. Bez ra-dosti otkrivanja i stvaranja, reija je odvie muan posao. Re-datelj je uvijek sam, i neprestano vodi borbu s organizacijom itehnikom snimanja. Nikad ne izlazim u objekt, u eksterijer ilienterijer, a da nemam precizan plan to u i kako u toga danareirati. Bez tono napravljenog montanog plana, ne idem urealizaciju ni jedne sekvence. Bez savjeta s kamermanom, sni-

    mateljem zvuka, glumcima, scenograom, kostimograom idrugim saradnicima, ja ne snimam niti jedan kadar. Bez no-tacija svog problema, osjeao bih se invalidom u snimanju.Naravno, objektivne okolnosti mogu mijenjati moj plan, ali

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    38/161

    | 37

    ga ne mogu totalno izmijeniti. Mudrost zanata nam govori da

    svakog dana ne moemo raditi s punommatom. U redateljagledaju, esto, kao u stoglavu adaju, i svi od njega u svakomasu oekuju uda. Redatelj nije udotvorac, i to ekipa dobrozna: kada mata ne radi punim intenzitetom, to ne bi trebalokriti, valja se pomagati mudrou zanata i snagom tehnike.

    ta je za Vas gvozdena knjiga snimanja? U kojoj meri je moguno

    odstupanje od rediteljskih planova, i kakva je uloga improvizacije uneoekivanim procesima lmske reije?

    Ja sam veliki pristaa gvozdene knjige snimanja. Nije dobroremetiti neke stvari koje su se napravile u miru. u mislim, pri-je svega, na lmsku dramaturgiju, unutranju ravnoteu djelovau scenariju, kao to je stil lma, osnovni tonalitet lma, akord u

    kome se lm stvara takve stvari tokom rada su nedozvoljive.Praviti radikalne zahvate u dramaturgiji, znai da postajete robdetalja. Na snimanju nemate mogunosti sagledavanja cjelinekao to imate u pripremi, za stolom. Mijenjati odnose meulikovima, ritam zbivanja, vie je nego opasno. Svaka promjena,u vrstom konceptu, pogubna je za cjelinu.

    Odakle izviru slike Vaih lmova?

    Neki redatelji izjavljuju da itavog ivota snimaju samo je-dan lm. Nisam ba siguran da je to tono! Ja nisam siguranda sam jo onaj ovjek od prije dvadeset i etrdeset godina.Dakako, neprestano se mijenjam. Uprkos kontinuitetu, u namase dogaaju neprestane mijene. Danas sve manje radim. I toto radim muno radim. o ne znai da neu vie raditi.

    Pred svaki lm, za mene postoji samo jedan jedini lm: to jemoj lm. aj lm je prije abule, prije prie. Film je u meni.Predosjeanje budueg lma ne moe se niim iskazati. akavosjeaj je unutarnji poriv redatelja. Kad se ima takvo unutarnje

    Vatroslav MIMICA

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    39/161

    38 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    osjeanje, onda redatelj traga za abulom lma. Neki put iz ne-

    koliko pria stvori se budua abula lma. Iz takvog osjeanjase uzglobi budua struktura lma. Bez istraivanja, a pri tom,i neminovne improvizacije u tome, nema budueg projekta, ion mora biti najblii stanju duha u kojem se redatelj nalazi. Re-datelj u svakom svom lmu mora da nae mjesta da izrazi svusvoju osjeajnost i pogled na svijet, bez ostatka. On takav lmmora da radi kao da je to posljednji. U industrijskom lmu

    mogune su kalkulacije i odlaganja pojedinih rjeenja za drugebudue lmove, ali u autorskom lmuredatelj mora da izrazisvoj duh bez ostatka. Ne potcjenjujem anrovski lm u ko-jem se akumuliralo kolektivno iskustvo. Prirodno, zanat se nemoe razdvojiti od umjetnosti, i zato sve to govorim odnosise na lm kao na umjetnost. Mi sanjamo oima! aj enomenziologija sna odavno je objasnila...

    Svojevremeno sam pisao, u zagrebakom elegramu, o us-poredbi lma i vatre. Ljudi koji gledaju plamenove vatre videneponovljive slike svijeta. Slino ine i nai primorci kada gleda-ju u talasanje mora. ada oni vide neponovljive slike stvarno-sti. Nije sluajno to su uz vatru i vodu nstale najljepe legendeovjeanstva. Igra plamenova je, u stvari, etvrta dimenzija. Iti titraji predstavljaju pokretne slike. Filmom, kao umjetnou,

    imamo mogunost koja se na alost, veoma malo koristi dase savim pribliimo naim suptilnim unutarnjim svjetovima injihovim projekcijama.

    Koliki je znaaj mediteranskog prostorau Vaoj lmskoj transpo-ziciji ovog toponima?

    Svak je zaljubljen u zaviaj. Djetinjstvo sam proveo u primor-skom gradiu Omiu, koji je pravo udo, i gdje je priroda stvo-rila toliko udesnih, majstorskih oblika.

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    40/161

    | 39

    Kako ste postali lmski reditelj?

    Na lm sam doao sluajno, kao to je to bivalo, poslije rata.Poeo sam studij medicine, ali sam se, po unutarnjoj vokaciji,ipak oprijedelio za lm. Medicini sam vrlo zahvalan to me jenauila diciplini. Kao borac, morao sam da upotrijebim skal-pel na ivom ljudskom mesu, da reem ivo ljudsko meso, itaj osjeaj operatera, i to osjeanje ivog reza, ostalo mi je pre-

    sudno u mom redateljskom iskustvu. Medicini sam zahvalan zaosjeanje discipline montanog reza.

    Otkada datiraju Vai prvi doivljaji lma kao umjetnosti?

    Moji prvi doivljaji lma vezani su za projekcije u malom pro-vincijskom kinu, u Omiu, koji je odrala jedna divna obitelj...Film je oduvijek bio, za mene, sveanost.

    Kako je dolo do Vaeg opredeljenja za lm kao profesiju?

    Praktino, na lm sam doao iz literature. Izvjesno vrijemebio sam urednik knjievnog asopisa, pa su me onda, po par-tijskom zadatku, poslali za generalnog direktora Jadran-l-ma u Zagrebu. Biti direktor postalo mi je uskoro odbojno, kao

    to je to svijet vlasti... U to vrijeme, u meni se javila autorskavokacija, pa sam se, poslije dvije godine direktorijuma, opri-jedelio za stvaralatvo redatelja. Valjda sam bio sklon za opre-deljenje da ivim krajnje nesigurno, neizvjesno.

    Koliko je likovni aspekt bio prisutan u Vaoj rediteljskoj formaciji?Da li slikate?

    Nije mi strano likovno izraavanje, ni olovka ni kist, a to tomi je kamera esto u rukama, onda se mogu potpuno likovnoizraziti.

    Vatroslav MIMICA

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    41/161

    40 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    Kakva su Vaa iskustva iz dramaturgije i reije animiranog i crta-

    nog lma?

    Iako sam startao s dva igrana lma, nisam se pomirio sa starim,ovjetalim ormama izraavanja. Morao sam da napravim rez,i stekle su se mogunosti da radim na crtanom lmu, jer samve bio ukljuen kao scenarist. Razlika izmeu crtanog i igranoglma svodi se, prije svega, na tehnologiju postanka jednog ili

    drugog. Osnovni je problem da se mora imati u vidu injenicada nije samo dovoljna animacija crtea i njegovo pokretanje,ve je bitno da redatelj ostvaruje umjetniku lmsku cjelinu.

    Ako je cilj umetnosti istina, u kakvom su odnosu reija i istina?

    Istina je napor ovjekov da prodre kroz mnogobrojne privide.

    Mislim da bi svaki redatelj morao vie da njeguje svoj dodirsa svojim svemirskim znancem. Naravno, ovu sintagmu bitrebalo shvatiti uvjetno. Ja mislim da svaki ovjek ima svogsvemirskog znanca, aj svemirski znanac otvara nam ire ivee prostore nego to moemo da pretpostavimo.

    Da li Vas privlai dramska / lmska pedagogija?

    Vrlo rado prihvatam mlade autore koji mi se obraajuotvarajui svoje stvaralake probleme. U tim razgovorima uvi-jek ih podravam, istiui da, kao autori sami moraju donositikonane odluke s najveom odgovornou. Svak je odgovo-ran za svoje djelo. to se tie ukljuivanja u sistem i institucijukole, o tome je vie puta bilo inicijativa, ali sve je ostalo na

    razgovoru.

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    42/161

    | 41

    Da li lm kao umetnost moe da stari?

    Vraamo se na poetak razgovora. Mislim da je lm ono toje izmeu kadrova, ispod emulzije... Bitne umjetnike vri-jednosti vrijeme lmu ne moe da uskrati. Naravno, postojei lmovi koji su nas u jednom trenutku zabljesnuli, u drugomtrenutku nas ostavljaju ravnodunim. U umjetnosti, vrijeme jenepodmitljivi sudija.

    Kakva su Vaa iskustva iz lmske dramaturgije i scenarija?

    Velika je vrijednost kinematograje kada ima dobre scenariste.o je proesija koja je u nas zaputena. Mi imamo samo ne-koliko lmskih scenarista. Pisanje lmskog scenarija je zanat.Pisati scenario za lm, znai poznavati zakone lmskog djela.

    Onaj ko moe da se iskae na lmskom scenariju nemapotrebeda reira taj lm. Isto tako, onaj ko eli reirati lm moesamo intervenirati u scenariju samo tako da ga dramaturkipripremi za svoju reiju. Filmsku partituru redatelj je obavezanda pripremi na najbolji moguni nain kako bi ostvario lmskodjelo. Filmski scenario, u osnovi, jeste elipsa, i nedostaje munadgradnja reije koja e mu dati konaniivot. Svaka adaptac-

    ija literarnog djela je ostvarivanje lmske dramaturgije i njenihzakona kojoj e tek redatelj u svom lmu dati konani ivot.Film nije ilustracija literature, jer je to stvaralatvo u drugomsistemu znakova. Film je najmanja ilustracija nekog ideolokogsistema. Bez stvaralatva, istraivanja, tragalatva, inovacije,nema ivota lmu, niti lmskog djela.

    MIMICA, Vatroslav lmski reditelj i scenarist roen u Omiu,1923. Studirao medicinu na Zagrebakom univerzitetu, i uporedo sebavio literaturom, piui kritiku. Od 1950. godine bavi se lmskom

    Vatroslav MIMICA

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    43/161

    42 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    reijom i scenaristikom. Kratko bio di-

    rektor Jadran-lma u Zagrebu. Izve-sno vreme reira animirane lmove uprodukciji Zagreb-lma. Mimica kaoreditelj ostvario je markantan opus au-torskog lma bez premca u jugosloven-skoj kinematograji. Zlatnu arenu uPuli dobio za lm Ponedjeljak ili utorak(1966). Dobitnik vie nagrada i priznanjaza svoj umetniki rad. Uporedo s reijomi scenaristikom, pie i o lmu. Filmogra-ju igranih lmova Vatroslava Mimice

    sainjavaju sledea dela: U oluji(1952),Jubilej gospodina Ikla(1955),Prometej s otoka Vievice (1964) Ponedjeljak ili utorak (1966), Kaja,ubit u te (1967), Dogaaj(1969), Hranjenik(1970),Makedonski deopakla(1971), Seljaka buna 1573(1975), Posljednji podvig diverzanta

    Oblaka(1978), Banovi Strahinja(1981). Poznati su Mimiini kratkicrtani lmovi: Samac (1958), Kod fotografa, Inspektor se vratio kui(1959),Mala hronika(1962), i drugi.

    Radolav Lazi, RAKA O FILMSKOJ REIJI, U traganju za estetikomreije od Aleksandra Petrovia do Emira Kusturice, Beograd, 1989, str.93-101.

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    44/161

    U mnotvu Vaih umetnikih zanimanja koje je najdominatnije i

    zato?

    Nema dominatnog zanimanja iz jednostavnog razloga, to samodavno shvatio (jo prije najjaeg vizuelnog medija V) da jemisao mog umjetnikog izraavanja slika, bez obzira kakose ona upotrebljava.

    Izraavanje slikom uvijek je bilo i ostalo nain mog komu-

    niciranja s okolicom; crte je umjesto rijei (slova) ili zvuka(note) moj nain prenoenja vlastitih emocija (vizija) prvomsusjedu. Kada sam ga ve izabrao nikada nisam traio izgovoru njegovj moi ili nemoi. Prihvatio sam njegove zakone, ona-kve kakvi su bili u trenucima nastajanja i primjeni. Zato nikadanisam davao prednost lmu pred slikom, karikaturom, ilus-tracijom ili nekim banalnim glasom ili plakatom, jer sve to

    spada u moj svijet i moj nain izraavanja, kojeg sam svjesnoodabrao. Svaki moj potez perom je moja slika svijeta u kojemtrajem, bez obzira na medij u kojem povlaim svoju liniju, kaotrag postojanja.

    Zato se bavite reijom lmske animacije?

    Vae pitanje potie iz komercijalne zablude amerikog crtanoglma, gdje su crtaima i animatorima, po ugledu na igrani lm,odreivali reisere. Crtani lm, nije slikanje mogue realnosti,ve njezina kreativna transormacija, a takovu transormiranu

    Nedeljko Dragi

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    45/161

    44 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    realnost mogu realizirati samo crtai obueni za pokretanje

    crtea rasni animatori. Oni su najblii boanskom osjeaju nestvarnog ili aroliji, rijetkom daru za kojim su ljudska biauvijek teila, ali ga nikad nisu i nee dostii. Iz ljudske tenje kanemoguem (aroliji) rodili su se jedini pravi autori animacije animatori u vjenoj zabludi da svojom rukom mogu realizi-rati snove.

    Iz iste zablude i ja se bavim reijom lmske animacije.

    ta je estetski predmet lmske animacije i koji je glavni umetnikizadatak reditelja lmske animacije?

    Film je za mene uvijek bio samo kretanje u vremenu i pros-toru. Animacija takoer, pogotovo jer je u realizaciji moguepreskoiti realnost tog kretanja, koje podlijee samo jednom

    jedinom realnom zakonu: a to je zakon da se lmska traka krozprojektor kree brzinom od 24 slike u sekundi.Po meni: zadatak reisera lmske animacije bio bi, da svaku

    sekundu tog vremena to kreativnije iskoristi, ne imitirajuirealnost, ve iz sugestivne snage crtea, kroz iskustvo optike,a uvijek u kombinaciji, istrauje nove orme za kretanje prieu sveukupnosti lmske slike. U tom odnosu krije se jo uvijek

    veliki rezervoar novih mogunosti.Animatoru kamera nije preslika njegovih ideja. Animatordirigira kameri kako i koliko e slikati njegov crte, ili da bu-dem precizniji, kod animiranog lma slika nije u kameri, veizvan nje u autorovoj ruci, a njezin je jedini zadatak da samoregistrira jedno nepostojee kretanje izvan te ruke, koje jenacrtano i izraunato na papiru. Reiser koji to stalno ima na

    umu, nee biti ilustrator realnosti.

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    46/161

    | 45

    Kakav je Va status slobodnog umetnika danas?

    Rad u podruju primjenjene umjetnosti je moja osnovnadjelatnost od koje sam uvijek osiguravao egzistenciju. Poznatsam po lmu koji je potpuno sporedna djelatnost i moje jedinopravo umjetniko zanimanje i dokazivanje. Filmom sam poka-zivao ta znam, sticao nagrade i priznanja, da bi to posluilokao EPP, a time na indirektan nain omoguilo povjerenje u

    narueni posao, od kojeg se, u naim uvjetima, jedino mogloivjeti...

    Svaki moj umjetniki lm bio je atak na moju egzisten-ciju... I da nije bilo tih naruenih EPP poslova, ne bih mogaorealizirati ni jedan lm. Zato sam i napravio tako malo autor-skih lmova. Nikada svoju umjetnost nisam shvatio kao iz-vor egzistencije, vea kao ansu da pokaem to umijem u tom

    podruju. Zato sam i tako rijetko radio te lmove, samo ondakada sam akumulirao viak umjetnikih emocija i osjetio tre-nutak da imam to rei...

    Nikada nisam kukao da moja umjetnost mora biti i adek-vatno nagraena... Moja umjetnost uvijek je bila i moja misijaza koju se moram rtvovati... I sve to sam autorski potpisao,kao lm, sa svim manama i vrijednostima pripada iskljuivo

    samo meni.

    Kakva su Vaa iskustva iz scenaristike lmske animacije? ta jepredmet dramaturgije lmske animacije i koji metod primenjujeteu stvaranju lmskog scenarija animiranog lma?

    Scenarij za crtani lm teko je pisati, jer se rijeima slabo moe

    opisati sve ono to se istom tom rukom moe nacrtati. Ja nika-da nisam napisao pravi scenarij za neki moj lm. Obino na-piem (zbog birokratskih navika mora postojati papir ispunjenrijeima, da bi se na osnovu neega odobrila sredstva za lm),

    Nedeljko DRAGI

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    47/161

    46 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    samo ideju lma, uz opis moguih ormalnih likovnih rjeenja

    te ideje: to autor eli rei?. Za neke lmove radio sam kn-jige snimanja, vrlo bogate, da bi to vjernije doarao lmskipostupak prenoenja te ideje na lmsku traku koja denitivnosadri cjelinu djela. U zadnja tri lma i to sam napustio, jer samshvatio da sve ono to sam izmislio danas, ve sutra zastarjeva.Moj scenario bila je uvijek samo gruba ideja od jedne do dvijereenice, koja se pretvarala u lm u trenutku njegova nastaja-

    nja. Izrada (animacija) lma zahtjeva nenormalno mnogo rada icrtanja i kada ponem animirati, tek onda ulazim u sve mogueprave odnose izmeu misli-linije i vremena, i tako ugrijanotkrivam u tom odnosu najbolja rjeenja zadane teme.

    Unaprijed predvidjeti beskrajnost linije ne moe ni samcrta kada je i autor scenarija za vlastiti lm.

    to se tie dramaturgije, drim se jednog pravila: Sve ima

    poetak i kraj, kao i u ivotu, a u meuvremenu desi se netointeresantno. akav odlomak vremena najljepe ispunjavaritam muzike, pa kada radim svoje lmove pokuavam misterijljepote ritma muzike pretvoriti u pokrenuti crte. Zato su mojilmovi u stalnom kretanju brzom ili jo brem, a crtei kaodijelovi tog vremena titraju u vizuelnom prostoru; kao note uslunom. Dramaturgija je za mene vjeito (uzaludno) traenje

    rjeenja kraja prie. Ona je dobra samo onda, kada na tomputu gledaocima ne stvaramo aritmiju pri gledanju. Znai, naputovanju kroz vrijeme nema pauze (a ni dosade) ak kada jeslika i statina. Cijela tajna dramaturgije je u tome.

    ta znai animirani lm? Objasnite fenomen animacije u stvarnostii umetnosti?

    Animirani lm prije svega znai dugotrajan i mukotrpan,ziki teak posao. Crtati 24 slike za jednu sekundu lma, apri tome imati stalno na umu kontinuitet prianja neke prie,

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    48/161

    | 47

    zahtjeva jo, osim toga, zikog napora, i nevjerojatnu intele-

    ktualnu koncentraciju. U procesu crtanja treba razlomiti sveideje na slike, sekunde, minute, na sastavne djelove u koje seulae dugotrajno vrijeme izvedbe, da bi to to se sporo radi, tekspojeno u kameri u kretanje sekundi i minuta eventualno netopredstavljalo, ali samo kao cjelina. Jedan crte nekada se radi ijedan dan, pa se za sekundu lma moe izgubiti i itav mjesecrada, a da se od lma jo nita ne vidi. Animator koji shvati

    ovaj besmisao statinosti u slubi kretanja moe postati dobaranimator. Moda je zbog toga upravo animacija (crtani lm),kod obinih ljudi, toliko obljubljena, jer su nesvjesno svjesniteine te vrste stvaranja. Meu proesionalcima, animacija sesmatra kraljicom pokretnih slika. Nije udo da se pokretanjeslike najprije pojavilo kroz ruku, koja je prije pojave ostalihtehnikih pomagala oivljavala pokret. Patnja je najei ljud-

    ski motiv istraivanja. U animaciji je patnja najvea kada je upitanju oivljavanje kretanja, pa nije ni udo to se prvi pokuajioivljavanja statinosti javljaju na taj nain.

    ta za Vas predstavlja stvaranje karikature u likovnom izrazu? Kakonastaje karikatura? ta je idejno-estetska osnova Vae knjige Lek-sikon za nepismene?

    Karikatura je, prije svega, likovna orma prenoenja vicevaod oka do oka, za razliku od usmenog vica, koji ide od usta douha. Za ljepotu usmene ale presudne su rijei, a za dobru ka-rikaturu vaan je kvalitetan crte. On uvijek mora biti maksi-malno u slubi ideje. Dobar vic (ala), bez kvalitetnog crtea jeloa karikatura, jer ne zadovoljava osnovnu ormu izraavanja likovnost, kao to i usmeni vic ne moe biti dobar, ako nije

    isprian adekvatnim, za tu priliku, biranim rijeima.Karikatura nastaje iz osobnog opredjeljenja, a najee po

    narudbi, jer je karikatura postala svakodnevna potreba novi-na i drugih sredstava javnog komuniciranja.

    Nedeljko DRAGI

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    49/161

    48 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    Moja knjiga karikatura Leksikon za nepismene, jedna od

    prvih posljeratnih knjiga karikatura kod nas, a sigurno je prvakoja je objavljena u inozemstvu (Eulenspiegel - Berlin), nasta-la je sluajno. Naime, ja sam kao mlad i nadobudan karikaturistod 1958. do 1962. godine sve ljudske vrline i mane, psiholokei karakterne, kao i druge ljudske osobine elio pretvoriti samou liniju-crte, istu karikatutu bez ikakvih dodatnih objanj-enja (rijei). Nekoliko godina sam svoje emocije pretvarao u

    crtee bez rijei. U to vrijeme interes za takav rad nije postojao.Nije bilo anse da to objavim, ali ja sam uporno radio ne bi liotkrio tajnu crtea sa porukom. Jednog dana (radio sam kaoilustrator Vjesnika), pokazao sam svoje radove tehnikomuredniku Radovanu Stipetiu, kojemu se to svidjelo.

    Na njegov prijedlog, pojasnio sam te crtee rijeima,izmislivi naslove. ako je nastao zbir crtanih pojmova, kao

    nekakav crtani leksikon. On je to poeo objavljivati svaki danpod naslovom Od A-. ako je iza naslova, npr: arhitektura,demagogija, inacija... nastao taj crtani leksikon, poslije neko-liko godina objavljen u knjizi Leksikon za nepismene(1966).

    Kakva su Vaa umetnika iskustva iz lmske scenograje? U kakvomsu odnosu prirodan, stvarni prostor i umetniki prostor u lmu?

    Scenograja je prvi vidljiviji dio karaktera i psihologije lmskogdjela. Svakim detaljom mora biti u slubi najvanije svrhe lm-skog djela: komuniciranja s gledaocima. Ona je prvi vizuelnimost ka razumijevanju onoga to elimo poruiti gledaocu. Povanosti je prije lmske kamere u snimanom igranom lmu,jer kamera tek uslikava dobru scenograju, koja je ve uveliko

    odredila ak i karakter glavnog junaka. Na alost, najee,scenograja se svodi samo na ilustraciju ambijenta, ne vodeiuvijek rauna da moe vie i jae utjecati na psiholoku opredj-eljenost gledaoca za lake razumjevanje cjeline djela. Sjetimo

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    50/161

    | 49

    se izreke: Odijelo ini ovjeka, a samo dodajmo i prostor u

    kojem taj ovjek egzistira.U nastavku Vaeg pitanja: U kakvom su odnosu priro-

    dan, stvarni prostor i umetniki prostor u lmu?... moguVam rei da je sve izabrano umjetniki prostor, iz jednos-tavnog razloga to je izabran svjesnom intervencijom, znaiizabran s umjetnikom pretenzijom da bi postao sastavni dioumjetnikog djela. Od znanja i sposobnosti izbora jedino zavisi

    da li e umjetnost postati ili ostati nesretna gola banalna ilus-tracija. Kao i u svakom ljudskom svjesnom djelovanju.

    Dobra scenograja je samo ona koja je nerazdvojni vizuelnideo karaktera i psihologije cjeline lmske slike. Po meni je i do-bar glumac samo dio scenograske cjeline slike. Nita u lmu,kao pokretnoj slici, ne moe se gledati odvojeno. Cjelina kreta-nja lmskih slika trebalo bi uvijek tei kao realizirani nestvarni

    san, pa da realnost prianja postane maksimalna. Scenograjaslui da se u tome svjetlu osjeamo normalno i ugodno.

    Koji su osnovni problemi kontinuiteta stila i anra u animiranomimu?

    Stil i anr su svaki pojedinac, autor. Mnogi autori samo su na

    prvi pogled slini po psihozikim osobinama prema kojimabiraju motive za svoje izraavanje. Estetiari su zbog lakegpraenja te plodove poeli svrstavati u razne ladice stilova ianrova. Svi ti plodovi samo su dio neega to zovemo voe(umjetnost lma) iji je jedini cilj da uljepa i oplemeni sva-kodnevni ivot. Sav crtani lm jedan je anr s normalnim ra-zlikama u rukopisu i namjeni: prot ili umjetnost. Davno sam

    bio miljenja da ne treba praviti razlike izmeu napr. dobrogDisneyjevog lma s Pajom Patkom od nekog lma Mc Larena.I jedan i drugi kroz ormu oivljenog crtea priaju neku priusa eljom da se dopadnu gledaocima, a usput i zarade neke

    Nedeljko DRAGI

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    51/161

    50 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    novce potrebne za egzistenciju. Likovni izraz je slika vladajue

    mode, koja trenutno vlada simbolima sporazumjevanja, a pravinosilac svega je kretanje tih simbola, animacija. Raznolikoststila i izbor tema uvijek je u slubi samo jednog zadataka: naj-boljeg mogueg crtanog lmskog produkta.

    Koje su osobenosti kratkog stripa? Zato bi strip mogao biti umet-nost?

    Film i strip postali su istovremeno popularna umjet-nost prianja kroz slike. Moda je strip nastao i prije (ne usadanjem obliku), ali njegova prava popularnost vezana je zapojavu ivih slika lma. Strip je statini lm. Kratki stripje vezan uz karikaturu i humor na duhovit nain, u nekolikosekvenci, ocrtan neki duhoviti doivljaj. Zakoni dramaturgije

    takovog stripa poptuno su razliiti od veih serijala i zahtjevajudrugaiji vizuelni postupak, s obaveznom poentom u zadnjojslici.

    Strip bi mogao biti umjetnost isto toliko koliko to moe bitii lm, uljana slika, crte, literarno ili muziko djelo. Sve zavisi oestetskim vrijednostima procjene.

    Kako reirate svoje animirane lmove? Da li je sve reeno u glavi,knjizi snimanja ili tokom procesa reije?

    Kako reiram svoje lmove?Kada se odluim da neku ideju prenesem u crtani lm, tada vepoinje reija lma. Kod mene je sve reija: od prve ideje, skice(biljeenja i skiciranja), izbora papira, olovaka, boja i svega os-

    talog to prati moj ivot do trenutka izrade ton kopije, jer sve toutjee na kvalitet mog rada na lmu, pa time spada i u domenureije.

    Najprije opisujem rijeima kakvu atmoseru elim postii i

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    52/161

    | 51

    kakove emocije izazvati kod gledaoca. Obino to radim u ne-

    koj biljenici i takovih biljeaka sakupi se i do stotinu stranica.Zatim pravim u malim skicama likovna rjeenja, a onda i grubeskice dramaturgije. Slijede skice u denitivnom lmskom or-matu. Sve to slui da se zagrijem i maksimalno uem u lm.Kada osjetim da sam spreman i dovoljno zagrijan poinjemdenitivnu izvedbu, koja ne ide po redu odvijanja radnje. Uposao uzimam scenu za koju smatram da je najblie onome to

    elim postii.Iako imam uvijek previe skica, nikada nijedan detalj ne

    smatram da je rijeen do kraja i u samom postupku ga stalnousavravam. Denitivna rjeenja donosim u trenutku nasta-janja svakog crtea. o su trenuci odluke iza kojih vie pov-ratka nema, jer crtanju inae ne bi bilo kraja. Kod crtanog lmavano je znati stati.

    Ukratko: O svakom detalju stalno razmiljam. Dugo sepripremam za ziki poetak rada. I kada osjetim da je uglavi neto dobro rjeeno brzo kreem u realizaciju. adaradim brzo i u povienoj temperaturi donosei odluke o de-nitivnom izgledu u trenutku same animacije, jer mi je tadanajblii i najlaki put prenoenja apstraktnih osjeaja u konk-retnu, nespretnu liniju.

    Dok animiram radim u potpunoj tiini, da mogu sluatineku svoju muziku koja svira u meni, a koja odreuje ritampokreta i ritam dramaturgije. U tom odnosu unutranje muz-ike i linije na papiru, krije se tajna moje reije.

    Kome reirate svoj animirani lm i kome adresujete svoje ukupnostvaralatvo?

    Nikada nisam bio kalkulant, pa kada reiram lm, najprije elimzadovoljiti sebe. Iako je animacija moja proesija, zamiljamsebe u poziciji prosjenog gledaoca, ali me to ne sprijeava da

    Nedeljko DRAGI

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    53/161

    52 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    pokaem sve to znam, svjestan da mnogi gledaoci nee moi

    konzumirati sve moje ideje, ali istovremeno me tjei injenicada po zakonu vjerovatnosti ima isto tako jo veliki broj ljudikojima e moje djelo biti blisko. akav pristup me tjei, ali i dajevolju da uvijek probam ii naprijed u istraivanju novoga kolikomi to moje intelektualne i kreativne snage doputaju. Radimdakle i za sebe kao i za publiku i najvie me raduje, kada vidimda sam na publiku uspio prenijeti i dio svoje radosti stvaranja.

    U kakvom su odnosu tragina i komina vizija sveta i stvarnosti uVaem delu? ta je za Vas tuno, a ta smeno?

    Prije svega, ivot je po svome happyendu tragian. Sve unu-tar toga je niz ozbiljnih (traginih) i smijenih djetalja, izmeukojih, kada se gleda od kraja, nema razlike. Oni koji se slue

    komikom ele takav zavretak to vie udaljiti od realnosti.Komina vizija svijeta je ruganje njegovu neumitnu kraju,ruganje vlastitoj nemoi u potrazi za najboljim nemoguimzavretkom. o je isto toliko tragino kao i najtraginija trage-dija.

    Meni je smijeno-tuno, a tuno-smijeno, jer u svakomlmu, unaprijed znam zavretak, ma kako ga mi pokuali

    uslikati. Sve to je stvoreno, stvoreno je kao ono izmeu,kao pokuaj pojedinca, da se svojim radom ouva barem uosjeaju vjenosti.

    Koja svoja tri lma smatrate najcelovitijim ostvarenjima i zato?

    U trideset godina rada na lmu, napravio sam osam autorskih

    djela. Nije to puno djece, pa izmeu njih birati tri najbolja,ne bi bilo air, kako prema djeci tako i prema sebi. Sve samih radio samo kada sam osjetio da imam to rei, pa i u onimlmovima, koji moda i nisu imali veeg uspjeha, ja sam mak-

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    54/161

    | 53

    simalno elio najcjelovitije istraivati sve mogunosti medija.

    Moda sam u nekim detaljima to uspio i vie nego u onima raz-vikanima koji su imali ono neto zbog ega su se jo i svidjelinajirem auditoriju. Sam sam zateknut injenicom da nemamlma koji nije nagraen, to automatski ne znai da on i vrijedi,ali pokazuje da je lm ostvario susret s istomiljenicima, koji toistiu tako da ga apostroraju nagradom.

    Lagao bih ako ne bi priznao da imam meu tim lmovima

    svoje ljubimce, kao to bih lagao da ne priznam da mi nagradegode, ali sam svjestan da nitko ne moe nagradom nadomjestitionu moju sreu koju sam osjeao u trenucima nastajanja djela,a takovih sretnih trenutaka imam u svakom lmu, barem u ne-koliko scena, koji su mi uvijek bili i ostali jedini pravi stimu-lansi i otri kriterij za opstanak u toj vrsti stvaralatva.

    U takvom razmiljanju nijedan moj lm nije cjelovit u

    onom smislu kako sam ja to elio, kada sam krenuo u njegovorealiziranje. Svi moji lmovi samo su nemoni pokuaji dadostignem ideal iz onih dana kada sam nadobudno krenuou umjetnost animacije. Moja glava stalno je jednako punaantastinih iluzija, zanosa i tenji ka nestvarnom, a ruka saolovkom meu prstima, nemona i ziki ograniena, jo uvi-jek ara i tapka za tom nedostignutom realizacijom. U stvari,

    ja uivam u realnosti nemogueg: Beskrajna mata surovo jeograniena nemou ruke. o je moj realizam. Kada bi nemoguepostalo mogue, bio bi to kraj stvaralatva.

    Navedite antologiju animiranih, crtanih, lutka-lmova NedeljkaDragia uzimajui na i svetski lm u obzir?

    Izvan matematikih i zikih zakona ni jedan pokuaj rangi-ranja ljudskog stvaralatva nije donio sreu nikome. Vrijed-nost, Kvalitet, Ljepota... neega to je otpadak od ljudskogtrajanja, van konteksta zakona o opstanku, u kojemu su zako-

    Nedeljko DRAGI

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    55/161

    54 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    ni snage i sile jedino pravilo, a jo optereeni trenutnom es-

    tetikom na koju utjee vladajua moda, prepreka su za svakoobjektivmo rangiranje umjetnikih djela. Dobro je sve ono tone naruava naa osjeanja pripadnosti ravnotei prirodnogopstanka u vremenu u kojem trajemo. Sve to zagauje ljudskuravnoteu prirodnih osjeaja njezinoj normalnoj pripadnosti,nepotrebni su produkti. akovih je, na alost, najvie.

    Uvrijedio bih mnoge (a i sebe), da iz tolike koliine iskrenog

    stvaralatva izdvojim pojedince, koji su imali moda samo viesree da utjeu na nae osjeanje, svojim kvalitetnim djelima,koje je teko rangirati, a ne podlei subjektivnom opredjeljenjuukusa (vlastite estetike).

    ta za Vas znai lanstvo u Amerikoj lmskoj akademiji?

    Moje lanstvo u Amerikoj, Hollywoodskoj lmskoj akademijidatira jo od 1973. godine, kada je moj lm up-upbio no-miniran za nagradu Oscar. Posjetio sam Hollywood i imaoprojekciju svojih dotadanjih lmova, razgovarao na tojprojekciji s ljudima iz iste brane, i to bi se reklo novinskimargonom, imao uspjeha. Kada sam se vratio kui, stiglo jepismo od lmske akademije u kojem su traili moj pristanak za

    lanstvo. Naravno da sam pristao, pogotovo jer je obrazloenjeglasilo da sam predloen za: ... te i te velike zasluge zaunapreenje lmske umjetnosti, to mi je vrlo imponiralo. Jovie mi je imponiralo to nitko domai nije imao zasluga da megura. Nitko nije uspio saznati ni tko me je predloio (uvjet: dvalana Upravnog odnora, uz jednoglasnu odluku tog Upravnogodnora), uz uenje, kako mi je to uspjelo, a ne znam ni jezik,

    pa nisam mogao raditi na svom imageu. Moj image bili susamo moji lmovi.lanstvo u Akademiji jedno je od priznanja za moj rad.

    Osjeam se strano vaan, jer ba moj glas moe presuditi da

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    56/161

    | 55

    li e neki lm ili neki glumac, tako daleko od mog zaviaja (koji

    je iskompleksiran prema tom velikom svijetu), dobiti Os-cara i doi u centar svetskih lmskih iluzija, koje mi u svojojprovincijalnosti esto uzimamo kao jedino mjerilo uspjeha. ajosjeaj vanosti pravi je lijek i za vlastite rustracije. Obinone glasam, kao to se moe naslutiti iz odgovora na prethodnopitanje.

    Jedan ste od osnivaa i stavaralaca Zagrebake kole crtanog lma.U emu je stvarni doprinos ove glasovite kole lmskoj umetnosti unas i u svetu?

    Nisam osniva Zagrebake kole crtanog lma, iako sam unju bio primljen kao crta-azer im je osnovana 1956. god-ine. Radio sam osam dana, ali kao kopist, jer je bilo pravilo,

    da svatko poinje od poetka posla. Nisam to volio, pa samprekinuo rad, da bi se 1960. godine vratio, na poziv, ali kao glav-ni crta i scenogra lma Sanjar, reisera Branka Ranitovia.Duhovno sam stalno bio vezan uz tu kolu jer su njezine idejebile pokreta moje kreativnosti u karikaturi kojom sam se u tovrijeme odsustnosti bavio. Zagreb lm je mnogo utjecao naormiranje mog estetskog (idejnog) i likovnog svjetonazora.

    Zagreb lm se pojavio u, za njega, sretno vrijeme iscrpljeno-sti dotadanjeg vladajueg modela svjetske animacije. Bilo je tovrijeme i pojaanog ljudskog entuzijazma za kreativnou, pri-rodno nastalog nakon tragedije drugog svjetskog rata. o je, usvakom sluaju, jedno novo vrijeme u kojem su se traila i novarjeenja za sva podruja ljudske djelatnosti. Osjeaj beznaa,kao poslijedica tog groznog rata i strah od nove propasti u tek

    pokrenutom hladnom ratu, natjerali su sve mislee ljude dau stvaralatvu potrae odgovore o smislu vlastite egzistencije.Sve to nosi tajnovit duh, dobro je dolo kao utjeha i nada da estaro i iscrpljeno kao loe biti bre zaboravljeno.

    Nedeljko DRAGI

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    57/161

    56 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    o je valjda i prirodno nakon tako velikih trauma. Naa

    zemlja, kao dio tog novog svijeta, iako u tekoj ekonomskojsituaciji, naputena od svih, bila je puna poletnih ljudi koji seele dokazati u tom novom svijetu. U takovoj duhovnoj klimigrupa entuzijasta i ljubitelja animacije krenula je u svoje doka-zivanje. Proesionalno neobuena, nemona u nematini, nijemogla konkurirati bogatoj amerikoj varijanti crtanih iluzija,pa je bila prisiljena da krene drugaijim putem.

    Uei se zanatu u prvom naem crtanom lmu Veliki miting(1952), politikoj satiri s kojom smo se stavili na branik domo-vine u borbi protiv Kominorma, nesvjesno mi je u glavi ostalamisao da crtani lm ne mora biti proizvod iskljuivo namjen-jen djeci. U to vrijeme, i u Americi je bilo slinih pokuaja: McLaren i autorska grupa oko studija UPA Hollywood. ime jeput ka vlastitom stilu ve bio trasiran.

    Drugi vaan detalj pojavio se kada su pioniri nae animacijepomisli da ideje za crtane lmove mogu traiti i u vioj intele-ktualnoj seri tadanjoj vladajuoj lozoskoj misli, literaturiitd., pa sve to jo malo zainiti aktuelnim dogaajima iz sva-kodvenog ivota. Vizuelnu ormu poeli su traiti u modernojlikovnoj umjetnosti (i muzici), te s tim novim vrijednostima,spretno iskoritenima, ruiti ve banalne likovne, muzike i

    lmske amerike animacije. Sretna je okolnost da se istovre-meno pojavilo desetak natprosjeno talentiranih ljudi zalju-bljenih ba u taj medij.

    Ve prvi izlazak njihovih lmova na svjetsku scenu 1957.godine u Cannesu izazvao je pravi kulturoloki ok. Bilo jeto neto novo u poplavi stotina jednakih lmova komercijlneprodukcije pa je odmah zapaeno. Prvi je to uoio, ba na tom

    estivalu, rancuski kritiar George Sadoul i krstio tu pojavudanas znanim i poznatim imenom Zagrebaka kola crtanoglma. Doprinos zagrebake animacije svjetskoj je i danas ne-sporan, jer je meu prvima pokazala da crtani lm ne mora

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    58/161

    | 57

    biti samo zabava, ve isto tako neoekivan umjetniki doivljaj,

    ravnopravan s ostalim tradicionalnim umjetnostima.

    Kuda ide reija lmske animacije u nas i u svetu?

    Svjetska, a i naa, animacija sve vie se razvija kao umjetnostpokretnih slika, a tu su anse (animaciji) da lm to najbre inajlake postane.

    U emu je tajna lmskog umetnikog dela?

    Dragi (nakon teleonskog razgovora):ajna uspjeha nekog lmskog djela je i tajna dramaturgije.

    Umjetniki kvalitet nekog lmskog djela ne krije se samou slikama uslikanim na lmskoj vrpci, ve vie u razmacima

    crnim okvorima, koji odvajaju sliku od slike, a koji se na pro-jekciji lma ni ne vide.Zato? Kako?Sve ono to je na slici vidljivomoe se nauiti, ali to jo uvi-

    jek nije dovoljno da lm bude i Umjetniko djelo, kao to nipoznavanje abecede i pravopisa ne znai da e onaj koji to upo-trebljava automatski postati umjetnik pisane rijei. Slike ili ri-

    jei samo su ormalni elementi cjeline, jer tako nalae prirodatog medija. Jo uvijek nedostaje ritam, koji moe biti vizuelni ilizvuni, a najbolje istovremen, kao to je to sluaj u lmu.

    Zato se tajna umjetnosti krije izmeutih odnosa: u odnosi-ma izmeu slike i slike, slike i rijei, rijei i rijei (zvuka izmeuzvuka), itd..., kreativnom redoslijedu, izboru i suprostavljanjui usklaivanju emocija koje ti ritmovi izazivaju na osjetila gle-

    daoca, sa jednim jedinim ciljem da to bude najprirodniji slijedsvih elementaa doivljaja ba za to djelo, za tu ideju koju elimoispriati.

    o je ono izmeu; nenauena tajna opstanka izmeu stee-

    Nedeljko DRAGI

  • 8/12/2019 rezija filmske animacije

    59/161

    58 | Radoslav Lazi REIJA FILMSKE ANIMACIJE

    nog znanja i instikta odabira svega nauenog u slubi jednog

    jedinog cilja: stvaranja umjetnikog djela, jedinog produkta ne-realne enje svojstvene ovjeku, za mijenjanjem prirode stvri.

    Ono izmeuje nesvjesni osjeaj prirodnih ritmova, s kojimovjek mora biti usklaen da ne bi naruio jedino vaee za-kone koji u prirodi vladaju, a to su zakoni matematike, zike ibiologije. Nema dramaturgije van tih zakona i bez te usklae-nosti ovjeka i prirode. Sve je zadano unaprijed, osim osjeaja i

    misli, karakteristinih za ljudsku jedinku. Ako se u toj suprot-nosti opredjelimo za bilo koju stranu, neemo uspjeti.

    Umjetnost je dobronamerna prevara ili traenje ljepote,pokuaj bjega u osjeajnost, koja moe egzistirati samoizme-u tih krutih realnih zakonitosti, ne remetei njihovu vjenuravnoteu.

    Umjetnost oplemenjuje duh, ali ne mijenja realnost, moja je

    poruka svima koji precjenjuju znaaj umjetnosti.I tajna ivota jeizmeu!

    DRAG