Recikliranje 2

1Antun Pintari

2. DEFINIRANJE POJMOVA

RECIKLIRANJE ELEKTROTEHNIKIH PROIZVODA

11/12/2013 2

Otpad i smee

A. Pintari: RECIKLIRANJE ELEKTROTEHNIKIH PROIZVODA

11/12/2013 A. Pintari 3 11/12/2013 A. Pintari 4

211/12/2013 A. Pintari 5

Otpad je svaka tvar koja ima svojstva zbog kojih ih se

vlasnik mora ili eli rijeiti. Nastaje kao rezultat raznih ljudskih aktivnosti: u domainstvima, u

raznim privrednim djelatnostima te posebno u industriji.

Gospodarenje otpadom je ekonomski i ekoloki razumno

upravljanje otpadom tijekom njegova nastanka,

sakupljanja, transporta, iskoritavanja i obrade do konana

odlaganja, a sve u skladu s pripadajuom i vaeom

zakonskom regulativom.

Otpad i gospodarenje otpadom

11/12/2013 A. Pintari 6

Porijeklo i vrste otpada

11/12/2013 A. Pintari 7

Vrste i sastojci otpada

11/12/2013 A. Pintari: RECIKLIRANJE ELEKTROTEHNIKIH PROIZVODA 8

Definicija elektroureaja prema DIRECTIVE 2002/96/EC

Elektrini i elektroniki ureaji su ureaji kojima je zaispravan rad potrebna elektrina struja ili elektromagnetno

polje, kao i ureaji kojim se stvara, prenosi i mjeri elektrina

struja. Takoer su to i ureaji konstruirani za rad pod

naponom do 1000 V izmjenine, odnosno 1500 V istosmjerne

struje.

Otpad elektrinih i elektronikih ureaja oznaava otpad navedenihureaja ukljuujui njihove sastavne dijelove, podsklopove i izmjenjive

dijelove tijekom odravanja ili u trenutku odlaganja na otpad.

* Izvor: Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom

(NN 74/07, 133/08, 156/09). Krae Pravilnik GOEEUO.

Mjesta nastanka otpada: - gospodarstvo (industrija, obrt), te

- kuanstva i manji obrt

311/12/2013 9

Podjela elektroureaja prema Pravilniku GOEEUO

Veliki kuanski ureajiHladnjaci, zamrzivai, perilice rublja, mikrovalne penice, elektrini grijai

Mali kuanski ureajiUsisavai, elektrine etkice za zube, tosteri, elektrina vaga, ventilator, glaalo itd.

IT i telekomunikacijski ureajiFaksovi, telefoni, mobilni telefoni, telefonske sekretarice itd.

Elektroniki kuanski ureajiRadio, televizori, videorekorderi, Hi-Fi oprema, video kamere itd.

Bolnika opremaRentgenska oprema, kardioloki ureaji, oprema za dijalizu, stomatoloki ureaji itd.

Rasvjetna tijela Lampe, arulje cijevi itd.

Igrake, ureaji za rekreaciju i sport Ureaji za nadzor Automati za prodaju

Elektrini i elektroniki alatBuilice, pile, ivai strojevi, tokarilice, tkalaki strojevi itd.

i


http://www.eeotpad.com/vrsteeeo.php

11/12/2013 10

veliki porast potronjeRauna se da je 1998. godine u zemljama EU stvoreno 6 milijuna tona elektrootpada, to je oko 4%

komunalnog otpada. Godinja stopa rasta iznosi visokih 3-5%, a to znai da e za slijedeih pet godina

biti od 16 do 28% vie otpada ove vrste, odnosno za 12 godina e se koliina elektrootpada

udvostruiti. Ta je stopa rasta oko tri puta vea od stope rasta komunalnog otpada.

lako se prepoznaje i odvaja

tendencija smanjenja veliine proizvoda

sadri opasne i tetne tvari To je otpad koji sadri opasne i tetne tvari to dodatno poveava vanost odgovarajueg zbrinjavanja

ove vrste otpada, za koju se rauna da 90 % zavri na odlagalitima, spaljuje se ili ponovno iskoritava,

ali bez prethodne predobrade. Smatra se da najvei udjel opasnih tvari u komunalnom otpadu potjee

od elektrootpada

mogunosti zapoljavanjaProcjena je znaajnih mogunosti zapoljavanja na poslovima prikupljanja, prijevoza i recikliranja

otpada. Na bazi minimalne koliine od 4 kg prikupljenog elektrootpada po stanovniku EU godinje

prognozira se zapoljavanje oko 10.500 radnika samo na poslovima neposrednog recikliranja. Slina je

studija u SAD-u pokazala mogunost zapoljavanja 13.000 novih radnika koji bi preradili godinje 6

milijuna tona elektrootpada

Karakteristite elektrootpada


11/12/2013 11

Koliine i struktura EE-otpada u EU


http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do

IZVOR: http://scp.eionet.europa.eu/themes/waste/

11/12/2013 A. Pintari 12

EE otpad se u zakonima Europske unije oznaava kraticom

WEEE (Waste Electrical and Electronic Equipment).

411/12/2013 A. Pintari 13

ZNAAJ OUVANJA OKOLIA

11/12/2013 14

Ouvanje okolia

Odnos drutva prema proizvodnji se uvelike promijenio, dok je odnos prema otpadu uglavnom ostao na najjeftinijem rjeenju, izravnom odlaganju u okoli.

U podruju materijalne proizvodnje je ublaavanje nedostatka sirovina i prekomjernog otpada ponudio pristup

nazvan gospodarstvo s krunim tokom materijala ilioporabno gospodarstvo (nj. Kreislaufwirtschaft, e. take-back).

Ouvanje okolia je jedan od najvanijih pravaca ljudskog djelovanja


11/12/2013 15

Ouvanje okolia

Vremenom je prerada otpada postajala nunost.

Sve je vanija postala prikladnost dotrajalog proizvoda ekolokom i ekonomski prihvatljivom zbrinjavanju

Sve vei pritisak javnosti u odnosu na zatitu okolia je utjecao na poveanje trokova zbrinjavanja otpada, potiui na taj nain i razvoj postupaka recikliranja.

A. Pintari: RECIKLIRANJE ELEKTROTEHNIKIH PROIZVODA 11/12/2013 A. Pintari 16

Ocjenjivanje reciklinosti 4Ocjenjivanje reciklinosti 4

A. Pintari Doktorska disertacija 15

USPOSTAVLJANJE POVRATNIH TOKOVA MATERIJALA U

FUNKCIJI OUVANJAOKOLIA

511/12/2013 17

ivotni vijek proizvodaciklus

CYCLERE +

A. Pintari: RECIKLIRANJE ELEKTROTEHNIKIH PROIZVODA 11/12/2013 18

SEKUNDARNESIROVINE

OTPADSIROVINE

DOBIVANJEMATERIJALA

IZRADAPROIZVODA

KORITENJEPROIZVODA

RECIKLIRANJEMATERIJALA

PROIZVODI

DIJELOVIRECIKLIRANJE

PROIZVODA

E N E R G I J A

E M I S I J E

Kruenje materijalaKruenje materijala


11/12/2013 19

Vrste ponovne uporabe

Ponovna uporaba proizvoda (e. reuse) - daljnja uporaba rabljenog proizvoda ili njegovih dijelova u istoj (prvobitnoj) namjeni

Obnavljanje proizvoda (e. remanufacture) - industrijskipostupak (obino se provodi u tvornici) kojim se dotrajaliproizvod prerauje u stanje kao novo (e. like-new)

Ponovna uporaba materijala (e. Recycling, hr. oporaba)predstavlja materijalno iskoritenje dotrajalog proizvoda, priemu se on koristi kao sirovina, tzv. sekundarna sirovina,u proizvodnji materijala

obino se sastoji od rastavljanja radi razvrstavanja i prerade materijala(npr. primjene odreenih kemijskih procesa) dotrajalog proizvoda


http://scp.eionet.europa.eu/themes/waste/

11/12/2013 A. Pintari 20

611/12/2013 A. Pintari 21

Cilj je zemalja EU ostvariti do 2016.g. stupanj recikliranja od

najmanje 85 %.

11/12/2013 22

Definicija recikliranja

RECIKLIRANJE (oporaba) ponovna uporaba iskoritenih, odnosno odbaenih materijala i proizvoda u istu ili razliitu svrhu, s ili bez prethodne dorade.


Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno koritenje. Ukljuuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih

proizvoda iz iskoritenih stvari ili materijala. Vrlo je vano najprije

odvojiti otpad prema vrstama otpadaka. (prema Wikipedia)

Recikliranje je postupak sakupljanja odbaenih proizvoda, razvrstavanje i njihovo pretvaranje u nove materijale za izradu novih

proizvoda sline ili iste namjene. U recikliranje spada sve to se moe

ponovno iskoristiti, a da se ne baci.

11/12/2013 A. Pintari 23

funkcionalno ispravni dio (RECIKLIRANJE PROIZVODA) ili

sirovina za izradu novog proizvoda (RECIKLIRANJE MATERIJALA)

primjenom postupaka koji su trenutno i iroko dostupni.

RECIKLINOST (e. recyclability) obiljeje proizvoda ili materijala

ukazuje na njegovu prikladnost da se moe iz

otpada preusmjeriti i vratiti na ponovnu uporabu

kao:

Definicija Definicija reciklinostireciklinosti

11/12/2013 24

Davni poeci u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je, a na Zavodu za materijale pri Fakultetu

strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, sredinom 1970-tihgodina zapoelo sveobuhvatno i cjelovito sagledavanje

tokova (tehnikih) materijala, raslanjeno u devet faza - od

sirovine do odlagalita, uz uvaavanje povratnih tokova u

pojedinim fazama

Zaetnik i pionir takvogpristupa bio je

prof. dr. Ranko ZGAGA


711/12/2013 A. Pintari 25

Documents

Recikliranje 2