18
ok olisa PROLJEĆE 2015 Časopis Udruge za samozastupanje Broj 18 Tema broja: Zastita i recikliranje

Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Mnogi od vas sigurno provode slobodno vrijeme šetajući se gradom, odlascima u parkove ili u prirodu. Priroda i okoliš su sve ono što nas okružuje i jako su važni za naš život i razvoj. Zato ih moramo zaštititi i čuvati. Kako možete čuvati svoju okolinu čistom pročitajte u našem novom broju Glasa samozastupnika koji smo posvetili Zaštiti okoliša i recikliranju.

Citation preview

Page 1: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

okolisa

PROLJEĆE 2015

Časopis Udruge za samozastupanje Broj 18

Tema broja:

Zastita

i recikliranje

Page 2: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

2 Časopis Udruge za samozastupanje

RIJEČ UREDNICE

UrednicaSenada Halilčević

NovinariHrvoje FornerSnježana KanjirFadil Špuren Nera BajzecGordana HuzekTomislav Ivašković

AsistentiAna ŠirićIvana Poslon HrvojDamjan Janjušević Mladen Katanić

Glas samozastupnika tiskanje uz �nancijsku podrškuFondacije otvoreno društvo.This newsletter was supportedby a grant from the OpenSociety Fundations.

Dragi čitatelji, Proljeće je i priroda se budi.Mnogi od vas sigurno provode slobodno vrijeme šetajući se gradom, odlascima u parkove ili u prirodu.Priroda i okoliš su sve ono što nas okružuje i jako su važni za naš život i razvoj.Zato ih moramo zaštititi i čuvati.Kako možete čuvati svoju okolinu čistom pročitajte u našem novom broju Glasa samozastupnika koji smo posvetili Zaštiti okoliša i recikliranju.

ZAŠTITA OKOLIŠA

Zaštita okoliša je zaštita okoline u kojoj živimo od onečišćenja i zagađenja.

Onečistiti okoliš znači zaprljati gaali na takav način da se može očistiti.Zagaditi okoliš znači zaprljati gana takav način da se ne može očistiti.

Okoliš čine zrak, voda i tlo.Voda u okolišu su kiša, rijeke, jezera i mora.Sve stvari u okolišu su povezane jedna s drugom.Ako se onečisti zrak to onečišćenjeprenosi se i na kišu.Kada takva kiša padaonečišćuje i zemlju i rijeke i jezera i mora.

Program Ujedinjenih naroda za okoliš proglasio je 5 lipnja Svjetskim danom zaštite okoliša.

Obilježavanjem tog dana želi se ljude upozoriti na važnost zaštite prirode i planeta Zemlje.

U Hrvatskoj postoje zakoni koji štite okoliš i prirodu. Neki od najvažnijih su:

Zakon o zaštiti okolišaZakon o zaštiti prirodeZakon o zaštiti zrakaZakon o vodama

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

ZAŠTO JE VAŽNO DA OKOLIŠ BUDE ČIST

Čist okoliš važan je za zdravlje ljudi, biljaka i životinja.Na primjer ako je u mjestu u kojem živimo zagađen zrakmožemo imati problema s plućima.Ako je zagađena zemlja na kojoj se uzgaja povrćeonda će i to povrće biti štetno za zdravlje.Ako popijemo zagađenu vodu možemo se otrovati.

Najveći zagađivač okoliša je čovjek.Čovjek u svom životu koristi razne stvari koje zagađuju prirodu.Na primjer čovjeku je potreban autoa on ispušnim plinovima zagađuje zrak.Toplane preko kojih se grijemo zagađuju zrak.Ako bacamo smeće u prirodu zagadit ćemo tlo. Čovjeku je potrebna strujaa elektrane u kojima se proizvodi strujaonečišćuju zrak ili vodu.Struja se može dobivati iz solarnih elektrana i vjetroelektrana. Ove elektrane proizvode struju pomoću sunčeve svjetlosti ili vjetra i puno su bolje za okoliš.

Page 3: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

3Glas samozastupnika

Dragi čitatelji, Proljeće je i priroda se budi.Mnogi od vas sigurno provode slobodno vrijeme šetajući se gradom, odlascima u parkove ili u prirodu.Priroda i okoliš su sve ono što nas okružuje i jako su važni za naš život i razvoj.Zato ih moramo zaštititi i čuvati.Kako možete čuvati svoju okolinu čistom pročitajte u našem novom broju Glasa samozastupnika koji smo posvetili Zaštiti okoliša i recikliranju.

ZAŠTITA OKOLIŠA

Zaštita okoliša je zaštita okoline u kojoj živimo od onečišćenja i zagađenja.

Onečistiti okoliš znači zaprljati gaali na takav način da se može očistiti.Zagaditi okoliš znači zaprljati gana takav način da se ne može očistiti.

Okoliš čine zrak, voda i tlo.Voda u okolišu su kiša, rijeke, jezera i mora.Sve stvari u okolišu su povezane jedna s drugom.Ako se onečisti zrak to onečišćenjeprenosi se i na kišu.Kada takva kiša padaonečišćuje i zemlju i rijeke i jezera i mora.

Program Ujedinjenih naroda za okoliš proglasio je 5 lipnja Svjetskim danom zaštite okoliša.

Obilježavanjem tog dana želi se ljude upozoriti na važnost zaštite prirode i planeta Zemlje.

U Hrvatskoj postoje zakoni koji štite okoliš i prirodu. Neki od najvažnijih su:

Zakon o zaštiti okolišaZakon o zaštiti prirodeZakon o zaštiti zrakaZakon o vodama

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

ZAŠTO JE VAŽNO DA OKOLIŠ BUDE ČIST

Čist okoliš važan je za zdravlje ljudi, biljaka i životinja.Na primjer ako je u mjestu u kojem živimo zagađen zrakmožemo imati problema s plućima.Ako je zagađena zemlja na kojoj se uzgaja povrćeonda će i to povrće biti štetno za zdravlje.Ako popijemo zagađenu vodu možemo se otrovati.

Najveći zagađivač okoliša je čovjek.Čovjek u svom životu koristi razne stvari koje zagađuju prirodu.Na primjer čovjeku je potreban autoa on ispušnim plinovima zagađuje zrak.Toplane preko kojih se grijemo zagađuju zrak.Ako bacamo smeće u prirodu zagadit ćemo tlo. Čovjeku je potrebna strujaa elektrane u kojima se proizvodi strujaonečišćuju zrak ili vodu.Struja se može dobivati iz solarnih elektrana i vjetroelektrana. Ove elektrane proizvode struju pomoću sunčeve svjetlosti ili vjetra i puno su bolje za okoliš.

Page 4: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

4 Časopis Udruge za samozastupanje

2. Što je Zelena akcija i koje su vaše najvažnije aktivnosti?Zelena akcija je najveća udruga građana za zaštitu okoliša u Hrvatskoj koja radi 25 godina. Bavimo se različitim temama zaštite okoliša i prirode:

poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije recikliranje otpadazaštita šuma i voda borba protiv termoelektrana na ugljen

Da bi postigli ove ciljeve koristimo različite načine rada:informiranja javnosti, organizacije seminara, organizacije prosvjeda i slično.

Aktivnosti kojima se trenutno bavimo su:kampanja protiv bušenja Jadrana zbog nafte kampanja za obnovljive izvore energije i protiv termoelektrane Plomin C kampanja za recikliranje otpada i protiv izgradnje spalioniceuključeni smo u niz kampanja protiv privatizacije javnih dobara

3. Zašto je važno čuvati okoliš?Čovjek je samo dio prirode te ovisi o očuvanju okoliša. Korištenje fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta uzrokuje klimatske promjene. Zbog klimatskih promjena jako je ugrožena kvaliteta života i opstanak živih bića. Događaju se velike poplave zbog kojih se moraju raseljavati ljudi. Događaju se velike suše koje uništavaju poljoprivredu i uzrokuju nedostatak hrane. Rad velikih tvornica i ispušni plinovi iz prometa zagađuju zrak što može uzrokovati različite bolesti kod ljudi. Slično je sa zagađenjem vode i sa proizvodnjom hrane. Onečišćenje okoliša u konačnici je štetno za sva živa bića.

Staklo je materijal koji se može potpuno reciklirati.To znači da sve staro staklo možemo preraditii napraviti novo staklo. Recikliranjem stakla štedimo energiju i čuvamo okoliš.Staro staklo bacamo u zeleni kontejner.

Stara plastika se baca u žuti kontejner.Neke plastične boce možemo zamijeniti za novac.

Metale, kao na primjer željezo, bakar i aluminij,ne odlažemo u kontejnerenego ih nosimo u reciklažna dvorišta.Ako imamo puno starog željeza, bakra ili aluminija možemo ih prodati na mjestima koja otkupljuju metal.

Reciklirati možemo i staru odjeću i obućuili stare krpe, plahte i ručnike.Takve stvari stavljamo u kontejnere na kojima pišetekstil, odjeća i obuća. Ovi kontejneri mogu biti različitih bojaali uvijek će na njima biti napisano čemu služe.Kontejneri za tekstil, odjeću i obuću najčešće su sive, žute, smeđe, bijele ili tamno crvene boje. Ovi kontejneri se često ostavljaju otvoreni tako da svatko kome je to potrebno iz njih može uzeti stvari.

Električni i elektronički otpad su na primjer stari kompjuteri, perilice rublja, mobiteli, televizori, frižideri i žarulje.Ova vrsta otpada posebno je opasnajer u sebi sadrži mnoge otrovne tvari.Zbog toga ove stvari ne smijemo bacati u obične kontejnere za smeće.Ovaj otpad može se odnijeti u reciklažno dvorišteili se telefonom može pozvati služba koja besplatno odvozi električni i elektronički otpad.

Svi kod kuće koristimo neke uređaje koji rade na struju.Na primjer to su televizor, frižider, fen, usisivač.

Kada kupuješ bilo koji uređaj koji radi na strujuna njemu piše koliko struje on troši.O potrošnji struje možeš pitati i prodavača u dućanu. Prema tome koliko struje trošisvaki uređaj pripada u neki energetski razred.Energetski razredi suG, F, E, D, C, B, A, A+, A++, A+++.

Najbolji ili najviši energetski razred je A+++.Uređaji iz ovog razreda troše najmanje struje dok rade.To znači da će ti računi za struju biti manjiako koristiš ovakve uređaje.Na žalost, kada kupuješ ovakav uređaj u dućanunjihova cijena je veća od uređaja iz nižeg energetskog razreda.

Najlošiji ili najniži energetski razred je G.Ovi uređaji troše najviše struje dok radeali im je cijena najniža.

Ponekad u dućanu možeš vidjeti 2 uređajakoja ti izgledaju istoali imaju različitu cijenu.To znači da ta 2 uređajaimaju različit energetski razred.

Energetska učinkovitost određuje se i za kuće i zgrade.Svatko tko prodaje ili iznajmljuje kuću ili stanmora imati potvrdu o energetskoj učinkovitosti.Ako iznajmljuješ stan iz te potvrde možeš vidjetikolika će ti biti cijena grijanja.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

4. Što građani mogu napraviti kako bi čuvali okoliš?Trebaju svojim načinom života smanjiti loš utjecaj na okoliš. To znači da treba što manje koristiti automobil, a više javni prijevoz i bicikl. Na taj način se troši manje energije i ispušta manje štetnih plinova. Kad kupujute proizvode važno je paziti da sadrže što manje ambalaže kako bi se proizvelo što manje otpada. Bolja je papirnata nego plastična ambalaža jer ju je lakše reciklirati. Kod kuće je važno odvojeno prikupljati različite vrste otpada i bacati ih u predviđene kontejnere kako bi se taj otpad mogao reciklirati. Umjesto plastičnih vrećica treba koristiti platnene torbe i papirnate vrećice zato što plastičnim vrećicama treba nekoliko stotina godina da se razgrade.

5. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Hrvatskoj?Jedan od najvećih problema je otpad. Hrvatska ne upravlja dobro otpadom. Mnogo otpada završi odbačeno u prirodi. Velik problem je i cestovni promet koji ispušta mnogo štetnih plinova koji zagađuju zrak. Problem je i pogrešna politika koja potiče štetne energetske projekte koji zagađuju zrak, uništavaju raznolikost biljaka i životinja ili utječu na klimatske promjene.

6. Na koji način Hrvatska štiti okoliš i prirodu?Hrvatska bi trebala više raditi po zakonu i edukacirati građane o potrebi zaštite okoliša. Na žalost, često se okoliš i priroda ne štite dovoljno, nego se dopušta zagađenje radi zarađivanja novaca. Zbog toga je važno da građani sami vode brigu o zaštiti okoliša i prirode.

Ako previše zagađujemo okolišmožemo uništiti život na planeti.Čovjekov život ovisi o životu biljaka i životinjai zato ih ne smijemo uništiti. Čuvanjem okoliša pokazujemo odgovornost i poštovanjeprema sebi i prema drugim živim bićima.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

VELIKE OPASNOSTI ZA OKOLIŠ KOJE UZROKUJE ČOVJEK

Kisele kišeKada dim iz tvornica, auta i kuća onečisti zraktakav zrak zagađuje oblake iz kojih pada kiša.Takve kiše zovu se kisele kišei one uništavaju prirodu.

Ako kisela kiša padne na biljkeone mogu uvenuti.

Zemlja na koju padaju kisele kišepostaje manje plodna.

Kisele kiše uništavaju čak i zgrade. Na sličan način kao što ocat otapa kamenac na suđutako i kisele kiše pomalo otapajukamen od kojeg su zgrade napravljene.

Kisele kiše se mogu spriječiti.Ako pročistimo dim iz dimnjakaonda kisele kiše neće ni nastati.Ako se manje vozimo autima i autobusimaa više biciklima ili idemo pješkeproizvodit će se puno manje dima.

RECIKLIRANJE

Reciklirati znači ponovo upotrijebiti otpadna način da se od staroga napravi novi materijal.To se radi tako da ne bacamo sve smeće zajedno u isti kontejner za smeće.Neke materijale posebno odvajamoi bacamo u posebne kontejnere za smeće. Kasnije se ti materijali prerađuju i od njih se rade nove stvari.

Mjesta na kojima možemo naći kontejnere za sve vrste otpada zovu se reciklažna dvorišta.

Recikliranje je jako važno za čist okoliš.U današnje vrijeme sve više recikliramo jer na taj način:

štedimo na materijalima od kojih pravimo stvari manje zagađujemo jer pravimo manje smećaštedimo vrijeme i energiju kod izrade novih stvari.

Otpad koji se najčešće reciklira je: papir stakloplastika metali tekstil električni i elektronički otpadbaterijelijekovi

Papir se proizvodi od drveta. U proizvodnji papira troši se puno vode i struje.Reciklirani papir dobije se preradom starog papira. Ako recikliramo papirčuvamo šume i štedimo vodu i struju.Stari papir bacamo u plavi kontejner.

Ispod trokuta mogu biti napisana i neka slova.Ako vidiš ovakve znakove za recikliranje te proizvode baci u žuti kontejner.

Proizvodi od papira na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 20 do 22.Ispod ovih znakova pišu slova PAP.Proizvode s ovakvim znakovimabaci u plavi kontejner.

Često se u plave kontejneremože bacati i tetrapak ambalaža.Ako se u plavi kontejner smije baciti tetrapakonda će to pisati na kontejneru. Tetrapak ambalaža ima znak trokuta u kojem je broj 84.

Proizvodi od stakla na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 70 do 72.Ispod ovih znakova pišu slova GL.Proizvode s ovakvim znakovima baci u zeleni kontejner.Često puta proizvodi od stakla nemaju na sebi znak za recikliranje.Takvi proizvodi su na primjer čaše ili prozori.I ove proizvode, ako se razbiju,trebaš baciti u zeleni kontejner. Napisali: Hrvoje Forner, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

Energetski učinkovitiji uređaji

Ako kažemo da je uređaj energetski učinkovitto znači da troši manje struje ili energijeod drugih uređaja.Za zaštitu okoliša bolji su uređaji koji troše manje struje.

U sklopu ovog projektaUdruga za samozastupanje napravila jelako razumljivu brošuru i letak Život i podrška u zajednici.U brošuri pisali smo o tome

što je život u zajednicina što sve imaš pravo kad živiš u zajednicikako i kome se možeš žaliti ako nisi zadovoljan sa svojom podrškomšto piše u članku 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

U 6 mjesecu ministarstvo nam je odobriloda ovaj projekt nastavimo još 1 godinu.Udruga za samozastupanje educirat će asistente iz centara Zagreb i Ozalj o izradi lako razumljivih materijala.Nastavit će se sastanci samozastupnikau centrima za rehabilitacijua Udruga za samozastupanje izradit će još jednu brošuru i letak.

Radionice o video aktivizmuUdruga za samozastupanje organizirala je 3 radionice o video aktivizmu.Na edukaciji su sudjelovali samozastupnici i asistenti iz 7 gradova:Belišća, Dugog Sela, Osijeka, Pakraca, Pule, Slavonskog Broda i Zagreba.

Na radionicama smo učili o pisanju filmske priče, načinima snimanja, pravljenju filma iz snimljenog materijala i kako predstaviti svoj film medijima. Predavači su nam bili Tomislav Žaja, Davor Švaić, Jasenko Rasol, Branimir Hainš i Diana Dugandžija.

Ove radionice održane su u sklopuprojekta Core Grant kojeg financiraFondacija Otvoreno društvo.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

7. Koliko su dobri zakoni za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj?U većini slučajeva zakoni nisu loši, ali se loše provode. Nema velike koristi od dobrog zakona ako ga država ne provodi i ne kažnjava one koji zagađuju. Ponekad se zakoni donose na način da rade štetu okolišu. Ovo se opravdava željom da se zaradi više novaca.

8. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Europi i svijetu. Najveći problem su klimatske promjenekoje uzrokuju lošiji život svih ljudi. Protiv ovog problema bori se veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Bitan događaj u vezi klimatskih promjena bit će pregovori u Parizu u prosincu ove godine.Problemi u velikom dijelu svijeta su:

nedostatak pitke vodezagađenje okoliša velikim količinama otpada onečišćenje zraka iz tvornica

U cijelom svijetu sve više ljudi živi u jako velikim gradovima u kojima je promet prevelik i koji imaju problema s otpadom.

VIJESTI

Projekt Udruge za samozastupanje iMinistarstva socijalne politike i mladihUdruga za samozastupanje uspješno je završilaprvu godinu projekta Odluka je naša.Projekt je financiraloMinistarstvo socijalne politike i mladih.

U ovom projektu Udruga za samozastupanje educirala je asistente centara za rehabilitaciju Ozalj i Zagreb.Za vrijeme trajanja projekta održane su 4 radionicekroz koje smo asistente iz centara za rehabilitacijueducirali o pružanju podrške u osnivanju i vođenju grupa za samozastupanje.

KORISNI EKOLOŠKI SAVJETI

Postoje neke stvari koje možeš napravitida bi uštedio novac i sačuvao okoliš.Na primjer:

ugasi svjetla u sobama u kojima ne boraviškoristi jeftinu tarifu struje što je više moguće.Ljeti jeftina tarifa struja traje od 10 navečer do 8 ujutro.Zimi jeftina tarifa struje traje od 9 navečer do 7 ujutro.kad kupuješ novi uređaj obrati pažnju na energetski razredako možeš veš suši na zraku umjesto u sušilici nemoj ostaviti vodu da teče dok se sapunaš kad se tuširaš,briješ, pereš zube ili suđe. smanji grijanje kad nisi kod kuće.zimi je bolje malo smanjiti grijanje i toplije se obućine otvaraj prozore dok radi grijanje ili klima uređajako možeš, na posao i u grad radije idi pješke ili biciklom nego automnikada ne pali vatru u prirodipodijelite informacije o recikliranju, umjerenom trošenju energije i očuvanju okoliša s vašim prijateljima, susjedima i suradnicimapotaknite javne djelatnike da pokrenu programe koji su korisni za okoliš.

Napisali: Senada Halilčević, Mladen Katanić i Ana Širić

RAZGOVOR: BERNARD IVČIĆ IZ ZELENE AKCIJE

1. Molim vas da se predstavite (ime, prezime, što radite)Ja sam Bernard Ivčić. Predsjednik sam i član Zelene akcije.Bavim se različitim temama zaštite okoliša:

zagovaranje kvalitetnijeg prometa gospodarenje otpadom zaustavljanje štetnih energetskih projekata.

Page 5: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

5Glas samozastupnika

2. Što je Zelena akcija i koje su vaše najvažnije aktivnosti?Zelena akcija je najveća udruga građana za zaštitu okoliša u Hrvatskoj koja radi 25 godina. Bavimo se različitim temama zaštite okoliša i prirode:

poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije recikliranje otpadazaštita šuma i voda borba protiv termoelektrana na ugljen

Da bi postigli ove ciljeve koristimo različite načine rada:informiranja javnosti, organizacije seminara, organizacije prosvjeda i slično.

Aktivnosti kojima se trenutno bavimo su:kampanja protiv bušenja Jadrana zbog nafte kampanja za obnovljive izvore energije i protiv termoelektrane Plomin C kampanja za recikliranje otpada i protiv izgradnje spalioniceuključeni smo u niz kampanja protiv privatizacije javnih dobara

3. Zašto je važno čuvati okoliš?Čovjek je samo dio prirode te ovisi o očuvanju okoliša. Korištenje fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta uzrokuje klimatske promjene. Zbog klimatskih promjena jako je ugrožena kvaliteta života i opstanak živih bića. Događaju se velike poplave zbog kojih se moraju raseljavati ljudi. Događaju se velike suše koje uništavaju poljoprivredu i uzrokuju nedostatak hrane. Rad velikih tvornica i ispušni plinovi iz prometa zagađuju zrak što može uzrokovati različite bolesti kod ljudi. Slično je sa zagađenjem vode i sa proizvodnjom hrane. Onečišćenje okoliša u konačnici je štetno za sva živa bića.

Staklo je materijal koji se može potpuno reciklirati.To znači da sve staro staklo možemo preraditii napraviti novo staklo. Recikliranjem stakla štedimo energiju i čuvamo okoliš.Staro staklo bacamo u zeleni kontejner.

Stara plastika se baca u žuti kontejner.Neke plastične boce možemo zamijeniti za novac.

Metale, kao na primjer željezo, bakar i aluminij,ne odlažemo u kontejnerenego ih nosimo u reciklažna dvorišta.Ako imamo puno starog željeza, bakra ili aluminija možemo ih prodati na mjestima koja otkupljuju metal.

Reciklirati možemo i staru odjeću i obućuili stare krpe, plahte i ručnike.Takve stvari stavljamo u kontejnere na kojima pišetekstil, odjeća i obuća. Ovi kontejneri mogu biti različitih bojaali uvijek će na njima biti napisano čemu služe.Kontejneri za tekstil, odjeću i obuću najčešće su sive, žute, smeđe, bijele ili tamno crvene boje. Ovi kontejneri se često ostavljaju otvoreni tako da svatko kome je to potrebno iz njih može uzeti stvari.

Električni i elektronički otpad su na primjer stari kompjuteri, perilice rublja, mobiteli, televizori, frižideri i žarulje.Ova vrsta otpada posebno je opasnajer u sebi sadrži mnoge otrovne tvari.Zbog toga ove stvari ne smijemo bacati u obične kontejnere za smeće.Ovaj otpad može se odnijeti u reciklažno dvorišteili se telefonom može pozvati služba koja besplatno odvozi električni i elektronički otpad.

Svi kod kuće koristimo neke uređaje koji rade na struju.Na primjer to su televizor, frižider, fen, usisivač.

Kada kupuješ bilo koji uređaj koji radi na strujuna njemu piše koliko struje on troši.O potrošnji struje možeš pitati i prodavača u dućanu. Prema tome koliko struje trošisvaki uređaj pripada u neki energetski razred.Energetski razredi suG, F, E, D, C, B, A, A+, A++, A+++.

Najbolji ili najviši energetski razred je A+++.Uređaji iz ovog razreda troše najmanje struje dok rade.To znači da će ti računi za struju biti manjiako koristiš ovakve uređaje.Na žalost, kada kupuješ ovakav uređaj u dućanunjihova cijena je veća od uređaja iz nižeg energetskog razreda.

Najlošiji ili najniži energetski razred je G.Ovi uređaji troše najviše struje dok radeali im je cijena najniža.

Ponekad u dućanu možeš vidjeti 2 uređajakoja ti izgledaju istoali imaju različitu cijenu.To znači da ta 2 uređajaimaju različit energetski razred.

Energetska učinkovitost određuje se i za kuće i zgrade.Svatko tko prodaje ili iznajmljuje kuću ili stanmora imati potvrdu o energetskoj učinkovitosti.Ako iznajmljuješ stan iz te potvrde možeš vidjetikolika će ti biti cijena grijanja.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

4. Što građani mogu napraviti kako bi čuvali okoliš?Trebaju svojim načinom života smanjiti loš utjecaj na okoliš. To znači da treba što manje koristiti automobil, a više javni prijevoz i bicikl. Na taj način se troši manje energije i ispušta manje štetnih plinova. Kad kupujute proizvode važno je paziti da sadrže što manje ambalaže kako bi se proizvelo što manje otpada. Bolja je papirnata nego plastična ambalaža jer ju je lakše reciklirati. Kod kuće je važno odvojeno prikupljati različite vrste otpada i bacati ih u predviđene kontejnere kako bi se taj otpad mogao reciklirati. Umjesto plastičnih vrećica treba koristiti platnene torbe i papirnate vrećice zato što plastičnim vrećicama treba nekoliko stotina godina da se razgrade.

5. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Hrvatskoj?Jedan od najvećih problema je otpad. Hrvatska ne upravlja dobro otpadom. Mnogo otpada završi odbačeno u prirodi. Velik problem je i cestovni promet koji ispušta mnogo štetnih plinova koji zagađuju zrak. Problem je i pogrešna politika koja potiče štetne energetske projekte koji zagađuju zrak, uništavaju raznolikost biljaka i životinja ili utječu na klimatske promjene.

6. Na koji način Hrvatska štiti okoliš i prirodu?Hrvatska bi trebala više raditi po zakonu i edukacirati građane o potrebi zaštite okoliša. Na žalost, često se okoliš i priroda ne štite dovoljno, nego se dopušta zagađenje radi zarađivanja novaca. Zbog toga je važno da građani sami vode brigu o zaštiti okoliša i prirode.

Ako previše zagađujemo okolišmožemo uništiti život na planeti.Čovjekov život ovisi o životu biljaka i životinjai zato ih ne smijemo uništiti. Čuvanjem okoliša pokazujemo odgovornost i poštovanjeprema sebi i prema drugim živim bićima.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

VELIKE OPASNOSTI ZA OKOLIŠ KOJE UZROKUJE ČOVJEK

Kisele kišeKada dim iz tvornica, auta i kuća onečisti zraktakav zrak zagađuje oblake iz kojih pada kiša.Takve kiše zovu se kisele kišei one uništavaju prirodu.

Ako kisela kiša padne na biljkeone mogu uvenuti.

Zemlja na koju padaju kisele kišepostaje manje plodna.

Kisele kiše uništavaju čak i zgrade. Na sličan način kao što ocat otapa kamenac na suđutako i kisele kiše pomalo otapajukamen od kojeg su zgrade napravljene.

Kisele kiše se mogu spriječiti.Ako pročistimo dim iz dimnjakaonda kisele kiše neće ni nastati.Ako se manje vozimo autima i autobusimaa više biciklima ili idemo pješkeproizvodit će se puno manje dima.

RECIKLIRANJE

Reciklirati znači ponovo upotrijebiti otpadna način da se od staroga napravi novi materijal.To se radi tako da ne bacamo sve smeće zajedno u isti kontejner za smeće.Neke materijale posebno odvajamoi bacamo u posebne kontejnere za smeće. Kasnije se ti materijali prerađuju i od njih se rade nove stvari.

Mjesta na kojima možemo naći kontejnere za sve vrste otpada zovu se reciklažna dvorišta.

Recikliranje je jako važno za čist okoliš.U današnje vrijeme sve više recikliramo jer na taj način:

štedimo na materijalima od kojih pravimo stvari manje zagađujemo jer pravimo manje smećaštedimo vrijeme i energiju kod izrade novih stvari.

Otpad koji se najčešće reciklira je: papir stakloplastika metali tekstil električni i elektronički otpadbaterijelijekovi

Papir se proizvodi od drveta. U proizvodnji papira troši se puno vode i struje.Reciklirani papir dobije se preradom starog papira. Ako recikliramo papirčuvamo šume i štedimo vodu i struju.Stari papir bacamo u plavi kontejner.

Globalno zatopljenjeČovjek koristi tvornice i strojeve kojistvaraju štetne plinove.Ovi plinovi uzrokuju globalno zatopljenje. Globalno zatopljenje je postupno zagrijavanje planete zemlje.U zadnjih 100 godina čovjek jako utječe na globalno zatopljenje.

Ovo je jako opasno za život na planetu Zemlji jer zagrijavanje šteti biljkama, životinjama i čovjeku.

Znanstvenici smatraju da globalno zatopljenje može dovesti do:

rasta razine mora izumiranja biljnih i životinjskih vrstanastanka suhe i neplodne zemljesnažnih oluja i nevremena

Ozonska rupaOko planeta Zemlje nalazi se plinski omotač kojištiti naš planet od prejakog sunca.Ovaj omotač zove se ozonski omotač.Bez ozonskog omotača sunce bi previše zagrijalo zemlju i život na planetu Zemlji ne bi bio moguć. Štetni plinovi koje ispuštaju tvornice i razni uređaji oštetili su ozonski omotač. Ovo oštećenje zove se ozonska rupa.

Ozonska rupa je jako opasna za zdravlje čovjeka i ostalih živih bića. Dobra vijest je da se ozonski omotač polako obnavlja jer ljudi manje koriste neke od štetnih plinova u industriji.

Napisali: Mladen Katanić i Ana Širić

Ispod trokuta mogu biti napisana i neka slova.Ako vidiš ovakve znakove za recikliranje te proizvode baci u žuti kontejner.

Proizvodi od papira na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 20 do 22.Ispod ovih znakova pišu slova PAP.Proizvode s ovakvim znakovimabaci u plavi kontejner.

Često se u plave kontejneremože bacati i tetrapak ambalaža.Ako se u plavi kontejner smije baciti tetrapakonda će to pisati na kontejneru. Tetrapak ambalaža ima znak trokuta u kojem je broj 84.

Proizvodi od stakla na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 70 do 72.Ispod ovih znakova pišu slova GL.Proizvode s ovakvim znakovima baci u zeleni kontejner.Često puta proizvodi od stakla nemaju na sebi znak za recikliranje.Takvi proizvodi su na primjer čaše ili prozori.I ove proizvode, ako se razbiju,trebaš baciti u zeleni kontejner. Napisali: Hrvoje Forner, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

Energetski učinkovitiji uređaji

Ako kažemo da je uređaj energetski učinkovitto znači da troši manje struje ili energijeod drugih uređaja.Za zaštitu okoliša bolji su uređaji koji troše manje struje.

U sklopu ovog projektaUdruga za samozastupanje napravila jelako razumljivu brošuru i letak Život i podrška u zajednici.U brošuri pisali smo o tome

što je život u zajednicina što sve imaš pravo kad živiš u zajednicikako i kome se možeš žaliti ako nisi zadovoljan sa svojom podrškomšto piše u članku 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

U 6 mjesecu ministarstvo nam je odobriloda ovaj projekt nastavimo još 1 godinu.Udruga za samozastupanje educirat će asistente iz centara Zagreb i Ozalj o izradi lako razumljivih materijala.Nastavit će se sastanci samozastupnikau centrima za rehabilitacijua Udruga za samozastupanje izradit će još jednu brošuru i letak.

Radionice o video aktivizmuUdruga za samozastupanje organizirala je 3 radionice o video aktivizmu.Na edukaciji su sudjelovali samozastupnici i asistenti iz 7 gradova:Belišća, Dugog Sela, Osijeka, Pakraca, Pule, Slavonskog Broda i Zagreba.

Na radionicama smo učili o pisanju filmske priče, načinima snimanja, pravljenju filma iz snimljenog materijala i kako predstaviti svoj film medijima. Predavači su nam bili Tomislav Žaja, Davor Švaić, Jasenko Rasol, Branimir Hainš i Diana Dugandžija.

Ove radionice održane su u sklopuprojekta Core Grant kojeg financiraFondacija Otvoreno društvo.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

7. Koliko su dobri zakoni za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj?U većini slučajeva zakoni nisu loši, ali se loše provode. Nema velike koristi od dobrog zakona ako ga država ne provodi i ne kažnjava one koji zagađuju. Ponekad se zakoni donose na način da rade štetu okolišu. Ovo se opravdava željom da se zaradi više novaca.

8. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Europi i svijetu. Najveći problem su klimatske promjenekoje uzrokuju lošiji život svih ljudi. Protiv ovog problema bori se veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Bitan događaj u vezi klimatskih promjena bit će pregovori u Parizu u prosincu ove godine.Problemi u velikom dijelu svijeta su:

nedostatak pitke vodezagađenje okoliša velikim količinama otpada onečišćenje zraka iz tvornica

U cijelom svijetu sve više ljudi živi u jako velikim gradovima u kojima je promet prevelik i koji imaju problema s otpadom.

VIJESTI

Projekt Udruge za samozastupanje iMinistarstva socijalne politike i mladihUdruga za samozastupanje uspješno je završilaprvu godinu projekta Odluka je naša.Projekt je financiraloMinistarstvo socijalne politike i mladih.

U ovom projektu Udruga za samozastupanje educirala je asistente centara za rehabilitaciju Ozalj i Zagreb.Za vrijeme trajanja projekta održane su 4 radionicekroz koje smo asistente iz centara za rehabilitacijueducirali o pružanju podrške u osnivanju i vođenju grupa za samozastupanje.

KORISNI EKOLOŠKI SAVJETI

Postoje neke stvari koje možeš napravitida bi uštedio novac i sačuvao okoliš.Na primjer:

ugasi svjetla u sobama u kojima ne boraviškoristi jeftinu tarifu struje što je više moguće.Ljeti jeftina tarifa struja traje od 10 navečer do 8 ujutro.Zimi jeftina tarifa struje traje od 9 navečer do 7 ujutro.kad kupuješ novi uređaj obrati pažnju na energetski razredako možeš veš suši na zraku umjesto u sušilici nemoj ostaviti vodu da teče dok se sapunaš kad se tuširaš,briješ, pereš zube ili suđe. smanji grijanje kad nisi kod kuće.zimi je bolje malo smanjiti grijanje i toplije se obućine otvaraj prozore dok radi grijanje ili klima uređajako možeš, na posao i u grad radije idi pješke ili biciklom nego automnikada ne pali vatru u prirodipodijelite informacije o recikliranju, umjerenom trošenju energije i očuvanju okoliša s vašim prijateljima, susjedima i suradnicimapotaknite javne djelatnike da pokrenu programe koji su korisni za okoliš.

Napisali: Senada Halilčević, Mladen Katanić i Ana Širić

RAZGOVOR: BERNARD IVČIĆ IZ ZELENE AKCIJE

1. Molim vas da se predstavite (ime, prezime, što radite)Ja sam Bernard Ivčić. Predsjednik sam i član Zelene akcije.Bavim se različitim temama zaštite okoliša:

zagovaranje kvalitetnijeg prometa gospodarenje otpadom zaustavljanje štetnih energetskih projekata.

Page 6: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

6 Časopis Udruge za samozastupanje

2. Što je Zelena akcija i koje su vaše najvažnije aktivnosti?Zelena akcija je najveća udruga građana za zaštitu okoliša u Hrvatskoj koja radi 25 godina. Bavimo se različitim temama zaštite okoliša i prirode:

poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije recikliranje otpadazaštita šuma i voda borba protiv termoelektrana na ugljen

Da bi postigli ove ciljeve koristimo različite načine rada:informiranja javnosti, organizacije seminara, organizacije prosvjeda i slično.

Aktivnosti kojima se trenutno bavimo su:kampanja protiv bušenja Jadrana zbog nafte kampanja za obnovljive izvore energije i protiv termoelektrane Plomin C kampanja za recikliranje otpada i protiv izgradnje spalioniceuključeni smo u niz kampanja protiv privatizacije javnih dobara

3. Zašto je važno čuvati okoliš?Čovjek je samo dio prirode te ovisi o očuvanju okoliša. Korištenje fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta uzrokuje klimatske promjene. Zbog klimatskih promjena jako je ugrožena kvaliteta života i opstanak živih bića. Događaju se velike poplave zbog kojih se moraju raseljavati ljudi. Događaju se velike suše koje uništavaju poljoprivredu i uzrokuju nedostatak hrane. Rad velikih tvornica i ispušni plinovi iz prometa zagađuju zrak što može uzrokovati različite bolesti kod ljudi. Slično je sa zagađenjem vode i sa proizvodnjom hrane. Onečišćenje okoliša u konačnici je štetno za sva živa bića.

Staklo je materijal koji se može potpuno reciklirati.To znači da sve staro staklo možemo preraditii napraviti novo staklo. Recikliranjem stakla štedimo energiju i čuvamo okoliš.Staro staklo bacamo u zeleni kontejner.

Stara plastika se baca u žuti kontejner.Neke plastične boce možemo zamijeniti za novac.

Metale, kao na primjer željezo, bakar i aluminij,ne odlažemo u kontejnerenego ih nosimo u reciklažna dvorišta.Ako imamo puno starog željeza, bakra ili aluminija možemo ih prodati na mjestima koja otkupljuju metal.

Reciklirati možemo i staru odjeću i obućuili stare krpe, plahte i ručnike.Takve stvari stavljamo u kontejnere na kojima pišetekstil, odjeća i obuća. Ovi kontejneri mogu biti različitih bojaali uvijek će na njima biti napisano čemu služe.Kontejneri za tekstil, odjeću i obuću najčešće su sive, žute, smeđe, bijele ili tamno crvene boje. Ovi kontejneri se često ostavljaju otvoreni tako da svatko kome je to potrebno iz njih može uzeti stvari.

Električni i elektronički otpad su na primjer stari kompjuteri, perilice rublja, mobiteli, televizori, frižideri i žarulje.Ova vrsta otpada posebno je opasnajer u sebi sadrži mnoge otrovne tvari.Zbog toga ove stvari ne smijemo bacati u obične kontejnere za smeće.Ovaj otpad može se odnijeti u reciklažno dvorišteili se telefonom može pozvati služba koja besplatno odvozi električni i elektronički otpad.

Svi kod kuće koristimo neke uređaje koji rade na struju.Na primjer to su televizor, frižider, fen, usisivač.

Kada kupuješ bilo koji uređaj koji radi na strujuna njemu piše koliko struje on troši.O potrošnji struje možeš pitati i prodavača u dućanu. Prema tome koliko struje trošisvaki uređaj pripada u neki energetski razred.Energetski razredi suG, F, E, D, C, B, A, A+, A++, A+++.

Najbolji ili najviši energetski razred je A+++.Uređaji iz ovog razreda troše najmanje struje dok rade.To znači da će ti računi za struju biti manjiako koristiš ovakve uređaje.Na žalost, kada kupuješ ovakav uređaj u dućanunjihova cijena je veća od uređaja iz nižeg energetskog razreda.

Najlošiji ili najniži energetski razred je G.Ovi uređaji troše najviše struje dok radeali im je cijena najniža.

Ponekad u dućanu možeš vidjeti 2 uređajakoja ti izgledaju istoali imaju različitu cijenu.To znači da ta 2 uređajaimaju različit energetski razred.

Energetska učinkovitost određuje se i za kuće i zgrade.Svatko tko prodaje ili iznajmljuje kuću ili stanmora imati potvrdu o energetskoj učinkovitosti.Ako iznajmljuješ stan iz te potvrde možeš vidjetikolika će ti biti cijena grijanja.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

4. Što građani mogu napraviti kako bi čuvali okoliš?Trebaju svojim načinom života smanjiti loš utjecaj na okoliš. To znači da treba što manje koristiti automobil, a više javni prijevoz i bicikl. Na taj način se troši manje energije i ispušta manje štetnih plinova. Kad kupujute proizvode važno je paziti da sadrže što manje ambalaže kako bi se proizvelo što manje otpada. Bolja je papirnata nego plastična ambalaža jer ju je lakše reciklirati. Kod kuće je važno odvojeno prikupljati različite vrste otpada i bacati ih u predviđene kontejnere kako bi se taj otpad mogao reciklirati. Umjesto plastičnih vrećica treba koristiti platnene torbe i papirnate vrećice zato što plastičnim vrećicama treba nekoliko stotina godina da se razgrade.

5. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Hrvatskoj?Jedan od najvećih problema je otpad. Hrvatska ne upravlja dobro otpadom. Mnogo otpada završi odbačeno u prirodi. Velik problem je i cestovni promet koji ispušta mnogo štetnih plinova koji zagađuju zrak. Problem je i pogrešna politika koja potiče štetne energetske projekte koji zagađuju zrak, uništavaju raznolikost biljaka i životinja ili utječu na klimatske promjene.

6. Na koji način Hrvatska štiti okoliš i prirodu?Hrvatska bi trebala više raditi po zakonu i edukacirati građane o potrebi zaštite okoliša. Na žalost, često se okoliš i priroda ne štite dovoljno, nego se dopušta zagađenje radi zarađivanja novaca. Zbog toga je važno da građani sami vode brigu o zaštiti okoliša i prirode.

Ako previše zagađujemo okolišmožemo uništiti život na planeti.Čovjekov život ovisi o životu biljaka i životinjai zato ih ne smijemo uništiti. Čuvanjem okoliša pokazujemo odgovornost i poštovanjeprema sebi i prema drugim živim bićima.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

VELIKE OPASNOSTI ZA OKOLIŠ KOJE UZROKUJE ČOVJEK

Kisele kišeKada dim iz tvornica, auta i kuća onečisti zraktakav zrak zagađuje oblake iz kojih pada kiša.Takve kiše zovu se kisele kišei one uništavaju prirodu.

Ako kisela kiša padne na biljkeone mogu uvenuti.

Zemlja na koju padaju kisele kišepostaje manje plodna.

Kisele kiše uništavaju čak i zgrade. Na sličan način kao što ocat otapa kamenac na suđutako i kisele kiše pomalo otapajukamen od kojeg su zgrade napravljene.

Kisele kiše se mogu spriječiti.Ako pročistimo dim iz dimnjakaonda kisele kiše neće ni nastati.Ako se manje vozimo autima i autobusimaa više biciklima ili idemo pješkeproizvodit će se puno manje dima.

RECIKLIRANJE

Reciklirati znači ponovo upotrijebiti otpadna način da se od staroga napravi novi materijal.To se radi tako da ne bacamo sve smeće zajedno u isti kontejner za smeće.Neke materijale posebno odvajamoi bacamo u posebne kontejnere za smeće. Kasnije se ti materijali prerađuju i od njih se rade nove stvari.

Mjesta na kojima možemo naći kontejnere za sve vrste otpada zovu se reciklažna dvorišta.

Recikliranje je jako važno za čist okoliš.U današnje vrijeme sve više recikliramo jer na taj način:

štedimo na materijalima od kojih pravimo stvari manje zagađujemo jer pravimo manje smećaštedimo vrijeme i energiju kod izrade novih stvari.

Otpad koji se najčešće reciklira je: papir stakloplastika metali tekstil električni i elektronički otpadbaterijelijekovi

Papir se proizvodi od drveta. U proizvodnji papira troši se puno vode i struje.Reciklirani papir dobije se preradom starog papira. Ako recikliramo papirčuvamo šume i štedimo vodu i struju.Stari papir bacamo u plavi kontejner.

Ispod trokuta mogu biti napisana i neka slova.Ako vidiš ovakve znakove za recikliranje te proizvode baci u žuti kontejner.

Proizvodi od papira na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 20 do 22.Ispod ovih znakova pišu slova PAP.Proizvode s ovakvim znakovimabaci u plavi kontejner.

Često se u plave kontejneremože bacati i tetrapak ambalaža.Ako se u plavi kontejner smije baciti tetrapakonda će to pisati na kontejneru. Tetrapak ambalaža ima znak trokuta u kojem je broj 84.

Proizvodi od stakla na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 70 do 72.Ispod ovih znakova pišu slova GL.Proizvode s ovakvim znakovima baci u zeleni kontejner.Često puta proizvodi od stakla nemaju na sebi znak za recikliranje.Takvi proizvodi su na primjer čaše ili prozori.I ove proizvode, ako se razbiju,trebaš baciti u zeleni kontejner. Napisali: Hrvoje Forner, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

Energetski učinkovitiji uređaji

Ako kažemo da je uređaj energetski učinkovitto znači da troši manje struje ili energijeod drugih uređaja.Za zaštitu okoliša bolji su uređaji koji troše manje struje.

U sklopu ovog projektaUdruga za samozastupanje napravila jelako razumljivu brošuru i letak Život i podrška u zajednici.U brošuri pisali smo o tome

što je život u zajednicina što sve imaš pravo kad živiš u zajednicikako i kome se možeš žaliti ako nisi zadovoljan sa svojom podrškomšto piše u članku 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

U 6 mjesecu ministarstvo nam je odobriloda ovaj projekt nastavimo još 1 godinu.Udruga za samozastupanje educirat će asistente iz centara Zagreb i Ozalj o izradi lako razumljivih materijala.Nastavit će se sastanci samozastupnikau centrima za rehabilitacijua Udruga za samozastupanje izradit će još jednu brošuru i letak.

Radionice o video aktivizmuUdruga za samozastupanje organizirala je 3 radionice o video aktivizmu.Na edukaciji su sudjelovali samozastupnici i asistenti iz 7 gradova:Belišća, Dugog Sela, Osijeka, Pakraca, Pule, Slavonskog Broda i Zagreba.

Na radionicama smo učili o pisanju filmske priče, načinima snimanja, pravljenju filma iz snimljenog materijala i kako predstaviti svoj film medijima. Predavači su nam bili Tomislav Žaja, Davor Švaić, Jasenko Rasol, Branimir Hainš i Diana Dugandžija.

Ove radionice održane su u sklopuprojekta Core Grant kojeg financiraFondacija Otvoreno društvo.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

7. Koliko su dobri zakoni za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj?U većini slučajeva zakoni nisu loši, ali se loše provode. Nema velike koristi od dobrog zakona ako ga država ne provodi i ne kažnjava one koji zagađuju. Ponekad se zakoni donose na način da rade štetu okolišu. Ovo se opravdava željom da se zaradi više novaca.

8. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Europi i svijetu. Najveći problem su klimatske promjenekoje uzrokuju lošiji život svih ljudi. Protiv ovog problema bori se veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Bitan događaj u vezi klimatskih promjena bit će pregovori u Parizu u prosincu ove godine.Problemi u velikom dijelu svijeta su:

nedostatak pitke vodezagađenje okoliša velikim količinama otpada onečišćenje zraka iz tvornica

U cijelom svijetu sve više ljudi živi u jako velikim gradovima u kojima je promet prevelik i koji imaju problema s otpadom.

VIJESTI

Projekt Udruge za samozastupanje iMinistarstva socijalne politike i mladihUdruga za samozastupanje uspješno je završilaprvu godinu projekta Odluka je naša.Projekt je financiraloMinistarstvo socijalne politike i mladih.

U ovom projektu Udruga za samozastupanje educirala je asistente centara za rehabilitaciju Ozalj i Zagreb.Za vrijeme trajanja projekta održane su 4 radionicekroz koje smo asistente iz centara za rehabilitacijueducirali o pružanju podrške u osnivanju i vođenju grupa za samozastupanje.

KORISNI EKOLOŠKI SAVJETI

Postoje neke stvari koje možeš napravitida bi uštedio novac i sačuvao okoliš.Na primjer:

ugasi svjetla u sobama u kojima ne boraviškoristi jeftinu tarifu struje što je više moguće.Ljeti jeftina tarifa struja traje od 10 navečer do 8 ujutro.Zimi jeftina tarifa struje traje od 9 navečer do 7 ujutro.kad kupuješ novi uređaj obrati pažnju na energetski razredako možeš veš suši na zraku umjesto u sušilici nemoj ostaviti vodu da teče dok se sapunaš kad se tuširaš,briješ, pereš zube ili suđe. smanji grijanje kad nisi kod kuće.zimi je bolje malo smanjiti grijanje i toplije se obućine otvaraj prozore dok radi grijanje ili klima uređajako možeš, na posao i u grad radije idi pješke ili biciklom nego automnikada ne pali vatru u prirodipodijelite informacije o recikliranju, umjerenom trošenju energije i očuvanju okoliša s vašim prijateljima, susjedima i suradnicimapotaknite javne djelatnike da pokrenu programe koji su korisni za okoliš.

Napisali: Senada Halilčević, Mladen Katanić i Ana Širić

RAZGOVOR: BERNARD IVČIĆ IZ ZELENE AKCIJE

1. Molim vas da se predstavite (ime, prezime, što radite)Ja sam Bernard Ivčić. Predsjednik sam i član Zelene akcije.Bavim se različitim temama zaštite okoliša:

zagovaranje kvalitetnijeg prometa gospodarenje otpadom zaustavljanje štetnih energetskih projekata.

Page 7: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

7Glas samozastupnika

2. Što je Zelena akcija i koje su vaše najvažnije aktivnosti?Zelena akcija je najveća udruga građana za zaštitu okoliša u Hrvatskoj koja radi 25 godina. Bavimo se različitim temama zaštite okoliša i prirode:

poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije recikliranje otpadazaštita šuma i voda borba protiv termoelektrana na ugljen

Da bi postigli ove ciljeve koristimo različite načine rada:informiranja javnosti, organizacije seminara, organizacije prosvjeda i slično.

Aktivnosti kojima se trenutno bavimo su:kampanja protiv bušenja Jadrana zbog nafte kampanja za obnovljive izvore energije i protiv termoelektrane Plomin C kampanja za recikliranje otpada i protiv izgradnje spalioniceuključeni smo u niz kampanja protiv privatizacije javnih dobara

3. Zašto je važno čuvati okoliš?Čovjek je samo dio prirode te ovisi o očuvanju okoliša. Korištenje fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta uzrokuje klimatske promjene. Zbog klimatskih promjena jako je ugrožena kvaliteta života i opstanak živih bića. Događaju se velike poplave zbog kojih se moraju raseljavati ljudi. Događaju se velike suše koje uništavaju poljoprivredu i uzrokuju nedostatak hrane. Rad velikih tvornica i ispušni plinovi iz prometa zagađuju zrak što može uzrokovati različite bolesti kod ljudi. Slično je sa zagađenjem vode i sa proizvodnjom hrane. Onečišćenje okoliša u konačnici je štetno za sva živa bića.

Staklo je materijal koji se može potpuno reciklirati.To znači da sve staro staklo možemo preraditii napraviti novo staklo. Recikliranjem stakla štedimo energiju i čuvamo okoliš.Staro staklo bacamo u zeleni kontejner.

Stara plastika se baca u žuti kontejner.Neke plastične boce možemo zamijeniti za novac.

Metale, kao na primjer željezo, bakar i aluminij,ne odlažemo u kontejnerenego ih nosimo u reciklažna dvorišta.Ako imamo puno starog željeza, bakra ili aluminija možemo ih prodati na mjestima koja otkupljuju metal.

Reciklirati možemo i staru odjeću i obućuili stare krpe, plahte i ručnike.Takve stvari stavljamo u kontejnere na kojima pišetekstil, odjeća i obuća. Ovi kontejneri mogu biti različitih bojaali uvijek će na njima biti napisano čemu služe.Kontejneri za tekstil, odjeću i obuću najčešće su sive, žute, smeđe, bijele ili tamno crvene boje. Ovi kontejneri se često ostavljaju otvoreni tako da svatko kome je to potrebno iz njih može uzeti stvari.

Električni i elektronički otpad su na primjer stari kompjuteri, perilice rublja, mobiteli, televizori, frižideri i žarulje.Ova vrsta otpada posebno je opasnajer u sebi sadrži mnoge otrovne tvari.Zbog toga ove stvari ne smijemo bacati u obične kontejnere za smeće.Ovaj otpad može se odnijeti u reciklažno dvorišteili se telefonom može pozvati služba koja besplatno odvozi električni i elektronički otpad.

Svi kod kuće koristimo neke uređaje koji rade na struju.Na primjer to su televizor, frižider, fen, usisivač.

Kada kupuješ bilo koji uređaj koji radi na strujuna njemu piše koliko struje on troši.O potrošnji struje možeš pitati i prodavača u dućanu. Prema tome koliko struje trošisvaki uređaj pripada u neki energetski razred.Energetski razredi suG, F, E, D, C, B, A, A+, A++, A+++.

Najbolji ili najviši energetski razred je A+++.Uređaji iz ovog razreda troše najmanje struje dok rade.To znači da će ti računi za struju biti manjiako koristiš ovakve uređaje.Na žalost, kada kupuješ ovakav uređaj u dućanunjihova cijena je veća od uređaja iz nižeg energetskog razreda.

Najlošiji ili najniži energetski razred je G.Ovi uređaji troše najviše struje dok radeali im je cijena najniža.

Ponekad u dućanu možeš vidjeti 2 uređajakoja ti izgledaju istoali imaju različitu cijenu.To znači da ta 2 uređajaimaju različit energetski razred.

Energetska učinkovitost određuje se i za kuće i zgrade.Svatko tko prodaje ili iznajmljuje kuću ili stanmora imati potvrdu o energetskoj učinkovitosti.Ako iznajmljuješ stan iz te potvrde možeš vidjetikolika će ti biti cijena grijanja.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

4. Što građani mogu napraviti kako bi čuvali okoliš?Trebaju svojim načinom života smanjiti loš utjecaj na okoliš. To znači da treba što manje koristiti automobil, a više javni prijevoz i bicikl. Na taj način se troši manje energije i ispušta manje štetnih plinova. Kad kupujute proizvode važno je paziti da sadrže što manje ambalaže kako bi se proizvelo što manje otpada. Bolja je papirnata nego plastična ambalaža jer ju je lakše reciklirati. Kod kuće je važno odvojeno prikupljati različite vrste otpada i bacati ih u predviđene kontejnere kako bi se taj otpad mogao reciklirati. Umjesto plastičnih vrećica treba koristiti platnene torbe i papirnate vrećice zato što plastičnim vrećicama treba nekoliko stotina godina da se razgrade.

5. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Hrvatskoj?Jedan od najvećih problema je otpad. Hrvatska ne upravlja dobro otpadom. Mnogo otpada završi odbačeno u prirodi. Velik problem je i cestovni promet koji ispušta mnogo štetnih plinova koji zagađuju zrak. Problem je i pogrešna politika koja potiče štetne energetske projekte koji zagađuju zrak, uništavaju raznolikost biljaka i životinja ili utječu na klimatske promjene.

6. Na koji način Hrvatska štiti okoliš i prirodu?Hrvatska bi trebala više raditi po zakonu i edukacirati građane o potrebi zaštite okoliša. Na žalost, često se okoliš i priroda ne štite dovoljno, nego se dopušta zagađenje radi zarađivanja novaca. Zbog toga je važno da građani sami vode brigu o zaštiti okoliša i prirode.

Ako previše zagađujemo okolišmožemo uništiti život na planeti.Čovjekov život ovisi o životu biljaka i životinjai zato ih ne smijemo uništiti. Čuvanjem okoliša pokazujemo odgovornost i poštovanjeprema sebi i prema drugim živim bićima.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

VELIKE OPASNOSTI ZA OKOLIŠ KOJE UZROKUJE ČOVJEK

Kisele kišeKada dim iz tvornica, auta i kuća onečisti zraktakav zrak zagađuje oblake iz kojih pada kiša.Takve kiše zovu se kisele kišei one uništavaju prirodu.

Ako kisela kiša padne na biljkeone mogu uvenuti.

Zemlja na koju padaju kisele kišepostaje manje plodna.

Kisele kiše uništavaju čak i zgrade. Na sličan način kao što ocat otapa kamenac na suđutako i kisele kiše pomalo otapajukamen od kojeg su zgrade napravljene.

Kisele kiše se mogu spriječiti.Ako pročistimo dim iz dimnjakaonda kisele kiše neće ni nastati.Ako se manje vozimo autima i autobusimaa više biciklima ili idemo pješkeproizvodit će se puno manje dima.

RECIKLIRANJE

Reciklirati znači ponovo upotrijebiti otpadna način da se od staroga napravi novi materijal.To se radi tako da ne bacamo sve smeće zajedno u isti kontejner za smeće.Neke materijale posebno odvajamoi bacamo u posebne kontejnere za smeće. Kasnije se ti materijali prerađuju i od njih se rade nove stvari.

Mjesta na kojima možemo naći kontejnere za sve vrste otpada zovu se reciklažna dvorišta.

Recikliranje je jako važno za čist okoliš.U današnje vrijeme sve više recikliramo jer na taj način:

štedimo na materijalima od kojih pravimo stvari manje zagađujemo jer pravimo manje smećaštedimo vrijeme i energiju kod izrade novih stvari.

Otpad koji se najčešće reciklira je: papir stakloplastika metali tekstil električni i elektronički otpadbaterijelijekovi

Papir se proizvodi od drveta. U proizvodnji papira troši se puno vode i struje.Reciklirani papir dobije se preradom starog papira. Ako recikliramo papirčuvamo šume i štedimo vodu i struju.Stari papir bacamo u plavi kontejner.

Ispod trokuta mogu biti napisana i neka slova.Ako vidiš ovakve znakove za recikliranje te proizvode baci u žuti kontejner.

Proizvodi od papira na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 20 do 22.Ispod ovih znakova pišu slova PAP.Proizvode s ovakvim znakovimabaci u plavi kontejner.

Često se u plave kontejneremože bacati i tetrapak ambalaža.Ako se u plavi kontejner smije baciti tetrapakonda će to pisati na kontejneru. Tetrapak ambalaža ima znak trokuta u kojem je broj 84.

Proizvodi od stakla na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 70 do 72.Ispod ovih znakova pišu slova GL.Proizvode s ovakvim znakovima baci u zeleni kontejner.Često puta proizvodi od stakla nemaju na sebi znak za recikliranje.Takvi proizvodi su na primjer čaše ili prozori.I ove proizvode, ako se razbiju,trebaš baciti u zeleni kontejner. Napisali: Hrvoje Forner, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

Energetski učinkovitiji uređaji

Ako kažemo da je uređaj energetski učinkovitto znači da troši manje struje ili energijeod drugih uređaja.Za zaštitu okoliša bolji su uređaji koji troše manje struje.

U sklopu ovog projektaUdruga za samozastupanje napravila jelako razumljivu brošuru i letak Život i podrška u zajednici.U brošuri pisali smo o tome

što je život u zajednicina što sve imaš pravo kad živiš u zajednicikako i kome se možeš žaliti ako nisi zadovoljan sa svojom podrškomšto piše u članku 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

U 6 mjesecu ministarstvo nam je odobriloda ovaj projekt nastavimo još 1 godinu.Udruga za samozastupanje educirat će asistente iz centara Zagreb i Ozalj o izradi lako razumljivih materijala.Nastavit će se sastanci samozastupnikau centrima za rehabilitacijua Udruga za samozastupanje izradit će još jednu brošuru i letak.

Radionice o video aktivizmuUdruga za samozastupanje organizirala je 3 radionice o video aktivizmu.Na edukaciji su sudjelovali samozastupnici i asistenti iz 7 gradova:Belišća, Dugog Sela, Osijeka, Pakraca, Pule, Slavonskog Broda i Zagreba.

Na radionicama smo učili o pisanju filmske priče, načinima snimanja, pravljenju filma iz snimljenog materijala i kako predstaviti svoj film medijima. Predavači su nam bili Tomislav Žaja, Davor Švaić, Jasenko Rasol, Branimir Hainš i Diana Dugandžija.

Ove radionice održane su u sklopuprojekta Core Grant kojeg financiraFondacija Otvoreno društvo.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

7. Koliko su dobri zakoni za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj?U većini slučajeva zakoni nisu loši, ali se loše provode. Nema velike koristi od dobrog zakona ako ga država ne provodi i ne kažnjava one koji zagađuju. Ponekad se zakoni donose na način da rade štetu okolišu. Ovo se opravdava željom da se zaradi više novaca.

8. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Europi i svijetu. Najveći problem su klimatske promjenekoje uzrokuju lošiji život svih ljudi. Protiv ovog problema bori se veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Bitan događaj u vezi klimatskih promjena bit će pregovori u Parizu u prosincu ove godine.Problemi u velikom dijelu svijeta su:

nedostatak pitke vodezagađenje okoliša velikim količinama otpada onečišćenje zraka iz tvornica

U cijelom svijetu sve više ljudi živi u jako velikim gradovima u kojima je promet prevelik i koji imaju problema s otpadom.

VIJESTI

Projekt Udruge za samozastupanje iMinistarstva socijalne politike i mladihUdruga za samozastupanje uspješno je završilaprvu godinu projekta Odluka je naša.Projekt je financiraloMinistarstvo socijalne politike i mladih.

U ovom projektu Udruga za samozastupanje educirala je asistente centara za rehabilitaciju Ozalj i Zagreb.Za vrijeme trajanja projekta održane su 4 radionicekroz koje smo asistente iz centara za rehabilitacijueducirali o pružanju podrške u osnivanju i vođenju grupa za samozastupanje.

KORISNI EKOLOŠKI SAVJETI

Postoje neke stvari koje možeš napravitida bi uštedio novac i sačuvao okoliš.Na primjer:

ugasi svjetla u sobama u kojima ne boraviškoristi jeftinu tarifu struje što je više moguće.Ljeti jeftina tarifa struja traje od 10 navečer do 8 ujutro.Zimi jeftina tarifa struje traje od 9 navečer do 7 ujutro.kad kupuješ novi uređaj obrati pažnju na energetski razredako možeš veš suši na zraku umjesto u sušilici nemoj ostaviti vodu da teče dok se sapunaš kad se tuširaš,briješ, pereš zube ili suđe. smanji grijanje kad nisi kod kuće.zimi je bolje malo smanjiti grijanje i toplije se obućine otvaraj prozore dok radi grijanje ili klima uređajako možeš, na posao i u grad radije idi pješke ili biciklom nego automnikada ne pali vatru u prirodipodijelite informacije o recikliranju, umjerenom trošenju energije i očuvanju okoliša s vašim prijateljima, susjedima i suradnicimapotaknite javne djelatnike da pokrenu programe koji su korisni za okoliš.

Napisali: Senada Halilčević, Mladen Katanić i Ana Širić

RAZGOVOR: BERNARD IVČIĆ IZ ZELENE AKCIJE

1. Molim vas da se predstavite (ime, prezime, što radite)Ja sam Bernard Ivčić. Predsjednik sam i član Zelene akcije.Bavim se različitim temama zaštite okoliša:

zagovaranje kvalitetnijeg prometa gospodarenje otpadom zaustavljanje štetnih energetskih projekata.

Page 8: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

8 Časopis Udruge za samozastupanje

2. Što je Zelena akcija i koje su vaše najvažnije aktivnosti?Zelena akcija je najveća udruga građana za zaštitu okoliša u Hrvatskoj koja radi 25 godina. Bavimo se različitim temama zaštite okoliša i prirode:

poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije recikliranje otpadazaštita šuma i voda borba protiv termoelektrana na ugljen

Da bi postigli ove ciljeve koristimo različite načine rada:informiranja javnosti, organizacije seminara, organizacije prosvjeda i slično.

Aktivnosti kojima se trenutno bavimo su:kampanja protiv bušenja Jadrana zbog nafte kampanja za obnovljive izvore energije i protiv termoelektrane Plomin C kampanja za recikliranje otpada i protiv izgradnje spalioniceuključeni smo u niz kampanja protiv privatizacije javnih dobara

3. Zašto je važno čuvati okoliš?Čovjek je samo dio prirode te ovisi o očuvanju okoliša. Korištenje fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta uzrokuje klimatske promjene. Zbog klimatskih promjena jako je ugrožena kvaliteta života i opstanak živih bića. Događaju se velike poplave zbog kojih se moraju raseljavati ljudi. Događaju se velike suše koje uništavaju poljoprivredu i uzrokuju nedostatak hrane. Rad velikih tvornica i ispušni plinovi iz prometa zagađuju zrak što može uzrokovati različite bolesti kod ljudi. Slično je sa zagađenjem vode i sa proizvodnjom hrane. Onečišćenje okoliša u konačnici je štetno za sva živa bića.

Staklo je materijal koji se može potpuno reciklirati.To znači da sve staro staklo možemo preraditii napraviti novo staklo. Recikliranjem stakla štedimo energiju i čuvamo okoliš.Staro staklo bacamo u zeleni kontejner.

Stara plastika se baca u žuti kontejner.Neke plastične boce možemo zamijeniti za novac.

Metale, kao na primjer željezo, bakar i aluminij,ne odlažemo u kontejnerenego ih nosimo u reciklažna dvorišta.Ako imamo puno starog željeza, bakra ili aluminija možemo ih prodati na mjestima koja otkupljuju metal.

Reciklirati možemo i staru odjeću i obućuili stare krpe, plahte i ručnike.Takve stvari stavljamo u kontejnere na kojima pišetekstil, odjeća i obuća. Ovi kontejneri mogu biti različitih bojaali uvijek će na njima biti napisano čemu služe.Kontejneri za tekstil, odjeću i obuću najčešće su sive, žute, smeđe, bijele ili tamno crvene boje. Ovi kontejneri se često ostavljaju otvoreni tako da svatko kome je to potrebno iz njih može uzeti stvari.

Električni i elektronički otpad su na primjer stari kompjuteri, perilice rublja, mobiteli, televizori, frižideri i žarulje.Ova vrsta otpada posebno je opasnajer u sebi sadrži mnoge otrovne tvari.Zbog toga ove stvari ne smijemo bacati u obične kontejnere za smeće.Ovaj otpad može se odnijeti u reciklažno dvorišteili se telefonom može pozvati služba koja besplatno odvozi električni i elektronički otpad.

Svi kod kuće koristimo neke uređaje koji rade na struju.Na primjer to su televizor, frižider, fen, usisivač.

Kada kupuješ bilo koji uređaj koji radi na strujuna njemu piše koliko struje on troši.O potrošnji struje možeš pitati i prodavača u dućanu. Prema tome koliko struje trošisvaki uređaj pripada u neki energetski razred.Energetski razredi suG, F, E, D, C, B, A, A+, A++, A+++.

Najbolji ili najviši energetski razred je A+++.Uređaji iz ovog razreda troše najmanje struje dok rade.To znači da će ti računi za struju biti manjiako koristiš ovakve uređaje.Na žalost, kada kupuješ ovakav uređaj u dućanunjihova cijena je veća od uređaja iz nižeg energetskog razreda.

Najlošiji ili najniži energetski razred je G.Ovi uređaji troše najviše struje dok radeali im je cijena najniža.

Ponekad u dućanu možeš vidjeti 2 uređajakoja ti izgledaju istoali imaju različitu cijenu.To znači da ta 2 uređajaimaju različit energetski razred.

Energetska učinkovitost određuje se i za kuće i zgrade.Svatko tko prodaje ili iznajmljuje kuću ili stanmora imati potvrdu o energetskoj učinkovitosti.Ako iznajmljuješ stan iz te potvrde možeš vidjetikolika će ti biti cijena grijanja.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

4. Što građani mogu napraviti kako bi čuvali okoliš?Trebaju svojim načinom života smanjiti loš utjecaj na okoliš. To znači da treba što manje koristiti automobil, a više javni prijevoz i bicikl. Na taj način se troši manje energije i ispušta manje štetnih plinova. Kad kupujute proizvode važno je paziti da sadrže što manje ambalaže kako bi se proizvelo što manje otpada. Bolja je papirnata nego plastična ambalaža jer ju je lakše reciklirati. Kod kuće je važno odvojeno prikupljati različite vrste otpada i bacati ih u predviđene kontejnere kako bi se taj otpad mogao reciklirati. Umjesto plastičnih vrećica treba koristiti platnene torbe i papirnate vrećice zato što plastičnim vrećicama treba nekoliko stotina godina da se razgrade.

5. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Hrvatskoj?Jedan od najvećih problema je otpad. Hrvatska ne upravlja dobro otpadom. Mnogo otpada završi odbačeno u prirodi. Velik problem je i cestovni promet koji ispušta mnogo štetnih plinova koji zagađuju zrak. Problem je i pogrešna politika koja potiče štetne energetske projekte koji zagađuju zrak, uništavaju raznolikost biljaka i životinja ili utječu na klimatske promjene.

6. Na koji način Hrvatska štiti okoliš i prirodu?Hrvatska bi trebala više raditi po zakonu i edukacirati građane o potrebi zaštite okoliša. Na žalost, često se okoliš i priroda ne štite dovoljno, nego se dopušta zagađenje radi zarađivanja novaca. Zbog toga je važno da građani sami vode brigu o zaštiti okoliša i prirode.

Ako previše zagađujemo okolišmožemo uništiti život na planeti.Čovjekov život ovisi o životu biljaka i životinjai zato ih ne smijemo uništiti. Čuvanjem okoliša pokazujemo odgovornost i poštovanjeprema sebi i prema drugim živim bićima.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

VELIKE OPASNOSTI ZA OKOLIŠ KOJE UZROKUJE ČOVJEK

Kisele kišeKada dim iz tvornica, auta i kuća onečisti zraktakav zrak zagađuje oblake iz kojih pada kiša.Takve kiše zovu se kisele kišei one uništavaju prirodu.

Ako kisela kiša padne na biljkeone mogu uvenuti.

Zemlja na koju padaju kisele kišepostaje manje plodna.

Kisele kiše uništavaju čak i zgrade. Na sličan način kao što ocat otapa kamenac na suđutako i kisele kiše pomalo otapajukamen od kojeg su zgrade napravljene.

Kisele kiše se mogu spriječiti.Ako pročistimo dim iz dimnjakaonda kisele kiše neće ni nastati.Ako se manje vozimo autima i autobusimaa više biciklima ili idemo pješkeproizvodit će se puno manje dima.

RECIKLIRANJE

Reciklirati znači ponovo upotrijebiti otpadna način da se od staroga napravi novi materijal.To se radi tako da ne bacamo sve smeće zajedno u isti kontejner za smeće.Neke materijale posebno odvajamoi bacamo u posebne kontejnere za smeće. Kasnije se ti materijali prerađuju i od njih se rade nove stvari.

Mjesta na kojima možemo naći kontejnere za sve vrste otpada zovu se reciklažna dvorišta.

Recikliranje je jako važno za čist okoliš.U današnje vrijeme sve više recikliramo jer na taj način:

štedimo na materijalima od kojih pravimo stvari manje zagađujemo jer pravimo manje smećaštedimo vrijeme i energiju kod izrade novih stvari.

Otpad koji se najčešće reciklira je: papir stakloplastika metali tekstil električni i elektronički otpadbaterijelijekovi

Papir se proizvodi od drveta. U proizvodnji papira troši se puno vode i struje.Reciklirani papir dobije se preradom starog papira. Ako recikliramo papirčuvamo šume i štedimo vodu i struju.Stari papir bacamo u plavi kontejner.

Stare baterije su posebno opasan otpadjer se u njima nalaze štetne kemikalije.Potrošene baterije bacaju se u crvene kontejnere.Ovi kontejneri su manji od drugih ičesto ih možeš naći u velikim dućanima.

Stare lijekove koje nismo popilia kojima je istekao rok trajanja možemo odnijeti u bilo koju ljekarnu.

Napisali: Hrvoje Forner, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

ZNAKOVI ZA RECIKLIRANJE

Proizvodi koji se mogu reciklirati na sebi imaju znakove za recikliranje.

Znakove za recikliranje naći ćešna zadnjoj strani ambalaže proizvoda.Ambalaža je pakiranje u kojem dolazi proizvod kad ga kupuješ.Na primjer ambalaža od mlijeka je tetrapak ili boca,a ambalaža od riže je vrećica ili kutija.

Ponekad je teško razlikovati je lina primjer ambalaža napravljena od plastike ili od papira. U takvim slučajevima znak na ambalažiti pomaže da znaš u koji kontejner to trebaš baciti.Sve vrste proizvoda koji se mogu recikliratiimaju na sebi znak za recikliranje u obliku trokuta u kojem se nalazi neki broj.Taj broj govori od čega je proizvod napravljeni u koji kontejner ga trebaš baciti.

Proizvodi od plastike na sebi imaju znak trokuta u kojem se nalazi neki broj od 1 do 7.

Ispod trokuta mogu biti napisana i neka slova.Ako vidiš ovakve znakove za recikliranje te proizvode baci u žuti kontejner.

Proizvodi od papira na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 20 do 22.Ispod ovih znakova pišu slova PAP.Proizvode s ovakvim znakovimabaci u plavi kontejner.

Često se u plave kontejneremože bacati i tetrapak ambalaža.Ako se u plavi kontejner smije baciti tetrapakonda će to pisati na kontejneru. Tetrapak ambalaža ima znak trokuta u kojem je broj 84.

Proizvodi od stakla na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 70 do 72.Ispod ovih znakova pišu slova GL.Proizvode s ovakvim znakovima baci u zeleni kontejner.Često puta proizvodi od stakla nemaju na sebi znak za recikliranje.Takvi proizvodi su na primjer čaše ili prozori.I ove proizvode, ako se razbiju,trebaš baciti u zeleni kontejner. Napisali: Hrvoje Forner, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

Energetski učinkovitiji uređaji

Ako kažemo da je uređaj energetski učinkovitto znači da troši manje struje ili energijeod drugih uređaja.Za zaštitu okoliša bolji su uređaji koji troše manje struje.

U sklopu ovog projektaUdruga za samozastupanje napravila jelako razumljivu brošuru i letak Život i podrška u zajednici.U brošuri pisali smo o tome

što je život u zajednicina što sve imaš pravo kad živiš u zajednicikako i kome se možeš žaliti ako nisi zadovoljan sa svojom podrškomšto piše u članku 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

U 6 mjesecu ministarstvo nam je odobriloda ovaj projekt nastavimo još 1 godinu.Udruga za samozastupanje educirat će asistente iz centara Zagreb i Ozalj o izradi lako razumljivih materijala.Nastavit će se sastanci samozastupnikau centrima za rehabilitacijua Udruga za samozastupanje izradit će još jednu brošuru i letak.

Radionice o video aktivizmuUdruga za samozastupanje organizirala je 3 radionice o video aktivizmu.Na edukaciji su sudjelovali samozastupnici i asistenti iz 7 gradova:Belišća, Dugog Sela, Osijeka, Pakraca, Pule, Slavonskog Broda i Zagreba.

Na radionicama smo učili o pisanju filmske priče, načinima snimanja, pravljenju filma iz snimljenog materijala i kako predstaviti svoj film medijima. Predavači su nam bili Tomislav Žaja, Davor Švaić, Jasenko Rasol, Branimir Hainš i Diana Dugandžija.

Ove radionice održane su u sklopuprojekta Core Grant kojeg financiraFondacija Otvoreno društvo.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

7. Koliko su dobri zakoni za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj?U većini slučajeva zakoni nisu loši, ali se loše provode. Nema velike koristi od dobrog zakona ako ga država ne provodi i ne kažnjava one koji zagađuju. Ponekad se zakoni donose na način da rade štetu okolišu. Ovo se opravdava željom da se zaradi više novaca.

8. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Europi i svijetu. Najveći problem su klimatske promjenekoje uzrokuju lošiji život svih ljudi. Protiv ovog problema bori se veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Bitan događaj u vezi klimatskih promjena bit će pregovori u Parizu u prosincu ove godine.Problemi u velikom dijelu svijeta su:

nedostatak pitke vodezagađenje okoliša velikim količinama otpada onečišćenje zraka iz tvornica

U cijelom svijetu sve više ljudi živi u jako velikim gradovima u kojima je promet prevelik i koji imaju problema s otpadom.

VIJESTI

Projekt Udruge za samozastupanje iMinistarstva socijalne politike i mladihUdruga za samozastupanje uspješno je završilaprvu godinu projekta Odluka je naša.Projekt je financiraloMinistarstvo socijalne politike i mladih.

U ovom projektu Udruga za samozastupanje educirala je asistente centara za rehabilitaciju Ozalj i Zagreb.Za vrijeme trajanja projekta održane su 4 radionicekroz koje smo asistente iz centara za rehabilitacijueducirali o pružanju podrške u osnivanju i vođenju grupa za samozastupanje.

KORISNI EKOLOŠKI SAVJETI

Postoje neke stvari koje možeš napravitida bi uštedio novac i sačuvao okoliš.Na primjer:

ugasi svjetla u sobama u kojima ne boraviškoristi jeftinu tarifu struje što je više moguće.Ljeti jeftina tarifa struja traje od 10 navečer do 8 ujutro.Zimi jeftina tarifa struje traje od 9 navečer do 7 ujutro.kad kupuješ novi uređaj obrati pažnju na energetski razredako možeš veš suši na zraku umjesto u sušilici nemoj ostaviti vodu da teče dok se sapunaš kad se tuširaš,briješ, pereš zube ili suđe. smanji grijanje kad nisi kod kuće.zimi je bolje malo smanjiti grijanje i toplije se obućine otvaraj prozore dok radi grijanje ili klima uređajako možeš, na posao i u grad radije idi pješke ili biciklom nego automnikada ne pali vatru u prirodipodijelite informacije o recikliranju, umjerenom trošenju energije i očuvanju okoliša s vašim prijateljima, susjedima i suradnicimapotaknite javne djelatnike da pokrenu programe koji su korisni za okoliš.

Napisali: Senada Halilčević, Mladen Katanić i Ana Širić

RAZGOVOR: BERNARD IVČIĆ IZ ZELENE AKCIJE

1. Molim vas da se predstavite (ime, prezime, što radite)Ja sam Bernard Ivčić. Predsjednik sam i član Zelene akcije.Bavim se različitim temama zaštite okoliša:

zagovaranje kvalitetnijeg prometa gospodarenje otpadom zaustavljanje štetnih energetskih projekata.

Page 9: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

9Glas samozastupnika

2. Što je Zelena akcija i koje su vaše najvažnije aktivnosti?Zelena akcija je najveća udruga građana za zaštitu okoliša u Hrvatskoj koja radi 25 godina. Bavimo se različitim temama zaštite okoliša i prirode:

poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije recikliranje otpadazaštita šuma i voda borba protiv termoelektrana na ugljen

Da bi postigli ove ciljeve koristimo različite načine rada:informiranja javnosti, organizacije seminara, organizacije prosvjeda i slično.

Aktivnosti kojima se trenutno bavimo su:kampanja protiv bušenja Jadrana zbog nafte kampanja za obnovljive izvore energije i protiv termoelektrane Plomin C kampanja za recikliranje otpada i protiv izgradnje spalioniceuključeni smo u niz kampanja protiv privatizacije javnih dobara

3. Zašto je važno čuvati okoliš?Čovjek je samo dio prirode te ovisi o očuvanju okoliša. Korištenje fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta uzrokuje klimatske promjene. Zbog klimatskih promjena jako je ugrožena kvaliteta života i opstanak živih bića. Događaju se velike poplave zbog kojih se moraju raseljavati ljudi. Događaju se velike suše koje uništavaju poljoprivredu i uzrokuju nedostatak hrane. Rad velikih tvornica i ispušni plinovi iz prometa zagađuju zrak što može uzrokovati različite bolesti kod ljudi. Slično je sa zagađenjem vode i sa proizvodnjom hrane. Onečišćenje okoliša u konačnici je štetno za sva živa bića.

Staklo je materijal koji se može potpuno reciklirati.To znači da sve staro staklo možemo preraditii napraviti novo staklo. Recikliranjem stakla štedimo energiju i čuvamo okoliš.Staro staklo bacamo u zeleni kontejner.

Stara plastika se baca u žuti kontejner.Neke plastične boce možemo zamijeniti za novac.

Metale, kao na primjer željezo, bakar i aluminij,ne odlažemo u kontejnerenego ih nosimo u reciklažna dvorišta.Ako imamo puno starog željeza, bakra ili aluminija možemo ih prodati na mjestima koja otkupljuju metal.

Reciklirati možemo i staru odjeću i obućuili stare krpe, plahte i ručnike.Takve stvari stavljamo u kontejnere na kojima pišetekstil, odjeća i obuća. Ovi kontejneri mogu biti različitih bojaali uvijek će na njima biti napisano čemu služe.Kontejneri za tekstil, odjeću i obuću najčešće su sive, žute, smeđe, bijele ili tamno crvene boje. Ovi kontejneri se često ostavljaju otvoreni tako da svatko kome je to potrebno iz njih može uzeti stvari.

Električni i elektronički otpad su na primjer stari kompjuteri, perilice rublja, mobiteli, televizori, frižideri i žarulje.Ova vrsta otpada posebno je opasnajer u sebi sadrži mnoge otrovne tvari.Zbog toga ove stvari ne smijemo bacati u obične kontejnere za smeće.Ovaj otpad može se odnijeti u reciklažno dvorišteili se telefonom može pozvati služba koja besplatno odvozi električni i elektronički otpad.

Svi kod kuće koristimo neke uređaje koji rade na struju.Na primjer to su televizor, frižider, fen, usisivač.

Kada kupuješ bilo koji uređaj koji radi na strujuna njemu piše koliko struje on troši.O potrošnji struje možeš pitati i prodavača u dućanu. Prema tome koliko struje trošisvaki uređaj pripada u neki energetski razred.Energetski razredi suG, F, E, D, C, B, A, A+, A++, A+++.

Najbolji ili najviši energetski razred je A+++.Uređaji iz ovog razreda troše najmanje struje dok rade.To znači da će ti računi za struju biti manjiako koristiš ovakve uređaje.Na žalost, kada kupuješ ovakav uređaj u dućanunjihova cijena je veća od uređaja iz nižeg energetskog razreda.

Najlošiji ili najniži energetski razred je G.Ovi uređaji troše najviše struje dok radeali im je cijena najniža.

Ponekad u dućanu možeš vidjeti 2 uređajakoja ti izgledaju istoali imaju različitu cijenu.To znači da ta 2 uređajaimaju različit energetski razred.

Energetska učinkovitost određuje se i za kuće i zgrade.Svatko tko prodaje ili iznajmljuje kuću ili stanmora imati potvrdu o energetskoj učinkovitosti.Ako iznajmljuješ stan iz te potvrde možeš vidjetikolika će ti biti cijena grijanja.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

4. Što građani mogu napraviti kako bi čuvali okoliš?Trebaju svojim načinom života smanjiti loš utjecaj na okoliš. To znači da treba što manje koristiti automobil, a više javni prijevoz i bicikl. Na taj način se troši manje energije i ispušta manje štetnih plinova. Kad kupujute proizvode važno je paziti da sadrže što manje ambalaže kako bi se proizvelo što manje otpada. Bolja je papirnata nego plastična ambalaža jer ju je lakše reciklirati. Kod kuće je važno odvojeno prikupljati različite vrste otpada i bacati ih u predviđene kontejnere kako bi se taj otpad mogao reciklirati. Umjesto plastičnih vrećica treba koristiti platnene torbe i papirnate vrećice zato što plastičnim vrećicama treba nekoliko stotina godina da se razgrade.

5. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Hrvatskoj?Jedan od najvećih problema je otpad. Hrvatska ne upravlja dobro otpadom. Mnogo otpada završi odbačeno u prirodi. Velik problem je i cestovni promet koji ispušta mnogo štetnih plinova koji zagađuju zrak. Problem je i pogrešna politika koja potiče štetne energetske projekte koji zagađuju zrak, uništavaju raznolikost biljaka i životinja ili utječu na klimatske promjene.

6. Na koji način Hrvatska štiti okoliš i prirodu?Hrvatska bi trebala više raditi po zakonu i edukacirati građane o potrebi zaštite okoliša. Na žalost, često se okoliš i priroda ne štite dovoljno, nego se dopušta zagađenje radi zarađivanja novaca. Zbog toga je važno da građani sami vode brigu o zaštiti okoliša i prirode.

Ako previše zagađujemo okolišmožemo uništiti život na planeti.Čovjekov život ovisi o životu biljaka i životinjai zato ih ne smijemo uništiti. Čuvanjem okoliša pokazujemo odgovornost i poštovanjeprema sebi i prema drugim živim bićima.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

VELIKE OPASNOSTI ZA OKOLIŠ KOJE UZROKUJE ČOVJEK

Kisele kišeKada dim iz tvornica, auta i kuća onečisti zraktakav zrak zagađuje oblake iz kojih pada kiša.Takve kiše zovu se kisele kišei one uništavaju prirodu.

Ako kisela kiša padne na biljkeone mogu uvenuti.

Zemlja na koju padaju kisele kišepostaje manje plodna.

Kisele kiše uništavaju čak i zgrade. Na sličan način kao što ocat otapa kamenac na suđutako i kisele kiše pomalo otapajukamen od kojeg su zgrade napravljene.

Kisele kiše se mogu spriječiti.Ako pročistimo dim iz dimnjakaonda kisele kiše neće ni nastati.Ako se manje vozimo autima i autobusimaa više biciklima ili idemo pješkeproizvodit će se puno manje dima.

RECIKLIRANJE

Reciklirati znači ponovo upotrijebiti otpadna način da se od staroga napravi novi materijal.To se radi tako da ne bacamo sve smeće zajedno u isti kontejner za smeće.Neke materijale posebno odvajamoi bacamo u posebne kontejnere za smeće. Kasnije se ti materijali prerađuju i od njih se rade nove stvari.

Mjesta na kojima možemo naći kontejnere za sve vrste otpada zovu se reciklažna dvorišta.

Recikliranje je jako važno za čist okoliš.U današnje vrijeme sve više recikliramo jer na taj način:

štedimo na materijalima od kojih pravimo stvari manje zagađujemo jer pravimo manje smećaštedimo vrijeme i energiju kod izrade novih stvari.

Otpad koji se najčešće reciklira je: papir stakloplastika metali tekstil električni i elektronički otpadbaterijelijekovi

Papir se proizvodi od drveta. U proizvodnji papira troši se puno vode i struje.Reciklirani papir dobije se preradom starog papira. Ako recikliramo papirčuvamo šume i štedimo vodu i struju.Stari papir bacamo u plavi kontejner.

Ispod trokuta mogu biti napisana i neka slova.Ako vidiš ovakve znakove za recikliranje te proizvode baci u žuti kontejner.

Proizvodi od papira na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 20 do 22.Ispod ovih znakova pišu slova PAP.Proizvode s ovakvim znakovimabaci u plavi kontejner.

Često se u plave kontejneremože bacati i tetrapak ambalaža.Ako se u plavi kontejner smije baciti tetrapakonda će to pisati na kontejneru. Tetrapak ambalaža ima znak trokuta u kojem je broj 84.

Proizvodi od stakla na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 70 do 72.Ispod ovih znakova pišu slova GL.Proizvode s ovakvim znakovima baci u zeleni kontejner.Često puta proizvodi od stakla nemaju na sebi znak za recikliranje.Takvi proizvodi su na primjer čaše ili prozori.I ove proizvode, ako se razbiju,trebaš baciti u zeleni kontejner. Napisali: Hrvoje Forner, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

Energetski učinkovitiji uređaji

Ako kažemo da je uređaj energetski učinkovitto znači da troši manje struje ili energijeod drugih uređaja.Za zaštitu okoliša bolji su uređaji koji troše manje struje.

U sklopu ovog projektaUdruga za samozastupanje napravila jelako razumljivu brošuru i letak Život i podrška u zajednici.U brošuri pisali smo o tome

što je život u zajednicina što sve imaš pravo kad živiš u zajednicikako i kome se možeš žaliti ako nisi zadovoljan sa svojom podrškomšto piše u članku 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

U 6 mjesecu ministarstvo nam je odobriloda ovaj projekt nastavimo još 1 godinu.Udruga za samozastupanje educirat će asistente iz centara Zagreb i Ozalj o izradi lako razumljivih materijala.Nastavit će se sastanci samozastupnikau centrima za rehabilitacijua Udruga za samozastupanje izradit će još jednu brošuru i letak.

Radionice o video aktivizmuUdruga za samozastupanje organizirala je 3 radionice o video aktivizmu.Na edukaciji su sudjelovali samozastupnici i asistenti iz 7 gradova:Belišća, Dugog Sela, Osijeka, Pakraca, Pule, Slavonskog Broda i Zagreba.

Na radionicama smo učili o pisanju filmske priče, načinima snimanja, pravljenju filma iz snimljenog materijala i kako predstaviti svoj film medijima. Predavači su nam bili Tomislav Žaja, Davor Švaić, Jasenko Rasol, Branimir Hainš i Diana Dugandžija.

Ove radionice održane su u sklopuprojekta Core Grant kojeg financiraFondacija Otvoreno društvo.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

7. Koliko su dobri zakoni za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj?U većini slučajeva zakoni nisu loši, ali se loše provode. Nema velike koristi od dobrog zakona ako ga država ne provodi i ne kažnjava one koji zagađuju. Ponekad se zakoni donose na način da rade štetu okolišu. Ovo se opravdava željom da se zaradi više novaca.

8. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Europi i svijetu. Najveći problem su klimatske promjenekoje uzrokuju lošiji život svih ljudi. Protiv ovog problema bori se veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Bitan događaj u vezi klimatskih promjena bit će pregovori u Parizu u prosincu ove godine.Problemi u velikom dijelu svijeta su:

nedostatak pitke vodezagađenje okoliša velikim količinama otpada onečišćenje zraka iz tvornica

U cijelom svijetu sve više ljudi živi u jako velikim gradovima u kojima je promet prevelik i koji imaju problema s otpadom.

VIJESTI

Projekt Udruge za samozastupanje iMinistarstva socijalne politike i mladihUdruga za samozastupanje uspješno je završilaprvu godinu projekta Odluka je naša.Projekt je financiraloMinistarstvo socijalne politike i mladih.

U ovom projektu Udruga za samozastupanje educirala je asistente centara za rehabilitaciju Ozalj i Zagreb.Za vrijeme trajanja projekta održane su 4 radionicekroz koje smo asistente iz centara za rehabilitacijueducirali o pružanju podrške u osnivanju i vođenju grupa za samozastupanje.

KORISNI EKOLOŠKI SAVJETI

Postoje neke stvari koje možeš napravitida bi uštedio novac i sačuvao okoliš.Na primjer:

ugasi svjetla u sobama u kojima ne boraviškoristi jeftinu tarifu struje što je više moguće.Ljeti jeftina tarifa struja traje od 10 navečer do 8 ujutro.Zimi jeftina tarifa struje traje od 9 navečer do 7 ujutro.kad kupuješ novi uređaj obrati pažnju na energetski razredako možeš veš suši na zraku umjesto u sušilici nemoj ostaviti vodu da teče dok se sapunaš kad se tuširaš,briješ, pereš zube ili suđe. smanji grijanje kad nisi kod kuće.zimi je bolje malo smanjiti grijanje i toplije se obućine otvaraj prozore dok radi grijanje ili klima uređajako možeš, na posao i u grad radije idi pješke ili biciklom nego automnikada ne pali vatru u prirodipodijelite informacije o recikliranju, umjerenom trošenju energije i očuvanju okoliša s vašim prijateljima, susjedima i suradnicimapotaknite javne djelatnike da pokrenu programe koji su korisni za okoliš.

Napisali: Senada Halilčević, Mladen Katanić i Ana Širić

RAZGOVOR: BERNARD IVČIĆ IZ ZELENE AKCIJE

1. Molim vas da se predstavite (ime, prezime, što radite)Ja sam Bernard Ivčić. Predsjednik sam i član Zelene akcije.Bavim se različitim temama zaštite okoliša:

zagovaranje kvalitetnijeg prometa gospodarenje otpadom zaustavljanje štetnih energetskih projekata.

Page 10: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

10 Časopis Udruge za samozastupanje

2. Što je Zelena akcija i koje su vaše najvažnije aktivnosti?Zelena akcija je najveća udruga građana za zaštitu okoliša u Hrvatskoj koja radi 25 godina. Bavimo se različitim temama zaštite okoliša i prirode:

poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije recikliranje otpadazaštita šuma i voda borba protiv termoelektrana na ugljen

Da bi postigli ove ciljeve koristimo različite načine rada:informiranja javnosti, organizacije seminara, organizacije prosvjeda i slično.

Aktivnosti kojima se trenutno bavimo su:kampanja protiv bušenja Jadrana zbog nafte kampanja za obnovljive izvore energije i protiv termoelektrane Plomin C kampanja za recikliranje otpada i protiv izgradnje spalioniceuključeni smo u niz kampanja protiv privatizacije javnih dobara

3. Zašto je važno čuvati okoliš?Čovjek je samo dio prirode te ovisi o očuvanju okoliša. Korištenje fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta uzrokuje klimatske promjene. Zbog klimatskih promjena jako je ugrožena kvaliteta života i opstanak živih bića. Događaju se velike poplave zbog kojih se moraju raseljavati ljudi. Događaju se velike suše koje uništavaju poljoprivredu i uzrokuju nedostatak hrane. Rad velikih tvornica i ispušni plinovi iz prometa zagađuju zrak što može uzrokovati različite bolesti kod ljudi. Slično je sa zagađenjem vode i sa proizvodnjom hrane. Onečišćenje okoliša u konačnici je štetno za sva živa bića.

Staklo je materijal koji se može potpuno reciklirati.To znači da sve staro staklo možemo preraditii napraviti novo staklo. Recikliranjem stakla štedimo energiju i čuvamo okoliš.Staro staklo bacamo u zeleni kontejner.

Stara plastika se baca u žuti kontejner.Neke plastične boce možemo zamijeniti za novac.

Metale, kao na primjer željezo, bakar i aluminij,ne odlažemo u kontejnerenego ih nosimo u reciklažna dvorišta.Ako imamo puno starog željeza, bakra ili aluminija možemo ih prodati na mjestima koja otkupljuju metal.

Reciklirati možemo i staru odjeću i obućuili stare krpe, plahte i ručnike.Takve stvari stavljamo u kontejnere na kojima pišetekstil, odjeća i obuća. Ovi kontejneri mogu biti različitih bojaali uvijek će na njima biti napisano čemu služe.Kontejneri za tekstil, odjeću i obuću najčešće su sive, žute, smeđe, bijele ili tamno crvene boje. Ovi kontejneri se često ostavljaju otvoreni tako da svatko kome je to potrebno iz njih može uzeti stvari.

Električni i elektronički otpad su na primjer stari kompjuteri, perilice rublja, mobiteli, televizori, frižideri i žarulje.Ova vrsta otpada posebno je opasnajer u sebi sadrži mnoge otrovne tvari.Zbog toga ove stvari ne smijemo bacati u obične kontejnere za smeće.Ovaj otpad može se odnijeti u reciklažno dvorišteili se telefonom može pozvati služba koja besplatno odvozi električni i elektronički otpad.

Svi kod kuće koristimo neke uređaje koji rade na struju.Na primjer to su televizor, frižider, fen, usisivač.

Kada kupuješ bilo koji uređaj koji radi na strujuna njemu piše koliko struje on troši.O potrošnji struje možeš pitati i prodavača u dućanu. Prema tome koliko struje trošisvaki uređaj pripada u neki energetski razred.Energetski razredi suG, F, E, D, C, B, A, A+, A++, A+++.

Najbolji ili najviši energetski razred je A+++.Uređaji iz ovog razreda troše najmanje struje dok rade.To znači da će ti računi za struju biti manjiako koristiš ovakve uređaje.Na žalost, kada kupuješ ovakav uređaj u dućanunjihova cijena je veća od uređaja iz nižeg energetskog razreda.

Najlošiji ili najniži energetski razred je G.Ovi uređaji troše najviše struje dok radeali im je cijena najniža.

Ponekad u dućanu možeš vidjeti 2 uređajakoja ti izgledaju istoali imaju različitu cijenu.To znači da ta 2 uređajaimaju različit energetski razred.

Energetska učinkovitost određuje se i za kuće i zgrade.Svatko tko prodaje ili iznajmljuje kuću ili stanmora imati potvrdu o energetskoj učinkovitosti.Ako iznajmljuješ stan iz te potvrde možeš vidjetikolika će ti biti cijena grijanja.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

4. Što građani mogu napraviti kako bi čuvali okoliš?Trebaju svojim načinom života smanjiti loš utjecaj na okoliš. To znači da treba što manje koristiti automobil, a više javni prijevoz i bicikl. Na taj način se troši manje energije i ispušta manje štetnih plinova. Kad kupujute proizvode važno je paziti da sadrže što manje ambalaže kako bi se proizvelo što manje otpada. Bolja je papirnata nego plastična ambalaža jer ju je lakše reciklirati. Kod kuće je važno odvojeno prikupljati različite vrste otpada i bacati ih u predviđene kontejnere kako bi se taj otpad mogao reciklirati. Umjesto plastičnih vrećica treba koristiti platnene torbe i papirnate vrećice zato što plastičnim vrećicama treba nekoliko stotina godina da se razgrade.

5. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Hrvatskoj?Jedan od najvećih problema je otpad. Hrvatska ne upravlja dobro otpadom. Mnogo otpada završi odbačeno u prirodi. Velik problem je i cestovni promet koji ispušta mnogo štetnih plinova koji zagađuju zrak. Problem je i pogrešna politika koja potiče štetne energetske projekte koji zagađuju zrak, uništavaju raznolikost biljaka i životinja ili utječu na klimatske promjene.

6. Na koji način Hrvatska štiti okoliš i prirodu?Hrvatska bi trebala više raditi po zakonu i edukacirati građane o potrebi zaštite okoliša. Na žalost, često se okoliš i priroda ne štite dovoljno, nego se dopušta zagađenje radi zarađivanja novaca. Zbog toga je važno da građani sami vode brigu o zaštiti okoliša i prirode.

Ako previše zagađujemo okolišmožemo uništiti život na planeti.Čovjekov život ovisi o životu biljaka i životinjai zato ih ne smijemo uništiti. Čuvanjem okoliša pokazujemo odgovornost i poštovanjeprema sebi i prema drugim živim bićima.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

VELIKE OPASNOSTI ZA OKOLIŠ KOJE UZROKUJE ČOVJEK

Kisele kišeKada dim iz tvornica, auta i kuća onečisti zraktakav zrak zagađuje oblake iz kojih pada kiša.Takve kiše zovu se kisele kišei one uništavaju prirodu.

Ako kisela kiša padne na biljkeone mogu uvenuti.

Zemlja na koju padaju kisele kišepostaje manje plodna.

Kisele kiše uništavaju čak i zgrade. Na sličan način kao što ocat otapa kamenac na suđutako i kisele kiše pomalo otapajukamen od kojeg su zgrade napravljene.

Kisele kiše se mogu spriječiti.Ako pročistimo dim iz dimnjakaonda kisele kiše neće ni nastati.Ako se manje vozimo autima i autobusimaa više biciklima ili idemo pješkeproizvodit će se puno manje dima.

RECIKLIRANJE

Reciklirati znači ponovo upotrijebiti otpadna način da se od staroga napravi novi materijal.To se radi tako da ne bacamo sve smeće zajedno u isti kontejner za smeće.Neke materijale posebno odvajamoi bacamo u posebne kontejnere za smeće. Kasnije se ti materijali prerađuju i od njih se rade nove stvari.

Mjesta na kojima možemo naći kontejnere za sve vrste otpada zovu se reciklažna dvorišta.

Recikliranje je jako važno za čist okoliš.U današnje vrijeme sve više recikliramo jer na taj način:

štedimo na materijalima od kojih pravimo stvari manje zagađujemo jer pravimo manje smećaštedimo vrijeme i energiju kod izrade novih stvari.

Otpad koji se najčešće reciklira je: papir stakloplastika metali tekstil električni i elektronički otpadbaterijelijekovi

Papir se proizvodi od drveta. U proizvodnji papira troši se puno vode i struje.Reciklirani papir dobije se preradom starog papira. Ako recikliramo papirčuvamo šume i štedimo vodu i struju.Stari papir bacamo u plavi kontejner.

Ispod trokuta mogu biti napisana i neka slova.Ako vidiš ovakve znakove za recikliranje te proizvode baci u žuti kontejner.

Proizvodi od papira na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 20 do 22.Ispod ovih znakova pišu slova PAP.Proizvode s ovakvim znakovimabaci u plavi kontejner.

Često se u plave kontejneremože bacati i tetrapak ambalaža.Ako se u plavi kontejner smije baciti tetrapakonda će to pisati na kontejneru. Tetrapak ambalaža ima znak trokuta u kojem je broj 84.

Proizvodi od stakla na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 70 do 72.Ispod ovih znakova pišu slova GL.Proizvode s ovakvim znakovima baci u zeleni kontejner.Često puta proizvodi od stakla nemaju na sebi znak za recikliranje.Takvi proizvodi su na primjer čaše ili prozori.I ove proizvode, ako se razbiju,trebaš baciti u zeleni kontejner. Napisali: Hrvoje Forner, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

Energetski učinkovitiji uređaji

Ako kažemo da je uređaj energetski učinkovitto znači da troši manje struje ili energijeod drugih uređaja.Za zaštitu okoliša bolji su uređaji koji troše manje struje.

U sklopu ovog projektaUdruga za samozastupanje napravila jelako razumljivu brošuru i letak Život i podrška u zajednici.U brošuri pisali smo o tome

što je život u zajednicina što sve imaš pravo kad živiš u zajednicikako i kome se možeš žaliti ako nisi zadovoljan sa svojom podrškomšto piše u članku 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

U 6 mjesecu ministarstvo nam je odobriloda ovaj projekt nastavimo još 1 godinu.Udruga za samozastupanje educirat će asistente iz centara Zagreb i Ozalj o izradi lako razumljivih materijala.Nastavit će se sastanci samozastupnikau centrima za rehabilitacijua Udruga za samozastupanje izradit će još jednu brošuru i letak.

Radionice o video aktivizmuUdruga za samozastupanje organizirala je 3 radionice o video aktivizmu.Na edukaciji su sudjelovali samozastupnici i asistenti iz 7 gradova:Belišća, Dugog Sela, Osijeka, Pakraca, Pule, Slavonskog Broda i Zagreba.

Na radionicama smo učili o pisanju filmske priče, načinima snimanja, pravljenju filma iz snimljenog materijala i kako predstaviti svoj film medijima. Predavači su nam bili Tomislav Žaja, Davor Švaić, Jasenko Rasol, Branimir Hainš i Diana Dugandžija.

Ove radionice održane su u sklopuprojekta Core Grant kojeg financiraFondacija Otvoreno društvo.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

7. Koliko su dobri zakoni za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj?U većini slučajeva zakoni nisu loši, ali se loše provode. Nema velike koristi od dobrog zakona ako ga država ne provodi i ne kažnjava one koji zagađuju. Ponekad se zakoni donose na način da rade štetu okolišu. Ovo se opravdava željom da se zaradi više novaca.

8. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Europi i svijetu. Najveći problem su klimatske promjenekoje uzrokuju lošiji život svih ljudi. Protiv ovog problema bori se veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Bitan događaj u vezi klimatskih promjena bit će pregovori u Parizu u prosincu ove godine.Problemi u velikom dijelu svijeta su:

nedostatak pitke vodezagađenje okoliša velikim količinama otpada onečišćenje zraka iz tvornica

U cijelom svijetu sve više ljudi živi u jako velikim gradovima u kojima je promet prevelik i koji imaju problema s otpadom.

VIJESTI

Projekt Udruge za samozastupanje iMinistarstva socijalne politike i mladihUdruga za samozastupanje uspješno je završilaprvu godinu projekta Odluka je naša.Projekt je financiraloMinistarstvo socijalne politike i mladih.

U ovom projektu Udruga za samozastupanje educirala je asistente centara za rehabilitaciju Ozalj i Zagreb.Za vrijeme trajanja projekta održane su 4 radionicekroz koje smo asistente iz centara za rehabilitacijueducirali o pružanju podrške u osnivanju i vođenju grupa za samozastupanje.

KORISNI EKOLOŠKI SAVJETI

Postoje neke stvari koje možeš napravitida bi uštedio novac i sačuvao okoliš.Na primjer:

ugasi svjetla u sobama u kojima ne boraviškoristi jeftinu tarifu struje što je više moguće.Ljeti jeftina tarifa struja traje od 10 navečer do 8 ujutro.Zimi jeftina tarifa struje traje od 9 navečer do 7 ujutro.kad kupuješ novi uređaj obrati pažnju na energetski razredako možeš veš suši na zraku umjesto u sušilici nemoj ostaviti vodu da teče dok se sapunaš kad se tuširaš,briješ, pereš zube ili suđe. smanji grijanje kad nisi kod kuće.zimi je bolje malo smanjiti grijanje i toplije se obućine otvaraj prozore dok radi grijanje ili klima uređajako možeš, na posao i u grad radije idi pješke ili biciklom nego automnikada ne pali vatru u prirodipodijelite informacije o recikliranju, umjerenom trošenju energije i očuvanju okoliša s vašim prijateljima, susjedima i suradnicimapotaknite javne djelatnike da pokrenu programe koji su korisni za okoliš.

Napisali: Senada Halilčević, Mladen Katanić i Ana Širić

RAZGOVOR: BERNARD IVČIĆ IZ ZELENE AKCIJE

1. Molim vas da se predstavite (ime, prezime, što radite)Ja sam Bernard Ivčić. Predsjednik sam i član Zelene akcije.Bavim se različitim temama zaštite okoliša:

zagovaranje kvalitetnijeg prometa gospodarenje otpadom zaustavljanje štetnih energetskih projekata.

Page 11: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

11Glas samozastupnika

2. Što je Zelena akcija i koje su vaše najvažnije aktivnosti?Zelena akcija je najveća udruga građana za zaštitu okoliša u Hrvatskoj koja radi 25 godina. Bavimo se različitim temama zaštite okoliša i prirode:

poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije recikliranje otpadazaštita šuma i voda borba protiv termoelektrana na ugljen

Da bi postigli ove ciljeve koristimo različite načine rada:informiranja javnosti, organizacije seminara, organizacije prosvjeda i slično.

Aktivnosti kojima se trenutno bavimo su:kampanja protiv bušenja Jadrana zbog nafte kampanja za obnovljive izvore energije i protiv termoelektrane Plomin C kampanja za recikliranje otpada i protiv izgradnje spalioniceuključeni smo u niz kampanja protiv privatizacije javnih dobara

3. Zašto je važno čuvati okoliš?Čovjek je samo dio prirode te ovisi o očuvanju okoliša. Korištenje fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta uzrokuje klimatske promjene. Zbog klimatskih promjena jako je ugrožena kvaliteta života i opstanak živih bića. Događaju se velike poplave zbog kojih se moraju raseljavati ljudi. Događaju se velike suše koje uništavaju poljoprivredu i uzrokuju nedostatak hrane. Rad velikih tvornica i ispušni plinovi iz prometa zagađuju zrak što može uzrokovati različite bolesti kod ljudi. Slično je sa zagađenjem vode i sa proizvodnjom hrane. Onečišćenje okoliša u konačnici je štetno za sva živa bića.

Staklo je materijal koji se može potpuno reciklirati.To znači da sve staro staklo možemo preraditii napraviti novo staklo. Recikliranjem stakla štedimo energiju i čuvamo okoliš.Staro staklo bacamo u zeleni kontejner.

Stara plastika se baca u žuti kontejner.Neke plastične boce možemo zamijeniti za novac.

Metale, kao na primjer željezo, bakar i aluminij,ne odlažemo u kontejnerenego ih nosimo u reciklažna dvorišta.Ako imamo puno starog željeza, bakra ili aluminija možemo ih prodati na mjestima koja otkupljuju metal.

Reciklirati možemo i staru odjeću i obućuili stare krpe, plahte i ručnike.Takve stvari stavljamo u kontejnere na kojima pišetekstil, odjeća i obuća. Ovi kontejneri mogu biti različitih bojaali uvijek će na njima biti napisano čemu služe.Kontejneri za tekstil, odjeću i obuću najčešće su sive, žute, smeđe, bijele ili tamno crvene boje. Ovi kontejneri se često ostavljaju otvoreni tako da svatko kome je to potrebno iz njih može uzeti stvari.

Električni i elektronički otpad su na primjer stari kompjuteri, perilice rublja, mobiteli, televizori, frižideri i žarulje.Ova vrsta otpada posebno je opasnajer u sebi sadrži mnoge otrovne tvari.Zbog toga ove stvari ne smijemo bacati u obične kontejnere za smeće.Ovaj otpad može se odnijeti u reciklažno dvorišteili se telefonom može pozvati služba koja besplatno odvozi električni i elektronički otpad.

Svi kod kuće koristimo neke uređaje koji rade na struju.Na primjer to su televizor, frižider, fen, usisivač.

Kada kupuješ bilo koji uređaj koji radi na strujuna njemu piše koliko struje on troši.O potrošnji struje možeš pitati i prodavača u dućanu. Prema tome koliko struje trošisvaki uređaj pripada u neki energetski razred.Energetski razredi suG, F, E, D, C, B, A, A+, A++, A+++.

Najbolji ili najviši energetski razred je A+++.Uređaji iz ovog razreda troše najmanje struje dok rade.To znači da će ti računi za struju biti manjiako koristiš ovakve uređaje.Na žalost, kada kupuješ ovakav uređaj u dućanunjihova cijena je veća od uređaja iz nižeg energetskog razreda.

Najlošiji ili najniži energetski razred je G.Ovi uređaji troše najviše struje dok radeali im je cijena najniža.

Ponekad u dućanu možeš vidjeti 2 uređajakoja ti izgledaju istoali imaju različitu cijenu.To znači da ta 2 uređajaimaju različit energetski razred.

Energetska učinkovitost određuje se i za kuće i zgrade.Svatko tko prodaje ili iznajmljuje kuću ili stanmora imati potvrdu o energetskoj učinkovitosti.Ako iznajmljuješ stan iz te potvrde možeš vidjetikolika će ti biti cijena grijanja.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

4. Što građani mogu napraviti kako bi čuvali okoliš?Trebaju svojim načinom života smanjiti loš utjecaj na okoliš. To znači da treba što manje koristiti automobil, a više javni prijevoz i bicikl. Na taj način se troši manje energije i ispušta manje štetnih plinova. Kad kupujute proizvode važno je paziti da sadrže što manje ambalaže kako bi se proizvelo što manje otpada. Bolja je papirnata nego plastična ambalaža jer ju je lakše reciklirati. Kod kuće je važno odvojeno prikupljati različite vrste otpada i bacati ih u predviđene kontejnere kako bi se taj otpad mogao reciklirati. Umjesto plastičnih vrećica treba koristiti platnene torbe i papirnate vrećice zato što plastičnim vrećicama treba nekoliko stotina godina da se razgrade.

5. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Hrvatskoj?Jedan od najvećih problema je otpad. Hrvatska ne upravlja dobro otpadom. Mnogo otpada završi odbačeno u prirodi. Velik problem je i cestovni promet koji ispušta mnogo štetnih plinova koji zagađuju zrak. Problem je i pogrešna politika koja potiče štetne energetske projekte koji zagađuju zrak, uništavaju raznolikost biljaka i životinja ili utječu na klimatske promjene.

6. Na koji način Hrvatska štiti okoliš i prirodu?Hrvatska bi trebala više raditi po zakonu i edukacirati građane o potrebi zaštite okoliša. Na žalost, često se okoliš i priroda ne štite dovoljno, nego se dopušta zagađenje radi zarađivanja novaca. Zbog toga je važno da građani sami vode brigu o zaštiti okoliša i prirode.

Ako previše zagađujemo okolišmožemo uništiti život na planeti.Čovjekov život ovisi o životu biljaka i životinjai zato ih ne smijemo uništiti. Čuvanjem okoliša pokazujemo odgovornost i poštovanjeprema sebi i prema drugim živim bićima.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

VELIKE OPASNOSTI ZA OKOLIŠ KOJE UZROKUJE ČOVJEK

Kisele kišeKada dim iz tvornica, auta i kuća onečisti zraktakav zrak zagađuje oblake iz kojih pada kiša.Takve kiše zovu se kisele kišei one uništavaju prirodu.

Ako kisela kiša padne na biljkeone mogu uvenuti.

Zemlja na koju padaju kisele kišepostaje manje plodna.

Kisele kiše uništavaju čak i zgrade. Na sličan način kao što ocat otapa kamenac na suđutako i kisele kiše pomalo otapajukamen od kojeg su zgrade napravljene.

Kisele kiše se mogu spriječiti.Ako pročistimo dim iz dimnjakaonda kisele kiše neće ni nastati.Ako se manje vozimo autima i autobusimaa više biciklima ili idemo pješkeproizvodit će se puno manje dima.

RECIKLIRANJE

Reciklirati znači ponovo upotrijebiti otpadna način da se od staroga napravi novi materijal.To se radi tako da ne bacamo sve smeće zajedno u isti kontejner za smeće.Neke materijale posebno odvajamoi bacamo u posebne kontejnere za smeće. Kasnije se ti materijali prerađuju i od njih se rade nove stvari.

Mjesta na kojima možemo naći kontejnere za sve vrste otpada zovu se reciklažna dvorišta.

Recikliranje je jako važno za čist okoliš.U današnje vrijeme sve više recikliramo jer na taj način:

štedimo na materijalima od kojih pravimo stvari manje zagađujemo jer pravimo manje smećaštedimo vrijeme i energiju kod izrade novih stvari.

Otpad koji se najčešće reciklira je: papir stakloplastika metali tekstil električni i elektronički otpadbaterijelijekovi

Papir se proizvodi od drveta. U proizvodnji papira troši se puno vode i struje.Reciklirani papir dobije se preradom starog papira. Ako recikliramo papirčuvamo šume i štedimo vodu i struju.Stari papir bacamo u plavi kontejner.

Ispod trokuta mogu biti napisana i neka slova.Ako vidiš ovakve znakove za recikliranje te proizvode baci u žuti kontejner.

Proizvodi od papira na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 20 do 22.Ispod ovih znakova pišu slova PAP.Proizvode s ovakvim znakovimabaci u plavi kontejner.

Često se u plave kontejneremože bacati i tetrapak ambalaža.Ako se u plavi kontejner smije baciti tetrapakonda će to pisati na kontejneru. Tetrapak ambalaža ima znak trokuta u kojem je broj 84.

Proizvodi od stakla na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 70 do 72.Ispod ovih znakova pišu slova GL.Proizvode s ovakvim znakovima baci u zeleni kontejner.Često puta proizvodi od stakla nemaju na sebi znak za recikliranje.Takvi proizvodi su na primjer čaše ili prozori.I ove proizvode, ako se razbiju,trebaš baciti u zeleni kontejner. Napisali: Hrvoje Forner, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

Energetski učinkovitiji uređaji

Ako kažemo da je uređaj energetski učinkovitto znači da troši manje struje ili energijeod drugih uređaja.Za zaštitu okoliša bolji su uređaji koji troše manje struje.

U sklopu ovog projektaUdruga za samozastupanje napravila jelako razumljivu brošuru i letak Život i podrška u zajednici.U brošuri pisali smo o tome

što je život u zajednicina što sve imaš pravo kad živiš u zajednicikako i kome se možeš žaliti ako nisi zadovoljan sa svojom podrškomšto piše u članku 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

U 6 mjesecu ministarstvo nam je odobriloda ovaj projekt nastavimo još 1 godinu.Udruga za samozastupanje educirat će asistente iz centara Zagreb i Ozalj o izradi lako razumljivih materijala.Nastavit će se sastanci samozastupnikau centrima za rehabilitacijua Udruga za samozastupanje izradit će još jednu brošuru i letak.

Radionice o video aktivizmuUdruga za samozastupanje organizirala je 3 radionice o video aktivizmu.Na edukaciji su sudjelovali samozastupnici i asistenti iz 7 gradova:Belišća, Dugog Sela, Osijeka, Pakraca, Pule, Slavonskog Broda i Zagreba.

Na radionicama smo učili o pisanju filmske priče, načinima snimanja, pravljenju filma iz snimljenog materijala i kako predstaviti svoj film medijima. Predavači su nam bili Tomislav Žaja, Davor Švaić, Jasenko Rasol, Branimir Hainš i Diana Dugandžija.

Ove radionice održane su u sklopuprojekta Core Grant kojeg financiraFondacija Otvoreno društvo.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

7. Koliko su dobri zakoni za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj?U većini slučajeva zakoni nisu loši, ali se loše provode. Nema velike koristi od dobrog zakona ako ga država ne provodi i ne kažnjava one koji zagađuju. Ponekad se zakoni donose na način da rade štetu okolišu. Ovo se opravdava željom da se zaradi više novaca.

8. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Europi i svijetu. Najveći problem su klimatske promjenekoje uzrokuju lošiji život svih ljudi. Protiv ovog problema bori se veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Bitan događaj u vezi klimatskih promjena bit će pregovori u Parizu u prosincu ove godine.Problemi u velikom dijelu svijeta su:

nedostatak pitke vodezagađenje okoliša velikim količinama otpada onečišćenje zraka iz tvornica

U cijelom svijetu sve više ljudi živi u jako velikim gradovima u kojima je promet prevelik i koji imaju problema s otpadom.

VIJESTI

Projekt Udruge za samozastupanje iMinistarstva socijalne politike i mladihUdruga za samozastupanje uspješno je završilaprvu godinu projekta Odluka je naša.Projekt je financiraloMinistarstvo socijalne politike i mladih.

U ovom projektu Udruga za samozastupanje educirala je asistente centara za rehabilitaciju Ozalj i Zagreb.Za vrijeme trajanja projekta održane su 4 radionicekroz koje smo asistente iz centara za rehabilitacijueducirali o pružanju podrške u osnivanju i vođenju grupa za samozastupanje.

KORISNI EKOLOŠKI SAVJETI

Postoje neke stvari koje možeš napravitida bi uštedio novac i sačuvao okoliš.Na primjer:

ugasi svjetla u sobama u kojima ne boraviškoristi jeftinu tarifu struje što je više moguće.Ljeti jeftina tarifa struja traje od 10 navečer do 8 ujutro.Zimi jeftina tarifa struje traje od 9 navečer do 7 ujutro.kad kupuješ novi uređaj obrati pažnju na energetski razredako možeš veš suši na zraku umjesto u sušilici nemoj ostaviti vodu da teče dok se sapunaš kad se tuširaš,briješ, pereš zube ili suđe. smanji grijanje kad nisi kod kuće.zimi je bolje malo smanjiti grijanje i toplije se obućine otvaraj prozore dok radi grijanje ili klima uređajako možeš, na posao i u grad radije idi pješke ili biciklom nego automnikada ne pali vatru u prirodipodijelite informacije o recikliranju, umjerenom trošenju energije i očuvanju okoliša s vašim prijateljima, susjedima i suradnicimapotaknite javne djelatnike da pokrenu programe koji su korisni za okoliš.

Napisali: Senada Halilčević, Mladen Katanić i Ana Širić

RAZGOVOR: BERNARD IVČIĆ IZ ZELENE AKCIJE

1. Molim vas da se predstavite (ime, prezime, što radite)Ja sam Bernard Ivčić. Predsjednik sam i član Zelene akcije.Bavim se različitim temama zaštite okoliša:

zagovaranje kvalitetnijeg prometa gospodarenje otpadom zaustavljanje štetnih energetskih projekata.

Page 12: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

12 Časopis Udruge za samozastupanje

ZABAVNIK

2. Što je Zelena akcija i koje su vaše najvažnije aktivnosti?Zelena akcija je najveća udruga građana za zaštitu okoliša u Hrvatskoj koja radi 25 godina. Bavimo se različitim temama zaštite okoliša i prirode:

poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije recikliranje otpadazaštita šuma i voda borba protiv termoelektrana na ugljen

Da bi postigli ove ciljeve koristimo različite načine rada:informiranja javnosti, organizacije seminara, organizacije prosvjeda i slično.

Aktivnosti kojima se trenutno bavimo su:kampanja protiv bušenja Jadrana zbog nafte kampanja za obnovljive izvore energije i protiv termoelektrane Plomin C kampanja za recikliranje otpada i protiv izgradnje spalioniceuključeni smo u niz kampanja protiv privatizacije javnih dobara

3. Zašto je važno čuvati okoliš?Čovjek je samo dio prirode te ovisi o očuvanju okoliša. Korištenje fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta uzrokuje klimatske promjene. Zbog klimatskih promjena jako je ugrožena kvaliteta života i opstanak živih bića. Događaju se velike poplave zbog kojih se moraju raseljavati ljudi. Događaju se velike suše koje uništavaju poljoprivredu i uzrokuju nedostatak hrane. Rad velikih tvornica i ispušni plinovi iz prometa zagađuju zrak što može uzrokovati različite bolesti kod ljudi. Slično je sa zagađenjem vode i sa proizvodnjom hrane. Onečišćenje okoliša u konačnici je štetno za sva živa bića.

Staklo je materijal koji se može potpuno reciklirati.To znači da sve staro staklo možemo preraditii napraviti novo staklo. Recikliranjem stakla štedimo energiju i čuvamo okoliš.Staro staklo bacamo u zeleni kontejner.

Stara plastika se baca u žuti kontejner.Neke plastične boce možemo zamijeniti za novac.

Metale, kao na primjer željezo, bakar i aluminij,ne odlažemo u kontejnerenego ih nosimo u reciklažna dvorišta.Ako imamo puno starog željeza, bakra ili aluminija možemo ih prodati na mjestima koja otkupljuju metal.

Reciklirati možemo i staru odjeću i obućuili stare krpe, plahte i ručnike.Takve stvari stavljamo u kontejnere na kojima pišetekstil, odjeća i obuća. Ovi kontejneri mogu biti različitih bojaali uvijek će na njima biti napisano čemu služe.Kontejneri za tekstil, odjeću i obuću najčešće su sive, žute, smeđe, bijele ili tamno crvene boje. Ovi kontejneri se često ostavljaju otvoreni tako da svatko kome je to potrebno iz njih može uzeti stvari.

Električni i elektronički otpad su na primjer stari kompjuteri, perilice rublja, mobiteli, televizori, frižideri i žarulje.Ova vrsta otpada posebno je opasnajer u sebi sadrži mnoge otrovne tvari.Zbog toga ove stvari ne smijemo bacati u obične kontejnere za smeće.Ovaj otpad može se odnijeti u reciklažno dvorišteili se telefonom može pozvati služba koja besplatno odvozi električni i elektronički otpad.

Svi kod kuće koristimo neke uređaje koji rade na struju.Na primjer to su televizor, frižider, fen, usisivač.

Kada kupuješ bilo koji uređaj koji radi na strujuna njemu piše koliko struje on troši.O potrošnji struje možeš pitati i prodavača u dućanu. Prema tome koliko struje trošisvaki uređaj pripada u neki energetski razred.Energetski razredi suG, F, E, D, C, B, A, A+, A++, A+++.

Najbolji ili najviši energetski razred je A+++.Uređaji iz ovog razreda troše najmanje struje dok rade.To znači da će ti računi za struju biti manjiako koristiš ovakve uređaje.Na žalost, kada kupuješ ovakav uređaj u dućanunjihova cijena je veća od uređaja iz nižeg energetskog razreda.

Najlošiji ili najniži energetski razred je G.Ovi uređaji troše najviše struje dok radeali im je cijena najniža.

Ponekad u dućanu možeš vidjeti 2 uređajakoja ti izgledaju istoali imaju različitu cijenu.To znači da ta 2 uređajaimaju različit energetski razred.

Energetska učinkovitost određuje se i za kuće i zgrade.Svatko tko prodaje ili iznajmljuje kuću ili stanmora imati potvrdu o energetskoj učinkovitosti.Ako iznajmljuješ stan iz te potvrde možeš vidjetikolika će ti biti cijena grijanja.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

4. Što građani mogu napraviti kako bi čuvali okoliš?Trebaju svojim načinom života smanjiti loš utjecaj na okoliš. To znači da treba što manje koristiti automobil, a više javni prijevoz i bicikl. Na taj način se troši manje energije i ispušta manje štetnih plinova. Kad kupujute proizvode važno je paziti da sadrže što manje ambalaže kako bi se proizvelo što manje otpada. Bolja je papirnata nego plastična ambalaža jer ju je lakše reciklirati. Kod kuće je važno odvojeno prikupljati različite vrste otpada i bacati ih u predviđene kontejnere kako bi se taj otpad mogao reciklirati. Umjesto plastičnih vrećica treba koristiti platnene torbe i papirnate vrećice zato što plastičnim vrećicama treba nekoliko stotina godina da se razgrade.

5. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Hrvatskoj?Jedan od najvećih problema je otpad. Hrvatska ne upravlja dobro otpadom. Mnogo otpada završi odbačeno u prirodi. Velik problem je i cestovni promet koji ispušta mnogo štetnih plinova koji zagađuju zrak. Problem je i pogrešna politika koja potiče štetne energetske projekte koji zagađuju zrak, uništavaju raznolikost biljaka i životinja ili utječu na klimatske promjene.

6. Na koji način Hrvatska štiti okoliš i prirodu?Hrvatska bi trebala više raditi po zakonu i edukacirati građane o potrebi zaštite okoliša. Na žalost, često se okoliš i priroda ne štite dovoljno, nego se dopušta zagađenje radi zarađivanja novaca. Zbog toga je važno da građani sami vode brigu o zaštiti okoliša i prirode.

Ako previše zagađujemo okolišmožemo uništiti život na planeti.Čovjekov život ovisi o životu biljaka i životinjai zato ih ne smijemo uništiti. Čuvanjem okoliša pokazujemo odgovornost i poštovanjeprema sebi i prema drugim živim bićima.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

VELIKE OPASNOSTI ZA OKOLIŠ KOJE UZROKUJE ČOVJEK

Kisele kišeKada dim iz tvornica, auta i kuća onečisti zraktakav zrak zagađuje oblake iz kojih pada kiša.Takve kiše zovu se kisele kišei one uništavaju prirodu.

Ako kisela kiša padne na biljkeone mogu uvenuti.

Zemlja na koju padaju kisele kišepostaje manje plodna.

Kisele kiše uništavaju čak i zgrade. Na sličan način kao što ocat otapa kamenac na suđutako i kisele kiše pomalo otapajukamen od kojeg su zgrade napravljene.

Kisele kiše se mogu spriječiti.Ako pročistimo dim iz dimnjakaonda kisele kiše neće ni nastati.Ako se manje vozimo autima i autobusimaa više biciklima ili idemo pješkeproizvodit će se puno manje dima.

RECIKLIRANJE

Reciklirati znači ponovo upotrijebiti otpadna način da se od staroga napravi novi materijal.To se radi tako da ne bacamo sve smeće zajedno u isti kontejner za smeće.Neke materijale posebno odvajamoi bacamo u posebne kontejnere za smeće. Kasnije se ti materijali prerađuju i od njih se rade nove stvari.

Mjesta na kojima možemo naći kontejnere za sve vrste otpada zovu se reciklažna dvorišta.

Recikliranje je jako važno za čist okoliš.U današnje vrijeme sve više recikliramo jer na taj način:

štedimo na materijalima od kojih pravimo stvari manje zagađujemo jer pravimo manje smećaštedimo vrijeme i energiju kod izrade novih stvari.

Otpad koji se najčešće reciklira je: papir stakloplastika metali tekstil električni i elektronički otpadbaterijelijekovi

Papir se proizvodi od drveta. U proizvodnji papira troši se puno vode i struje.Reciklirani papir dobije se preradom starog papira. Ako recikliramo papirčuvamo šume i štedimo vodu i struju.Stari papir bacamo u plavi kontejner.

Ispod trokuta mogu biti napisana i neka slova.Ako vidiš ovakve znakove za recikliranje te proizvode baci u žuti kontejner.

Proizvodi od papira na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 20 do 22.Ispod ovih znakova pišu slova PAP.Proizvode s ovakvim znakovimabaci u plavi kontejner.

Često se u plave kontejneremože bacati i tetrapak ambalaža.Ako se u plavi kontejner smije baciti tetrapakonda će to pisati na kontejneru. Tetrapak ambalaža ima znak trokuta u kojem je broj 84.

Proizvodi od stakla na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 70 do 72.Ispod ovih znakova pišu slova GL.Proizvode s ovakvim znakovima baci u zeleni kontejner.Često puta proizvodi od stakla nemaju na sebi znak za recikliranje.Takvi proizvodi su na primjer čaše ili prozori.I ove proizvode, ako se razbiju,trebaš baciti u zeleni kontejner. Napisali: Hrvoje Forner, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

Energetski učinkovitiji uređaji

Ako kažemo da je uređaj energetski učinkovitto znači da troši manje struje ili energijeod drugih uređaja.Za zaštitu okoliša bolji su uređaji koji troše manje struje.

U sklopu ovog projektaUdruga za samozastupanje napravila jelako razumljivu brošuru i letak Život i podrška u zajednici.U brošuri pisali smo o tome

što je život u zajednicina što sve imaš pravo kad živiš u zajednicikako i kome se možeš žaliti ako nisi zadovoljan sa svojom podrškomšto piše u članku 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

U 6 mjesecu ministarstvo nam je odobriloda ovaj projekt nastavimo još 1 godinu.Udruga za samozastupanje educirat će asistente iz centara Zagreb i Ozalj o izradi lako razumljivih materijala.Nastavit će se sastanci samozastupnikau centrima za rehabilitacijua Udruga za samozastupanje izradit će još jednu brošuru i letak.

Radionice o video aktivizmuUdruga za samozastupanje organizirala je 3 radionice o video aktivizmu.Na edukaciji su sudjelovali samozastupnici i asistenti iz 7 gradova:Belišća, Dugog Sela, Osijeka, Pakraca, Pule, Slavonskog Broda i Zagreba.

Na radionicama smo učili o pisanju filmske priče, načinima snimanja, pravljenju filma iz snimljenog materijala i kako predstaviti svoj film medijima. Predavači su nam bili Tomislav Žaja, Davor Švaić, Jasenko Rasol, Branimir Hainš i Diana Dugandžija.

Ove radionice održane su u sklopuprojekta Core Grant kojeg financiraFondacija Otvoreno društvo.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

7. Koliko su dobri zakoni za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj?U većini slučajeva zakoni nisu loši, ali se loše provode. Nema velike koristi od dobrog zakona ako ga država ne provodi i ne kažnjava one koji zagađuju. Ponekad se zakoni donose na način da rade štetu okolišu. Ovo se opravdava željom da se zaradi više novaca.

8. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Europi i svijetu. Najveći problem su klimatske promjenekoje uzrokuju lošiji život svih ljudi. Protiv ovog problema bori se veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Bitan događaj u vezi klimatskih promjena bit će pregovori u Parizu u prosincu ove godine.Problemi u velikom dijelu svijeta su:

nedostatak pitke vodezagađenje okoliša velikim količinama otpada onečišćenje zraka iz tvornica

U cijelom svijetu sve više ljudi živi u jako velikim gradovima u kojima je promet prevelik i koji imaju problema s otpadom.

VIJESTI

Projekt Udruge za samozastupanje iMinistarstva socijalne politike i mladihUdruga za samozastupanje uspješno je završilaprvu godinu projekta Odluka je naša.Projekt je financiraloMinistarstvo socijalne politike i mladih.

U ovom projektu Udruga za samozastupanje educirala je asistente centara za rehabilitaciju Ozalj i Zagreb.Za vrijeme trajanja projekta održane su 4 radionicekroz koje smo asistente iz centara za rehabilitacijueducirali o pružanju podrške u osnivanju i vođenju grupa za samozastupanje.

KORISNI EKOLOŠKI SAVJETI

Postoje neke stvari koje možeš napravitida bi uštedio novac i sačuvao okoliš.Na primjer:

ugasi svjetla u sobama u kojima ne boraviškoristi jeftinu tarifu struje što je više moguće.Ljeti jeftina tarifa struja traje od 10 navečer do 8 ujutro.Zimi jeftina tarifa struje traje od 9 navečer do 7 ujutro.kad kupuješ novi uređaj obrati pažnju na energetski razredako možeš veš suši na zraku umjesto u sušilici nemoj ostaviti vodu da teče dok se sapunaš kad se tuširaš,briješ, pereš zube ili suđe. smanji grijanje kad nisi kod kuće.zimi je bolje malo smanjiti grijanje i toplije se obućine otvaraj prozore dok radi grijanje ili klima uređajako možeš, na posao i u grad radije idi pješke ili biciklom nego automnikada ne pali vatru u prirodipodijelite informacije o recikliranju, umjerenom trošenju energije i očuvanju okoliša s vašim prijateljima, susjedima i suradnicimapotaknite javne djelatnike da pokrenu programe koji su korisni za okoliš.

Napisali: Senada Halilčević, Mladen Katanić i Ana Širić

RAZGOVOR: BERNARD IVČIĆ IZ ZELENE AKCIJE

1. Molim vas da se predstavite (ime, prezime, što radite)Ja sam Bernard Ivčić. Predsjednik sam i član Zelene akcije.Bavim se različitim temama zaštite okoliša:

zagovaranje kvalitetnijeg prometa gospodarenje otpadom zaustavljanje štetnih energetskih projekata.

Page 13: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

13Glas samozastupnika

2. Što je Zelena akcija i koje su vaše najvažnije aktivnosti?Zelena akcija je najveća udruga građana za zaštitu okoliša u Hrvatskoj koja radi 25 godina. Bavimo se različitim temama zaštite okoliša i prirode:

poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije recikliranje otpadazaštita šuma i voda borba protiv termoelektrana na ugljen

Da bi postigli ove ciljeve koristimo različite načine rada:informiranja javnosti, organizacije seminara, organizacije prosvjeda i slično.

Aktivnosti kojima se trenutno bavimo su:kampanja protiv bušenja Jadrana zbog nafte kampanja za obnovljive izvore energije i protiv termoelektrane Plomin C kampanja za recikliranje otpada i protiv izgradnje spalioniceuključeni smo u niz kampanja protiv privatizacije javnih dobara

3. Zašto je važno čuvati okoliš?Čovjek je samo dio prirode te ovisi o očuvanju okoliša. Korištenje fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta uzrokuje klimatske promjene. Zbog klimatskih promjena jako je ugrožena kvaliteta života i opstanak živih bića. Događaju se velike poplave zbog kojih se moraju raseljavati ljudi. Događaju se velike suše koje uništavaju poljoprivredu i uzrokuju nedostatak hrane. Rad velikih tvornica i ispušni plinovi iz prometa zagađuju zrak što može uzrokovati različite bolesti kod ljudi. Slično je sa zagađenjem vode i sa proizvodnjom hrane. Onečišćenje okoliša u konačnici je štetno za sva živa bića.

Staklo je materijal koji se može potpuno reciklirati.To znači da sve staro staklo možemo preraditii napraviti novo staklo. Recikliranjem stakla štedimo energiju i čuvamo okoliš.Staro staklo bacamo u zeleni kontejner.

Stara plastika se baca u žuti kontejner.Neke plastične boce možemo zamijeniti za novac.

Metale, kao na primjer željezo, bakar i aluminij,ne odlažemo u kontejnerenego ih nosimo u reciklažna dvorišta.Ako imamo puno starog željeza, bakra ili aluminija možemo ih prodati na mjestima koja otkupljuju metal.

Reciklirati možemo i staru odjeću i obućuili stare krpe, plahte i ručnike.Takve stvari stavljamo u kontejnere na kojima pišetekstil, odjeća i obuća. Ovi kontejneri mogu biti različitih bojaali uvijek će na njima biti napisano čemu služe.Kontejneri za tekstil, odjeću i obuću najčešće su sive, žute, smeđe, bijele ili tamno crvene boje. Ovi kontejneri se često ostavljaju otvoreni tako da svatko kome je to potrebno iz njih može uzeti stvari.

Električni i elektronički otpad su na primjer stari kompjuteri, perilice rublja, mobiteli, televizori, frižideri i žarulje.Ova vrsta otpada posebno je opasnajer u sebi sadrži mnoge otrovne tvari.Zbog toga ove stvari ne smijemo bacati u obične kontejnere za smeće.Ovaj otpad može se odnijeti u reciklažno dvorišteili se telefonom može pozvati služba koja besplatno odvozi električni i elektronički otpad.

Svi kod kuće koristimo neke uređaje koji rade na struju.Na primjer to su televizor, frižider, fen, usisivač.

Kada kupuješ bilo koji uređaj koji radi na strujuna njemu piše koliko struje on troši.O potrošnji struje možeš pitati i prodavača u dućanu. Prema tome koliko struje trošisvaki uređaj pripada u neki energetski razred.Energetski razredi suG, F, E, D, C, B, A, A+, A++, A+++.

Najbolji ili najviši energetski razred je A+++.Uređaji iz ovog razreda troše najmanje struje dok rade.To znači da će ti računi za struju biti manjiako koristiš ovakve uređaje.Na žalost, kada kupuješ ovakav uređaj u dućanunjihova cijena je veća od uređaja iz nižeg energetskog razreda.

Najlošiji ili najniži energetski razred je G.Ovi uređaji troše najviše struje dok radeali im je cijena najniža.

Ponekad u dućanu možeš vidjeti 2 uređajakoja ti izgledaju istoali imaju različitu cijenu.To znači da ta 2 uređajaimaju različit energetski razred.

Energetska učinkovitost određuje se i za kuće i zgrade.Svatko tko prodaje ili iznajmljuje kuću ili stanmora imati potvrdu o energetskoj učinkovitosti.Ako iznajmljuješ stan iz te potvrde možeš vidjetikolika će ti biti cijena grijanja.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

4. Što građani mogu napraviti kako bi čuvali okoliš?Trebaju svojim načinom života smanjiti loš utjecaj na okoliš. To znači da treba što manje koristiti automobil, a više javni prijevoz i bicikl. Na taj način se troši manje energije i ispušta manje štetnih plinova. Kad kupujute proizvode važno je paziti da sadrže što manje ambalaže kako bi se proizvelo što manje otpada. Bolja je papirnata nego plastična ambalaža jer ju je lakše reciklirati. Kod kuće je važno odvojeno prikupljati različite vrste otpada i bacati ih u predviđene kontejnere kako bi se taj otpad mogao reciklirati. Umjesto plastičnih vrećica treba koristiti platnene torbe i papirnate vrećice zato što plastičnim vrećicama treba nekoliko stotina godina da se razgrade.

5. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Hrvatskoj?Jedan od najvećih problema je otpad. Hrvatska ne upravlja dobro otpadom. Mnogo otpada završi odbačeno u prirodi. Velik problem je i cestovni promet koji ispušta mnogo štetnih plinova koji zagađuju zrak. Problem je i pogrešna politika koja potiče štetne energetske projekte koji zagađuju zrak, uništavaju raznolikost biljaka i životinja ili utječu na klimatske promjene.

6. Na koji način Hrvatska štiti okoliš i prirodu?Hrvatska bi trebala više raditi po zakonu i edukacirati građane o potrebi zaštite okoliša. Na žalost, često se okoliš i priroda ne štite dovoljno, nego se dopušta zagađenje radi zarađivanja novaca. Zbog toga je važno da građani sami vode brigu o zaštiti okoliša i prirode.

Ako previše zagađujemo okolišmožemo uništiti život na planeti.Čovjekov život ovisi o životu biljaka i životinjai zato ih ne smijemo uništiti. Čuvanjem okoliša pokazujemo odgovornost i poštovanjeprema sebi i prema drugim živim bićima.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

VELIKE OPASNOSTI ZA OKOLIŠ KOJE UZROKUJE ČOVJEK

Kisele kišeKada dim iz tvornica, auta i kuća onečisti zraktakav zrak zagađuje oblake iz kojih pada kiša.Takve kiše zovu se kisele kišei one uništavaju prirodu.

Ako kisela kiša padne na biljkeone mogu uvenuti.

Zemlja na koju padaju kisele kišepostaje manje plodna.

Kisele kiše uništavaju čak i zgrade. Na sličan način kao što ocat otapa kamenac na suđutako i kisele kiše pomalo otapajukamen od kojeg su zgrade napravljene.

Kisele kiše se mogu spriječiti.Ako pročistimo dim iz dimnjakaonda kisele kiše neće ni nastati.Ako se manje vozimo autima i autobusimaa više biciklima ili idemo pješkeproizvodit će se puno manje dima.

RECIKLIRANJE

Reciklirati znači ponovo upotrijebiti otpadna način da se od staroga napravi novi materijal.To se radi tako da ne bacamo sve smeće zajedno u isti kontejner za smeće.Neke materijale posebno odvajamoi bacamo u posebne kontejnere za smeće. Kasnije se ti materijali prerađuju i od njih se rade nove stvari.

Mjesta na kojima možemo naći kontejnere za sve vrste otpada zovu se reciklažna dvorišta.

Recikliranje je jako važno za čist okoliš.U današnje vrijeme sve više recikliramo jer na taj način:

štedimo na materijalima od kojih pravimo stvari manje zagađujemo jer pravimo manje smećaštedimo vrijeme i energiju kod izrade novih stvari.

Otpad koji se najčešće reciklira je: papir stakloplastika metali tekstil električni i elektronički otpadbaterijelijekovi

Papir se proizvodi od drveta. U proizvodnji papira troši se puno vode i struje.Reciklirani papir dobije se preradom starog papira. Ako recikliramo papirčuvamo šume i štedimo vodu i struju.Stari papir bacamo u plavi kontejner.

Ispod trokuta mogu biti napisana i neka slova.Ako vidiš ovakve znakove za recikliranje te proizvode baci u žuti kontejner.

Proizvodi od papira na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 20 do 22.Ispod ovih znakova pišu slova PAP.Proizvode s ovakvim znakovimabaci u plavi kontejner.

Često se u plave kontejneremože bacati i tetrapak ambalaža.Ako se u plavi kontejner smije baciti tetrapakonda će to pisati na kontejneru. Tetrapak ambalaža ima znak trokuta u kojem je broj 84.

Proizvodi od stakla na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 70 do 72.Ispod ovih znakova pišu slova GL.Proizvode s ovakvim znakovima baci u zeleni kontejner.Često puta proizvodi od stakla nemaju na sebi znak za recikliranje.Takvi proizvodi su na primjer čaše ili prozori.I ove proizvode, ako se razbiju,trebaš baciti u zeleni kontejner. Napisali: Hrvoje Forner, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

Energetski učinkovitiji uređaji

Ako kažemo da je uređaj energetski učinkovitto znači da troši manje struje ili energijeod drugih uređaja.Za zaštitu okoliša bolji su uređaji koji troše manje struje.

U sklopu ovog projektaUdruga za samozastupanje napravila jelako razumljivu brošuru i letak Život i podrška u zajednici.U brošuri pisali smo o tome

što je život u zajednicina što sve imaš pravo kad živiš u zajednicikako i kome se možeš žaliti ako nisi zadovoljan sa svojom podrškomšto piše u članku 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

U 6 mjesecu ministarstvo nam je odobriloda ovaj projekt nastavimo još 1 godinu.Udruga za samozastupanje educirat će asistente iz centara Zagreb i Ozalj o izradi lako razumljivih materijala.Nastavit će se sastanci samozastupnikau centrima za rehabilitacijua Udruga za samozastupanje izradit će još jednu brošuru i letak.

Radionice o video aktivizmuUdruga za samozastupanje organizirala je 3 radionice o video aktivizmu.Na edukaciji su sudjelovali samozastupnici i asistenti iz 7 gradova:Belišća, Dugog Sela, Osijeka, Pakraca, Pule, Slavonskog Broda i Zagreba.

Na radionicama smo učili o pisanju filmske priče, načinima snimanja, pravljenju filma iz snimljenog materijala i kako predstaviti svoj film medijima. Predavači su nam bili Tomislav Žaja, Davor Švaić, Jasenko Rasol, Branimir Hainš i Diana Dugandžija.

Ove radionice održane su u sklopuprojekta Core Grant kojeg financiraFondacija Otvoreno društvo.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

7. Koliko su dobri zakoni za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj?U većini slučajeva zakoni nisu loši, ali se loše provode. Nema velike koristi od dobrog zakona ako ga država ne provodi i ne kažnjava one koji zagađuju. Ponekad se zakoni donose na način da rade štetu okolišu. Ovo se opravdava željom da se zaradi više novaca.

8. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Europi i svijetu. Najveći problem su klimatske promjenekoje uzrokuju lošiji život svih ljudi. Protiv ovog problema bori se veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Bitan događaj u vezi klimatskih promjena bit će pregovori u Parizu u prosincu ove godine.Problemi u velikom dijelu svijeta su:

nedostatak pitke vodezagađenje okoliša velikim količinama otpada onečišćenje zraka iz tvornica

U cijelom svijetu sve više ljudi živi u jako velikim gradovima u kojima je promet prevelik i koji imaju problema s otpadom.

VIJESTI

Projekt Udruge za samozastupanje iMinistarstva socijalne politike i mladihUdruga za samozastupanje uspješno je završilaprvu godinu projekta Odluka je naša.Projekt je financiraloMinistarstvo socijalne politike i mladih.

U ovom projektu Udruga za samozastupanje educirala je asistente centara za rehabilitaciju Ozalj i Zagreb.Za vrijeme trajanja projekta održane su 4 radionicekroz koje smo asistente iz centara za rehabilitacijueducirali o pružanju podrške u osnivanju i vođenju grupa za samozastupanje.

KORISNI EKOLOŠKI SAVJETI

Postoje neke stvari koje možeš napravitida bi uštedio novac i sačuvao okoliš.Na primjer:

ugasi svjetla u sobama u kojima ne boraviškoristi jeftinu tarifu struje što je više moguće.Ljeti jeftina tarifa struja traje od 10 navečer do 8 ujutro.Zimi jeftina tarifa struje traje od 9 navečer do 7 ujutro.kad kupuješ novi uređaj obrati pažnju na energetski razredako možeš veš suši na zraku umjesto u sušilici nemoj ostaviti vodu da teče dok se sapunaš kad se tuširaš,briješ, pereš zube ili suđe. smanji grijanje kad nisi kod kuće.zimi je bolje malo smanjiti grijanje i toplije se obućine otvaraj prozore dok radi grijanje ili klima uređajako možeš, na posao i u grad radije idi pješke ili biciklom nego automnikada ne pali vatru u prirodipodijelite informacije o recikliranju, umjerenom trošenju energije i očuvanju okoliša s vašim prijateljima, susjedima i suradnicimapotaknite javne djelatnike da pokrenu programe koji su korisni za okoliš.

Napisali: Senada Halilčević, Mladen Katanić i Ana Širić

RAZGOVOR: BERNARD IVČIĆ IZ ZELENE AKCIJE

1. Molim vas da se predstavite (ime, prezime, što radite)Ja sam Bernard Ivčić. Predsjednik sam i član Zelene akcije.Bavim se različitim temama zaštite okoliša:

zagovaranje kvalitetnijeg prometa gospodarenje otpadom zaustavljanje štetnih energetskih projekata.

Page 14: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

14 Časopis Udruge za samozastupanje

2. Što je Zelena akcija i koje su vaše najvažnije aktivnosti?Zelena akcija je najveća udruga građana za zaštitu okoliša u Hrvatskoj koja radi 25 godina. Bavimo se različitim temama zaštite okoliša i prirode:

poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije recikliranje otpadazaštita šuma i voda borba protiv termoelektrana na ugljen

Da bi postigli ove ciljeve koristimo različite načine rada:informiranja javnosti, organizacije seminara, organizacije prosvjeda i slično.

Aktivnosti kojima se trenutno bavimo su:kampanja protiv bušenja Jadrana zbog nafte kampanja za obnovljive izvore energije i protiv termoelektrane Plomin C kampanja za recikliranje otpada i protiv izgradnje spalioniceuključeni smo u niz kampanja protiv privatizacije javnih dobara

3. Zašto je važno čuvati okoliš?Čovjek je samo dio prirode te ovisi o očuvanju okoliša. Korištenje fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta uzrokuje klimatske promjene. Zbog klimatskih promjena jako je ugrožena kvaliteta života i opstanak živih bića. Događaju se velike poplave zbog kojih se moraju raseljavati ljudi. Događaju se velike suše koje uništavaju poljoprivredu i uzrokuju nedostatak hrane. Rad velikih tvornica i ispušni plinovi iz prometa zagađuju zrak što može uzrokovati različite bolesti kod ljudi. Slično je sa zagađenjem vode i sa proizvodnjom hrane. Onečišćenje okoliša u konačnici je štetno za sva živa bića.

Staklo je materijal koji se može potpuno reciklirati.To znači da sve staro staklo možemo preraditii napraviti novo staklo. Recikliranjem stakla štedimo energiju i čuvamo okoliš.Staro staklo bacamo u zeleni kontejner.

Stara plastika se baca u žuti kontejner.Neke plastične boce možemo zamijeniti za novac.

Metale, kao na primjer željezo, bakar i aluminij,ne odlažemo u kontejnerenego ih nosimo u reciklažna dvorišta.Ako imamo puno starog željeza, bakra ili aluminija možemo ih prodati na mjestima koja otkupljuju metal.

Reciklirati možemo i staru odjeću i obućuili stare krpe, plahte i ručnike.Takve stvari stavljamo u kontejnere na kojima pišetekstil, odjeća i obuća. Ovi kontejneri mogu biti različitih bojaali uvijek će na njima biti napisano čemu služe.Kontejneri za tekstil, odjeću i obuću najčešće su sive, žute, smeđe, bijele ili tamno crvene boje. Ovi kontejneri se često ostavljaju otvoreni tako da svatko kome je to potrebno iz njih može uzeti stvari.

Električni i elektronički otpad su na primjer stari kompjuteri, perilice rublja, mobiteli, televizori, frižideri i žarulje.Ova vrsta otpada posebno je opasnajer u sebi sadrži mnoge otrovne tvari.Zbog toga ove stvari ne smijemo bacati u obične kontejnere za smeće.Ovaj otpad može se odnijeti u reciklažno dvorišteili se telefonom može pozvati služba koja besplatno odvozi električni i elektronički otpad.

Svi kod kuće koristimo neke uređaje koji rade na struju.Na primjer to su televizor, frižider, fen, usisivač.

Kada kupuješ bilo koji uređaj koji radi na strujuna njemu piše koliko struje on troši.O potrošnji struje možeš pitati i prodavača u dućanu. Prema tome koliko struje trošisvaki uređaj pripada u neki energetski razred.Energetski razredi suG, F, E, D, C, B, A, A+, A++, A+++.

Najbolji ili najviši energetski razred je A+++.Uređaji iz ovog razreda troše najmanje struje dok rade.To znači da će ti računi za struju biti manjiako koristiš ovakve uređaje.Na žalost, kada kupuješ ovakav uređaj u dućanunjihova cijena je veća od uređaja iz nižeg energetskog razreda.

Najlošiji ili najniži energetski razred je G.Ovi uređaji troše najviše struje dok radeali im je cijena najniža.

Ponekad u dućanu možeš vidjeti 2 uređajakoja ti izgledaju istoali imaju različitu cijenu.To znači da ta 2 uređajaimaju različit energetski razred.

Energetska učinkovitost određuje se i za kuće i zgrade.Svatko tko prodaje ili iznajmljuje kuću ili stanmora imati potvrdu o energetskoj učinkovitosti.Ako iznajmljuješ stan iz te potvrde možeš vidjetikolika će ti biti cijena grijanja.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

4. Što građani mogu napraviti kako bi čuvali okoliš?Trebaju svojim načinom života smanjiti loš utjecaj na okoliš. To znači da treba što manje koristiti automobil, a više javni prijevoz i bicikl. Na taj način se troši manje energije i ispušta manje štetnih plinova. Kad kupujute proizvode važno je paziti da sadrže što manje ambalaže kako bi se proizvelo što manje otpada. Bolja je papirnata nego plastična ambalaža jer ju je lakše reciklirati. Kod kuće je važno odvojeno prikupljati različite vrste otpada i bacati ih u predviđene kontejnere kako bi se taj otpad mogao reciklirati. Umjesto plastičnih vrećica treba koristiti platnene torbe i papirnate vrećice zato što plastičnim vrećicama treba nekoliko stotina godina da se razgrade.

5. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Hrvatskoj?Jedan od najvećih problema je otpad. Hrvatska ne upravlja dobro otpadom. Mnogo otpada završi odbačeno u prirodi. Velik problem je i cestovni promet koji ispušta mnogo štetnih plinova koji zagađuju zrak. Problem je i pogrešna politika koja potiče štetne energetske projekte koji zagađuju zrak, uništavaju raznolikost biljaka i životinja ili utječu na klimatske promjene.

6. Na koji način Hrvatska štiti okoliš i prirodu?Hrvatska bi trebala više raditi po zakonu i edukacirati građane o potrebi zaštite okoliša. Na žalost, često se okoliš i priroda ne štite dovoljno, nego se dopušta zagađenje radi zarađivanja novaca. Zbog toga je važno da građani sami vode brigu o zaštiti okoliša i prirode.

Ako previše zagađujemo okolišmožemo uništiti život na planeti.Čovjekov život ovisi o životu biljaka i životinjai zato ih ne smijemo uništiti. Čuvanjem okoliša pokazujemo odgovornost i poštovanjeprema sebi i prema drugim živim bićima.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

VELIKE OPASNOSTI ZA OKOLIŠ KOJE UZROKUJE ČOVJEK

Kisele kišeKada dim iz tvornica, auta i kuća onečisti zraktakav zrak zagađuje oblake iz kojih pada kiša.Takve kiše zovu se kisele kišei one uništavaju prirodu.

Ako kisela kiša padne na biljkeone mogu uvenuti.

Zemlja na koju padaju kisele kišepostaje manje plodna.

Kisele kiše uništavaju čak i zgrade. Na sličan način kao što ocat otapa kamenac na suđutako i kisele kiše pomalo otapajukamen od kojeg su zgrade napravljene.

Kisele kiše se mogu spriječiti.Ako pročistimo dim iz dimnjakaonda kisele kiše neće ni nastati.Ako se manje vozimo autima i autobusimaa više biciklima ili idemo pješkeproizvodit će se puno manje dima.

RECIKLIRANJE

Reciklirati znači ponovo upotrijebiti otpadna način da se od staroga napravi novi materijal.To se radi tako da ne bacamo sve smeće zajedno u isti kontejner za smeće.Neke materijale posebno odvajamoi bacamo u posebne kontejnere za smeće. Kasnije se ti materijali prerađuju i od njih se rade nove stvari.

Mjesta na kojima možemo naći kontejnere za sve vrste otpada zovu se reciklažna dvorišta.

Recikliranje je jako važno za čist okoliš.U današnje vrijeme sve više recikliramo jer na taj način:

štedimo na materijalima od kojih pravimo stvari manje zagađujemo jer pravimo manje smećaštedimo vrijeme i energiju kod izrade novih stvari.

Otpad koji se najčešće reciklira je: papir stakloplastika metali tekstil električni i elektronički otpadbaterijelijekovi

Papir se proizvodi od drveta. U proizvodnji papira troši se puno vode i struje.Reciklirani papir dobije se preradom starog papira. Ako recikliramo papirčuvamo šume i štedimo vodu i struju.Stari papir bacamo u plavi kontejner.

Ispod trokuta mogu biti napisana i neka slova.Ako vidiš ovakve znakove za recikliranje te proizvode baci u žuti kontejner.

Proizvodi od papira na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 20 do 22.Ispod ovih znakova pišu slova PAP.Proizvode s ovakvim znakovimabaci u plavi kontejner.

Često se u plave kontejneremože bacati i tetrapak ambalaža.Ako se u plavi kontejner smije baciti tetrapakonda će to pisati na kontejneru. Tetrapak ambalaža ima znak trokuta u kojem je broj 84.

Proizvodi od stakla na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 70 do 72.Ispod ovih znakova pišu slova GL.Proizvode s ovakvim znakovima baci u zeleni kontejner.Često puta proizvodi od stakla nemaju na sebi znak za recikliranje.Takvi proizvodi su na primjer čaše ili prozori.I ove proizvode, ako se razbiju,trebaš baciti u zeleni kontejner. Napisali: Hrvoje Forner, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

Energetski učinkovitiji uređaji

Ako kažemo da je uređaj energetski učinkovitto znači da troši manje struje ili energijeod drugih uređaja.Za zaštitu okoliša bolji su uređaji koji troše manje struje.

U sklopu ovog projektaUdruga za samozastupanje napravila jelako razumljivu brošuru i letak Život i podrška u zajednici.U brošuri pisali smo o tome

što je život u zajednicina što sve imaš pravo kad živiš u zajednicikako i kome se možeš žaliti ako nisi zadovoljan sa svojom podrškomšto piše u članku 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

U 6 mjesecu ministarstvo nam je odobriloda ovaj projekt nastavimo još 1 godinu.Udruga za samozastupanje educirat će asistente iz centara Zagreb i Ozalj o izradi lako razumljivih materijala.Nastavit će se sastanci samozastupnikau centrima za rehabilitacijua Udruga za samozastupanje izradit će još jednu brošuru i letak.

Radionice o video aktivizmuUdruga za samozastupanje organizirala je 3 radionice o video aktivizmu.Na edukaciji su sudjelovali samozastupnici i asistenti iz 7 gradova:Belišća, Dugog Sela, Osijeka, Pakraca, Pule, Slavonskog Broda i Zagreba.

Na radionicama smo učili o pisanju filmske priče, načinima snimanja, pravljenju filma iz snimljenog materijala i kako predstaviti svoj film medijima. Predavači su nam bili Tomislav Žaja, Davor Švaić, Jasenko Rasol, Branimir Hainš i Diana Dugandžija.

Ove radionice održane su u sklopuprojekta Core Grant kojeg financiraFondacija Otvoreno društvo.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

7. Koliko su dobri zakoni za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj?U većini slučajeva zakoni nisu loši, ali se loše provode. Nema velike koristi od dobrog zakona ako ga država ne provodi i ne kažnjava one koji zagađuju. Ponekad se zakoni donose na način da rade štetu okolišu. Ovo se opravdava željom da se zaradi više novaca.

8. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Europi i svijetu. Najveći problem su klimatske promjenekoje uzrokuju lošiji život svih ljudi. Protiv ovog problema bori se veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Bitan događaj u vezi klimatskih promjena bit će pregovori u Parizu u prosincu ove godine.Problemi u velikom dijelu svijeta su:

nedostatak pitke vodezagađenje okoliša velikim količinama otpada onečišćenje zraka iz tvornica

U cijelom svijetu sve više ljudi živi u jako velikim gradovima u kojima je promet prevelik i koji imaju problema s otpadom.

VIJESTI

Projekt Udruge za samozastupanje iMinistarstva socijalne politike i mladihUdruga za samozastupanje uspješno je završilaprvu godinu projekta Odluka je naša.Projekt je financiraloMinistarstvo socijalne politike i mladih.

U ovom projektu Udruga za samozastupanje educirala je asistente centara za rehabilitaciju Ozalj i Zagreb.Za vrijeme trajanja projekta održane su 4 radionicekroz koje smo asistente iz centara za rehabilitacijueducirali o pružanju podrške u osnivanju i vođenju grupa za samozastupanje.

KORISNI EKOLOŠKI SAVJETI

Postoje neke stvari koje možeš napravitida bi uštedio novac i sačuvao okoliš.Na primjer:

ugasi svjetla u sobama u kojima ne boraviškoristi jeftinu tarifu struje što je više moguće.Ljeti jeftina tarifa struja traje od 10 navečer do 8 ujutro.Zimi jeftina tarifa struje traje od 9 navečer do 7 ujutro.kad kupuješ novi uređaj obrati pažnju na energetski razredako možeš veš suši na zraku umjesto u sušilici nemoj ostaviti vodu da teče dok se sapunaš kad se tuširaš,briješ, pereš zube ili suđe. smanji grijanje kad nisi kod kuće.zimi je bolje malo smanjiti grijanje i toplije se obućine otvaraj prozore dok radi grijanje ili klima uređajako možeš, na posao i u grad radije idi pješke ili biciklom nego automnikada ne pali vatru u prirodipodijelite informacije o recikliranju, umjerenom trošenju energije i očuvanju okoliša s vašim prijateljima, susjedima i suradnicimapotaknite javne djelatnike da pokrenu programe koji su korisni za okoliš.

Napisali: Senada Halilčević, Mladen Katanić i Ana Širić

RAZGOVOR: BERNARD IVČIĆ IZ ZELENE AKCIJE

1. Molim vas da se predstavite (ime, prezime, što radite)Ja sam Bernard Ivčić. Predsjednik sam i član Zelene akcije.Bavim se različitim temama zaštite okoliša:

zagovaranje kvalitetnijeg prometa gospodarenje otpadom zaustavljanje štetnih energetskih projekata.

Page 15: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

15Glas samozastupnika

2. Što je Zelena akcija i koje su vaše najvažnije aktivnosti?Zelena akcija je najveća udruga građana za zaštitu okoliša u Hrvatskoj koja radi 25 godina. Bavimo se različitim temama zaštite okoliša i prirode:

poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije recikliranje otpadazaštita šuma i voda borba protiv termoelektrana na ugljen

Da bi postigli ove ciljeve koristimo različite načine rada:informiranja javnosti, organizacije seminara, organizacije prosvjeda i slično.

Aktivnosti kojima se trenutno bavimo su:kampanja protiv bušenja Jadrana zbog nafte kampanja za obnovljive izvore energije i protiv termoelektrane Plomin C kampanja za recikliranje otpada i protiv izgradnje spalioniceuključeni smo u niz kampanja protiv privatizacije javnih dobara

3. Zašto je važno čuvati okoliš?Čovjek je samo dio prirode te ovisi o očuvanju okoliša. Korištenje fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta uzrokuje klimatske promjene. Zbog klimatskih promjena jako je ugrožena kvaliteta života i opstanak živih bića. Događaju se velike poplave zbog kojih se moraju raseljavati ljudi. Događaju se velike suše koje uništavaju poljoprivredu i uzrokuju nedostatak hrane. Rad velikih tvornica i ispušni plinovi iz prometa zagađuju zrak što može uzrokovati različite bolesti kod ljudi. Slično je sa zagađenjem vode i sa proizvodnjom hrane. Onečišćenje okoliša u konačnici je štetno za sva živa bića.

Staklo je materijal koji se može potpuno reciklirati.To znači da sve staro staklo možemo preraditii napraviti novo staklo. Recikliranjem stakla štedimo energiju i čuvamo okoliš.Staro staklo bacamo u zeleni kontejner.

Stara plastika se baca u žuti kontejner.Neke plastične boce možemo zamijeniti za novac.

Metale, kao na primjer željezo, bakar i aluminij,ne odlažemo u kontejnerenego ih nosimo u reciklažna dvorišta.Ako imamo puno starog željeza, bakra ili aluminija možemo ih prodati na mjestima koja otkupljuju metal.

Reciklirati možemo i staru odjeću i obućuili stare krpe, plahte i ručnike.Takve stvari stavljamo u kontejnere na kojima pišetekstil, odjeća i obuća. Ovi kontejneri mogu biti različitih bojaali uvijek će na njima biti napisano čemu služe.Kontejneri za tekstil, odjeću i obuću najčešće su sive, žute, smeđe, bijele ili tamno crvene boje. Ovi kontejneri se često ostavljaju otvoreni tako da svatko kome je to potrebno iz njih može uzeti stvari.

Električni i elektronički otpad su na primjer stari kompjuteri, perilice rublja, mobiteli, televizori, frižideri i žarulje.Ova vrsta otpada posebno je opasnajer u sebi sadrži mnoge otrovne tvari.Zbog toga ove stvari ne smijemo bacati u obične kontejnere za smeće.Ovaj otpad može se odnijeti u reciklažno dvorišteili se telefonom može pozvati služba koja besplatno odvozi električni i elektronički otpad.

Svi kod kuće koristimo neke uređaje koji rade na struju.Na primjer to su televizor, frižider, fen, usisivač.

Kada kupuješ bilo koji uređaj koji radi na strujuna njemu piše koliko struje on troši.O potrošnji struje možeš pitati i prodavača u dućanu. Prema tome koliko struje trošisvaki uređaj pripada u neki energetski razred.Energetski razredi suG, F, E, D, C, B, A, A+, A++, A+++.

Najbolji ili najviši energetski razred je A+++.Uređaji iz ovog razreda troše najmanje struje dok rade.To znači da će ti računi za struju biti manjiako koristiš ovakve uređaje.Na žalost, kada kupuješ ovakav uređaj u dućanunjihova cijena je veća od uređaja iz nižeg energetskog razreda.

Najlošiji ili najniži energetski razred je G.Ovi uređaji troše najviše struje dok radeali im je cijena najniža.

Ponekad u dućanu možeš vidjeti 2 uređajakoja ti izgledaju istoali imaju različitu cijenu.To znači da ta 2 uređajaimaju različit energetski razred.

Energetska učinkovitost određuje se i za kuće i zgrade.Svatko tko prodaje ili iznajmljuje kuću ili stanmora imati potvrdu o energetskoj učinkovitosti.Ako iznajmljuješ stan iz te potvrde možeš vidjetikolika će ti biti cijena grijanja.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

4. Što građani mogu napraviti kako bi čuvali okoliš?Trebaju svojim načinom života smanjiti loš utjecaj na okoliš. To znači da treba što manje koristiti automobil, a više javni prijevoz i bicikl. Na taj način se troši manje energije i ispušta manje štetnih plinova. Kad kupujute proizvode važno je paziti da sadrže što manje ambalaže kako bi se proizvelo što manje otpada. Bolja je papirnata nego plastična ambalaža jer ju je lakše reciklirati. Kod kuće je važno odvojeno prikupljati različite vrste otpada i bacati ih u predviđene kontejnere kako bi se taj otpad mogao reciklirati. Umjesto plastičnih vrećica treba koristiti platnene torbe i papirnate vrećice zato što plastičnim vrećicama treba nekoliko stotina godina da se razgrade.

5. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Hrvatskoj?Jedan od najvećih problema je otpad. Hrvatska ne upravlja dobro otpadom. Mnogo otpada završi odbačeno u prirodi. Velik problem je i cestovni promet koji ispušta mnogo štetnih plinova koji zagađuju zrak. Problem je i pogrešna politika koja potiče štetne energetske projekte koji zagađuju zrak, uništavaju raznolikost biljaka i životinja ili utječu na klimatske promjene.

6. Na koji način Hrvatska štiti okoliš i prirodu?Hrvatska bi trebala više raditi po zakonu i edukacirati građane o potrebi zaštite okoliša. Na žalost, često se okoliš i priroda ne štite dovoljno, nego se dopušta zagađenje radi zarađivanja novaca. Zbog toga je važno da građani sami vode brigu o zaštiti okoliša i prirode.

Ako previše zagađujemo okolišmožemo uništiti život na planeti.Čovjekov život ovisi o životu biljaka i životinjai zato ih ne smijemo uništiti. Čuvanjem okoliša pokazujemo odgovornost i poštovanjeprema sebi i prema drugim živim bićima.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

VELIKE OPASNOSTI ZA OKOLIŠ KOJE UZROKUJE ČOVJEK

Kisele kišeKada dim iz tvornica, auta i kuća onečisti zraktakav zrak zagađuje oblake iz kojih pada kiša.Takve kiše zovu se kisele kišei one uništavaju prirodu.

Ako kisela kiša padne na biljkeone mogu uvenuti.

Zemlja na koju padaju kisele kišepostaje manje plodna.

Kisele kiše uništavaju čak i zgrade. Na sličan način kao što ocat otapa kamenac na suđutako i kisele kiše pomalo otapajukamen od kojeg su zgrade napravljene.

Kisele kiše se mogu spriječiti.Ako pročistimo dim iz dimnjakaonda kisele kiše neće ni nastati.Ako se manje vozimo autima i autobusimaa više biciklima ili idemo pješkeproizvodit će se puno manje dima.

RECIKLIRANJE

Reciklirati znači ponovo upotrijebiti otpadna način da se od staroga napravi novi materijal.To se radi tako da ne bacamo sve smeće zajedno u isti kontejner za smeće.Neke materijale posebno odvajamoi bacamo u posebne kontejnere za smeće. Kasnije se ti materijali prerađuju i od njih se rade nove stvari.

Mjesta na kojima možemo naći kontejnere za sve vrste otpada zovu se reciklažna dvorišta.

Recikliranje je jako važno za čist okoliš.U današnje vrijeme sve više recikliramo jer na taj način:

štedimo na materijalima od kojih pravimo stvari manje zagađujemo jer pravimo manje smećaštedimo vrijeme i energiju kod izrade novih stvari.

Otpad koji se najčešće reciklira je: papir stakloplastika metali tekstil električni i elektronički otpadbaterijelijekovi

Papir se proizvodi od drveta. U proizvodnji papira troši se puno vode i struje.Reciklirani papir dobije se preradom starog papira. Ako recikliramo papirčuvamo šume i štedimo vodu i struju.Stari papir bacamo u plavi kontejner.

Ispod trokuta mogu biti napisana i neka slova.Ako vidiš ovakve znakove za recikliranje te proizvode baci u žuti kontejner.

Proizvodi od papira na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 20 do 22.Ispod ovih znakova pišu slova PAP.Proizvode s ovakvim znakovimabaci u plavi kontejner.

Često se u plave kontejneremože bacati i tetrapak ambalaža.Ako se u plavi kontejner smije baciti tetrapakonda će to pisati na kontejneru. Tetrapak ambalaža ima znak trokuta u kojem je broj 84.

Proizvodi od stakla na sebi imaju znaktrokuta u kojem se nalazi neki broj od 70 do 72.Ispod ovih znakova pišu slova GL.Proizvode s ovakvim znakovima baci u zeleni kontejner.Često puta proizvodi od stakla nemaju na sebi znak za recikliranje.Takvi proizvodi su na primjer čaše ili prozori.I ove proizvode, ako se razbiju,trebaš baciti u zeleni kontejner. Napisali: Hrvoje Forner, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Ana Širić i Fadil Špuren

Energetski učinkovitiji uređaji

Ako kažemo da je uređaj energetski učinkovitto znači da troši manje struje ili energijeod drugih uređaja.Za zaštitu okoliša bolji su uređaji koji troše manje struje.

U sklopu ovog projektaUdruga za samozastupanje napravila jelako razumljivu brošuru i letak Život i podrška u zajednici.U brošuri pisali smo o tome

što je život u zajednicina što sve imaš pravo kad živiš u zajednicikako i kome se možeš žaliti ako nisi zadovoljan sa svojom podrškomšto piše u članku 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

U 6 mjesecu ministarstvo nam je odobriloda ovaj projekt nastavimo još 1 godinu.Udruga za samozastupanje educirat će asistente iz centara Zagreb i Ozalj o izradi lako razumljivih materijala.Nastavit će se sastanci samozastupnikau centrima za rehabilitacijua Udruga za samozastupanje izradit će još jednu brošuru i letak.

Radionice o video aktivizmuUdruga za samozastupanje organizirala je 3 radionice o video aktivizmu.Na edukaciji su sudjelovali samozastupnici i asistenti iz 7 gradova:Belišća, Dugog Sela, Osijeka, Pakraca, Pule, Slavonskog Broda i Zagreba.

Na radionicama smo učili o pisanju filmske priče, načinima snimanja, pravljenju filma iz snimljenog materijala i kako predstaviti svoj film medijima. Predavači su nam bili Tomislav Žaja, Davor Švaić, Jasenko Rasol, Branimir Hainš i Diana Dugandžija.

Ove radionice održane su u sklopuprojekta Core Grant kojeg financiraFondacija Otvoreno društvo.

Napisali: Hrvoje Forner, Senada Halilčević, Tomislav Ivašković,Snježana Kanjir, Mladen Katanić, Ana Širić i Fadil Špuren

7. Koliko su dobri zakoni za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj?U većini slučajeva zakoni nisu loši, ali se loše provode. Nema velike koristi od dobrog zakona ako ga država ne provodi i ne kažnjava one koji zagađuju. Ponekad se zakoni donose na način da rade štetu okolišu. Ovo se opravdava željom da se zaradi više novaca.

8. Koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Europi i svijetu. Najveći problem su klimatske promjenekoje uzrokuju lošiji život svih ljudi. Protiv ovog problema bori se veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Bitan događaj u vezi klimatskih promjena bit će pregovori u Parizu u prosincu ove godine.Problemi u velikom dijelu svijeta su:

nedostatak pitke vodezagađenje okoliša velikim količinama otpada onečišćenje zraka iz tvornica

U cijelom svijetu sve više ljudi živi u jako velikim gradovima u kojima je promet prevelik i koji imaju problema s otpadom.

VIJESTI

Projekt Udruge za samozastupanje iMinistarstva socijalne politike i mladihUdruga za samozastupanje uspješno je završilaprvu godinu projekta Odluka je naša.Projekt je financiraloMinistarstvo socijalne politike i mladih.

U ovom projektu Udruga za samozastupanje educirala je asistente centara za rehabilitaciju Ozalj i Zagreb.Za vrijeme trajanja projekta održane su 4 radionicekroz koje smo asistente iz centara za rehabilitacijueducirali o pružanju podrške u osnivanju i vođenju grupa za samozastupanje.

KORISNI EKOLOŠKI SAVJETI

Postoje neke stvari koje možeš napravitida bi uštedio novac i sačuvao okoliš.Na primjer:

ugasi svjetla u sobama u kojima ne boraviškoristi jeftinu tarifu struje što je više moguće.Ljeti jeftina tarifa struja traje od 10 navečer do 8 ujutro.Zimi jeftina tarifa struje traje od 9 navečer do 7 ujutro.kad kupuješ novi uređaj obrati pažnju na energetski razredako možeš veš suši na zraku umjesto u sušilici nemoj ostaviti vodu da teče dok se sapunaš kad se tuširaš,briješ, pereš zube ili suđe. smanji grijanje kad nisi kod kuće.zimi je bolje malo smanjiti grijanje i toplije se obućine otvaraj prozore dok radi grijanje ili klima uređajako možeš, na posao i u grad radije idi pješke ili biciklom nego automnikada ne pali vatru u prirodipodijelite informacije o recikliranju, umjerenom trošenju energije i očuvanju okoliša s vašim prijateljima, susjedima i suradnicimapotaknite javne djelatnike da pokrenu programe koji su korisni za okoliš.

Napisali: Senada Halilčević, Mladen Katanić i Ana Širić

RAZGOVOR: BERNARD IVČIĆ IZ ZELENE AKCIJE

1. Molim vas da se predstavite (ime, prezime, što radite)Ja sam Bernard Ivčić. Predsjednik sam i član Zelene akcije.Bavim se različitim temama zaštite okoliša:

zagovaranje kvalitetnijeg prometa gospodarenje otpadom zaustavljanje štetnih energetskih projekata.

Page 16: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

16 Časopis Udruge za samozastupanje

SPORT

KVALIFIKACIJE ZA EUROPSKO PRVENSTVO U NOGOMETU 201612. 6. 2015. igrali smo protiv jake Italije. Prvi gol smo dali u 11. minuti. Zabio ga je Mario Mandžukić.Izjednačenje je donio talijanski igrač Candreva u 36. minuti iz jedanaesterca.Talijanski golman Bufon je obranio jedanaesterac Mandžukića.Utakmica je završila s rezultatom 1 prema 1.Srna je zbog prekršaja i dva žuta kartona morao napustiti utakmicu.Žute kartone dobili su Kovačić, Olić, Mandžukić i Rebić.

Hrvatska igra s Azerbejdžanom 3. 9. 2015.Nadamo se pobjedi.

Napisala: Nera Bajzec

ŠIRENJE MRŽNJE NA UTAKMICI ITALIJA - HRVATSKAVrlo dobru utakmicu između Hrvatske i Italije u Splitupokvario je jedan događaj.Na terenu na stadionu Poljud netko je nacrtao veliki kukasti križ. Kukasti križ je znak koji su koristili nacisti.Nacisti su bili politička stranka na vlasti u Njemačkoj koja je započela drugi svjetski rat.Oni su počinili strašne ratne zločine i ubili su jako puno nedužnih ljudi: Židova, Roma, homoseksualaca i osoba s invaliditetom.

Korištenje i isticanje kukastog križa zabranjeno je zakonomjer označava diskriminaciju, ubijanje, mržnju i nasilje.

Napisali: Senada Halilčević i Mladen Katanić

Page 17: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

17Glas samozastupnika

b) u žutia) u plavi c) u zeleni

b) stari papira) stari televizori, kompjuteri,

hladnjaci, mobiteli

c) staklo

b) od drveta a) od željeza c) od vode

ZABAVNIK

KVIZ

1. U koji kontejner bacamo staklo?

2. Što spada u električni i elektronički otpad?

3. Od čega se pravi papir?

GOGINA PITALICA

Ja sam drvo šumsko, princeza bijela sam i lijepa sam?

Breza

Page 18: Glas samozastupnika 18 - Zaštita okoliša i recikliranje

18 Časopis Udruge za samozastupanje

JAVITE NAM SE

Bleiweisova 15, 10 000 Zagreb Telefon: 01 553 05 82, Fax: 01 553 05 56E- mail: [email protected]

Posjetite našu Internet stranicu: www.samozastupanje.hr

ili nas posjetite na Facebooku!

TRAŽILICA

ČOVJEKJADRANNAFTAOKOLIŠOTPADPRIRODATVORNICAZEMLJA

S

I

L

Z

O

T

P

A

D

N

Z

E

M

L

J

A

C

A

O

G

B

Z

D

N

G

I

G

D

K

L

P

J

N

A

N

K

A

O

O

F

S

E

M

R

D

R

T

R

L

G

U

S

O

D

F

T

F

I

I

S

S

V

F

A

K

J

A

R

Š

P

T

C

K

J

D

K

N

P

L

E

P

U

L

M

Č

O

V

J

E

K

S

U

Z

L

B

T

P

O

M

J