Sistemi za preradu rabljenih emulzija i zatita ovjekove okoline ivotna sredina je vrlo sloen sistem sa svojim zakonima i odnosima, sa odreenim relacijama prema ostalom dijelu svijeta. ovjek je svojim prisustvom poremetio tu ivotnu sredinu, jer joj se jedini suprotstavio borbom za opstanak. On u toj borbi tei da potini prirodu svojoj volji, da bi umirio svoj vjeiti strah od smrti, gladi, hladnoe i ostalih neugodnosti i prijetnji koje ugroavaju njegov ivot. ovjekovo osnovno oruje u ovoj borbi bila je tehnologija kao direktna posljedica posjedovanja osnovne pokretake snage u ovjeku, koja ga je razlikovala od ostalih uesnika u sistemu. S obzirom na nesvrenost tehnologije, koju ovjek upotrebljava u svojim djelatnostima, uvijek kao rezultat djelovanja ona ostavlja ovjeku nepotrebne nadprodukte. Pri tome koliina i sadraj tih otpadaka sve vie postaju inioci, neprijatni po ovjeka, sa kojima se mora raunati ukoliko se ne eli doi u situaciju da budu ograniavajui inioci daljeg opstanka ovjeka na zemlji. Konaan cilj borbe za ouvanje ivotne sredine jeste svaku tehnologiju, koju ovjek koristi na relaciji radna sredina ivotna sredina, uiniti to bezopasnijom po onu drugu. Zatijm je potrebno svaku tehnologiju svojim usavravanjem dovesti u poloaj ponovnog korienja sirovina ( recycling-a ) kao nadprodukta iz predhodnog tehnolokog ciklusa. Za temu kojom se ovdje bavimo, to znai da treba prikupljati i preraivati rabljene emulzije koristei ulja, aditive i vodu za dalju reprodukciju. Potrebe za enrgijom su sve vee, a svjetske potrebe e se udvostruiti za narednih 30 godina. Raskorak izmeu potreba i raspoloivih izvora zahtijeva racionalizaciju potronje. Mora se povesti sistematska borba protiv svih oblika rasipanja, orjentiui se na tehnoloke inovacije. U strukturi prerade nafte, pored energetskih derivata ( 98% ) ine mineralna maziva i ulja ( 2% ). Za razliku od energetskih derivata koji u procesu proizvodnje sagore, maziva i ulja se nakon obavljanja funkcije podmazivanja, hlaenja ili ispiranja u procesu rezanja, isputanja iz sistema kao rabljena ulja. Ona i dalje u sebi sadre bazno ulje kao vrijednu sirovinu. Za proizvodnju jedne litre baznog ulja treba

preraditi 5 litara svjee nafte uz vrlo skup porces prerade. Mineralna ulja se mogu vjeno rafinirati jer je izgradnja ugljovodoninog sistema veoma mala. Danas se problem rabljenih ulja i emulzije rjeava na tri naina: Unitavanjem rabljenih ulja i emulzije Kontrolisanim spaljivanjem uz rekuperaciju toplote Regeneracijom rabljenih ulja i emulzije Unitavanje se moe izvesti deponovanjem ili kontrolisanim spaljivanjem bez rekuperacije toplote, kojim se nastavlja zagaivanje ovjekove okoline, a ureaji za spaljivanje su veoma skupi i nepovratno se gubi dragocjena sirovina. Nekontrolisano spaljivanje rabljenih ulja umjesto lo-ulja zakonski je zabranjeno jer predstavlja direktnu opasnost od eksplozije zbog toga to se u rabljenim motornim uljima nalaze odreene koliine dizel goriva. Kontolisanim spaljivanjem rabljenih ulja uz rekuperaciju toplote zamjenjuje se upotreba lo ulja ija je cijena neto vea od otkupne cijene rabljenih ulja, pa je u zimskim mjhesecima praktino nemogue sakupiti znaajnije koliine rabljenih ulja. Jedan kilogram rabljenih ulja daje toplotu od 8 x 106 KJ, kao 0.8 kg lo-ulja.

S l i k a 1. Regeneracija rabljenih ulja i emulzije se danas obavlja po klasinom postupku obrade kiselinom uz upotrebu aktivne ( infuzorijske )

zemlje, zatim postupak solventne ekstrakcije propanom uz obradu vodonikom i primjenom ultrafiltracije i povratne osmoze. Primjena biohemijskih ili fiziko-hemijskih metoda za obradu rabljenih emulzija tretmanom sumporne kiseline aluminijumom Al2(SO4)3 . U tom sistemu su etiri razliita dotoka rabljenih emulzija iz jedne tvornice, iz etiri razliite tehnologije primjene a krajni cilj je izdvajanje ulja iz rabljenih emulzija. Tu je upotreba pjeanog ugljenog filtera sa aktivnom zemljom. Od jedne tone rabljenog ulja dobija se 800 kg baznog ulja i 200 kg otpadnih materijala ( kiseli gurdon i glina ), kao tetnih produkata. Postrojenja za regeneraciju rabljenih ulja u Modrii rade po klasinom postupku regeneracije obrade sumporne kiseline i aktivnom glinom. Ovim postupkom se dobijaju i tetne otpadne materije. U Beogradu, Rafinerija nafte Beograd, ima pogon regeneracije kapaciteta 20 000 tona regenerata koji radi po postupku solventne ekstrakcije propanom sa obradom vodonikom. Ova tehnologija najsavremenija danas je u svijetu, jer je regenerat vrlo kvalitetan uz odreenu koliinu vrijednih nusproizvoda, bez otpadnih materijala. Izraunato je da isputanje jedne tone rabljenih ulja u vodene slivove podjednako zagauje koliko i isputanje otpadnih voda grada od 40 000 stanovnika ili dodatak samo jednog miligrama ulja u litri vode ine tu vodu neupotrebljivom ( odnosno jedan kubik rabljenog ulja zagauje milion kubika vode ). Na slici 2. prikazano je kako isputanje otpadnih voda iz tvornica utie na ivotinjski svijet. tete od zagaivanja vodotokova otpadnim uljima i emulzijama su stoliko vee to su posljedice takvog zagaenja trajnije.

S l i k a 2.

Pravne nauke

Problemi ovjekove okoline

Estetika

Sociologija

Biologija (Okruujue sredine)

E t ika

Citologija Genetika Embrologija Ekologija

S l i k a 3. Problemi ovjekove okoline se dotiu velikog broja nauka, slika 3, a ekologija se najintenzivnije bavi tim problemima. Najei oblik zagaivanja je isputanje ulja u vodu, kad se na povrini obrazuje uljni film koji djeluje kao membrana nepropustljiva za kiseonik, ime se najdirektnije ugroava opstanak biljnog i ivotinjskog svijeta, u zatvorenoj sredini. Zemljite zagaeno otpadnim uljima neupotrebljivo je za poljoprivredu deset i vie godina. U cilju ostvarenja uloge mineralnih ulja, smanjenje trenja, baznom ulju se dodaju odreeni aditivi ija je uloga da sprijei koroziju, oksidaciju, taloenje, itd. Ti aditivi su u najveoj mjeri otrovne supstance. To su fenoli, aromatski amini, fosfatirani i sulfonirani terpeni, poliizobutilen itd. Kod povienih temperatura pri procesu oksidacije nastaju naftenske kiseline iji su spojevi nervni otrovi. Spaljivanjem rabljenih ulja, teki metali prisutni u ulju ( olovo, cink, baril ) odlaze u atmosferu u vidu oksida tih metala, a posebno opasno je olovo zbog konstantne kumulacije u ljudskom organizmu.

Interesantna konstrukcija separatora vode od ulja je predsavljena na slici 4.

A Ulaz neiste mjeavine Plovak B Labirinti Grijanje C Ispust vode Ispust ulja D Odzraivanje Pokusni pipci

EFG H

S l i k a 4. Na slici 4 je prikazan odjeljiva ulja, izraen od cilindinog tanka. Pumpa za otpadnu vodu pumpa mjeavinu ulja i vode, koja ulazi kroz otvor (A) i protie u unutranjost ureaja kroz lavirint (B) gdje su postavljene pregrade za usmjeravanje i viestruko okretanje koje omoguuje ulju da se odijeli od vode.

Kapljice ulja se diu po pregradama prema gore zbog manje specifine teine i skupljaju se u gornjem dijelu ureaja, dok se voda osloboena od ulja isputa kod (C). Ispitni pipci (H) doputaju postavljanje visine sloja ulja. Skidanjem poklopca n vrhu i dnu ureaja moe se kontrolisati unutranjost i proces odvijanja. Na ispitnim pipcima se ugrauje alarm (H) za kontrolu nivoa ulja, a ugradnjom magnetskog ventila na mjestu ispusta (G) isputa se ulje u odgovarajui rezervoar.

S l i k a 51.

Slika 5. Separator gravitacijskog tipa Na slici 5 je prikazan princip djelovanja separatora gravitacijskog tipa, kod koga mjeavina voda-ulje ulazi u separator kroz prikljuak (1) i struja prema dolje kroz meuprostor (2) izmeu plata i unutranjeg kuita. Strujanjem mjeavine prema dolje postie se grubo odjeljivanje, a oddijeljeni talog se skuplja na dnu komore za izbacivanje taloga. Dio oiene mjeavine ulazi kroz otvor (3) u prvi stepen oddjeljivanja i kroz konusni prostor (4) die se do prostora (5) gdje se podvrgava drugom stepenu oddjeljivanja. Tu se ulje zausatvlja na lopaticama ( tamno oznaenim ). Ulje kao lake se sve vie die prema gore, prema kanalu (9) i ulazi u komoru sakupljanja. Mjeavina koja je napustila difuzor (5) i ostavila sadraj ulja prema kanalu (6) struji u prostor (7) da bi ispunila i prostor (8), a male kapljice ulja ulaze u prostor (10). Oddijeljena voda izlazi preko lijevka (11) na otvor (A). Sakupljeno ulje iz prostora (9) i (10) izlazi kroz otvor (B) u poseban rezervoar za sakupljanje ulja, a talog se isputa na otvoru (C), dok je odzraivanje kod (D). Ovaj ureaj je detaljno opisan zato to bi ga trebale imati sve proizvodne organizacije.

S l i k a 6. Na slici 6 je predstavljena pe za spaljivanje taloga ulja iz proizvodnih procesa i goriva. Potpaljivanje se vri lakim dizel gorivom. Nakon to je komora dovoljno ugrijana prelazi se na loenje talogom odnosno onom mjeavinom goriva i ulja koja se sakuplja u preduzeu za talog. Prije nego se talog pumpom dovede gorioniku potrebno ga je zagrijati i pomijeati tako da se talog lake izgara. Talog ispari zajedno sa vodom koja je u njemu, a temperatura u komori izgaranja dostie visinu od 450C, pa se vanjske stijenke hlade zrakom pomou posebnog ventilatora, a vanjske stijenke u peima su radi toga dvostruke. Rabljena ulja istovremeno su i veliki izvor dragocjene sirovine i veliki zagaiva ovjekove okoline. Zbod toga je regeneracija rabljenih ulja viestruko opravdana. Pozitivni efekti koji se postiu regeneracijom rabljenih ulja su u utedi znatnih deviznih sredstava za uvoz skupih baznih ulja i skupe nafte, zatiti ivotne okoline i utedi ukupnih svjetskih rezervi nafte te stimulansu za ekonomino korienje drugih industrijskih otpadaka.

Neophodan preduslov za ekonomski opravdanu regeneraciju rabljenog mineralnog ulja jeste dobro organizovana mrea za prikupljanje rabljenih ulja. Redovno snadbijevanje pogona za regeneraciju predvienim koliinama rabljenih ulja mogue je ostvariti uz rjeavanje niza konkretnih mjera koje se ogledaju u sljedeem.

U potpunosti zakonski regulisati podruje rabljenih ulja Postaviti ekonomski realnu i stimulativnu otkupnu cijenu za prikupljanje rabljenog ulja Razviti dobru mreu sakupljanja rabljenih ulja i podii na vii nivo samu organizaciju prikupljanja Rijeiti status organizacija koje se bave prikupljanjem i prometom otpadaka, njihovim izdvajanjem iz trgovinskih djelatnosti Sistematskom i kontinuiranom propagandnom akcijom uticati na svijest radnih ljudi i graana o potrebi prikupljanja rabljenih ulja Da bi se prikupile znaajnije koliine rabljenih ulja, mjere stimulacije moraju se uvesti i za rafinerije koje posjeduju postrojenja za regeneraciju rabljenih ulja i to: Uvoenja sistema poreskih olakica za stimulaciju regeneracije rabljenih ulja Finansijske olakice drutva za investicije u instalacije za regeneraciju rabljenog ulja Za potrebe ienja i izdvajanja ulja i rabljenih emulzija danas se u pojedinanim pogonima u svijetu najee primjenjuju ultrafiltracija i povratna osmoza.