RAZVOJNA POMOĆ EU-a SREDIŠNJOJ · PDF fileI–VII SAŽETAK 1–14 UVOD 3–6 ... Tematsko izvješće br. 13/2013 ... Strategija za novo partner-stvo 2 u kojem je podržan Komisijin

ISSN

231

5-05

48

EUROPSKI REVIZORSKI SUD

2013

HR

Tem

atsk

o iz

vješ

će b

r. 13

RAZVOJNA POMOĆ EU-a SREDIŠNJOJ AZIJI

RAZVOJNA POMOĆ EU-a SREDIŠNJOJ AZIJI

Tematsko izvješće br. 13 2013

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a)


EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi1615 LuxembourgLUKSEMBURG

Tel. +352 4398-1Fax +352 4398-46410E-mail: [email protected]: http://eca.europa.eu

Tematsko izvješće br. 13 2013

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Podaci o katalogizaciji navedeni su na kraju ove publikacije.Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2013.

ISBN 978-92-9241-479-5doi:10.2865/68111

© Europska unija, 2013Umnožavanje je dopušteno uz uvjet da se navede izvor.Printed in Luxembourg

SADRŽAJ

Odlomak

KRATICE

I–VII SAŽETAK

1–14 UVOD

3–6 EUROPSKA UNIJA I SREDIŠNJA AZIJA

7–14 RAZVOJNA POMOĆ EU-a

13–14 REVIZIJE VIJEĆA I EUROPSKOG PARLAMENTA

15–17 REVIZIJSKI OPSEG I PRISTUP

18–81 OPAŽANJA

18–36 RASPODJELA PRORAČUNA

19–21 KOMISIJA JE POSTAVILA ŠIROKE CJELOKUPNE PRIORITETE ZA SVOJE RASHODE

22–23 U NEKIM JE SLUČAJEVIMA PRILIKOM PLANIRANJA I DODJELJIVANJA POTPORE KOMISIJA ODSTUPALA OD NAJBOLJE PRAKSE…

24–30 …NO U PRAKSI JE DONIJELA OPRAVDANE ODLUKE O RASPODJELI

31 RAZINE POMOĆI ODRAŽAVALE SU RELATIVNO BLAGOSTANJE

32–35 POMOĆ JE RASPODIJELJENA U PREVIŠE SEKTORA…

36 …ALI JE BILA U SKLADU SA STRATEŠKIM PRIORITETIMA KOMISIJE

37–62 PROVOĐENJE POLITIKE

38–39 KOMISIJA JE POMOĆ PRUŽILA NA RAZLIČITE NAČINE

40–44 MNOGOBROJNI MALI PROJEKTI I FINANCIJSKI INSTRUMENTI: IZAZOV ZA UPRAVLJANJE

45–51 NEDOVOLJNA USMJERENOST NA ADMINISTRATIVNE TROŠKOVE

3

Tematsko izvješće br. 13/2013 – Razvojna pomoć EU-a središnjoj Aziji

52 CILJEVI I POKAZATELJI: NEJASNA SLIKA

53–58 PRORAČUNSKA POTPORA: KOMISIJA JE MOGLA BITI STROŽA…

59–62 …I TO NIJE ODLUČNO POVEZALA S UTVRĐENIM UVJETIMA KAKO BI SMANJILA KORUPCIJU

63–81 PROVEDBA I IZVJEŠĆIVANJE

64–67 PROVEDBA UKUPNO SPORA, ALI PROMJENJIVA…

68–72 …S REGIONALNIM PROGRAMIMA KOJI NISU USPJELI POSTIĆI ISTINSKU REGIONALNU DIMENZIJU

73–77 UČENJE IZ ISKUSTVA: USPJESI, ALI I PROPUŠTENE PRILIKE

78–81 IZVJEŠĆIVANJE: O AKTIVNOSTI, UMJESTO O REZULTATIMA

82–86 ZAKLJUČAK

87 PREPORUKE

PRILOG I. — OPĆE INFORMACIJE O SREDNJOAZIJSKIM REPUBLIKAMA

PRILOG II. — ISPITANI PROGRAMI

PRILOG III. — ADMINISTRATIVNI RASHODI KOMISIJE

ODGOVORI KOMISIJE I EUROPSKE SLUŽBE ZA VANJSKO DJELOVANJE (ESVD)

4


BOMCA: Program upravljanja granicama u središnjoj Aziji

CADAP: Akcijski program za suzbijanje droga u središnjoj Aziji

CRIS: Zajednički informacijski sustav RELEX

DCI: Instrument za razvojnu suradnju

EBRD: Europska banka za obnovu i razvoj

ESVD: Europska služba za vanjsko djelovanje

EIDHR: Europski instrument za demokraciju i ljudska prava

ENPI: Instrument europskog susjedstva i partnerstva

EU: Europska unija

BDP: Bruto domaći proizvod

IfS: Instrument za stabilnost

MMF: Međunarodni monetarni fond

INOGATE: Međudržavni sustav za transport nafte i plina za Europu

MDG: Milenijski razvojni ciljevi

NVO: Nevladina organizacija

ODA: Službena razvojna pomoć

OECD: Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj

OESS: Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

SPS: Sporazum o partnerstvu i suradnji

PEFA: Javna potrošnja i financijska odgovornost

PFM: Upravljanje javnim financijama

JPP: Javno-privatno partnerstvo

RRM: Mehanizam brze reakcije

RSP: Regionalni strateški dokument

SBS: Sektorska proračunska potpora

SMART: Specifični, mjerljivi, ostvarivi, relevantni i pravodobni ciljevi

KRATICE

5


TACIS: Tehnička pomoć za Zajednicu nezavisnih država

UFEU: Ugovor o funkcioniranju Europske unije

TRACECA: Transeuropski koridori prema zemljama Kavkaza

UNICEF: Fond Ujedinjenih naroda za djecu

američki dolar/USD: Dolar Sjedinjenih Američkih Država

6


SAŽETAK

I.Revizijom se ocjenjivalo kako su Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) u razdoblju od 2007. do 2012. godine planirale i upravljale razvojnom pomoći za srednjoazijske republike (Kazahstan, Kirgi-stan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan).

II.Revizijom je utvrđeno da su Komisija i ESVD uložili ozbiljne napore u teškim okolnostima kako bi ispla-nirali i primijenili programe razvojne potpore EU-a za središnju Aziju postavljene u regionalnom strateš-kom dokumentu iz travnja 2007. godine. Planiranje i raspodjela potpore bili su općenito zadovoljavajući. Provedba je bila manje zadovoljavajuća.

III.Komisija je raspravljala o prioritetima s partnerskim zemljama te je nastojala uskladiti planove rashoda s njihovim nacionalnim prioritetima. Zemljopisnom raspodjelom pomoći uzeto je u obzir relativno blago-stanje. Svi odabrani projekti za potporu EU-a prido-nijeli su ispunjavanju dalekosežnih ciljeva postavlje-nih u regionalnom strateškom dokumentu. Međutim, Komisija je pružila pomoć većem broju sektora nego što je to običaj u najboljim primjerima iz prakse.

IV.Komisija je planove provodila na različite načine. Uklju-čila je velik broj malih projekata, čime se povećalo administrativno opterećenje delegacija. Upravljanje programom otežano je širokim rasponom uključenih financijskih instrumenata i višestrukim izvještajnim kanalima, što je otežalo utvrđivanje rashoda EU-a po sektoru i državi u središnjoj Aziji. Komisija nije poku-šala procijeniti ukupne administrativne rashode svoga programa razvojne pomoći za središnju Aziju.

V.Komisija je mogla i trebala biti stroža prilikom uprav-ljanja programima proračunske potpore u Tadžikistanu i Kirgistanu te ih povezati s posebnim antikorupcijskim mjerama. Odluke o isplatama temeljile su se na tome koliko su partnerske zemlje bile predane reformama, umjesto na postignutom napretku.

VI.Provedba je općenito bila spora, iako postoje značajne razlike. Regionalni programi nisu postigli istinsku regi-onalnu dimenziju: značajan dio programa sastojao se samo od „višenacionalnih“ instrumenata pojedinačno dostupnih svakoj partnerskoj zemlji. Komisija je podu-zela određene mjere kako bi mogla učiti iz vlastitog iskustva, te s vremenom poboljšati svoje programe. Taj je postupak doveo do korisnih rezultata, premda ti rezultati u nekim slučajevima nisu uvijek bili pravo-dobno dostupni, dok u drugim slučajevima korisne preporuke nisu uzete u obzir. Izvješća su bila usredo-točena na aktivnosti, a ne na rezultate.

VII.Ovim se izvješćem iznose preporuke o tome kako se iskustvo iz razdoblja od 2007. do 2012. godine može iskoristiti za buduću suradnju EU-a s ovom regijom.

7


1. U ovom se izvješću raspravlja o planiranju i upravljanju razvojnom po-moći Europske unije (EU) za pet srednjoazijskih republika (Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan) tijekom razdoblja od 2007. do 2012. godine (vidi kartu).

UVOD

KARTA

SREDIŠNJA AZIJA

BAYKONUR COSMODROME

SIACHEN GLACIER

Vyat

ka

Qezel Owzan

Seym

Syr Darya

Amu D

arya

Ertis

Helm

and

Chulym

Chu

lym

Chul

ym

Irtysh

Katun

Indus

Kr

LakeBalqash

YsykKöl

KaraBogGol

CaspianSea

AFGHANISTAN

ARMENIA

AZERBAIJAN

C H I N A

R U S S I A

GEORGIA

INDIA

I R A N

K A Z A K H S T A N

KYRGYZSTAN

MONGOLIA

PAKISTAN

TAJIKISTANTURKMENISTAN

UK

RA

INE

UZBEKISTAN

Tura

Ural

Ob

Naryn

Yarka

nt

Biya

Don

Ertis

Tom’

Tarim

Chulym

Ile

IrtyshOka

Kho

pr

Esil

Katun

Ishim

Vol

Volga

Kr

Toxkan

Ufa

Syr Darya

Verkhniy Yenisey

Atrek (Atrak)

Ertix (Irtysh)

AralSea

Ashgabat Dushanbe

BishkekTbilisi

Astana

YerevanBaku

Tashkent

Tehran

Kabul

Moscow

Qarshi

OshFargona

Namangan

Kurgan

Oostanay Kokshetau

Zhezqazghan

Petropavlovsk

Taldyqorghan

Dasoguz Urgentch

Izhevsk

Oral

Rasht

TurkmenbasyBukhara

Nukus

Qyzylorda

Mary

Chärjew

Rostovna Donu

PenzaVoronezh

Chelyabinsk

Astrakhan

OrenburgSaratov

Omsk

Tyumen

Aqtobe

Atyrau

Pavlodar

Semey Oskemen

Tabriz

ShymkentZhambyl

Herat

Samarqand

Tomsk

Volgograd

Ufa

Yekaterinburg

Samara

KazanNovosibirsk

Barnaul

KrasnoyarskPerm

Almaty

Mashhad

Urumqi

Qoqon

QonduzBaghlan

Tolyatti

Zaysan

Orsk

Rubtsovsk

Temirtau

Beyneu

Aqtau

Magnitogorsk

Novokuznetsk

Rudny

Kashgar

Qaraghandy

50˚ 60˚ 70˚ 80˚ 90˚

50˚

40˚

80˚70˚60˚50˚

40˚

50˚

50˚ 50˚ 60˚ 70˚ 80˚ 90˚

50˚

40˚

80˚70˚60˚50˚

40˚

50˚

40˚

0 200 400 600 800 km

0 100 200 300 400 500 mi

Izvor: Na temelju UN-ove karte središnje Azije br. 3763, Rev. 7, prosinca 2011. Prilagodba je odgovornost isključivo Europskog revizorskog suda.

8


2. Pet država, koje su postale neovisne raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine, jako se razlikuju prema broju stanovnika, površini teritori-ja, bogatstvu prirodnim resursima i blagostanju. Kazahstan i Turkmeni-stan imaju velike rezerve nafte i plina čiji se izvoz odražava u razmjerno visokom BDP-u po glavi stanovnika. U pogledu postizanja Milenijskih razvojnih ciljeva (MDG-ova), situacija je raznolika (vidi Prilog I. za više pojedinosti o svakoj zemlji). Razlike postoje i u relativnoj spremnosti zemalja za suradnju i integraciju s ostatkom svijeta.

EUROPSKA UNIJA I SREDIŠNJA AZIJA

3. EU aktivno surađuje s državama središnje Azije otkad su stekle neza-visnost. Stratešk i dokument Komisije za središnju Aziju od 2002. do 2006. godine postavio je ključne ciljeve potporne strategije. Njima se trebala promicati stabilnost i sigurnost u zemljama središnje Azije te osi-gurati pomoć u provođenju održivog gospodarskog razvoja i smanjenju siromaštva.

4. Za razdoblje od 2007. do 2013. godine Europska je komisija (EK) izradila planove za razvojnu pomoć u regionalnom strateškom dokumentu pri-hvaćenom u travnju 2007. godine1. O politici EU-a prema središnjoj Aziji tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom odlučilo je Europsko vijeće u lipnju 2007. godine te je ta politika predstavljena dokumentom Vijeća pod nazivom Europska unija i središnja Azija: Strategija za novo partner-stvo2 u kojem je podržan Komisijin pristup.

5. Kroz strategiju Vijeća i Komisijin program potpore EU je odredio prioritete za suradnju sa cjelokupnom regijom, naglašavajući sigurnost i stabilnost kao glavne strateške interese. Strategija je zagovarala aktivnu suradnju s državama središnje Azije radi promicanja mira, demokracije i gospo-darskog blagostanja. Europska je unija posebice:

— predložila korištenje širokog raspona instrumenata, programa, spo-razuma o suradnji3 i političkog dijaloga,

— nastojala postići ravnotežu između bilateralnih pristupa i aktivnosti usmjerenih na rješavanje zajedničkih regionalnih izazova4,

— utvrdila sedam glavnih područja politika od posebne važnosti5, te

1 Europska komisija, Regionalni strateški dokument za potporu središnjoj Aziji za razdoblje od 2007. do 2013. godine.

2 Usvojilo Europsko Vijeće 21.–22. lipnja 2007. g. (Dokument Vijeća br. 11177/1/07). Objavilo Vijeće u listopadu 2007. godine pod nazivom „Europska unija i središnja Azija: Strategija za novo partnerstvo“ (ISBN 978-92-824-2244-1).

3 Sporazumi o partnerstvu i suradnji (SPS) trenutačno su na snazi u Kazahstanu, Kirgistanu, Tadžikistanu i Uzbekistanu. SPS s Turkmenistanom još nije bio ratificiran krajem svibnja 2013. godine.

4 Primjeri zajedničkih regionalnih izazova su organizirani kriminal, trgovina ljudima, drogom i oružjem, terorizam i neširenje nuklearnog oružja, međukulturni dijalog, energija, zagađenje okoliša, upravljanje vodama, migracije, upravljanje granicama i prometna infrastruktura.

5 To su i. dobro upravljanje, vladavina prava, ljudska prava i demokratizacija; ii. obrazovanje i osposobljavanje; iii. gospodarski razvoj, trgovina i ulaganja; iv. promet i energija; v. ekološka održivost i gospodarenje vodama; vi. suočavanje sa zajedničkim prijetnjama i izazovima; vii. međukulturni dijalog.

9


— povećala proračunsku potporu EU-a za financijsku perspektivu razdoblja 2007.–2013. g. na oko 750 milijuna eura tijekom toga razdoblja6.

6. 6. Europska komisija otvorila je delegaciju u Kazahstanu 1993. godine te je krajem 2009. godine7 te su ogranci u Kirgistanu i Tadžikistanu postali punopravne delegacije EU-a. Godine 2012. uspostavljena je delegacija EU-a u Uzbekistanu. Godine 2005. Europsko vijeće imenovalo je poseb-nog predstavnika u središnjoj Aziji8 čija je dužnost bila promicati dobre odnose između EU-a i srednjoazijskih zemalja te jačati stabilnost, su-radnju, demokraciju i poštivanje ljudskih prava u regiji, kao i poboljšati djelotvornost i transparentnost EU-a u regiji.

RAZVOJNA POMOĆ EU-a

7. Između 1991. i 2013. godine Europska unija dodijelila je više od 2,1 mi-lijarde eura za razvojnu i humanitarnu pomoć tim zemljama, od kojih je 750 milijuna bilo za razdoblje od 2007. do 2013. godine. U razdoblju od 2007. do 2012. godine, Komisija je platila 435 milijuna eura za razvojnu potporu središnjoj Aziji pri čemu su glavni korisnici tih sredstava bili Kirgistan i Tadžikistan (vidi graf 1.).

6 Pomoć EU-a uglavnom se primjenjuje kroz instrument za razvojnu suradnju (DCI) (Uredba (EZ) br. 1905/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o uspostavljanju instrumenta financiranja za razvojnu suradnju (SL L 378, 27.12.2006., str. 41.).

7 Godine 2011. ukupni broj članova osoblja koji su se bavili razvojnom potporom u trima delegacijama bio je 74.

8 Odluka Vijeća 2012/328/CFSP od 25. lipnja 2012. o imenovanju posebnog predstavnika Europske unije za Središnju Aziju (SL L 165, 26.6.2012., str. 59.).

GRAF 1.

PLAĆANJA EU-a SREDNJOJ AZIJI OD 2007. DO 2012. GODINE PO DRŽAVI I ZA REGIJU (U MILIJUNIMA EURA I POSTOTCIMA)

Izvor: Analiza podataka Suda iz Komisijine baze podataka CRIS.

Kazahstan47,411 %

Kirgistan108,525 %

Tadžikistan109,525 %

Turkmenistan14,43 %

Uzbekistan22,05 %

Srednjoazijska regija133,131 %

10


8. Tijekom početnih godina ovog razdoblja rashodi su se uglavnom provo-dili u okviru tehničke pomoći za Zajednicu nezavisnih država (program TACIS) čiji su glavni ciljevi bili promicanje prijelaza na tržišno gospodar-stvo te poboljšanje demokracije i vladavine prava.

9. Od 2007. godine TACIS je zamijenio Instrument za razvojnu suradnju (DCI), čiji su glavni ciljevi smanjenje siromaštva, održivi gospodarski i društveni razvoj te integracija zemalja u razvoju u svjetsko gospodar-stvo. U tom su se razdoblju sredstva pružala i kroz druge instrumente poput Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) te Instrumenta za stabilnost (IfS), uključujući i mehanizam za brze interven-cije (vidi graf 2.).

10. Proračun EU-a za razvojnu pomoć zemljama središnje Azije prosječno je iznosio 89 milijuna dolara u 2010. i 2011. godini, u usporedbi sa 175 mili-juna dolara koje su izdvojile Sjedinjene Američke Države, 165 milijuna do-lara Turske, 124 milijuna dolara Japana i 109 milijuna dolara Njemačke9.

9 Na temelju statističkih podataka službene razvojne pomoći koje je objavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj.

GRAF 2.

PLAĆANJA EU-a ZA SREDIŠNJU AZIJU OD 2007. DO 2012. GODINE PREMA FINANCIJSKOM INSTRUMENTU (U MILIJUNIMA EURA)

Izvor: Analiza podataka Suda iz Komisijine baze podataka CRIS.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Ostali financijski instrumenti prije 2007. g.TACISIfS (i RRM)EIDHRTematski DCIDCI-AZIJA

11


11. U smislu ukupnoga gospodarskog značaja, razvojna pomoć predstavlja malen dio ukupnih financijskih tokova prema regiji. Posebice, u sluča-ju Kazahstana, Turkmenistana i Uzbekistana, službena razvojna pomoć (ODA)10 predstavlja manje od 5 % godišnjih izravnih stranih ulaganja (FDI) i manje od 0,2 % godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP). Od 1991. do 2011. godine Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) za pet zemalja osigurala je 5 945 milijuna eura u obliku zajmova, dionica i jamstava, uključujući 408 milijuna eura iz 2011. godine.

12. Glavna uprava Komisije za razvoj i suradnju (EuropeAid) i, od 2011. go-dine, Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD)11 odgovorne su za oblikovanje razvojne politike EU-a, za višegodišnje planiranje instrume-nata za vanjsku pomoć i određivanje sektorskih politika za takvu vanjsku pomoć. Djeluju iz Bruxellesa uz pomoć delegacija EU-a u partnerskim zemljama.

PREGLEDI VIJEĆA I EUROPSKOG PARLAMENTA

13. Vijeće redovito pregledava napredak provedbe strategija EU-a za središ-nju Aziju. U posljednjem izvješću12 Vijeće je zaključilo da strategija ostaje na snazi i da je došlo do napretka u njezinoj provedbi. Međutim, Vijeće je smatralo da bi napori EU-a trebali postati usmjereniji te da bi trebali pridonijeti vidljivosti i učinku aktivnosti EU-a u središnjoj Aziji.

14. U izvješću za 2011. godinu13 Europski parlament zaključio je da financije EU-a nisu dovoljne da omoguće EU-u utjecaj u svih sedam prioritetnih područja Vijeća14 te je zahtijevao bolje određivanje prioriteta politike. Parlament je naglasio da partnerske zemlje moraju biti usklađene s me-đunarodnim standardima demokracije, upravljanja, vladavine prava i ljud-skih prava. Kao odgovor na zabrinutost vezanu uz korupciju, Parlament je pozvao Komisiju da podnese izvješće o uporabi sektorske proračunske potpore u Kirgistanu i Tadžikistanu.

10 Na temelju statistika OECD-a u 2010. i 2011. godini prosječna godišnja ODA Kazahstanu, Turkmenistanu i Uzbekistanu bila je 484 milijuna dolara, u usporedbi s prosječnim FDI-jem od 11 093 milijuna dolara u istom razdoblju i BDP-om (u javno-privatnom partnerstvu) od 347 milijuna dolara, kumulativno za tri zemlje, prema izviješću EBRD-a i World Factbooka.

11 ESVD odgovornosti je preuzela od bivše Glavne uprave Komisije RELEX.

12 Vijeće Europske unije, zaključci Vijeća o središnjoj Aziji, 3179. sastanak Vijeća za vanjske poslove, Luksemburg, 25. lipnja 2012. i dokument Vijeća br. 11455/12.

13 Rezolucija Europskog parlamenta od 15. prosinca 2011. o stanju provedbe strategija EU-a za središnju Aziju, Strasbourg, P7_TA(2011)0588.

14 Vijeće je postavilo sljedeće prioritete: (a) dobro upravljanje, vladavina prava, ljudska prava i demokratizacija; (b) obrazovanje i osposobljavanje; (c) gospodarski razvoj, trgovina i ulaganja; (d) promet i energija; (e) ekološka održivost i gospodarenje vodama; (f ) suočavanje sa zajedničkim prijetnjama i izazovima; (g) međukulturni dijalog.

12


15. Revizijom je procijenjen način na koji su ESVD i Komisija u razdoblju od 2007. do 2012. godine planirale i upravljale razvojnom potporom za središnju Aziju, , posebice potporom plaćenom sukladno Instrumentu za razvojnu suradnju koji je bio glavni financijski instrument. Revizijom je ispitano:

— je li prilikom raspodjele proračuna Komisija slijedila najbolju praksu te poštovala postavljene prioritete za razvojnu potporu središnjoj Aziji,

— je li Komisija razvojnu potporu pružila na odgovarajući način,

— je li Komisija uspješno provela svoju politiku pomoći, je li ju razvila na temelju iskustva te je li odgovarajuće izvještavala o njoj.

Ostali aspekti strategije EU-a, kao što je politički dijalog, nisu uključeni u opseg revizije.

16. Revizija je obavljena između mjeseca lipnja i studenog 2012. godine. Procjena revizije temeljila se na pregledu dokumenata, analizama i raz-govorima. U studenome 2012. godine obavljeni su posjeti Kirgistanu, Tadžikistanu i Uzbekistanu te su revizori tom priliku razgovarali s oso-bljem delegacije EU-a, predstavnicima nacionalnih tijela, veleposlan-stvima država članica, tehničkim stručnjacima, organizacijama civilnog društva, kao i drugim donatorima i zainteresiranim stranama. Revizori su pregledali ukupno 21 program potpore (19 programa za pojedinu zemlju i dva regionalna programa, vidi Prilog II.15).

17. U reviziji su iskorištene analize iz drugih izvora, npr. studije i izvješća drugih donatora. Sud je proveo anketu o koordinaciji donatora i njiho-vom mišljenju o radu EU-a u tome području koja je zatim poslana višem lokalnom osoblju ostalih donatora u svakoj od pet republika središnje Azije16.

15 Odabranih tako da pokriju 70 % potrošnje instrumenta za razvojnu suradnju u razdoblju od 2007. do 2011. g. u Kirgistanu i Uzbekistanu te programe proračunske potpore u Tadžikistanu.

16 Od 91 primatelja ankete, odgovorilo ih je 28.

REVIZIJSKI OPSEG I PRISTUP

13


RASPODJELA PRORAČUNA

18. U odlomcima od 19. do 36. naznačenima u nastavku prikazuje se kako je Komisija raspodijelila proračun EU-a, u kojoj je mjeri slijedila najbolju praksu te poštovala izražene prioritete za razvojnu potporu središnjoj Aziji.

KOMISIJA JE POSTAVILA ŠIROKE SVEUKUPNE UKUPNE PRIORITETE ZA SVOJE RASHODE

19. Kao što je objašnjeno u odlomku 4., u skladu s politikom EU-a za sre-dišnju Aziju, EU je regionalnim strateškim dokumentom (RSP) postavio rashodovne prioritete. Ponovljeno je da je smanjenje siromaštva osnovni cilj razvojne politike EU-a, dok su promicanje dobrog upravljanja i većeg poštivanja ljudskih prava postavljeni kao prateći ciljevi17. Utvrđena su tri prioritetna sektora za razvojnu pomoć EU-a:

— promicanje regionalne suradnje, posebice integracije mreža i tr-žišta, okoliša, upravljanja granicama i migracijama, carine, borbe protiv organiziranog kriminala i prekogranične suradnje između pojedinaca i unutar civilnog društva,

— smanjenje siromaštva i povećanje životnog standarda, posebice kroz razvoj zajednice i ciljane programe ruralnog razvoja; te reforma poljoprivrede i socijalne zaštite,

— promicanje demokratizacije, l judskih prava, dobrog upravljanja i gospodarske reforme.

20. Komisija je postavila cilj potrošnje redom 30–35 %, 40–45 % i 20–25 % svog ukupnog proračuna na ova tri cilja.

21. Komisija je tada podijelila razdoblje na dva podrazdoblja (2007.–2010. g. i 2011.–2013. g.) te sastavila indikativni program za prvo razdoblje koji je uključivao detaljniji plan raspodjele pomoći i utvrđivanje posebnih prio-riteta. Komisija je 2010. godine provela srednjoročni pregled i zaključila da nisu potrebne značajne prilagodbe. Na temelju pregleda, pripremila je plan rashoda za razdoblje od 2011. do 2013. godine.

17 Zajednička izjava Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali unutar Vijeća, Europskog parlamenta i Komisije o razvojnoj politici Europske unije, Europskom konsenzusu o razvoju (SL C 46, od 24.2.2006., str. 1.).

OPAŽANJA

14


U NEKIM JE SLUČAJEVIMA PRILIKOM PLANIRANJA I DODJELJIVANJA POTPORE KOMISIJA ODSTUPALA OD NAJBOLJE PRAKSE…

22. Utvrđena najbolja praksa dodjele razvojne pomoći, kako je prikazano primjerice, u konsenzusu EU-a o razvoju, Pariškoj deklaraciji o djelotvor-noj pomoći18 i Kodeksu ponašanja EU-a o dopunjavanju i podjeli rada u okviru razvojne politike19 uključuje sljedeća načela:

— razvojni prioriteti — uspostavljeni strategijama, političkim dijalozi-ma i programima razvojne suradnje predmetne zemlje — trebali bi se određivati na temelju jasne analize nacionalnih strategija razvoja, institucija i postupaka države primateljice,

— kako bi pomoć bila potpuno djelotvorna, države primateljice treba-le bi imati strategije i programe razvoja koje podržavaju donatori,

— donatori EU-a trebali bi usmjeriti svoje aktivno djelovanje u odre-đenoj zemlji na maksimalno tri sektora.

23. RDP-om i indikativnim programima samo se djelomično može opravdati Komisijin odabir rashodovnih prioriteta, na primjer u pogledu toga koliko bi se trebalo trošiti na regionalne, a koliko na bilateralne programe; ili zašto se od određenih sektora ili programa očekivalo da će proizvesti najbolju vrijednost za uloženi novac vezano uz ciljeve EU-a. U stvarno-sti su se u predmetnim državama u velikoj mjeri i dalje pratili prijašnji obrasci potrošnje.

…NO U PRAKSI JE DONIJELA OPRAVDANE ODLUKE O RASPODJELI

24. S druge strane, Komisijina raspodjela rashoda u većini slučajeva pred-stavlja razuman pokušaj primjene prioriteta regionalnog strateškog dokumenta.

25. Kontinuirana raspodjela rashoda omogućila je Komisiji da optimalno upotrijebi svoje prethodno iskustvo, posebice u Tadžikistanu i Kirgistanu.

18 OECD, Pariška deklaracija o djelotvornoj pomoći, 2005. g. (http://www.oecd.org/dac/effectiveness/34428351.pdf ).

19 Vijeće Europske unije, 9558/07, Bruxelles, 15. svibnja 2007. g.

15


26. Komisija se pobrinula osigurati da je njezina raspodjela rashoda u za-dovoljavajućoj mjeri u skladu s onom drugih donatora, izbjegavajući preklapanja i pridonoseći koordinaciji donatora. Tri četvrtine sudionika ankete Suda o donatorima pohvalilo je odabire sektora kojima je dodije-ljena potpora. Dvije trećine smatralo je da je Komisija odabrala kvalitetne programe potpore, posebice u sektorima ljudskih prava i promicanja civilnog društva.

27. Komisija se pri koordinaciji s partnerskim zemljama suočila sa sljedećim izazovima :

— Kazahstan, Turkmenistan i Uzbekistan, s obzirom na to da nisu bile države pristupnice Pariške deklaracije, nisu prikazale procjene o potrebama razvojnih potpora ili strategije smanjenja siromaštva u obliku koji se upotrebljava u programima EU-a,

— RSP je naveo da je svrha razvojne potpore EU-a bila podržati primje-nu njegove političke strategije, napominjući da EU teži promicanju blagostanja, solidarnosti, ljudskih prava i demokracije, dostojnog rada, sigurnosti i održivog razvoja diljem svijeta. Ljudska prava, do-bra vladavina i razvojni ciljevi, kao što su smanjenje siromaštva, za partnerske vlade nisu uvijek najveći prioriteti,

— nacionalnim programskim dokumentima može nedostajati jasno usmjerenje. Na primjer, u Kirgistanu je akcijski plan državne strate-gije razvoja za razdoblje od 2009. do 2011. godine uključivao 508 aktivnosti u 19 različitih sektora.

28. Bez obzira na te teškoće, Komisija je raspravljala o prioritetima pomoći s vladama zemalja primateljica te nastojala, kada je to bilo moguće, uskladiti svoje rashode s nacionalnim planovima. Rezultati ovog po-stupka odraženi su u regionalnom strateškom dokumentu i indikativnim programima.

29. Programi i projekti koje je Sud pregledao u Kirgistanu i Tadžikistanu bili su u skladu sa strategijom Komisije i, koliko se moglo ustanoviti, s prio-ritetima vlada primateljica. Na primjer:

— u Kirgistanu je potpora koju je Komisija pružila obrazovnom sektoru od 2009. godine nadalje bila od pomoći za vladine planove reforme i razvoja državnog obrazovnog sustava,

16


— u Tadžikistanu je potpora Komisije socijalnoj zaštiti bila u skladu s vladinim prioritetom za socijalni sektor, a to je bilo povećanje broja i kvalitete socijalnih usluga za siromašne, kao i postizanje od-govarajućih Milenijskih razvojnih ciljeva;

30. U Uzbekistanu su projekti koje je pregledao Sud (na primjer, potpora reformi sustava kaznenog prava i poboljšanje zdravstvenih sustava za majke i djecu) bili u skladu s državnim potrebama koje je definirala vla-da. S druge strane, to što su projekti bili u skladu s potrebama koje su prepoznale vlade predmetnih država nije nužno značilo da su državne vlasti u potpunosti pružale potporu provedbi tih projekata. Na primjer, međunarodnim stručnjacima koji su radili na reformi kaznenog pravo-suđa nije dopušten pristup zatvorima i sudskim predmetima. Kako bi osigurala suradnju vlade sa svojim programom za smanjenje pothra-njenosti dojenčadi, Komisija je morala naglasak staviti na promicanje zdrave prehrane za majke i djecu jer uzbečka vlada nije priznavala da pothranjenost uopće postoji.

RAZINE POMOĆI ODRAŽAVALE SU RELATIVNO BLAGOSTANJE

31. Komisija je izdvojila najviše razine pomoći zemljama za koje je smatrala da im je pomoć najpotrebnija i koje su pokazivale najviše volje i spo-sobnosti upotrijebiti je, a to su bili Tadžikistan i Kirgistan. Sredstva dodi-jeljena ovim dvjema državama bila su tri puta veća po glavi stanovnika nego za ostale tri zemlje primateljice (vidi tablicu 1. i Prilog I.).a

TABLICA 1.

UKUPNA POMOĆ DODIJELJENA ZA INSTRUMENT ZA RAZVOJNU SURADNJU (DCI) U SREDIŠNJOJ AZIJI SUKLADNO RSP-u ZA 2007.–2013. G. I BDP-u PO GLAVI STANOVNIKA

Područje Ukupna dodijeljena sredstva od 2007. do 2013. godine (milijuna eura)

BDP po glavi stanovnika u 2007. g. (trenutačnih američkih dolara)

Kazahstan 74 6 771

Kirgistan 106 722

Tadžikistan 128 563

Turkmenistan 53 2 606

Uzbekistan 71 830

Regija 242

Ukupno 674

Izvor: Razvojna suradnja EU-a sa središnjom Azijom, Europska komisija, 2011. g. i Svjetska banka, pokazatelji svjetskog razvoja.

17


POMOĆ JE RASPODIJELJENA U PREVIŠE SEKTORA...

32. Komisijin je pristup bio manje zadovoljavajući u odnosu na broj sektora za koje je isplatila potporu.

33. Kao što je navedeno u odlomku 22., vodeće načelo politike održivog ra-zvoja na koju se Komisija obvezala jest da donatori EU-a trebaju usmjeriti svoje napore na maksimalno tri sektora u bilo kojoj partnerskoj zemlji kako bi se postigli najbolji mogući rezultati i smanjili troškovi transakcija.

34. Bez obzira na mali opseg njezinog programa razvojne potpore u središ-njoj Aziji, Komisija nije strogo primijenila ovo načelo. u U Kirgistanu je za potporu odabrala četiri sektora (upravljanje, poljoprivreda i ruralni razvoj, obrazovanje te socijalna zaštita); u Tadžikistanu pet sektora (upravljanje, poljoprivreda i ruralni razvoj, socijalna zaštita, privatni sektor i zdravlje); i u Uzbekistanu šest (privatni sektor, upravljanje, zdravstvo, poljoprivreda i ruralni razvoj, okoliš i energija te obrazovanje).

35. Osim toga, Komisija je sredstva razvojne potpore EU-a izdvojila i za ra-zne dodatne sektore, i to putem regionalnih i tematskih programa. Tim se programima pružala potpora sektorima kao što su energija, promet, okoliš, voda, upravljanje granicama i borba protiv droga, vladavina pra-va, demokracija i ljudska prava, razvoj privatnog sektora i visokoškolsko obrazovanje.

…ALI JE VODILA RAČUNA O STRATEŠKIM PRIORITETIMA KOMISIJE

36. Analizom Komisijine baze podataka koju je proveo Sud nisu utvrđeni značajni slučajevi u kojima je pomoć pružena nacionalnim programima koji se nisu odnosili na neki od opsežnih ciljeva smanjenja siromaštva i poboljšanja upravljanja; mnogi nacionalni programi usmjereni su i na smanjenje siromaštva i na dobro upravljanje. Iznosi ugovoreni do kraja 2012. godine poštovali su prioritete postavljene u regionalnom strateš-kom dokumentu (vidi odlomak 20.).

18


PROVOĐENJE POLITIKE

37. Odlomci od 38. do 62. u nastavku proučavaju načine na koje je Komisija pružila pomoć: njezin izbor načina provedbe, pozornost koju je Komisija pridala administrativnim rashodima, jesu li programi uključivali jasne ciljeve i pokazatelje uspješnosti kako bi se omogućilo praćenje; te Ko-misijino oblikovanje i upravljanje proračunskom potporom pruženom u dvije države središnje Azije.

KOMISIJA JE PRUŽILA POMOĆ NA RAZNE NAČINE

38. Komisija je svoje programe pomoći provela na različite načine, ovisno o okolnostima (vidi primjere u okviru 1.):

— ugovorima o financijskom doprinosu s međunarodnim organizaci-jama, u slučajevima kada su te organizacije organizirale aktivnosti u partnerskim zemljama i kada su ih nadležna tijela prihvatila kao partnere,

— proračunskom potporom, u slučajevima u kojima je to prihvatljivo, budući da je to, prema Europskom konsenzusu o razvoju20 najpri-mjereniji način razvojne suradnje, ako je to u skladu s uvjetima,

— bespovratnim sredstvima nevladinim organizacijama u slučajevima u kojima je postojalo aktivno civilno društvo,

— ugovorima o pružanju usluga (i nekolicinom ugovora o izvođenju radova), posebice za tehničku pomoć, u slučajevima kad je cilj bio približiti se europskim standardima i dobrim praksama, u kombina-ciji sa sektorskom proračunskom potporom.

20 Stavak 113. Europskog konsenzusa o razvoju.

19


PRIMJERI PROGRAMA KOJE JE FINANCIRALA EU

Ugovori o financijskom doprinosu s međunarodnim organizacijama

Cilj je potpore projektu reforme zatvora poboljšati upravljanje zatvorima i ponovno uključivanje počinitelja u društvo izradom programa reforme zatvora u Kirgistanu. U okviru programa provodile su se i aktivnosti vezane uz poboljšanje higijenskih uvjeta i pružanja potpore aktivnostima za stjecanje dohotka. Ukupni je proračun aktivnosti koje je proveo Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal iznosio 2,78 milijuna eura, od kojih je doprinos EU-a iznosio 2,5 milijuna eura.

Program proračunske potpore

Program potpore sektorskoj politici socijalne zaštite i upravljanja javnim financijama u Kirgistanu fi-nancira se geografskim i tematskim financijskim instrumentima. Sedmogodišnjim je strateškim dokumentom programu dodijeljeno 53 milijuna eura. Cilj je komponente socijalne zaštite razviti učinkovitiji sustav socijal-ne pomoći kojim bi se poboljšali uvjeti osjetljivim osobama i socijalno ugroženoj djeci. Istovremeno je cilj komponente upravljanja javnim financijama pružiti potporu kirgiskoj vladi da poboljša postupak donošenja godišnjeg proračuna u pogledu transparentnosti, odgovornosti, predvidljivosti i njezinih unutarnjih kontrola.

Bespovratna sredstva nevladinoj organizaciji

Komisija je sufinancirala 80 % projekta za osnaživanje djece i socijalno ugroženih obitelji s 200 000 eura. Projekt je proveo uzbečki odjel SOS Dječjeg sela, međunarodna nevladina organizacija koja u Uzbekistanu postoji od 1996. godine. Ugovor je potpisan 2011. godine kao dio partnerskog programa institucionalne izgradnje kojem je cilj poboljšanje životnog standarda osjetljivih skupina u Uzbekistanu, i to jačanjem su-radnje između nevladinih organizacija i lokalnih tijela vlasti.

Ugovor o pružanju usluga: program tehničke pomoći zajedno s programom sektorske proračunske potpore

Tadžik istan. Kako bi podržala program sektorske proračunske potpore socijalnoj zaštiti Komisija je od 2007. godine, razvila programe tehničke pomoći i razvoja kapaciteta koji su usmjereni na: (a) poboljša-nje usmjeravanja i racionalizaciju programa socijalnih naknada; (b) razvoj socijalnih službi; (c) modernizaciju sustava domova za njegu; (d) razvoj politike tržišta rada. Ukupni proračun programa iznosi 5 milijuna eura, a ugovori su potpisani sa sedam europskih konzultantskih tvrtki u vrijednosti od 90 000 eura do 2,5 milijuna eura.

OKVIR 1.

20


39. Komisija je iskoristila sve ove načine provedbe (vidi tablicu 2.).

MNOGOBROJNI MALI PROJEKTI I FINANCIJSKI INSTRUMENTI: IZAZOV ZA UPRAVLJANJE

40. Kao što je navedeno u tablici 2., bespovratna sredstva i ugovori o pruža-nju usluga brojčano čine velik udio (ali mali po vrijednosti) u Komisijinoj pomoći središnjoj Aziji. Administrativne posljedice tako velikog broja programa mogu biti znatne21.

41. Delegacija EU-a u Kirgistanu u vrijeme revizije upravljala je s 56 ugovora. Delegacija je izvijestila da su joj mogućnosti posjećivanja mjesta na ko-jima se provode aktivnosti iz ugovora bile vrlo ograničene. Delegacija je također pružala potporu22 za dodatnih 99 ugovora kojima su upravljale službe središnjeg ureda.

21 Primjerice, u programima za dodjelu bespovratnih sredstava, osoblje Komisije, uključujući i djelatnike u delegacijama, mora upravljati cijelim projektnim ciklusom, tj. izradom i objavom poziva na podnošenje prijedloga, informiranjem sudionika, sastavljanjem i potpisivanjem ugovora, praćenjem i nadziranjem provedbe, upravljanjem financijskim i platnim ciklusima, dogovaranjem revizija, vrednovanjima i izvješćivanjem.

22 Ova vrsta potpore uključuje pružanje povratnih informacija o prijedlozima koje su podnijeli korisnici, koordiniranje projektnih aktivnosti u zemlji te zastupanje sudjelovanjem u odborima, na seminarima itd.

TABLICA 2.

IZNOSI UGOVORENI SUKLADNO DCI-ju I TEMATSKOM PROGRAMU DCI-ja OD 2007. DO KRAJA 2012. GODINE PREMA NAČINU DOSTAVLJANJA

Broj potpisanih ugovora / sporazuma

Ugovoreni iznos do kraja 2012. godine

(milijuna eura)

% ukupnog iznosa (pre-ma vrijednosti)

Ugovori o sufinanciranju 33 128 36 %

Programi proračunske potpore

15 98 28 %

Bespovratna sredstva NVO-ima

143 61 17 %

Ugovori o pružanju usluga i izvođenju radova

244 66 19 %

435 353 100 %Izvor: Analiza podataka iz Komisijine baze podataka CRIS koju je proveo Sud.

21


42. Komisija pruža razvojnu pomoć središnjoj Aziji kroz putem raznih finan-cijsk ih instrumenata. Instrument za razvojnu suradnju glavni je izvor financiranja putem svojeg zemljopisnog programa za Aziju, kao i kroz pet tematskih instrumenata za razvojnu suradnju: sigurnost hrane, ne-državni subjekti i lokalne vlasti u razvoju, migracija i azil, okoliš i održivo upravljanje prirodnim resursima uključujući energiju te ulaganje u ljude. Financiranje za središnju Aziju (vidi odlomak 8.) osigurava i pet globalnih instrumenata, kao i Instrument za europsko susjedstvo i partnerstvo, koji su u nadležnosti različitih dijelova središnjeg ureda Komisije.

43. Ovo mnoštvo izvora financiranja čini upravljanje rashodima EU-a još složenijima, kako u delegacijama tako i centralno. Na primjer, za 31 od 56 ugovora kojima je u vrijeme revizije upravljala delegacija u Kirgistanu, ta je delegacija bila u kontaktu sa zemljopisnom jedinicom EuropeAida za središnju Aziju. Za preostalih 25 ugovora bila je u kontaktu sa šest drugih jedinica EuropeAida i jednoj jedinici ESVD-a. Potpora delegacije za drugih 99 ugovora zahtijevala je od nje da bude u kontaktu s 11 je -dinica EuropeAida, dvjema drugim delegacijama EU-a (u Kazahstanu i Tadžikistanu), ESVD-om i Glavnim upravama za istraživanje i inovacije te za gospodarske i financijske poslove.

44. Povećanje broja instrumenata za rashode također otežava utvrđivanje (bez dugotrajnih ad hoc postupaka) iznosa koji je EU potrošila po zemlji i po sektoru u središnjoj Aziji:

— Komisijin zajednički informacijski sustav RELEX (CRIS) ne utvrđuje rashod po partnerskoj zemlji u regionalnim programima23,

— izvješća CRIS-a u regionalnim i globalnim programima ne uključuju komponentu zemlje, osobito u okviru Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava te Instrumenta za stabilnost,

— naposljetku, Komisija ne navodi rashode u zemljama središnje Azije u programima financiranima Instrumentom za europsko susjedstvo i partnerstvo24.

23 Vidi tematsko izvješće Suda 5/2012.

24 Kao što su Transeuropski koridori prema Kavkaskim zemljama (TRACECA) i Međudržavni sustav za transport nafte i plina za Europu (INOGATE).

22


NEDOVOLJNA USMJERENOST NA ADMINISTRATIVNE TROŠKOVE

45. Pružanje razvojne pomoći, često u teškim okolnostima, može biti za-htjevna i skupa aktivnost. Odluke o tome što i kako potrošiti trebaju uzeti u obzir razmatranja o vjerojatnim rezultatima s jedne strane i troškove s druge strane, a rezultate (posebno u osjetljivom području kao što je središnja Azija) treba sveobuhvatno procijeniti . Međutim, razumno je očekivati da agencija za pomoć treba biti svjesna troškova administra-tivnog dijela proračuna za pomoć.

46. Komisija upravlja administrativnim troškovima pomoću nekoliko metoda, uključujući i procjene radnog opterećenja za svaku delegaciju. Međutim, Komisija nije uspostavila sustav za izvješćivanje o ukupnim administra-tivnim troškovima potrebnima za provedbu razvojne potpore, na regio-nalnoj razini i razini zemlje.

47. Sud je procijenio administrativne troškove za Komisijine razvojne aktiv-nosti u središnjoj Aziji na temelju Komisijinih podataka. Sud je u procjenu uključio troškove osoblja i administrativne troškove povezane s osobljem za razvojnu potporu u središnjem uredu i delegacijama. U procjenu su uključeni i troškovi potpore (npr. za Europske kuće25, usluge savjetovanja i praćenja).

48. Sud je izračunao da su relevantni administrativni troškovi u 2011. godini, posljednjoj dovršenoj godini u vrijeme revizije, iznosili 10,5 milijuna eura (vidi Prilog III.). Od toga je 6,6 milijuna eura (63 %) bilo za rad vezan za razvojnu suradnju (plaće osoblja i drugi operativni rashodi) u trima de-legacijama koje su tada bile otvorene (vidi odlomak 6.). Troškovi osoblja središnjeg ureda iznosili su 1,8 milijuna eura (17 %), a razni rashodi za potporu (uključujući troškove savjetovanja radi pružanja potpore pre -poznavanju i izradi projekata, praćenje usmjereno na rezultate te vred-novanje i troškove vezane za Europske kuće) iznosili su 2,1 milijuna eura (20 %)26.

49. Taj iznos predstavlja 14,6 % rashoda za razvoj u središnjoj Aziji u 2011. go-dini (71,7 milijuna eura)27. Ovaj se postotak treba promatrati kao red veličine, a ne kao precizna procjena: aritmetika je, primjerice, osjetljiva na promjene u razini godišnjih isplata.

25 Europske kuće, koje je ustanovila Komisija, služe kao uredi za tehničku podršku aktivnostima EU-a te podizanje svijesti i vidljivosti politika EU-a u zemljama u kojima nema delegacija EU-a.

26 Troškovi koji se odnose na tehničku pomoć vezanu za provedbu određenih projekata u partnerskim zemljama nisu prilikom izračuna bili obuhvaćeni rashodima za potporu.

27 Bez troškova savjetovanja vezanih za prepoznavanje projekata, praćenje usmjereno na rezultate te vrednovanje koji su korišteni u izračunu, ova bi brojka bila 12,7 %.

23


50. Osim toga, proračuni za pojedinačne programe uključivali su administra-tivne troškove. Na primjer, Sud je pregledao 20 ugovora o bespovratnim sredstvima i sufinanciranju s međunarodnim organizacijama i utvrđeno je da je prosječno 6 % njihova proračuna izdvojeno za opće administrativne troškove. Za programe proračunske potpore odgovarajuće su brojke izra-žene u postotcima bile mnogo niže. Cijena redovitih provjera napretka, koje su ugovoreni s vanjskim stručnjacima, iznosila je 1,1 % proračuna programa u Tadžikistanu i oko 1,6 % u Kirgistanu.

51. Budući da Komisija ne izvještava o pokazateljima administrativnih troš-kova, nije moguće usporediti te procijene s troškovima koji nastaju pro-vedbom programa pomoći drugdje u svijetu. Međutim, Sud sa zabrinuto-šću primjećuje da se čini kako Komisija ima neodgovarajuće informacije o administrativnim troškovima koji predstavljaju znatan udio troškova u rashodima za razvojnu pomoć u središnjoj Aziji.

CILJEVI I POKAZATELJI: NEJASNA SLIKA

52. Pregledom programa koji je Sud izvršio u trima posjećenim zemljama utvrđena je nejasna slika u dijelu koji se tiče postavljanja SMART ciljeva (i pokazatelja kojima se ti ciljevi procjenjuju), kao što pokazuju primjeri u nastavku:

— u Tadžikistanu je šest od sedam pregledanih programa tehničke pomoći imalo dobro utvrđene ciljne vrijednosti izlaznih proizvo-da za pripremu sektorskih studija, strategija, smjernica i preporuka vladi. S druge strane, u programu tehničke pomoći kojim se pruža potpora Ministarstvu financija ciljevi su nejasno oblikovani,

— u Kirgistanu je informativni program o sigurnosti hrane sadržavao nejasne pokazatelje, kao što su „informacije o sigurnosti hrane op-ćenito se prihvaćaju kao točne i pravovremene“, „obučen je odgo-varajući broj djelatnika“ i „korisnost prognoza za usjeve“. S druge strane, program za „operacionalizaciju dobrog upravljanja za soci-jalnu pravdu“ odredio je mjerljive ciljne vrijednosti,

— u Uzbekistanu su dva od četiri pregledana programa imala mjerljive ciljeve, no nisu određene referentne i osnovne vrijednosti koje bi omogućile procjenu dodane vrijednosti tih programa.

24


PRORAČUNSKA POTPORA: KOMISIJA JE MOGLA BITI STROŽA…

53. Sektorska proračunska potpora predstavlja prijenos sredstava EU-a u dr-žavnu riznicu određene zemlje korisnice radi potpore ciljevima politika za točno određene sektore i ciljeve reformi. Razvojna pomoć Komisije u sre-dišnjoj Aziji uključivala je sektorske proračunske potpore Kirgistanu i Tad-žikistanu za socijalnu zaštitu, u okviru čega im je u razdoblju od 2007. do 2012. godine redom isplaćeno 39,4 milijuna eura i 24,4 milijuna eura.

54. Komisija zahtijeva od svake zemlje koja prima proračunsku potporu da uvede relevantne i vjerodostojne programe za poboljšanje upravljanja javnim financijama28. Kako bi osigurala da programi proračunske potpo-re za sektor postignu svoje ciljeve, kako u smislu razvoja sektora tako i poboljšanja upravljanja javnim financijama, Komisija propisuje odre-đene uvjete. Komisija isplaćuje proračunsku potporu u obrocima koji su raspodijeljeni na nekoliko godina, ovisno o tome ispunjava li zemlja postavljene uvjete koji trebaju biti jasni te se strogo primjenjivati kako bi bili djelotvorni.

55. Komisija je pratila ovaj obrazac u programima proračunske potpore u Tad-žikistanu i Kirgistanu. Obje vlade imale su program za upravljanje javnim financijama te je Komisija u oba slučaja uvjetovala isplate sektorskih proračunskih potpora napretkom u provedbi tog programa.

56. Godine 2007. Komisija je obustavila tadžički program sektorskih prora-čunskih potpora na dvije godine jer je Međunarodni monetarni fond (MMF) otkrio da je Ministarstvo financija izdalo jamstva koja su ugrozila državni proračun i makroekonomsku stabilnost. Program je ponovno pokrenut 2009. godine nakon postignutog dogovora s MMF-om. Reakcija Komisije pridonijela je rješavanju problema.

28 Na temelju nedostataka i prednosti utvrđenih procjenom javne potrošnje i financijske odgovornosti. Okvir za mjerenje uspješnosti javne potrošnje i financijske odgovornosti te upravljanja javnim financijama alat je za procjenu sustava upravljanja javnim financijama u određenoj zemlji pomoću 28 pokazatelja.

25


57. Međutim, u drugim aspektima Komisijina primjena uvjeta vezanih za upravljanje javnim financijama nije bila dovoljno stroga. Komisija je ispla-tila proračunsku potporu Kirgistanu u tri obroka29 kojima su prethodi-le procjene napretka prema ciljevima upravljanja javnim financijama30. Komisija je procijenila da je napredak bio spor, no opravdala je isplatu svakog od triju obroka smatrajući da kirgiska vlada i dalje predano radi na daljnjim reformama. Nije bilo jasnih dokaza za takvo stajalište. Ključni dio Komisijinog obrazloženja odluke o isplati temelji se na procjeni pre-danosti partnerskih zemalja reformama, a ne na stvarnom postignutom napretku31.

58. U pogledu sektorske proračunske potpore za socijalnu zaštitu u razdoblju od 2007. do 2009. godine u Tadžikistanu, Komisija nije odredila stroge rokove do kada je vlada trebala ispuniti uvjete. Zbog toga partnerska zemlja nije imala poticaj da ustraje u potrebnim reformama te je pro-vedba reformi koje su zatražene od vlade kasnila. Međutim, Komisija je ovom nedostatku posvetila pozornost u narednom programu sektorske proračunske potpore.

…I TO NIJE ODLUČNO POVEZALA S UTVRĐENIM UVJETIMA KAKO BI SMANJILA KORUPCIJU

59. Korupcija je ozbiljan problem u republikama središnje Azije. U indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International, sve su one u 2011. godini ocijenjene s manje od 28 od 100 bodova, a Kirgistan, Tur-kmenistan i Uzbekistan ušli su u 10 % najlošijih od 182 ispitane zemlje. Osim toga, međunarodne organizacije redovito izvješćuju o tome da antikorupcijske strategije Kirgistana i Tadžikistana slabo napreduju32.

60. Takva sveprisutna korupcija može utjecati na ugled Komisije te smanjiti djelotvornost programa potpore.

61. Programi za upravljanje javnim financijama mogu se iskoristiti i za bor-bu protiv korupcije. Tadžički i k irgiski programi za upravljanje javnim financijama sadržavali su mjere čiji je cilj bio poboljšati učinkovitost i transparentnost vladinog financijskoga upravljanja, od kojih se može očekivati da će pomoći u smanjenju korupcije. Te mjere uključuju po-boljšane unutarnjih kontrola, postupaka nabave te unutarnje revizije u javnoj upravi.

29 Lipanj 2008. g., prosinac 2010. g., srpanj 2011. g.

30 Komisija je upotrijebila izvješća vanjskih savjetnika kao ulazne podatke za te procjene.

31 Ova se praksa razlikuje od preporuka Suda iz tematskog izvješća br. 11/2010 „Komisijino upravljanje općom proračunskom potporom u zemljama AKP-a, Latinske Amerike i Azije“: Komisija treba podupirati odluke o isplatama potpore strukturiranijim i formaliziranijim dokazivanjem zadovoljavajućeg napretka tijekom određenog razdoblja, i to jasnim postavljanjem kriterija prema kojima bi se napredak procjenjivao i navođenjem postignutog napretka ili razloga zbog kojih napredak nije postignut prema planu.

32 Izvješća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD): Akcijski plan za borbu protiv korupcije iz Istanbula, drugi krug praćenja, Kirgiska Republika, izvješće o napretku, 24. 2. 2012. i Akcijski plan za borbu protiv korupcije iz Istanbula, drugi krug praćenja, Tadžikistan, izvješće o napretku, 16. 2. 2012.

26


62. Komisija provodi programe upravljanja javnim financijama, tehničke su-radnje i reforme sudstva, koji sigurno imaju pozitivan utjecaj na sprječa-vanje korupcije. Međutim, Komisija nije pokušala izravno povezati pro-grame proračunske potpore s posebnim antikorupcijskim mjerama, na primjer kriminalizacijom korupcije, mjerama za sprječavanje korupcije te jačanjem odgovornosti javnih institucija.

PROVEDBA I IZVJEŠĆIVANJE

63. Odlomci od 64. do 81. u nastavku ispituju tri aspekta Komisijina uprav-ljanja politikom pomoći tijekom revidiranog razdoblja: u kojoj je mjeri i koliko brzo Komisija uspjela provesti politiku pomoći, je li izmijenila programe s obzirom na stečena iskustva te koji su načini izvješćivanja o pružanju razvojne pomoći središnjoj Aziji.

PROVEDBA UKUPNO SPORA, ALI PROMJENJIVA...

64. Do kraja 2012. godine sklopljeni su ugovori u vrijednosti od 50 % ukupnih planiranih obveza za razdoblje od 2007. do 2013. godine u skladu s in-strumentom DCI-Azija, a plaćeno je 27 % (vidi tablicu 3.).

TABLICA 3.

PodručjeUkupna dodijeljena sredstva

od 2007. do 2013. godine (milijuna eura)

Ugovoreni iznosi od 2007. do 2012. godine

Isplaćeni iznosi od 2007. do 2012. godine

Kazahstan 74 60 % 28 %

Kirgistan 106 73 % 45 %

Tadžikistan 128 65 % 32 %

Turkmenistan 53 21 % 13 %

Uzbekistan 71 28 % 9 %

Regija 242 42 % 26 %

Ukupno 674 50 % 27 %

Izvor: Razvojna suradnja EU-a i središnje Azije, Europska komisija, Europska komisija, 2011. g i podatci izvučeni iz CRIS-a.

REGIONALNA STRATEGIJA ZA SREDIŠNJU AZIJU ZA RAZDOBLJE OD 2007. DO 2013. GODINE. PROVEDBA INSTRUMENTA DCI-AZIJA NA DAN 31. 12. 2012 – UGOVORI I ISPLATE

27


65. Revizijom su utvrđeni slučajevi u kojima su postojala velika kašnjenja u pokretanju programa. Na primjer, u uzorku ispitanih programa u Uz-bekistanu trebale su prosječno dvije godine da se potpiše ugovor o fi-nanciranju te jedna godina da počne provedba programa. Složeni biro-kratski postupci u administraciji zemlje primateljice sredstava, poteškoće u pronalasku odgovarajućih aktivnosti za financiranje i složeni postupci Komisije pridonijeli su kašnjenju u provedbi strategije. Oko tri četvrtine onih koji su odgovorili na anketu za donatore pomoći koju je proveo Sud naveli su da su Komisijine proceduralne i zakonske obveze bile odviše složene.

66. Brzina provedbe uvelike se razlikovala između zemalja primateljica. Na-predak je bio osobito spor u Turkmenistanu i Uzbekistanu. Razlog je uglavnom u razlikama u prioritetima i pristupima razvojnoj suradnji EU-a i tih zemalja. Usto, važna politička događanja, kao što su zbivanja u An-dijanu u Uzbekistanu iz svibnja 2005. g., usporila su aktivnosti razvojne suradnje tijekom prve tri godine ispitanog razdoblja te je Komisiji bilo teško nadoknaditi izgubljeno vrijeme.

67. U Kirgistanu i Tadžikistanu provedba je bila brža. To odražava pobolj-šanja u razvojnoj suradnji EU-a i tih dviju zemalja koje su pristupnice Pariške deklaracije. Tijekom ispitanog razdoblja znatan dio pomoći tim partnerskim zemljama pružen je u obliku sektorske proračunske pot-pore. Tijekom razdoblja od 2007. do 2012. godine Komisija je izdvojila proračunsku potporu u iznosu od 24,4 milijuna eura za Tadžikistan (22 % pružene pomoći) i 39,4 milijuna eura za Kirgistan (36 % pomoći).

…S REGIONALNIM PROGRAMIMA KOJI NISU USPJELI POSTIĆI ISTINSKU REGIONALNU DIMENZIJU

68. Kao što je izneseno u njezinom regionalnom strateškom dokumentu i u skladu sa strategijom EU-a, Komisija je izdvojila oko trećine strateškog proračuna za regionalne programe kojima je cilj postizanje učinka polu-ge za svoja politička nastojanja kojima se promiče regionalna suradnja (vidi odlomke 19. i 20.). Iako je ovo bilo u skladu sa strateškim ciljevi-ma, regionalni programi nisu postigli „istinsku regionalnu dimenziju ni u smislu zajedničke provedbe, ni u smislu regionalnog učinka“ koji su bili zamišljeni u razvojnoj strategiji33.

33 Europska komisija, Regionalni strateški dokument za pomoć središnjoj Aziji za razdoblje od 2007. do 2013. godine.

28


69. Upravljanje regionalnim programima Komisiji je stvorilo dodatnu razinu poteškoća. Komisija je trebala dobiti suglasnost svih zemalja korisnica u svakoj fazi pripreme programa, iako se stupanj političke predanosti regionalnim programima razlikovao od zemlje do zemlje i od programa do programa.

70. Znatan udio regionalnih sredstava iz regionalnog strateškog dokumenta34 dodijeljen je programima kao što su Erasmus i Tempus (36 %) ili investi-cijskom instrumentu za programe u središnjoj Aziji (29 %). Ti „višenacio-nalni“ programi uglavnom preslikavaju slične aktivnosti u više od jedne zemlje korisnice umjesto da promiču suradnju republika središnje Azije.

71. Program upravljanja granicama u središnjoj Aziji (BOMCA) pruža primjer nejednakog sudjelovanja među zemljama primateljicama sredstava. BOMCA je program usmjeren na reformu upravljanja granicama. Uz uku-pne obveze od 33,7 milijuna eura u razdoblju od 2003. do 2014. godine, dugoročni strateški cilj programa jest prihvaćanje standarda i dobrih primjera iz prakse EU-a u području integriranog upravljanja granicama. BOMCA-u provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj sa sjedištem u Biškeku i s uredima u svakoj od pet republika.

72. Kirgistan i Tadžikistan relativno predano sudjeluju u programu BOMCA. Međutim, nakon gotovo deset godina provedbe, Uzbekistan i Turkmeni-stan selektivno su sudjelovali u regionalnim aktivnostima izgradnje kapa-citeta te nisu htjeli podijeliti vlastito stručno iskustvo s drugim zemljama.

34 Regionalni strateški dokument je za regionalnu suradnju izdvojeno 242 milijuna eura.

29


UČENJE IZ ISKUSTVA: USPJESI, ALI I PROPUŠTENE PRILIKE

73. Komisija je 2010. godine provela srednjoročni pregled (vidi odlomak 21.) kako bi procijenila jesu li prioriteti i načini provedbe koji su korišteni tije-kom prvog indikativnog programa za razdoblje od 2007. do 2010. godine još uvijek prikladni. Kao rezultat srednjoročnoga pregleda, u indikativ-nom programu za razdoblje od 2011. do 2013. godine vodilo se računa o novom razvoju događaja u partnerskim zemljama, kao što su postupni razvoj civilnog društva, potreba uparivanja programa tehničke pomoći s proračunskom potporom i programima za institucionalne reforme ili nužnost pružanja potpore lokalnoj proizvodnji i infrastrukturi.

74. Indikativnim su programom također obuhvaćene neke nove vrste pro-grama koji su provjereni u drugim geografskim regijama, kao što je pro-gram investicijskog instrumenta35. Međutim, Komisija nije iskoristila mo-gućnost da prida veću važnost promicanju uske suradnje (tj. twinninga) i upućivanja osoblja na rad iz administracije EU-a u središnju Aziju, što je određeno kao prioritet u strategiji Vijeća za odnose EU-a i središnje Azije.

75. Komisija je uložila značajne napore da na temelju iskustva tijekom ispita-nog razdoblja poboljša programe. Relativna stabilnost i kontinuitet Komi-sijine potpore u smislu najvažnijih sektora, načina provedbe i programa značilo je da bi se sve naučeno moglo uzeti u obzir. Bilateralni programi kao što su program za poboljšanje zdravstvenih usluga za majke i djecu u Uzbekistanu (vidi okvir 2.) i drugo pokretanje programa za institucio-nalnu izgradnju i partnerstvo poboljšani su na temelju stečenog iskustva tijekom ranijih faza. Akcijski program za suzbijanje droga u središnjoj Aziji dodatni je primjer regionalnog programa u kojem je stečeno iskustvo dovelo do bolje usklađenosti s potrebama partnerskih zemalja.

76. S druge strane, dva izvješća o praćenju usmjerenom na rezultate kojima su se procjenjivali učinak i održivost 7. faze programa BOMCA bili su dostupni tek nakon što je isplanirana sljedeća faza.

35 Programi pokrenuti ranije u Africi (2007. g.) i u susjednim zemljama (2008. g.).

30


77. Programi proračunske potpore u Kirgistanu i Tadžikistanu slijedili su pret-hodne, usporedive programe za potporu sigurnosti hrane. Komisija je raz-motrila iskustva iz tih prethodnih programa iz 2008. godine te poboljšala posebna područja za određene sektora te korištenje tehničke pomoći kako bi pružila podršku programima. Međutim, Komisija nije prihvatila korisne preporuke poput sljedećih:

— izraditi programe na višegodišnjoj osnovi jer je jedna godina vrlo kratko razdoblje za procjenu ukupnog napretka i predvidljivosti pomoći,

— jasno odrediti uvjete za provedbu plaćanja,

— usredotočiti se na nekoliko ključnih područja, s dvama ili trima uvje-tima koji se odnose na nekoliko godina.

OKVIR 2.

UZBEKISTAN

Program poboljšanja skrbi za majke i djecu program je koji je usmjeren na ispunjavanje 4. i 5. milenijskog razvojnog cilja — smanjenje smrtnosti djece i poboljšanje zdravlja majki. Program je pokrenut 2007. godine s proračunom od 3,5 milijuna eura te ga provodi Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) uz suradnju s uzbečkim Ministarstvom zdravstva. Nakon pozitivne procjene programa iz 2010. godine, Komisija je odlučila financirati drugu fazu programa dodatnim proračunom od 7,2 milijuna eura.

31


IZVJEŠĆIVANJE: O AKTIVNOSTI, UMJESTO O REZULTATIMA

78. Komisije sastavlja dva ključna godišnja izvješća relevantna za razvojnu pomoć. Prvo, ravnatelj Glavne uprave EuropeAid sastavlja godišnje iz-vješće o radu te glavne uprave. Drugo, Komisija izdaje godišnje izvješće o politikama razvojne i vanjske pomoći EU-a i njihovoj provedbi. Oba izvješća sadrže poglavlje o razvojnoj pomoći središnjoj Aziji.

79. Godišnja izvješća o radu sadrže sedam pokazatelja za središnju Aziju36. Iako su općenito relevantni za uspješnost razvojne pomoći EU-a u središ-njoj Aziji, ti se pokazatelji razlikuju od pokazatelja utvrđenih u regional-nom strateškom dokumentu i indikativnim programima te nisu izravno povezani s planiranim rezultatima nove partnerske strategije Vijeća za središnju Aziju.

80. Odjeljak o središnjoj Aziji u svakom godišnjem izvješću o politikama ra-zvojne i vanjske pomoći napisan je pripovjednim stilom. Iako se u njemu daje nekoliko primjera, u njemu je vrlo malo informacija o mjerljivim rezultatima aktivnosti EU-a i njihovom učinku na stanovništvo, ne iznose se pokazatelji koji su relevantni za aktivnosti EU-a te se ne uspoređu-ju postignuća s ciljnim vrijednostima. U izvješću se općenito izbjegava spominjanje poteškoća i prepreka u provedbi ciljeva EU-a.

81. U nijednom od sastavljenih izvješća ne uspoređuje se raspodjela rashoda s raspodjelom koja je utvrđena u regionalnom strateškom dokumentu (vidi odlomak 20.) niti se iznose informacije o administrativnim troško-vima (vidi odlomke od 45. do 51.).

36 Ti su pokazatelji: i. Sporazum o partnerstvu i suradnji: Broj ratificiranih PCA-ova; ii. Demokracija / Vladavina prava — broj zemalja koje napreduju prema izborima s OSCE normama i standardima Vijeća Europe / Venecijanske komisije; iii. Inicijativa obrazovanja za središnju Aziju: broj zemalja središnje Azije povezanih s Bolonjskim procesom; iv. Okoliš / voda / energija: zemlje koje prihvaćaju nacionalne strategije o klimatskim promjenama i provedbu onih EU-a; v. MDG 1 — Postotak stanovništva središnje Azije ispod razine siromaštva; vi. MDG 4 — Smrtnost novorođenčadi; vii. MDG 6 — Borba protiv HIV-a / AIDS-a, malarije i drugih bolesti.

32


82. Komisija i ESVD uložili su ozbiljne napore u teškim okolnostima kako bi isplanirali i primijenili program razvojne pomoći EU-a za središnju Aziju postavljene u regionalnom strateškom dokumentu iz travnja 2007. go-dine. Planiranje i raspodjela potpore bili su općenito zadovoljavajući. Provedba je bila manje zadovoljavajuća.

83. Komisija je raspravljala o prioritetima s partnerskim zemljamate je na-stojala uskladiti vlastite planove rashoda s njihovim nacionalnim prio-ritetima. Zemljopisnom raspodjelom pomoći uzeto je u obzir relativno blagostanje. Svi odabrani projekti za potporu EU-a pridonijeli su ispu-njavanju dalekosežnih ciljeva postavljenih u regionalnom strateškom dokumentu. Međutim, Komisija je pružila pomoć većem broju sektora nego što je to običaj u najboljim primjerima iz prakse.

84. Komisija je planove provodila na različite načine. Uključila je velik broj malih projekata, čime se povećalo administrativno opterećenje dele -gacija. Upravljanje programom otežano je širokim rasponom uključe-nih financijskih instrumenata i višestrukim izvještajnim kanalima, što je otežalo utvrđivanje rashoda EU-a po sektoru i državi u središnjoj Aziji. Komisija nije pokušala procijeniti ukupne administrativne rashode svoga programa razvojne pomoći za središnju Aziju.

85. Komisija je mogla i trebala biti stroža prilikom upravljanja programima proračunske potpore u Tadžikistanu i Kirgistanu te ih povezati s poseb-nim antikorupcijskim mjerama. Odluke o isplatama temeljile su se na tome koliko su partnerske zemlje bile predane reformama, umjesto na postignutom napretku.

86. Provedba je općenito bila spora, iako postoje značajne razlike. Regio-nalni programi nisu postigli istinsku regionalnu dimenziju: značajan dio programa sastojao se samo od „višenacionalnih“ instrumenata pojedinač-no dostupnih svakoj partnerskoj zemlji. Komisija je poduzela određene mjere kako bi mogla učiti iz vlastitog iskustva te s vremenom poboljšati svoje programe. Taj je postupak doveo do korisnih rezultata, premda ti rezultati u nekim slučajevima nisu uvijek bili pravodobno dostupni, dok u drugim slučajevima korisne preporuke nisu uzete u obzir. Izvješća su bila usredotočena na aktivnosti, a ne na rezultate.

ZAKLJUČCI

33


87. Pod pretpostavkom da će se programi razvojne pomoći Europske unije za središnju Aziju nastaviti37, Sud preporučuje da Komisija i ESVD prili-kom planiranja i provedbe budućih programa razvojne pomoći iskoriste stečeno iskustvo iz razdoblja od 2007. do 2012. godine. Komisija i ESVD posebno bi trebali:

— izrađivati buduće regionalne programe na način da je vjerojatno da će ti programi postići istinsku regionalnu dimenziju,

— usredotočiti svu osiguranu potporu na mali broj sektora,

— uspostaviti sustav za izračunavanje i izvješćivanje o ukupnim ad-ministrativnim troškovima koji nastaju u vezi s pružanjem razvojne potpore,

— odrediti i primijeniti čvrste i objektivno provjerljive uvjete za kon-tinuirane programe proračunske potpore, posebno posvećujući dovoljno pažnje potpori antikorupcijskim mehanizmima,

— poboljšati izradu i provedbu programa s obzirom na stečeno isku-stvo i promjenjive okolnosti,

— izvještavati o rezultatima i učinku na način koji omogućuje uspo-redbu s planovima i ciljevima.

III. sudsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda gospodin Karel PINXTEN, usvojilo je ovo izvješće na sastanku održanom u Luxembourgu 15. listopada 2013. godine.

Za Revizorski sud

Vítor Manuel da SILVA CALDEIRAPredsjednik

37 COM(2011) 840 final od 7. prosinca 2011. g.

PREPORUKE

34


PRILOG I.

Država Kazahstan Kirgistan Tadžikistan Turkmenistan Uzbekistan Izvor

Općenito

Površina (000 km²) 2 725 200 143 488 447 1

Stanovništvo (u 000, srpanj 2013. g., procjena) 17 736 5 548 7 910 5 055 28 661 1

Porast stanovništva (srpanj 2013. g., procjena) 1,20 % 0,97 % 1,79 % 1,15 % 0,94 % 1

Gospodarstvo

BDP (PKM u milijardama američkih dolara, 2012. g., procjena) 231,3 13,47 17,72 47,55 104,7 1

BDP po glavi stanovnika (PKM u američkim dolarima) 13 040 2 430 2 240 9 410 3 650 1

Porast BDP-a, 2011. g. 7,5 % 5,7 % 7,4 % 14,7 % 8,3 % 2

Službena razvojna pomoć (ODA)

Primljena ODA po glavi stanovnika (u ame-ričkim dolarima) 18 65 55 7 7 3

ODA EU-a po glavi stanovnika (u američ-kim dolarima) 1,0 5,6 4,0 1,9 0,4 4

Korupcija i institucionalne reforme

Indeks percepcije korupcije (od 0 (najgori) do 100 (najbolji)) 28 24 22 17 17 5

Civilno društvo (od 1 (najbolje) do 7 (najgore)) 6,00 4,75 6,00 7,00 7,00 6

Pravosudni okvir i neovisnost (od 1 (najbo-lje) do 7 (najgore))

6,50 6,25 6,25 7,00 7,00 6

Indeks demokracije (od 1 (najbolji) do 7 (najgori))

6,54 6,00 6,18 6,93 6,93 6

Izvori:

1. The World Fact book, Središnja obavještajna agencija (ClA), ažurirano 2013. godine.2. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), pokazatelji tranzicije za 2012. godinu.3. Svjetska banka 2012. g., godišnji prosjek na temelju podataka iz 2008. g., 2009. g. i 2010. g.4. Procjena Suda utemeljena na prosječnim godišnjim isplatama za razdoblje od 2007. do 2012. g. iz baze podataka CRIS-a (regionalni

programi ravnomjerno su raspoređeni na partnerske zemlje).5. Transparency International, Indeks percepcije korupcije, 2012. godine.6. Freedom house, Nacije u tranziciji, 2012. godine.

OPĆE INFORMACIJE O SREDNJOAZIJSKIM REPUBLIKAMA

35


PRILOG II.

Instrument Broj odluke ProgramDodijeljena

sredstva (u tisućama

eura)

Kirgistan

DCI–AZIJA 19225 Potpora poticanju gospodarske raznovrsnosti u Kirgistanu, poljoprivredna obrada 1 600

DCI–AZIJA 19222 Potpora reformi zatvora u Kirgistanu 3 000

DCI–AZIJA 19241 Potpora kirgiskom obrazovnom sektoru 5 500

DCI–AZIJA 19237Program potpore sektorskom proračunu — Socijalna zaštita i upravljanje javnim financijama — Kirgistan 2007/2009 g.

9 000

DCI–AZIJA 21363Program potpore sektorskom proračunu — Socijalna zaštita i upravljanje javnim financijama — Kirgiska Republika 2007.–2009. g. — 3. dodjela sredstava

9 000

DCI–AZIJA 20590 Operacionalizacija dobrog upravljanja za socijalnu pravdu 3 000

DCI–AZIJA 22484 Program potpore sektorskom proračunu, socijalni sektor — Kirgistan 2010. g. 13 000

DCI–AZIJA 21058 Upravljanje granicama u središnjoj Aziji — 8. faza (BOMCA 8) 8 000

DCI–AZIJA 19812 Akcijski program za suzbijanje droga u središnjoj Aziji — 5. faza (CADAP 5) 5 000

DCI-HRANA 19169Program potpore sektorskom proračunu — Socijalna zaštita i upravljanje javnim financijama — Kirgistan 2007./2009. g.

9 000

DCI-HRANA 21863 Potpora poboljšanju informacijskog sustava za sigurnost hrane u Kirgiskoj Republici 2 000

Ukupno 68 100

Tadžikistan

DCI-AZIJA 21994 Program potpore ljudskom razvoju 26 000

DCI-AZIJA 19236 Program potpore sektorskom proračunu — Socijalna zaštita, Tadžikistan 2007./2009. 9 000

DCI-AZIJA 19667 Tehnička pomoć za potporu socijalnoj sektorskoj politici u Tadžikistanu 5 000

DCI-AZIJA 20325 Projekt modernizacije upravljanja javnim financijama 2 000

DCI-HRANA 19168 Program sigurnosti hrane — Tadžikistan — 2007. g. 9 000

DCI-HRANA 21365 Potpora mrežama socijalne sigurnosti — Program globalne pristupačnosti hrani (Tadžikistan) 7 750

Ukupno 58 750

Uzbekistan

DCI–AZIJA 20509 Potpora reformama kaznenog pravosuđa u Uzbekistanu 10 000

DCI–AZIJA 22308 Institucionalna izgradnja i partnerski program 2 200

DCI–AZIJA 22311 Jačanje dvodomnog parlamentarnog sustava i umrežavanje s regionalnim tijelima vlasti 2 000

DCI–AZIJA 22373 Poboljšanje zdravstvenih usluga za majku i dijete u Uzbekistanu — II. faza 6 700

Ukupno 20 900

Izvor: Baza podataka CRIS Glavne uprave EuropeAid.

ISPITANI PROGRAMI

36


UVOD

1. Sud je procijenio administrativne troškove Komisije koji su nastali prilikom isplate pomoći u središnjoj Aziji.

2. Sud je uzeo u obzir sljedeće elemente troškova:

— troškovi osoblja: plaće, doplatci i mirovine za Komisijine službenike, ugovorno osoblje i lokalno osoblje koje radi na razvojnoj pomoći za središnju Aziju, kako u središnjem uredu tako i u de-legacijama EU-a,

— ured, oprema i drugi tekući troškovi vezani za osoblje u središnjem uredu i delegacijama,

— rashodi potpore povezani s razvojnom pomoći za središnju Aziju koji su nastali Komisiji za njezine vlastite potrebe (a ne za potrebe zemlje primateljice), uključujući rad savjetnika koji je pridonio prepoznavanju i oblikovanju projekata, praćenju usmjerenom na rezultate te vredno-vanju i troškovima vezanim za Europske kuće1.

IZVORI I METODA IZRAČUNA

3. Sud je utvrdio sljedeće godišnje troškove:

1 Troškovi koji se odnose na tehničku pomoć vezanu za provedbu određenih projekata u partnerskim zemljama nisu uključeni.

ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI KOMISIJE

PRILOG III.

37


PROCIJENJENI ADMINISTRATIVNI TROŠAK PLANIRANJA I PROVEDBE RAZVOJNE POMOĆI EU-a ZA SREDIŠNJU AZIJU

Opis Tisuća eura Izvor / primjedba

Administrativni trošak središnjeg ureda (trošak pripisan razvojnoj pomoći)

1 786 Brojke za 2011. g.1

Administrativni trošak delegacija (trošak pripisan razvojnoj pomoći)

6 611 Brojke za 2011. g.2

Međuzbroj 8 397

Trošak potpore— Europske kuće— Prepoznavanje i oblikovanje projekata— Praćenje usmjereno na rezultate— Vrednovanje

700560700145

Godišnji prosjeci koje je izračunao revizorski tim na temelju podataka iz CRIS-a za ugovore od 2007. g. (za ROM 2008.–2011. g.).

Međuzbroj 2 105

Ukupno 10 502

1 Na temelju standardnih troškova zapošljavanja službenika upotrebljavanih u zakonodavnim financijskim izvještajima. Standardni trošak određuje Komisijina Glavna uprava za proračun te on uključuje plaće i doplatke zajedno s troškovima ureda i opreme.

2 Za dužnosnike i ugovorno osoblje trošak se temelji na prosjeku za osoblje koje radi u delega-cijama. Za lokalno osoblje i lokalne tekuće troškove upotrebljava se stvarni trošak koji naplati ESVD.

OGRANIČENJA

4. Dio administrativnog troška nije uključen; troškovi mirovina zaposlenika uključeni su samo za lokalno osoblje u delegacijama, a ne za dužnosnike i ugovorno osoblje.

5. Nisu uključeni iznosi za podršku koju su pružili drugi odjeli Komisije (administracija, edukacije, in-formacijska tehnologija itd.) ili ESVD.

6. Brojke se odnose na 2011. godinu. Delegacije u Kazahstanu, Kirgistanu i Tadžikistanu su tijekom te godine počele raditi punim kapacitetom. U Uzbekistanu i Turkmenistanu postojale su Europske kuće.

PRILOG III.

38



SAŽETAK

II.Komisija i EEAS žele naglasiti kako su objektivne poteškoće zemalja središnje Azije u napredovanju s planom reformi i institucionalnim okvirom među glavnim čimbenicima koji ograničavaju provedbu razvojne suradnje.

III.Komisi ja i EEAS poduzel i su posebne mjere, posebice u odnosu na v i šegodišn j i ind ik at ivn i program ( V IP ) 2011.–13., kako bi se usredotočili na područja bilateralne pomoći. Dodatni sektori proizlaze iz regionalnih i temat-skih komponenti, one su integralni dio Uredbe o instru-mentu za razvojnu suradnju, koju Komisija mora provoditi u cijelosti.

IV.Komisija i EEAS željeli bi ponoviti sljedeće:

— odluka o načinu provedbe rezultat je posebne analize i inte-grirane procjene svakog od programa te uključuje postupke savjetovanja i pregleda kvalitete,

— Komisija pokušava smanjiti broj malih projekata koji uglavnom proizlaze iz tematskih programa, s obzirom da kod takvih pro-grama aktivnosti imaju ograničene unutarnje dimenzije,

— financijski instrumenti proizlaze iz utvrđenih pravnih temelja; izvještavanje o provedbi obavezno uključujuće različite geo-grafske i tematske službe u Središnjici,

— dostupni su podaci o troškovima za različite programe i instrumente,

— Komisija već koristi različite alate kako bi ocijenila administra-tivne troškove razvojne suradnje.

V.Komisija i EEAS naglašavaju kako su tekući programi prora-čunskih potpora vezani za specifične antikorupcijske mjere.

39



Kriteriji prihvatljivosti za proračunske potpore zahtijevaju cjelovit pristup temeljen na vjerodostojnosti i pozitivnoj primjeni koje su po svojoj prirodi općenite. Zadovoljavajući napredak trebao bi se temeljiti na dinamičnom pristupu, usporedbama prošlih i nedavnih izvedbi politika s očeki-vanjima od reformi, no dopuštajući u isto vrijeme šokove i korektivne mjere te, ako je potrebno, sužavanje ciljeva.

VI.Komisija i EEAS žele naglasiti kako su objektivne poteškoće država središnje Azije u napredovanju s planom reformi i institucionalnim okvirom među glavnim čimbenicima koji ograničavaju provedbu razvojne suradnje.

Komisija i EEAS podsjećaju na regionalne programe za središnju Aziju, koji su pružali mogućnosti dijaloga i pro-micanja dobrosusjedskih odnosa te regionalne suradnje. Regionalnu dimenziju u punom smislu riječi nije uvijek lako ostvariti imajući u vidu trenutačne političke uvjete u sre-dišnjoj Aziji.

Komisija je, kad je to bilo potrebno, uzimala u obzir prepo-ruke koje su rezultat provedbe programa.

VII.Komisija i EEAS posvetit će posebnu pažnju preporukama Suda i pratiti ih u cilju budućih aktivnosti suradnje u svim slučajevima u kojima su one relevantne i provedive.

UVOD

13.Uzete su u obzir preporuke Vijeća da napori EU moraju u većoj mjeri biti ciljani i pridonositi vidljivosti i učinko-vitosti aktivnosti EU-a u središnjoj Aziji . Aktivnosti uklju-čuju vodeće europske inicijative poduzete od strane samih država članica – Francuske i Njemačke za vladavinu prava, I tal i je i Rumunjske za okoliš i vodu te Finske koja ima aktivnu sporednu ulogu.

Učinak i vidljivost EU-a dodatno se pojačavaju povjerava-njem provedbe programa pomoći EU-a izravno konzorciju država članica ili agencija EU-a, npr. u slučaju vladavine prava, upravljanju granicama i borbi protiv droga, obrazo-vanju i okolišu te financiranja putem financijskih institucija EU-a (EBRD, Europska investicijska banka, Kreditanstalt für Wiederaufbau, Agence Française de Développement).

14.Imajući na umu zaključke Europskog parlamenta, Komisija i EEAS podsjećaju kako su sredstva dodijeljena državama na temelju konačnih odluka proračunskih tijela EU-a, dok Vijeće EU-a u konačnici određuje prioritete politika.

Cilj okvira razvoja i suradnje nije pokriti sve komponente Strategi je EU-a za središnju A zi ju. Raz vojna suradnja usmjerena je na podršku provedbi Strategije u odabra-nim područjima, posebno vladavini prava, obrazovanju i okolišu/vodama.

Strategijom EU-a za središnju Aziju utvrđuje se zajednički plan ojačane suradnje, zajedno s redovitim sektorskim poli-tičkim dijalogom. U dogovoru s državama članicama EU-a i državama središnje Azije određena su prioritetna pod-ručja koja uključuju vladavinu prava, demokraciju i ljudska prava.

Tijekom 2012. Komisija je usvojila nove smjernice za pro-računske potpore koje uključuju specifične zahtjeve za poboljšanjem standarda izvještavanja, a također se osvrće i na pitanje korupcije. U kontekstu svakog zahtjeva za ispla-tom za Tadžikistan i Kirgistan provodi se redovita ocjena operacija proračunskih potpora. Predmetna dokumentacija dostupna je Parlamentu.

40



OPAŽANJA

23.Sud je iznio k r it iku da Regionalni stratešk i dokument i indikativni programi obuhvaćaju samo ograničena objaš-njenja detaljnog izbora prioriteta troškova Komisije, kako u pogledu izbora sektora, tako i u pogledu potrebnih sred-stava za regionalne i bilateralne programe. Iako ti podaci možda nisu detaljno navedeni u dokumentima u kojima su objašnjene politike, izbori su napravljeni pažljivo i u skladu s relevantnim programima i strateškim dokumentima.

Izbor dodjele financijsk ih sredstava različitim sektorima rezultat je delikatne ravnoteže između usmjerenosti na manje sektora i rizika dodjele fondova preuskom rasponu sektora. Odluke su dinamične po prirodi i razvijene su tije-kom programskog razdoblja 2007.–2013. Nadalje, ključno načelo osmišljanja programa za regionalno-bilateralnu kombinaciju bilo je međusobno nadopunjavanje ciljeva politika, posebice na razini države, npr. olakšavanje siro-maštva, rezultati socijalnih službi, lokalni razvoj i druga regionalna pitanja. Tijekom programskog razdoblja u sva-kom je trenutku bilo naznačeno da bilateralni aspekt obu-hvaća regionalni. Imajući za cilj daljnji razvoj iskustava iz pr i jašnjih programa Komisi ja je o pr ior itetima pomoći raspravljala s vladama zemalja primateljica te pokušavala uskladiti okvir suradnje s nacionalnim planovima ako su bili dostupni.

Točno je kako je kontinuitet potpore, gdje je bilo potrebno, bio važan čimbenik u ovom provođenju programa s obzi-rom na to da je kontinuitet jedan od k ljučnih ciljeva za osiguranje održivosti reformi. Širok pristup sektorima koji je odabrao EU kako bi promicao reforme zahtijeva stupanj kontinuiranosti u smislu posvećenosti i potpore.

Važno je naglasiti da su programi provođeni usprkos objek-tivnim preprekama u središnjoj Aziji; posebice činjenici da većina zemalja središnje Azije nema razvijene nacionalne razvojne strategije i ne drže se okvira za razvoj i suradnju (Pariška deklaracija).

30.U opažanjima se sud osvrće na težak politički i institucio-nalni kontekst u Uzbekistanu. Unatoč poteškoćama nasta-lima zbog političkih napetosti između EU-a i Uzbekistana, strukturnih ograničenja pristupa te države razvojnoj surad-nji te nepostojanja delegacije EU u državi, EU razvojna suradnja ipak je uspjela u provedbi konkretnih aktivnosti u Uzbekistanu u razdoblju 2005.–2012.

Posljednjih su godina posebni napori uloženi u jačanje udjela uzbekistanskih vlasti u programima suradnje i to je rezultiralo inventivnim operacijama poput Reforme pravo-suđa i Održivog ruralnog razvoja.

32.Vidjeti odgovor na odlomak 34.

34.Komisija se u potpunosti slaže s načelom učinkovitosti pomoći sukladno kojemu pomoć treba biti usmjerena na najviše tri sektora pri provođenju pomoći sa svakom par-tnerskom zemljom. Poduzela je mjere kako bi sve bilo sukladno ovom i drugim načelima učinkovitosti pomoći tijekom programskog razdoblja 2007.–2013.

U slučaju Kirgistana, u Višegodišnjem indikativnom pro-gramu ( VIP) za 2011.–2013. kao glavni sektori bilateralne suradnje izdvajaju se obrazovanje, vladavina prava i soci-jalna zaštita/stvaranje prihoda. Kako je podrška reformama državnom sustavu beneficija izravno vezana na podršku stvaranju prihoda siromašnima, smatra se da projekti iz ovog područja pokrivaju isti sektor. Projekti iz ostalih sek-tora odgovaraju VIP-u iz prethodnih razdoblja.

U slučaju Tadžikistana, u VIP-u za 2011.–2013. kao glavni sektor i u koj ima je potrebna inter venci ja izdvojeni su upravljanje javnim financijama, socijalni sektori (zdravlje i socijalnu zaštitu) i razvoj privatnog sektora. S obzirom da se upravljanje javnim financijama smatra interdisciplinar-nim pitanjem, radi se o de facto tri ključna sektora. Projekti iz ostalih sektora odgovaraju VIP-u iz prethodnih razdoblja.

41



U slučaju Uzbekistana, u VIP-u I za razdoblje 2007.–2010. Izdvojena su dva ključna sektora: povećanje životnog stan-darda putem plana ruralnog i lokalnog razvoja i dobro upravljanje/vladavinu prava. VIP II 2011.–2013. izdvaja tri k l jučna sektora: povećanje životnog standarda putem plana ruralnog i lokalnog razvoja; vladavinu prava i reformu pravosuđa; jačanje trgovine, poslovnog okruženja i sred-njeg i malog poduzetništva. Oba su VIP-a tako de facto pokrila dva ista područja: povećanje životnog standarda putem plana ruralnog i lokalnog razvoja te upravljanje i vladavinu prava.

Područja okol iša, energi je i obrazovanja uglavnom su predmetom aktivnosti na regionalnoj razini središnje Azije u slučaju svih pet država.

35.Komisija je pokušala pružiti dopunsku pomoć u visokoprio-ritetnim područjima partnerskih zemalja kako bi se pojačali učinak i rezultati.

Specifične regionalne i tematske stavke integralni su dio Uredbe o instrumentu za razvoju suradnju koju Komisija mora provoditi u cijelosti. Sektori pokriveni regionalnim programom dio su programskog dokumenta za središnju Aziju i slijede pristup opsežnih politika sukladno potre-bama partnerskih zemalja središnje Azije. Pitanja ljudskih prava pokrivena su Europskim instrumentom za demokra-ciju i ljudska prava (EIDHR).

41.Ukupno 56 podnijetih ugovora ne uključuju samo glavne programe suradnje (>1 000 000 EUR), već i pomoćne ugo-vore poput kratkoročne tehničke pomoći (STTA), revizije, itd. od kojih svaki iznosi maksimalno 200 000 EUR. Uklju-čuju i ugovore unutar financijsk ih instrumenata koji ne potpadaju pod instrument za raz vojnu suradnju, npr. EIDHR, IfS (Instrument za stabilnost), Nuklearnu sigurnost i drugi.

Komisija želi naglasiti i dvije dodatne značajne stavke: velik i broj aktivnosti (ST TA, nadzor, procjena i dr.) može se provoditi isključivo putem ugovora o pružanju usluga koji se sklapaju nakon javnih natječaja koji su podložni pra-vilima konkurentnosti u skladu s Financijskom uredbom EU-a. Nadalje, pozajmice/tematski programi nevladinim organizacijama (NVO), također sa sudionicima civi lnog društva i lokalnim sudionicima, manje su i samo se ogra-ničeno financiraju.

Velik broj od tih 99 ugovora koje je Sud izdvojio prilikom revizije zahtjeva samo ograničenu i povremenu povratnu informaciju od Delegacije u Bishkeku, s obzirom da se često globalno pokrivaju.

43.Vezano za ocjenu raznih izvora financiranja od strane Suda (vidi odlomak 84.), Komisija je primijetila kako je korištenje nekih od instrumenata opravdano samo po sebi, s obzirom da je sukladno instrumentu za razvoju suradnju obavezno koncentrirati se samo na ograničen broj sektora kojima je potrebna dugoročna strateška suradnja. Tematski instru-menti i specifični instrumenti, poput IfS, daju mogućnost bavljenja drugim pitanjima kojima je potrebna trenutna aktivnost izvan ograničenog opsega odabranih k ljučnih sektora.

Način izvještavanja je jedinstven, isk ljučivo EuropeAidu putem Izvješća o vanjskoj pomoći pri upravljanju (External Assistance Management Report).

44. Prva alinejaVezano za opaske Suda o državnoj potrošnji unutar regi-onalnog programa, Komisija želi naglasiti kako je smisao regionalnih programa da ne postanu samo dio državnih te stoga nije potrebno dijeliti sredstva iz državnog proračuna, kako prilikom oblikovanja, tako i prilikom provedbe. To je učinjeno na zahtjev država središnje Azije, iako je Komi-sija uvijek bila skeptična zbog unutarnje naravi regional-nih programa, odnosno projekti kojima se sredstva ulažu u zajedničke aktivnosti i razmjenu iskustava kako bi se olak-šala integracija.

42



44. Druga alinejaVezano za zaključke Suda, Komisija je dala opasku kako se informacije mogu izvlačiti putem CRIS-a (Zajednički infor-macijski sustav RELEX) tek nakon ugovaranja (ne dovodeći u pitanje gore navedene odlomke). Prije samog ugova-ranja, raspodjela je indikativna. CRIS sadrži informacije vezano za državne komponente programa koji idu ukorak s globalnim tendencijama, osim regionalnih ugovora iz razloga koji su već spomenuti.

44. Treća alinejaPosljednjih godina dodatno je ojačan okvir regionalne suradnje sa državama središnje Azije kroz njihovo sudje-lovanje u Europskom susjedskom regionalnom programu (European Neighbourhood Regional Programme (East)), kojim se daje potpora reformama i modernizaciji ključnih sektora razvojnih planova koji se susreću sa sličnim izazo-vima. Prvenstveno je to borba protiv droga ili poboljšanje poslovnog okruženja te privlačenje europskih ulaganja. Na taj način potaknuto je jačanje europske suradnje i ostvari-vanja konkretnih rezultata.

Izvješće Suda važno je za države koje sudjeluju u ENPI (Instrument europskog susjedstva i partnerstva) - u nad-ležnosti Uprave F u DEVCO, u pogledu dva programa; INO-GATE (Međudržavni sustav za transport nafte i plina za Europu) i TRACECA ( Transeuropski koridori prema Kavka-skim zemljama), koji su ujedno i jedina dva programa koja pokrivaju ENPI regiju te su prošireni i na središnju Aziju. Iako je sektorsk i fokus t ih programa jasan, Komisi ja se slaže kako se širenjem regionalnih inicijativa na sve zemlje sudionice gubi mogućnost za određivanje točnih iznosa po svakoj zemlji, osim putem napornih analiza projekata i povezanih troškova. Osim toga, priroda i duh regional-nih programa promiču suradnju na razini više zemalja, a ne dodjelu sredstava pojedinim zemljama što bi moglo dove-sti do međusobnog natjecanja, umjesto željene suradnje.

45.Odluka gdje i na koji način će se potrošiti razvojni prora-čuni ovisi o brojnim kriterijima (političke prilike, geopo-litika, potrebe u pojedinoj zemlji, sigurnost, pouzdanost zemalja primateljica i partnera, itd. ) i ne bi trebali biti pod povećalom isključivo u smislu administrativnih troškova u pojedinoj regiji ili državi.

Kad bi se odluke Komisije temelji le isk ljučivo na admi-nistrativnim troškovima, Komisija bi morala odustati od pomoći k roz najskuplje modalitete pomoći kao što su nevladine organizacije, kao i od pomoći najslabije razvije-nim zemljama, a to bi bilo u suprotnosti s ciljevima naših politika.

46.Komis i ja vodi računa o administ rat ivnim troškovima i poduzima mjere kako bi se oni smanjil i kad god je to moguće (MFF, proračunski rezovi u poglavlju V., redovite ocjene opsega posla, revidirana uredba o zaposlenicima, nadzor učinkovitosti, itd).

Sustav računanja i procjene troškova vezano za politike postoji na razini institucija EU-a, u sklopu ABB okvira. Uko-liko Revizorski sud, iz razloga dosljednosti, dovodi u pita-nje ovaj sustav odobren od strane proračunskih tijela, to bi svakako trebalo biti učinjeno na institucionalnoj razini, a ne u kontekstu individualne politike.

47.Vidi odgovor na odlomak 45.


49.Komisija smatra kako su, kao posljedica korištenih defi-nicija, razine administrativnih troškova koje je procijenio Revizorski sud pretjerane. Sud uistinu u svoje proračune uključuje troškove koji spadaju pod aktivnosti, poput teh-ničke pomoći vezano za identifikaciju, formulaciju i pro-cjenu projekata i prikupljanja podataka (ROM), koji zapravo nisu administrativni troškovi nego dio provedbenog ciklusa projekta.


51.Vidi odgovor na odlomak 45. i 46.

43



52.Komisija u svojim novim programima pokušava dodatno popraviti ove negativne aspekte, s obzirom na poboljšano prikupljanje podataka i statist ičke sustave par tnersk ih zemalja.

52. Prva alinejaS obzirom na nepostojanje službenog upravljanja javnim financijama strategije u danom trenutku te kontinuira-nog rada na istoj, kao i nesigurnost vezano za zamrzava-nje programa proračunske potpore zahvaljujući netočnom izvještavanju o korištenju međunarodnih rezervi od strane Narodne banke Tadžik istana te prekid programa MMF-a u 2008., identificirani su širi ciljevi.

Komisija je stoga morala osigurati fleksibilnost u adekvat-nom rješavanju ovih poteškoća, što je stvorilo manevarski prostor za uključivanje tehničke pomoći potporama temelj-nih reformi, posebno vezano za socijalne reforme i uprav-ljanje javnim financijama.

52. Druga alinejaŠto se t iče daljnj ih potpora općim reformama sektoru sigurnosti hrane, pokazatelj su i dalje prilično nejasni. Dje-lomično zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, programi su ipak prokrčili put važnim reformama u područjima kao što su anketiranja kućanstava, sustav prikupljanja podataka o cije-nama hrane i obukama za osobe koje prikupljaju podatke.

52. Treća alinejaPriroda uzorkovanih projekata i okolnosti u Uzbekistanu otežali su određivanje jasnih osnovnih pravaca, međutim, indikatori su specifični koliko su mogli biti . Komisija bi također željela naglasiti kako sektorski pristup politikama nije moguć s obzirom na specifične uvjete u Uzbekistanu, stoga postoje jasna ograničenja mogućnostima predefini-ranja mjerila i osnovnih pravaca u kontekstu šire i dugo-ročne perspektive.

54.Kako bi mogla dobiti proračunske potpore, država mora ispunjavati četiri kriterija:

— jasno definirane nacionalne ili sektorske razvojne ili reformske politike,

— stabilan makroekonomski okvir,

— dobro upravljanje javnim financijama ili vjerodostojan i rele-vantan program poboljšanja istog,

— transparentnost i pregled proračuna (proračunski podaci mo-raju biti javno dostupni). Četvrti kriterij uveden je u 2012.

57.Potrebno je razlikovati, između kriterija prihvatljivosti za proračunske potpore koji podrazumijevaju cjeloviti pristup temeljen na vjerodostojnosti i pozitivnoj provedbi i koji su po prirodi općeniti, s jedne strane, i specifičnih uvjeta povezanih s određenim sredstvima, koji uistinu moraju biti jasni i specifični, s druge strane. Kriteriji prihvatljivosti moraju biti ispunjeni prije i tijekom programa, dok uvjeti moraju biti ispunjeni prije same uplate.

Zadovoljavajući napredak trebao bi se temeljiti na dina-mičnom pristupu, usporedbama prošlih i nedavnih ostva-renih rezultata politika s očekivanjima reformi, no dopu-štajući u isto vrijeme šokove i korektivne mjere te, ukoliko je potrebno, sužavanje ciljeva. Za neke kriterije (posebno upravljanje javnim financijama), posebno je važan napre-dak u odnosu na početna mjerila reformi; za neke druge (na primjer, makroekeonomske), dovoljno je održavanje politika stabilnosti. Donatori moraju biti svjesni složenosti reformi i odrediti ciljeve koji su razumni i bolje vremen-ski rapoređeni. Tako je na primjer, napredak u reformama sektora upravljanja javnim financijama u obje zemlje koje primaju proračunske potpore bio sporiji od očekivanog. Reformske planove u sektoru upravljanja javnim finan-cijama uglavnom detaljno pripremaju donatori te se oni pokažu pretjerano ambicioznima i često podcijene moguć-nosti lokalnih kapaciteta u provedbi istih. Kako bi se to popravilo, reforme sektora upravljanja javnim financijama i akcijski planovi revidirani su kako bi bili realističniji te je dodijeljena doatna tehnička pomoć.

44



Godišnja izvješća proračunskih potpora, zajedničke radne grupe donatora i vlade te vanjsk i nadzor predstavljaju dodatne alate za promicanje i praćenje napretka.

58.Prethodni programi uistinu nisu imali stroge rokove unu-tar kojih je vlada morala ispuniti uvjete te je jasno kako bi trebalo izbjegavati mehanizme vremenske fleksibilnosti strukturalnih mjera (floating tranche). Taj je problem riješen novim programskih dizajnom, osmišljanjem strogih raspo-reda revizije i vremenski određenim indikatorima.

60.Komisija je u potpunosti svjesna problema koji predstavlja korupcija u središnjoj Aziji te joj pristupa iz persperktive različitih sektorskih programa s posebnim naglaskom na transparentnosti , odgovornosti i učinkovitom upravlja-nju javnim financijama. Jasno je da Razvoj i Suradnja ne mogu sami po sebi iskorijeniti kulturološke stavove koji su duboko ukorijenjeni u društveno ponašanje.

61.Kontinuirani napredak u financijskom nadzoru i sustavu javne nabave koji su predmetom programa proračunskih potpora učinkovito se smanjuje opseg unutar kojeg se može pojaviti korupcija. Korupcija i prijevare sustavno se prate u sklopu okvira procjene rizika koji je predstavljen u sklopu Smjernica EU-a za proračunske potpore 2012.

Kao odgovor na ključnu preporuku Suda, Komisija je razvila poboljšani okvir upravljanja rizicima. Ciljevi okvira su izdva-janje i strukturirano upravljanje specifičnim rizicima vezano za proračunske potpore. Okvir se mora ažurirati barem jedanput godišnje i koristiti kontinuirano tijekom program-skog ciklusa. Okvir predstavlja glavni alat u novoj strukturi upravljanja proračunskim potporama. Razina rizika odre-đuje potencijalno obraćanje Upravnom odboru za prora-čunske potpore kojim predsjeda generalni direktor, a okvir rizika predstavlja ključnu informaciju u postpuku donoše-nja odluka.

Novi format godišnjih izvješća Delegacija vezano za uprav-ljanje javnim financijama, uključujući novi plan ocjenjiva-nja napretka reformi u sektoru upravljanja javnim financi-jama, predstavljen je u lipnju 2010. Usporedba postignuća s jasnim i realnim kratkoročnim (sljeećih 12 mjeseci) i sred-njoročnim (sljedeće tri godine) prioritetnim ciljevima vlada primateljica promiče strukturiranu i formaliziranu ocjenu.

U novim Smjernicama za proračunske potpore 2012. , Komisija je predstavila strožu ocjenu triju trenutnih krite-rija prihvatljivosti koji uključuju stabilan makroekonomski okvir (s jačim fokusom na mobilizaciju domaćih resursa), nacionalnu/sektorsku politiku i reforme te upravljanje jav-nim financijama (unutar kojih je obavezno određivanje kratkoročnih mjera prije početka aktivnosti proračunskih potpora, ukoliko je upravljanje javnim financijama slabo). Smjernicama je također predstavljen stroži pristup izboru i definiranju pokazatelja izvedbe, s naglaskom na korište-nje pokazatelja koji su usmjereni na rezultate i odražavaju priznata načela dobre prakse.

62.Komisija želi naglasiti kako su trenutni programi vezani za posebne mjere protiv korupcije, na primjer: pridonošenje automatizaciji isplate kao dijelu cjelokupnih reformi sek-tora upravljanja javnim financijama, a koje pokušavaju stati na kraj pojavama „nevidljivih zaposlenika“ u javnom sek-toru. Takve mjere izravno pridonose sprečavanju korupcije i jačanju odgovornosti javih ustanova. Nadalje, u izvješću PEFA (Javna potrošnja i financijska odgovornost) za 2012. upravo se reforme socijalnog sektora smatraju odgovor-nima za izravno smanjenje korupcije, a podrška tim refor-mama ujedno je i fokus intervencija EU-a u Tadžikistanu. Donatori također usklađuju svoje napore (podjela poslova), pridonoseći reformama u borbi protiv korupcije, a pose -bice pordšci razvoja unutarnje i vanjske revizije: DFID/WB (Ured za međunarodni razvoj Ujedninjene Kraljevine/Svjet-ska banka) usmjereni su na vanjsku reviziju (twinning spo-razum s uredom za vanjsku reviziju Ujedinjene Kraljevine), a EU na javni unutarnji financijski nadzor (Public Internal Financial Control - PIFC).

45



64.Komisi ja i EEAS žele naglasit i kako će prve razine svih obveza biti završene u potpunosti do kraja 2013., sukladno planovima navedenima u VIP-u. Sklapanje ugovora i isplate uskoro će uslijediti.

65.Komisija i EEAS podsjećaju kako su postupci za pripremu i odobrenje razvojne suradnje utvrđeni u pravnim teme-ljima EU i Financijskoj uredbi. Komisija naglašava kako dvije prekretnice ovise isključivo o vlastima Uzbekistana, odno-sno, potpisivanju Financijskog sporazuma (opće političko odobrenje) i odobrenja Projektnog zadatka (tehničko odo-brenje). I jedno i drugo neizostavni su zahtjevi, ali podložni vremenskim ograničenjima, što teba uzeti u obzir. U izdva-janju projek ata, Sud je odabrao programe (Par lament i IBPP) koji su već bili definirani u 2008., no uzbekistanska vlada tada je odbila potpisivanje AAP 2008. Programi su potom predstavljani u ažuriranim verzijama, s posebnim dodacima za financiranje sukladno APP 2010. i proračunu. Izgubljeno vrijeme između ranije pripreme (2008.) i konač-nog predstavljanja i odobrenja (2010.) ne može se zbrojiti.

66.Pri analizi provedbe projekta u Uzbekistanu mora se uzeti u obzir općenito složen kontekst. Unatoč poteškoćama nastalima zbog političkih napetosti između EU-a i Uzbe-kistana, strukturnih ograničenja pristupa te države razvoj-noj suradnji te nepostojanje delegacije EU-a u toj državi, razvojna suradnja EU-a ipak je uspjela u provedbi konkret-nih aktivnosti u Uzbekistanu u razdoblju 2005.–2012.

Složeni administrativni postupci, kao i postupci odobrenja u Turkmenistanu često sprečavaju bže definiranje i pro-vedbu programa.

68.Vezano za ocjenu regionalnih programa od strane Suda, Komisija i EEAS žele naglasiti kako se političkim ciljevima EU-a nastoje osnažiti dobrosusjedski odnosi partnerskih zemalja unutar regije u kojoj dominiraju napetosti te stvo-riti zajednički okvir za planove reformi politika u ključnim sektorima.

Stupanj političkog sudjelovanja u regionalnim programima uvelike varira od države do države te od programa do pro-grama, stoga je teško donijeti općeniti zaključak koji bi se odnosio na svih pet država.

Iako je kod regionalnih programa nemogće izbjeći sklonost „nacionaliziranju“ programa od strane svake zemlje prima-teljice, različiti forumi, mogućnosti obuke i seminari često predstavljaju najbolji način promicanja dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje.

Kompleksna dinamika regionalne politke (netrpeljivosti između država, itd.) također je jedan od čimbenika koji utječe na stvarnu regionalnu integraciju. Selektivno sudje-lovanje/predanost Uzbekistana, na primjer, rezultat je poli-tičke osjetljivosti u odnosima sa susjedima, poput Tadžiki-stana, bez obzira na tehničku prirodu programa.

70.Unatoč tome što programi za više država, poput Erasmusa, Tempusa i Investicijskog sustava za središnju Aziju (IFCA) sadrže sl ične aktivnosti za više od jedne države prima-teljice, ti programi stvaraju temelje za pozitivna mjerila i oponašanje među državama regi je, k ako bi rezultat i i postignuća bili temeljem budućeg napretka u planovima reformi različitih sektora, npr. voda, okoliš, energija, raz-mjena znanja. Vezano za Tempus, Komisija i EEAS smatraju kako se programom promiče suradnja unutar regije. Postoji nekoliko programa u kojima sudjeluju sveučilišta središnje Azije iz više od jedne države.

46



Zajednički odgovor na odlomke 71. i 72.Komisija i EEAS mogu potvrditi visoku razinu sudjelovanja svih srednjoazijskih zemalja u regionalnim forumima i dija-logu, radionicama, zajedničkim studijskim posjetima itd., što ukazuje na početnu spremnost na regionalnu suradnju i dijalog. Jasan primjer su sastanci Inicijative za srednjoa-zijsku graničnu sigurnost (koju vodi Austrija) te Issyk-Kul inicijativa upravljanja granicama (na posljednjem sastanku sudjelovao je čak i Turkmenistan), kao i Srednoazijskog regionalnog centra za informacije i koordinaciju. Komisija zapravo smatra kako je posvećenost država primateljica programu CADAP (Akcijsk i program za suzbijanje droga u središnjoj Aziji) čak veća nego programu BOMCA – Pro-gram upravljanja granicama u središnjoj Aziji (ROM 2012. o CADAP-u u kojem je Kazakhstanu dodijeljena ocjena „A“ vezano za izglede učinka zahvaljujući predanosti).

Oprezni stavovi Turkmenistana i Uzbekistana vezano za regionalne aktivnosti koje se tiču granica djelomično su posljedica specifičnih komponenti programa koje potiču države kojim je podrška najpotrebnija, npr. Tadžik istan i Kirgistan. U slučaju četvrte komponente trenutnog pro-grama BOMCA 8 na primjer, jedino su Tadžikistan i Kirgi-stan dobili materijalne infrastrukturne potpore, s obzirom da preostale tri države mogu samostalno stvoriti infrastruk-turu. Neke posebne komponenete, poput one vezano za granicu Tadžik istana i Afganistana, a u sklopu programa BOMCA 7, osmišljene su samo za Tadžikistan. U preostalim komponentama sudjeluju sve države, posebno u progra-mima osposobljavanja i sektoru jačanja kapaciteta. Povre-meno izostajanje sudionika iz Turkmenistana uglavnom je rezultat složenih i dugih birokratskih postupaka potrebnih za putovanje u inozemstvo.

74.U trećem izvješću o napretku Strategije naglašeno je kako uključenje država članica EU-a u provedbu pomoći EU-a dovodi do većeg učinka i rezultata. Ta činjenica vidljiva je već u nekoliko programa i država središnje Azije te ju Komisija posebno potiče posljednjih nekoliko godina.

Države članice najbolje mogu prenijeti europska znanja i vrijednosti kroz konzorcije. U sljedećem programskom razdoblju naglasak se može staviti i na operacije poput „twinninga“. Takav instrument, međutim, ne može se jed-nostavno preslikati za drugu regiju, već mora biti posebno prilagođen srednjoazijskim partnerskim zemljama.

76.Komisija se slaže kako je detaljna analiza naučenih lek-cija neizostavna kako bi se operacije mogle kontinuirano poboljšavati . Upravo iz tog razloga, Komisi ja trenutno raz vi ja informatičku platformu putem koje će se moći ostvariti pristup operativnim podacima (uključujući ROM, procjenu projekta i programa) tijekom cijelog projektnog cik lusa. To će posebice olakšati uk ljučivanje zak ljučaka ROM-a u postupak Skupine za podršku kvalitete.

77. Prva alinejaKomisija je u nove nacrte programa već uključila duže tra-janje, no treba naglasiti kako su prethodni programi, iako financirani puutem godišnjih obveza, učinkovito pridonijeli istim programskim ciljevima i rezultatima.

77. Druga alinejaOpći uvjeti za proračunske potpore odgovaraju proce -sima koji se ne mogu u potpunosti unaprijed predvidjeti, s obizrom na postojanje posebnih uvjeta isplata koj i moraju biti specifični i jasni. U novim programima, Komisija se bavi ovim pitanjem, paralelno s poboljšanjem sustava prikupljanja podataka i statističkog sustava u partnerskim zemljama.

77. Treća alinejaKomisija već stavlja naglasak na smanjeni broj područja i p lan da uvjet i programa pok r ivaju duža vremensk a razdoblja.

79.Čimbenici odabrani za godišnje izvješće o aktivnostima (prema fusnoti 36) pokrivaju, u najvećoj mogućoj mjeri, općenite politike i cil jeve vezane za razvojnu suradnju. Zbog godišnje ocjene oni se ne mogu smatrati presl i -kama čimbenika predstavljenih u dugoročnim strateškim dokumentima. Unatoč tomu, neki od njih odnose se na sveobuhvatne razvojne cil jeve, npr. Milenijske razvojne ciljeve (pokazatelji v.,vi.,vii.). Nadalje, ti pokazatelji u vezi su s europskom strategijom za središnju Aziju: pokazatelji ii., iii. i iv. izravno odražavaju tri inicijative politika srednjo-azijske strategije. Pokazatelj i. o Sporazumu o partnerstvu i suradnji odnosi se na ključni dokument ugovornih odnosa s partnerskim zemljama.

47



80.Priprema Godišnjeg izvješća o politikama razvojne i vanjske pomoći Europske zajednice i njihova provedba zakonski su obvezujuće; Izvješće usvaja Kolegij. Vijeće svake godine temeljem izvješća izdaje zaključke na temelju kojih Komi-sija priprema svoje Izvješće za sljedeću godinu. Posljednjih godina Vijeće je ukazalo na trud koji Komisija ulaže kako bi se usredotočila na rezultate. U 2012., Vijeće je pohvalilo napore koje Komisija ulaže kako bi postigla jačanje odgo-vornosti i transparetnosti, kao i europsku razvojnu politku usmjernu ka rezultatima i vanjskoj pomoći.

Komisija shvaća kako će sljedeća Uredba o instrumentu razvojne pomoći biti u većoj mjeri usmjerena na rezultate.

81.Svrha godišnjeg izvješća je informirati javnost na sažet i jednostavan način i stoga njime nije predviđeno detaljno administrativno i financijsko izvještavanje.

ZAKLJUČCI

82.Komisija i EEAS žele naglasiti kako su objektivne poteškoće zemalja središnje Azije u napredovanju s planom reformi i institucionalnim okvirom među glavnim čimbenicima koji ograničavaju provedbu razvojne suradnje.

83.Komisija i EEAS poduzeli su posebne mjere, posebice za višegodišnji indikativni program ( VIP) 2011.-13., kako bi se usredotočili na područja bilateralne pomoći. Dodatni sek-tori proizlaze iz regionalnih i tematskih komponenti, one su integralni dio Uredbe o instrumentu za razvojnu suradnju, koju Komisija mora provoditi u cijelosti.

84.Komisija i EEAS željeli bi ponoviti sljedeće:

— odluka o načinu (modalitetu) provedbe rezultat je posebne analize i integrirane procjene svakog od programa te uključuje postupke savjetovanja i kvalitetnog pregleda,

— Komisija pokušava smanjiti broj malih projekata koji uglavnom proizlaze iz tematskih programa, s obzirom da kod takvih pro-grama aktivnosti imaju ograničene unutarnje dimenzije,

— financijski instrumenti proizlaze iz utvrđenih pravnih temelja; izvještavanje o provedbi obavezno uključujuće različite geo-grafske i tematske službe u Središnjici,

— dostupni su podaci o troškovima na različite programe i instrumente,

— Komisija već koristi različite alate kako bi ocijenila administra-tivne troškove razvojne suradnje.

85.Komisija i EEAS naglašavaju kako su tekući programi prora-čunskih potpora vezani za specifične antikorupcijske mjere.

48



Kriteriji prihvatljivosti za proračunske potpore zahtijevaju cjeloviti pristup temeljen na vjerodostojnosti i pozitivnoj primjeni koji su po svojoj prirodi općeniti. Zadovoljavajući napredak trebao bi se temeljiti na dinamičnom pristupu, usporedbama prošlih i nedavnih izvedbi politika s očekiva-njima reformi, no dopuštajući u isto vrijeme šokove i korek-tivne mjere te ukoliko je potrebno, sužavanje ciljeva.

86.Komisija i EEAS žele naglasiti kako su objektivne poteškoće srednjoazi jsk ih država pr i provođenju planova reformi i institucionalnih i političkih okvira glavnim čimbenicima koji ograničavaju provedbu razvojne suradnje.

Komisija i EEAS imaju na umu regionalne programe za središnju Aziju, koji su pružali mogućnosti dijaloga i pro-micanja dobrosusjedskih odnosa te regionalne suradnje. Regionalnu dimenzi ju u punom smislu r i ječi ni je uvi-jek lako ostvariti imajući u vidu trenutne političke uvjete u središnjoj Aziji.

Komisija je, kad je to bilo potrebno, uzimala u obzir prepo-ruke koje su rezultat provedbe programa.

PREPORUKE

87. Prva alinejaKomisi ja i EEAS provest će preporuke kol iko će to na području središnje Azije biti moguće, uz uvjet da se sve države s lože oko zajedničk ih c i l jeva i programa (npr. BOMCA, CADAP). Regionalni fondovi i dalje učinkovitije podupiru zajedničke aktivnosti više zemalja, npr. u svrhu miješanja ili akademske mobilnosti.

87. Druga alinejaKomisi ja i EEAS već usmjeravaju potpore za svak i od državnih i regionalnih programa u sklopu instrumenta za razvojnu pomoć. To ne dovodi u pitanje posebnu prirodu tematskih instrumenata koje su proračunska tijela osmislila imajući na umu specifične ciljeve.

87. Treća alinejaKomisija i EEAS ne mogu prihvatiti preporuku. Komisija i EEAS smatraju da je uspostava novog sustava računanja i izvještavanja o administrativnim troškovima koji su opće-nito uključeni u razvojne potpore nepotrebna. Komisija i EEAS referirali bi se na postojeći ABB sustav koji već sadrži podatke o administrativnim troškovima. Svaka izmjena sustava treba se odvijati na institucionalnoj razini i u dogo-voru s proračunskim tijelima.

87. Četvrta alinejaKomisija i EEAS već primjenjuju stroge i objektivno pro-vjerljive uvjete za programe proračunskih potpora, kako je predviđeno novim Smjernicama za proračunske potpore.

87. Peta alinejaKomisija i EEAS uzimaju u obzir iskustvo kako bi redovito poboljšavali dizajn i rezultate programa putem recenzija Skupine za podršku kvalitete te na temelju povratnih infor-macija iz rezultata nadzora i ocjene.

49



87. Šesta alinejaKomisija i EEAS već posvećuju posebnu pozornost uku-pnim rezultatima i učinku razvojne suradnje putem ciljanih i održivih intervencija, povezano s napretkom političkog dijaloga i učinkovitim prijenosom relevantnog europskog znanja i savjeta vezano za politke. Unatoč tome, Komi-sija i EEAS smatraju kako ima prostora za napredak te će ubuduće pokušati poboljšati izvješćivanje o rezultatima i učincima, slijedeći najavljeni pravac nove Uredbe o instru-mentu za razvojnu suradnju.

50


Europski revizorski sud

Tematsko izvješće br. 13/2013Razvojna pomoć EU-a središnjoj Aziji

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije

2013. — 50 str. — 21 × 29,7 cm

ISBN 978-92-9241-479-5doi:10.2865/68111

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:

• jedanprimjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• višeodjednogprimjerkailiposteri/karte:u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), kod delegacija u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_en.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_en.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatan poziv bilo gdje iz EU-a) (*).(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (mada neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• uknjižariEU-a(http://bookshop.europa.eu).

Pretplate koje se plaćaju:

• kodjednogodprodajnihpredstavnikaUredazapublikacijeEuropskeunije(http://publications.europa.eu/others/agents/index_en.htm).

QJ-A

B-13-014-H

R-C


SUD JE OCJENJIVAO KAKO SU EUROPSKA KOMISIJA I EUROPSKA SLUŽBA ZA VANJ-

SKO DJELOVANJE U RAZDOBLJU OD 2007. DO 2012. PLANIRALE I UPRAVLJALE

RAZVOJNOM POMOĆI ZA SREDNJOAZIJSKE REPUBLIKE (KAZAHSTAN, KIRGISTAN,

TADŽIKISTAN, TURKMENISTAN I UZBEKISTAN). U TEŠKIM OKOLNOSTIMA, PLANI-

RANJE I RASPODJELA POMOĆI BILI SU OPĆENITO ZADOVOLJAVAJUĆI. PROVEDBA

JE BILA MANJE ZADOVOLJAVAJUĆA. SUD JE IZNIO VIŠE PREPORUKA. EUROPSKA

KOMISIJA I EUROPSKA SLUŽBA ZA VANJSKO DJELOVANJE TREBALE BI IZRAĐIVATI

SVE BUDUĆE REGIONALNE PROGRAME NA NAČIN DA JE VJEROJATNO DA ĆE TI PRO-

GRAMI POSTIĆI ISTINSKU REGIONALNU DIMENZIJU. POTREBNO JE USREDOTOČITI

SVU OSIGURANU POMOĆ NA MALI BROJ SEKTORA. U POGLEDU KONTINUIRANIH

PROGRAMA PRORAČUNSKE POTPORE, POTREBNO JE ODREDITI I PRIMIJENITI ČVR-

STE TE OBJEKTIVNO PROVJERLJIVE UVJETE, POSEBNO POSVEĆUJUĆI DOVOLJNO

PAŽNJE POTPORI ANTIKORUPCIJSKIM MEHANIZMIMA.

Documents

RAZVOJNA POMOĆ EU-a SREDIŠNJOJ · PDF fileI–VII SAŽETAK 1–14 UVOD 3–6 ... Tematsko izvješće br. 13/2013 ... Strategija za novo partner-stvo 2 u kojem je podržan Komisijin