RAČUNOVODSTO – OSNOVNI POJMOVI, SADRŽAJI I · PDF file2 RAČUNOVODSTVO-OSNOVNI POJMOVI I FUNKCIJE P4 3 Što sve obuhvaća računovodstvo kao poslovna funkcija Prema navedenim definicijama

1

RAČUNOVODSTVO-OSNOVNI POJMOVI I FUNKCIJE

P4 1

RAČUNOVODSTO – OSNOVNI POJMOVI, SADRŽAJI I FUNKCIJE


P4 2

Pojam računovodstva“AICPA definira računovodstvo kao čin bilježenja, razvrstavanja i sumiranja transakcija i događaja u novčanim jedinicama koje su barem djelomično financijskog karaktera, s tumačenjem dobivenih rezultata.Izvor: AICPA (American Institut of Certified Public Accountants) je Američki institut ovlaštenih javnih računovođa; prema James Cashin (et al.), Financijsko računovodstvo I, izd. Faber &

Zgombić plus, Zagreb, 1996. str. 19.“Računovodstvo je skup teorija, koncepata i tehnika s pomoću kojih se financijski podaci obrađuju u informacije u svrhu izvještavanja, planiranja, nadzora i donošenja odluka”Izvor: Z. Solomon, R. Vergo, L. Walter: Acounting principles, Harpers Row, Publishers, INC, New York,1986., str.3

2


P4 3

Što sve obuhvaća računovodstvo kao poslovna funkcija

Prema navedenim definicijama računovodstvo obuhvaća: �odabiranje načela, pravila i postupaka za priznavanje, mjerenje i knjiženje poslovnih promjena (dakle, računovodstvene politike),�standardizirano vođenje poslovnih knjiga (knjigovodstvene tehnike i procesiranje podataka – knjigovodstvo),�računovodstveni nadzor, �financijsko planiranje, analiziranje i interpretiranje financijskih podataka te�financijsko i poslovno izvješćivanje i interpretiranje računovodstvenih politikaL. Crnković, J. Martinović, Financijsko računovodstvo, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 1999, str. 6


P4 4

Knjigovodstvo i računovodstvo- od bilježenja povijesnih događaja do stvaranja informacija za budućnost

Statički vs. dinamički pristup:

Knjigovodstvo: bilježenje povijesnih događaja;

(Knjigovodstvo je sustavno bilježenje u poslovne knjige poslovnih događaja (promjena) koji su financijskoga izraza. Ili, još općenitije, to je bilježenje i prikazivanje primitaka i izdataka)

Računovodstvo: permanentno bilanciranje i okrenutost k poslovnom odlučivanju za budućnost

3


P4 5

Knjigovodstvo

Povijesni razvitak:u starome Rimu vodile neke pojedinačne knjige slične današnjim glavnim, analitičkim i pomoćnim evidencijama, kao:

�Codex ili glavna knjiga,

�Codex rationum ili knjiga osobnih računa,

�Adversarium ili dnevna knjiga,

�Libellus ili knjiga pribilježaka,

�Liber calendarii ili evidencija hipotekarnih zajmova.

8 stoljeće: pojava arapskih brojki i dekadskog sustava

13. stoljeće: razvoj obrtništva i obveze vođenja knjiga i kontrole radi sticanja prihoda


P4 6

Knjigovodstvo i pojam poslovnog događaja

Obilježja poslovnog događaja:� da je stvarno nastao,� da je nastanak potvrđen pisanom ispravom,� da je izražen financijskom vrijednošću i � da izaziva promjenu ekonomske stavke.

Zaključimo: knjigovodstvo se bavi ostvarenim poslovnim događajima, a među njima samo onima koji su obračunati novčanim jedinicama

4


P4 7

Oblici knjigovodstva

� Jednostavčano ili jednostavnoknjigovodstvo

� Dvostavčano ili dvostrano knjigovodstvo


P4 8

Jednostavčano ili jednostavnoknjigovodstvo

Poslovni događaj (promjena se bilježi jednom stavkom. Faza običnoga jednostavčanog knjigovodstva; postoje dvije knjige međusobno nepovezane:

� jedna je poseban upisnik za dnevno bilježenje poslova slijedom njihova nastajanja i naziva se knjiga prvih bilježaka ili primanota (preteča dnevnika)

� druga za upisivanje stanja imovine i bilježenje promjena na imovini i naziva se knjiga imovine ili knjiga inventara; zabilješke iz primanote prepisuju se u knjigu inventara

5


P4 9

Jednostavčano ili jednostavnoknjigovodstvo� U kasnijoj fazi, osim primanote ili dnevnika i knjige

inventara, uvodi se i knjiga primitaka i izdataka, dakle, knjiga blagajne. Naime, uvidjelo se da se poslovni događaj treba zabilježiti odmah, a primitak i izdatak tek onda kada je učinjen. U svezi s tim pojavljuje se i četvrta vrsta bilježaka: knjiga dužnika i vjerovnika

� Jednostavčano je knjigovodstvo poznavalo samo prijenosnu ili prijepisnu metodu knjiženja

� knjiženje poslovnoga događaja obavlja se samo jednom stavkom

� iz razlike stanja imovine na početku i kraju godine utvrđuje se rezultat u vidu porasta ili pak smanjenja imovine


P4 10

Dvostavčano ili dvostrano knjigovodstvo

� Osim kronološke evidencije u dnevniku te bilježenja promjena u knjizi inventara, uvedena i evidencija po vrstama primitaka i izdataka, po posebnim ekonomskim stavkama koje su u knjigovodstvu nazvane knjigovodstvenim računima ili kontima, i kada se počeo pratiti i poslovni uspjeh.

� Svrha mu je dvostruka: prikazati stanje imovine i pratiti i prikazati uspješnost poslovanja

� među stavkama primitaka i izdataka uspostavlja se veza: kada se za primitak istodobno zabilježila obveza prema onome od koga je primljen, a za izdatak istodobno smanjenje obveze prema onome kome je upućen.

6


P4 11


Suština je da se uspostavila novčana ravnoteža među podatcima koji su s jedne strane iskazivali primljenu imovinu, a s druge strane stvorenu obvezu prema onome od koga je imovina primljena.

Među stavkama primitaka i izdataka morala je postojati novčana ravnoteža – tražio se balans, pa se rodila i bilanca


P4 12


Oblici dvostavčanog knjigovodstva: metode knjiženja: prijenosna ili prepisna

� starotalijanski, � novotalijanski, � njemački, � francuski, � engleski, � američki i� suvremeni.

7


P4 13


Suvremeni oblik: napušteno knjiženje u uvezanim knjigama i kada se svaka ekonomska stavka iz glavne knjige počela knjižiti na slobodan list ili kontnu karticu; kopiranjem preko indiga može istodobno knjižiti i na račune i u dnevnikRaster dnevnika morao je biti istovjetan rasteru kontne kartice i po veličini i po rasporedu redova i stupaca.


P4 14


Suvremeni oblik: "Najprije, u podlozi je bio list računa – konta, a na njega su kopirani podatci koji su bili knjiženi u dnevnik (Bach-Hintzova kopirna metoda)[1]. Kasnije, jedan, uvijek isti list (dnevnik) bio je u podlozi, a kartice za upis poslovnih događaja mijenjane su prema vrsti događaja, pa u njih upisani podatci odmah su kopirani na dnevnik (Ruffova kopirna metoda)[1] Ova metoda je patentirana 1910. g, u Hintzovoj tvrtki u Berlinu, a pronalazak je njegova službenika Bacha (vidi: K. Dorčić i Z. Fink, Računovodstvo poduzeća, Biblioteka Ekonomskog fakulteta u Osijeku, knjiga 18, Osijek, 1973, str. 167.).

8


P4 15


Suvremeni oblik knjigovodstva i računalna tehnologija:

Dnevnik iGlavna knjiga u suvremenim bazama podataka


P4 16

Knjigovodstvo – znanstvena metoda

Unutrašnji sastav svake knjigovodstvene organizacije izvire iz strogo logičnog mišljenja, a njegova sistematičnost i savršenostu znanosti o dvostrukome knjigovodstvu predstavlja vrhunac logičkog vezivanja misli; to je svakako dokaz da i ova znanstvena disciplina spada u krug znanosti. I cio način izlaganja, koje se, kao svaki znanstveni rad, osniva na neposrednoj izvornoj građi, potvrđuje znanstveni karakter knjigovodstva...

9


P4 17

Računovodstvo – znanstvena disciplina

�Uključuje različite znanstvene metode i tehnike: temeljem knjigovodstvenih podataka i algoritamskim strukturama definiraju se načini obrade transakcija;

�Algoritamskim strukturama mogu se analizirati postojeća stanja i predviđati kretanja budućih pojava; uz druge znanstvene discipline podaci i informacije iz računovodstva predstavljaju osnovu za donošenje poslovnih odluka


P4 18

Uloga računovdstvaPotpora upravljačkoj funkciji�izrađuje gospodarski plan, a u menadžerskom računovodstvu osigurava podatke i izvješća o njegovu izvršenju, �izrađuje snimke financijskih tokova, �obavlja analize ekonomskih pojava, procjenjuje njihove utjecaje na ostvarenje postavljenih ciljeva i zadataka te daje procjene njihova kretanja, �izrađuje financijska izvješća koje uprava dostavlja vanjskim korisnicima: vlasnicima, javnosti, državi, komitentima, bankama,vjerovnicima i dr., �predlaže i rukovodi organizacijom popisa imovine i obveza, �osigurava ostalu informacijsku podlogu za upravljanje i vođenje poslovnog odnosno radnog procesa te �obavlja računovodstvenu kontrolu svih materijalno-financijskih tokova

10


P4 19

Uloga računovdstvaPotpora razvojnoj funkciji � o procjeni vrijednosti tvrtke, � o stanju imovine: po organizacijskim dijelovima, po količini i

vrijednosti, po vrstama i skupinama i drugim podjelama, � o pojedinačnim i prosječnim stopama otpisa sredstava � o obračunu amortizacije i stupnju otpisanosti, � o revaloriziranim vrijednostima imovine, � o rashodovanjima imovine, � o imovini izvan uporabe, � o izvorima sredstava za razvoj (vlastitim, kreditnim, ostalim), � o zalihama investicijskog materijala i opreme,� o tekućim i završenim ulaganjima u dugotrajnu nematerijalnu i

materijalnu imovinu, � o brojnim planskim i statističkim podatcima te analizama imovine i

drugih parametara razvoja, � o planiranim i ostvarenim troškovima razvojne funkcije, i dr.


P4 20

Uloga računovdstvaPotpora tehničkoj funkciji� analitički podatci o imovini, � podatci o stanju i kretanju zaliha sirovina i materijala� podatci i izvješća o planiranim i ostvarenim troškovima

proizvodno-uslužnog procesa, � podatci o vrijednostima sasuška, kvara, loma i otpadaka, � podatci i izvješća o troškovima nedovršene proizvodnje i

nezavršenih usluga, � podatci i izvješća o obračunu troškova proizvodno - uslužne

funkcije i ključevima za raspored općih troškova, � podatci o stanju i kretanju gotovih proizvoda i robe, � planske i obračunske kalkulacije svih vrsta cijena, � podatci i izvješća o ostvarenim financijskim rezultatima

poslovanja proizvodno-uslužnih profitnih centara.

11


P4 21

Uloga računovdstvaPotpora komercijalnoj funkciji� stanju zaliha prema vrstama, količinama i vrijednostima, � obračunu nabavne cijene zaliha, � prometu zaliha (nabavama, potrošcima, isporukama i drugom

kretanju), � robi na putu i nefakturiranim nabavama, � usklađivanjima vrijednosti zaliha i njihovoj revalorizaciji, � analizama zaliha (stanju, sastavu, obrtanju, starosti, danima

vezivanja sredstava u zalihama, vrijednosne analize po metodi ABC i XYZ),

� popisu zaliha, � potraživanjima i obvezama u svezi s nabavkama i prodajama, � obračunima ugovorenih, zateznih i kaznenih kamata, � stanju pretporeza i obračunatog poreza na dodanu vrijednost, � troškovima komercijalne funkcije (osobito onima za reklamu,

promidžbu, marketing, reprezentaciju).


P4 22

Uloga računovdstvaPotpora financijskoj funkciji 1. provođenje financijske politike,2. osiguravanje financijskih sredstava: � za nesmetano odvijanje tekućeg procesa poslovanja, � za provođenje planiranog razvoja, � za profitabilna ulaganja (plasmane) financijskih sredstava, � za njihovu racionalnu uporabu; 3. osiguravanje financijske stabilnosti: � likvidnost, � solventnost i planiranje priljeva i odljeva financijskih

sredstava,� načini pribavljanja i ulaganja financijskih sredstava,� ugovaranje načina i uvjeta naplate potraživanja i plaćanja

obveza;

12


P4 23

Uloga računovdstvaPotpora financijskoj funkciji4. organizacija i provođenje platnog prometa: �likvidatura računovodstvenih isprava, �bezgotovinski platni promet,�gotovinski platni promet,�neposredno namirivanje,�platni promet s inozemstvom;5. osiguranje podataka i izvješća o financiranju i financijskom poslovanju, koji su potrebni za rukovođenje, upravljanje, nadzor i javni uvid.


P4 24

Uloga računovdstva

Potpora pravnoj funkciji o:�stanju i promjenama imovine, �imovini koja je na korištenju putem najma, koncesijskog ili drugog ugovora, �obvezama i plaćanju poreza na nekretnine, �otkupu zemljišta i prava služnosti tuđega vlasništva i dr.

13


P4 25

Uloga računovdstvaPotpora pravnoj funkciji :Za potrebe ugovorno-pravnih poslova računovodstvo daje podatke o: �stanju i vrijednostima imovine koja je predmet osiguranja od nepredviđenih rizika, �troškovima otklanjanja štetnih događaja, �plaćenim premijama osiguranja prema vrstama rizika, �najmanjem iznosu troškova koje treba pokriti ugovorom o najmu.�Za poslove zastupanja pred sudovima obilno se koriste podatci: �analitičkog knjigovodstva kupaca i dobavljača i ostalih potraživanja i obveza za potrebe mandatnih tužbi, sudskih sporova i stečajnihpostupaka, �o obračunatim zateznim i procesnim kamatama za potrebe ovrhe po sudskim presudama,�o plasmanima sredstava i dr.


P4 26

Uloga računovdstva

Potpora kadrovskoj i administracijskoj funkciji� doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, � doprinos za doplatak na djecu, � doprinos za zapošljavanje, � isplate troškova prijevoza (na rad i s rada), � isplate naknada za godišnji odmor, � isplate bolovanja, � isplate prigodnih naknada,� isplate otpremnina i dr.

14


P4 27

Uloga računovdstvaPotpora kadrovskoj i administracijskoj funkciji

Iz područja standarda zaposlenika računovodstvo osigurava podatke o svim vrstama davanja:

� za sport i rekreaciju, � za prigodne susrete, � za dodatnu socijalnu zaštitu, � za stambeno zbrinjavanje i dr.


P4 28

Uloga računovdstva

Potpora okruženjuObvezatnost vođenja računovodstva i objavljivanja financijskih izvješća države propisuju zato da se državnim subjektima (državnoj statistici, državnoj riznici, poreznoj upravi, zavodu za ekonomiku, područnoj i lokalnoj samoupravi i dr.), subjektima gospodarskoga okruženja (tržišnim subjektima, burzama, bankama, komorama) i javnosti osiguraju vjerodostojni podatci o poslovanju svakog sudionika tržišnoga natjecanja i subjekta od javnoga značenja.

15


P4 29

Mjesto računovodstva

UPRAVA

TEMELJNADJELATNOST

TEHNIČKA FUNKCIJA

EKONOMSKAFUNKCIJA

PRAVNA I KADROVSKA

FUNKCIJA

SPOREDNE DJELATNOSTI


P4 30

Mjesto računovodstva

UPRAVAUPRAVA

PROIZVODNJAPROIZVODNJA

KOMERCIJALAKOMERCIJALA RAČUNOVODSTVORAČUNOVODSTVO

FINANCIJEFINANCIJE

ADMINISTRACIJAADMINISTRACIJA

16


P4 31

Računovodstvene politike - instrument računovodstvene strategije

Računovodstvene politike ponajprije trebaju biti utemeljene na:

� Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS-ovima) (u RH Hrvatskog odbora za računovodstvo i računovodstvene standarde –HORRS-a. )

� Okviru za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja koje je izradio i objavio Odbor Komiteta za Međunarodne računovodstvene standarde.


P4 32

Računovodstvene politike

Temeljne pretpostavke računovodstvenih politika�trajnost poslovanja – polazište da subjekt posluje na neograničeno vrijeme,�dosljednost – da se odabrane računovodstvene politike primjenjuju dosljedno iz razdoblja u razdoblje, �obveza priznavanja poslovne promjene – da ekonomska stavka mora biti priznata u trenutku njezina nastanka prema posebnom procesu priznavanja.

17


P4 33

Računovodstvene politike

Temeljne pretpostavke računovodstvenih politika

Pri priznavanju poslovne promjene i daljnjem knjigovodstvenom vođenju i prikazivanju takvog podatka, uvijek treba odgovoriti na tri skupine pitanja (problema): �kada priznati poslovni događaj (problem nastanka poslovnog događaja), �po kojoj vrijednosti priznati poslovni događaj (problem mjerenja) i �kako razvrstati poslovni događaj (problem razvrstavanja).


P4 34

Svrha računovodstvenih politika

�da pruže osnovu za izradbu temeljnih financijskih izvješća opće namjene kojima se prikazuje financijski položaj, uspješnost i novčani tokovi subjekta (bilanca, račun dobitka/gubitka, izvješće o novčanim tokovima i izvješće o promjenama glavnice), �da osiguraju primjenu svakog zahtjeva iz svakog primijenjenog MRS-a, �da odabrana računovodstvena politika omogući izradbu izvješća natemelju obilježja iz općeprihvaćenih načela i �da osiguraju unutarnju i međunarodnu usporedivost računovodstvenih izvješća.

18


P4 35

Načela računovodstvenih politika

�pravodobnost i učestalost izvješća – da budu načinjena u propisanim rokovima i za propisana razdoblja, �dosljednost – da prikazivanje i razvrstavanje stavaka u izvješćima iz razdoblja u razdoblje ostane isto, �značenje podatka za njezinog korisnika i za subjekt pri donošenju odluka – da se beznačajni podatci zbrajaju s iznosima slične prirode ili funkcije i �pouzdanost računovodstvenog podatka, kao što je: �vjerodostojnost i točnost financijskoga rezultata i financijskoga položaja subjekta,


P4 36

Načela računovodstvenih politika (2)

�odražavanje ekonomske biti poslovnoga događaja i drugih transakcija, a ne samo zakonske forme, �neutralnost i nepristranost, �opreznost, što znači da imovinu treba procjenjivati do najniže moguće vrijednosti, a obveze do najviše moguće vrijednosti, pri čemu nije dopušteno stvaranje skrivenih pričuva, prevelikih rezerviranja, podcjenjivanja sredstava i prihoda, ili uveličavanje obveza i rashoda i �cjelovitost informacije u svim važnijim dijelovima, jer bi izostavljanje takva dijela moglo navoditi na pogrešne zaključke.

19


P4 37

Kvalitativna obilježja računovodstvenih izvješća

�odredivost naziva – financijskim izvješćima treba odrediti naziv da bi se razlikovali od drugih izvješća i pregleda koji možda nisu načinjeni u skladu s ovim politikama i MRS-ovima, �razumljivost – izvješća moraju biti odmah razumljiva korisnicima koji trebaju dovoljno znati ne samo o poslovnim i ekonomskim aktivnostima, nego i o računovodstvu, �važnosti – izvješća su važna kad utječu na ekonomske odluke njihovih korisnika, pomažući im pri procjeni prošlih, sadašnjih ili budućih događaja,�vrijednosne značajnosti – treba objaviti sve bilančne stavke koje su dovoljno materijalno značajne za donošenje prosudbi o poslovanju,


P4 38

Kvalitativna obilježja računovodstvenih izvješća (2)

�pojedinačne procjene – treba pojedinačno procijeniti svaku bilančnu stavku suglasno usvojenim računovodstvenim postupcima, �isključivanja računovodstvenog prijeboja – ne treba obavljati međusobni prijeboj imovine i obveza, a prihoda i rashoda samo iznimno za slične transakcije koje su za izvješćivanje beznačajne,�vremenske povezanosti – bilančne stavke u financijskim izvješćima moraju biti prikazane ne samo za tekuće nego i za (odgovarajuće) prethodno razdoblje, i�usporedivost – izvješća moraju biti usporediva u okviru subjekta, s različitim subjektima i tijekom poslovanja po godinama.

20


P4 39

Struktura (podjela) računovodstva

Računovodstvena funkcija obuhvaća sljedeće veće cjeline:�računovodstvo u užem smislu, �računovodstveno (financijsko) planiranje, �računovodstveno (financijsko) analiziranje i�poslovno izvješćivanje.


P4 40

Računovodstvo u užem smislu

Računovodstveni se ciklus sastoji od nekoliko cjelina ili računovodstvenih faza: �računovodstveni ulaz, koji se sastoji od prikupljanja, kontrole i razvrstavanju ulaznih isprava, �računovodstveno procesiranje, koje se sastoji od obradbe i knjiženja podataka u poslovne knjige odnosno pohranjivanja u bazu podataka �računovodstveni izlaz, koji se sastoji od obračunavanja, zaključivanja i sažimanja podataka u računovodstvena izvješća.

21


P4 41

Računovodstvo se bavi financijskim planiranjem

Financijski je plan, zapravo, popis novčanih žrtava i koristi što nas čekaju na putu ostvarenja postavljenih ciljeva

Računovodstveno (financijsko) planiranje


P4 42

Računovodstveno (financijsko) analiziranje

Predmet je računovodstvene analize materijalno financijsko poslovanje subjekta

faze:

�utvrđivanje zadatka (odabiranje predmeta) analize,

�odabiranje metoda,

�ispitivanje činjenica i

�donošenje zaključka

22


P4 43

Poslovno izvješćivanje

Na informacijskome tržištu stručna računovodstvena izvješća vrlo su tražena roba, osobito u uvjetima suvremene intrenacionalizacije tržišta i informatičkog povezivanja svijeta putem Interneta


P4 44

Sadržaj računovodstva

Na sadržaj računovodstva presudno utječu dva glavna čimbenika:

�veličina subjekta te

�vrsta djelatnosti koja se obnaša

Danas se sadržajno razlikuje industrijsko od trgovačkog računovodstva, sadržajne su razlike u računovodstvu poljoprivrede, šumarstva, prometa, elektroprivrede i dr. Isto tako, funkcionalno računovodstvo banaka i financijskih organizacija, kao i računovodstvo proračunskih korisnika i osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti, imaju svoj specifičan sadržaj.

23


P4 45

Suvremena podjela računovodstva

UPRAVA

EKONOMSKI SEKTOR

SEKTOR ZA

RAZVOJ

SEKTOR TEMELJNE

DJELATNOSTI

SEKTORI

POTPORESEKTORI OST. DJELATNSOTI

ODJEL FINANCIJSKOG RAČUNOVODSTVA

ODJEL UPRAVLJAČKOG

RAČUNOVODSTVA

Documents

RAČUNOVODSTO – OSNOVNI POJMOVI, SADRŽAJI I · PDF file2 RAČUNOVODSTVO-OSNOVNI POJMOVI I FUNKCIJE P4 3 Što sve obuhvaća računovodstvo kao poslovna funkcija Prema navedenim definicijama