Socijalna Filozofija - Osnovni Pojmovi

Embed Size (px)

Citation preview

SOCIJALNA FILOZOFIJAOsnovni pojmovi

DRUTVENA STRATIFIKACIJA- drutvena slojevitost tj. podjela drutva na stratume oblik drutvene nejednakosti koja se temelji na razlici u bogatstvu, ugledu i moi , a na osnovi tih razlika formmiraju se klase primarna je razlika ona u bogatstvu.

PODJELA KLASA I) prema vlasnitvu 1. vlasnike klase a) klasa buroazije b) mali poduzetnici - obiljeje: imaju svoje vlasnitvo c) sitna buroazija 2. nevlasnike klase d) manageri eksperti e) nadzornici eksperti - obiljeje: oni su vlasnici znanja f) eksperti koji nisu manageri g) polusamostalni manageri - obilje je: polusamostalnost, h) polusamostalni oni nekome odgovaraju, ali nadzornici netko njima i) polusamostalni radnici j) nesamostalni manageri k) nesamostalni nadzornici - obiljeje: potpuna ovisnost l) proletarijat (radna snaga)

II) prema ekonomskoj moi gornja klasa (0,1%) gornja srednja klasa (oko 10%) srednja srednja klasa (oko 15%) nia srednja klasa (20%) kvalificirana radnika klasa (20%) nekvalificirana radnika klasa (30% - ima ih ovako puno jer je gornjoj klasi u interesu imati jeftinu radnu snagu i profit od nje, stoga im i ne odgovara da se obrazuju i razvijaju) potklasa (5% - ivot na granici apsolutne bijede) - ekonomsku mo klase ine: - vlasnitvo - kontrola nad vlasnitvom - samoostvarenje na tritu.

-npr.: u RH 70% stanovnitva ima trogodinju kolu (zanat), a samo 8% je fakultetski obrazovanog stanovnitvaKlase nisu trajne, one su socijalno mobilne (promjenjive moe se mijenjati vlastiti socijalni status kretanjem iz jedne klase u drugu). Ta mobilnost je vertikalna. Predindustrijska drutva se socijalno nemobilna, a industrijska drutva su mobilna.

HORIZONTALNA I VERTIKALNA MOBILNOSTHorizontalna: strunjak radi u svojoj firmi na nekom manje plaenom i cijenjenom radnom mjesto, a istovremeno u nekom drugom gradu se bavi nekom vie cijenjenom i bolje plaenom djelatnou

Vertikalna: otac je zidar, a sin mu postane lijenik.Vrste vertikalne mobilnosti: meugeneracijska mobilnost unutargeneracijska mobilnost

Prema Giddensu, tri su momenta bitna za socioloku mobilnost: 1. socijalna mobilnost je obrnuto proporcionalna socijalnoj koheziji 2. srednja klasa je najivlja kada je u pitanju mobilnost (kretanje iz nie u viu klasu i obrnuto tj. mijenjanje socijalnog statusa). Ona je i najmanje homogena. 3. u gornjoj klasi mobilnosti gotovo da i nema, a i u nioj klasi je slabija (nasljee).

MO I VLASTMo je sposobnost pojedinca i skupina da provedu vlastite interese ili ciljeve, ak kad im se drugi protive Ona katkad ukljuuje izravnu uporabu sile Element u svim drutvenim odnosima, (izmeu onih koji vladaju i onih kojima se vlada; izmeu poslodavaca i zaposlenih, roditelja i djece Legalitet mo ima legalitet ako je pravno i politiki ovlaena Legitimnost znai da se oni koji su podloni vlasti s time slau

Drutvene su norme pod snanim utjecajem diobe moi i klasnih podjela Kad gledamo devijantnost sa stajalita prilagodbe drutvenim pravilima, uvijek moramo pitati ijim (a time i kakvim) pravilima? Prouavanje devijantnosti usmjerava pozornost na drutvenu mo Mnogi sukobi vode se oko moi, zbog nagrada koje ona donosi Oni koji imaju najveu mo ovise o utjecaju ideologije kako bi je zadrali

Svakom je voditelju potrebna neka razina moi da bi privukao pozornost kolega zaposlenika i osigurao plodnu suradnju s njima. Meutim, mo moe poprimiti negativnu konotaciju ako se voditelj ne trudi oko pozitivnoga djelovanja.Razlikovanjem opravdanih od neopravdanih modela moi, sebi priteujemo ona lutanja to nas vode u pogrene odluke.

(a) Mo prisile temelji se na strahu zaposlenika od neke vrste kazne ili kojega drugog negativnog ishoda. (b) Gratifikacijska mo temelji se na voditeljevoj spremnosti da nagradi zaposlenike ako se podvrgavaju njegovoj osobnoj volji.

(c) Mo legitimiteta temelji se na poloaju voditelja da izdaje naredbe.Mo ekspertize temelji se na sposobnostima, kvalificiranosti i znanju voditelja da tono prosudi to treba initi u svakom pojedinom segmentu poslovnoga procesa.

(d)

(e)

Referentna mo temeljena je na osobnim odlikama pojedinca zbog kojih zaposlenici ele s njime suraivati. Takve karizmatske sposobnosti voditelju omoguuju da nadzire radnu situaciju u svakome trenutku.

KULTURA I CIVILIZACIJAKultura je nain ivota pripadnika odreenog drutva. Ona se prenosi iz pokoljenja u pokoljenje. Kultura je osnova komunikacije i suradnje. Njome se postavljaju okviri poeljnog ponaanja nekog drutva. Kultura nekog drutva obuhvaa: nevidljive aspekte - uvjerenja, ideje i vrijednosti koje tvore njen sadraj vidljive aspekte objekte, simbole i tehnologije koje predstavljaju taj sadraj

Za sve su kulture bitne ideje kojima se definira to je vano, vrijedno i poeljno Te apstraktne ideje ili vrijednosti daju znaenje i usmjeravaju ljude u interakciji s drutvom (monogamija, vrijednost jednom spolnom partneru Norme su pravila ponaanja koja izraavaju ili utjelovljuju kulturne vrijednosti Vrijednosti i norme zajedniki odreuju ponaenje u jednoj kulturi (vrijednost uenja, gostoljubivosti Vrijednosti i norme bitno se razlikuju u pojedinim kulturama (individualizam, zajednitvo prepisivanje testova na ispitu) Vrijednosti se sukobljavaju i unutar iste kulture

Civilizacija (uljudba) ukupnost svih znanja, vjetina, obiaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednicaRazdoblje ljudskog drutva koje slijedi nakon njegovih primitivnih faza Skup materijalnih i duhovnih steevina odreenog drutva

Materijalna kultura ( za razliku od duhovne)Kulturu imaju i necivilizirane narodi

SAMUEL P. HUNTINGTON, SUKOB CIVILIZACIJA

Svjetska politika ulazi u novu fazu, a intelektualci nisu oklijevali namnoiti vizije onoga to e se dogoditi kraj povijesti, povratak tradicionalnim suparnitvima izmeu nacija-drava i pad nacija-drava pod suprostavljenim silama plemenstva i globalizma Moja postavka je da temeljni uzrok sukoba u ovom novom svijetu nee biti ni prevladavajue ideoloki ni prevladavajue ekonomski. Velike podjele meu ljudskom vrstom i prevladavajui izvor sukoba biti e kulturni

Nacije-drave ostati e najmoniji igrai u svjetskim zbivanjima, ali glavni sukobi globalne politike pojavit e se izmeu nacija i grupa razliitih civilizacija. Sukob civilizacija e dominirati globalnom politikom. Nestabilna razgranienja meu civilizacijama postati e bojinice budunosti. Sukob izmeu civilizacija biti e zadnja faza u evoluciji sukoba u modernom svijetu S krajem Hladnog Rata, meunarodna politika izlazi iz svoje zapadne faze, a njezino sredite postaje interakcija izmeu Zapada i ne-zapadnih civilizacija i meu ne-zapadnim civilizacijama.

Sela, regije, etnike grupe, narodi, religijske grupe, svi oni imaju posebne kulture na razliitim razinama kulturne raznolikosti. Kultura sela u junoj Italiji je moda drugaija od sela u sjevernoj Italiji, ali oba sela e dijeliti istu zajedniku talijansku kulturu, koja ih razlikuje od njemakih sela. Isto tako, europske zajednice dijelit ce zajednike kulturne znaajke koje ih razlikuju od arapskih ili kineskih zajednica. Meutim, Arapi, Kinezi i Zapadnjaci nisu dio ni jednog ireg kulturnog entiteta. Oni ustanovljuju civilizacije. Civilizacija je dakle najvie kulturno svrstavanje ljudi i najira razina kulturnog identiteta koje ljudi imaju, izuzevi ono to ih razlikuje od drugih ivih vrsta.

Ona je odreena objektivnim zajednikim elementima, kao to su jezik, povijest, religija, obiaji, institucije, ali i subjektivnom samo-identifikacijom ljudi. Ljudi imaju razine identiteta: stanovnik Rima moe sam sebe definirati, u razliitim stupnjevima intenziteta, kao Rimljanina, Talijana, katolika, kranina, Europljanina, Zapadnjaka. Civilizacija kojoj pripada je najira razina identificiranja sa kojom se on intenzivno identificira. Ljudi mogu, a to i ine, redefinirati svoje identitete i, kao rezultat, sastav i granice civilizacija se mijenjaju.

Civilizacija moe ukljuivati velik broj ljudi, kao to je to sluaj sa Kinom ili vrlo mali broj ljudi, kao Anglofoni Karibi. Civilizacija moe ukljuivati nekoliko nacija-drava, kao to je sluaj sa Zapadnom, Latinoamerikom i Arapskom civilizacijom, ili samo jedan, to je sluaj sa Japanskom civilizacijom. Civilizacije se oito mijeaju i preklapaju, te mogu ukljuivati i podcivilizacije. Zapadna civilizacija ima dvije glavne varijante, europsku i sjevernoameriku, a islam ima svoje arapske, turske i malajske poddjelove.

Civilizacijska e pripadnost u budunosti bivati sve vanija, a svijet e u velikoj mjeri biti oblikovan meudjelovanjem sedam ili osam velikih civilizacija.Te civilizacije ukljuuju Zapadnu, Konfucijansku, Japansku, Islamsku, Hinduistiku, Slavensko-Pravoslavnu, Latinoameriku i vjerojatno Afriku civilizaciju. Najvaniji sukobi budunosti pojavit e se du nestabilnih granica koje ove civilizacije razdvajaju jednu od druge.

Civilizacije se jedna od druge razlikuju povijeu, jezikom, kulturom, tradicijom i najvanije, religijom. Ljudi razliitih civilizacija imaju drugaije poglede na odnose izmeu Boga i ovjeka, pojedinca i grupe, graanina i drave, roditelja i djeteta, mua i ene, kao i razliite poglede na relativnu vanost prava i odgovornosti, slobode i autoriteta, jednakosti i hijerarhije. Ove razlike rezultat su stoljea. One nee brzo nestati. One su daleko temeljnije nego razlike izmeu politikih ideologija i politikih reima. Razlike ne znae nuno i sukob, a sukob ne znai, nuno, nasilje. Ipak, kroz stoljea, razlike izmeu civilizacija prouzrokovale su najdue i najnasilnije sukobe

Drugo, svijet postaje sve manje mjesto. Interakcije izmeu ljudi razliitih civilizacija su u porastu; ove interakcije u porastu jaaju civilizacijsku svijest i svijesnost o razlikama izmeu razliitih civilizacija te o istovjetnostima unutar jedne civilizacije. Sjevernoafriko doseljavanje u Francusku stvara otpor meu Francuzima i, istovremeno, prihvatljivost doseljavanja dobrih europskih katolikih Poljaka. Amerikanci tako negativnije reagiraju na Japanska ulaganja nego na velika ulaganja iz Kanade i europskih zemalja.

U itavom svijetu procesi ekonomskih modernizacija i socijalnih promjena odvajaju ljude od starih lokalnih identiteta. U veini svijeta religija se pokrenula popuniti ovu prazninu, esto u obliku pokreta koji su oznaeni kao fundamentalistiki. Takvi se pokreti mogu nai u Zapadnom Kranstvu, Judaizmu, Budizmu i Hinduizmu, kao i u Islamu. U veini zemalja i veini religija ljudi koji su aktivni u fundamentalistikim pokretima su mladi, visoko obrazovani, strunjaci iz srednje klase, profesionalci i poslovni ljudi.

Rast civilizacijske svijesti pojaan je dvostrukom ulogom Zapada. Na jednoj strani, Zapad je na vrhuncu moi. Meutim istovremeno, a moda i kao posljedica toga, meu ne-zapadnim civilizacijama pojavljuje se fenomen povratka korijenima Zapad se na vrhu svoje moi suoava sa ne-Zapadom koji sve vie ima elju, volju i sredstva da oblikuje svijet na ne-Zapadne naine. U prolosti su elite ne-Zapadnih drutava obino inili ljudi koji su bili najpovezaniji sa Zapadom, koji su bili kolovani na Oxford-u, Sorbonne-i ili Sandhurst-u, i koji su upili zapadne stavove i vrijednosti. Ali, sada se ovi odnosi obru.

U bivem Sovjetskom Savezu, komunisti mogu postati demokrati, bogati mogu postati siromani i siromani bogati, ali Rusi ne mogu postati Estonci i Azeri ne mogu postati Armenci. U klasnim i ideolokom sukobima kljuno je pitanje bilo Na kojoj si strani?, a ljudi su mogli birati i mijenjati strane, te su to i inili. U sukobu izmeu civilizacija, pitanje je Tko si? To je datost koja se ne moe promijeniti. A kao to znamo, od Bosne do Kavkaza do Sudana, pogrean odgovor na to pitanje moe znaiti metak u glavu.

Izgledno je da e u budunosti vanost regionalnih ekonomskih blokova nastaviti rasti. Sa jedne strane, uspjeni ekonomski regionalizam e pojaati civilizacijsku svjesnost. Sa druge strane, ekonomski regionalizam moe uspjeti samo kada je ukorijenjen u zajednikoj civilizaciji. Europska Unija poiva na zajednikom temelju europske kulture i zapadnog kranstva. Uspjeh Svjevernoamerike Zone Slobodne Trgovine ovisi o usklaivanju koje je trenutno u tijeku u kulturama Meksika, Kanade i Amerike. Japan, kao kontrast tome, susree tekoe u stvaranju usporedivog ekonomskog entiteta u Istonoj Aziji, iz razloga to je Japan jedinstveno drutvo i civilizacija.

IDEALNI TIPPojam idealnog tipa u sociologiju je uveo Max Weber, To je misaona ili metafizika konstrukcija u kojoj su izdvojeni i naglaeni odreeni dijelovi drutvene stvarnosti. Idealni tip je metafizika konstrukcija kojom se na najbolji nain pojmovno definira ideja drutvenoga stanja, dogaaja, odnosa ili fenomena koji predstavlja.

Idealni tip nije, dakle, ni neposredni opis stvarnosti, niti srednja vrijednost, niti dominantni oblik u kojem se neki drutveni odnos, fenomen ili stanje pojavljuje.Idealni tip je metafizika konstrukcija (filozofi ine razliku izmeu "bitka i "bia) kojom se na najbolji nain pojmovno definira ideja drutvenoga stanja, dogaaja, odnosa ili fenomena koji predstavlja. Dosljedno tome, ako se zdravlje pojedinca ili zajednice odredi kao apstraktno, idealno stanje, koje u praksi u pravilu ne postoji i tek se kao rijetka iznimkamoe nstvariti, moemo kazati kako se tu radi o idealno-tipskoj definiciji zdravlja.