Author
vandiep
View
214
Download
0
Embed Size (px)
1
PSIHOLOKISISTEM:STRUKTURAIIZMENASTRUKTURE
UVODUSTUDIJU
Kao psiholog bavim se psihoterapijom vie od 30 godina. Najee mi se za pomo obraaju osobe koje imaju psiholoki neadekvatne reakcije, posebno oni koji zbog toga imaju somatske i psiholoke tegobe i bol (napetost, strepnja, strah).
U prvim godinama psihoterapijskog rada moji klijenti i ja smo razgovarali, pojanjavajui tegobe zbog kojih su doli na psihoterapiju, i tegobe koje su imali u prolosti. To mi je omoguilo da razumem:
da psiholoki deo psiholokog sistema ine samo ivotna iskustva (u daljem tekstu ''iskustva), i to: iskustvo u kome se ovek trenutno nalazi, i seanja na ranija iskustva
da svako iskustvo ine spoljanje okolnosti i reakcije kojima ovek reaguje na te okolnosti
da su veze (u daljem tekstu ''konekcije'') izmeu okolnosti i reakcija iskustva istovremeno i konekcije celine psiholokog sistema
Postepeno sam poela da shvatam da su sve okolnosti i reakcije svih iskustava delom iste (delom imaju iste sadraje i istu strukturu). Zato sam poela da uporeujem okolnosti i reakcije, postavljajui pitanja poput ovih:
Da li su trenutna okolnost (mrak) i okolnost iz seanja x (majine crne oi) psiholoki iste?
Da li su trenutna reakcija (strah) i strepnja iz seanja x psiholoki isti?
Mojiklijentiuveksvedoedasunjihovereakcijeiokolnostikojeizazivajutereakcije,zanjih:
razliite kada ih ne uporeujemo
iste kada ih uporeujemo
Ovakva komparacija otkriva:
2
da su komponente razliitih iskustava, koja se deavaju u razliitom prostoru i vremenu, iste u psiholokom smislu i realno (po svojoj strukturi)
da psiholoki sistem ima svoju najmanju, osnovnu gradivnu (strukturalnu) komponentu (jedno iskustvo, koje sa svojim sadrajem i strukturom ulazi u grau svega to ovek kasnije doivljava na psiholokom planu)
da se i sva druga iskustva takoe sadre (traju) u narednim iskustvima (da su okolnosti i rekacije svih prethodnih iskustava konektovane)
Iskustvo koje e prvo ui u grau svih komponenti psiholokog sistema nazvala sam glavno ili bazino iskustvo. Bazino iskustvo je jedno od naih prvih seanja.
Sva iskustava, pa i aktuelno iskustvo, u sebi sadre priu (sadraj) i strukturu (okolnosti, reakcije i konekcije) bazinog iskustva. Bazino iskustvo ima najveu psiholoku mo u psiholokom sistemu.
Bazino iskustvo je:
konstanta psiholokog sistema
nosilac informacija, tj. DNK psiholokog sistema
deo svakog simptoma
sudbina oveka
itd.
Psihostrukturalni transfer je proces unoenja komponenti (okolnosti, reakcija i konekcija) ranijih iskustava u naredna iskustva. Ovaj proces uslonjava sadraje i strukturu ovih iskustava, i ini da tokom ivota:
reakcije postaju sve neadekvatnije spoljanjim okolnostima
reakcije postaju tegobe
tegobe postaju intenzivne - bol
Bazino iskustvo je na poetku procesa struktuiranja psiholokog sistema, a aktuelno iskustvo je na njegovom kraju.
3
Aktuelno iskustvo menja psiholoki sistem unapred, tako to sa svojim komponentama ulazi u grau narednih iskustava.
Seanja, razliita po sadraju i intenzitetu (somatskih i psiholokih tegoba i bola), kada se posmatraju iz aktuelnog ivotnog iskustva, izjednaavaju se sa njim - preuzimaju njegovu neadekvatnost i bol. To je nain na koji aktuelno iskustvo retroaktivno menja psiholoki sistem.
***
Psihostrukturologija pokree niz teorijskih i metodolokih pitanja u vezi sa:
strukturom psiholokog sistema
terapijom (izmenom) psiholokog sistema
dijagnostikom (merenjem) psiholokog sistema
Opta teorija sistema (General systems theory) izuava zakone koji vladaju unutar i izmeu realnih sistema. Bazini postulati Opte teorije sistema su:
celina predstavlja vie od zbira delova
celina odreuje prirodu delova
delovi se ne mogu razumeti kada se posmatraju nezavisno od celine
Osnovni postulati psihostrukturologije su da u psiholokom sistemu istu strukturu imaju delovi i celina sistema.
Psihostrukturologija dokazuje da aktuelno iskustvo sadri:
strukturu celine psiholokog sistema koji je formiran do tog trenutka
strukturu svakog dela psiholokog sistema
Aktuelno iskustvo:
sebi podreuje (menja) strukturu celine psiholokog sistema i svakog dela sistem
sebi podreuje (menja) strukturu celine psiholokog sistema i svakog dela sistem
4
Zbog uloge i moi koje bazino iskutvo ima u psiholokom sistemu, to iskustvo je najvei zajedniki delilac, a istovremeno i najmanji zajedniki sadrilac psiholokog sistema.
Pruenu ansu, da aktuelno iskustvo trajno menja sistem, koristi psihostrukturologija. Metodom izmene strukture, kroz proces razumevanja aktuelnog iskustva, psihostrukturologija, menja sistem. Razumevanje aktuelnog iskustva budue reakcije ini:
adekvatnijim spoljanjim okolnostima
manje bolnim
Primerpsihoterapijskeseanse
Devojica G. M. 9 godina. Plae kad joj se obrati uiteljica ili odrasla osoba.
U prvom delu seanse pojanjene su aktuelne reakcije (plakanje koje prati oseanje straha i tuge) kada joj se obrati odrasla osoba. U drugom delu seanse su pojanjenjena seanja u kojima je ona na isti nain reagovala na odrasle osobe. U treem delu seanse je pojanjeno seanje u kome je ona prvi put reagovala takvim reakcijama. (Kada je imala 5 godina slomila je kristalnu vazu, nakon ega ju je majka grdila i ona je zbog toga plakala.) etvrti deo seanse je rad na pojanjenju veza.
Devojica je potvrdila:
da su reakcije (tegobe) iz svih seanja razliite kada ih posmatra odvojeno
da reakcije, meutim, kada ih meusobno poredi, kao da su iste sa tegobama iz aktuelnog ivotnog iskustva
da sve osobe iz njenih iskustava (posebno majka i uiteljica), kada ih poredi, kao da su jedna osoba.
Devojica je takoe potvrdila da bi se moglo rei:
kao da od iskustva sa vazom ne prestaje da plae,
da i danas, kada joj se obrati odrasla osoba, reaguje kao da jo uvek stoji pred majkom koja je grdi...
5
STRUKTURAPSIHOLOKOGSISTEMA
I.UVOD
Psihostrukturologija
Psihostrukturologijapokree niz teorijskih i metodolokih pitanja u vezi sa:
strukturom psiholokog sistema
terapijom (izmenom) psiholokog sistema
dijagnostikom (merenjem) psiholokog sistema
Psihostrukturologija sadri sledee studije:
Struktura psiholokog sistema
Metoda izmene strukture psiholokog sistema Psihomatematika logika Geometrija psiholokog sistema Patologija strukture psiholokog sistema Dijagnostika strukture psiholokog sistema Metode dijagnostike strukture psiholokog sistema Prirunik dijagnostike strukture psiholokog sistema
Psihostrukturologija dokazuje da pravilnu strukturu imaju:
sve faze razvoja psiholokog sistema
sva oboljenja psiholokog sistema
sve konekcije izmeu psiholokog i drugih sistema
strune delatnosti, kao to su psihodijagnostika i psihoterapija, ako slede strukturu tih pojava
*
Knjiga koja je pred nama sadri dve studije: Struktura psiholokog sistema Metoda izmene strukture psiholokog sistema
6
Obe studije se bave samo jednim tipom strukture psiholokog sistema: neurotskom C psiholokom strukturom. To je zdrava i zrela psiholoka struktura sa uspostavljenim i ouvanim konekcijama. Poremeaji i oboljenja strukture psiholokog sistema, njihovo leenje i diferencijalna dijagnostika, predmet su studija:
Patologija strukture psiholokog sistema Dijagnostika strukture psiholokog sistema
II.RAZVOJNEFAZEPSIHOLOKOGSISTEMA
Uvod
Zdrav psiholoki sistem ulazi u svoju zrelu fazu sa pojavom onoga to e postati prva seanja. Jedno od prvih seanja, koje smo nazvali bazino ivotno iskustvo, ima presudan uticaj na proces struktuiranja psiholokog sistema.
Sa bazinim iskustvom, zdrav psiholoki sistem poinje da se struktuira tako to se sva iskustva, bez ostatka, unose. tj. nastavljaju da traju (da postoje, da imaju uticaj) u narednim iskustvima.
Ovakav nain struktuiranja psiholokog sistema dovodi do toga:
da se ponaamo kao da se delom jo uvek nalazimo u svom bazinom iskustvu
da ne moemo jasno da vidimo (ne moemo psiholoki da opaamo) strukturu naeg psiholokog sistema iz pozicije u kojoj se nalazimo
da ne razumemo i ne kontroliemo u potpunosti svoje postupke (reakcije)
da ne moemo u potpunosti koristiti svoj maksimalni psiholoki potencijal
da svoj psiholoki sistem doivljavamo delom kao da je nesvestan
Psiholoki sistem nije nesvestan. On nam je nerazumljiv.
Nedeljivostpsiholokogsistema
Psiholoki sistem je nedeljiv. Za potrebe razumevanja psiholokog sistema, posmatramo ga deo po deo.
7
Fazei/ilitipovipsiholokogsistema
Psiholoki sistem u svom razvoju moe da proe kroz etiri faze. Razlikujemo etiri tipa strukture: A, B, C i D.
C tip psiholoke strukture je zrela, najsloenija faza psiholokog sistema. Karakterie je veliki broj sloenih komponenti i konekcija. C tip psiholoke strukture najee sreemo kod zdrave (neurotske) strukture, ali i kod poremeaja i degeneracije strukture. Neurotska struktura je zdrava psiholoka struktura. Reakcije osobe neurotske strukture su adekvatne dvema komponentama:
celini dotad formiranog psiholokog sistema okolnostima datog iskustva
A tip psiholoke strukture karakterie mali broj komponenti jednostavne strukture, koje su povezane malim brojem konekcija. A tip psiholoke strukture sree se kod svih vrsta poremeaja i degeneracije sistema, ali i kod zdrave (neurotske) strukture. B tip psiholoke strukture je prelazni tip strukture, sa karakteristikama i A i C strukture.
Odrasla osoba moe trajno da ostane u A ili u B fazi psiholokog sistema.
1. Primarna A faza psiholokog sistema (A tip psiholokog sistema) struktuira se od momenta roenja, a zavrava se sa periodom pojave govora. U ovoj fazi psiholokog sistema dete:
reaguje na mali broj spoljanjih okolnosti, psiholoki jednostavnim reakcijama
u naredna ivotna iskustva unosi samo tip okolnosti i tip reakcija, a ne unosi njihov sadraj i strukturu
2. Sekundarna A faza psiholokog sistema (A tip psiholokog sistema) je struktura odrasle osobe koja je trajno ostala u A fazi psiholokog sistema.
3. Primarna B faza psiholokog sistema (B tip psiholokog sistema) struktuira se od pojave govora do pojave onoga to e postati naa prva seanja.
Primarna B faza psiholokog sistema (istovremeno) ima dva poetka struktuiranja. Prvi poetak struktuiranja primarne B faze je period razumevanja govora. Drugi poetak struktuiranja primarne B faze je period pojave govora.
8
Period razumevanja govora je zavrni period struktuiranja primarne A faze, i poetak struktuiranja primarne B faze psiholokog sistema.
Period pojave prvih seanja je zavrni period struktuiranja primarne B faze i poetak struktuiranja C faze psiholokog sistema.
DeteijijepsiholokisistemuprimarnojBfazi,menjasistemtakoto:
reagujesvesloenijimreakcijamanaveibrojspoljanjihokolnosti
unarednaiskustvapoinjedaunosidelovesadrajaidelovestruktureprethodnihiskustava
4. Sekundarna B faza psiholokog sistema (B tip psiholokog sistema) jeste struktura odrasle osobe koja trajno ostaje u B fazi psiholokog sistema.
A i B faze (Aph, Bph) psiholokog sistema u najveoj meri su odgovorne za usvajanje znanja i vetina.
5. C faza (Cph) je zrela faza zdravog psiholokog sistema. Ova faza se struktuira od perioda prvih seanja (od oko 4. godine) i ima vie poetaka i vie krajeva.
Prvi kraj C faze psiholokog sistema je oko 35. godine. To je period poetka stagnacije sistema.
Drugi kraj C faze psiholokog sistema je oko 45. godine (pribliavanjem kraju reproduktiv-nog perioda). U toj fazi psiholoki sistem poinje da destruktuira i da dobija karakteristike svoje D faze.
6. D faza psiholokog sistema je faza destruktuiranja sistema.
Destruktuiranje psiholokog sistema je gubitak delova strukture sistema. Psiholoki sistem destruktuira i zavisno i nezavisno od degeneracije centralnog nervnog sistema.
U zavisnosti od tipa strukture kojem je sistem pripadao pre destruktuiranja, razlikujemo: DA, DB, DC i DC-M.I.S. tip strukture (DAph, DBph, DCph i DC-M.A.S.ph).
9
7. C-M.A.S. je struktura nastala kao rezultat vie uspenih M.I.S seansi. (M.A.S je predmet studije: Metoda izmene strukture psiholokog sistema).
III.NEUROTSKACPSIHOLOKASTRUKTURA
Makrostrukturalnekomponentepsiholokogsistema
Strukturu psiholokog sistema ine dve grupe makrostrukturalnih (makrogradivnih) komponenti:
bioloko-organske ili neurobioloke komponente (nepsiholoke) komponente
psiholoke komponente
Bioloko-organske komponente psiholokog sistema su:
naslee
karakteristike prenatalnog perioda
pol
somatska oboljenja
oboljenja psiholkog sistema
psihoaktivne supstance, itd.
Bioloko-organske komponente nisu predmet prouavanja ove studije.
Psiholoke komponente (psiholoki deo) psiholokog sistema ine:
zapamena isksutva (seanja)
aktuelno iskustvo
San je takoe iskustvo. Ima sadraj i strukturu iskustva.
Iskustvo(psihostrukturalnoiskustvo)
10
Iskustva delimo na:
aktuelna
zapamena (seanja)
nezapamena
Kada iskustvo posmatramo kao deo strukture psiholokog sistema, nazivamo ga psihostrukturalno iskustvo.
Strukturaiskustva
Strukturu (psihostrukturalnog) iskustva ine:
sve komponente dotad formiranog psiholokog sistema
okolnosti i reakcije datog iskustva
konekcije meu okolnostima i reakcijama datog iskustva, i komponentama dotad formiranog psiholokog sistema
U daljem tekstu koristiemo nazive:
okolnosti (za spoljanje okolnosti) odgovor (za ukupnost reakcija)
Okolnostiiskustva
Okolnosti iskustva ine:
drugi organski sistemi
drugi psiholoki sistemi (drugi ljudi)
neorganski sistemi
prostor
vreme
itd.
Sa drugim sistemima (okolnostima) psiholoki sistem je pravilno konektovan preko reakcija.
11
Reakcijeiskustva
Reakcije na okolnosti su:
ulne reakcije (opaanje)
psiholoke reakcije
manifestne reakcije
somatske reakcije
pamenje
itd.
Psiholoke reakcije su:
emocionalne (oseanja)
intelektualne (kognitivne)
Manifestne reakcije su:
verbalne
neverbalne
Verbalna reakcija je govor sa svojim sadrajima.
Neverbalne reakcije su:
direktne neverbalne reakcije
indirektne neverbalne reakcije
Direktne neverbalne reakcije su:
nain govora
mimika
motorika (grafomotorne reakcije, pokreti tela)
12
Indirektne neverbalne reakcije su:
spoljanji izgled
status line higijene, itd.
Vlastite reakcije ovek:
psiholoki opaa (u daljem tekstu opaa)
reaguje na njih (reakcije na reakcije)
pamti
Okolnostiireakcijekaopsiholokiprocesi
Opaanje i pamenje spoljanjih okolnosti i vlastitih reakcija su:
psiholoki procesi
psiholoke funkcije
psiholoke reakcije
Okolnosti i vlastite reakcije, kada su zapamene, bez ostatka nastavljaju da traju u narednim ivotnim iskustvima, i postaju deo psiholokog sistema.
SubmikrokomponenteneurotskeCstrukture
Okolnosti i reakcije, kao komponente iskustva, imaju sadraj i strukturu (imaju svoje komponente). Komponente okolnosti i reakcija su submikro psihostrukturalne komponente.
Submikro psihostrukturalne komponente, sa svojim sadrajem i strukturom, deo su strukture:
iskustva
celine psiholokog sistema
IstovremenostkaospecifinostneurotskeCstrukture
13
U teorijskim stavovima, odnosno u tekstovima, koji objanjavaju neurotsku C strukturu psiholokog sistema, pojavljuje se re istovremeno.
Re istovremeno odraava specifinost neurotske C strukture, po kojoj su dve ili vie pojava istovremeno:
i struktura i funkcija
i razliite i iste
i deo i celina
i tip i poremeaj strukture
i naredne i prethodne
i funkcija i dimenzija
i spoljanja okolnost i deo sistema
i spoljanja okolnost i celina sistema
i reakcija i deo sistema
i reakcija i celina sistema
i vreme i deo sistema
i vreme i celina sistema
i ono to se meri i merni instrument
i poetak i kraj
itd.
Re istovremeno takoe odraava specifinost neurotske C strukture, po kojoj pojedine faze psiholokog sistema istovremeno imaju vie poetaka i vie zavretaka.
Simbol psiholokog sistema (pogledati sajt http://www.psychostructurology.rs) odraava istovremenost kao sutinsko svojstvo neurotske C strukture psiholokog sistema.
KonekcijeneurotskeCpsiholokestrukture
Sve komponete neurotske C psiholoke strukture povezane su jednom konekcijom. Za bolje razumevanje te celovite i nedeljive konekcije, podelili smo je na:
horizontalne konekcije (veze unutar ivotnih iskustava)
14
vertikalne konekcije (veze izmeu ivotnih iskustava)
eksterne konekcije - konekcije sa drugim sistemima
Horizontalnekonekcije
Horizontalne konekcije psiholokog sistema su veze unutar svakog pojedinanog iskustva.
Strukturu (veze) svakog iskustva (horizontalne konekcije) ine:
makrokomponente psiholokog sistema (sve komponente dotad formiranog psiholokog sistema)
mikrokomponente psiholokog sistema (okolnosti i reakcije datog iskustva)
konekcije izmeu makro i mikro komponenti psiholokog sistema
Znai, konekcije koje postoje unutar svakog iskustva istovremeno su:
konekcije datog iskustva
konekcije celine psiholokog sistema
Horizontalne konekcije su mikrostrukturalne konekcije psiholokog sistema.
Horizontalne (mikrostrukturalne) konekcije deo su vertikalnih (makrostrukturalnih) konekcija psiholokog sistema.
U uem smislu horizontalne konekcije su konekcije izmeu okolnosti i reakcija svakog pojedinanog iskustva.
Posmtranjem komponenti jednog iskustva (okolnosti, reakcija i njihovih konekcija), posmatramo i celinu sistema.
Vertikalnekonekcije
15
Svaka horizontalna konekcija, sa svim svojim komponetama, nepromenjena, traje u svim narednim iskustvima. Fenomen konstantnosti iskustva u sistemu je psihostrukturalni transfer.
Trajanje horizontalne konekcije iskustva u narednim iskustvima, ini jednu makropsiholoku - vertikalnu konekciju psiholokog sistema, ili vertikalnu psihostrukturalnu konekciju psiholokog sistema.
Svaka vertikalna konekcija ulazi u sastav (deo je) svake horizontalne konekcije svakog narednog iskustava - u sastavu je svake komponente i svake konekcije psiholokog sistema.
RazumevanjekonekcijaneurotskeCstrukture
Od svih konekcija psiholokog sistema mogu se opaati jedino horizontalne konekcije, konekcije izmeu okolnosti i reakcija iskustva.
Vertikalne konekcije psiholokog sistema, mogu jedino da se razumeju tokom M.A.S. procesa.
KarakteristikekonekcijaneurotskeCstrukture
Svaka komponenta iskustva istovremeno je:
gradivna komponenta iskustva
deo horizontalnih konekcija iskustva
gradivna komponenta celine psiholokog sistema
deo vertikalnih konekcija psiholokog sistema
PoetaknovevertikalnekonekcijeneurotskeCstrukture
ovek okolnosti opaa selektivno. Opaa one okolnosti na koje je, u psiholokom smislu, i ranije reagovao.
16
ovek na psiholoki poznate okolnosti reaguje psiholoki poznatim reakcijama i time ih dovodi u psiholoki poznate konekcije.
U svakom iskustvu samo mali deo okolnosti, mali deo reakcija i mali deo konekcija, u psiholokom smislu, je nov - prvi put se javlja.
Okolnosti, reakcije i konekcije koje se u datom iskustvu prvi put javljaju, u bazi su jedne nove vertikalne konekcije.
NezapamenaiskustvaneurotskeCstrukture
Nezapamena iskustva su relevantna za struktuiranje psiholokog sistema. Nezapamena iskustva su psihostrukturalna iskustva.
Razlika izmeu zapamenih i nezapamenih iskustava je u tome to su komponente zapamenih iskustava:
relevantnije za sadraj sistema
mogu se opaati iz pozicije aktuelnog iskustva
mogu se koristiti u procesu izmene sistema (M.A.S.)
Komponente nezapamenih iskustava:
relevantnije su za sticanje znanja i vetina
ne mogu se opaati iz pozicije aktuelnog iskustva
koriste se u rocesu izmene sistema kada se poveu sa zapamenim iskustvima
Nezapamena iskustva su psihostrukturalni meuprostor, zbog mesta koje imaju u strukturi neurotske C faze psiholokog sistema.
Zapamenim i nezapamenim iskustvima je zajedniko to to se njihove komponente mogu koristiti u procesu psihodijagnostike.
BazinoivotnoiskustvoneurotskeCstrukture
17
Bazino iskustvo je iskustvo iz perioda prvih seanja. To iskustvo je prvo iskustvo neurotske C faze psiholokog sistema. Dete u bazinom iskustvu je psiholoki odrasla osoba.
Nazivi za bazino iskustvo su:
bazino iskustvo
bazino psihostrukturalno iskustvo
bazino iskustvo broj jedan
glavna scena
scena
Sadrajbazinogiskustva
Bazino isksutvo ima:
sadraj (priu)
strukturu
U bazinom iskustvu:
dete reaguje na prisutne ili odsutne roditelje, koji su okolnost bazinog iskustva
roditelji reaguju meusobno
roditelji reguju na dete
dete reaguje na svoje reakcije
U bazinom iskustvu reakcije deteta prema roditeljima su namere. Te namere su, u svojoj psiholokoj osnovi, najveim delom, seksualne i agresivne prirode.
U bazinom iskustvu dete krije svoje namere.
Sadraj bazinog iskustva:
odreen je sadrajima prethodnih iskustava
odreuje sadraje svih narednih iskustava
18
Strukturabazinogiskustva
U bazinom iskustvu dete prvi put reaguje na tri grupe komponenti:
na okolnosti bazinog iskustva (na druge sisteme)
na svoje psiholoke reakcije unutar bazinog iskustva (to su reakcije na vlastite reakcije)
na samog sebe u bazinom iskustvu, na svoj fiziki i psiholoki sistem (to su okolnosti na okolnosti)
Svako iskustvo posle bazinog iskustva ine:
komponente prethodih iskustava, poev od bazinog iskustva
komponente koje se u datom iskustvu prvi put javljaju
Zbog ove karakteristike psiholokog sistema, dete posle bazinog iskustva reaguje na etiri grupe komponenti:
na druge sisteme (okolnosti) datog iskustva
na vlastite psiholoke reakcije datog iskustva
na samog sebe kao fiziki i psiholoki sistem (okolnost na okolnost)
na sva prethodna iskustva (poev od bazinog iskustva)
U bazinom iskustvu, dete opaa i moe adekvatno da razume sve komponente tog iskustva. Moe da razume:
sve okolnosti
sve svoje reakcije
sve reakcije na svoje reakcije
To ini da su u bazinom iskustvu reakcije deteta adekvatne:
okolnostima
delu vlastitog psiholokog sistema
19
Nultapsihostrukturalnaiskustava
Nulta psihostrukturalna iskustva (nulta ivotna iskustva) su sva zapamena iskustva pre bazinog.
Sadraji svih komponenti nultih psihostrukturalnih iskustava traju u sadrajima bazinog iskustava.
Struktura nultog psihostrukturalnog iskustva:
ima karakteristike strukture primarne B faze psiholokog sistema
ima karakteristike strukture bazinog iskustva
Zato je period psiholokog sistema u kome se javljaju nulta psihostrukturalna iskustva prelazni psihostrukturalni period, izmeu primarne B i C faze psiholokog sistema.
Specifinostibazinogiskustva
U osnovi bazinog iskustva je namera (reakcija) seksualne i agresivne prirode.
Na psiholokom nivou dete u bazinom iskustvu ne realizuje svoju nameru, ali se ne odrie od njene realizacije.
I namera i nemogunost njene realizacije iz bazinog iskustva trajno ostaju u grai svih narednih ivotnih iskustava.
Bazino iskustvo sa svim svojim komponentama, trajno ostaje u strukturi svih narednih iskustava i time u strukturi ukupnog psiholokog sistema.
Bazino iskustvo odreuje sadraj i strukturu komponenti svakog narednog iskustva. Ta injenica je uzrok to najveim delom uvek reagujemo kao da se nalazimo u svom bazinom iskustvu.
Kakoseprepoznajebazinoiskustvo?
Bazino iskustvo se razlikuje:
od iskustava koja mu prethode (od nultih iskustava)
20
od iskustava koja slede nakon njega
Vidljivi deo strukture onih iskustava koja prethode bazinom ine:
okolnosti
reakcije
Vidljivi deo strukture bazinog iskustva ine:
okolnosti
reakcije
reakcija na (vlastite) reakcije
okolnosti na okolnosti
Struktura nultih psihostrukturalnih iskustava i struktura bazinog iskustva mogu jasno da se:
posmatraju
razumeju
Struktura iskustava koja slede nakon bazinog sastoji se od:
stimulansa (objanjenje dato u nastavku studije)
odgovora na stimulans (odgovora)
U iskustvima posle bazinog iskustva:
ne moemo jasno da opaamo i razumemo sve komponente njihove strukture
reakcije u tim iskustvima nisu u potpunosti adekvatne samo spoljanjim okolnostima
Horizontalnevezebazinogiskustva
Sve komponente bazinog iskustva meusobno su konektovane (povezane). Svaka od konekcija bazinog iskustva je prva (bazina) horizontalna konekcija koja, (bez ostatka) ulazi u grau:
svih horizontalnih konekcija svakog narednog iskustva
21
svih vertikalnih konekcija psiholokog sistema
Horizontalnevezeposlebazinogiskustva
Svako iskustvo posle bazinog iskustva ine:
komponente i time konekcije prethodih iskustava, poev od bazinog iskustva
komponente i time konekcije koje se u datom iskustvu prvi put javljaju
Komponente i veze koje se u svim iskustvima nakon bazinog iskustva prvi put javljaju, su prve (bazine) horizontalne veze koje, (bez ostatka) ulaze u grau:
svih komponenti svakog narednog iskustva
svih horizontalnih veza svakog narednog iskustva
svih vertikalnih veza psiholokog sistema
Komponente i konekcije koje se u datom iskustvu prvi put javljaju, u osnovi su jedne nove vertikalne konekcije psiholokog sistema. Zbog toga je svako iskustvo, posle bazinog, delom bazino iskustvo psiholokog sistema.
Moemo zakljuiti da se svaka horizontalna konekcija svakog iskustva nakon bazinog:
veim delom nadograuje na postojee vertikalne konekcije psiholokog sistema
manjim delom predstavlja bazinu horizontalnu konekciju jedne nove vertikalne konekcije
to je manja udaljenost iskustva (psihostrukturalnog iskustva) od bazinog, to je njegov uticaj na strukturu psiholokog sistema vei.
Psihostrukturalnoiskustvobrojjedan Prvo seanje posle bazinog iskustva je psihostrukturalno iskustvo broj jedan.
Psihostrukturalno iskustvo broj jedan ima sledee nazive:
bazino iskustvo broj dva scena broj dva
22
psihostrukturalno iskustvo broj jedan PSI1
Psihostrukturalno iskustvo broj jedan (osim biolokih komponenti i komponenti A i B faza psiholokog sistema) ine:
sve komponente bazinog iskustva
komponente koje se u datom, PSI1, prvi put javljaju
U PSI1 reakcije deteta su adekvatne:
okolnostima i reakcijama deteta u tom iskustvu komponentama (okolnostima i reakcijama) bazinog iskustva (drugog
iskustva)
U PSI1 dete (ovek) prvi put:
ne razume u potpunosti uzroke svojih reakcija
ne kontrolie u potpunosti neke svoje reakcije (postupke)
PSI1 odreuje tip neadekvatnosti komponenti svih narednih iskustava.
PSI1 se bez ostaka sadri u svim ivotnim iskustvima koja slede nakon njega. PSI1 ima najvei psihostrukturalni uticaj, posle bazinog iskustva.
Psihostrukturalnoiskustvobrojdva
Drugo seanje posle bazinog iskustva ima sledee nazive:
bazino iskustvo broj tri psihostrukturalno iskustvo broj dva scena broj tri PSI2
Psihostrukturalno iskustvo broj dva ine:
sve komponente bazinog iskustva
sve komponente PSI1
23
komponente (okolnosti, reakcije i konekcije) koje se u datom, PSI2, prvi put javljaju
U PSI2 reakcije deteta su adekvatne:
okolnostima i reakcijama deteta u tom iskustvu
svim komponentama bazinog iskustva svim komponentama PSI1
U PSI2, dete svoje reakcije na spoljanje okolnosti opaa, ali ih u potpunosti ne razume i ne kontrolie.
Komponente PSI2 karakterie neadekvatnost veeg intenziteta od neadekvatnosti komponenti u PSI1.
PSI2 odreuje intenzitet neadekvatnosti svih komponenti psiholokog sistema.
PoecistruktuiranjaneurotskeCfazepsiholokogsistema
Sve faze struktuiranja neurotske C psiholoke strukture istovremeno imaju vie poetaka i vie krajeva.
Prvi poetak struktuiranja su nulta iskustva koja u neurotsku C fazu unose karakteristike strukture ranijih (A i B) faza psiholokog sistema.
Drugi poetak struktuiranja neurotske C faze psiholokog sistema je bazino iskustvo. Bazino iskustvo odreuje:
sadraj i strukturu nultih iskustava (retroaktivni uticaj)
sadraj i strukturu celine psiholokog sistema
Trei poetak struktuiranja neurotske C faze psiholokog sistema je PSI1. PSI1 odreuje:
tip neadekvatnosti sadraja iskustava
tip neadekvatnosti strukture iskustava
tip neadekvatnosti sadraja i strukture celine psiholokog sistema
24
etvrti poetak struktuiranja neurotske C faze psiholokog sistema je PSI2. PSI2 odreuje:
inenzitet neadekvatnosti sadraja iskustava
inenzitet neadekvatnosti strukture iskustava
inenzitet neadekvatnosti sadraja i strukture celine psiholokog sistema
Ostali poeci struktuiranja su u svim iskustvima koja se doivljavaju posle PSI2.
PravcistruktuiranjaneurotskeCfazepsiholokogsistema
Neurotska C faza psiholokog sistema ima etiri pravca struktuiranja.
Prvi pravac struktuiranja poinje od nultih psihostrukturalnih iskustava i predstavlja unoenje strukture ranijih faza psiholokog sistema u strukturu bazinog iskustva.
Bazino iskustvo unosi (retroaktivno) svoju strukturu u prethodna iskustva. To je nain na koji bazino iskustvo odreuje koja e, od prethodnih iskustava, ostati trajno zapamena i postati nulta psihostrukturalna iskustva. To je drugi pravac struktiranja psiholokog sistema.
Trei pravac struktuiranja psiholokog sistema je unoenje bazinog iskustva i unoenje svih iskustava nakon njega, u strukturu narednih iskustava.
etvrti pravac struktiranja psiholokog sistema je delovanje svih iskustava nakon bazinog na strukturu svih ranijih iskustava, osim na strukturu bazinog iskustva.
BazinipsihostrukturalnitrijasneurotskeCpsiholokestrukture
Bazini psihostrukturalni trijas ine:
1. bazino iskustvo
2. prvo seanje posle bazinog iskustva (PSI1)
3. drugo seanje posle bazinog iskustva (PSI2)
Bazini trijas ima najvei uticaj na struktuiranje neurotske C strukture.
25
1. Bazino iskustvo, kao deo psihostrukturalnog trijasa, odreuje sadraj i strukturu svih narednih iskustava.
2. Psihostrukturalno iskustvo broj jedan odreuje tip neadekvatnosti komponenti svih narednih iskustava.
3. Psihostrukturalno iskustvo broj dva odreuje intenzitet neadekvatnosti komponenti svih narednih iskustava.
Pod uzajamnim psihostrukturalnim uticajem nalaze se:
iskustva bazinog trijasa
sva iskustva nakon bazinog trijasa
Sva iskustva nakon bazinog povratno se sadre u svim prethodnim iskustvima i na taj nain deluju na njih. Ni jedno iskustvo nakon bazinog, nije u stanju da menja bazino iskustvo.
Stimulans
Nakon bazinog iskustva strukturu svakog iskustva neurotske C faze psiholokog sistema ine:
stimulans
odgovor na stimulans (u daljem tekstu odgovor)
Komponente stimulansa ine:
komponente svih ranije doivljenih iskustava
komponente datog iskustva
Odgovor
Odgovor (na stimulans) osobe neurotske C faze psiholokog sistema, ini ukupnost reakcija iskustva (ulnih, psiholokih, manifestnih, somatskih, itd.)
26
Ovako sloena graa stimulansa dovodi do toga da je odgovor:
nerazumljiv
da nije u potpunosti adekvatan spoljanjim okolnostima
da je u potpunosti adekvatan svim komponentama stimulansa
Zatitasistemaodpovrede
Posle bazinog iskustva, stimulans svakog iskustva ine:
psiholoki sistem
komponente (okolnosti, reakcije i konekcije) koje se u datom iskustvu prvi put javljaju
U stimulansima vie uzastopnih iskustava, psiholoki sistem zauzima proporcionalno isti deo, tako da se moe govoriti o proporciji stimulansa1.
Deo psiholokog sistema u stimulansu iskustva:
poveva se tokom ivota (vremena)
smanjuje se tokom M.A.S. procesa
Ovakav nain struktuiranja psiholokog sistema je uzrok neadekvatnosti reakcija, tegoba i bola sitema. Istovremeno, ovakav nain struktuiranja psiholokog sistema titi ga od neadekvatnih reakcija, tegoba i bola.
Psiholoki sistem se titi od opasnosti spoljanje sredine tako to aktuelne okolnosti svodi na poznate okolnosti, a aktuelne reakcije svodi na poznate reakcije.
Traumapsiholokogsistema
Spoljanje okolnosti svojim sadrajem2 i/ili intenzitetom mogu iz stimulansa datog iskustva da izmeste vei ili manji deo psiholokog sistema.
1Proporcija stimulansa je deo proporcije iskustva, a proporcija iskustva je deo proporcije psiholokog sistema.2Drugi sistemi iz prirode, kao uzrok traume, imaju samo intenzitet dejstva.
27
Trauma (oteenje, ranjavanje, povreda) psiholokog sistema nastaje kada okolnosti blokiraju aktiviranje komponenti psiholokog sistema.
Kada okolnosti blokiraju sistem (kada onemogue korienje zatitnog efekta psiholokog sistema):
manifestne reakcije se svode na psiholoke reakcije. (Ono to je ovek u psihostrukturalnim iskustvima manifestno radio drugim ljudima i u odnosima sa drugim ljudima, u traumatskom iskustvu radi sebi.)
psiholoke reakcije poprimaju intenzitet i sadraj okolnosti (opasnosti)
Naruena proporcija stimulansa u korist okolnosti, rezultira osteenjem sistema. Oteenje sistema, i pratei bol sistema, trajno ostaju u njemu i imaju jak (bazini) uticaj na dalje struktuiranje sistema.
Traumatsko iskustvo ima svoj baini trijas, kao to ga imaju bazino iskustvo i, sa manjim intenzitetom i uticajem, svako psihostrukturalno iskustvo.
Istovremenoststimulansaiodgovora
Okolnosti iskustva su deo stimulansa.
Opaanje i pamenje su psiholoki procesi i istovremeo psiholoke reakcije.
Okolnosti iskustva, preko opaanja i pamenja, postaju deo psiholokog sistema.
Psiholoki sistem uvek opaa psiholoki iste spoljanje okolnosti. Zato su spoljanje okolnosti iskustva istovremeno i deo stimulansa i deo odgovora.
Reakcije iskustva su deo odgovora. Reakcije iskustva, kada su deo reakcije na reakcije, istovremeo su i deo stimulansa.
DeoneurotskeCstrukturekojijedostupanpsiholokomopaanju
28
Deo psiholokog sistema koji je dostupan (psiholokom) opaanju su:
okolnosti svih iskustava
reakcije svih iskustava
konekcije izmeu okolnosti i reakcija svih iskustava
AktuelnoiskustvoneurotskeCstrukture
Uticaj bazinog iskustva na aktuelno iskustvo je jednosmeran.
Aktuelno iskustvo u sebi sadri bazino iskustvo, dok bazino iskustvo u sebi ne sadri aktuelno iskustvo.
Aktuelno iskustvo i sva iskustva nakon bazinog su pod uzajamnim, dvosmernim uticajem.
Aktuelno iskustvo u sebi sadri sve komponente (strukturu) dotad formiranog psiholokog sistema, njihov:
sadraj
tip neadekvatnosti
intenzitet neadekvatnosti
Aktuelno iskustvo moe da izmeni: sadraj, tip i intenzitet neadekvatnosti komponenti svih iskustava nakon bazinog iskustva osim bazinog iskustva samog.
Psihostrukturalnanit
Stimulans iskustva ine:
spoljanje okolnosti datog iskustva
okolnosti na okolnosti datog iskustva
reakcije na reakcije datog iskustva
aktivirani deo psiholokog sistema
29
Vezu svih komponenti stimulansa i odgovora nazivamo asocijacija ili psihostrukturalna nit (u daljem tekstu psihostrukturalna nit).
Psihostrukturalnu nit ine:
okolnosti koje se u aktuelnom iskustvu prvi put javljaju
reakcije koje se aktuelnom iskustvu prvi put javljaju
isti delovi (komponente) strukture psiholokog sistema, tj. ono to je isto u zapamenim i u aktuelnom iskustvu
Psihostrukturalna nit je okolnostima i reakcijama datog iskustva aktiviran deo jedne vertikalne konekcije.
Psihostrukturalna nit je proces koji se u datom trenutku odvija izmeu vie istih delova strukture psiholokog sistema.
Vertikalnavezaipsihostrukturalnanit
Vertikalna konekcija i psihostrukturalna nit su psiholoki procesi koji imaju iste komponente, a suprotan smer. Vertikalna konekcija je deo strukture (psihostrukturalni proces). Psihostrukturalna nit je proces aktiviranja dela jedne vertikalne konekcije.
Vertikalna konekcija se struktuira iz pravca bazinog iskustva (prema aktuelnom ivotnom iskustvu). Psihostrukturalna nit se aktivira iz pravca aktuelnog ivotnog iskustva, a zavrava se u bazinom iskustvu.
Vertikalna konekcija je trajni deo strukture, dok je psihostrukturalna nit aktivirani deo strukture.
Destruktuiranjepsiholokogsistema
D faza psiholokog sistema je faza destruktuiranja. Destruktuiranje sistema poinje krajem reproduktivnog perioda.
Psiholoki sistem destruktuira u zavisnosti od tipa strukture i poremeaja strukture.
30
U zavisnosti od tipa strukture kojoj je sistem pripadao pre destruktuiranja, razlikujemo: DA, DB, DC i DC-M.A.S. tip strukture.
Do destruktuiranja neurotskog C sistema dolazi usled:
degenerativnih organskih promena, prevashodno CNS-a
destruktivnih promena samog psiholokog sistema
Neurotski DC psiholoki sistem destruktuira, tj. menja se, na nivou:
stimulansa
odgovora
horizontalnih konekcija
vertikalnih konekcija
Sistem destruktuira tako to se vei ili manji deo stimulansa, odgovora i konekcija gubi, tj. ne unosi se u naredna iskustva i ne prenosi se dalje.
Princip struktuiranja neurotske DC faze psiholokog sistema zasniva se na trajanju komponenti svih prethodnih iskustava u strukturi narednih iskustava (pri emu su neke komponente destruktivno izmenjene).
U neurotskoj DC fazi psiholokog sistema kao poslednje se gube:
komponente bazinog isksutva
komponente B faze psiholokog sistema
komponente A faze psiholokog sistema
METODAIZMENESTRUKTUREPSIHOLOKOGSISTEMA
MetodaizmeneneurotskeCstrukture*psiholokogsistema
31
Metoda izmene neurotske C strukture3 psiholokog sistema (The method of changing/altering the psychological system - M.A.S.)
Terapija je pojam za proces leenja bolesnog sistema.
Metoda izmene strukture psiholokog sistema (M.A.S.) nije leenje, ve metoda izmene sistema u pravcu ostvarenja njegove pune efikasnosti.
Metoda izmene strukture psiholokog sistema menja psiholoki sistem tako to ga pojanjava (razumeva).
Psiholoki sistem je, znai, toliko moan da je u stanju da menja, ne samo druge sisteme, ve i sam sebe.
Izmena strukture psiholokog sistema mogua je samo kod klijenta neurotske C psiholoke strukture.
Proces pojanjavanja strukture psiholokog sistema klijenta vodi psihostrukturolog.
DefinicijaM.A.S.
M.A.S. je proces tokom kog psihostrukturolog, standardizovanim reakcijama, povezuje svoju psiholoku strukturu sa psiholokom strukturom klijenta, sa ciljem da klijent razume deo strukture svog psiholokog sistema.
M.A.S. je metoda koja se najuspenije primenjuje kod klijenata sa neurotskom C strukturom.
Predmet studije Metoda izmene strukture psiholokog sistema je standardizacija procesa razumevanja (pojanjavanja) psiholokog sistema.
3U daljem tekastu Metoda izmene strukture psiholokog sistema - M.A.S. Psihoterapija poremeaja i psihoterapija oboljenja psiholokog sistema teme su studije Psihopatologija strukture psiholokog sistema.
32
M.A.S.seansakaoivotnoiskustvoklijenta
M.A.S. seansa je ivotno iskustvo klijenta.
M.A.S. seansu ine:
stimulans
odgovor
Stimulans klijenta u M.A.S. seansi ine tri grupe komponenti:
okolnosti
aktivirani deo psiholokog sistema
reakcije na reakcije
Odgovor klijenta ini ukupnost klijentovih reakcija:
ulnih
psiholokih
manifestnih
somatskih, itd.
Zapamena M.A.S. seansa postaje psihostrukturalno iskustvo psiholokog sistema klijenta.
Klijent
Razumevanje, a time i trajna izmena strukture psiholokog sistema, mogua je samo kod klijenta neurotske C psiholoke strukture.
Pristup strukturi psiholokog sistema klijenta neurotske C psiholoke strukture vri se preko aktuelnog ivotnog iskustva (M.A.S. seanse).
33
Psihostrukturolog
Standardizacija M.A.S. procesa je standardizacija reakcija psihostrukturologa.
Psihostrukturolog svojim (standardizovanim) reakcijama (pitanjima) navodi klijenta:
da pokrene proces asocijacije
da pojasni komponente svojih asociranih iskustava
da poredi komponente svojih asociranih iskustava
Psihostrukturolog u svom radu mora da se koristi svojim:
teorijskim znanjem
iskustvom u M.A.S. radu
C-M.A.S. psiholokom strukturom
Razgovor
Tokom M.A.S. seanse mogue je pojasniti samo jednu vertikalnu vezu.
Razgovor klijenta i psihostrukturologa ne moe da se standardizuje, zato to razgovor aktivira mnotvo veza u psiholokom sistemu klijenta i mnotvo veza izmeu psiholokih sistema klijenta i psihostrukturologa.
Tokom M.A.S. seanse psihostrukturolog radi sa govorom klijenta.
Govor
Tokom psihoterapijske seanse klijent govori, a psihostrukturolog postavlja pitanja.
Psihostrukturolog postavlja pitanja samo o onome o emu klijent govori.
Pitanje psihostrukturologa je za klijenta okolnost njegovog M.A.S. iskustva.
34
Postavljajnje pitanja samo o onome o emu klijent govori, ima za cilj:
da psihostrukturolog u M.A.S. proces unese minimum svog psiholokog sistema
da okolnosti M.A.S. seanse (reakcije psihostrukturologa) aktiviraju jednu ili mali broj vertikalnih veza psiholokog sistema klijenta
Znanjeklijentaimopsihostrukturologa
M.A.S. se oslanja na znanje klijenta i znanje psihostrukturologa.
Klijent zna:
okolnosti svojih iskustava
reakcije svojih iskustava
konekcije izmeu okolnosti i reakcija unutar iskustava (horizontalne konekcije)
Psihostrukturolog posmatra ono to je isto u onome o emu klijent govori, tj. psihostrukturolog posmatra ono to je isto u psiholokom sistemu klijenta. Tim metodolokim postupkom psihostrukturolog moe da pomogne klijentu da spozna vertikalnu vezu - deo strukture njegovog psiholokog sistema.
StrukturaM.A.S.seanse
Optimalno je da se seansa sastoji od:
aktuelnog iskustva
dva asocirana iskustva (PSIx i PSIy)4
jedne (asocirane) horizontalne veze bazinog iskustva
VertikalnavezaipsihostrukturalnanituM.A.S.seansi
4Seanja pre bazinog iskustva (PSI0) mogu da budu deo asocijativnog niza i da postanu PSIx ili PSIy.
35
M.A.S. se bavi upoznavanjem (razumevanjem) jedne vertikalne konekcije. Vertikalna konekcija je trajni deo strukture psiholokog sistema. Nju ine sve komponente (okolnosti, reakcije i konekcije) svih asocijativno povezanih iskustava.
Sve komponente svih asocijativno povezanih iskustava (na svim nivoima) su povezane i najveim delom iste.
Tokom M.A.S. procesa sve komponente asocijativno povezanih iskustava mogu se:
razumeti
dovesti u vezu
Razumevanje jedne vertikalne veze vri se preko razumevanja jedne psihostrukturalne niti.
Psihostrukturalna nit je aktivirana vertikalna konekcija (aktivirani deo strukture psiholokog sistema). Psihostrukturalna nit se aktivira u svakom iskustvu.
Vertikalna veza i psihostrukturalna nit imaju iste komponente a suprotan smer5.
Konekcijepsiholokogsistema,M.A.S.procesaiprocesagovora
Komponente koje ine jednu vertikalnu konekciju:
najveim delom imaju psiholoki iste sadraje
manjim delom imaju psiholoki razliite sadraje
najveim delom imaju isti tip neadekvanosti
najveim delom imaju isti intenzitet neadekvanosti
meusobno su konektovane (od makro do submikro nivoa)
5Svaka vertikalna konekcija poinje da se struktuira u bazinom iskustvu, a zavrava se u aktuelnom iskustvu.
Psihostrukturalna nit aktivira se u aktuelnom iskustvu i povezuje asocirana iskustva i jednu horizontalnu konekciju bazinog iskustva.
36
M.I.S seansa prati strukturu jedne vertikalne konekciju.
Struktura govora prati (odraava):
strukturu vertikalne konekcije
strukturu M.A.S. seanse
Da struktura govora prati (odraava) pravilnost strukture psiholokog sistema moemo da se uverimo tokom M.A.S procesa, posmatrajui nain na koji klijent iskustva opisuje i dovodi u meusobnu konekciju. Klijent uvek istim reima:
opisuje svako asocijativno povezano iskustvo6
dovodi u konekciju (poredi) asocijativno povezana iskustva7
Poreenjekomponentivertikalnekonekcije
Komponente asocijativno povezanih iskustava su veim delom iste, a manjim delom razliite. Razlog za to je:
to najvei broj komponenti iskustava ine ponovljene (iste) komponente ranijih ivotnih iskustava
to se manji broj komponenti u svakom iskustvu javlja prvi put (razlikuju se od prethodnih)
to psiholoki sistem ima centrifugalnu silu (menja komponente svoje ve formirane strukture na nain to ih izjednauje sa celinom sistema - razliito u sistemu svodi na isto)
Kada klijent opisuje razliite komponente razliitih iskustava8, iako su one psihostrukturalno najveim delom iste, on ih:
6Npr: Kada se u M.A.S. seansi vie puta od klijenta trai da opie dato iskustvo, on ga uvek opisuje istim reima (ukoliko su reakcije psihostrukturologa standardizovane i ukoliko iskljuimo promene psiholokog sistema nastale usled klijentovih reakcija na reakcije u prethodnim opisima).7Npr: Kada se u M.A.S. seansi vie puta od klijenta trai da povee (poredi) komponente vie asociranih iskustava, on ih uvek dovodi u vezu opisujui ih istim reima izjednaava ih (ukoliko su reakcije psihostrukturologa standardizovane i ukoliko iskljuimo promene psiholokog sistema nastale usled klijentovih reakcija na reakcije u prethodnim poreenjima).
37
doivljava kao da su razliite
opisuje ih razliitim reima9
Kada te, iste komponente klijent poredi, on svedoi (uoava) da su one iste.
Kakoseprepoznajeistouasociranimiskustvima
Psihostrukturolog prepoznaje vertikalnu konekciju (ono to je isto u komponetama posmatranih ivotnih iskustava), tako to:
pita klijenta da li su za njega razliite komponente razliitih iskustava psiholoki iste
uoava iste rei koje klijent koristi za opis razliitih komponenti razliitih iskustava. (Npr.: U vie iskustava klijent govori o neemu crnom)
Psiholokibol
Zato to sve komponente iskustava traju u komponentama narednih iskustava, vremenom (tokom ivota) komponete (okolnosti i reakcije) postaju sve neadekvatnije10 okolnostima. Time reakcije:
mogu da postanu tegobe
mogu da postanu bolne
Tegobe (strah) velikog intenziteta su psiholoki bol bol psiholokog sistema
ZadatakM.A.S.seanse
Psihostrukturolog pomae klijentu:
8 Kada opisuje delove svoje realne psiholoke strukture. 9Npr: opisuje ih kao strepnju, napetost, strah.10Neadekvatne komponente (neadekvatne reakcije neadekvatno ponaanje) prepoznajemo kao zavisno i/ili prislilno ponaanje.
38
da razume da njegove aktuelne reakcije predstavljaju ponavljanje negovih ranijih reakcija, tj. da je on tim reakcijama vie puta reagovao u prolosti, najpre u bazinom iskustvu, tj. da on jo uvek reaguje kao da se delom nalazi u istim okolnostima (u istom prostoru, vremenu i sa istim osobama) na koje je nekada reagovao
da razume da on svojim aktuelnim reakcijama ponavlja: reakcije, karakteristike i osobine ljudi koji su bili prisutni u asociranim iskustvima, tj. da su u njegovim aktuelnim reakcijama sadrane njegove nekadanje okolnosti, tj. da je njegova aktuelna reakcija (strah) psiholoki ista kao njegova nekadanja okolnost (namrtena majka crnih oiju)11
Reakcijepsihostrukturologa
Tokom M.A.S. seanse o onome o emu klijent govori psihostrukturolog nikada ne iznosi:
svoje stavove
svoje miljenje
svoje komentare
svoja tumaenja
ne nudi interpretacije
ne daje savete
ne dijagnostikuje, itd.
Psihostrukturolog samo postavlja pojanjavajua pitanja:
o onome o emu klijent govori
o klijentovom nainu govora
o klijentovim manifestnim reakcijama
o onome to je upadljivo u govoru klijenta
Upadljivougovoruklijenta
Psihostrukturolog uoava upadljive rei i gestove koje klijent koristi kada opisuje, pojanjava i poredi komponente svojih asocjativno povezanih iskustava.
11Jedan moj klijent za psihoterapijsku seansu kae: Posmatramo kako stvari izlaze iz svojih proporcija.
39
Upadljive su rei:
koje klijent ponavlja
koje su neadekvatne okolnostima ili reakcijama
kojima klijent eksplicitno opisuje svoje neadekvatne reakcije, okolnosti i tegobe
Psihostrukturolog za postavljanje pitanja koristi te iste (upadljive) klijentove rei, da bi:
pokrenuo proces asocijacije
pojasnio komponente asocjativno povezanih iskustava
poredio komponente asocjativno povezanih iskustava
Aktivnostipsihoterapijskeseanse
Da bi klijent razumeo jednu vertikalnu vezu svog psiholokog sistema, M.A.S seansa mora da ima najmanje dve grupe aktivnosti.
U prvoj grupi M.A.S. aktivnosti klijent uz pomo psihostrukturologa pojanjava komponente asocijativno povezanih iskustava:
okolnosti svog aktuelnog iskustva (najee su to osobine i reakcije drugih ljudi)
svoje reakcije u aktuelnom iskustvu
okolnosti vie asociranih seanja
svoje reakcije u asociranim seanjima
U drugoj grupi M.A.S. aktivnosti klijent i psihostrukturolog porede komponente asocijativno povezanih iskustava, da bi klijent razumeo:
da su okolnosti u aktuelnom iskustvu psiholoki iste sa okolnostima u asociranim seanjima i u delu bazinog iskustva
da su njegove reakcije u aktuelnom iskustvu psiholoki iste sa njegovim reakcijama u asociranim seanjima i u delu bazinog iskustva
da su njegove reakcije u aktuelnom iskustvu psiholoki iste sa okolnostima u asociranim seanjima i sa delom bazinog iskustva
40
Poredei komponente ivotnih iskustava klijent moe da razume koji deo okolnosti i koji deo reakcija se prvi put javljaju u svakom posmatranom iskustvu.
Rezultatporeenjakomponenti
Rezultat poreenja komponenti asocijativno povezanih iskustava je njihovo izjednaavanje.
Rezultat izjednaavanja komponenti iskustava je razumevanje jedne vertikalne veze.
Razumevanje jedne vertikalne veze dovodi do izmene psiholokog sistema na nain koji smo opisali u poglavlju Izmena psiholokog sistema.
FazeM.A.S.seanse
M.A.S. seansa najee poinje:
opisom komponenti aktuelnog iskustva
pojanjavanjem komponenti aktuelnog iskustva
U drugoj fazi M.A.S. seanse psihostrukturolog pitanjima navodi klijenta:
da asocira jedno iskustvo (seanje)
da opie i razume to iskustvo
U treoj fazi M.A.S. seanse psihostrukturolog pitanjima navodi klijenta:
da asocira jo jedno iskustvo
da opie i razume to iskustvo
U sledeoj fazi M.A.S. seanse psihostrukturolog navodi klijenta da asocira, opie i razume jednu horizontalnu konekciju svog bazinog iskustva.
41
Asocirano iskustvo koje je blie aktuelnom iskustvu, nazvali smo psihostrukturalno iskustvo x (PSIx).
Asocirano iskustvo koje je udaljenjije od aktuelnog iskustva nazvali smo psihostrukturalno iskustvo y (PSIy).
U sledeoj fazi M.A.S. seanse psihostrukturolog i klijent porede komponente asocijativno povezanih ivotnih iskustava.
MatematikaanalizaM.A.S.
Sloen M.A.S. proces u kome psihostrukturolog i klijent tragaju za onim to je isto unutar i izmeu iskustava, se moe prikazati u vidu jednaine. Jednaine M.A.S. procesa su predmet studije: Matematika analiza M.A.S.
Standardizovanapitanja
Da bi se izjednaile komponente asocijativno povezanih ivotnih iskustava, psihostrukturolog klijentu postavlja standardizovana pitanja, sa ciljem da utvrde:
koje su reakcije klijenta u posmatranim iskustvima psiholoki iste12
koje su okolnosti u posmatranim iskustvima psiholoki iste13
koje su aktuelne reakcije klijenta psiholoki iste kao reakcije drugih osoba u posmatranim iskustvima14
da li su, u psiholokom smislu, okolnosti jednog posmatranog iskustva (mamina ljutnja) postale klijentove reakcije (strah) u aktuelnom iskustvu15
12Primer standardizovanog pitanja iji je cilj izjednaavanje dve reakcije klijenta, reakcije straha u aktuelnom iskustvu i reakcije strepnje u iskustvu (seanju) x: Da li bi se moglo rei da je Vaa strepnja u seanju x psiholoki ista kao i Va strah u aktuelnom iskustvu?13Primer standardizovanog pitanja iji je cilj izjednaavanje okolnosti aktuelnog iskustva i okolnosti iskustva x: Da li bi se moglo rei da je osoba A (majka koja je za klijenta okolnost), koja je izazvala Vau strepnju u seanju x, psiholoki ista kao i mrak koji u Vaem aktuelnom iskustvu izaziva reakciju straha?14Primer standardizovanog pitanja iji je cilj izjednaavanje: aktuelne reakcije klijenta i reakcije osobe A u seanju x: Da li bi se moglo rei da je Va strah (aktuelna reakcija) psiholoki isti kao majina ljutnja (majina reakcija) iz seanja x?
42
koja je horizontalna veza bazinog iskustva asocijativno povezana sa horizontalnim konekcijama aktuelnog iskustva
PostM.A.S.iskustvoklijenta
Period (vreme) nakon M.A.S. seanse za klijenta je post-M.A.S. period.
Iskustva nakon M.A.S. perioda za klijenta su post-M.A.S. iskustva.
U post-M.A.S. iskustvima klijent psiholoki reaguje:
na druge sisteme (okolnosti) datog iskustva
na vlastite psiholoke reakcije datog iskustva
na samog sebe kao fiziki i psiholoki sistem (okolnost na okolnost) datog iskustva
na sva prethodna iskustva (poev od bazinog iskustva) u koje ulaze i komponente M.A.S. seanse
PostM.A.S.iskustvorezultiraizmenomsistema.
Tokom M.A.S. seanse mogue je pojasniti samo jednu vertikalnu konenciju.
Druga vertikalna konencija moe da se razume samo nakon post-M.A.S. perioda.
Post-M.A.S. period je deo M.A.S. procesa, i to neophodni deo.
Neka post-M.A.S. iskustva mogu da ostanu trajno zapamena i time postanu psihostrukturalna iskustva.
IzmenaneurotskeCpsiholokestrukture
15Primer standardizovanog pitanja iji je cilj izjednaavanje aktuelne reakcije klijenta (straha) sa okolnostima seanja x: Da li bi se moglo rei da je Va aktuelni strah (strah je reakcija) psiholoki isti kao namrtena majka crnih oiju (namrtenost crnih oiju je za klijenta okolnost) iz seanja x?
43
M.A.S. menja neurotsku C psiholoku strukturu na nivou stimulansa, tako da tokom M.A.S. seanse upoznati deo psiholokog sistema, trajno gubi mesto u stimulansu narednih ivotnih iskustava.
Za upoznato (tokom M.A.S. seanse) se u stimulansu narednih iskustava trajno:
smanjuje udeo psiholokog sistema
poveava udeo okolnosti
U narednim iskustvima se za upoznati deo psiholokog sistema trajno:
poveava adekvatnost komponenti
smanjuje bol
Mopsiholokogsistema
M.A.S. na nivou strukture psiholokog sistema deluje na izmenu svih narednih iskustava.
M.A.S. na subjektivnom (psiholokom) nivou menja komponente dotad formiranog psiholokog sistema (sistem menja unazad).
CM.A.S.struktura
C-M.A.S. je struktura psiholokog sistema nastala kao rezultat veeg broja uspenih M.A.S seansi.
Simbol
Simbol psiholkog procesa je malo slovo lj , stilizovano tako da sa obe strane izgleda isto.
Simbol psiholkog sistema (http://www.psychostructurology.rs/) je romb u kome je ucrtan simbol psiholokog procesa.
44
Simbol psiholkog sistema odraava sledea svojstva neurotske C strukture16:
1. Da u datom trenutku istu strukturu imaju celina psiholokog sistema i sve strukturalne komponente (svi delovi) psiholokog sistema
2. Da se struktuiranjanje (C faze) psiholokog sistema vri u dva pravca:
jedan pravac ide od bazinog prema aktuelnom iskustvu
drugi pravac ide od aktuelnog iskustva ka bazinom iskustvu
Obe komponente simbola psiholokog sistema odraavaju istovremenost kao sutinsko svojstvo neurotske C strukture.
Romb simbolizuje ivot sistema - njegovo trajanje od poetka procesa struktuiranja, preko njegove pune razvijenosti, perioda njegove degeneracije, do samog njegovog kraja.
ema(protokol)M.A.S.seanse
Asocija-
tivno
pove-
zana
PSI
BI
PSIy
PSIx
AI
AI >
Okolnosti
>
reakcije
PSIx ^
okolnosti
^
reakcije
PSIy ^
okolnosti
^
reakcije
BI ^
Okolnosti
^
reakcije
16Opisano u studijama: Psihodijagnostika strukture psiholokog sistema i Psihomatematika logika.
45
Legenda:
PSIpsihostrukturalnoiskustvo
AI - aktuelno iskustvo
PSIx - asocirano iskustvo koje je blie aktuelnom iskustvu
PSIy - asocirano iskustvo koje je udaljenjije od aktuelnog iskustva (blie bazinom iskustvu)
BI - bazino iskustvo
Psihostrukturolog u tabelu unosi rei klijenta koje se odnose na komponente (okolnosti i reakcije) asociranih iskustava.
U tano popunjenoj emi (protokolu) M.A.S. seanse nalaze se sve komponente jedne vertikalne konekcije, na svim nivoima.
Protokol M.A.S. seanse istovremeno je nauno istraivaki protokol.