Psihologija obrazovanja

Osnove psihologije odgoja i obrazovanja

Psihologija linosti

to je psihologija obrazovanja? Koji su efikasni naini uenja? Kako motivirati uenike? Zato su neki uenici bolji od drugih? Koja obiljeja tome pridonose? Kako pouavati itanje,pisanje, aritmetiku? to ini dobrog nastavnika? Je li bolje uiti sam ili u grupi? Je li grupiranje prema sposobnostima dobro ili loe za uenike?

psihologija obrazovanja pokuava dati odgovor na ova, a i brojna druga pitanja o procesima uenja i pouavanja, faktorima koji djeluju na te procese, te nainima na koje se uenje i pouavanje mogu unaprijediti

Evo i definicija

Psihologija obrazovanja grana je psihologije (psihologijska disciplina) koja istrauje i prouava psiholoku stranu procesa odgoja i obrazovanja

(Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi:

Psihologija obrazovanja, IEP: Vern, 2003)

Dijeli se na: psihologiju uenja psihologiju pouavanja

to je psihologija obrazovanja?

Psihologija obrazovanja obuhvaa spoznaje i teorije iz podruja:

UENJA I MOTIVACIJE RAZVOJA DJECE I ADOLESCENATA PSIHOLOKOG MJERENJA I PROCJENE znanja, sposobnosti,

osobina linosti, motivacije

Istraivanja u podruju psihologije obrazovanja:

unaprjeuju teoriju teorije uenja i pouavanja, motivacije i sl.

unaprjeuju praksu kako uenje i pouavanje uiniti to efikasnijim

to e nam psihologija obrazovanja?Koliko znamo

Veina djece starije od 5 godina prirodno su nadarena za uenje spontano znaju na koji nain e najbolje neto nauiti, bez pomoi drugih. T N

Usporedimo li djevojice i djeake, vidimo da su u prosjeku podjednakih verbalnih i matematikih sposobnosti. T N

Najbolji nain uenja i zapamivanja novih injenica je da ih viekratno ponavljamo. T N

Premda uenici u poetku imaju puno pogrenih pretpostavki o svijetu koji ih okruuje, brzo ih ispravljaju kad im uitelji daju informacije koje proturjee njihovim zabludama. T N

Uenici esto pogreno procjenjuju vlastito znanje o nekoj temi. T N

1. Pravljenje biljeki za vrijeme nastave esto vie kodi uenju nego to pomae. T N

2. Kad nastavnik nagradi jednog uenika za dobro ponaanje, i ponaanje ostalih uenika e se popraviti. T N

3. Katkad anksioznost pomae uenicima da ue i postignu bolji uspjeh u razredu. T N

4. Kad uenici svoje vrnjake u razredu poduavaju gradivu nekog predmeta, to pomae samo onim uenicima koji su poduavani; oni uenici koji poduavaju imaju vrlo malo koristi od toga.

T N

Naini na koje uitelji vrednuju znanje uenika utjee na to to e i kako e uenici uiti. T N

to e nam psihologija obrazovanja?

to nam kau sami uenici

istraivanje provedeno 2003. godine u 121 hrvatskoj osnovnoj koli (Baranovi i sur., 2006)

sudjelovalo 2674 uenika prosjene dobi 14 godina - 1322 uenice, 1345 uenika

procjenjivali su za svaki predmet koliko im je:

Zanimljiv Razumljiv Teak Koristan u sadanjem ivotu Vaan za budui ivot

Zanimljivost

1 2 3 4 5 6 7

Tjelesna i zdravstvena kulturaStrani jezik

BiologijaZemljopis

PovijestLikovna kultura

VjeronaukFizika

MatematikaTehnika kulturaGlazbena kultura

KemijaHrvatski jezik

Ukupni uzorakUeniceUenici

Razumljivost

1 2 3 4 5 6 7

Tjelesna i zdravstvena kulturaVjeronaukZemljopisBiologija

Likovna kulturaPovijest

Tehnika kulturaGlazbena kultura

Strani jezikHrvatski jezik

FizikaMatematika

Kemija


Lakoa

1 2 3 4 5 6 7

Tjelesna i zdravstvena kulturaVjeronauk

Likovna kulturaGlazbena kulturaTehnika kultura

ZemljopisBiologijaPovijest

Strani jezikFizika

Hrvatski jezikKemija

Matematika


Korisnost

1 2 3 4 5 6 7

Strani jezikMatematika

Tjelesna i zdravstvena kulturaHrvatski jezik

ZemljopisBiologija

VjeronaukFizika

PovijestTehnika kultura

KemijaGlazbena kultura

Likovna kultura


Vanost

1 2 3 4 5 6 7

Strani jezikMatematika

Hrvatski jezikZemljopis

Tjelesna i zdravstvena kulturaBiologija

VjeronaukFizika

PovijestTehnika kultura

KemijaGlazbena kultura

Likovna kultura


to kau uenici na nacionalnim ispitima?

Bezinovi i sur., 2006 ispitivali vane aspekte iskustva uenika sa kolskim uenjem:

Motivacija za uenje predmeta Percepcija osobne kompetentnosti za uenje

predmeta Podrka nastavnika Angaman na nastavi Vjetine uenja

42,856,222,326,239,946,765,851,

030,5DA

57,243,877,773,860,153,334,249,

069,5NEINFFIZKEMBIONJ EJ HJ MAT

ukupno

Ovaj predmet je jedan od mojih omiljenih predmeta u koli

54,568,637,

139,854,

853,

573,

461,

342,8DA

45,531,462,

960,245,

246,

526,

638,


ukupno

Zanima me gradivo koje uim u ovom predmetu

Intrinzina motivacija

42,724,663,260,450,138,117,439,

251,6DA57,375,436,839,649,961,982,6

60,848,4NE

INFFIZKEMBIONJ EJ HJ MATukupn

oOvaj predmet uim samo zbog ocjene

74,695,746,

745,158,

088,

398,

585,

771,2DA

25,44,353,354,942,

011,

71,514,


ukupno

Znanja iz ovoga predmeta bit e mi potrebna u budunosti

Ekstrinzina (instrumentalna) motivacija

65,080,342,453,171,169,880,377,

548,1DA

35,019,757,646,928,930,219,722,


ukupno

Ovaj predmet mi openito dobro ide

72,685,551,

362,180,

475,

184,

587,

255,4DA

27,414,548,

737,919,

624,

915,

512,


ukupno

Lako svladavam novo gradivo ovoga predmeta

Percepcija osobne kompetentnostiza uenje predmeta

Uenje

17,21,924,014,01,112,313,41,747,6DA

82,898,176,086,098,987,786,698,252,4NE

INFFIZKEMBIONJ EJ HJ MATukupno

Uzimam privatne sate-instrukcije iz ovoga predmeta

48,357,646,746,654,351,257,451,

332,5DA

51,742,453,353,445,748,842,648,


ukupno

Ono to uim, pokuavam povezati s vlastitim iskustvom, dogaajima u

ivotu

40,327,736,836,547,141,746,954,

027,6pon

ekad

14,566,07,45,56,75,415,413,75,1est

o

45,26,355,958,146,252,937,732,


ukupno

Koristim raunalo ili internet za uenje ovog predmeta

to pokazuje PISA?

meunarodno istraivanje jezine, matematike i znanstvene pismenosti PISA pokazuje da:

uenici koji imaju vei interes za matematiku i koji u njoj vie uivaju (intrinzina motivacija) postiu bolje rezultate

uenici koji vie vjeruju u svoju sposobnost za uenje matematike (matematiko samopoimanje) postiu bolje rezultate

ak 67% uenika ne slae se s tvrdnjom Na satu matematike razumijem ak i najtee gradivo

ak 50% djeaka i 60% djevojica izjavljuje da esto brinu da e im satovi matematike biti preteki i da e dobiti loe ocjene (anksioznost vezana uz matematiku)

to pokazuje PISA?

u PISA ispitivanju znanja provedenom 2006. po prvi put je sudjelovala i Hrvatska

prema rezultatima iz podruja matematike pismenosti Hrvatska je 36. od 57 zemalja

Bolji rezultat postigli su: djeaci u odnosu na djevojice djeca iz obitelji s boljim ekonomskim i socijalnim

statusom

Psihologija linosti

Doc. dr. sc. Iris [email protected]

Va najbolji prijatelj/najbolja prijateljica je

1. _______2. _______3. _______4. _______5. _______6. _______7. _______8. _______9. _______10. _______

Psihologija linosti pomae nam odgovoriti na pitanja

Kakve smo osobe?

Po emu se razlikujemo od drugih?

to nam daje konzistenciju (dosljednost) u ponaanju?

Zato prouavati linost?

Tri najvanija pitanja

1. Tko sam ja?

3. Kakva e biti moja budunost?2. Po emu se ljudi razlikuju?

ova pitanja postavljaju se jo iz doba antikih filozofa na njih pokuava odgovoriti suvremena psihologija linosti

Tko sam ja?

Koje me osobine, kvalitete ine jedinstvenom osobom, razliitom od svih drugih?

Izvori u antikoj Grkoj Hram u Delfima upoznaj samog sebe Sokratnaglaavao vanost spoznaja o sebi

Tko sam ja?

Prouavanje pojedinaca studije sluaja, psihobiografija pojedinca

Implicitne teorije linosti

Najvie istraivan pojam o sebi (self-concept)

Po emu se i zato ljudi razlikuju?

Izvori u antikoj Grkoj: Tipologija prema tjelesnoj tekuini (humor)

Hipokrat i Galen Pokuaj da se nae bioloka osnova za razlike u

ponaanju Podjela na 4 tipa prema dominantnoj tjelesnoj

tekuini: Sangvinik (uravnoteen, stabilan krv) Kolerik (nagao, iritabilan uta u) Melankolik (tuan, depresivan crna u) Flegmatik (spor, bez energije flegma)


Suvremeni pristup:

1. prouavanje individualnih razlika:

neki ljudi su drutveni, vole rizine sportove, sigurni su i samopouzdani

drugi radije biraju osamu, manje buna mjesta, izbjegavaju rizike i esto su zabrinuti


1. Prouavanje grupnih razlika: npr. po emu se razlikuju stariji i mlai, mukarci i ene, ljudi iz razliitih kultura, studenti razliitih fakulteta

Kako se prouavaju razlike meu pojedincima i grupama?

Procjena linosti upitnici linosti Mjerenje sposobnosti testovi sposobnosti

Kakva e biti moja budunost?

Izvori iz antikih vremena:

proroanstva npr. Delfi potreba da se predvidi budunost

Suvremeni pristup:

Psihologija linosti - ako imamo osobinu x, kako ona moe utjecati na na ivot?

to je linost?

Nema jednoznane i jednostavne definicije Jedna od najeih:

Linost je skup organiziranih, razmjerno trajnih psiholokih osobina i mehanizama unutar pojedinca i koji utjeu na njegove interakcije s okolinom i prilagodbu na okolinu.

(Larsen i Buss, 2005)

Elementi definicije

Psiholoke osobine i mehanizmi

Organizacija unutar pojedinca

Trajnost

Interakcija s okolinom

Adaptacija na okolinu

Jo malo definicija

R. Mayer (2006): Linost je organizirani sustav unutar pojedinca koji predstavlja kolektivno djelovanje svih glavnih psiholokih podsustava te osobe

dakle, linost je ono to doista jesmo, to nas trajno odreuje i ini jedinstvenima i razliitima od drugih

Komparativni biolozi

Istraivai u podruju umjetne inteligencije

Psiholozi koji se bave psihologijom

obrazovanja stilovima uenja

Strunjaci u podruju upravljanja ljudskim resursima

Psihoterapeuti zainteresirani

za psihologiju linosti

Psiholozi koji istrauju linost

Tko se bavi prouavanjem linosti?

Razine prouavanja: kontinuum molekularna - molarna

Fizika Molekularna

Kemija

Biologija

Psihologija

Sociologija Molarna

Dominantne razine prouavanja linosti

Socioloka razina

Socijalna okolinaRazina grupa ukljuuje razliite osobe u interakciji

Psiholoka razina

Linost pojedinca unutarnji procesi i dispozicije

Vanjska situacija

Bioloka razina

Mozakivani sustav

Vanjski utjecaji

to prouava psihologija linosti?

2. Strukturu linosti

Centralni pojam - osobine linosti

Procese linosti primjeri:

Emocije Motivacija

Izvori podataka u prouavanju linosti

1. Institucionalni izvori Biografski podaci koje daju razliite institucije

kolske ocjene, podaci iz matinih knjiga, podaci o zapoljavanju i sl.

Osobni iskaz pojedinca Ono to nam sam pojedinac moe rei o

sebi: Samoprocjene na upitnicima linosti Intervju


Prednost: pojedinac o sebi moe dati informacije koje su drugima

nedostupne

Nedostatak: upitno koliko je osoba iskrena upitno koliko se dobro poznaje

3. Studije sluaja detaljno ispitivanje ivota jedne osobe:

moe posluiti za stvaranje teorije koja se zatim provjerava na veem broju ljudi

Moe posluiti za opis izuzetnih pojedinaca i povijesnih linosti


1. Opaanje ponaanjaa. Opaanje u prirodnim uvjetima opaamo

ponaanje koje se spontano javlja u realnim okolnostima

b. Opaanje u laboratorijskim uvjetima izazivamo ponaanje koje elimo opaati

2. Eksperimenti Osobe stavljamo u standardne situacije u

kojima izazivamo odreene reakcije i mjerimo ih npr. fizioloke reakcije kao indikator odreenih osobina linosti

1. Procjene drugih

Pojedinca procjenjuje druga osoba koja ga dobro poznaje

Vaan izvor podataka koje ne moemo dobiti na drugi nain

Pretpostavka drugi su manje pristrani u procjenama nego sama osoba kad procjenjuje sebe

Primjena znanja

Procjena linosti npr. psihologija obrazovanja (stilovi uenja), organizacijska psihologija (slaganje timova, trening)

Predvianje ponaanja selekcija (npr. organizacijska psihologija)

Promjena linosti (npr. klinika psihologija)

Pregled tema

Linost razliite teorijske perspektive: Psihodinamska Humanistika Perspektiva osobina linosti Socijalno kognitivna Biopsiholoka

Motivacija

Pitanja.

Definicija linosti opisuje osobine i mehanizme koji su trajni, internalni i utjeu na ponaanje osobe u okolini. T N

Jedna od funkcija teorija linosti je da predviaju budue ponaanje. T N

Prouavanje linosti odvija se samo na razini individualnih i grupnih razlika. T N

Koji tip podataka o linosti emo prikupljati ovisi o specifinoj temi istraivanja. T N

Jedan od vanih naina koritenja studije sluaja je za stvaranje novih hipoteza. T N

Teorije linosti

Psihoanalitiki pristup linosti

Klasina psihoanalitika teorija

Sigmund Freud (1856-1939) Najstarije meu osmero djece, vei dio ivota

proveo u Beu Lijenik- zapoeo karijeru s istraivanjima u

podruju neurofiziologije Zaetak psihoanalize suradnja s lijenikom

Josephom Breuerom na istraivanju histerije (pacijentica Anna O)

Drutveni kontekst - Viktorijansko doba: Seksualnost kao tabu Prevladavajui stav racionalnost i samokontrola nas

razlikuju od ivotinja

Freudov psihoanalitiki pristup

Psihoanalitika teorija je vrlo sveobuhvatna:

Teorija o ljudskoj prirodi Model razvoja linosti Metoda psihoterapije

Identificirao je dinamike faktore koji motiviraju ponaanje

Naglaavao ulogu nesvjesnog Razvio prvu psihoterapijsku metodu

Osnovne pretpostavke psihoanalitikog pristupa

to nas motivira, pokree na neku aktivnost?

Freudov odgovor: u svakome od nas je izvor energije: psihika energija koja motivira ponaanje

Promjene u linosti zbivaju se kao posljedica preusmjeravanja psihike energije osobe

Elementi psihoanalitikog pristupa

Osnovni instinkti (libido i thanatos)

Nesvjesna motivacija

Psihiki determinizam

Osnovni instinkti: to nas pokree?

Instinkti su glavni izvor psihike energije, oni pokreu psihiki sistem

Freudova teorija instinkata pod utjecajem Darwinove evolucijske teorije

Dva osnovna instinkta:

Libido (eros) seksualna energija, instinkt ivota Osigurava preivljavanje pojedinca i ljudske

rase Orijentiran prema rastu, razvoju i kreativnosti Funkcionira na temelju principa zadovoljstva

cilj je osigurati ugodu i izbjei neugodu

Thanatos instinkt smrti odgovoran za agresivne porive prema sebi i drugima

poriv prema smrti, povreivanju sebe i drugih, razaranju

Seksualna energija i agresivni porivi vrlo snano odreuju ponaanje ljudi

Npr. silovanje Freud smatrao ekstremnim iskazom instinkta smrti na nain koji ukljuuje i seksualnu energiju

Nesvjesna motivacija: katkad ne znamo zato inimo to to inimo

Ljudski um sastoji se od tri razine (santa leda)

Svjesno sadri misli, doivljaje i osjeaje kojih smo trenutano svjesni

Predsvjesno sadri informacije kojih trenutano nismo svjesni, ali ih lako moemo dozvati u svijest znanja, sjeanja

Nesvjesno najvei dio uma koji sadri misli, osjeaje i sjeanja kojih nismo svjesni ukljuuje neprihvatljive seksualne i agresivne porive, misli i osjeaje

Psihiki determinizam: Nita se ne dogaa sluajno

Freud postoji razlog za svaki na postupak, misao i osjeaj

Sve to inimo, kaemo, mislimo izraz je naeg uma svjesnog, predsvjesnog ili nesvjesnog

Razlozi za nae ponaanje mogu se otkriti otkrijemo li sadraj nesvjesnog

Veina simptoma duevnih bolesti uzrokovana nesvjesnom motivacijom

Da bi se izlijeili simptomi, treba otkriti njihov uzrok u nesvjesnom

Struktura linosti

Psihoanalitika teorija linosti objanjava kako se ljudi nose sa svojim seksualnim i agresivnim instinktima unutar granica koje namee civilizacija

Um kao hidrauliki sustav jedan dio stvara porive, drugi je glas drutva i njegovih oekivanja, a trei dio pokuava zadovoljiti potrebe u okvirima realnih drutvenih ogranienja

Tri osnovna dijela linosti:

Id (iracionalni dio) Ego (racionalni dio) Superego (moralni dio)

ID zahtjevno dijete

Najprimitivniji dio uma, izvor svih poriva i potreba Voen principom zadovoljstva elja za

zadovoljenjem svih potreba bez odlaganja Funkcionira bez logikih pravila, ne uzima u obzir

realitet

EGO prometni policajac Voen principom realiteta - stavlja id u okvire

stvarnosti Rjeava probleme logikim razmiljanjem

planiranjem i smiljenim djelovanjem

SUPEREGO sudac Internalizira vrijednosti, norme i moral drutva Savjest osobe Namee potivanje normi izazivanjem osjeaja

krivnje

Razvoj linosti: faze psihoseksualnog razvoja

Svi ljudi prolaze kroz isti slijed razvojnih faza

U svakoj od prve tri faze djeca moraju razrijeiti specifian konflikt koji se odnosi na nain postizanja seksualnog zadovoljstva

Ako dijete ne razrijei uspjeno taj konflikt, moe ostati fiksirano na toj fazi

Prelazak u viu fazu oznaava zreliji nain postizanja seksualnog zadovoljstva

Faze psihoseksualnog razvoja

Oralna faza (roenje 18 mj)

Glavni izvor zadovoljstva su usta, usne i jezik Glavni izvor konflikta odvikavanje od sisanja

Analna faza (18 mj. 3 godine)

Glavni izvor zadovoljstva vezan je uz izluivanje, odnosno zadravanje stolice

Glavni izvor konflikta djetetova sposobnost da stekne samokontrolu


3. Falusna faza (3-5 godina)

Dijete otkrije da ima (ili nema) penis Seksualna elja usmjerava se prema roditelju

suprotnog spola Edipov i Elektrin konflikt elja za

posjedovanjem roditelja suprotnog spola i eliminacijom roditelja istog spola

Razrjeava se identifikacijom s roditeljem istog spola (npr. ako djeak ne moe imati majku samo za sebe, identificirat e se sa svojim ocem koji ju ima)


4. Faza latencije (6 god pubertet)

Nema znaajnih promjena u razvoju linosti Dijete usmjereno na stjecanje znanja i vjetina

koje e mu trebati u odrasloj dobi

5. Genitalna faza (od puberteta nadalje)

Libido se fokusira na genitalno podruje Nema specifinog konflikta

Razvoj linosti

Oralna faza Vezana uz kasnije nepovjerenje i strah od odbacivanja

Analna faza Vezana uz kasniji problem osobne moi, pretjeranu

urednost, sitniavost Falusna faza

Povezana s kasnijim stavovima u podruju seksualnosti Faza latencije

Doba socijalizacije Genitalna faza

Seksualna energija investirana je u svakodnevni ivot

Obrambeni mehanizmi

Tjeskoba signalizira da neto nije u redu i da neto treba uiniti

Signalizira da je ego ugroen dogaajima iz stvarnosti, impulsima iz id-a, ili pretjeranom kontrolom superega

Funkcija ega je da se nosi s prijetnjama i odupre opasnostima, ime e reducirati anksioznost

Ego to postie koritenjem obrambenih mehanizama

Obrambeni mehanizmi

Potiskivanje Formirana reakcija Poricanje Projekcija Premjetanje Sublimacija Regresija Racionalizacija

Obrambeni mehanizmi

Potiskivanje prijetee misli se potiskuje nazad u nesvjesno (npr. kod PTSP-a)

Formirana reakcija prijetei impulsi se suzbijaju naglaavanjem upravo suprotnog ponaanja (npr. agresivni osjeaji prema nekom pretjerano ljubazno ponaanje)

Poricanje odbijanje da se prepoznaju informacije koje izazivaju tjeskobu, one se dre izvan svijesti

Obrambeni mehanizmi

Projekcija impulsi koji izazivaju tjeskobu projiciraju se na druge; drugima se pripisuju vlastiti prijetei impulsi (npr. mislimo da nas netko ne voli, ugroava, a zapravo je obratno mi ne volimo njega)

Premjetanje nesvjesne elje, strahovi ili agresivni impulsi premjetaju se s prave mete na neto drugo (npr. naljuti nas ef, viemo kui na partnera)

Obrambeni mehanizmi

Sublimacija opasni porivi i potrebe pretvaraju se u pozitivno, socijalno prihvatljivo ponaanje (npr. velika agresivnost u uspjeh u borilakim sportovima)

Regresija vraanje na ranije, sigurnije faze ivota (npr. dijete se pri roenju sestre pone ponaati kao beba)

Racionalizacija mehanizam ukljuuje naknadna logina objanjenja ponaanja koja nemaju veze s prvotnim uzrokom ponaanja (npr. student padne ispit, pa zakljui da pitanja nisu bila jasno postavljena)

Zato je psihoanaliza vana?

Prva teorija linosti, prva psihoterapija - i danas utjecajan pravac psihoterapije

Mnoge ideje npr. pojam nesvjesnog i pojam obrambenih mehanizama i danas predmet interesa istraivaa u podruju linosti

Utjecaj na popularnu kulturu i danas velik objanjenja ponaanja i pojmovi iz Freudove teorije svakodnevno se koriste

Ali

teorija se temelji na vrlo malom broju sluajeva

danas ima uglavnom povijesnu vrijednost

ne igra veliku ulogu u suvremenom prouavanju linosti

1. Prema Freudu, razvoj linosti uglavnom zavrava do 5 godine. T N

2. Dio linosti koji uspostavlja ravnoteu izmeu naih poriva i instinkata i zahtjeva okoline je.

3. Kad nas ostavi partner/partnerica, a mi se uvjeravamo da e nam se vratiti, koristimo obrambeni mehanizam premjetanja T N

4. Nesvjesno sadri informacije o kojima trenutano ne razmiljamo, ali ih se uvijek moemo sjetiti T N

5. Osnovni instinkti koji nas motiviraju zovu se.

Teorije linosti

Humanistiki pristup linostiAbraham Maslow i Carl Rogers

Humanistiki pristupAbraham Maslow i Carl Rogers

Osnovne postavke humanistike psihologije:

Vjera u slobodnu volju (suprotno psihoanalitikom determinizmu)

Ljudi su u osnovi dobri Svaka osoba je jedinstvena i ima potencijal za

osobni razvoj Naglasak je na osobnoj odgovornosti Svaka osoba ima potrebu za samoostvarenjem (self-

actualization) Holistiki pristup istrauju cjelokupnu osobu

Maslow: Samoostvarenje

Sredinji pojam samoostvarenje Ideal ljudskog razvoja potencijali koji su

potpuno ostvareni

Prouavao samoostvarene osobe (svega oko 1% u populaciji) neka obiljeja:

Prihvaanje sebe, drugih i prirode prihvaaju i sebe i druge onakvima kakvi jesu, nemaju potrebu pretvarati se, ostavljati dojam


Spontanost, jednostavnost i prirodnost skloni nekonvencionalnom prihvaaju pravila u onome to im nije vano kad se radi o onome to im je vano, ponaaju se

prema vlastitom uvjerenju

Autonomija ne ovise o miljenju i naklonosti drugih, imaju vlastite kriterije zadovoljstva, vano im je vlastito napredovanje i razvoj


Odnosi s drugima dublja i vra prijateljstva, ali s malo ljudi prijateljstva trae vremena

Razlikovanje dobra i zla vrlo jasno razlikuju to je dobro, a to loe u svakoj prilici

Humor - spontan i specifian za situaciju nisu skloni alama na tui raun, izrugivanju

Stvaralatvo spontanost i fleksibilnost, otvorenost, djeja radoznalost

Maslow: Hijerarhija potreba

Hijerarhija potreba potrebe nie razine moraju biti zadovoljene prije nego to prijeemo na potrebe vie razine

Tri tipa potreba:1. Osnovne potrebe2. Potrebe za znanjem i spoznajom3. Estetske potrebe

Maslow: Hijerarhija osnovnih potreba

Potrebe za samoostvarenjem

Potrebe za potovanjem

Potrebe za ljubavlju i pripadanjemPotrebe za sigurnouFizioloke potrebe

Fizioloke potrebe i potrebe za sigurnou

Fizioloke potrebe za hranom, vodom, zrakom najsnanije potrebe, omoguuju preivljavanje

Uloga civilizacije - omoguiti zadovoljenje tih potreba kako bi se pojedinac mogao usmjeriti na potrebe vieg reda

Nakon to su zadovoljene fizioloke potrebe, na redu su potrebe za sigurnou

Potrebe za sigurnou, redom, zatitom Najjasnije se vide kod djece

Potrebe za ljubavlju i pripadanjem

Potreba da se daje i prima ljubav

Potreba za

druenjem

prijateljstvom

podrkom obitelji

bliskim odnosima

pripadanjem grupi

Problemi u zadovoljavanju ovih potreba u osnovi su mnogih mentalnih bolesti, npr. depresije

Potrebe za potovanjem

Potreba osobe da joj drugi iskazuju potovanje i da ju cijene

Potovanje dobiveno od drugih se internalizira - samopotovanje

Potreba zadovoljena kad osoba doivi: uspjeh i postignue osjeaj vlastite kompetentnosti osjeaj samopouzdanja osjeaj autonomije

Potrebe za samoostvarenjem

Osoba mora ostvariti, iskazati vlastite unutarnje potencijale

Motivacija za osobni rast i razvoj

Ciljevi potrebe za samoostvarenjem univerzalne vrijednosti kao to su istina, ljepota, pravda

Veina drugih teoretiara to ne doivljava kao potrebu

Potrebe za znanjem i spoznajomEstetske potrebe

Znatno manje razraene i manje utjecajne od hijerarhije osnovnih potreba

Potrebe za znanjem i spoznajom Ljudi ele saznati, nauiti i razumjeti zbog znanja i spoznaje

same, a ne samo da bi zadovoljili neke potrebe Intrinzina motivacija neto elim nauiti jer me to zanima!

Estetske potrebe Potrebe za redom, simetrijom, dovrenou Univerzalne potrebe, postoje u svim kulturama Odnos s drugim potrebama nije jasan

Carl Rogers

U psiholokoj klimi koja podrava rast i osobni izbor nikad nisam sreo osobu koja bi odabrala put okrutnosti ili destrukcijeutjecaji kulture najvaniji su faktor zla u naem ponaanju.

Ljudska je priroda u osnovi dobraLjudi se razvijaju na pozitivan nain i ostvaruju svoje potencijale ako ih vanjske okolnosti u tome ne sprijee samoostvarenje

Ostvarenje vlastitih potencijala je prirodna tenja svih ivih bia

Rogersov pristup

Fenomenoloki pristup Rogers smatrao da svaka osoba doivljava svijet na

svoj jedinstveni nain

Potrebno se uivjeti u subjektivnu stvarnost svakog pojedinca da bi se razvilo empatiko razumijevanje

sva djeca roena su s potrebom za bezuvjetnim pozitivnim prihvaanjem, ali: Roditelji i drutvo u cjelini postavljaju uvjete za

pozitivno prihvaanje - to je uvjetovano pozitivno prihvaanje

Rogersov pristup

Npr. uvjeti pozitivnog prihvaanja: dobit e sladoled samo ako , ako bude dobar moi e ii van s prijateljima

budui da imamo snanu potrebu za pozitivnim prihvaanjem, prilagoavamo se zahtjevima okoline ak i kad su oni u suprotnosti s naom tenjom ka samoostvarenju

uvjetno pozitivno prihvaanje dovodi do uvjetnog samopotovanja sebe cijenimo i potujemo samo ako zadovoljavamo standarde okoline (to e drugi rei), a ne vlastitu tenju k samoostvarenju

Stvarno i idealno ja

Ono ja koje dobiva bezuvjetno prihvaanje i koje tei samoostvarenju stvarno ja ja jesam

Ono ja koje uvjetuje okolina, koje dobiva samo uvjetovano prihvaanje i koje odgovara na standarde drutva idealno ja ja bih trebao/la biti

Raskorak izmeu realnog i idealnog ja anksioznost nismo u skladu sa samima sobom, prepreke na putu ka samoostvarenju

Potpuno ostvarena osoba

Kao i Maslow, i Rogers je opisao osobu koja je potpuno ostvarila svoje potencijale

Obiljeja: Otvorenost ka iskustvu prihvaanje realiteta, vlastitih

iskustava i osjeaja Egzistencijalno ivljenje - ivljenje ovdje i sada Iskustvo slobode potpuno ostvarena osoba prihvaa slobodu

izbora i odgovornost za vlastite izbore

ponaati se u skladu sa svojim stvarnim ja - initi ono to osjeamo da je ispravno i spontano

Kreativnost ako se osjeamo slobodni i odgovorni, bit emo kreativni u svemu to radimo

Humanistiki pristup obrazovanju osnovna naela

Maslow i Rogers dali su temelje humanistikom pristupu obrazovanju

Bitna naela humanistikog pristupa obrazovanju:

Uenici najbolje ue kad imaju elju i potrebu za znanjem uenici su motivirani uiti ako ih neki sadraj

zanima ili im on treba uenicima bi trebalo omoguiti da sami biraju to

e uiti Uenike treba podravati u tome da prepoznaju to

im je zaista vano i da prema tome usmjeravaju svoje ponaanje

Humanistiki pristup obrazovanju

1. Znanje o tome kako uiti je vanije od velike koliine znanja cilj obrazovanja treba biti nauiti uenike kako se

ui i kako se motivirati za uenje danas iroko prihvaen stav u podruju obrazovanja

znanje se vrlo brzo mijenja, injenice brzo zastarijevaju, izvori znanja sve su dostupniji

Budui da ne znamo koje e znanje u budunosti biti najpotrebnije, besmisleno ga je pokuavati unaprijed poduavati. Umjesto toga, trebali bismo pokuati stvoriti ljude koji uenje toliko vole i u njemu su tako dobri da e biti sposobni nauiti to god bude bilo potrebno

John Holt


odraz u suvremenim istraivanjima sve vie se istrauju razliiti aspekti vjetina, stavova i znanja o tome kako uiti

Uistinu vie nije vano to ima u glavi, ve na koji nain pristupa i koristi to to se tamo nalazi

R. Slj

odraz u suvremenoj obrazovnoj politici europska obrazovna politika navodi uiti kako uiti

kao temeljnu kompetenciju (kombinaciju znanja, vjetina i stavova) koju treba razvijati u obrazovanju


1. Samovrednovanje je jedini smisleni nain vrednovanja uenikova rada

ocjenjivanje nema smisla, uenici ue za ocjenu, a ne zbog zadovoljstva uenja

humanistiki nastavnici protive se i testovima znanja ui se za testove, a ne zbog interesa, testovi ne daju dovoljno dobre povratne informacije ueniku

Ocjene potiu natjecanje, a humanistiko obrazovanje naglaava osobni razvoj i samoregulaciju


Osjeaji su vani podjednako kao i injenice

Uenik se tretira kao cjelovita osoba Nije vana samo kognitivna sfera ono to uenik

misli i zna, nego i njegovi osjeaji i ponaanje Obrazovanje podrazumijeva i osobni i socijalni

razvoj, prihvaanje sebe i drugih Cilj obrazovanja je kombinirati informacije s

osjeajima, doivljajima i svakodnevnim ivotom uenika


Uenik najbolje ui u okolini koja ga ne ugroava

Jedan od najveih doprinosa humanistikog pristupa obrazovanju je naglasak na sigurnoj, poticajnoj okolini za uenje

Okolina za uenje mora biti psiholoki i fiziki sigurna i neugroavajua

Uenik koji se osjea sigurno slobodno iskazuje svoje sposobnosti, pravi pogreke bez straha da e biti ismijan, stjee nova iskustva

Carl Rogers i humanistiko obrazovanje

uz kliniki rad i doprinos teorijama linosti, Rogers je svoje uenje prenio i u podruje obrazovanja

Razlikuje dva tipa uenja:

Kognitivno formalno kolovanje, kolsko znanje npr. gramatika, matematike operacije, povijesne injenice

Iskustveno esto neformalno, proizlazi iz potreba i elja uenika, oni ga sami zapoinju i prate vlastiti napredak (npr. raunala, informatika) Iskustveno uenje znai osobni rast i razvoj!


prema Rogersu uenje je prirodna potreba, a uloga uitelja/uiteljice je da ueniku u tome pomogne

Uenik u potpunosti sudjeluje u uenju, ima odgovornost za uenje i kontrolu nad procesom

Svoj napredak i uspjeh uenik prati procesom samovrednovanja


Uloga uitelja/uiteljice (pomaga i suradnik u uenju):

Stvoriti pozitivno ozraje za uenje Pomoi ueniku da odredi ciljeve Osigurati materijale za uenje Stvoriti ravnoteu izmeu intelektualnih i

emocionalnih komponenti uenja Ostvariti uzajamnu komunikaciju s uenicima bez

dominacije


Osobine uspjenog nastavnika/nastavnice:

1. Prirodnost

nastavnik/nastavnica iskreno i otvoreno izraava vlastite osjeaje prema uenicima i sreman/spremna je i priznati vlastite pogreke i ogranienja

tako uenici dobivaju priliku da sami iznesu vlastite osjeaje vezane uz uenje


Povjerenje u uenike Nastavnik/nastavnica pokazuje svakom ueniku da ga cijeni i

potuje

Paljivo slua ono to uenici imaju za rei i pokuava im odgovoriti najbolje to moe

Poznaje sposobnosti i interese uenika, ima povjerenja u njihove sposobnosti i elju za uenjem

2. Empatinost Nastavnik/nastavnica se treba uivjeti u poloaj uenika

Treba razumjeti njihove emocije i potekoe u uenju


to nastavnik/nastavnica mogu uiniti da bi unaprijedili pouavanje?

Koristiti stvarne interese i probleme uenika na taj nain sadraj postaje osobno vaan za uenika

Ponuditi razliite materijale za uenje uenicima bi trebali biti na raspolaganju razliiti materijali koje e moi sami odabirati

Koristiti ugovore s uenicima nastavnik/nastavnica moe sa svakim uenikom sklopiti ugovor o uenju

takav dogovor omoguuje ueniku da preuzme odgovornost nad vlastitim uenjem


Vrijeme u razredu koristiti na razliite naine koristiti razliite naine rada koji e aktivirati

uenike npr. rad u malim grupama, prezentacije tema koje rade sami uenici i sl.

Naine rada mogu odabirati i sami uenici

Varirati metode rada uenici se vrlo razlikuju po nainima uenja, zato treba koristiti i razliite metode rada, npr:

istraivako uenje suradniko uenje rad na projektima igranje uloga


Istraivanja efikasnosti Rogersovih postavki u kolama pokazuju da uenici u takvim kolama:

Imaju manje izostanaka Imaju pozitivniju sliku o sebi Postiu bolji kolski uspjeh Manje ometaju nastavu, imaju manje disciplinskih

problema Postaju kreativniji Spremniji su rjeavati probleme, zapoinjati raspravu,

postavljati pitanja

Kritike humanistikog obrazovanja

1. Oslanjanje na subjektivno iskustvo Pitanje je to je stvarno i autentino iskustvo, na temelju

toga je teko izvlaiti univerzalne zakljuke

2. Mali broj istraivanja Razmjerno mali broj empirijskih istraivanja je

provjeravao postavke humanistikog obrazovanja Uspjeh uenika u takvim kolama obino nije bolji nego u

tradicionalnim kolama, ali stavovi prema koli jesu

3. Odgovornost za uenje preputa se uenicima veina e uenika birati im lake zadatke i izbjegavati

uiti ono to im nije zanimljivo

1. Prevelik naglasak na izraavanju osjeaja nisu svi spremni govoriti o svojim osjeajima pred

drugima izraavanje osjeaja moe biti neugodno uenicima,

ne treba ih na to siliti

3. Problemi vrednovanja uenja Humanistiko obrazovanje iskljuuje objektivne

testove znanja, a bez objektivnog vrednovanja teko moemo procijeniti znanje uenika

Bioloki aspekti linosti

Kljuni aspekti biolokog pristupa

Genetika ponaanja

Evolucijska teorija

Fizioloki pristup

Genetika ponaanja

Cilj - odrediti postotak u kojem su individualne razlike u nekoj psiholokoj karakteristici (npr. osobini linosti) uzrokovane:

a. genetskim naslijeemb. okolinskim utjecajima

U ljudskom genomu veina gena ista kod svih ljudi

Mali broj gena se razlikuje, ukljuujui one koji odreuju fizike osobine (npr.visinu) i osobine linosti (npr. emocionalnu stabilnost)

Genetika ponaanja

Uz odreivanje pojedinanog doprinosa gena i okoline razlikama meu ljudima, genetika ponaanja istrauje i:

1. Naine na koje su geni i okolina u interakciji kako meusobno djeluju u proizvodnji razlika meu ljudima

3. Koji to specifini okolinski utjecaji djeluju roditeljski odgoj, uitelji u koli

to je nasljednost?

to to znai kad kaemo da je neka psiholoka osobina (npr. drueljubivost) 57% nasljedna?

Zablude: Nasljednost se ne odnosi na pojedinca (moja

drueljubivost nije 57% nasljedna) 57% nasljednosti znai da su individualne

razlike meu ljudima 57% nasljedne

to je nasljednost?

Nasljednost je proporcija varijabiliteta meu ljudima u nekoj osobini koja se moe objasniti genima

Ekvivalentnan pojam dio varijabiliteta meu pojedincima koji se moe objasniti djelovanjem okoline

Metode genetike ponaanja

Studije obitelji Ako je neka osobina u visokoj mjeri nasljedna, tada e

genetski blii lanovi obitelji biti meusobno sliniji od genetski udaljenijih (npr. sestre slinije od sestrini)

Problem: ista obitelji - ista okolina tu se mijeaju genetski utjecaji s utjecajima okoline

Studije blizanaca Odreuje se jesu li jednojajani blizanci (100% zajednikih

gena) sliniji po nekoj osobini nego dvojajani blizanci (50% zajednikih gena)

Ako jesu, to je dokaz o nasljednosti osobine

Metode genetike ponaanja

Studije usvajanja pozitivna povezanost izmeu djece i

usvajatelja za neku osobinu potvruje utjecaj okoline

pozitivna povezanost izmeu djece i biolokih roditelja za neku osobinu potvruje utjecaj okoline

Tu su naroito dragocjene studije blizanaca odraslih odvojeno genetski potpuno isti, odrasli u razliitim okolinama

Glavni nalazi genetike ponaanja

Nasljednost glavnih osobina linosti (ekstraverzija, neuroticizam, otvorenost, ugodnost, savjesnost) 20-45%

Stavovi vrlo se razlikuju po stupnju nasljednosti Tradicionalizam 60% Vjera u boga, stavovi prema integraciji manjina niska

nasljednost

Puenje i pijenje sklonost takoer u odreenoj mjeri nasljedna

Evolucijska teorija linosti

Primjena Darwinove teorije evolucije u tumaenju porijekla osobina linosti

Od svojih predaka nasljeujemo osobine koje nam omoguuju preivljavanje

mnoge osobine vane za opstanak javljaju se tijekom razvoja

Darwin uveo pojam prirodnog odabira Prilagodba okolini rezultat mehanizma prirodnog

odabira

Evolucijska teorija linosti

Ljudska priroda je rezultat evolucijskih procesa

Psiholoki mehanizmi i osobine koji pomau u preivljavanju i reprodukciji su se tijekom evolucije proirili na cjelokupnu populaciju

Primjeri:

Potreba za pripadanjem

Univerzalne emocije

Altruizam i pomaganje

Evolucija i spolne razlike

Oekuju se razlike u onim podrujima gdje su spolovi imali razliite zahtjeve prilagodbe

Primjeri:

Spolne razlike u agresivnosti Spolne razlike u ljubomori Spolne razlike u elji za seksualnom raznolikou Spolne razlike u odabiru partnera

Spolne razlike u agresivnosti

mukarci su u velikoj veini poinitelji, ali i rtve agresije

objanjenje - kod vrsta gdje enke raaju malo potomaka i moraju jako puno ulagati u njihovo podizanje, jako e birati partnera

Mukarci se moraju natjecati za to da ih ene odabiru agresivno natjecanje, natjecanje za socijalni presti

Spolne razlike u ljubomori

Tko je ljubomorniji mukarci ili ene?

Mukarci - vie ljubomorni na seksualnu nevjeru mogunost da partnerica zatrudni s drugim

Rizik da nisu oevi svoje djece, da investiraju u podizanje tue djece

ene vie ljubomorne na emocionalnu nevjeru mogunost da i mukarac ostavi njih i potomstvo

Spolne razlike u elji za seksualnom raznolikou

to mislite, koliko u prosjeku partnera/ica tijekom ivota eli:

1. Prosjena ena?2. Prosjeni mukarac?

Podaci istraivanja u 52 zemlje mukarci

prosjeno 13, ene 2.5 tijekom ivota

mukarci koji manje vremena i resursa ulae u podizanje potomstva manje su izbirljivi u odabiru partnerica i skloniji veem broju partnerica

Spolne razlike u odabiru partnera

I mukarcima i enama najvanija linost partnera

Ali, razlikuju se u procjeni vanosti izgleda i materijalnog statusa

Mukarcima je vaniji izgled i mladost partnerice upuuje na njezinu plodnost

enama je vaniji materijalni status partera i s njim povezane osobine ambicija, marljivost, pouzdanost

Osobine linosti i evolucija

Pet osnovnih osobina linosti iz evolucijske perspektive: Ekstraverzija omoguuje da se pojedinac nametne u

drutvenim situacijama i zadobije status u drutvenoj hijerarhiji

Ugodnost lojalni prijatelji i partneri, spremni na suradnju i altruistini

Savjesnost pouzdan oslonac u potekoama, marljivi u pribavljanju resursa

Neuroticizam optereuju vlastitim problemima, uzimaju tue vrijeme, ne nose se dobro s potekoama

Otvorenost nude razliita rjeenja problema, svata znaju, kreativni, mogu dati mudar savjet

Fizioloki pristup linosti

U povijesti puno spekulacija o tome kako su neka fizika obiljeja, npr. oblik tijela, povezana s linou

Danas glasno istraivako pitanje je da li ljudi koji se razlikuju po svojim osobinama linosti u odreenim situacijama imaju razliite fizioloke reakcije

Koriste se indikatori funkcioniranja razliitih sustava u tijelu npr. otkucaji srca, modani valovi i sl.

Fizioloke mjere u istraivanjima linosti

1. Provodljivost koe Kod uzbuenja znoje nam se ruke, provodljivost koe

raste Mjeri se kod odgovora na razliite situacije, npr.

iznenadnog zvuka, straha, krivnje, boli Povezana s anksioznou i neuroticizmom

2. Kardiovaskularna aktivnost Krvni tlak raste u situaciji stresa Otkucaji srca rastu u situaciji straha, anksioznosti,

intelektualnog napora Srana reaktivnost porast tlaka i otkucaja srca kao

reakcija na odreene situacije Povezana s nestrpljivou, kompetitivnou, srdbom

Fizioloke mjere u istraivanjima linosti

Elektrina aktivnost mozga EEG mjera elektrinih valova koje

proizvodi mozak Tehnike skeniranja mozga pozitronska

emisija (PET) i magnetska rezonanca (MRI)

2. Biokemijska analiza krvi i sline

Osobine linosti s fiziolokom osnovom

Najpoznatije:

Ekstroverzija introverzija

Traenje uzbuenja

Jutarnjost - veernjost

Ektsroverzija introverzija

1. Jeste li priljiva osoba? DA NE2. Da li se na zabavama obino prepustite i uivate?

DA NE3. Uivate li susretati nove ljude? DA NE4. Imate li puno prijatelja? DA NE5. Jeste li uglavnom bezbrini? DA NE6. Jeste li uglavnom tihi u drutvu? DA NE7. Volite li se baviti stvarima u kojima treba brzo

reagirati? DA NE8. Volite li da je oko vas puno dogaanja i uzbuenja?

DA NE

Ektsroverzija introverzija

Ekstravertirani priljivi, izravni, vole nove ljude i nove aktivnosti, vole drutvo i druenje, ne vole rutinu

Introvertirani tihi i povueni, ne vole guvu i gomilu, vole manja drutva, vie vole rutinu

Hans Eysenck:

introverti jae reagiraju na umjerenu razinu podraaja izvana jnjihov ivani sustav je jae pobudljiv

zato introverti trae manje stimulacije izvana od ekstraverata

Traenje uzbuenja

Sklonost uzbudljivim aktivnostima, rizicima

Primjer oni koji se bave ekstremnim sportovima

izrazita potreba za uzbuenjima: takve osobe trebaju puno stimulacije iz okoline da bi

postigle optimalnu razinu pobuenosti ivanog sustava

Ima fizioloku osnovu u biokemijskim procesima u mozgu

Jutarnjost - veernjost

Jeste li jutarnji ili veernji tip?

To je stabilno obiljeje uzrokovano razlikama u biolokim ritmovima

Brojni fizioloki procesi odvijaju se u ciklusu od otprilike 24 sata

Oni s kraim ciklusom biolokih ritmova ranije u toku dana dostignu najveu budnost, ranije im se naveer spava jutarnji tipovi

Oni s duljim ciklusom, koji dostignu optimalnu budnost kasnije veernji tipovi

Pitanja.

Ako je savjesnost 50% nasljedna, to znai da je 50% savjesnosti kod mene odreeno genima T N

Veina glavnih crta linosti u odreenoj je mjeri nasljedna T N

Da bismo razumjeli proces adaptacije, moramo znati koji adaptacijski problem ona rjeava T N

Prema evolucijskoj teoriji, mukarci su ljubomorniji od ena na seksualnu nevjeru T N

Ekstraverti trebaju manje stimulacije iz okoline, jer je njihov ivani sustav vie pobuen od ivanog sustava introverata T N

Dimenzionalni pristup Istraivanja strukture linosti

Psihologija linosti

Modeli ili teorije linosti

tumae razlike meu ljudima u nainu na koji doivljavaju i ponaaju se u odreenim situacijama

modeli linosti pokuavaju odrediti temeljne osobine, odnosno dimenzije linosti prema kojima se ljudi razlikuju

Osobine linosti

to su osobine linosti? trajni obrasci ponaanja i doivljavanja osobe mogu

se predvidjeti iz njezinih osobina linosti

Osobine = dispozicije za ponaanje

Osobine su: Mjerljive Procjenjuju se na kontinuumu (dimenzionalni

pristup) Osobu moemo procijeniti prema svakoj od

osobina i smjestiti na kontinuum (npr. koliko je ekstravertirana)

emu istraivati osobine? 3 glavne funkcije istraivanja osobina:

Saeti Predvidjeti ponaanje Objasniti

Istraivanje osobina - omoguuje uvid u strukturu normalne linosti

Dispozicijske teorije ne bave se razvojem linosti, specifinim ponaanjima ili psihopatologijom

Ciljevi dispozicijskih teorija Identificirati one osobine koje su potrebne da bi se

objasnilo ponaanje ljudi

Pretpostavka da se ponaanje moe objasniti jedino pomou osobina

to je mogue preciznije izmjeriti osobine

Po mogunosti nai osnovu razvoja osobina bioloka/evolucijska perspektiva

Teorijske pretpostavke o osobinama

Osobine (dispozicije) su razmjerno stabilne i trajne tijekom ivota

Osobine utjeu na ponaanje u veini situacija

Razlike meu ljudima odraz su razlika u izraenosti osobina linosti Osobine su dimenzionalne u populaciji su

distribuirane prema normalnoj raspodjeli

Istraivanja strukture linosti

Najee samoprocjene ljudi na razliitim upitnicima linosti

Statistika analiza podataka dobivenih samoprocjenama

Faktorska analiza najvanija statistika tehnika za analiziranje podataka o strukturi linosti

Polazni podaci korelacijska matrica interkorelacija estica na upitnicima

Faktorska analiza reducira veliki broj ulaznih varijabli na manji broj faktora koji lee u osnovi tih varijabli

Npr. ove estice jasno definiraju jedan faktor ekstraverziju broj pokazuje

korelaciju estica s faktorom

.09

.02

.04

.06

.90

.85

-.70

-.75

Volim upoznavati ljude

Volim zabave

Ne sklapam lako prijateljstva

Nemam potrebu biti blizak s drugima

Faktor 2Faktor 1

Eysenckova teorija linosti

Eysenck: tri dimenzije linosti U velikoj mjeri nasljedne Bioloki determinizam npr. bioloka

osnova ekstraverzije!

EKSTRAVERZIJA NEUROTICIZAM PSIHOTICIZAM

Eysenckove dimenzije

E - Ekstraverzija drueljubivost, prodornost, impulzivnost

N - Neuroticizam - emocionalna nestabilnost, sklonost neg. emocijama - tjeskobi, strepnji, ljutnji i sl.

P Psihoticizam sklonost psihopatolokim ponaanjima, impulzivnosti, krenju normi, neosjetljivost za druge

Petfaktorski model linosti ili Velikih pet (Big Five)

posljednjih dvadesetak godina dominantan model u podruju strukture linosti

Paul Costa i Robert McCrae (1985, 1992) smatraju da strukturu linosti najbolje opisuje sljedeih pet irokih osobina:

Neuroticizam (N)Ekstraverzija (E)Otvorenost prema iskustvu (O)Ugodnost (U)Savjesnost (S)

Petfaktorski model linosti ili Velikih pet (Big Five)

svaka od dimenzija sastoji se od est osobina nieg reda

30 osobina i pet dimenzija linosti mjeri se upitnikom

do sada preveden i provjeren u pedesetak zemalja, ukljuujui i Hrvatsku

Procijenite za svaku tvrdnju koliko je za vas tona:1 uope nije tona 2 nije tona 3 - ne mogu procijeniti 4 tona je 5

potpuno je tona

Nije mi problem biti u centru panje Lako se uznemirim Svoje stvari ostavljam svuda naokolo Veinu sam vremena oputen/a Ne zanimaju me problemi drugih ljudi Ljudi me zaista zanimaju Imam tekoa razumjeti apstraktne ideje Ugodno mi je u drutvu drugih

PromiljenostBlagostVrijednostiPozitivne emocije

Vulnerabilnost

SamodisciplinaSkromnostIdejeTraenje uzbuenja

Impulzivnost

Tenja za postignuem

PomirljivostPostupciAktivnostSputanost

Obavljanje dunosti

AltruizamOsjeajiAsertivnostDepresivnost

OrganiziranostIskrenostEstetinostDrueljubivostLjutita hostilnost

KompetentnostPovjerenjeMatanjeToplinaAnksioznost SUOEN

Osobine linosti nieg reda

Neuroticizam

neuroticizam se odnosi na razinu emocionalne stabilnosti koju ima pojedinac

opisuje koliko se dobro ljudi nose sa svakodnevnim tekoama

visoki neuroticizam - sklonost uznemirenosti i negativnim emocijama kao to su ljutnja, krivnja, strah, tuga i sl.

niski neuroticizam (emocionalna stabilnost) - smirenost, uravnoteenost, oputenost, dobro podnoenje stresa

Emocionalno stabilni ljudi zadravaju prisebnost, svoj put i u tekoama

Neuroticizam

Emocionalno nestabilni pojedinci - puno lake odustaju pod pritiskom tekoa

Puno vie mijenjaju raspoloenja Osjeaju puno vie umora tijekom dana Imaju puno vie oscilacija u svojim odnosima

s drugima Tee postiu i odravaju profesionalni uspjeh

znatno podloniji profesionalnom stresu, ee umorni

Ekstraverzija

dimenzija koja opisuje koliko se elimo druiti s drugima i koliko intenzivno

bitno obiljeje ove dimenzije je pozitivna emocionalnost sklonost pozitivnim emocijama ekstraverti - topli i drueljubivi, aktivni, skloni preuzimati vodstvo, brzo govore, puni su energije, optimistini, esto trae uzbuenja

introverti - obino rezervirani, ozbiljni, distancirani, nezavisni i tihi

Ekstraverzija

Ekstraverti vole zabave, puno kontakata s drugima, vole govoriti, unose ivost u dosadne situacije

Imaju dosta utjecaja na svoju socijalnu okolinu esto su lideri, izravni su s drugima

Skloni su brzoj vonji i sluanju glazbe u vonji imaju vie prometnih nesrea

Otvorenost prema iskustvu

prvi put u ovom modelu navedena kao dimenzija linosti

oituje se u neprekidnoj potrebi da se stjee i preispituje iskustvo

sr dimenzije potreba za intelektualnim i umjetnikim iskustvima

ukljuuje:- ivu matu - fleksibilnost ponaanja - intelektualnu radoznalost - nekonvencionalne stavove

Otvorenost prema iskustvu

Otvoreni vole eksperimentirati s novom hranom

Imaju ivlje snove, ee ih se sjeaju Zapaaju vie informacija oko sebe,

istovremeno zapaaju informacije iz razliitih izvora

Ugodnost

dimenzija koja opisuje odnose s drugima, kao i ekstraverzija

ugodnost predstavlja tipinu kvalitetu odnosa s drugima

ugodne su osobe skromne, obzirne, iskrene, dobronamjerne, voljne pomoi i suraivati s drugima od kojih imaju pozitivna oekivanja

osobe s niskim rezultatom na dimenziji su antagonistine, egocentrine, nepovjerljive i nisu spremne na suradnju

Ugodnost

Ugodnima je vano slagati se s drugima

Koriste pregovore u rjeavanju konflikata

Izbjegavaju konfliktne situacije

Vaan im je skladan obiteljski ivot

Biraju profesije u kojima je njihova ugodnost prednost

Savjesnost savjesnost se odnosi na stupanj organiziranosti, ustrajnosti, kontrole i motivacije

prvenstveno ju opisuju samodisciplina, osjeaj dunosti i smisao za red i usmjerenost k cilju

savjesna je osoba dobro organizirana, odluna, tona i pouzdana, ambiciozna, dovrava svoje poslove i ispunjava sve svoje dunosti

osobe s niskim rezultatom na ovoj dimenziji znaju biti bez ciljeva, nepouzdane, lijene, neorganizirane, nepaljive, nemarne i hedonistine

Savjesnost Savjesni marljivo rade i uspijevaju u ivotu Postiu u koli bolje ocjene Zadovoljniji su s poslom Posao im je sigurniji Imaju kvalitetnije veze s partnerom i s

drugima u okolini

Primjena modela u pouavanju

djelotvorno pouavanje trebalo bi stvarati optimalnu okolinu za uenje, poticajnu za svakog uenika

individualiziran pristup uenicima - uzima u obzir ne samo razlike u intelektualnim sposobnostima, nego i u osobinama linosti

uenici razliitih osobina razliito e reagirati na pojedine metode i pristupe pouavanju

Primjeri

savjesnost se u istraivanjima pokazala kao ona osobina linosti koja je najvie povezana s uspjehom u kolovanju

savjesni uenici bolje reguliraju vlastito uenje, usmjereni su k cilju i motivirani, samostalniji

manje savjesne trebat e dodatno motivirati i bolje pratiti, pomoi im da razviju tehnike za reguliranje uenja

Primjeri ekstravertirani uenici bolje e prihvatiti rad u grupi,

radije e sudjelovati u suradnikom uenju

introvertirani uenici imaju drugaiji stil, vie vole raditi sami

otvoreni, radoznali uenici rado e prihvaati nove aktivnosti i ideje, kreativne zadatke

uenicima koji su anksiozniji i nesigurniji trebat e vie ohrabrenja i poticaja, pozitivnih povratnih informacija

Socijalno kognitivna teorija linosti

Albert Bandura najpoznatiji predstavnik socijalno kognitivnog pristupa linosti

Kritika drugih pristupa:

Psihoanaliza se previe oslanja na nesvjesnoDimenzionalni pristup previe naglaava ulogu osobina, tj. konzistentnost ponaanja u razliitim situacijama

Evolucijski pristup objanjava ponaanje u terminima biolokih faktora koji se prenose iz generacije u generaciju:

ne moe objasniti velike drutvene promjene koje se dogaaju tijekom povijesti

Osnovne pretpostavke

Uimo prema modelu, opaanjem drugih i njihovih postupaka - opservacijsko uenje

Imamo kontrolu nad vlastitim ponaanjem preko mehanizma samoregulacije ponaanja Nismo robovi okoline Imamo slobodnu volju

Samoregulacija: omoguuje da odabiremo kako emo se ponaati omoguuje da nae ponaanje bude usmjereno

ostvarivanju dugoronih ciljeva

Modeliranje ponaanja Puno onoga to inimo uimo kroz opaanje i

razgovor s drugima (modelima), a ne kroz neposredno osobno iskustvo

Kroz modeliranje stvaramo sliku o tome kako se ponaati na odreeni nain

Ta slika upravlja naim ponaanjem u buduim situacijama

Djeca i lutka Bobo (Bandura i dr., 1961)

0

2

4

6

8

10

12

model nagraen

model kanjen

djeaci djevojice Djeca promatraju odraslu osobu (model) kako se agresivno ponaa prema lutki Bobo

Model je nagraen ili kanjen

Zatim su djeca izloena odreenoj frustraciji i putena u prostoriju s lutkom Bobo

Hoe li djeca u situaciji frustracije imitirati ponaanje modela?

Samoregulacija (kako odabrati pravo ponaanje u pravo vrijeme)

Opaajui druge vidimo vrlo razliita ponaanja Zato uimo samo neka? Odgovor kako socijalno-kognitivna teorija vidi

osobu? Osoba moe razmiljati o svijetu koristei se jezikom Razmiljanje ukljuuje ne samo sadanjost, nego i prolost i

budunost

Ukljuuje i razmiljanje o nama samima

Socijalno kognitivna teorija naglaava vanost naih kognitivnih kapaciteta

Osnova linost - razliiti naini na koje razliite osobe: doivljavaju pojedine situacije stvaraju oekivanja od budunosti na temelju tih doivljaja i oekivanja se razliito

ponaaju

Struktura linosti prema socijalno-kognitivnoj teoriji

Kompetencije vjetine rjeavanja problema, noenja sa zahtjevima okoline

Vjerovanja i oekivanja misli o tome kakav je svijet (vjerovanja) i kakav e biti u budunosti (oekivanja)

Ciljevi misli o tome to osoba eli postii u budunosti

Standardi ponaanja standardi u odnosu na koje vrednujemo vlastito ponaanje

Kompetencije

Ovise o kontekstu osoba koja je kompetentna u jednom kontekstu ne mora biti u drugom

Netko je vrlo kompetentan u svojoj profesiji, ali ne osobito kompetentan u drugim podrujima ivota (npr. u odnosima s drugima zbunjen ili obavljanju svakodnevnih obaveza nepraktian)

Naglasak na specifini kontekst razlikuje teoriju od dimenzionalnog pristupa koji naglaava osobine izvan konteksta

Dobra vijest kompetencije se ue kroz interakcije s drugima i opaanje mogu se nauiti!!!

Vjerovanja i oekivanja

Naroito vana oekivanja

Socijalno kognitivna teorija nae djelovanje prvenstveno je pod utjecajem toga to oekujemo u budunosti

Oekivanja su takoer vezana uz specifini kontekst

Npr. imamo velika oekivanja u pogledu svojih odnosa s drugima (bliskost, puno prijatelja, popularnost), ali niska u pogledu svog uspjeha u koli ili na studiju (samo da proem)

Vjerovanja o samoefikasnosti

Oekivanja koja imamo od samih sebe su posebno vana za linost

Oekivanja o naim kapacitetima da budemo uspjeni u nekim situacijama percipirana samoefikasnost!

Percipirana samoefikasnost bitno utjee na naa postignua i nau dobrobit

Istraivanja osobe s veim osjeajem samoefikasnosti prije e odabrati tee zadatke i biti ustrajni u svojim naporima, smireni unato tekoama

Vjerovanja o samoefikasnosti jaka veza izmeu mjera percipirane samoefikasnosti i uspjeha u

razliitim aktivnostima

Vjerovanja o samoefikasnosti utjeu na razliite aspekte naeg ponaanja:

Odabir ciljeva: osobe s viom samoefikasnou biraju tee ciljeve

Napor, ustrajnost: via samoefikasnost vie uloenog napora, bolji uspjeh u zadacima

Emocije osobe s viom samoefikasnou pozitivnije pristupaju zadacima (manje straha, anksioznosti)

Suoavanje via samoefikasnost bolje suoavanje sa stresom i razoaranjima

Ciljevi

Hijerarhijski organizirani neki su nam ciljevi vaniji - centralni, a drugi manje vani

Neki ciljevi vremenski blii proksimalni, a drugi udaljeniji - distalni

Vodimo se svojim ciljevima u odreivanju prioriteta i u odabiru situacija u kojima emo sudjelovati

Ciljevi ciljevi organiziraju nae ponaanje tijekom duljeg

vremena

sistem ciljeva je takoer fleksibilan odabiremo svoje ciljeve ovisno o tome to nam je trenutano vano i to oekujemo

Oekivanja utjeu na proces postavljanja ciljeva

Standardi vrednovanja

Standard je kriterij prema kojem vrednujemo koliko vrijedi neto osoba, dogaaj, stvar

Osobni standardi - vani za motivaciju i uspjeh

Neki od standarda etika i moralna naela

Standardi nai vlastiti ali imaju osnovu u socijalnim odnosima opaanju drugih

Dinamika linosti - Bandurin triadiki model recipronog determinizma

Okolinski utjecaji

Faktori linosti(vjerovanja, oekivanja,

doivljaj sebe)

Ponaanje

Samoregulacija

Proces koji usmjerava nae vlastito ponaanje Ljudi imaju kapacitet da se sami motiviraju:

Odreuju ciljeve Planiraju strategije ostvarivanja ciljeva Vrednuju i mijenjaju vlastito ponaanje

Bandura na nau motivaciju utjee naa kognicija! Proces samoregulacije ukljuuje sve strukture linosti

vjerovanja, ciljeve, doivljaj samoefikasnosti

Razvoj linosti

U razvoju linosti bitna je sposobnost odlaganja zadovoljenja vlastitih potreba

Vlastite se potrebe zadovoljavaju u za to optimalno vrijeme

Ui se modeliranjem i opaanjem Izuzetno vano za razvoj sposobnosti

samoregulacije! Npr. djeca koja su s 5 godina sposobna odgoditi

zadovoljenje potreba imaju manje anse postati alkoholiari i ovisnici kasnije u ivotu

Saetak: glavna obiljeja socijalno-kognitivne teorije

Ljudi aktivno djeluju u vlastitoj okolini Ponaanje izvire iz iskustva u vlastitoj

socijalnoj okolini, tj. interakcija s drugima (socijalno)

Naglasak na procesima miljenja (kognitivno)

Ponaanje je specifino za odreenu situaciju

Sloeni obrasci ponaanja se ue

Primjena u koli

Elementi teorije se esto primjenjuju u istraivanjima kolske motivacije

Bandura: Vjerovanje u sebe nee nuno osigurati uspjeh, ali nedostatak vjere u sebe sasvim sigurno dovodi do neuspjeha

Uz obitelj i prijatelje, kola vrlo vana u razvoju samoefikasnosti naroito kognitivne samoefikasnosti

Puno se istraivalo pojedine aspekte samoefikasnosti npr. matematika samoefikasnost povezana je s uspjehom u matematici

Primjena u koli U koli djeca razvijaju kognitivne kompetencije ali i

doivljaj o vlastitoj intelektualnoj efikasnosti

Izuzetno vana uloga nastavnika

Nain na koji nastavnik tumai uspjeh ili neuspjeh uenika (npr. manjak sposobnosti ili nedovoljan trud)

Slika koju djeca stvaraju o vlastitoj intelektualnoj efikasnosti

Primjena u koli Vano i uvjerenje nastavnika o njegovoj vlastitoj efikasnosti

(mislim li da mogu utjecati na uenike i njihov razvoj?)

nastavnik s visokim osjeajem vlastite efikasnosti motivirat e uenike, pospjeiti njihov kognitivni razvoj

Ako nastavnik ne vjeruje da moe utjecati na uenike

kolska klima u kojoj ne vjeruju da mogu utjecati na uenike klima u kojoj se nastavnici orijentiraju na kazne, kontrolu i

negativnu komunikaciju

Primjena u koli Velik naglasak na kompetitivnosti i meusobnim usporedbama

umjesto na usporedbi s vlastitim standardima

pogubni uinci na razvoj samoefikasnosti (neki su uvijek loiji od drugih)

Suradnika atmosfera, grupne aktivnosti

svako dijete moe doivjeti uspjeh pogodna za razvoj uvjerenja o vlastitoj intelektualnoj efikasnosti

Pitanja

1. Samoregulacija omoguuje da nae ponaanje bude usmjereno ostvarivanju dugoronih ciljeva. T N

2. Kompetentne osobe uspjene su u svim podrujima ivota. T N

3. Katkad su za uspjeh u nekom zadatku vanija naa oekivanja o tome koliko smo efikasni nego sama sposobnost T N

4. Za uspjeh uenika iskljuivo je vano kako on doivljava vlastitu efikasnost, a nije vano kako ju percipira uitelj. T N

5. Koja je razlika u odnosu prema uenicima izmeu uitelja koji se osjeaju vrlo efikasnima i onih koji smatraju da nisu osobito efikasni?

Knjiga Psihologija obrazovanja : poglavlje Teorija socijalne kognicije

Samoefikasnost = samodjelotvornost

Motivacija za uenje

Navedite pet razloga zbog kojih uite:

1.2.3.4.5.

Zato motivacija?

Jedna od najveih potekoa u pouavanju kako poveati motivaciju uenika i njihov angaman u koli?

U mnogim zemljama vidi se kao sredinji problem kolskih reformi

Nedostatak motivacije: slabiji uspjeh negativniji stavovi prema koli slabija disciplina vea vjerojatnost naputanja kole

to je motivacija za uenje?

Opa motivacija za uenje: trajna i iroka dispozicija tenja za usvajanjem znanja i

vjetina u razliitim situacijama uenja stabilna kad se razvije, traje itav ivot ovisi o ueniku, njegovim iskustvima s uenjem

Specifina motivacija za uenje: Vezana uz pojedino podruje uenja, pojedini kolski

predmet Vie ovisi o vanjskim initeljima uitelji, sadraji

to djeluje na motivaciju?

Potie se:

Socijalizacijom - roditelji, uitelji, ostale znaajne osobe

Uenjem po modelu Iskazivanjem oekivanja okoline

Obiteljska okolina oblikuje prve stavove djece o uenju Roditelji koji podravaju znatielju djece: potiu njihova pitanja,

istraivanje okoline, daju im materijale i izvore kojima proiruju svoje znanje o svijetu poruuju da je uenje vrijedno truda i zabavno!


Obitelj Obitelj koja potie samopotovanje, osjeaj

osobne kompetencije, autonomiju djeca su spremnija prihvatiti rizik u uenju

Djeca koja se smatraju sposobnom i kompetentnom birat e izazovnije, tee zadatke i bolje e se nositi s neuspjehom


kola

kolska okolina vjerovanja uitelja o uenju, oekivanja koja imaju od uenika jako djeluju na uenike!

Uenici oekuju da e uspjeno uiti ako njihovi uitelji oekuju da e oni uspjeno uiti (Stipek, 1988)

Osnovne vrste motivacije

Intrinzina motivacija Radimo/uimo neto zbog samog interesa, uitka

u toj aktivnosti, potrebe za znanjem, osjeaja uspjeha

Nisu nam potrebni vanjski poticaji! Izvori motivacije u ueniku!

Ekstrinzina motivacija inimo/uimo neto zbog odreenog cilja (ocjena,

promocije, nagrada, prestia, da izbjegnemo kaznu i sl.)

Izvori motivacije izvan uenika!

Intrinzina motivacija Za uenje optimalna intrinzina motiviranost:

Intrinzino motivirane aktivnosti su prirodna osnova za osobni razvoj i uenje

Intrinzino motivirani uenici su:

Ustrajniji u uenju, tee odustaju Kvalitetnije ue dublje obrauju informacije Kreativniji su Postiu bolji uspjeh Bolje se osjeaju u situacijama uenja

Ekstrinzina motivacija Dugo se smatrala loom, povrnom

ALI

Za veinu aktivnosti koje radimo nismo intrinzino motivirani (utjecaj zahtjeva okoline, socijalnih uloga)

Postoje razliite vrste ekstrinzine motivacije!

Ekstrinzina motivacija

Ako uenici ue pod prijetnjom kazne, loe ocjene, bez vlastitog interesa i volje loa ekstrinzina motivacija:

Uenici lako odustaju (ne mogu) Ue povrno, povrno procesiraju informacije

(uenje napamet) Nezainteresirani, nisu ukljueni (uim zato to

moram, dosadno, ne zanima me, nekorisno)

Ekstrinzina motivacija

Uenici koji sudjeluju u aktivnostima jer doivljavaju da su im one vrijedne i korisne za ostvarivanje cilja: matematika mi je vana jer elim upisati

elektrotehniku dobra ekstrinzina motivacija!

Dobra ekstrinzina motivacija ukljuuje vlastiti izbor i prihvaanje neke aktivnosti osjeaj vlastite autonomije

Loa ekstrinzina motivacija nismo autonomni, radimo pod pritiskom vanjske kontrole

Kako utjecati na intrinzinu motivaciju?

Istraivanja jasno pokazuju bilo kakav oblik nagrada negativno utjee na intrinzinu motivaciju

Negativno utjeu i: Rokovi Kompetitivno okruenje Naredbe, upute

Pozitivan utjecaj aktivnosti koje predstavljaju novost, izazov, intrinzinu vrijednost za pojedinca


1. Prilagodba sadraja i aktivnosti uenikim interesima

Pokuati povezati obvezne sadraje s onim to je

uenicima zanimljivo Dati uenicima mogunost izbora zadataka ili

aktivnosti na satu

Rezultati istraivanja na naim uenicima:

Svega 3% izjavljuje da imaju utjecaja na to koja e se tema obraivati na satu matematike (za sve predmete izmeu 3 i 14%)

Svega 9% izjavljuje da imaju utjecaja na to kako e se raditi na satu matematike (za sve predmete izmeu 9 i 22%)


2. Uvoditi novosti u nastavu nastojati nastavu uiniti raznolikom, raunala mogu puno

pomoi poveavaju intrinzinu motivaciju

3. Aktivno ukljuiti uenike, dati im brzu povratnu informaciju koristiti razliite nastavne aktivnosti koje aktivno angairaju

uenike projekti, eksperimenti, grupne aktivnosti

4. Poticati radoznalost, postavljanje pitanja, traenje vie rjeenja za problem Panja uenika bit e usmjerena na aktivnosti koje nude

optimalnu razinu uzbuenja i novosti


5. Povezivati sadraje i aktivnosti uenja s osobnim ivotom uenika

Veina nastavnih sadraja uenicima se nudi izvan stvarnog konteksta

uenici ne mogu vidjeti vezu sa svojim ivotom ni korist od nauenog pogubno za motivaciju!

Pokazati im kako ono to ue mogu primijeniti u svom ivotu i rjeavanju svakodnevnih problema

VANO NE koristiti nagraivanje za aktivnosti koje su uenicima zanimljive, za koje su intrinzino motivirani Istraivanja jasno pokazuju da koritenje nagrada

smanjuje intrinzinu motivaciju!!

Kako utjecati na ekstrinzinu motivaciju?

Izuzetno vano razviti kvalitetnu ekstrinzinu motivaciju veina aktivnosti u koli uenicima nije intrinzino zanimljiva!

Najvanije kako uenike nauiti da cijene te aktivnosti i u njima sudjeluju bez vanjskog pritiska

Poticati uenike da integriraju vrijednosti vezane uz odreene aktivnosti:

npr. meni je vano da sam dobra u matematici da bih mogla upisati PMF ili raditi na financijskom tritu i sl.

To je ekstrinzina motivacija, ali pozitivna ukljuuje uenikov odabir, autonomiju, prihvaanje ciljeva i vrijednosti kao svojih vlastitih


2. Pomoi uenicima da sami postave svoje ciljeve

Izuzetno vana vjetina Uenici e biti motivirani ostvariti ciljeve koje

su sami postavili Ciljevi moraju biti vrlo specifini i realni npr. u

iduih dva dana tono u rijeiti 10 jednadbi s 1 nepoznanicom

Vjetina postavljanja jasnih ciljeva i praenja njihovog ostvarivanja se uvjebava i ui!


2. Nagraivati uenike Nagraditi uenike pohvalom i dobrom ocjenom za

individualni napredak, ne samo za apsolutni uinak Nagrade ocjene, pohvale, posebne privilegije u

razredu, slobodni sat ili mogunost izbora aktivnosti

Vano ne pohvaljivati sposobnosti uenika, nego uloeni napor i konkretan uinak uenici trebaju nauiti da svoj uspjeh pripisuju

vlastitom trudu, a ne sposobnostima


3. Davati jasne povratne informacije

Povratne informacije moraju ueniku vrlo jasno rei to je napravio dobro, a to treba poboljati

Vano je da se povratne informacije daju pravodobno i redovito uenici naue pratiti vlastiti napredak

Negativne povratne informacije ne davati same nego u kombinaciji s pozitivnima

Nita bez teorije.

Teorija vrijednosti i oekivanja (J. Eccles i A. Wigfield)

Jedna od najire koritenih novijih teorija motivacije Dva su osnovna pitanja koja odreuju nau

motivaciju:

Mogu li? (rijeiti zadatak, biti uspjean u aktivnosti)

elim li? (rjeavati taj zadatak, sudjelovati u aktivnosti)

Teorija vrijednosti i oekivanja

Pitanja odraavaju dvije vrste vjerovanja: naa oekivanja uspjeha (Mogu li ja to?) vrijednosti koje pripisujemo razliitim izborima

(elim li to?) oekivanja i vrijednosti izravno utjeu na odabir

aktivnosti i ustrajnost i napor uloen u obavljanje aktivnosti

npr. biramo onaj studij za koji vjerujemo da ga moemo zavriti i koji visoko vrednujemo

Oekivanja

Oekivanja uspjeha:

vjerovanja uenika o tome koliko e biti uspjean u nekoj aktivnosti, predmetu i sl.

Vjerovanja o sposobnosti:

odnose se na percepciju osobe o vlastitoj kompetenciji u odreenoj aktivnosti

Vrijednosti imaju bitnu motivacijsku ulogu

4 komponente vrijednosti:

Vrijednost postignua ili vanost odnosi se na vanost uspjeha ili sudjelovanja u odreenoj aktivnosti Uenik e visoko cijeniti i vie e se truditi upravo u

onim zadacima koji mu omoguuju postignue koje visoko cijeni

Intrinzina vrijednost ili interes - uitak koji ueniku donosi sudjelovanje u nekoj aktivnosti

Korisnost ili utilitarna vrijednost - ekstrinzina komponenta vrijednosti aktivnosti

ovisi o tome koliko se ta aktivnost uklapa u budue planove uenika

uenici koji kolovanje smatraju vanim za vlastitu budunost - motiviraniji i ulau vie truda od onih koji ne vide vezu izmeu kole i vlastite budunosti

Cijena zadatka - odnosi se na trud koji uenik mora uloiti u odreeni zadatak

pretpostavke o tome koliko e im truda trebati za uspjeh e znaajno djelovati na to koji e predmet uenici odabrati

Npr. ako procijenjena koliina napora potrebnog za uspjeh u naprednom programu matematike prelazi procijenjenu vrijednost tog uspjeha, uenik ga nee odabrati

to uiniti u koli?

Pomoi uenicima da potvrdno odgovore na pitanja Mogu li? i elim li?

Davati im takve zadatke u kojima mogu doivjeti uspjeh razvit e pozitivna oekivanja u vezi buduih uspjeha

Pomoi im da razviju osjeaj vlastite kompetentnosti, samoefikasnosti ja to mogu

Omoguiti im, koliko je mogue, da biraju zadatke za koje su intrinzino motivirani

to uiniti u koli?

Povezivati ono to ue u koli s njihovim sadanjim i buduim ivotom i osobnim ciljevima korisnost: ovo je vano jer ti moe omoguiti da

Upuivati ih na to da korisnost premauje cijenu sudjelovanja u aktivnosti: uloi li sada trud da ovo savlada, kasnije e puno

lake i bre nauiti

Pitanja.

1. Djeca koja se smatraju kompetentnijom ee e birati tee zadatke i bolje e se nositi s neuspjehom T N

2. Ekstrinzina motivacija openito vrlo negativno djeluje na uenje T N

3. Nagrade i poticaje nikad ne treba davati uenicima, jer oni tetno djeluju na motivaciju T N

4. Vjerovanja nastavnika o uenju i o sposobnostima uenika imaju odraza na uspjeh njegovih uenika T N

5. Vano je da nastavnici u koli uenicima ukazuju na korisnost i vanost onoga to ue T N

Akademski pojam o sebiSamopotovanje

Tko sam ja?

1._____2._____3._____4._____5._____

to je pojam o sebi? Nain na koji mi vidimo sami sebe

Akumulirano znanje koje imamo o sebi o svojim: Osobinama linosti Sposobnostima Fizikim obiljejima Ulogama Stavovima i vrijednostima

Najbolje se moe vidjeti u odgovoru na pitanje tko sam ja?

Podsjetimo se

Pojam o sebi stvarno ja je u sri Rogersovog humanistikog pristupa linosti

Samoefikasnost centralni pojam Bandurine socijalno-kognitivne teorije blizak koncept pojmu o sebi, ali nije istovjetan

Pojam o sebi ukljuuje i uvjerenja o vlastitoj efikasnosti

Aspekti pojma o sebi znanje, oekivanja i vrednovanje

Znanje o sebi obiljeja koja nas opisuju spol, dob, zanimanje, nacionalnost, visina, boja kose, interesi, stavovi

ODGOVOR NA PITANJE TKO SAM JA?

to je stvarno ja


Oekivanja od sebe uz znanje o onom to jesmo imamo i oekivanja kakvi bismo mogli biti

ODGOVOR NA PITANJE KAKVA BIH TREBALA BITI? IDEALNO JA osobine koje bismo htjeli imati OEKIVANO JA osobine za koje smatramo

da bi ih trebali imati Idealno i oekivano ja su standardi u odnosu

na koje vrednujemo vlastito ponaanje

1. Zadovoljan/zadovoljna sam sobom. T N2. Osjeam da sam vrijedna osoba,

ravnopravna s drugima. T N3. Sposoban /sposobna sam isto koliko i veina

drugih ljudi. T N4. Openito, zadovoljan/zadovoljna sam sobom.

T N5. Katkad se osjeam beskorisno. T N6. Katkad mislim da nita ne valjam. T N7. Mislim da se nemam ime ponositi. T N


Vrednovanje sebe sebe vrednujemo u pozitivnim i negativnim terminima

ODGOVOR NA PITANJE KOLIKO SAM ZADOVOLJNA SOBOM?

Vrednovanje nastaje na temelju svakodnevnim usporedbi onog to jesmo s: onim to bismo mogli biti

oekivanjima onim kakvi bismo trebali biti

obavezama

Rezultat ovih vrednovanja - samopotovanje

Od ega se sastoji pojam o sebi? Opi pojam o sebi sastoji se od vie elemenata:

Tjelesni pojam o sebi: slika o vlastitom izgledu i tjelesnim sposobnostima: kako

izgledam, jesam li debeo/mrav, visoka/niska, prosjenog izgleda, zgodan, spretan i sl

Socijalni pojam o sebi: kako funkcioniram u drutvu, kako me drugi vide, kakav

dojam elim ostaviti na druge

Emocionalni pojam o sebi opaanje vlastitih emocija jesam li preosjetljiva, je li me

lako rastuiti, naljutiti, mijenjam li esto raspoloenja

Akademski pojam o sebi

Akademski pojam o sebi

Akademski pojam o sebi vezan je uz miljenje adolescenta o sebi kao o ueniku:

Koliko sam sposoban za kolu? Koji mi predmeti idu dobro? Uim li lako?

Kako se razvija pojam o sebi?

Dinamiki, kroz interakciju s okolinom

Od rane dobi iz svoje okoline, od drugih dobivamo povratne informacije o tome kakvi smo

Pratimo verbalne i neverbalne reakcije znaajnih osoba iz okoline: roditelja, obitelji, kasnije uitelja, vrnjaka iz kole tako stvaramo sliku o sebi samima

Stalno vrednujemo svoje ponaanje u svjetlu vlastitih oekivanja, te ponaanja i oekivanja drugih

Usporedba vlastitog uinka u raznim predmetima:

Ako je uenik u matematici bolji nego u drugim predmetima, pojam o sebi u podruju matematike bit e pozitivniji

Usporedbe s drugima u istom predmetu:

ako je uenik bolji od drugih u matematici, imat e pozitivniji matematiki pojam o sebi

Tko e imati pozitivniji matematiki pojam o sebi?

C. Matematiki uspjeni uenici u razredu koji ine uenici razliitog uspjeha i sposobnosti

E. Matematiki uspjeni uenici u razredu koji ine matematiki daroviti i uspjeni uenici

Brojna istraivanja:

Pozitivniji akademski pojam o sebi uenici u obinim razredima, koje ine uenici razliitog uspjeha i sposobnosti

Daroviti uenici u razredu s drugim darovitim uenicima loiji akademski pojam o sebi!

pozitivniji pojam o sebi vezan uz jedan predmet (npr. matematika)

manje pozitivan pojam o sebi u drugom predmetu (npr. materinski jezik)

Samopotovanje

Pojam o sebi prvenstveno znanje o sebi Samopotovanje - vrednovanje sebe i osjeaji koje

imamo o sebi vaan dio pojma o sebi

Samopotovanje u koli dva osnovna pitanja:

1. Kako samopotovanje utjee na ponaanje uenika u koli?

3. Kako kolski ivot utjee na samopotovanje uenika?

Kako samopotovanje utjee na ponaanje uenika u koli?

Uenici s viim samopotovanjem vjerojatno e imati bolji uspjeh u koli (ali, ovisi o drugim obiljejima uenika)

Vee samopotovanje:

pozitivniji stavovi prema koli bolje ponaanje u razredu vea popularnost meu drugim uenicima

Nisko samopotovanje:

Uenik pokazuje vie ometajuih ponaanja u razredu

Nije sklon prihvatiti odgovornost za vlastito uenje

Izbjegava tee zadatke Skloniji markiranju Skloniji delinkventnom ponaanju

Kako kolski ivot utjee na samopotovanje uenika?

1. Na samopotovanje pozitivno djeluju:

Ueniko zadovoljstvo kolom Interes za nastavu Doivljaj podrke od strane uitelja Povratne informacije od uitelja Uenje u suradnikom okruenju Uspjeh u zadacima koji su uenicima vani

Samopotovanje i reakcije na kritike i povratne informacije

Velike razlike u prihvaanju uspjeha i neuspjeha izmeu uenika visokog i niskog samopotovanja

KAKO UENICI RAZLIITOG SAMOPOTOVANJA REAGIRAJU NA NEUSPJEH?


Uenici s niskim samopotovanjem: nakon informacije da nisu uspjeli na testu

vjerojatno je da e na iduem testu postii loe rezultate i lake odustajati

Uenici s visokim samopotovanjem: nakon informacije da nisu uspjeli na testu

vjerojatno je da e na iduem testu ulagati istu koliinu truda i tee odustajati

Zato razlike?


Kod uenika s niskim samopotovanjem informacija o neuspjehu uklapa se u njihovu sliku o sebi, pa se idui put manje trude Zato da se trudim kad ionako uvijek neto krivo

napravim/loe rijeim/ne ide mi na testu/ne mogu bolje

Kod uenika s visokim samopotovanjem informacija o neuspjehu ne uklapa se u njihovu sliku o sebi, pa se drugi put trude i vie Sigurno sam neto previdjela, nisam se dobro

koncentirala, sluajno nisam dobro rijeila ovaj u se put potruditi da rijeim kako mogu

Spolne razlike:

Niz istraivanja tijekom osnovne kole uenice i uenici imaju otprilike podjednako samopotovanje

U srednjoj koli samopotovanje djevojica postaje neto loije nego ono djeaka

Kako poveati samopotovanje u koli?


Stvarati kolsku klimu u kojoj e se svi uenici osjeati sigurno i prihvaeno

Iskazati potovanje i prihvaanje svakom ueniku, njegovom trudu i postignuu (ne hvaliti ih neumjereno!)

Osvijestiti vlastita vjerovanja i oekivanja vezana uz uenike

Metode pouavanja i svrstavanja uenika u grupe ne smiju biti izgovor nastavniku da izbjegava kontakt s problematinim uenicima i zanemaruje one loije


Jasno iskazati kriterije vrednovanja uenikih postignua

Nauiti uenike da se sami vrednuju i prate svoj uinak

Izbjei destruktivne usporedbe i natjecanje npr. loijih uenika s onima koji su uvijek dobri

Nauiti uenike da se usporeuju sami sa sobom


Pokazati ueniku da ga prihvaate i onda kad ne prihvaate neko njegovo ponaanje (npr. rei mu: ovo si loe uinio, nisi se dovoljno trudio i sl., a ne ti uvijek mora raditi probleme, nikad nee nauiti fiziku i sl.)

Poticati uenike da prihvate odgovornost za vlastito uenje i ponaanje, pokazati im da imaju izbor

Ohrabriti uenike da pomau jedni drugima, stvarati atmosferu suradnje


Pomoi uenicima da:

Postavljaju jasne ciljeve Osvijeste gdje i od koga mogu traiti pomo

Nauiti ih da cijene razliitost, uenike koji su drugaiji od njih

Vano:

Pojam o sebi, a naroito samopotovanje su povezani s uspjehom u koli

Bolje samopotovanje poveava vjerojatnost uspjeha u koli!

U kolama potrebno poticati razvoj pozitivne slike o sebi!

Samoregulirano uenje

1. Na preddiplomskom studiju trudim se:a. Sve ispite poloiti s 5b. Sve ispite poloiti s 4 ili 5c. Proi svaki ispitd. Odrati prosjek na minimalnoj razini potrebnoj za

nastavak na diplomskom studiju

2. Dok itam ili uim iz udbenika: Uglavnom primijetim kad mi je panja odlutala i

odmah se vratim na itanje Katkad primijetim da sam odlutala, ali ne

uvijek esto odlutam u sanjarenja i na to potroim

dosta vremena

1. Kad god zavrim s razdobljem uenja:a. Zapiem koliko sam vremena proveo ueib. U mislima zbrojim koliko sam vremena proveo ueic. Ne razmiljam puno koliko sam vremena potroio

2. Kad predam ispit ili seminar:a. Obino mogu dosta tono odrediti koju u ocjenu dobitib. Imam grubu ideju o ocjeni: obino znam hoe li biti

jako dobra ili jako loac. esto sam iznenaena ocjenom koju dobijemd. Ne razmiljam puno o kvaliteti svog uratka

1. Kad postignem jako dobar uspjeh u zadatku:

a. Osjeam se dobro i esto se na neki nain nagradim

b. Dobro se osjeam, ali za sebe ne inim nita posebno

c. Ne osjeam se nita drugaije nego prije uspjeha

Samoregulirano uenje

Zbog ega su neki uenici uspjeniji od drugih koji imaju iste sposobnosti?

vrlo motivirani, rade uz vrlo malo vanjske kontrole, dovravaju zapoeto, sami znaju to trebaju initi da bi doli do cilja

kognitivne sposobnosti (pamet) nisu dovoljne!

Sposobnost samoregulacije uenja - sredinja tema istraivanja u podruju uenja i motivacije posljednjih 20-tak godina

Samoregulirani uenici su:

Ustrajni Dobro organizirani Dobro odreuju ciljeve i odabiru strategije Sami prate vlastiti rad na ostvarivanju cilja Fleksibilni prilagoavaju strategije uenja Znaju se sami motivirati

U usporedbi s uenicima koji postiu loiji uspjeh, uspjeniji uenici:

Postavljaju specifinije, konkretnije ciljeve uenja

Koriste raznovrsnije strategije uenja ee i bolje prate vlastiti rad Sustavnije se prilagoavaju okolnostima

to je samoregulirano uenje?

Samoregulirane osobe:

misli i postupci su pod vlastitom kontrolom, a ne pod kontrolom ljudi i okolnosti iz njihove okoline

Samoregulacija kod uenja:

odnosi se na razvoj skupa ponaanja koja osobi olakavaju uenje

Ti postupci omoguuju ostvarivanje osobnih ciljeva u razliitim uvjetima uenja

Aspekti samoreguliranog uenja

Samoregulirano uenje ukljuuje regulaciju tri openita aspekta akademskog uenja:

Samoregulacija ponaanja - aktivna kontrola razliitih resursa koji su uenicima potrebni za uenje:

Vremena potrebnog za uenje Okoline za uenje (mjesto na kojem

studiraju) Traenja pomoi od drugih vrnjaci,

nastavnici, roditelji

Samoregulacija motivacije i emocija ukljuuje:

kontroliranje i promjenu nekih aspekata vlastite motivacije

npr. moemo mijenjati vjerovanja uenika o njihovoj samoefikasnosti, moemo djelovati na odabir razliitih ciljeva uenja i sl. tako da ona slue uspjenijem uenju

Uenici mogu nauiti i kako kontrolirati vlastite emocije i raspoloenja tako da poboljaju vlastito uenje

Naue kontrolirati negativne emocije i raspoloenja (npr. anksioznost, dosadu) tako da ih ne ometaju u uenju

Naue koristiti pozitivne emocije i raspoloenja tako da potiu uenje

Samoregulacija kognicije: Uenici kontroliraju razliite kognitivne

strategije uenja npr. koriste one strategije uenja koje

rezultiraju boljim uenjem i boljim razumijevanjem

Strategije uenja prilagoavaju cilju uenja

Faze samoreguliranog uenja

Samoregulirano uenje se odvija u tri faze:

Faza koja prethodi uenju - faza planiranja

stvaraju se uvjeti nuni za uenje ralanjuju se zadaci i postavljaju ciljevi uenja

(to elim postii uenjem ovog predmeta? Je li mi cilj dobiti pozitivnu ocjenu/razumjeti gradivo?)

stvaraju se oekivanja i vjerovanja u vezi zadatka (Mogu li to nauiti? Zanima li me? Koliko e mi vremena trebati?)

Odabiru se strategije uenja

Pripremom se stvara pozitivan stav prema uenju

Realistina oekivanja mogu pomoi da uenici budu motiviraniji za rjeavanje zadatka

Ciljevi trebaju biti im specifiniji, treba odrediti i kratkorone i dugorone ciljeve

Documents

Psihologija obrazovanja