Osnove psihologije odgoja i obrazovanja
Psihologija linosti
to je psihologija obrazovanja? Koji su efikasni naini uenja? Kako motivirati uenike? Zato su neki uenici bolji od drugih? Koja obiljeja tome pridonose? Kako pouavati itanje,pisanje, aritmetiku? to ini dobrog nastavnika? Je li bolje uiti sam ili u grupi? Je li grupiranje prema sposobnostima dobro ili loe za uenike?
psihologija obrazovanja pokuava dati odgovor na ova, a i brojna druga pitanja o procesima uenja i pouavanja, faktorima koji djeluju na te procese, te nainima na koje se uenje i pouavanje mogu unaprijediti
Evo i definicija
Psihologija obrazovanja grana je psihologije (psihologijska disciplina) koja istrauje i prouava psiholoku stranu procesa odgoja i obrazovanja
(Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi:
Psihologija obrazovanja, IEP: Vern, 2003)
Dijeli se na: psihologiju uenja psihologiju pouavanja
to je psihologija obrazovanja?
Psihologija obrazovanja obuhvaa spoznaje i teorije iz podruja:
UENJA I MOTIVACIJE RAZVOJA DJECE I ADOLESCENATA PSIHOLOKOG MJERENJA I PROCJENE znanja, sposobnosti,
osobina linosti, motivacije
Istraivanja u podruju psihologije obrazovanja:
unaprjeuju teoriju teorije uenja i pouavanja, motivacije i sl.
unaprjeuju praksu kako uenje i pouavanje uiniti to efikasnijim
to e nam psihologija obrazovanja?Koliko znamo
Veina djece starije od 5 godina prirodno su nadarena za uenje spontano znaju na koji nain e najbolje neto nauiti, bez pomoi drugih. T N
Usporedimo li djevojice i djeake, vidimo da su u prosjeku podjednakih verbalnih i matematikih sposobnosti. T N
Najbolji nain uenja i zapamivanja novih injenica je da ih viekratno ponavljamo. T N
Premda uenici u poetku imaju puno pogrenih pretpostavki o svijetu koji ih okruuje, brzo ih ispravljaju kad im uitelji daju informacije koje proturjee njihovim zabludama. T N
Uenici esto pogreno procjenjuju vlastito znanje o nekoj temi. T N
1. Pravljenje biljeki za vrijeme nastave esto vie kodi uenju nego to pomae. T N
2. Kad nastavnik nagradi jednog uenika za dobro ponaanje, i ponaanje ostalih uenika e se popraviti. T N
3. Katkad anksioznost pomae uenicima da ue i postignu bolji uspjeh u razredu. T N
4. Kad uenici svoje vrnjake u razredu poduavaju gradivu nekog predmeta, to pomae samo onim uenicima koji su poduavani; oni uenici koji poduavaju imaju vrlo malo koristi od toga.
T N
Naini na koje uitelji vrednuju znanje uenika utjee na to to e i kako e uenici uiti. T N
to e nam psihologija obrazovanja?
to nam kau sami uenici
istraivanje provedeno 2003. godine u 121 hrvatskoj osnovnoj koli (Baranovi i sur., 2006)
sudjelovalo 2674 uenika prosjene dobi 14 godina - 1322 uenice, 1345 uenika
procjenjivali su za svaki predmet koliko im je:
Zanimljiv Razumljiv Teak Koristan u sadanjem ivotu Vaan za budui ivot
Zanimljivost
1 2 3 4 5 6 7
Tjelesna i zdravstvena kulturaStrani jezik
BiologijaZemljopis
PovijestLikovna kultura
VjeronaukFizika
MatematikaTehnika kulturaGlazbena kultura
KemijaHrvatski jezik
Ukupni uzorakUeniceUenici
Razumljivost
1 2 3 4 5 6 7
Tjelesna i zdravstvena kulturaVjeronaukZemljopisBiologija
Likovna kulturaPovijest
Tehnika kulturaGlazbena kultura
Strani jezikHrvatski jezik
FizikaMatematika
Kemija
Ukupni uzorakUeniceUenici
Lakoa
1 2 3 4 5 6 7
Tjelesna i zdravstvena kulturaVjeronauk
Likovna kulturaGlazbena kulturaTehnika kultura
ZemljopisBiologijaPovijest
Strani jezikFizika
Hrvatski jezikKemija
Matematika
Ukupni uzorakUeniceUenici
Korisnost
1 2 3 4 5 6 7
Strani jezikMatematika
Tjelesna i zdravstvena kulturaHrvatski jezik
ZemljopisBiologija
VjeronaukFizika
PovijestTehnika kultura
KemijaGlazbena kultura
Likovna kultura
Ukupni uzorakUeniceUenici
Vanost
1 2 3 4 5 6 7
Strani jezikMatematika
Hrvatski jezikZemljopis
Tjelesna i zdravstvena kulturaBiologija
VjeronaukFizika
PovijestTehnika kultura
KemijaGlazbena kultura
Likovna kultura
Ukupni uzorakUeniceUenici
to kau uenici na nacionalnim ispitima?
Bezinovi i sur., 2006 ispitivali vane aspekte iskustva uenika sa kolskim uenjem:
Motivacija za uenje predmeta Percepcija osobne kompetentnosti za uenje
predmeta Podrka nastavnika Angaman na nastavi Vjetine uenja
42,856,222,326,239,946,765,851,
030,5DA
57,243,877,773,860,153,334,249,
069,5NEINFFIZKEMBIONJ EJ HJ MAT
ukupno
Ovaj predmet je jedan od mojih omiljenih predmeta u koli
54,568,637,
139,854,
853,
573,
461,
342,8DA
45,531,462,
960,245,
246,
526,
638,
757,2NEINFFIZKEMBIONJ EJ HJ MAT
ukupno
Zanima me gradivo koje uim u ovom predmetu
Intrinzina motivacija
42,724,663,260,450,138,117,439,
251,6DA57,375,436,839,649,961,982,6
60,848,4NE
INFFIZKEMBIONJ EJ HJ MATukupn
oOvaj predmet uim samo zbog ocjene
74,695,746,
745,158,
088,
398,
585,
771,2DA
25,44,353,354,942,
011,
71,514,
328,8NEINFFIZKEMBIONJ EJ HJ MAT
ukupno
Znanja iz ovoga predmeta bit e mi potrebna u budunosti
Ekstrinzina (instrumentalna) motivacija
65,080,342,453,171,169,880,377,
548,1DA
35,019,757,646,928,930,219,722,
551,9NEINFFIZKEMBIONJ EJ HJ MAT
ukupno
Ovaj predmet mi openito dobro ide
72,685,551,
362,180,
475,
184,
587,
255,4DA
27,414,548,
737,919,
624,
915,
512,
844,6NEINFFIZKEMBIONJ EJ HJ MAT
ukupno
Lako svladavam novo gradivo ovoga predmeta
Percepcija osobne kompetentnostiza uenje predmeta
Uenje
17,21,924,014,01,112,313,41,747,6DA
82,898,176,086,098,987,786,698,252,4NE
INFFIZKEMBIONJ EJ HJ MATukupno
Uzimam privatne sate-instrukcije iz ovoga predmeta
48,357,646,746,654,351,257,451,
332,5DA
51,742,453,353,445,748,842,648,
767,5NEINFFIZKEMBIONJ EJ HJ MAT
ukupno
Ono to uim, pokuavam povezati s vlastitim iskustvom, dogaajima u
ivotu
40,327,736,836,547,141,746,954,
027,6pon
ekad
14,566,07,45,56,75,415,413,75,1est
o
45,26,355,958,146,252,937,732,
367,3NEINFFIZKEMBIONJ EJ HJ MAT
ukupno
Koristim raunalo ili internet za uenje ovog predmeta
to pokazuje PISA?
meunarodno istraivanje jezine, matematike i znanstvene pismenosti PISA pokazuje da:
uenici koji imaju vei interes za matematiku i koji u njoj vie uivaju (intrinzina motivacija) postiu bolje rezultate
uenici koji vie vjeruju u svoju sposobnost za uenje matematike (matematiko samopoimanje) postiu bolje rezultate
ak 67% uenika ne slae se s tvrdnjom Na satu matematike razumijem ak i najtee gradivo
ak 50% djeaka i 60% djevojica izjavljuje da esto brinu da e im satovi matematike biti preteki i da e dobiti loe ocjene (anksioznost vezana uz matematiku)
to pokazuje PISA?
u PISA ispitivanju znanja provedenom 2006. po prvi put je sudjelovala i Hrvatska
prema rezultatima iz podruja matematike pismenosti Hrvatska je 36. od 57 zemalja
Bolji rezultat postigli su: djeaci u odnosu na djevojice djeca iz obitelji s boljim ekonomskim i socijalnim
statusom
Psihologija linosti
Doc. dr. sc. Iris [email protected]
Va najbolji prijatelj/najbolja prijateljica je
1. _______2. _______3. _______4. _______5. _______6. _______7. _______8. _______9. _______10. _______
Psihologija linosti pomae nam odgovoriti na pitanja
Kakve smo osobe?
Po emu se razlikujemo od drugih?
to nam daje konzistenciju (dosljednost) u ponaanju?
Zato prouavati linost?
Tri najvanija pitanja
1. Tko sam ja?
3. Kakva e biti moja budunost?2. Po emu se ljudi razlikuju?
ova pitanja postavljaju se jo iz doba antikih filozofa na njih pokuava odgovoriti suvremena psihologija linosti
Tko sam ja?
Koje me osobine, kvalitete ine jedinstvenom osobom, razliitom od svih drugih?
Izvori u antikoj Grkoj Hram u Delfima upoznaj samog sebe Sokratnaglaavao vanost spoznaja o sebi
Tko sam ja?
Prouavanje pojedinaca studije sluaja, psihobiografija pojedinca
Implicitne teorije linosti
Najvie istraivan pojam o sebi (self-concept)
Po emu se i zato ljudi razlikuju?
Izvori u antikoj Grkoj: Tipologija prema tjelesnoj tekuini (humor)
Hipokrat i Galen Pokuaj da se nae bioloka osnova za razlike u
ponaanju Podjela na 4 tipa prema dominantnoj tjelesnoj
tekuini: Sangvinik (uravnoteen, stabilan krv) Kolerik (nagao, iritabilan uta u) Melankolik (tuan, depresivan crna u) Flegmatik (spor, bez energije flegma)
Po emu se i zato ljudi razlikuju?
Suvremeni pristup:
1. prouavanje individualnih razlika:
neki ljudi su drutveni, vole rizine sportove, sigurni su i samopouzdani
drugi radije biraju osamu, manje buna mjesta, izbjegavaju rizike i esto su zabrinuti
Po emu se i zato ljudi razlikuju?
1. Prouavanje grupnih razlika: npr. po emu se razlikuju stariji i mlai, mukarci i ene, ljudi iz razliitih kultura, studenti razliitih fakulteta
Kako se prouavaju razlike meu pojedincima i grupama?
Procjena linosti upitnici linosti Mjerenje sposobnosti testovi sposobnosti
Kakva e biti moja budunost?
Izvori iz antikih vremena:
proroanstva npr. Delfi potreba da se predvidi budunost
Suvremeni pristup:
Psihologija linosti - ako imamo osobinu x, kako ona moe utjecati na na ivot?
to je linost?
Nema jednoznane i jednostavne definicije Jedna od najeih:
Linost je skup organiziranih, razmjerno trajnih psiholokih osobina i mehanizama unutar pojedinca i koji utjeu na njegove interakcije s okolinom i prilagodbu na okolinu.
(Larsen i Buss, 2005)
Elementi definicije
Psiholoke osobine i mehanizmi
Organizacija unutar pojedinca
Trajnost
Interakcija s okolinom
Adaptacija na okolinu
Jo malo definicija
R. Mayer (2006): Linost je organizirani sustav unutar pojedinca koji predstavlja kolektivno djelovanje svih glavnih psiholokih podsustava te osobe
dakle, linost je ono to doista jesmo, to nas trajno odreuje i ini jedinstvenima i razliitima od drugih
Komparativni biolozi
Istraivai u podruju umjetne inteligencije
Psiholozi koji se bave psihologijom
obrazovanja stilovima uenja
Strunjaci u podruju upravljanja ljudskim resursima
Psihoterapeuti zainteresirani
za psihologiju linosti
Psiholozi koji istrauju linost
Tko se bavi prouavanjem linosti?
Razine prouavanja: kontinuum molekularna - molarna
Fizika Molekularna
Kemija
Biologija
Psihologija
Sociologija Molarna
Dominantne razine prouavanja linosti
Socioloka razina
Socijalna okolinaRazina grupa ukljuuje razliite osobe u interakciji
Psiholoka razina
Linost pojedinca unutarnji procesi i dispozicije
Vanjska situacija
Bioloka razina
Mozakivani sustav
Vanjski utjecaji
to prouava psihologija linosti?
2. Strukturu linosti
Centralni pojam - osobine linosti
Procese linosti primjeri:
Emocije Motivacija
Izvori podataka u prouavanju linosti
1. Institucionalni izvori Biografski podaci koje daju razliite institucije
kolske ocjene, podaci iz matinih knjiga, podaci o zapoljavanju i sl.
Osobni iskaz pojedinca Ono to nam sam pojedinac moe rei o
sebi: Samoprocjene na upitnicima linosti Intervju
Izvori podataka u prouavanju linosti
Prednost: pojedinac o sebi moe dati informacije koje su drugima
nedostupne
Nedostatak: upitno koliko je osoba iskrena upitno koliko se dobro poznaje
3. Studije sluaja detaljno ispitivanje ivota jedne osobe:
moe posluiti za stvaranje teorije koja se zatim provjerava na veem broju ljudi
Moe posluiti za opis izuzetnih pojedinaca i povijesnih linosti
Izvori podataka u prouavanju linosti
1. Opaanje ponaanjaa. Opaanje u prirodnim uvjetima opaamo
ponaanje koje se spontano javlja u realnim okolnostima
b. Opaanje u laboratorijskim uvjetima izazivamo ponaanje koje elimo opaati
2. Eksperimenti Osobe stavljamo u standardne situacije u
kojima izazivamo odreene reakcije i mjerimo ih npr. fizioloke reakcije kao indikator odreenih osobina linosti
1. Procjene drugih
Pojedinca procjenjuje druga osoba koja ga dobro poznaje
Vaan izvor podataka koje ne moemo dobiti na drugi nain
Pretpostavka drugi su manje pristrani u procjenama nego sama osoba kad procjenjuje sebe
Primjena znanja
Procjena linosti npr. psihologija obrazovanja (stilovi uenja), organizacijska psihologija (slaganje timova, trening)
Predvianje ponaanja selekcija (npr. organizacijska psihologija)
Promjena linosti (npr. klinika psihologija)
Pregled tema
Linost razliite teorijske perspektive: Psihodinamska Humanistika Perspektiva osobina linosti Socijalno kognitivna Biopsiholoka
Motivacija
Pitanja.
Definicija linosti opisuje osobine i mehanizme koji su trajni, internalni i utjeu na ponaanje osobe u okolini. T N
Jedna od funkcija teorija linosti je da predviaju budue ponaanje. T N
Prouavanje linosti odvija se samo na razini individualnih i grupnih razlika. T N
Koji tip podataka o linosti emo prikupljati ovisi o specifinoj temi istraivanja. T N
Jedan od vanih naina koritenja studije sluaja je za stvaranje novih hipoteza. T N
Teorije linosti
Psihoanalitiki pristup linosti
Klasina psihoanalitika teorija
Sigmund Freud (1856-1939) Najstarije meu osmero djece, vei dio ivota
proveo u Beu Lijenik- zapoeo karijeru s istraivanjima u
podruju neurofiziologije Zaetak psihoanalize suradnja s lijenikom
Josephom Breuerom na istraivanju histerije (pacijentica Anna O)
Drutveni kontekst - Viktorijansko doba: Seksualnost kao tabu Prevladavajui stav racionalnost i samokontrola nas
razlikuju od ivotinja
Freudov psihoanalitiki pristup
Psihoanalitika teorija je vrlo sveobuhvatna:
Teorija o ljudskoj prirodi Model razvoja linosti Metoda psihoterapije
Identificirao je dinamike faktore koji motiviraju ponaanje
Naglaavao ulogu nesvjesnog Razvio prvu psihoterapijsku metodu
Osnovne pretpostavke psihoanalitikog pristupa
to nas motivira, pokree na neku aktivnost?
Freudov odgovor: u svakome od nas je izvor energije: psihika energija koja motivira ponaanje
Promjene u linosti zbivaju se kao posljedica preusmjeravanja psihike energije osobe
Elementi psihoanalitikog pristupa
Osnovni instinkti (libido i thanatos)
Nesvjesna motivacija
Psihiki determinizam
Osnovni instinkti: to nas pokree?
Instinkti su glavni izvor psihike energije, oni pokreu psihiki sistem
Freudova teorija instinkata pod utjecajem Darwinove evolucijske teorije
Dva osnovna instinkta:
Libido (eros) seksualna energija, instinkt ivota Osigurava preivljavanje pojedinca i ljudske
rase Orijentiran prema rastu, razvoju i kreativnosti Funkcionira na temelju principa zadovoljstva
cilj je osigurati ugodu i izbjei neugodu
Thanatos instinkt smrti odgovoran za agresivne porive prema sebi i drugima
poriv prema smrti, povreivanju sebe i drugih, razaranju
Seksualna energija i agresivni porivi vrlo snano odreuju ponaanje ljudi
Npr. silovanje Freud smatrao ekstremnim iskazom instinkta smrti na nain koji ukljuuje i seksualnu energiju
Nesvjesna motivacija: katkad ne znamo zato inimo to to inimo
Ljudski um sastoji se od tri razine (santa leda)
Svjesno sadri misli, doivljaje i osjeaje kojih smo trenutano svjesni
Predsvjesno sadri informacije kojih trenutano nismo svjesni, ali ih lako moemo dozvati u svijest znanja, sjeanja
Nesvjesno najvei dio uma koji sadri misli, osjeaje i sjeanja kojih nismo svjesni ukljuuje neprihvatljive seksualne i agresivne porive, misli i osjeaje
Psihiki determinizam: Nita se ne dogaa sluajno
Freud postoji razlog za svaki na postupak, misao i osjeaj
Sve to inimo, kaemo, mislimo izraz je naeg uma svjesnog, predsvjesnog ili nesvjesnog
Razlozi za nae ponaanje mogu se otkriti otkrijemo li sadraj nesvjesnog
Veina simptoma duevnih bolesti uzrokovana nesvjesnom motivacijom
Da bi se izlijeili simptomi, treba otkriti njihov uzrok u nesvjesnom
Struktura linosti
Psihoanalitika teorija linosti objanjava kako se ljudi nose sa svojim seksualnim i agresivnim instinktima unutar granica koje namee civilizacija
Um kao hidrauliki sustav jedan dio stvara porive, drugi je glas drutva i njegovih oekivanja, a trei dio pokuava zadovoljiti potrebe u okvirima realnih drutvenih ogranienja
Tri osnovna dijela linosti:
Id (iracionalni dio) Ego (racionalni dio) Superego (moralni dio)
ID zahtjevno dijete
Najprimitivniji dio uma, izvor svih poriva i potreba Voen principom zadovoljstva elja za
zadovoljenjem svih potreba bez odlaganja Funkcionira bez logikih pravila, ne uzima u obzir
realitet
EGO prometni policajac Voen principom realiteta - stavlja id u okvire
stvarnosti Rjeava probleme logikim razmiljanjem
planiranjem i smiljenim djelovanjem
SUPEREGO sudac Internalizira vrijednosti, norme i moral drutva Savjest osobe Namee potivanje normi izazivanjem osjeaja
krivnje
Razvoj linosti: faze psihoseksualnog razvoja
Svi ljudi prolaze kroz isti slijed razvojnih faza
U svakoj od prve tri faze djeca moraju razrijeiti specifian konflikt koji se odnosi na nain postizanja seksualnog zadovoljstva
Ako dijete ne razrijei uspjeno taj konflikt, moe ostati fiksirano na toj fazi
Prelazak u viu fazu oznaava zreliji nain postizanja seksualnog zadovoljstva
Faze psihoseksualnog razvoja
Oralna faza (roenje 18 mj)
Glavni izvor zadovoljstva su usta, usne i jezik Glavni izvor konflikta odvikavanje od sisanja
Analna faza (18 mj. 3 godine)
Glavni izvor zadovoljstva vezan je uz izluivanje, odnosno zadravanje stolice
Glavni izvor konflikta djetetova sposobnost da stekne samokontrolu
Faze psihoseksualnog razvoja
3. Falusna faza (3-5 godina)
Dijete otkrije da ima (ili nema) penis Seksualna elja usmjerava se prema roditelju
suprotnog spola Edipov i Elektrin konflikt elja za
posjedovanjem roditelja suprotnog spola i eliminacijom roditelja istog spola
Razrjeava se identifikacijom s roditeljem istog spola (npr. ako djeak ne moe imati majku samo za sebe, identificirat e se sa svojim ocem koji ju ima)
Faze psihoseksualnog razvoja
4. Faza latencije (6 god pubertet)
Nema znaajnih promjena u razvoju linosti Dijete usmjereno na stjecanje znanja i vjetina
koje e mu trebati u odrasloj dobi
5. Genitalna faza (od puberteta nadalje)
Libido se fokusira na genitalno podruje Nema specifinog konflikta
Razvoj linosti
Oralna faza Vezana uz kasnije nepovjerenje i strah od odbacivanja
Analna faza Vezana uz kasniji problem osobne moi, pretjeranu
urednost, sitniavost Falusna faza
Povezana s kasnijim stavovima u podruju seksualnosti Faza latencije
Doba socijalizacije Genitalna faza
Seksualna energija investirana je u svakodnevni ivot
Obrambeni mehanizmi
Tjeskoba signalizira da neto nije u redu i da neto treba uiniti
Signalizira da je ego ugroen dogaajima iz stvarnosti, impulsima iz id-a, ili pretjeranom kontrolom superega
Funkcija ega je da se nosi s prijetnjama i odupre opasnostima, ime e reducirati anksioznost
Ego to postie koritenjem obrambenih mehanizama
Obrambeni mehanizmi
Potiskivanje Formirana reakcija Poricanje Projekcija Premjetanje Sublimacija Regresija Racionalizacija
Obrambeni mehanizmi
Potiskivanje prijetee misli se potiskuje nazad u nesvjesno (npr. kod PTSP-a)
Formirana reakcija prijetei impulsi se suzbijaju naglaavanjem upravo suprotnog ponaanja (npr. agresivni osjeaji prema nekom pretjerano ljubazno ponaanje)
Poricanje odbijanje da se prepoznaju informacije koje izazivaju tjeskobu, one se dre izvan svijesti
Obrambeni mehanizmi
Projekcija impulsi koji izazivaju tjeskobu projiciraju se na druge; drugima se pripisuju vlastiti prijetei impulsi (npr. mislimo da nas netko ne voli, ugroava, a zapravo je obratno mi ne volimo njega)
Premjetanje nesvjesne elje, strahovi ili agresivni impulsi premjetaju se s prave mete na neto drugo (npr. naljuti nas ef, viemo kui na partnera)
Obrambeni mehanizmi
Sublimacija opasni porivi i potrebe pretvaraju se u pozitivno, socijalno prihvatljivo ponaanje (npr. velika agresivnost u uspjeh u borilakim sportovima)
Regresija vraanje na ranije, sigurnije faze ivota (npr. dijete se pri roenju sestre pone ponaati kao beba)
Racionalizacija mehanizam ukljuuje naknadna logina objanjenja ponaanja koja nemaju veze s prvotnim uzrokom ponaanja (npr. student padne ispit, pa zakljui da pitanja nisu bila jasno postavljena)
Zato je psihoanaliza vana?
Prva teorija linosti, prva psihoterapija - i danas utjecajan pravac psihoterapije
Mnoge ideje npr. pojam nesvjesnog i pojam obrambenih mehanizama i danas predmet interesa istraivaa u podruju linosti
Utjecaj na popularnu kulturu i danas velik objanjenja ponaanja i pojmovi iz Freudove teorije svakodnevno se koriste
Ali
teorija se temelji na vrlo malom broju sluajeva
danas ima uglavnom povijesnu vrijednost
ne igra veliku ulogu u suvremenom prouavanju linosti
1. Prema Freudu, razvoj linosti uglavnom zavrava do 5 godine. T N
2. Dio linosti koji uspostavlja ravnoteu izmeu naih poriva i instinkata i zahtjeva okoline je.
3. Kad nas ostavi partner/partnerica, a mi se uvjeravamo da e nam se vratiti, koristimo obrambeni mehanizam premjetanja T N
4. Nesvjesno sadri informacije o kojima trenutano ne razmiljamo, ali ih se uvijek moemo sjetiti T N
5. Osnovni instinkti koji nas motiviraju zovu se.
Teorije linosti
Humanistiki pristup linostiAbraham Maslow i Carl Rogers
Humanistiki pristupAbraham Maslow i Carl Rogers
Osnovne postavke humanistike psihologije:
Vjera u slobodnu volju (suprotno psihoanalitikom determinizmu)
Ljudi su u osnovi dobri Svaka osoba je jedinstvena i ima potencijal za
osobni razvoj Naglasak je na osobnoj odgovornosti Svaka osoba ima potrebu za samoostvarenjem (self-
actualization) Holistiki pristup istrauju cjelokupnu osobu
Maslow: Samoostvarenje
Sredinji pojam samoostvarenje Ideal ljudskog razvoja potencijali koji su
potpuno ostvareni
Prouavao samoostvarene osobe (svega oko 1% u populaciji) neka obiljeja:
Prihvaanje sebe, drugih i prirode prihvaaju i sebe i druge onakvima kakvi jesu, nemaju potrebu pretvarati se, ostavljati dojam
Maslow: Samoostvarenje
Spontanost, jednostavnost i prirodnost skloni nekonvencionalnom prihvaaju pravila u onome to im nije vano kad se radi o onome to im je vano, ponaaju se
prema vlastitom uvjerenju
Autonomija ne ovise o miljenju i naklonosti drugih, imaju vlastite kriterije zadovoljstva, vano im je vlastito napredovanje i razvoj
Maslow: Samoostvarenje
Odnosi s drugima dublja i vra prijateljstva, ali s malo ljudi prijateljstva trae vremena
Razlikovanje dobra i zla vrlo jasno razlikuju to je dobro, a to loe u svakoj prilici
Humor - spontan i specifian za situaciju nisu skloni alama na tui raun, izrugivanju
Stvaralatvo spontanost i fleksibilnost, otvorenost, djeja radoznalost
Maslow: Hijerarhija potreba
Hijerarhija potreba potrebe nie razine moraju biti zadovoljene prije nego to prijeemo na potrebe vie razine
Tri tipa potreba:1. Osnovne potrebe2. Potrebe za znanjem i spoznajom3. Estetske potrebe
Maslow: Hijerarhija osnovnih potreba
Potrebe za samoostvarenjem
Potrebe za potovanjem
Potrebe za ljubavlju i pripadanjemPotrebe za sigurnouFizioloke potrebe
Fizioloke potrebe i potrebe za sigurnou
Fizioloke potrebe za hranom, vodom, zrakom najsnanije potrebe, omoguuju preivljavanje
Uloga civilizacije - omoguiti zadovoljenje tih potreba kako bi se pojedinac mogao usmjeriti na potrebe vieg reda
Nakon to su zadovoljene fizioloke potrebe, na redu su potrebe za sigurnou
Potrebe za sigurnou, redom, zatitom Najjasnije se vide kod djece
Potrebe za ljubavlju i pripadanjem
Potreba da se daje i prima ljubav
Potreba za
druenjem
prijateljstvom
podrkom obitelji
bliskim odnosima
pripadanjem grupi
Problemi u zadovoljavanju ovih potreba u osnovi su mnogih mentalnih bolesti, npr. depresije
Potrebe za potovanjem
Potreba osobe da joj drugi iskazuju potovanje i da ju cijene
Potovanje dobiveno od drugih se internalizira - samopotovanje
Potreba zadovoljena kad osoba doivi: uspjeh i postignue osjeaj vlastite kompetentnosti osjeaj samopouzdanja osjeaj autonomije
Potrebe za samoostvarenjem
Osoba mora ostvariti, iskazati vlastite unutarnje potencijale
Motivacija za osobni rast i razvoj
Ciljevi potrebe za samoostvarenjem univerzalne vrijednosti kao to su istina, ljepota, pravda
Veina drugih teoretiara to ne doivljava kao potrebu
Potrebe za znanjem i spoznajomEstetske potrebe
Znatno manje razraene i manje utjecajne od hijerarhije osnovnih potreba
Potrebe za znanjem i spoznajom Ljudi ele saznati, nauiti i razumjeti zbog znanja i spoznaje
same, a ne samo da bi zadovoljili neke potrebe Intrinzina motivacija neto elim nauiti jer me to zanima!
Estetske potrebe Potrebe za redom, simetrijom, dovrenou Univerzalne potrebe, postoje u svim kulturama Odnos s drugim potrebama nije jasan
Carl Rogers
U psiholokoj klimi koja podrava rast i osobni izbor nikad nisam sreo osobu koja bi odabrala put okrutnosti ili destrukcijeutjecaji kulture najvaniji su faktor zla u naem ponaanju.
Ljudska je priroda u osnovi dobraLjudi se razvijaju na pozitivan nain i ostvaruju svoje potencijale ako ih vanjske okolnosti u tome ne sprijee samoostvarenje
Ostvarenje vlastitih potencijala je prirodna tenja svih ivih bia
Rogersov pristup
Fenomenoloki pristup Rogers smatrao da svaka osoba doivljava svijet na
svoj jedinstveni nain
Potrebno se uivjeti u subjektivnu stvarnost svakog pojedinca da bi se razvilo empatiko razumijevanje
sva djeca roena su s potrebom za bezuvjetnim pozitivnim prihvaanjem, ali: Roditelji i drutvo u cjelini postavljaju uvjete za
pozitivno prihvaanje - to je uvjetovano pozitivno prihvaanje
Rogersov pristup
Npr. uvjeti pozitivnog prihvaanja: dobit e sladoled samo ako , ako bude dobar moi e ii van s prijateljima
budui da imamo snanu potrebu za pozitivnim prihvaanjem, prilagoavamo se zahtjevima okoline ak i kad su oni u suprotnosti s naom tenjom ka samoostvarenju
uvjetno pozitivno prihvaanje dovodi do uvjetnog samopotovanja sebe cijenimo i potujemo samo ako zadovoljavamo standarde okoline (to e drugi rei), a ne vlastitu tenju k samoostvarenju
Stvarno i idealno ja
Ono ja koje dobiva bezuvjetno prihvaanje i koje tei samoostvarenju stvarno ja ja jesam
Ono ja koje uvjetuje okolina, koje dobiva samo uvjetovano prihvaanje i koje odgovara na standarde drutva idealno ja ja bih trebao/la biti
Raskorak izmeu realnog i idealnog ja anksioznost nismo u skladu sa samima sobom, prepreke na putu ka samoostvarenju
Potpuno ostvarena osoba
Kao i Maslow, i Rogers je opisao osobu koja je potpuno ostvarila svoje potencijale
Obiljeja: Otvorenost ka iskustvu prihvaanje realiteta, vlastitih
iskustava i osjeaja Egzistencijalno ivljenje - ivljenje ovdje i sada Iskustvo slobode potpuno ostvarena osoba prihvaa slobodu
izbora i odgovornost za vlastite izbore
ponaati se u skladu sa svojim stvarnim ja - initi ono to osjeamo da je ispravno i spontano
Kreativnost ako se osjeamo slobodni i odgovorni, bit emo kreativni u svemu to radimo
Humanistiki pristup obrazovanju osnovna naela
Maslow i Rogers dali su temelje humanistikom pristupu obrazovanju
Bitna naela humanistikog pristupa obrazovanju:
Uenici najbolje ue kad imaju elju i potrebu za znanjem uenici su motivirani uiti ako ih neki sadraj
zanima ili im on treba uenicima bi trebalo omoguiti da sami biraju to
e uiti Uenike treba podravati u tome da prepoznaju to
im je zaista vano i da prema tome usmjeravaju svoje ponaanje
Humanistiki pristup obrazovanju
1. Znanje o tome kako uiti je vanije od velike koliine znanja cilj obrazovanja treba biti nauiti uenike kako se
ui i kako se motivirati za uenje danas iroko prihvaen stav u podruju obrazovanja
znanje se vrlo brzo mijenja, injenice brzo zastarijevaju, izvori znanja sve su dostupniji
Budui da ne znamo koje e znanje u budunosti biti najpotrebnije, besmisleno ga je pokuavati unaprijed poduavati. Umjesto toga, trebali bismo pokuati stvoriti ljude koji uenje toliko vole i u njemu su tako dobri da e biti sposobni nauiti to god bude bilo potrebno
John Holt
Humanistiki pristup obrazovanju
odraz u suvremenim istraivanjima sve vie se istrauju razliiti aspekti vjetina, stavova i znanja o tome kako uiti
Uistinu vie nije vano to ima u glavi, ve na koji nain pristupa i koristi to to se tamo nalazi
R. Slj
odraz u suvremenoj obrazovnoj politici europska obrazovna politika navodi uiti kako uiti
kao temeljnu kompetenciju (kombinaciju znanja, vjetina i stavova) koju treba razvijati u obrazovanju
Humanistiki pristup obrazovanju
1. Samovrednovanje je jedini smisleni nain vrednovanja uenikova rada
ocjenjivanje nema smisla, uenici ue za ocjenu, a ne zbog zadovoljstva uenja
humanistiki nastavnici protive se i testovima znanja ui se za testove, a ne zbog interesa, testovi ne daju dovoljno dobre povratne informacije ueniku
Ocjene potiu natjecanje, a humanistiko obrazovanje naglaava osobni razvoj i samoregulaciju
Humanistiki pristup obrazovanju
Osjeaji su vani podjednako kao i injenice
Uenik se tretira kao cjelovita osoba Nije vana samo kognitivna sfera ono to uenik
misli i zna, nego i njegovi osjeaji i ponaanje Obrazovanje podrazumijeva i osobni i socijalni
razvoj, prihvaanje sebe i drugih Cilj obrazovanja je kombinirati informacije s
osjeajima, doivljajima i svakodnevnim ivotom uenika
Humanistiki pristup obrazovanju
Uenik najbolje ui u okolini koja ga ne ugroava
Jedan od najveih doprinosa humanistikog pristupa obrazovanju je naglasak na sigurnoj, poticajnoj okolini za uenje
Okolina za uenje mora biti psiholoki i fiziki sigurna i neugroavajua
Uenik koji se osjea sigurno slobodno iskazuje svoje sposobnosti, pravi pogreke bez straha da e biti ismijan, stjee nova iskustva
Carl Rogers i humanistiko obrazovanje
uz kliniki rad i doprinos teorijama linosti, Rogers je svoje uenje prenio i u podruje obrazovanja
Razlikuje dva tipa uenja:
Kognitivno formalno kolovanje, kolsko znanje npr. gramatika, matematike operacije, povijesne injenice
Iskustveno esto neformalno, proizlazi iz potreba i elja uenika, oni ga sami zapoinju i prate vlastiti napredak (npr. raunala, informatika) Iskustveno uenje znai osobni rast i razvoj!
Carl Rogers i humanistiko obrazovanje
prema Rogersu uenje je prirodna potreba, a uloga uitelja/uiteljice je da ueniku u tome pomogne
Uenik u potpunosti sudjeluje u uenju, ima odgovornost za uenje i kontrolu nad procesom
Svoj napredak i uspjeh uenik prati procesom samovrednovanja
Carl Rogers i humanistiko obrazovanje
Uloga uitelja/uiteljice (pomaga i suradnik u uenju):
Stvoriti pozitivno ozraje za uenje Pomoi ueniku da odredi ciljeve Osigurati materijale za uenje Stvoriti ravnoteu izmeu intelektualnih i
emocionalnih komponenti uenja Ostvariti uzajamnu komunikaciju s uenicima bez
dominacije
Carl Rogers i humanistiko obrazovanje
Osobine uspjenog nastavnika/nastavnice:
1. Prirodnost
nastavnik/nastavnica iskreno i otvoreno izraava vlastite osjeaje prema uenicima i sreman/spremna je i priznati vlastite pogreke i ogranienja
tako uenici dobivaju priliku da sami iznesu vlastite osjeaje vezane uz uenje
Carl Rogers i humanistiko obrazovanje
Povjerenje u uenike Nastavnik/nastavnica pokazuje svakom ueniku da ga cijeni i
potuje
Paljivo slua ono to uenici imaju za rei i pokuava im odgovoriti najbolje to moe
Poznaje sposobnosti i interese uenika, ima povjerenja u njihove sposobnosti i elju za uenjem
2. Empatinost Nastavnik/nastavnica se treba uivjeti u poloaj uenika
Treba razumjeti njihove emocije i potekoe u uenju
Carl Rogers i humanistiko obrazovanje
to nastavnik/nastavnica mogu uiniti da bi unaprijedili pouavanje?
Koristiti stvarne interese i probleme uenika na taj nain sadraj postaje osobno vaan za uenika
Ponuditi razliite materijale za uenje uenicima bi trebali biti na raspolaganju razliiti materijali koje e moi sami odabirati
Koristiti ugovore s uenicima nastavnik/nastavnica moe sa svakim uenikom sklopiti ugovor o uenju
takav dogovor omoguuje ueniku da preuzme odgovornost nad vlastitim uenjem
Carl Rogers i humanistiko obrazovanje
Vrijeme u razredu koristiti na razliite naine koristiti razliite naine rada koji e aktivirati
uenike npr. rad u malim grupama, prezentacije tema koje rade sami uenici i sl.
Naine rada mogu odabirati i sami uenici
Varirati metode rada uenici se vrlo razlikuju po nainima uenja, zato treba koristiti i razliite metode rada, npr:
istraivako uenje suradniko uenje rad na projektima igranje uloga
Carl Rogers i humanistiko obrazovanje
Istraivanja efikasnosti Rogersovih postavki u kolama pokazuju da uenici u takvim kolama:
Imaju manje izostanaka Imaju pozitivniju sliku o sebi Postiu bolji kolski uspjeh Manje ometaju nastavu, imaju manje disciplinskih
problema Postaju kreativniji Spremniji su rjeavati probleme, zapoinjati raspravu,
postavljati pitanja
Kritike humanistikog obrazovanja
1. Oslanjanje na subjektivno iskustvo Pitanje je to je stvarno i autentino iskustvo, na temelju
toga je teko izvlaiti univerzalne zakljuke
2. Mali broj istraivanja Razmjerno mali broj empirijskih istraivanja je
provjeravao postavke humanistikog obrazovanja Uspjeh uenika u takvim kolama obino nije bolji nego u
tradicionalnim kolama, ali stavovi prema koli jesu
3. Odgovornost za uenje preputa se uenicima veina e uenika birati im lake zadatke i izbjegavati
uiti ono to im nije zanimljivo
1. Prevelik naglasak na izraavanju osjeaja nisu svi spremni govoriti o svojim osjeajima pred
drugima izraavanje osjeaja moe biti neugodno uenicima,
ne treba ih na to siliti
3. Problemi vrednovanja uenja Humanistiko obrazovanje iskljuuje objektivne
testove znanja, a bez objektivnog vrednovanja teko moemo procijeniti znanje uenika
Bioloki aspekti linosti
Kljuni aspekti biolokog pristupa
Genetika ponaanja
Evolucijska teorija
Fizioloki pristup
Genetika ponaanja
Cilj - odrediti postotak u kojem su individualne razlike u nekoj psiholokoj karakteristici (npr. osobini linosti) uzrokovane:
a. genetskim naslijeemb. okolinskim utjecajima
U ljudskom genomu veina gena ista kod svih ljudi
Mali broj gena se razlikuje, ukljuujui one koji odreuju fizike osobine (npr.visinu) i osobine linosti (npr. emocionalnu stabilnost)
Genetika ponaanja
Uz odreivanje pojedinanog doprinosa gena i okoline razlikama meu ljudima, genetika ponaanja istrauje i:
1. Naine na koje su geni i okolina u interakciji kako meusobno djeluju u proizvodnji razlika meu ljudima
3. Koji to specifini okolinski utjecaji djeluju roditeljski odgoj, uitelji u koli
to je nasljednost?
to to znai kad kaemo da je neka psiholoka osobina (npr. drueljubivost) 57% nasljedna?
Zablude: Nasljednost se ne odnosi na pojedinca (moja
drueljubivost nije 57% nasljedna) 57% nasljednosti znai da su individualne
razlike meu ljudima 57% nasljedne
to je nasljednost?
Nasljednost je proporcija varijabiliteta meu ljudima u nekoj osobini koja se moe objasniti genima
Ekvivalentnan pojam dio varijabiliteta meu pojedincima koji se moe objasniti djelovanjem okoline
Metode genetike ponaanja
Studije obitelji Ako je neka osobina u visokoj mjeri nasljedna, tada e
genetski blii lanovi obitelji biti meusobno sliniji od genetski udaljenijih (npr. sestre slinije od sestrini)
Problem: ista obitelji - ista okolina tu se mijeaju genetski utjecaji s utjecajima okoline
Studije blizanaca Odreuje se jesu li jednojajani blizanci (100% zajednikih
gena) sliniji po nekoj osobini nego dvojajani blizanci (50% zajednikih gena)
Ako jesu, to je dokaz o nasljednosti osobine
Metode genetike ponaanja
Studije usvajanja pozitivna povezanost izmeu djece i
usvajatelja za neku osobinu potvruje utjecaj okoline
pozitivna povezanost izmeu djece i biolokih roditelja za neku osobinu potvruje utjecaj okoline
Tu su naroito dragocjene studije blizanaca odraslih odvojeno genetski potpuno isti, odrasli u razliitim okolinama
Glavni nalazi genetike ponaanja
Nasljednost glavnih osobina linosti (ekstraverzija, neuroticizam, otvorenost, ugodnost, savjesnost) 20-45%
Stavovi vrlo se razlikuju po stupnju nasljednosti Tradicionalizam 60% Vjera u boga, stavovi prema integraciji manjina niska
nasljednost
Puenje i pijenje sklonost takoer u odreenoj mjeri nasljedna
Evolucijska teorija linosti
Primjena Darwinove teorije evolucije u tumaenju porijekla osobina linosti
Od svojih predaka nasljeujemo osobine koje nam omoguuju preivljavanje
mnoge osobine vane za opstanak javljaju se tijekom razvoja
Darwin uveo pojam prirodnog odabira Prilagodba okolini rezultat mehanizma prirodnog
odabira
Evolucijska teorija linosti
Ljudska priroda je rezultat evolucijskih procesa
Psiholoki mehanizmi i osobine koji pomau u preivljavanju i reprodukciji su se tijekom evolucije proirili na cjelokupnu populaciju
Primjeri:
Potreba za pripadanjem
Univerzalne emocije
Altruizam i pomaganje
Evolucija i spolne razlike
Oekuju se razlike u onim podrujima gdje su spolovi imali razliite zahtjeve prilagodbe
Primjeri:
Spolne razlike u agresivnosti Spolne razlike u ljubomori Spolne razlike u elji za seksualnom raznolikou Spolne razlike u odabiru partnera
Spolne razlike u agresivnosti
mukarci su u velikoj veini poinitelji, ali i rtve agresije
objanjenje - kod vrsta gdje enke raaju malo potomaka i moraju jako puno ulagati u njihovo podizanje, jako e birati partnera
Mukarci se moraju natjecati za to da ih ene odabiru agresivno natjecanje, natjecanje za socijalni presti
Spolne razlike u ljubomori
Tko je ljubomorniji mukarci ili ene?
Mukarci - vie ljubomorni na seksualnu nevjeru mogunost da partnerica zatrudni s drugim
Rizik da nisu oevi svoje djece, da investiraju u podizanje tue djece
ene vie ljubomorne na emocionalnu nevjeru mogunost da i mukarac ostavi njih i potomstvo
Spolne razlike u elji za seksualnom raznolikou
to mislite, koliko u prosjeku partnera/ica tijekom ivota eli:
1. Prosjena ena?2. Prosjeni mukarac?
Podaci istraivanja u 52 zemlje mukarci
prosjeno 13, ene 2.5 tijekom ivota
mukarci koji manje vremena i resursa ulae u podizanje potomstva manje su izbirljivi u odabiru partnerica i skloniji veem broju partnerica
Spolne razlike u odabiru partnera
I mukarcima i enama najvanija linost partnera
Ali, razlikuju se u procjeni vanosti izgleda i materijalnog statusa
Mukarcima je vaniji izgled i mladost partnerice upuuje na njezinu plodnost
enama je vaniji materijalni status partera i s njim povezane osobine ambicija, marljivost, pouzdanost
Osobine linosti i evolucija
Pet osnovnih osobina linosti iz evolucijske perspektive: Ekstraverzija omoguuje da se pojedinac nametne u
drutvenim situacijama i zadobije status u drutvenoj hijerarhiji
Ugodnost lojalni prijatelji i partneri, spremni na suradnju i altruistini
Savjesnost pouzdan oslonac u potekoama, marljivi u pribavljanju resursa
Neuroticizam optereuju vlastitim problemima, uzimaju tue vrijeme, ne nose se dobro s potekoama
Otvorenost nude razliita rjeenja problema, svata znaju, kreativni, mogu dati mudar savjet
Fizioloki pristup linosti
U povijesti puno spekulacija o tome kako su neka fizika obiljeja, npr. oblik tijela, povezana s linou
Danas glasno istraivako pitanje je da li ljudi koji se razlikuju po svojim osobinama linosti u odreenim situacijama imaju razliite fizioloke reakcije
Koriste se indikatori funkcioniranja razliitih sustava u tijelu npr. otkucaji srca, modani valovi i sl.
Fizioloke mjere u istraivanjima linosti
1. Provodljivost koe Kod uzbuenja znoje nam se ruke, provodljivost koe
raste Mjeri se kod odgovora na razliite situacije, npr.
iznenadnog zvuka, straha, krivnje, boli Povezana s anksioznou i neuroticizmom
2. Kardiovaskularna aktivnost Krvni tlak raste u situaciji stresa Otkucaji srca rastu u situaciji straha, anksioznosti,
intelektualnog napora Srana reaktivnost porast tlaka i otkucaja srca kao
reakcija na odreene situacije Povezana s nestrpljivou, kompetitivnou, srdbom
Fizioloke mjere u istraivanjima linosti
Elektrina aktivnost mozga EEG mjera elektrinih valova koje
proizvodi mozak Tehnike skeniranja mozga pozitronska
emisija (PET) i magnetska rezonanca (MRI)
2. Biokemijska analiza krvi i sline
Osobine linosti s fiziolokom osnovom
Najpoznatije:
Ekstroverzija introverzija
Traenje uzbuenja
Jutarnjost - veernjost
Ektsroverzija introverzija
1. Jeste li priljiva osoba? DA NE2. Da li se na zabavama obino prepustite i uivate?
DA NE3. Uivate li susretati nove ljude? DA NE4. Imate li puno prijatelja? DA NE5. Jeste li uglavnom bezbrini? DA NE6. Jeste li uglavnom tihi u drutvu? DA NE7. Volite li se baviti stvarima u kojima treba brzo
reagirati? DA NE8. Volite li da je oko vas puno dogaanja i uzbuenja?
DA NE
Ektsroverzija introverzija
Ekstravertirani priljivi, izravni, vole nove ljude i nove aktivnosti, vole drutvo i druenje, ne vole rutinu
Introvertirani tihi i povueni, ne vole guvu i gomilu, vole manja drutva, vie vole rutinu
Hans Eysenck:
introverti jae reagiraju na umjerenu razinu podraaja izvana jnjihov ivani sustav je jae pobudljiv
zato introverti trae manje stimulacije izvana od ekstraverata
Traenje uzbuenja
Sklonost uzbudljivim aktivnostima, rizicima
Primjer oni koji se bave ekstremnim sportovima
izrazita potreba za uzbuenjima: takve osobe trebaju puno stimulacije iz okoline da bi
postigle optimalnu razinu pobuenosti ivanog sustava
Ima fizioloku osnovu u biokemijskim procesima u mozgu
Jutarnjost - veernjost
Jeste li jutarnji ili veernji tip?
To je stabilno obiljeje uzrokovano razlikama u biolokim ritmovima
Brojni fizioloki procesi odvijaju se u ciklusu od otprilike 24 sata
Oni s kraim ciklusom biolokih ritmova ranije u toku dana dostignu najveu budnost, ranije im se naveer spava jutarnji tipovi
Oni s duljim ciklusom, koji dostignu optimalnu budnost kasnije veernji tipovi
Pitanja.
Ako je savjesnost 50% nasljedna, to znai da je 50% savjesnosti kod mene odreeno genima T N
Veina glavnih crta linosti u odreenoj je mjeri nasljedna T N
Da bismo razumjeli proces adaptacije, moramo znati koji adaptacijski problem ona rjeava T N
Prema evolucijskoj teoriji, mukarci su ljubomorniji od ena na seksualnu nevjeru T N
Ekstraverti trebaju manje stimulacije iz okoline, jer je njihov ivani sustav vie pobuen od ivanog sustava introverata T N
Dimenzionalni pristup Istraivanja strukture linosti
Psihologija linosti
Modeli ili teorije linosti
tumae razlike meu ljudima u nainu na koji doivljavaju i ponaaju se u odreenim situacijama
modeli linosti pokuavaju odrediti temeljne osobine, odnosno dimenzije linosti prema kojima se ljudi razlikuju
Osobine linosti
to su osobine linosti? trajni obrasci ponaanja i doivljavanja osobe mogu
se predvidjeti iz njezinih osobina linosti
Osobine = dispozicije za ponaanje
Osobine su: Mjerljive Procjenjuju se na kontinuumu (dimenzionalni
pristup) Osobu moemo procijeniti prema svakoj od
osobina i smjestiti na kontinuum (npr. koliko je ekstravertirana)
emu istraivati osobine? 3 glavne funkcije istraivanja osobina:
Saeti Predvidjeti ponaanje Objasniti
Istraivanje osobina - omoguuje uvid u strukturu normalne linosti
Dispozicijske teorije ne bave se razvojem linosti, specifinim ponaanjima ili psihopatologijom
Ciljevi dispozicijskih teorija Identificirati one osobine koje su potrebne da bi se
objasnilo ponaanje ljudi
Pretpostavka da se ponaanje moe objasniti jedino pomou osobina
to je mogue preciznije izmjeriti osobine
Po mogunosti nai osnovu razvoja osobina bioloka/evolucijska perspektiva
Teorijske pretpostavke o osobinama
Osobine (dispozicije) su razmjerno stabilne i trajne tijekom ivota
Osobine utjeu na ponaanje u veini situacija
Razlike meu ljudima odraz su razlika u izraenosti osobina linosti Osobine su dimenzionalne u populaciji su
distribuirane prema normalnoj raspodjeli
Istraivanja strukture linosti
Najee samoprocjene ljudi na razliitim upitnicima linosti
Statistika analiza podataka dobivenih samoprocjenama
Faktorska analiza najvanija statistika tehnika za analiziranje podataka o strukturi linosti
Polazni podaci korelacijska matrica interkorelacija estica na upitnicima
Faktorska analiza reducira veliki broj ulaznih varijabli na manji broj faktora koji lee u osnovi tih varijabli
Npr. ove estice jasno definiraju jedan faktor ekstraverziju broj pokazuje
korelaciju estica s faktorom
.09
.02
.04
.06
.90
.85
-.70
-.75
Volim upoznavati ljude
Volim zabave
Ne sklapam lako prijateljstva
Nemam potrebu biti blizak s drugima
Faktor 2Faktor 1
Eysenckova teorija linosti
Eysenck: tri dimenzije linosti U velikoj mjeri nasljedne Bioloki determinizam npr. bioloka
osnova ekstraverzije!
EKSTRAVERZIJA NEUROTICIZAM PSIHOTICIZAM
Eysenckove dimenzije
E - Ekstraverzija drueljubivost, prodornost, impulzivnost
N - Neuroticizam - emocionalna nestabilnost, sklonost neg. emocijama - tjeskobi, strepnji, ljutnji i sl.
P Psihoticizam sklonost psihopatolokim ponaanjima, impulzivnosti, krenju normi, neosjetljivost za druge
Petfaktorski model linosti ili Velikih pet (Big Five)
posljednjih dvadesetak godina dominantan model u podruju strukture linosti
Paul Costa i Robert McCrae (1985, 1992) smatraju da strukturu linosti najbolje opisuje sljedeih pet irokih osobina:
Neuroticizam (N)Ekstraverzija (E)Otvorenost prema iskustvu (O)Ugodnost (U)Savjesnost (S)
Petfaktorski model linosti ili Velikih pet (Big Five)
svaka od dimenzija sastoji se od est osobina nieg reda
30 osobina i pet dimenzija linosti mjeri se upitnikom
do sada preveden i provjeren u pedesetak zemalja, ukljuujui i Hrvatsku
Procijenite za svaku tvrdnju koliko je za vas tona:1 uope nije tona 2 nije tona 3 - ne mogu procijeniti 4 tona je 5
potpuno je tona
Nije mi problem biti u centru panje Lako se uznemirim Svoje stvari ostavljam svuda naokolo Veinu sam vremena oputen/a Ne zanimaju me problemi drugih ljudi Ljudi me zaista zanimaju Imam tekoa razumjeti apstraktne ideje Ugodno mi je u drutvu drugih
PromiljenostBlagostVrijednostiPozitivne emocije
Vulnerabilnost
SamodisciplinaSkromnostIdejeTraenje uzbuenja
Impulzivnost
Tenja za postignuem
PomirljivostPostupciAktivnostSputanost
Obavljanje dunosti
AltruizamOsjeajiAsertivnostDepresivnost
OrganiziranostIskrenostEstetinostDrueljubivostLjutita hostilnost
KompetentnostPovjerenjeMatanjeToplinaAnksioznost SUOEN
Osobine linosti nieg reda
Neuroticizam
neuroticizam se odnosi na razinu emocionalne stabilnosti koju ima pojedinac
opisuje koliko se dobro ljudi nose sa svakodnevnim tekoama
visoki neuroticizam - sklonost uznemirenosti i negativnim emocijama kao to su ljutnja, krivnja, strah, tuga i sl.
niski neuroticizam (emocionalna stabilnost) - smirenost, uravnoteenost, oputenost, dobro podnoenje stresa
Emocionalno stabilni ljudi zadravaju prisebnost, svoj put i u tekoama
Neuroticizam
Emocionalno nestabilni pojedinci - puno lake odustaju pod pritiskom tekoa
Puno vie mijenjaju raspoloenja Osjeaju puno vie umora tijekom dana Imaju puno vie oscilacija u svojim odnosima
s drugima Tee postiu i odravaju profesionalni uspjeh
znatno podloniji profesionalnom stresu, ee umorni
Ekstraverzija
dimenzija koja opisuje koliko se elimo druiti s drugima i koliko intenzivno
bitno obiljeje ove dimenzije je pozitivna emocionalnost sklonost pozitivnim emocijama ekstraverti - topli i drueljubivi, aktivni, skloni preuzimati vodstvo, brzo govore, puni su energije, optimistini, esto trae uzbuenja
introverti - obino rezervirani, ozbiljni, distancirani, nezavisni i tihi
Ekstraverzija
Ekstraverti vole zabave, puno kontakata s drugima, vole govoriti, unose ivost u dosadne situacije
Imaju dosta utjecaja na svoju socijalnu okolinu esto su lideri, izravni su s drugima
Skloni su brzoj vonji i sluanju glazbe u vonji imaju vie prometnih nesrea
Otvorenost prema iskustvu
prvi put u ovom modelu navedena kao dimenzija linosti
oituje se u neprekidnoj potrebi da se stjee i preispituje iskustvo
sr dimenzije potreba za intelektualnim i umjetnikim iskustvima
ukljuuje:- ivu matu - fleksibilnost ponaanja - intelektualnu radoznalost - nekonvencionalne stavove
Otvorenost prema iskustvu
Otvoreni vole eksperimentirati s novom hranom
Imaju ivlje snove, ee ih se sjeaju Zapaaju vie informacija oko sebe,
istovremeno zapaaju informacije iz razliitih izvora
Ugodnost
dimenzija koja opisuje odnose s drugima, kao i ekstraverzija
ugodnost predstavlja tipinu kvalitetu odnosa s drugima
ugodne su osobe skromne, obzirne, iskrene, dobronamjerne, voljne pomoi i suraivati s drugima od kojih imaju pozitivna oekivanja
osobe s niskim rezultatom na dimenziji su antagonistine, egocentrine, nepovjerljive i nisu spremne na suradnju
Ugodnost
Ugodnima je vano slagati se s drugima
Koriste pregovore u rjeavanju konflikata
Izbjegavaju konfliktne situacije
Vaan im je skladan obiteljski ivot
Biraju profesije u kojima je njihova ugodnost prednost
Savjesnost savjesnost se odnosi na stupanj organiziranosti, ustrajnosti, kontrole i motivacije
prvenstveno ju opisuju samodisciplina, osjeaj dunosti i smisao za red i usmjerenost k cilju
savjesna je osoba dobro organizirana, odluna, tona i pouzdana, ambiciozna, dovrava svoje poslove i ispunjava sve svoje dunosti
osobe s niskim rezultatom na ovoj dimenziji znaju biti bez ciljeva, nepouzdane, lijene, neorganizirane, nepaljive, nemarne i hedonistine
Savjesnost Savjesni marljivo rade i uspijevaju u ivotu Postiu u koli bolje ocjene Zadovoljniji su s poslom Posao im je sigurniji Imaju kvalitetnije veze s partnerom i s
drugima u okolini
Primjena modela u pouavanju
djelotvorno pouavanje trebalo bi stvarati optimalnu okolinu za uenje, poticajnu za svakog uenika
individualiziran pristup uenicima - uzima u obzir ne samo razlike u intelektualnim sposobnostima, nego i u osobinama linosti
uenici razliitih osobina razliito e reagirati na pojedine metode i pristupe pouavanju
Primjeri
savjesnost se u istraivanjima pokazala kao ona osobina linosti koja je najvie povezana s uspjehom u kolovanju
savjesni uenici bolje reguliraju vlastito uenje, usmjereni su k cilju i motivirani, samostalniji
manje savjesne trebat e dodatno motivirati i bolje pratiti, pomoi im da razviju tehnike za reguliranje uenja
Primjeri ekstravertirani uenici bolje e prihvatiti rad u grupi,
radije e sudjelovati u suradnikom uenju
introvertirani uenici imaju drugaiji stil, vie vole raditi sami
otvoreni, radoznali uenici rado e prihvaati nove aktivnosti i ideje, kreativne zadatke
uenicima koji su anksiozniji i nesigurniji trebat e vie ohrabrenja i poticaja, pozitivnih povratnih informacija
Socijalno kognitivna teorija linosti
Albert Bandura najpoznatiji predstavnik socijalno kognitivnog pristupa linosti
Kritika drugih pristupa:
Psihoanaliza se previe oslanja na nesvjesnoDimenzionalni pristup previe naglaava ulogu osobina, tj. konzistentnost ponaanja u razliitim situacijama
Evolucijski pristup objanjava ponaanje u terminima biolokih faktora koji se prenose iz generacije u generaciju:
ne moe objasniti velike drutvene promjene koje se dogaaju tijekom povijesti
Osnovne pretpostavke
Uimo prema modelu, opaanjem drugih i njihovih postupaka - opservacijsko uenje
Imamo kontrolu nad vlastitim ponaanjem preko mehanizma samoregulacije ponaanja Nismo robovi okoline Imamo slobodnu volju
Samoregulacija: omoguuje da odabiremo kako emo se ponaati omoguuje da nae ponaanje bude usmjereno
ostvarivanju dugoronih ciljeva
Modeliranje ponaanja Puno onoga to inimo uimo kroz opaanje i
razgovor s drugima (modelima), a ne kroz neposredno osobno iskustvo
Kroz modeliranje stvaramo sliku o tome kako se ponaati na odreeni nain
Ta slika upravlja naim ponaanjem u buduim situacijama
Djeca i lutka Bobo (Bandura i dr., 1961)
0
2
4
6
8
10
12
model nagraen
model kanjen
djeaci djevojice Djeca promatraju odraslu osobu (model) kako se agresivno ponaa prema lutki Bobo
Model je nagraen ili kanjen
Zatim su djeca izloena odreenoj frustraciji i putena u prostoriju s lutkom Bobo
Hoe li djeca u situaciji frustracije imitirati ponaanje modela?
Samoregulacija (kako odabrati pravo ponaanje u pravo vrijeme)
Opaajui druge vidimo vrlo razliita ponaanja Zato uimo samo neka? Odgovor kako socijalno-kognitivna teorija vidi
osobu? Osoba moe razmiljati o svijetu koristei se jezikom Razmiljanje ukljuuje ne samo sadanjost, nego i prolost i
budunost
Ukljuuje i razmiljanje o nama samima
Socijalno kognitivna teorija naglaava vanost naih kognitivnih kapaciteta
Osnova linost - razliiti naini na koje razliite osobe: doivljavaju pojedine situacije stvaraju oekivanja od budunosti na temelju tih doivljaja i oekivanja se razliito
ponaaju
Struktura linosti prema socijalno-kognitivnoj teoriji
Kompetencije vjetine rjeavanja problema, noenja sa zahtjevima okoline
Vjerovanja i oekivanja misli o tome kakav je svijet (vjerovanja) i kakav e biti u budunosti (oekivanja)
Ciljevi misli o tome to osoba eli postii u budunosti
Standardi ponaanja standardi u odnosu na koje vrednujemo vlastito ponaanje
Kompetencije
Ovise o kontekstu osoba koja je kompetentna u jednom kontekstu ne mora biti u drugom
Netko je vrlo kompetentan u svojoj profesiji, ali ne osobito kompetentan u drugim podrujima ivota (npr. u odnosima s drugima zbunjen ili obavljanju svakodnevnih obaveza nepraktian)
Naglasak na specifini kontekst razlikuje teoriju od dimenzionalnog pristupa koji naglaava osobine izvan konteksta
Dobra vijest kompetencije se ue kroz interakcije s drugima i opaanje mogu se nauiti!!!
Vjerovanja i oekivanja
Naroito vana oekivanja
Socijalno kognitivna teorija nae djelovanje prvenstveno je pod utjecajem toga to oekujemo u budunosti
Oekivanja su takoer vezana uz specifini kontekst
Npr. imamo velika oekivanja u pogledu svojih odnosa s drugima (bliskost, puno prijatelja, popularnost), ali niska u pogledu svog uspjeha u koli ili na studiju (samo da proem)
Vjerovanja o samoefikasnosti
Oekivanja koja imamo od samih sebe su posebno vana za linost
Oekivanja o naim kapacitetima da budemo uspjeni u nekim situacijama percipirana samoefikasnost!
Percipirana samoefikasnost bitno utjee na naa postignua i nau dobrobit
Istraivanja osobe s veim osjeajem samoefikasnosti prije e odabrati tee zadatke i biti ustrajni u svojim naporima, smireni unato tekoama
Vjerovanja o samoefikasnosti jaka veza izmeu mjera percipirane samoefikasnosti i uspjeha u
razliitim aktivnostima
Vjerovanja o samoefikasnosti utjeu na razliite aspekte naeg ponaanja:
Odabir ciljeva: osobe s viom samoefikasnou biraju tee ciljeve
Napor, ustrajnost: via samoefikasnost vie uloenog napora, bolji uspjeh u zadacima
Emocije osobe s viom samoefikasnou pozitivnije pristupaju zadacima (manje straha, anksioznosti)
Suoavanje via samoefikasnost bolje suoavanje sa stresom i razoaranjima
Ciljevi
Hijerarhijski organizirani neki su nam ciljevi vaniji - centralni, a drugi manje vani
Neki ciljevi vremenski blii proksimalni, a drugi udaljeniji - distalni
Vodimo se svojim ciljevima u odreivanju prioriteta i u odabiru situacija u kojima emo sudjelovati
Ciljevi ciljevi organiziraju nae ponaanje tijekom duljeg
vremena
sistem ciljeva je takoer fleksibilan odabiremo svoje ciljeve ovisno o tome to nam je trenutano vano i to oekujemo
Oekivanja utjeu na proces postavljanja ciljeva
Standardi vrednovanja
Standard je kriterij prema kojem vrednujemo koliko vrijedi neto osoba, dogaaj, stvar
Osobni standardi - vani za motivaciju i uspjeh
Neki od standarda etika i moralna naela
Standardi nai vlastiti ali imaju osnovu u socijalnim odnosima opaanju drugih
Dinamika linosti - Bandurin triadiki model recipronog determinizma
Okolinski utjecaji
Faktori linosti(vjerovanja, oekivanja,
doivljaj sebe)
Ponaanje
Samoregulacija
Proces koji usmjerava nae vlastito ponaanje Ljudi imaju kapacitet da se sami motiviraju:
Odreuju ciljeve Planiraju strategije ostvarivanja ciljeva Vrednuju i mijenjaju vlastito ponaanje
Bandura na nau motivaciju utjee naa kognicija! Proces samoregulacije ukljuuje sve strukture linosti
vjerovanja, ciljeve, doivljaj samoefikasnosti
Razvoj linosti
U razvoju linosti bitna je sposobnost odlaganja zadovoljenja vlastitih potreba
Vlastite se potrebe zadovoljavaju u za to optimalno vrijeme
Ui se modeliranjem i opaanjem Izuzetno vano za razvoj sposobnosti
samoregulacije! Npr. djeca koja su s 5 godina sposobna odgoditi
zadovoljenje potreba imaju manje anse postati alkoholiari i ovisnici kasnije u ivotu
Saetak: glavna obiljeja socijalno-kognitivne teorije
Ljudi aktivno djeluju u vlastitoj okolini Ponaanje izvire iz iskustva u vlastitoj
socijalnoj okolini, tj. interakcija s drugima (socijalno)
Naglasak na procesima miljenja (kognitivno)
Ponaanje je specifino za odreenu situaciju
Sloeni obrasci ponaanja se ue
Primjena u koli
Elementi teorije se esto primjenjuju u istraivanjima kolske motivacije
Bandura: Vjerovanje u sebe nee nuno osigurati uspjeh, ali nedostatak vjere u sebe sasvim sigurno dovodi do neuspjeha
Uz obitelj i prijatelje, kola vrlo vana u razvoju samoefikasnosti naroito kognitivne samoefikasnosti
Puno se istraivalo pojedine aspekte samoefikasnosti npr. matematika samoefikasnost povezana je s uspjehom u matematici
Primjena u koli U koli djeca razvijaju kognitivne kompetencije ali i
doivljaj o vlastitoj intelektualnoj efikasnosti
Izuzetno vana uloga nastavnika
Nain na koji nastavnik tumai uspjeh ili neuspjeh uenika (npr. manjak sposobnosti ili nedovoljan trud)
Slika koju djeca stvaraju o vlastitoj intelektualnoj efikasnosti
Primjena u koli Vano i uvjerenje nastavnika o njegovoj vlastitoj efikasnosti
(mislim li da mogu utjecati na uenike i njihov razvoj?)
nastavnik s visokim osjeajem vlastite efikasnosti motivirat e uenike, pospjeiti njihov kognitivni razvoj
Ako nastavnik ne vjeruje da moe utjecati na uenike
kolska klima u kojoj ne vjeruju da mogu utjecati na uenike klima u kojoj se nastavnici orijentiraju na kazne, kontrolu i
negativnu komunikaciju
Primjena u koli Velik naglasak na kompetitivnosti i meusobnim usporedbama
umjesto na usporedbi s vlastitim standardima
pogubni uinci na razvoj samoefikasnosti (neki su uvijek loiji od drugih)
Suradnika atmosfera, grupne aktivnosti
svako dijete moe doivjeti uspjeh pogodna za razvoj uvjerenja o vlastitoj intelektualnoj efikasnosti
Pitanja
1. Samoregulacija omoguuje da nae ponaanje bude usmjereno ostvarivanju dugoronih ciljeva. T N
2. Kompetentne osobe uspjene su u svim podrujima ivota. T N
3. Katkad su za uspjeh u nekom zadatku vanija naa oekivanja o tome koliko smo efikasni nego sama sposobnost T N
4. Za uspjeh uenika iskljuivo je vano kako on doivljava vlastitu efikasnost, a nije vano kako ju percipira uitelj. T N
5. Koja je razlika u odnosu prema uenicima izmeu uitelja koji se osjeaju vrlo efikasnima i onih koji smatraju da nisu osobito efikasni?
Knjiga Psihologija obrazovanja : poglavlje Teorija socijalne kognicije
Samoefikasnost = samodjelotvornost
Motivacija za uenje
Navedite pet razloga zbog kojih uite:
1.2.3.4.5.
Zato motivacija?
Jedna od najveih potekoa u pouavanju kako poveati motivaciju uenika i njihov angaman u koli?
U mnogim zemljama vidi se kao sredinji problem kolskih reformi
Nedostatak motivacije: slabiji uspjeh negativniji stavovi prema koli slabija disciplina vea vjerojatnost naputanja kole
to je motivacija za uenje?
Opa motivacija za uenje: trajna i iroka dispozicija tenja za usvajanjem znanja i
vjetina u razliitim situacijama uenja stabilna kad se razvije, traje itav ivot ovisi o ueniku, njegovim iskustvima s uenjem
Specifina motivacija za uenje: Vezana uz pojedino podruje uenja, pojedini kolski
predmet Vie ovisi o vanjskim initeljima uitelji, sadraji
to djeluje na motivaciju?
Potie se:
Socijalizacijom - roditelji, uitelji, ostale znaajne osobe
Uenjem po modelu Iskazivanjem oekivanja okoline
Obiteljska okolina oblikuje prve stavove djece o uenju Roditelji koji podravaju znatielju djece: potiu njihova pitanja,
istraivanje okoline, daju im materijale i izvore kojima proiruju svoje znanje o svijetu poruuju da je uenje vrijedno truda i zabavno!
to djeluje na motivaciju?
Obitelj Obitelj koja potie samopotovanje, osjeaj
osobne kompetencije, autonomiju djeca su spremnija prihvatiti rizik u uenju
Djeca koja se smatraju sposobnom i kompetentnom birat e izazovnije, tee zadatke i bolje e se nositi s neuspjehom
to djeluje na motivaciju?
kola
kolska okolina vjerovanja uitelja o uenju, oekivanja koja imaju od uenika jako djeluju na uenike!
Uenici oekuju da e uspjeno uiti ako njihovi uitelji oekuju da e oni uspjeno uiti (Stipek, 1988)
Osnovne vrste motivacije
Intrinzina motivacija Radimo/uimo neto zbog samog interesa, uitka
u toj aktivnosti, potrebe za znanjem, osjeaja uspjeha
Nisu nam potrebni vanjski poticaji! Izvori motivacije u ueniku!
Ekstrinzina motivacija inimo/uimo neto zbog odreenog cilja (ocjena,
promocije, nagrada, prestia, da izbjegnemo kaznu i sl.)
Izvori motivacije izvan uenika!
Intrinzina motivacija Za uenje optimalna intrinzina motiviranost:
Intrinzino motivirane aktivnosti su prirodna osnova za osobni razvoj i uenje
Intrinzino motivirani uenici su:
Ustrajniji u uenju, tee odustaju Kvalitetnije ue dublje obrauju informacije Kreativniji su Postiu bolji uspjeh Bolje se osjeaju u situacijama uenja
Ekstrinzina motivacija Dugo se smatrala loom, povrnom
ALI
Za veinu aktivnosti koje radimo nismo intrinzino motivirani (utjecaj zahtjeva okoline, socijalnih uloga)
Postoje razliite vrste ekstrinzine motivacije!
Ekstrinzina motivacija
Ako uenici ue pod prijetnjom kazne, loe ocjene, bez vlastitog interesa i volje loa ekstrinzina motivacija:
Uenici lako odustaju (ne mogu) Ue povrno, povrno procesiraju informacije
(uenje napamet) Nezainteresirani, nisu ukljueni (uim zato to
moram, dosadno, ne zanima me, nekorisno)
Ekstrinzina motivacija
Uenici koji sudjeluju u aktivnostima jer doivljavaju da su im one vrijedne i korisne za ostvarivanje cilja: matematika mi je vana jer elim upisati
elektrotehniku dobra ekstrinzina motivacija!
Dobra ekstrinzina motivacija ukljuuje vlastiti izbor i prihvaanje neke aktivnosti osjeaj vlastite autonomije
Loa ekstrinzina motivacija nismo autonomni, radimo pod pritiskom vanjske kontrole
Kako utjecati na intrinzinu motivaciju?
Istraivanja jasno pokazuju bilo kakav oblik nagrada negativno utjee na intrinzinu motivaciju
Negativno utjeu i: Rokovi Kompetitivno okruenje Naredbe, upute
Pozitivan utjecaj aktivnosti koje predstavljaju novost, izazov, intrinzinu vrijednost za pojedinca
Kako utjecati na intrinzinu motivaciju?
1. Prilagodba sadraja i aktivnosti uenikim interesima
Pokuati povezati obvezne sadraje s onim to je
uenicima zanimljivo Dati uenicima mogunost izbora zadataka ili
aktivnosti na satu
Rezultati istraivanja na naim uenicima:
Svega 3% izjavljuje da imaju utjecaja na to koja e se tema obraivati na satu matematike (za sve predmete izmeu 3 i 14%)
Svega 9% izjavljuje da imaju utjecaja na to kako e se raditi na satu matematike (za sve predmete izmeu 9 i 22%)
Kako utjecati na intrinzinu motivaciju?
2. Uvoditi novosti u nastavu nastojati nastavu uiniti raznolikom, raunala mogu puno
pomoi poveavaju intrinzinu motivaciju
3. Aktivno ukljuiti uenike, dati im brzu povratnu informaciju koristiti razliite nastavne aktivnosti koje aktivno angairaju
uenike projekti, eksperimenti, grupne aktivnosti
4. Poticati radoznalost, postavljanje pitanja, traenje vie rjeenja za problem Panja uenika bit e usmjerena na aktivnosti koje nude
optimalnu razinu uzbuenja i novosti
Kako utjecati na intrinzinu motivaciju?
5. Povezivati sadraje i aktivnosti uenja s osobnim ivotom uenika
Veina nastavnih sadraja uenicima se nudi izvan stvarnog konteksta
uenici ne mogu vidjeti vezu sa svojim ivotom ni korist od nauenog pogubno za motivaciju!
Pokazati im kako ono to ue mogu primijeniti u svom ivotu i rjeavanju svakodnevnih problema
VANO NE koristiti nagraivanje za aktivnosti koje su uenicima zanimljive, za koje su intrinzino motivirani Istraivanja jasno pokazuju da koritenje nagrada
smanjuje intrinzinu motivaciju!!
Kako utjecati na ekstrinzinu motivaciju?
Izuzetno vano razviti kvalitetnu ekstrinzinu motivaciju veina aktivnosti u koli uenicima nije intrinzino zanimljiva!
Najvanije kako uenike nauiti da cijene te aktivnosti i u njima sudjeluju bez vanjskog pritiska
Poticati uenike da integriraju vrijednosti vezane uz odreene aktivnosti:
npr. meni je vano da sam dobra u matematici da bih mogla upisati PMF ili raditi na financijskom tritu i sl.
To je ekstrinzina motivacija, ali pozitivna ukljuuje uenikov odabir, autonomiju, prihvaanje ciljeva i vrijednosti kao svojih vlastitih
Kako utjecati na ekstrinzinu motivaciju?
2. Pomoi uenicima da sami postave svoje ciljeve
Izuzetno vana vjetina Uenici e biti motivirani ostvariti ciljeve koje
su sami postavili Ciljevi moraju biti vrlo specifini i realni npr. u
iduih dva dana tono u rijeiti 10 jednadbi s 1 nepoznanicom
Vjetina postavljanja jasnih ciljeva i praenja njihovog ostvarivanja se uvjebava i ui!
Kako utjecati na ekstrinzinu motivaciju?
2. Nagraivati uenike Nagraditi uenike pohvalom i dobrom ocjenom za
individualni napredak, ne samo za apsolutni uinak Nagrade ocjene, pohvale, posebne privilegije u
razredu, slobodni sat ili mogunost izbora aktivnosti
Vano ne pohvaljivati sposobnosti uenika, nego uloeni napor i konkretan uinak uenici trebaju nauiti da svoj uspjeh pripisuju
vlastitom trudu, a ne sposobnostima
Kako utjecati na ekstrinzinu motivaciju?
3. Davati jasne povratne informacije
Povratne informacije moraju ueniku vrlo jasno rei to je napravio dobro, a to treba poboljati
Vano je da se povratne informacije daju pravodobno i redovito uenici naue pratiti vlastiti napredak
Negativne povratne informacije ne davati same nego u kombinaciji s pozitivnima
Nita bez teorije.
Teorija vrijednosti i oekivanja (J. Eccles i A. Wigfield)
Jedna od najire koritenih novijih teorija motivacije Dva su osnovna pitanja koja odreuju nau
motivaciju:
Mogu li? (rijeiti zadatak, biti uspjean u aktivnosti)
elim li? (rjeavati taj zadatak, sudjelovati u aktivnosti)
Teorija vrijednosti i oekivanja
Pitanja odraavaju dvije vrste vjerovanja: naa oekivanja uspjeha (Mogu li ja to?) vrijednosti koje pripisujemo razliitim izborima
(elim li to?) oekivanja i vrijednosti izravno utjeu na odabir
aktivnosti i ustrajnost i napor uloen u obavljanje aktivnosti
npr. biramo onaj studij za koji vjerujemo da ga moemo zavriti i koji visoko vrednujemo
Oekivanja
Oekivanja uspjeha:
vjerovanja uenika o tome koliko e biti uspjean u nekoj aktivnosti, predmetu i sl.
Vjerovanja o sposobnosti:
odnose se na percepciju osobe o vlastitoj kompetenciji u odreenoj aktivnosti
Vrijednosti imaju bitnu motivacijsku ulogu
4 komponente vrijednosti:
Vrijednost postignua ili vanost odnosi se na vanost uspjeha ili sudjelovanja u odreenoj aktivnosti Uenik e visoko cijeniti i vie e se truditi upravo u
onim zadacima koji mu omoguuju postignue koje visoko cijeni
Intrinzina vrijednost ili interes - uitak koji ueniku donosi sudjelovanje u nekoj aktivnosti
Korisnost ili utilitarna vrijednost - ekstrinzina komponenta vrijednosti aktivnosti
ovisi o tome koliko se ta aktivnost uklapa u budue planove uenika
uenici koji kolovanje smatraju vanim za vlastitu budunost - motiviraniji i ulau vie truda od onih koji ne vide vezu izmeu kole i vlastite budunosti
Cijena zadatka - odnosi se na trud koji uenik mora uloiti u odreeni zadatak
pretpostavke o tome koliko e im truda trebati za uspjeh e znaajno djelovati na to koji e predmet uenici odabrati
Npr. ako procijenjena koliina napora potrebnog za uspjeh u naprednom programu matematike prelazi procijenjenu vrijednost tog uspjeha, uenik ga nee odabrati
to uiniti u koli?
Pomoi uenicima da potvrdno odgovore na pitanja Mogu li? i elim li?
Davati im takve zadatke u kojima mogu doivjeti uspjeh razvit e pozitivna oekivanja u vezi buduih uspjeha
Pomoi im da razviju osjeaj vlastite kompetentnosti, samoefikasnosti ja to mogu
Omoguiti im, koliko je mogue, da biraju zadatke za koje su intrinzino motivirani
to uiniti u koli?
Povezivati ono to ue u koli s njihovim sadanjim i buduim ivotom i osobnim ciljevima korisnost: ovo je vano jer ti moe omoguiti da
Upuivati ih na to da korisnost premauje cijenu sudjelovanja u aktivnosti: uloi li sada trud da ovo savlada, kasnije e puno
lake i bre nauiti
Pitanja.
1. Djeca koja se smatraju kompetentnijom ee e birati tee zadatke i bolje e se nositi s neuspjehom T N
2. Ekstrinzina motivacija openito vrlo negativno djeluje na uenje T N
3. Nagrade i poticaje nikad ne treba davati uenicima, jer oni tetno djeluju na motivaciju T N
4. Vjerovanja nastavnika o uenju i o sposobnostima uenika imaju odraza na uspjeh njegovih uenika T N
5. Vano je da nastavnici u koli uenicima ukazuju na korisnost i vanost onoga to ue T N
Akademski pojam o sebiSamopotovanje
Tko sam ja?
1._____2._____3._____4._____5._____
to je pojam o sebi? Nain na koji mi vidimo sami sebe
Akumulirano znanje koje imamo o sebi o svojim: Osobinama linosti Sposobnostima Fizikim obiljejima Ulogama Stavovima i vrijednostima
Najbolje se moe vidjeti u odgovoru na pitanje tko sam ja?
Podsjetimo se
Pojam o sebi stvarno ja je u sri Rogersovog humanistikog pristupa linosti
Samoefikasnost centralni pojam Bandurine socijalno-kognitivne teorije blizak koncept pojmu o sebi, ali nije istovjetan
Pojam o sebi ukljuuje i uvjerenja o vlastitoj efikasnosti
Aspekti pojma o sebi znanje, oekivanja i vrednovanje
Znanje o sebi obiljeja koja nas opisuju spol, dob, zanimanje, nacionalnost, visina, boja kose, interesi, stavovi
ODGOVOR NA PITANJE TKO SAM JA?
to je stvarno ja
Aspekti pojma o sebi znanje, oekivanja i vrednovanje
Oekivanja od sebe uz znanje o onom to jesmo imamo i oekivanja kakvi bismo mogli biti
ODGOVOR NA PITANJE KAKVA BIH TREBALA BITI? IDEALNO JA osobine koje bismo htjeli imati OEKIVANO JA osobine za koje smatramo
da bi ih trebali imati Idealno i oekivano ja su standardi u odnosu
na koje vrednujemo vlastito ponaanje
1. Zadovoljan/zadovoljna sam sobom. T N2. Osjeam da sam vrijedna osoba,
ravnopravna s drugima. T N3. Sposoban /sposobna sam isto koliko i veina
drugih ljudi. T N4. Openito, zadovoljan/zadovoljna sam sobom.
T N5. Katkad se osjeam beskorisno. T N6. Katkad mislim da nita ne valjam. T N7. Mislim da se nemam ime ponositi. T N
Aspekti pojma o sebi znanje, oekivanja i vrednovanje
Vrednovanje sebe sebe vrednujemo u pozitivnim i negativnim terminima
ODGOVOR NA PITANJE KOLIKO SAM ZADOVOLJNA SOBOM?
Vrednovanje nastaje na temelju svakodnevnim usporedbi onog to jesmo s: onim to bismo mogli biti
oekivanjima onim kakvi bismo trebali biti
obavezama
Rezultat ovih vrednovanja - samopotovanje
Od ega se sastoji pojam o sebi? Opi pojam o sebi sastoji se od vie elemenata:
Tjelesni pojam o sebi: slika o vlastitom izgledu i tjelesnim sposobnostima: kako
izgledam, jesam li debeo/mrav, visoka/niska, prosjenog izgleda, zgodan, spretan i sl
Socijalni pojam o sebi: kako funkcioniram u drutvu, kako me drugi vide, kakav
dojam elim ostaviti na druge
Emocionalni pojam o sebi opaanje vlastitih emocija jesam li preosjetljiva, je li me
lako rastuiti, naljutiti, mijenjam li esto raspoloenja
Akademski pojam o sebi
Akademski pojam o sebi
Akademski pojam o sebi vezan je uz miljenje adolescenta o sebi kao o ueniku:
Koliko sam sposoban za kolu? Koji mi predmeti idu dobro? Uim li lako?
Kako se razvija pojam o sebi?
Dinamiki, kroz interakciju s okolinom
Od rane dobi iz svoje okoline, od drugih dobivamo povratne informacije o tome kakvi smo
Pratimo verbalne i neverbalne reakcije znaajnih osoba iz okoline: roditelja, obitelji, kasnije uitelja, vrnjaka iz kole tako stvaramo sliku o sebi samima
Stalno vrednujemo svoje ponaanje u svjetlu vlastitih oekivanja, te ponaanja i oekivanja drugih
Usporedba vlastitog uinka u raznim predmetima:
Ako je uenik u matematici bolji nego u drugim predmetima, pojam o sebi u podruju matematike bit e pozitivniji
Usporedbe s drugima u istom predmetu:
ako je uenik bolji od drugih u matematici, imat e pozitivniji matematiki pojam o sebi
Tko e imati pozitivniji matematiki pojam o sebi?
C. Matematiki uspjeni uenici u razredu koji ine uenici razliitog uspjeha i sposobnosti
E. Matematiki uspjeni uenici u razredu koji ine matematiki daroviti i uspjeni uenici
Brojna istraivanja:
Pozitivniji akademski pojam o sebi uenici u obinim razredima, koje ine uenici razliitog uspjeha i sposobnosti
Daroviti uenici u razredu s drugim darovitim uenicima loiji akademski pojam o sebi!
pozitivniji pojam o sebi vezan uz jedan predmet (npr. matematika)
manje pozitivan pojam o sebi u drugom predmetu (npr. materinski jezik)
Samopotovanje
Pojam o sebi prvenstveno znanje o sebi Samopotovanje - vrednovanje sebe i osjeaji koje
imamo o sebi vaan dio pojma o sebi
Samopotovanje u koli dva osnovna pitanja:
1. Kako samopotovanje utjee na ponaanje uenika u koli?
3. Kako kolski ivot utjee na samopotovanje uenika?
Kako samopotovanje utjee na ponaanje uenika u koli?
Uenici s viim samopotovanjem vjerojatno e imati bolji uspjeh u koli (ali, ovisi o drugim obiljejima uenika)
Vee samopotovanje:
pozitivniji stavovi prema koli bolje ponaanje u razredu vea popularnost meu drugim uenicima
Nisko samopotovanje:
Uenik pokazuje vie ometajuih ponaanja u razredu
Nije sklon prihvatiti odgovornost za vlastito uenje
Izbjegava tee zadatke Skloniji markiranju Skloniji delinkventnom ponaanju
Kako kolski ivot utjee na samopotovanje uenika?
1. Na samopotovanje pozitivno djeluju:
Ueniko zadovoljstvo kolom Interes za nastavu Doivljaj podrke od strane uitelja Povratne informacije od uitelja Uenje u suradnikom okruenju Uspjeh u zadacima koji su uenicima vani
Samopotovanje i reakcije na kritike i povratne informacije
Velike razlike u prihvaanju uspjeha i neuspjeha izmeu uenika visokog i niskog samopotovanja
KAKO UENICI RAZLIITOG SAMOPOTOVANJA REAGIRAJU NA NEUSPJEH?
Samopotovanje i reakcije na kritike i povratne informacije
Uenici s niskim samopotovanjem: nakon informacije da nisu uspjeli na testu
vjerojatno je da e na iduem testu postii loe rezultate i lake odustajati
Uenici s visokim samopotovanjem: nakon informacije da nisu uspjeli na testu
vjerojatno je da e na iduem testu ulagati istu koliinu truda i tee odustajati
Zato razlike?
Samopotovanje i reakcije na kritike i povratne informacije
Kod uenika s niskim samopotovanjem informacija o neuspjehu uklapa se u njihovu sliku o sebi, pa se idui put manje trude Zato da se trudim kad ionako uvijek neto krivo
napravim/loe rijeim/ne ide mi na testu/ne mogu bolje
Kod uenika s visokim samopotovanjem informacija o neuspjehu ne uklapa se u njihovu sliku o sebi, pa se drugi put trude i vie Sigurno sam neto previdjela, nisam se dobro
koncentirala, sluajno nisam dobro rijeila ovaj u se put potruditi da rijeim kako mogu
Spolne razlike:
Niz istraivanja tijekom osnovne kole uenice i uenici imaju otprilike podjednako samopotovanje
U srednjoj koli samopotovanje djevojica postaje neto loije nego ono djeaka
Kako poveati samopotovanje u koli?
Kako poveati samopotovanje u koli?
Stvarati kolsku klimu u kojoj e se svi uenici osjeati sigurno i prihvaeno
Iskazati potovanje i prihvaanje svakom ueniku, njegovom trudu i postignuu (ne hvaliti ih neumjereno!)
Osvijestiti vlastita vjerovanja i oekivanja vezana uz uenike
Metode pouavanja i svrstavanja uenika u grupe ne smiju biti izgovor nastavniku da izbjegava kontakt s problematinim uenicima i zanemaruje one loije
Kako poveati samopotovanje u koli?
Jasno iskazati kriterije vrednovanja uenikih postignua
Nauiti uenike da se sami vrednuju i prate svoj uinak
Izbjei destruktivne usporedbe i natjecanje npr. loijih uenika s onima koji su uvijek dobri
Nauiti uenike da se usporeuju sami sa sobom
Kako poveati samopotovanje u koli?
Pokazati ueniku da ga prihvaate i onda kad ne prihvaate neko njegovo ponaanje (npr. rei mu: ovo si loe uinio, nisi se dovoljno trudio i sl., a ne ti uvijek mora raditi probleme, nikad nee nauiti fiziku i sl.)
Poticati uenike da prihvate odgovornost za vlastito uenje i ponaanje, pokazati im da imaju izbor
Ohrabriti uenike da pomau jedni drugima, stvarati atmosferu suradnje
Kako poveati samopotovanje u koli?
Pomoi uenicima da:
Postavljaju jasne ciljeve Osvijeste gdje i od koga mogu traiti pomo
Nauiti ih da cijene razliitost, uenike koji su drugaiji od njih
Vano:
Pojam o sebi, a naroito samopotovanje su povezani s uspjehom u koli
Bolje samopotovanje poveava vjerojatnost uspjeha u koli!
U kolama potrebno poticati razvoj pozitivne slike o sebi!
Samoregulirano uenje
1. Na preddiplomskom studiju trudim se:a. Sve ispite poloiti s 5b. Sve ispite poloiti s 4 ili 5c. Proi svaki ispitd. Odrati prosjek na minimalnoj razini potrebnoj za
nastavak na diplomskom studiju
2. Dok itam ili uim iz udbenika: Uglavnom primijetim kad mi je panja odlutala i
odmah se vratim na itanje Katkad primijetim da sam odlutala, ali ne
uvijek esto odlutam u sanjarenja i na to potroim
dosta vremena
1. Kad god zavrim s razdobljem uenja:a. Zapiem koliko sam vremena proveo ueib. U mislima zbrojim koliko sam vremena proveo ueic. Ne razmiljam puno koliko sam vremena potroio
2. Kad predam ispit ili seminar:a. Obino mogu dosta tono odrediti koju u ocjenu dobitib. Imam grubu ideju o ocjeni: obino znam hoe li biti
jako dobra ili jako loac. esto sam iznenaena ocjenom koju dobijemd. Ne razmiljam puno o kvaliteti svog uratka
1. Kad postignem jako dobar uspjeh u zadatku:
a. Osjeam se dobro i esto se na neki nain nagradim
b. Dobro se osjeam, ali za sebe ne inim nita posebno
c. Ne osjeam se nita drugaije nego prije uspjeha
Samoregulirano uenje
Zbog ega su neki uenici uspjeniji od drugih koji imaju iste sposobnosti?
vrlo motivirani, rade uz vrlo malo vanjske kontrole, dovravaju zapoeto, sami znaju to trebaju initi da bi doli do cilja
kognitivne sposobnosti (pamet) nisu dovoljne!
Sposobnost samoregulacije uenja - sredinja tema istraivanja u podruju uenja i motivacije posljednjih 20-tak godina
Samoregulirani uenici su:
Ustrajni Dobro organizirani Dobro odreuju ciljeve i odabiru strategije Sami prate vlastiti rad na ostvarivanju cilja Fleksibilni prilagoavaju strategije uenja Znaju se sami motivirati
U usporedbi s uenicima koji postiu loiji uspjeh, uspjeniji uenici:
Postavljaju specifinije, konkretnije ciljeve uenja
Koriste raznovrsnije strategije uenja ee i bolje prate vlastiti rad Sustavnije se prilagoavaju okolnostima
to je samoregulirano uenje?
Samoregulirane osobe:
misli i postupci su pod vlastitom kontrolom, a ne pod kontrolom ljudi i okolnosti iz njihove okoline
Samoregulacija kod uenja:
odnosi se na razvoj skupa ponaanja koja osobi olakavaju uenje
Ti postupci omoguuju ostvarivanje osobnih ciljeva u razliitim uvjetima uenja
Aspekti samoreguliranog uenja
Samoregulirano uenje ukljuuje regulaciju tri openita aspekta akademskog uenja:
Samoregulacija ponaanja - aktivna kontrola razliitih resursa koji su uenicima potrebni za uenje:
Vremena potrebnog za uenje Okoline za uenje (mjesto na kojem
studiraju) Traenja pomoi od drugih vrnjaci,
nastavnici, roditelji
Samoregulacija motivacije i emocija ukljuuje:
kontroliranje i promjenu nekih aspekata vlastite motivacije
npr. moemo mijenjati vjerovanja uenika o njihovoj samoefikasnosti, moemo djelovati na odabir razliitih ciljeva uenja i sl. tako da ona slue uspjenijem uenju
Uenici mogu nauiti i kako kontrolirati vlastite emocije i raspoloenja tako da poboljaju vlastito uenje
Naue kontrolirati negativne emocije i raspoloenja (npr. anksioznost, dosadu) tako da ih ne ometaju u uenju
Naue koristiti pozitivne emocije i raspoloenja tako da potiu uenje
Samoregulacija kognicije: Uenici kontroliraju razliite kognitivne
strategije uenja npr. koriste one strategije uenja koje
rezultiraju boljim uenjem i boljim razumijevanjem
Strategije uenja prilagoavaju cilju uenja
Faze samoreguliranog uenja
Samoregulirano uenje se odvija u tri faze:
Faza koja prethodi uenju - faza planiranja
stvaraju se uvjeti nuni za uenje ralanjuju se zadaci i postavljaju ciljevi uenja
(to elim postii uenjem ovog predmeta? Je li mi cilj dobiti pozitivnu ocjenu/razumjeti gradivo?)
stvaraju se oekivanja i vjerovanja u vezi zadatka (Mogu li to nauiti? Zanima li me? Koliko e mi vremena trebati?)
Odabiru se strategije uenja
Pripremom se stvara pozitivan stav prema uenju
Realistina oekivanja mogu pomoi da uenici budu motiviraniji za rjeavanje zadatka
Ciljevi trebaju biti im specifiniji, treba odrediti i kratkorone i dugorone ciljeve