Psihoanalitička terapija

Tatjana Marković BasaraBanja Luka, 01.11.2012.

Začetnik psihoanalize – dao najobimniju

teoriju ličnosti i psihoterapije Samoanaliza – istraživao značenje svojih

snova i uspomena iz djetinjstva, te je na klinički način oblikovao svoju teoriju, istovremeno posmatrajući slične procese kod svojih pacijenata

Sigmund Frojd

Psihoanaliza je postavila osnovne temelje za razvoj drugih teorija psihološkog savjetovanja i psihoterapije:1. Neki pristupi su proširenje psihoanalitičkog

modela2. Drugi modifikuju koncepcije i postavke

psihoanalize3. Treći nastaju kao reakcija na psihoanalizu

Uticaj psihoanalize

Pogled na ljudsku prirodu Struktura ličnosti Svjesno i nesvjesno Anksioznost/tjeskoba/Angst Mehanizmi odbrane Razvoj ličnosti

Ključni pojmovi

Deterministički – iracionalne sile, nesvjesni

motivi, instinkti Libido – seksualna energija, energija svih

instinkata života Instinkt smrti, nagon za agresijom

Pogled na ljudsku prirodu

Tri sistema u kojima se raspoređuje psihička

energija: ID – princip zadovoljstva EGO – princip realnosti SUPEREGO – težnja savršenstvu

Struktura ličnosti

O nesvjesnom zaključujemo na osnovu: snova omaški posthipnotičke sugestije slobodnih asocijacija projektivnih tehnika simboličkih sadržaja psihotičnih simptoma=> Cilj psihoanalitičke terapije ???

Svjesno i nesvjesno

Stanje napetosti koje nas motiviše da

djelujemo Izvor: sukob ida, ega i superega Vrste: realistična – strah od stvarne spoljašnje

opasnosti neurotična – gubitak kontrole nad impulsima moralna – strah od vlastite savjesti

Anksioznost

Potiskivanje – nevoljno uklanjanje nečega iz

svijesti Poricanje – predsvjesni ili svjesni nivo;

iskrivljena slika traumatske situacije Reaktivna formacija – aktivno izražavanje

suprotnog motiva Projekcija – pripisivanje drugima vlastitih

neprihvatljivih želja i motiva

Mehanizmi odbrane

Premještanje – usmjeravanje energije ka

drugom objektu Racionalizacija – opravdavanje postupaka,

ublažavanje razočarenja Sublimacija – preusmjeravanje seksualne ili

agresivne energije u druge kanale Regresija – povratak na ranije razvojne faze,

jer su zahtjevi manji (sekundarna dobit?)

Mehanizmi odbrane

Introjekcija – preuzimanje standarda i

vrijednosti drugih Identifikacija – poistovjećivanje sa uspješnim

dostignućima, osobama Kompenzacija – prikrivanje opaženih slabosti

ili stvaranje pozitivnih osobina radi nadoknade ograničenja

Mehanizmi odbrane

Frojd - faze psihoseksualnog razvoja Erikson – važnost psihosocijalnih vidova razvoja Kriza – životna prekretnica Ego-psihologija – pored unutrašnjih sukoba tu je

i nastojanje ega da stekne moć i kompetentnost

Sadašnje teškoće nisu prosto ponavljanje nesvjesnih sukoba iz djetinjstva

Značaj za terapiju ???

Razvoj ličnosti

uzrast Erikson Frojd

prva godina

povjerenje - nepovjerenje

Oralna faza

1. – 3. g. autonomija – stid, sumnja

Analna faza

3. – 6. g. inicijativa – osjećanje krivice

Falusna faza

6. – 12. g. postignuće – manja vrijednost

Faza latencije

12. – 18. g. identitet – nejasnoća uloge

Genitalna faza

18. – 35. g. intimnost – izolacija Nastavak genitalne faze

35. – 60. g. stvaralaštvo – zastoj Nastavak genitalne faze

preko 60 g. integritet – beznađe Nastavak genitalne faze

Faze razvoja

Psihološke promjene povezane sa srednjom

dobi – smanjenje uticaja racionalnih misli na račun nesvjesnih snaga

Ljudi se kreću ka potpunom razvoju Cilj je postizanje individuacije – skladna

integracija svjesnog i nesvjesnog; konstruktivnih i destruktivnih sila

Važnost prošlosti na ličnom i kolektivnom nivou

Jungov pogled na razvoj ličnosti

Jednom uspostavljeni odnosi između pojedinca i

drugih ljudi utiču na kasnije interpersonalne odnose

Mahler – razvoj „ja“ (self) odvija se kroz četiri faze:

normalna autistična faza simbioza separacija i individuacija (narcistični i

borderline*) stalnost sebe i objekta

Savremeni trendovi – ja-psihologija i teorija objektnih

odnosa

Morgan i Mekmilan (1999) – trofazni

integrisani model psihološkog savjetovanja1) osnova za procjenu i proces uspostavljanja

odnosa – teorija objektnih odnosa2) povezivanje uvida sa sadašnjošću, iskustvene

i kognitivne tehnike, kognitivna restrukturacija

3) bihejvioralne tehnike radi postizanja veće promjene

Mogućnosti za integraciju sa KBT