PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE DUGI RAT II. IZMJENE I … fileplan br. 1105 II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DUGI RAT PRIJEDLOG ODLUKE O DONOŠENJU PLANA –

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE DUGI RAT

II. IZMJENE I DOPUNE

Nositelj izrade plana: Načelnik:

Općina Dugi Rat Poljička cesta 133 21315 DUGI RAT Jerko Roglić dipl.ing.el.

Stručni izrađivač:

Arhitektonski Atelier Deset d.o.o. za arhitekturu i urbanizam Hebrangova 18 10000 Zagreb tel 01.48.12.302

Broj plana:

1105

Odgovorna osoba:

Ivan Mucko ovlašteni arhitekt

Suradnici:

Anamarija Filepi dipl.ing.arh. David Cvetko dipl.ing.agr. Tomislav Mijić dipl.ing.el.

KNJIGA 1

ODREDBE ZA PROVOĐENJE I GRAFIČKI PRILOZI PLANA prijedlog plana za javnu raspravu

KNJIGA 1 - ODREDBE ZA PROVOĐENJE IGRAFIČKI PRILOZI PLANA

OPĆINADUGI RAT

Istovjetnost prostornog plana s izvornikom ovjerava:

............................................................

Pečat nadležnog tijela:

Pečat Općinskog vijeća:

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE DUGI RATII. IZMJENE I DOPUNE

prijedlog plana za javnu raspravu

Naziv prostornog plana:

SPLITSKO DALMATINSKAŽUPANIJA

Odluka o izradi plana:Službeni glasnik Općine Dugi Rat br. __/__

Odluka o donošenju plana:Službeni glasnik Općine Dugi Rat __/__

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

............................................................Jerko Roglić dipl.ing.el.

Predsjednik Općinskog vijeća:

............................................................Josip Banović dr.med.

Stručni tim u izradi plana:

..........................................................

...........................................................

...........................................................David Cvetko dipl.ing.agr.

...........................................................Tomislav Mijić dipl.ing.el.

...........................................................Anamarija Filepi dipl.ing.arh.

Pečat pravne osobe koja je izradila plan: odgovorna osoba u pravnoj osobi izrađivača planai odgovorni voditelj izrade plana:

............................................................Ivan Mucko ovlašteni arhitekt

Suglasnost na plan:

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa: ___-__/__-__/__ Urbroj: ___-__-__-_ od __.__.2012.

Pravna osoba koja je izradila plan:

Arhitektonski Atelier Deset d.o.o. za arhitekturu i urbanizam Hebrangova 18 Zagreb

Javna rasprava objavljena:Slobodna Dalmacija

12.09.2012.; 22.10.2012.; 17.08.2012.

Javni uvid održan:20.09.2011. - 05.10.2011.31.10.2011. - 07.11.2011.27.08.2012. - 10.09.2012.

plan br. 1105 II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DUGI RAT PRIJEDLOG ODLUKE O DONOŠENJU PLANA – prijedlog plana za javnu raspravu

A R H I T E K T O N S K I A T E L I E R D E S E T d . o . o . z a a r h i t e k t u r u i u r b a n i z a m Zagreb 1

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), Statuta Općine Dugi Rat («Službeni glasnik» - Službeno glasilo Općine Dugi Rat, broj: 1/01.), Općinsko vijeće Općine Dugi Rat, na __. sjednici, održanoj __. __. 2012. godine, donosi

ODLUKU O II. IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE

DUGI RAT

I TEMELJNE ODREDBE Članak 1.

Donose se II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dugi Rat (”Službeni glasnik" - službeno glasilo Općine Dugi Rat, broj 2/09, 9/09) u tekstualnom i grafičkom dijelu. II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dugi Rat (u daljnjem tekstu: Plan) je izradila tvrtka Arhitektonski atelier deset; d.o.o. za arhitekturu i urbanizam iz Zagreba.

Članak 2. Sastavni dio ove Odluke je elaborat II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dugi Rat koji se sastoji od: A.Tekstualnog dijela (Odredbe za provođenje) B. Kartografskih prikaza

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1 : 25000 2.1. PROMET 1 : 25000 3.1. UVJETI KORIŠTENJA - PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA – KULTURNA BAŠTINA 1 : 25000

3.5. PODRUČJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE ZAŠTITE PROSTORA OBAVEZA IZRADE URBANISTIČKIH I DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA 1 : 25000

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA - ZAŠTIĆENA PODRUČJA I EKOLOŠKA MREŽA 1 : 25000 4.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1 : 5000 4.2. OBUHVAT ZAŠTIĆENIH POVIJESNIH CJELINA STARIH SELA JESENICE, ZELJOVIĆI, KRUG I DUĆE 1 : 5000

C. Obaveznih priloga:

1. Opći podaci o tvrtki izrađivača 2. Popis zakona i propisa koji su korišteni u izradi plana 3. Obrazloženje plana 4. Izvješće o prethodnoj raspravi 5. Izvješće o javnoj raspravi

Elaborat iz stavka 1. ovog članka sastavni je dio ove odluke i ovjerava se pečatom Općinskog vijeća Općine Dugi Rat i potpisom predsjednika Općinskog vijeća.

Članak 3. Izmjenama i dopunama plana se određuju, uvažavanjem prirodnih, kulturno - povijesnih i krajobraznih vrijednosti, dugoročne osnove prostornog uređenja, ciljevi prostornog razvoja, svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija građevinskog i drugog zemljišta, mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, te mjerila, smjernice, mjere i uvjeti za organizaciju, zaštitu, korištenje, namjenu i uređivanje prostora.

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 4.

Članak 10. mijenja se i glasi: Unutar građevinskog područja naselja planom su razgraničene slijedeće namjene površina:

1. mješovita, pretežito stambena namjena - izgrađeni dio 2. mješovita, pretežito stambena namjena - neizgrađeni uređeni dio 3. mješovita, pretežno stambena namjena – neizgrađeni neuređeni dio 4. mješovita, pretežito stambena namjena na području starih sela, sa oznakom MS – izgrađeni

dio 5. mješovita, pretežito stambena namjena na području starih sela, sa oznakom MS –

neizgrađeni uređeni dio 6. mješovita, pretežito stambena namjena u obalnom području, sa oznakom Mo



7. javna i društvena namjena sa oznakom D 8. sportski centri sa oznakom R1. kupališta sa oznakom R3, i centri za vodene sportove sa

oznakom R5 9. uređeni obalni pojas sa oznakom OB 10. gospodarska namjena, proizvodna i poslovna namjena s oznakom I 11. gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena sa oznakama:

• T1-hotel • T2-turističko naselje

12. površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava • prometne površine (bez posebne oznake) • luka posebne namjene – luka nautičkog turizma (marina Dugi Rat) sa oznakom LN1 • luke otvorene za javni promet (Krilo – Jesenice i Dugi Rat) • sportske luke sa oznakom LS

13. groblja

Članak 5. U članku 12., stavku 4, mijenja se točka 2 i glasi:

o najveći dopušteni broj nadzemnih katova određuje se u nastavku ovih odredbi oznakom Kmax te se označava se kao Po (podrum) + S (suteren) + (P (prizemlje) + nK (broj katova iznad prizemlja) + Pk (potkrovlje

Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena,

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova)

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i

neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova,

Članak 6. U članku 12., stavku 10., iza točke 7. dodaje se točka 8. koja glasi:

o Potreban broj parkirališnih mjesta u pravilu se osigurava na čestici na kojoj se gradi građevina, a u slučaju kad to nije moguće potreban broj parkirališnih mjesta može se osigurati i na drugim česticama. Parkirališne površine mogu se urediti na:

drugoj građevnoj čestici za koju vlasnik građevine za koju se izdaje odobrenje za građenje dokaže pravo korištenja

u pojasu javnih prometnica uz odobrenje za korištenje javne prometne površine u svrhu parkiranja koje izdaje nadležno tijelo koje upravlja prometnicom

Članak 7.

U članku 13. mijenja se stavak 1 i glasi: • najveća dopuštena katnost, najveća dopuštena veličina građevine, najveća dopuštena

građevinska bruto površina i najmanja dopuštena površina ozelenjenog dijela česticeodređeni su na slijedeći način:

P Kmax kig max kis max Z min 100-200 Po+S+P+1+Pk 0,50 1,20 0,30 200-400 Po+S+P+2+Pk 0,50 1,20 0,30 400-600 Po+S+P+3+Pk 0,40 2,00 0,30

veće od 600 Po+S+P+4+Pk 0,40 2,00 0,30

Članak 8. U članku 13., stavku 2, točki 2, briše se alineja 3.



Članak 9. U članku 14. mijenja se stavak 1 i glasi:

• najveća dopuštena katnost, najveća dopuštena veličina građevine, najveća dopuštena građevinska brutto površina

određeni na slijedeći način:

P Kmax kig max kis max Z min 200-400 Po+S+P+1+Pk 0,40 0,80 0,30 400-600 Po+S+P+2+Pk 0,30 1,00 0,30

veće od 600 Po+S+P+3+Pk 0,30 1,20 0,30

Članak 10. U članku 14., stavku 2, točki 2, briše se alineja 3.

Članak 11. Članak 15. mijenja se i glasi: Građevinsko područje pretežito stambene namjena na području starih sela obuhvaća:

• građevinsko područje unutar zaštićenih povijesnih cjelina sela Jesenice, Krug, Zeljovići i Duće (zona A i zona B)

• građevinsko područje izvan obuhvata zaštićenih povijesnih cjelina Za sve zahvate u građevinskom području koje je u obuhvatu zaštićenih povijesnih cjelina potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodnu suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela. Planom se za ove zahvate utvrđuju slijedeći uvjeti i smjenice: uvjeti i smjernice u zoni A zaštićenih povijesnih cjelina: Gusta i očuvana povijesna struktura starih sela zona je potpune konzervatorske zaštite s cjelovitom zaštitom povijesne strukture, oblika i tipologije gradnje. Zadržava se postojeća prostorna organizacija naselja, mreža komunikacija i građevni fond. Sve intervencije potrebno je strogo kontrolirati a za sve urbanističke i građevinske zahvate potrebno je od nadležnog Konzervatorskog odjela ishoditi posebne uvjete i prethodnu suglasnost. Nije dozvoljeno unošenje novih struktura niti moderniziranje zatečenih arhitektonskih oblika. Rušenje postojećih građevina i zamjenska gradnja nisu dopušteni. Karakteristika tradicijskog graditeljstva starih sela je da nema luminara niti balkona te stoga nije dozvoljeno povećavati kapacitet građevina podizanjem nadozida u potkrovlju i izvedbom luminara, niti je dozvoljeno graditi balkone. Svi radovi i građevinski detalji na kućama (zidanje kamenom u vapnenom mortu, način fugiranja, način žbukanja, način izvođenja strehe, izrada drvenog dvostrešnog krovišta i drvene međukatne konstrukcije, pokrivanje krovova utorenim crijepom ili kamenim pličama, izvedba tradicijske vanjske i unutarnje stolarije) trebaju se izvoditi tradicijskim materijalima, uz primjenu tradicijskih tipskih detalja i pod nadzorom nadležne konzervatorske službe te u skladu s tipološkim karakteristikama cjeline. Povijesne građevine treba obnavljati cjelovito, zajedno s njihovim neposrednim okolišem (dvorištem, vrtom, poljoprivrednom površinom, pristupom, gustirnama). uvjeti i smjernice u zoni B zaštićenih povijesnih cjelina starih sela Jesenice i Duće: Uvjetuje se zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice, uz moguće intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata tradicijskih povijesnih struktura. Uz mogućnost minimalnih intervencija u povijesne strukture (sanacija, konzervacija, rekonstrukcija, rekompozicija) kod prilagođavanja novim funkcijama i sadržajima moguća je zamjenska gradnja na mjestu ruševnih tradicijskih građevina i to u njihovom izvornom gabaritu koji mora biti tipološki usklađen s okolinom i mora poštovati osnovne karakteristike prostora (tlocrtni gabariti, položaj na parceli, katnost, dvostrešno krovište stmog nagiba). Ne dozvoljava se uvođenje netipičnih oblikovnih elemenata (balkoni, luminari) te gradnja garaža i otvorenih bazena. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina. Kod nove gradnje na neizgrađenim česticama u zoni B potrebno je poštivati izvornu tipologiju građenja u pogledu: tlocrtnih gabarita (ne odobravaju se razvedeni tlocrti), katnosti, oblikovanja krovišta (dvostrešna krovišta nagiba prilagođenog pokrovu, najmanje 30 stupnjeva), dimenzije i dispozicije otvora (otvori u formi vertikalno položenog pravokutnika), primjena tradicijskih građevinskih materijala (kamen, žbuka, utoreni crijep, stolarija prema tradicijskom obrascu). Kod nove gradnje je nepoželjno nekritičko preuzimanje tradicijskih oblika. uvjeti i smjernice u zoni B zaštićenih povijesnih cjelina starih sela Krug i Zeljovići:



U rubnom neizgrađenom području poljoprivrednih površina koje neposredno okružuju sela Krug i Zeljoviće dopuštena je gradnja isključivo infrastrukturnih građevina uz poštivanje krajobraznih elemenata – prirodne konfiguracije terena te suhozidnih ograda i podzida. Kod zatečene gradnje ne mogu se legalizirati novi objekti koji gabaritima, namjenom i oblikovno grubo odstupaju od zatečene povijesne strukture. Ostale postojeće građevine u ovoj zoni mogu se zadržati uz osnovne zahvate kao što su konzervacija (održavanje postojećeg stanja uz nužno dotjerivanje i uređenje, očuvanje postojećeg stanja i prezentacija postojećih vrijednosti), rekonstrukcija (potpuno ili djelomično vraćanje uništenog poznatog oblika, elementa ili njegovog dijela) i rekompozicija (uspostavljanje odgovarajućih odnosa između postojećih objekata, ambijenta, preoblikovanje neprimjerenih rješenja i usklađivanje odnosa). Za gradnju u građevinskom području starih sela izvan obuhvata zaštićenih povijesnih cjelina planom se utvrđuju slijedeći uvjeti: Opći uvjeti: Uvjetuje se zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice, uz mogućnost intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama. Nove građevine moraju biti tipološki usklađene s okolinom i moraju poštovati osnovne karakteristike prostora, ne smiju narušavati siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove, a posebno je potrebno očuvati odnos izgrađenog dijela građevina s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama, kao i vizure na zaštićene cjeline. Potrebno je očuvati prirodni i agrarni krajolik kao temeljnu vrijednost prostora, održavati povijesne putove prema poljoprivrednim površinama, zaštititi suhozidne gradnje, te spriječiti intervencije u krajoliku koje bi ugrozile krajobrazni sklad cjeline. Lokacijski uvjeti:

• •

najveća površina građevne čestice može biti 200m2

• najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti 0,30

• najveća dopuštena katnost može biti S+P+1

o stambene građevine namjena građevine može biti:

o gospodarske građevine: proizvodne i zanatske namjene površine do 200 m2

o zelene površine i parkovi o infrastrukturne građevine

• smještaj građevina na česticiGrađevine se mogu graditi kao slobodnostojeće, poluugrađene ili ugrađene. Sve građevine moraju biti udaljene od regulacijskog pravca najmanje 5m

Slobodnostojeće građevine moraju biti udaljene od bočnih i dvorišne granice čestice najmanje 3 m. Poluugrađene građevine moraju biti udaljene od bočne granice čestice najmanje 3 m. Ugrađene građevine mogu se graditi na bočnim granicama čestice ali se na tim zidovima ne smiju izvoditi nikakvi otvori.

• o obavezna je gradnja kosog krova nagiba 15 do 30 stupnjeva, pokrivenog kamenim

pločama ili kupom kanalicom

uvjeti za oblikovanje građevine

o pročelje građevine izvoditi u kamenu ili žbuci o oblikovanje građevina mora biti usklađeno sa tradicijom gradnje u ruralnim cjelinama

(oblik i veličina otvora, pokrov, oblikovanje arhitektonskih detalja i dr.)

Članak 12. U članku 16., stavku 1, briše se točka 2.

Članak 13.

U članku 16. mijenja se stavak 2 i glasi: • najveća dopuštena katnost, najveća dopuštena veličina građevine, najveća dopuštena

građevinska brutto površinaodređeni na slijedeći način:

P Kmax kig max kis max Z min 100-200 Po+S+P+1+Pk 0,50 1,20 0,30

veće od 200 Po+S+P+2+Pk 0,50 1,20 0,30

Članak 14. U članku 17., stavku 2., briše se alineja 3.



Članak 15. U članku 17. mijenja se stavak 3 i glasi:

•

određeni su ovisno o namjeni javnih građevina na slijedeći način:

najmanja dopuštena površina građevinske čestice, najveća dopuštena katnost, najveća dopuštena veličina građevine, najveća dopuštena građevinska brutto površina i najmanja dopuštena površina ozelenjenog dijela čestice

Pmin Kmax kig max kis max Z min za upravnu namjenu 400 Po+S+P+4+Pk 0,60 3,00 0,10

za domove za starije osobe 600 Po+S+P+4+Pk 0,50 3,00 5 m2 po jednom korisniku za predškolske ustanove 600 S+P+1+Pk 0,40 1,00 10 m2 po djetetu

za obrazovne ustanove 2000 S+P+2+Pk 0,60 2,00 5 m2 po učeniku u smjeni za građevine kulturne namjene 300 Po+S+P+4+Pk 0,60 3,00 0,10 za građevine vjerske namjene 600 Po+S+P+2+Pk 0,60 2,00 0,10

Članak 16. U članku 17. dodaje se stavak 6. koji glasi: Na lokaciji između planirane turističke zone Dalmacija i ceste D8, u središtu naselja Dugi Rat planirana je zona javne namjene površine cca 0,6 ha u kojoj je planiran smještaj niza javnih sadržaja: ambulante i drugih zdravstvenih sadržaja, knjižnice, kulturnog centra, općinske vijećnice, pošte, ureda uprave, vatrogasnice itd. Za ovu se površinu iznimno od prethodnih stavaka utvrđuju slijedeći lokacijski uvjeti:

o koeficijent izgrađenosti kig može biti najviše 0,75 o koeficijent iskorištenosti kis može biti najviše 3,00 o katnost može biti najviše P+3 o građevine se mogu graditi na granici čestice prema javnoj prometnoj površini te na

granici susjedne čestice javne namjene o zelene površine rješavati u sklopu arhitektonskog rješenja građevina kao manje ukrasne

vrtove i slično o na ovim površinama javne namjene planom se ne uvjetuje najmanja dopuštena površina

ozelenjenog dijela čestice Na ovoj površini javne namjene omogućuje se rekonstrukcija i dogradnja postojećih stambenih građevina.

Članak 17. Naziv poglavlja 3.6. mijenja se i glasi: 3.6. Sport i rekreacija sa oznakom R1 i R5

Članak 18. Članak 18. mijenja se i glasi: Planirane površine za sport i rekreaciju obuhvaćaju sportske centre sa oznakom R1 i centre za vodene sportove sa oznakom R5. Na površinama sa oznakom R1 i R5 utvrđuju se slijedeći uvjeti:

• na površinama sportskih centara sa oznakom R1:

namjena građevina i površina

o sportske dvorane o otvorena sportska igrališta sa pratećim sadržajima (svlačionice i slično)

centri za vodene sportove sa oznakom R5 planirani su u uređenom obalnom pojasu naselja Sumpetar i Orij, na kojima se mogu graditi i uređivati:

o otvoreni bazeni sa pratećim sadržajima (sanitarni čvorovi, svlačionice, spremišta opreme i rekvizita, klupske prostorije klubova sportova vezanih uz more (jedrenje, ronjenje, veslanje, plivanje))

o u morskom akvatoriju uz centre za vodene sportove omogućuje se izgradnja bazena za vaterpolo koji se može koristiti i za druga natjecanja

•

za gradnju sportskih dvorana i pratećih sadržaja na površinama sportskih centara sa oznakom R1:

najmanja dopuštena površina građevinske čestice, najveća dopuštena katnost, najveća dopuštena veličina građevine, najveća dopuštena građevinska brutto površina i najmanja dopuštena površina ozelenjenog dijela čestice

Pmin Kmax kig max kis max Z min 1000 Po+S+P+2+Pk 0,50 1,20 0,30

za gradnju pratećih sadržaja centara za vodene sportove sa oznakom R5: Pmin Kmax kig max kis max Z min 200 P+1 0,50 1,00 0,30



• smještaj građevina na česticiNa površinama sa oznakom R1 i R5 građevine se mogu graditi na slobodnostojeći, poluugrađeni ili ugrađeni način. Ggrađevine se mogu graditi na regulacijskom pravcu. Slobodnostojeće građevine moraju biti udaljene od bočnih i dvorišne granice čestice najmanje 2 m.

Udaljenost vanjskih zidova slobodnostojeće građevine od bočnih i dvorišnih granica čestice može biti i manja od prethodno navedene, ali se na tim zidovima ne smiju izvoditi nikakvi otvori. Poluugrađene građevine moraju biti udaljene od bočne granice čestice najmanje 3 m. Udaljenost vanjskih zidova poluugrađene građevine od bočne granice čestice može biti i manja od prethodno navedene, ali se na tim zidovima ne smiju izvoditi nikakvi otvori. Ugrađene građevine moraju biti udaljene od jedne granice čestice (regulacijskog pravca ili druge granice čestice) najmanje 3 m.

• o zgrade se mogu graditi sa kosim ili ravnim krovovima

uvjeti za oblikovanje građevine

o kosi krov može se izvoditi u minimalnom nagibu, a moguće je pokrivanje limom ili drugim primjerenim suvremenim pokrovom

o pročelje građevine može se izvoditi u suvremenim materijalima (staklo, aluminij, corten, trespa ploče i slično)

Objekti i građevine u funkciji rekreacije mogu se uređivati i izvan građevinskog područja (šetnice, trim staze, vidikovci, odmorišta).

Članak 19. Članak 19. mijenja se i glasi: Površine za uređenje obalnog pojasa u planu su označene oznakom OB, svijetlo zelenom bojom označene su postojeće površine, a svijetlo plavom bojom planirane površine. U obalnom pojasu mogu se graditi i uređivati:

• uređene plaže koje obuhvaćaju o površine namijenjene sunčanju i kupanju o pera za zadržavanje šljunka ili pijeska o tuševe i sanitarne čvorove o spremišta rekvizita i opreme (suncobrani, ležaljke, najam plovila i slično) o montažne lokale za pružanje ugostiteljskih usluga o montažne platforme za spasioce o površine za sport i rekreaciju o zabavne sadržaje (tobogani i slično)

• obalna šetnica • parkovne i zelene površine

Plaže

Planom se omogućuje nasipavanje plaža i izgradnja pera za stabilizaciju plaže. Planom je utvrđan načelni gabarit pera za zadržavanje šljunka i pijeska i načelni gabarit pojasa u kojem se može nasipavati more radi proširenja postojećih plaža. Projektima uređenja plaža i obalnog pojasa ovi se načelno utvrđeni gabariti mogu prilagođavati tehničkim rješenjima i zahtjevima koji nisu bili poznati ili dostupni u izradi plana (hidrografski podaci, studije valovanja i slično). Na plažama se uz servisne sadržaje (tuševi, kabine za presvlačenje, sanitarni čvorovi) mogu postavljati montažni objekti u funkciji plaže: osmatračke platforme za spasioce, spremišta rekvizita i opreme, tobogani i slično, te uređivati sportski tereni, dječja igrališta i drugi primjereni sadržaji. Svi objekti koje se postavljaju na plaži moraju biti izvedeni u montažnoj konstrukciji koja omogućuje njihovo brzo i trajno uklanjanje, mogu biti isključivo prizemni, tlocrtne površine najviše 25m2, visine najviše 3m i ukupne visine najviše 3,5m.

Obalna šetnica

Obalna šetnica planirana je u cjelokupnom obalnom pojasu u obuhvatu plana. Obalna šetnica je javno dostupna pješačka površina, komunalno opremljena javnom rasvjetom i urbanom opremom. Obavezno je osigurati kretanje po šetnici osobama s invaliditetom, te pristup interventnim vozilima. Planom se utvrđuju slijedeći uvjeti za oblikovanje i uređenje obalne šetnice:

• na dijelovima šetnice koji su u direktnom doticaju s morem potrebno izvesti providnu ogradu visine 1,20m

• popločenje šetnice izvoditi u kamenu ili betonu



• planirati javna rasvjetu na razmacima od najviše 20m • preporučuje se korištenje štednih rasvjetnih tijela za javnu rasvjetu zbog višestrukih ekonomsko

ekoloških učinaka. • nagibi poprečnih profila mogu biti 0,5 - 2% • dozvoljava se gradnja potpornih zidova u svrhu statičkog osiguranja šetnice gdje je to potrebno i

formiranje obalne linije • na primjerenim mjestima mogu se postaviti kante za otpad koje moraju omogućiti razvrstavanje

papirnatog, plastičnog, staklenog i ostalog otpada • uz šetnicu se na prikladnim mjestima mogu uređivati odmorišta sa klupama i drugom urabanom

opremom Uz obalni pojas prolazi državna cesta D8. Parkirališta za potrebe korisnika obalnog pojasa mogu se uređivati u pojasu prometnice uz obalnu šetnicu i uređeni obalni pojas, na lokacijama na kojima za to postoje prostorne mogućnosti, U uređenom obalnom pojasu omogućuje se gradnja kolektora otpadnih voda te druge infrastrukture (javna rasvjeta, vodovod, TK instalacije).

Članak 20. Naziv poglavlja 3.8. mijenja se i glasi: 3.8. Kupališta sa oznakom R3

Članak 21. U članku 20. briše se stavak 2.

Članak 22. Članak 25 se briše.

Članak 23. U članku 26. broj 5,21 zamjenjuje se brojem 0,51.

Članak 24. U članku 28. broj 0,75 zamjenjuje se brojem 1,18. U članku 28. stavku 2. dodaje se točka 4. koja glasi: prateći sadržaji hotela: trgovine, restorani, uslužne djelatnosti, sport i rekreacija

Članak 25. Članak 34 mijenja se i glasi: Planom se utvrđena obveza izrade slijedećih urbanističkih planova uređenja, te osnovni uvjeti i smjernice za njihovu izradu: UPU 1 Turistička zona Dalmacija sa lukom nautičkog turizma Obuhvat 33,00 ha Namjena turistička T1 i T2, luka nautičkog turizma LN1, luka otvorena za javni promet Dugi Rat Osnovne smjernice uvjeti za izradu ovog UPU-a utvrđeni su u poglavlju 3.9.1. ovog plana 2. UPU Dugi Rat Obuhvat 39,00 ha Namjena mješovita, pretežito stambena

Osnovne smjernice

urbanističkim planom se u neizgrađenom i neuređenom dijelu građevinskog područja naselja utvrđuju detaljne trase i profili planiranih prometnica, trase i koridori infrastrukture i mjesta spajanja na postojeću infrastrukturu, detaljni uvjete za gradnju i uređenje zahvata u prostoru u odnosu na njihovu namjenu, položaj i veličinu te mjere zaštite okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturnopovijesnih i drugih vrijednosti

3. UPU Bajnice Obuhvat 10,60 ha Namjena mješovita, pretežito stambena, uređenje obalnog pojasa i luke

Osnovne smjernice urbanističkim planom utvrđuju se uvjeti uređenja obalnog pojasa i sportske luke Bajnice te uvjeti uređenja neizgrađenog i neuređenog dijela građevinskog područja naselja

4. UPU Luka Krilo Obuhvat 9,20 ha Namjena uređenje obalnog pojasa i luke

Osnovne smjernice urbanističkim planom utvrđuju se uvjeti uređenja obalnog pojasa i luke otvorene za javni promet

5. UPU Jesenice Obuhvat 20,50 ha



Namjena mješovita, pretežito stambena

Osnovne smjernice


6. UPU Duće Obuhvat 34,00 ha Namjena mješovita, pretežito stambena

Osnovne smjernice


7. UPU stara sela – Jesenice, Zeljovići, Krug i Duće Obuhvat 32,00 ha Namjena mješovita pretežno stambena namjena na području starih sela

Osnovne smjernice urbanističkim planom se utvrđuju detaljni uvjeti za gradnju i uređenje zahvata u prostoru u odnosu na njihovu namjenu, položaj i veličinu te mjere zaštite okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturnopovijesnih i drugih vrijednosti

8. UPU turističke zone Duće - Kava Obuhvat 6,60 ha Namjena turistička T2 Osnovne smjernice uvjeti za izradu ovog UPU-a utvrđeni su u poglavlju 3.9.1. ovog plana U obuhvatu urbanističkih planova uređenja do njihovog se donošenja ne mogu izdavati odobrenja za građenje na površinama koje su ovim planom evidentirane kao neizgrađene i neuređene, osim za prometnice i komunalnu infrastrukturu u skladu sa uvjetima ovog plana. U obuhvatu urbanističkih planova uređenja do njihovog se donošenja mogu izdavati odobrenja za građenje na površinama koje su ovim planom evidentirane kao izgrađene, te na površinama koje su ovim planom evidentirane kao neizgrađene i uređene. Odobrenja za građenje mogu se izdavati za gradnju na česticama koje imaju pristup na prometne površine, te druge uvjete u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji.

Članak 26. U članku 36 briše se točka 2. U članku 36 briše se točka 3. U članku 36 iza točke 1 dodaje se točka 2 koja glasi:

• građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljištu površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, te koja ima prizemlje (P) do 400 m2 građevinske (bruto) površine i najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1000 m2 građevinske (bruto) površine.

Članak 27.

Članak 42 mijenja se i glasi:

Postojeće nerazvrstane ceste Postojeće nerazvrstane ceste, kolno pješački i pješački putevi mogu se održavati i rekonstruirati unutar postojećeg zemljišnog pojasa. Širina kolnika za nerazvrstane ceste odredit će se projektom održavanja/rekonstrukcije prema raspoloživoj širini zemljišnog pojasa, u skladu sa očekivanim intenzitetom prometa.

Postojeće nerazvrstane ceste planirane za rekonstrukciju Pojedine postojeće nerazvrstane ceste koje imaju značajniju prometnu funkciju u cestovnoj mreži naselja planirane su za rekonstrukciju, te su kao takve označene na grafičkom prikazu građevinskog područja naselja. Za postojeće nerazvrstane ceste koje će se rekonstruirati planom se utvrđuje zemljišni pojas širine 6m unutar kojega treba planirati i projektirati kolnik širine 4.5m i nogostup širine 1.5m. Pojedine dionice na kojima zbog položaja postojećih zgrada nije moguće osigurati zemljišni pojas širine 6m mogu se rekonstruirati u raspoloživoj širini zemljišnog pojasa.



U postupku izdavanja odobrenje za građenje novih građevina na čestici koja se nalazi uz ovakvu cestu potrebno je osigurati širinu zemljišnog pojasa ceste od 6m izdvajanjem dijela građevinske čestice i pripajanjem izdvojenog dijela čestici prometnice.

Planirane nerazvrstane ceste Planom su određene načelne trase i elementi uzdužnog profila za planirane nerazvrstane prometnice na području Općine. Planirane nerazvrstane ceste označene su na grafičkom prikazu građevinskog područja naselja. Za planirane nerazvrstane ceste rezerviran je zemljišni pojas širine 6m u kojem treba planirati i projektirati kolnik širine 4.5m i nogostup širine 1.5m. Za pojedine značajnije prometnice, koje u ukupnoj cestovnoj mreži imaju veći značaj planom je rezerviran zemljišni pojas širine 10m u kojem treba planirati i projektirati kolnik širine 7m i nogostup širine 2m. Na svim prometnicama određene su i načelne pozicije cestovnih objekata (usjeci, potporni zidovi, mostovi) koje zahtijevaju veću širinu zemljišnog pojasa. U pojasu planiranih prometnica potrebno je planirati i projektirati svu infrastrukturu: elektroeneregetsku mrežu, javnu rasvjetu, DTK, vodovodnu mrežu, odvodnju otpadnih i oborinskih voda i plinovodnu mrežu. Planom se omogućuje gradnja nerazvrstanih cesta i na lokacijama koje nisu određene u grafičkom prilogu građevinskog područja naselja, prema prethodno utvrđenim uvjetima za gradnju planiranih nerazvrstanih cesta.

Članak 28. U članku 43. mijenja se stavak 3. i glasi: Spoj čvora Dugi Rat na državnu cestu D8 planiran je novom trasom duljine oko 700m koja se spaja na postojeću prometnicu u gospodarskoj zoni „Glavica“.

Članak 29. Članak 44. mijenja se i glasi: Na području općine Dugi Rat planirane su sljedeće luke: Luka Vrsta Površina ukupno

(kopneni+morski dio) najveći kapacitet

(broj vezova) Bajnice (Jesenice) Sportske luke – LS 5,00 ha 180

Krilo (Jesenice)

Sportske luke – LS , Luka otvorena za javni promet – županijskog značaja

7,33 ha 220

Sumpetar (Jesenice) Sportske luke – LS 3,83 ha 130 Orij Sportske luke – LS 1,20 ha 70

Dugi Rat Sportske luke – LS , Luka otvorena za javni promet – lokalnog značaja

2,17 ha 90

Duće Luka Sportske luke – LS 0,80 ha 50 Duće – Vavlje Sportske luke – LS 2,83 ha 100 Dalmacija Dugi Rat Luka nautičkog turizma – LN 1 10,00 ha 350

Članak 30. Članak 46. se briše.

Članak 31. U članku 70. dodaje se stavak 2. koji glasi: U obalnom pojasu na trasama postojećih vodotoka mogu se izvoditi pješačke staze na način da se korito vodotoka natkriva a.b. platicama kojima se omogućuje nesmetano održavanje i čišćenje istih. U obalnom pojasu gdje je planirano širenje (nasipavanje) obale prema moru potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju regulacije ušća vodotoka smještenih južno od Jadranske turističke ceste. Projekt regulacije treba biti usklađen sa projektom uređenja predmetnog obalnog područja i projektima svih instalacija (kanalizacija, vodovod itd) postavljenih ili predviđenih u uređenom obalnom području. Investitor je dužan projektom regulacije ušća vodotoka obuhvatiti sve bujične i cestovne propuste ispod Jadranske magistrale i riješiti pitanje njihovih uljeva u more u obliku otvorenih ili u većini slučajeva natkrivenih armirano – betonskih kineta koje će omogućiti nesmetano propuštanje mjerodavno velikih voda u uvjetima nepovoljnog utjecaja mora i plime, nesmetano održavanje i čišćenje istih (natkrivanje a.b. platicama, izrada revizijskih okana, rešetki itd) a koje će ujedno biti zaštićene od utjecaja valovanja i nanošenja morskog šljunčanog nanosa sa plaža. Sve instalacije koje se planiraju položiti u novonastalom pojasu treba položiti dublje i obavezno ispod novonastalih uljeva bujica u more. Projekte regulacije bujica



uskladiti sa stručnim službama Hrvatskih voda, postojećom projektnom doumentacijom i studijom sanacije bujica Dugog Rata. Investitor je dužan ušća svih bujica i svih propusta regulirati na način da ista nesmetano mogu propustiti mjerodavne protoke i sprovesti ih u more. Sve navedeno treba dokazati hidrološkim i hidrauličkim proračunom, te statičkim proračunom kao sastavnim dijelovima projekta. Izradu projekta usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. U predmetnom obalnom pojasu, na trasi novoreguliranih korita bujica i vodotoka i njihovih uljeva u more potrebno je osigurati odgovarajući pojas min. širine 3,0 m do 5,0 m za novonastale čestice vodnog dobra i za njhovo održavanje.

Članak 32. Iza Članka 72. dodaje se Članak 72.a koji glasi: Koristeći postojeće vodne potencijale (vodotoke, oborinske vode, izvorišta, podzemne vode, pročišćene otpadne vode, vodoopskrbne sustave u vrijeme smanjene potrošnje i dr.) za razvoj poljoprivredne proizvodnje, omogućuje se izgradnja sustava za navodnjavanje sa mikroakumulacijama, a na temelju "Plana navodnjavanja za područje Splitsko - dalmatinske županije“, izrađenog od strane Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, kolovoz 2006. god. Moguće je urediti i površine za navodnjavanje koje nisu predviđene ovim Planom, ali u skladu s posebnim propisima i uz uvjete koje će definirati Hrvatske vode.

Članak 33. Članak 73. mijenja se i glasi: Na području općine Dugi Rat nalaze se slijedeća područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode:

• Značajni krajobraz Cetina – donji tok (1963.) Na graničnom području općine Dugi Rat nalaze se slijedeća područja ekološke mreže RH:

• HR3000126 Ušće Cetine - važno područje za divlje svojte i staništa • HR2001136 Koridor za morske kornjače

Na području općine Dugi Rat nalaze se i krajobrazno vrijedna područja koja nisu zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode, ali su svojim posebnostima značajna za formiranje sjelovite slike prostora. Ova krajobrazno vrijedna područja se u pravilu nalaze uz povijesne cjeline starih sela Jesenice, Zeljovići, Krug i Duće a čine ih elementi ruralnog krajobraza, formirani u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim povijesnim i gospodarskim okolnostima, kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo.

Članak 34. Članak 74. mijenja se i glasi: Za zaštićeno područje značajnog krajobraza Cetina – donji tok i krajobrazno vrijedna područja koja se nalaze uz povijesne cjeline starih sela Jesenice, Zeljovići, Krug i Duće propisuju se sljedeće mjere zaštite:

• U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati prirodne značajke krajobraza u cijelosti. • Uređenje postojećih, te naročito širenje građevinskih područja, provoditi na način kojim će se

očuvati postojeće krajobrazne vrijednosti. • U tom su cilju krajobrazno vrijedna područja uz povijesne cjeline starih sela Jesenice, Zeljovići,

Krug i Duće planom štićena od prenamjene u građevinsko zemljište. • U provedbi plana ova područja treba štititi, očuvati i unaprijeđivati njihove prirodne vrijednosti i

posebnosti. • U uređivanju prostora treba zadržati krajobraznu raznolikost i prirodnu kvalitetu prostora uz

uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. • Kod nove gradnje treba poticati uporabu autohtonih materijala, naročito drva i kamena, kao i

poštivanje tradicionalnih arhitektonskog izričaja (veličina i visina građevina, smještaj na građevinskoj čestici, uređenje neizgrađenog dijela građevinske čestice).

• Štititi raznovrsne ekološke sustave i stanišne tipove • U planiranju i izvođenju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama

kao krajobraznom elementu. Za sve planove, programe i/ili zahvate koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže provodit će se ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i posebnim propisima.

Članak 35. Članak 76. mijenja se i glasi :



Popis zaštićenih kulturnih dobara (Z), preventivno zaštićenih kulturnih dobara (P) i kulturnih dobara zaštićenih odredbama prostornog plana (ZPP) na području općine Dugi Rat: 1. Povijesne graditeljske cjeline 1.0. Ruralne cjeline Status

zaštite Broj u Registru

kulturnih dobara RH 1.0.1. ruralna cjelina Zeljovići Z Z-3073 1.0.2. ruralna cjelina Duće Z Z-4458 1.0.3. ruralna cjelina Krug P P-2905 1.0.4. ruralna cjelina Gornje Jesenice P P-3490 2. Povijesne građevine i sklopovi 2.1. Civilne građevine Status


kulturnih dobara RH 2.1.1. kuća crkovinarstva sv.Maksima (na Batoviće), Krug ZPP - 2.1.2. kuća crkovinarstva župne crkve sv.Roka, Jesenice ZPP - 2.1.3. stara župska kuća pored crkve sv.Roka, Sumpetar ZPP - 2.2. Crkve i kapele Status


kulturnih dobara RH 2.2.1. crkva sv.Marka, Duće Z RST-0837-1975 2.2.2. crkva sv.Ante Padovanskog, Duće Z Z-3589 2.2.3. crkva sv.Maksima, Jesenice Z RST-0655-1972 2.2.4. crkve sv.Stjepana i Antuna Opata, Sumpetar Z RST-0664-1972 2.2.5. crkva Gospe Velike, Krug ZPP - 2.2.6. crkva sv.Ante, Zeljovići ZPP - 2.2.7. crkva Gospe od začeća, Jesenice ZPP - 2.2.8. crkva sv.Petra, Sumpetar ZPP - 2.2.9. crkva sv.Roka, Sumpetar ZPP - 2.2.10. crkva Stomorica, Duće ZPP - 2.2.11. crkva sv.Ivana, Duće ZPP - 3.0. Arheološki lokaliteti i zone 3.1. Arheološki lokaliteti i zone Status

zaštite Broj u Registru kulturnih dobara RH

3.1.1. arheološki lokalitet Sustipan sa crkvama sv.Stjepana i Antuna Opata, Sumpetar

P P-3154

opis

3.1.2. Veliki Ostrog ZPP prapovijesna gomila formirana kao polukružni kameni nasip obrambenog karaktera za zaštitu puta u Srednja Poljica na Primorskoj Kosi, sjeverozapadno od Jesenica

3.1.3. Turska Peć ZPP mala i velika pećina iznad Zeljovića koje su naseljene u mlađem paleolitiku

3.1.4. Barića Gradina ZPP prapovijesna gradina iznad «Turske peći»

3.1.5. Babin Kuk ZPP prapovijesna gradina naseobinskog karaktera, položena zapadno od prevoja koji, kod crkve sv Maksima, vodi u Srednja Poljica

3.1.6. Jurišića gradina ZPP iznad crkve sv Marka u Dućama

3.1.7. duge gomile ZPP prapovijesni granični nasip koji se proteže od crkve sv Marka u Dućama do uvale Orij kod Dugog Rata

3.1.8. zavod ZPP prapovijesna gomila na najvišem vrhu Primorske kose iznad Duća

3.1.9. Sustipan – antički lokalitet ZPP na položajima oko groblja (Na polju, Soline, Trstenik, Gradišćina, Strinčine, Greben). Arheološki ostaci koji pripadaju rimskom naselju Nareste iz I st.n.e.

3.1.10. Bajnice ZPP ostaci ranoromaničke crkve sv Mojsija

3.1.11. ostaci Villae Rusticae ZPP na privatnom posjedu uz Jadransku magistralu nalaze se uzidani ulomci mozaika

3.1.12. ostaci ranokršćanske bazilike ZPP na groblju Sustjepan u Sumpetru 3.1.13. ostaci ranokršćanske crkve i ZPP



crkve i samostana iz XI.st 4. Etnološka baština

4.1. Etnološko područje Status zaštite

Broj u Registru kulturnih dobara RH

4.1.1. Etnografska cjelina Jesenice ZPP -

Članak 36. Članak 77. se briše.

Članak 37.

Članak 78. mijenja se i glasi: Za sve zahvate na kulturnim dobrima koja su upisana u registar nepokretnih kulturnih dobara (Z) ili su preventivno zaštićena (P) u postupku ishođenja odobrenja za zahvat u prostoru kod nadležne uprave za zaštitu kulturne baštine potrebno je ishoditi slijedeće:

• posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) • prethodno odobrenje (u postupku izdavanja odobrenja za građenje) • nadzor u svim fazama radova koji provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine

Za zaštićena kulturna dobra i preventivno zaštićena kulturna dobra prostorne međe zaštite prikazane su grafičkom prikazu građevinskih područja naselja u mjerilu 1:5000.

Članak 38. Članak 79. mijenja se i glasi: Za zahvate na kulturnim dobrima koja su zaštićena odredbama prostornog plana (ZPP) u postupku ishođenja odobrenja za zahvat u prostoru nije potrebno zatražiti mjere zaštite i posebne uvjete nadležne uprave za zaštitu kulturne baštine. Zaštita ovih kulturnih dobara provodi se sukladno slijedećim mjerama:

• povijesno vrijedne građevine ili dijelove građevina treba sačuvati u izvornom obliku • kod adaptacija i zamjena dotrajalih dijelova građevine teba primjenjivati izvorne materijale • građevine se mogu prenamijeniti za poslovne, trgovačke ili ugostiteljske namjene, predstavljanje i

promidžbu tradicijskoga graditeljstva, i druge namjene • dogradnje izvornog sklopa su moguće pri ćemu treba jasno arhitektonski i oblikovno razgraničiti

izvorne od dograđenih dijelova • dogradnje planirati na način kojim se neće narušiti spomeničke, arhitektonske i oblikovne

vrijednosti izvornog sklopa • kod dogradnji treba osobito pažljivo čuvati mikroambijent naselja • novu izgradnju treba uskladiti sa zatečenim tlocrtnim i visinskim veličinama postojećih zgrada kako

bi se ustrojio skladan graditeljsko ambijentalni sklop u kojem oblikovno dominira povijesno vrijedna građevina ili sklop

Članak 39.

Članak 80. se briše.

Članak 40. Članak 81. mijenja se i glasi: Planom se utvrđuju slijedeće mjere zaštite arheoloških lokaliteta:

• za arheološke lokalitete u obuhvatu plana koji su evidentirani na temelju povremenih nalaza ili su pretpostavljeni i očekuju se mogući nalazi, a ne postoje točno utvrđene granice zaštite ne propisuju se direktivne mjere zaštite već je prije izvođenja zemljanih radova koji prethode građevinskim, potrebno upozoriti naručitelje radova na moguće nalaze zbog čega je potreban pojačani oprez.

• ukoliko se prilikom izvođenja zemljanih radova naiđe na predmete ili nalaze arheološkog značenja, potrebno je radove odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine

• ako se zbog značaja nalaza istraženi prostori obvezno prezentiraju in situ, projektu konzervacije i prezentacije nalaza moraju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje objekata i uređivanja zemljišta.

• na svim rekognosciranim područjima, prije građevinskih zahvata izgradnje infrastrukture ili drugih objekata, treba provesti arheološke istražne radove, sondiranja, radi utvrđivanja daljnjeg postupka

• radi identifikacije arheoloških lokaliteta potrebno je obaviti detaljno kartiranje i dokumentiranje, na temelju istražnih radova i rekognosciranja.



Članak 41.

Naziv poglavlja 8.5. mijenja se i glasi: 8.5. Mjere zaštite od požara.

Članak 42. Ispred članka 91. dodaje se naziv poglavlja koji glasi: 8.6. Mjere zaštite i spašavanje.

Članak 43. Članak 91. mijenja se i glasi:

Zaštita od poplave (bujice) Provodi se:

• sustavnim uređivanjem bujica u cilju smanjivanja erozijske sposobnosti povremenih vodotoka (pošumljavnje, izgradnja stepenica i slično)

• održavanjem objekata u koritu bujica (propusti i slično) i njihovim redovitim čišćenjem naročito prije pojave velikih pljuskova

• mrežu odvodnje oborinskih voda dimenzionirati prema maksimalnom očekivanom intenzitetu oborina

• mrežu odvodnje oborinskih voda projektirati i izvoditi na način da se onemogući plavljenje objekata

Zaštita od potresa Područje Općine nalazi se u zoni potresa VIII stupnja intenziteta MSK ljestvice. Zaštite od potresa na području Općine osigurat će se provođenjem slijedećih mjera:

• protupotresnim projektiranjem i građenjem građevina sukladno zakonskim propisima • veće javne i gospodarske građevine moraju se projektirati, graditi i rekonstruirati tako da budu

otporne na potres IX stupnja intenziteta MSK ljestvice • prometnice kojima se osigurava evakuacija stanovništva rekonstruirati i planirati na način da

razmak između građevina na suprotnim stranama prometnice bude najmanje H/2+H/2+5m

Zaštita od klizišta i odrona Provodi se:

• zabranom izgradnje na područjima evidentiranih klizišta i odrona • zabranom izgradnje u inundacijskom pojasu bujičnih tokova

Zaštita od tehničko tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u gospodarskim objektima Provodi se:

• građevine ili njihove dijelove u kojima se obavljaju tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode zapaljive tekućine i plinovi ili eksplozivne tvari graditi sukladno propisima za gradnju građevina za takve djelatnosti

Sklanjanje Općina Dugi Rat je dužna na svome teritoriju osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara za naselja s više od 2000 stanovnika (Jesenice, Dugi Rat) u skladu sa dokumentacijom donesenom za područje bivših općine (općina Omiš). Razmještaj i obveza gradnje skloništa odredit će se u planovima užih područja za neizgrađene dijelove naselja Jesenice i Dugi Rat i veće zone gospodarske namjene. Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s važećim Pravilnikom o tehničkim normativima za skloništa:

• skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže, • osigurati potreban opseg zaštite (50 do 300 kPa), • osigurati rezervne izlaze iz skloništa, • osigurati lokacije za javna skloništa, • odrediti seizmičnost.

Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova i u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja. Broj sklonišnih mjesta u skloništima odrediti prema:

• obiteljska skloništa za najmanje tri osobe,



• za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada, računajući da se na 50 m2 razvijene građevinske (brutto) površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika,

• za skloništa pravnih osoba za dvije trećine ukupnog broja djelatnika, a pri radu u više smjena za dvije trećine broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada,

• za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u radijusu gravitacije tog skloništa (250 m).

III ZAVRŠNE ODREDBE Članak 44.

II. izmjenama i dopunama PPUO Dugi Rat prestaju važiti slijedeći kartografski prikazi iz PPUO Dugi Rat (Službeni glasnik - službeno glasilo Općine Dugi Rat broj 02/09) i I.izmjena i dopuna PPUO Dugi Rat (Službeni glasnik - službeno glasilo Općine Dugi Rat broj 09/09): Kartografski prikazi iz PPUO Dugi Rat:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1 : 25000 2.1. PROMET 1 : 25000 3.1. UVJETI KORIŠTENJA - PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA – KULTURNA BAŠTINA 1 : 25000

3.5. PODRUČJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE ZAŠTITE PROSTORA OBAVEZA IZRADE URBANISTIČKIH I DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA 1 : 25000

4.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1 : 5000 4.2. OBUHVATI URBANISTIČKIH PLANOVA UREĐENJA 1 : 5000

Članak 45.

Ova odluka stupa na snagu 8 dana nakon objave u službenom glasilu.

REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

OPĆINA DUGI RAT OPĆINSKO VIJEĆE

KLASA: ___-__/__-__/__ URBROJ:____/__-__-__-_ Dugi Rat, __. __ 2012.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA:

Josip Banović

Documents

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE DUGI RAT II. IZMJENE I … fileplan br. 1105 II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DUGI RAT PRIJEDLOG ODLUKE O DONOŠENJU PLANA –