IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OP …

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREᄀENJA OPၠINE TKON ODREDBE ZA PROVOᄀENJE

NESLU័BENI PROჀIᘀၠENI TEKST

1 ARHEO d.o.o. - Zagreb

A. OPၠE ODREDBE............................................................................................................................ 281. Uvjeti za odreᄐivanje namjene povrᘐina na podruაju Opၰina ............................................................. 292. Uvjeti za ureᄐenje prostora............................................................................................................... 32

2.1. Graᄐevine od va០nosti za Dr០avu i ០upaniju................................................................................ 322.2. Graᄐevinska podruაja naselja.................................................................................................... 33

2.2.1. Opၰi uvjeti ........................................................................................................................... 332.2.3. Uvjeti za gradnju stambenih zgrada unutar graᄐevinskog podruაja naselja............................ 362.2.2. Pomoၰne i gospodarske graᄐevine ...................................................................................... 372.2.3. Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar postojeၰih jezgri naselja ...................... 382.2.4. Posebni uvjeti za gradnju unutar graᄐevinskog podruაja naselja na otoku Gangaro .............. 382.2.5. Oblikovanje graᄐevina i ureᄐenje parcele............................................................................. 392.2.6. Uvjeti ureᄐenja i izgradnje neizgraᄐenih podruაja unutar graᄐevinskog podruაja naselja....... 392.2.7. Uvjeti ureᄐenja i izgradnje unutar podruაja morske obale ..................................................... 40

2.3. Izgraᄐene strukture van naselja ................................................................................................. 422.3.1. Uvjeti za izgradnju i ureᄐenje zona proizvodnih namjena izvan graᄐevinskih podruაja naselja..................................................................................................................................................... 422.3.3. Uvjeti za izgradnju i ureᄐenje zona ugostiteljsko- turistiაke namjene izvan graᄐevinskihpodruაja naselja............................................................................................................................ 432.3.5. Uvjeti za izgradnju groblja.................................................................................................... 442.3.6. Uvjeti za izgradnju pojedinaაnih objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje...................... 46

2.4. Uvjeti za ureᄐenje ᘐumskih povrᘐina........................................................................................... 462.4.1. Opၰi uvjeti ........................................................................................................................... 46

2.5. Pojedinaაni objekti tradicijske gradnje ........................................................................................ 462.6. Kompleks samostana................................................................................................................. 463. Uvjeti smjeᘐtaja gospodarskih djelatnosti ....................................................................................... 473.1. Opၰi uvjeti.................................................................................................................................. 47

4. Uvjeti smjeᘐtaja druᘐtvenih djelatnosti ............................................................................................... 504.1. Opၰi uvjeti.................................................................................................................................. 50

5. Uvjeti utvrᄐivanja koridora ili trasa i povrᘐina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava..................... 515.1. Opၰi uvjeti.................................................................................................................................. 51

6. Mjere zaᘐtite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina ....................................... 586.1. Mjere zaᘐtite krajobraznih i prirodnih vrijednosti .......................................................................... 586.2. Mjere zaᘐtite kulturno-povijesnih cjelina...................................................................................... 58

7. Postupanje sa otpadom..................................................................................................................... 598. Mjere sprjeაavanja nepovoljna utjecaja na okoliᘐ............................................................................... 60

8.1. Zaᘐtita tla................................................................................................................................... 608.2. Zaᘐtita zraka.............................................................................................................................. 608.3. Zaᘐtita voda............................................................................................................................... 608.4. Zaᘐtita mora .............................................................................................................................. 618.5. Zaᘐtita od buke.......................................................................................................................... 61

9. Mjere provedbe plana........................................................................................................................ 629.1. Obveza izrade prostornih planova .............................................................................................. 62

9.1.1. Izgradnja i ureᄐenje graᄐevinskih podruაja naselja ............................................................... 629.1.3. Izgradnja i ureᄐenje ostalih graᄐevinskih podruაja ................................................................ 62

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera................................................................................. 639.2.1. Marikultura .......................................................................................................................... 639.2.2. Razvojne mjere ................................................................................................................... 64

9.3. Rekonstrukcija graᄐevina აija je namjena protivna planiranoj ...................................................... 64PRELAZNE I ZAVRᘀNE ODREDBE ..................................................................................................... 65




A. OPၠE ODREDBEU cijelom tekstu Odredbi za provoᄐenje Prostornog plana ureᄐenja Opၰine Tkon rijeა „parcela“ mijenjaju se s rijeაi „აestica“ u odgovarajuၰem rodu, broju i pade០u.

U cijelom tekstu Odredbi za provoᄐenje Prostornog plana ureᄐenja Opၰine Tkon rijeაi „graᄐevinska parcela“ mijenjaju se s rijeაima „graᄐevna აestica“ u odgovarajuၰem rodu, broju i pade០u.

U cijelom tekstu Odredbi za provoᄐenje Prostornog plana ureᄐenja Opၰine Tkon rijeაi „zgrada“ i „objekt“ mijenjaju se s rijeაima „graᄐevina“ u odgovarajuၰem rodu, broju i pade០u.

Ⴠlanak 1.Donosi se Prostorni plan ureᄐenja Opၰine Tkon (u daljnjem tekstu: Plan), temeljem Odluke Vijeၰa Opၰine Tkon.

Ⴠlanak 2.Plan je sadr០an u elaboratu : "Prostorni plan ureᄐenja Opၰine Tkon". ᘐto ga je izradio Zavod za prostorno planiranje Zadarske ០upanije i sadr០i slijedeၰe priloge: tekstualni dio :I. OBRAZLO័ENJEII. ODREDBE ZA PROVOᄀENJEgrafiაki dio:1. KORIᘀTENJE I NAMJENA POVRᘀINA (mj. 1:25 000),2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI (mj. 1 : 25 000),3. UVJETI ZA KORIᘀTENJE, UREᄀENJE I ZAᘀTITU PROSTORA (mj. 1:25 000),4. GRAᄀEVINSKA PODRUჀJA NASELJA (mj. 1 : 5 000 )

Ⴠlanak 3.Planom, sukladno Zakonu o podruაjima ័upanija, gradova i opၰina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/97.) obuhvaၰen je prostor Opၰine Tkon, unutar Zakonom utvrᄐenih administrativnih granica.

Ⴠlanak 4.Podruაje Opၰine Tkon, sukladno prostornoj organizaciji ័upanije pripada prostornoj cjelini Zadarsko -biogradskih otoka.Planom se uvjetuje primjena svih bitnih razvojnih i prostornih kriterija koji proizlaze iz PP័ -a, a odnose se na ovu prostornu cjelinu.

Ⴠlanak 5.Ovaj Plan sadr០i i razraᄐuje koncepciju ureᄐenja prostora i Odredbe za provoᄐenje PP័-a, razgraniაenje prostora prema namjeni i drugim obilje០jima te pobli០im odreᄐenjem drugih elemenata odreᄐenim tim planom.

Ⴠlanak 6.Plan je zakonom utvrᄐena osnova za izradu i donoᘐenje svih razvojnih programa, urbanistiაkih planova ureᄐenja i detaljnih planova ureᄐenja prostora na podruაju Opၰine Tkon.S Planom moraju biti usklaᄐeni svi detaljniji planovi ureᄐenja, koji ၰe se donositi za podruაje Opၰine Tkon (u daljnjem tekstu: Opၰine), te lokacijske dozvole za podruაja za koja nije obavezna izrada detaljnijih planova ureᄐenja.

Ⴠlanak 7.Ovim Planom osim elemenata iz prethodnog აlanka odreᄐeni su ciljevi prostornog razvoja lokalnog znaაaja kroz ureᄐenje:

• GP-a naselja razgraniაena na izgraᄐene i neizgraᄐene dijelove,• Izgradnja izvan graᄐevinskih podruაja naselja,• Namjena prostora, uvjeti koriᘐtenja i zaᘐtite prostora priobalja, mora i podmorja,• Mre០u komunalne infrastrukture i naაin zbrinjavanja otpada• Podruაja i cjeline za koje ၰe se izraᄐivati detaljniji planovi




U svrhu provedbe, Plan sadr០i:• Uvjete i pokazatelje za izradu urbanistiაkih i detaljnih planova ureᄐenja• Lokacijske uvjete za zahvate u prostoru na izgraᄐenim podruაjima za koje se ne donose

urbanistiაki i detaljni planovi i za zahvate koje je moguၰe provoditi izvan GP-a.• Mjere koriᘐtenja i zaᘐtite prostora i okoliᘐa, te druge mjere od va០nosti za ureᄐenje obuhvaၰena

podruაja.

1. Uvjeti za odreᄐivanje namjene povrᘐina na podruაju OpၰinaჀlanak 8.Planom je odreᄐena osnovna namjena povrᘐina za cjelokupno podruაje unutar granica Opၰine Tkon, definirana prostornim zonama razliაitih namjena.Osnovna namjena povrᘐina za cjelokupno podruაje obuhvata Plana prikazana je na grafiაkom prilogu Koriᘐtenje i namjena povrᘐina u mjerilu 1:25 000

Ⴠlanak 9.Namjena povrᘐina pojedine prostorne zone uvjetovana je prirodnim datostima i stvorenim moguၰnostima na odreᄐenom prostoru koji osiguravaju nesmetano odvijanje iskljuაivo jedne namjene ili viᘐe srodnih.

Ⴠlanak 10.Planom je definirano koriᘐtenje prostora i namjena povrᘐina za:

• razvoj i ureᄐenje povrᘐina naselja• razvoj i ureᄐenje povrᘐina izvan naselja

Ⴠlanak 11.Pod pojmom naselje /graᄐevinsko podruაje naselja GP/ sukladno odredbama ovoga plana podrazumijeva se cjelovita povrᘐina sastavljena od:

• izgraᄐenog djela graᄐevinskog podruაja• neizgraᄐenog djela graᄐevinskog podruაja

Ⴠlanak 12.Izgraᄐeni dio graᄐevinskog podruაja je urbani prostor priveden namjeni kojega აine izgraᄐeni objekti zajedno sa pripadajuၰim parcelama i ureᄐenim javnim prostorom (pristupi, javno zelenilo infrastruktura i sl.) i neizgraᄐene povrᘐine unutar izgraᄐenog dijela graᄐevinskog podruაja naselja manje od 5000 m2.

Ⴠlanak 13.Neizgraᄐeni dio graᄐevinskog podruაja naselja u smislu odredbi ovoga plana აine Planom definirane povrᘐine za ᘐirenje i razvoj naselja

Ⴠlanak 14.Pod prostorom za razvoj i ureᄐenje povrᘐina izvan naselja Planom su definirane slijedeၰe povrᘐine:

• izdvojena graᄐevinska podruაja (GP izvan naselja)• povrᘐine izvan graᄐevinska podruაja

Ⴠlanak 15.Sukladno odredbama Plana izdvojena graᄐevinska podruაja (GP izvan naselja) su:

• zone proizvodne namjene izvan granica naselja (I)• zone ugostiteljsko-turistiაke namjene izvan granica naselja (T )• zone sportsko-rekreacijske namjene izvan granica naselja ( R )• groblje

Ⴠlanak 16.Planom definirana zona proizvodne namjene izvan granica naselja ( I ) je graᄐevinsko podruაje za izgradnju i razvoj manjih proizvodnih i preraᄐivaაkih djelatnosti, zanatskih i servisnih sadr០aja, skladiᘐnih prostora, te ostalih sliაnih djelatnosti.




Ⴠlanak 17.Planom definirane zone turistiაko-ugostiteljsko namjene ( T ) su graᄐevinska podruაja unutar kojih je dozvoljena izgradnja turistiაkih kapaciteta za smjeᘐtaj i boravak gostiju te prateၰih ugostiteljskih sadr០aja kao i sadr០aja za sport, zabavu i rekreaciju, komunalnih objekata i objekata infrastrukture.

Ⴠlanak 18.Planom definirana prostorna zona sportsko-rekreacijske namjene ( R ) je graᄐevinska podruაja izvan naselja u sklopu kojeg je moguၰa gradnja sportskih terena i igraliᘐta, te ureᄐenje, ᘐetnice, trim i biciklistiაke staze, boၰaliᘐta, mini golfa i sl., te postava klupa i javne rasvjete.

Ⴠlanak 19.Povrᘐine izvan graᄐevinska podruაja sukladno odredbama Plana obuhvaၰaju sljedeၰe povrᘐine:

• poljoprivredno tlo iskljuაivo osnovne namjene ( P )• ᘐuma iskljuაivo osnovne namjene (ᘀ )• ostalo poljoprivredno tlo, ᘐume i ᘐumsko zemljiᘐte ( Pᘀ )• povrᘐine uzgajaliᘐta (akvakultura) ( H )• povrᘐine infrastrukturnih sustava

Ⴠlanak 20.Planom definirano poljoprivredno tlo iskljuაivo osnovne namjene ( P ) je vrijedno obradivo zemljiᘐte za poljoprivrednu proizvodnju u koju kategoriju spadaju: oranice, livade, voၰnjaci, maslinici vinogradi i vrtovi.

Ⴠlanak 21.Planom definirane ᘐume osnovne namjene ( ᘀ ) su vrijedne ᘐumske povrᘐine na prostoru unutar granica obuhvata koje se sukladno Planom utvrᄐenoj namjeni definiraju kao vrijedni prirodni prostori i ᘐtite u zateაenim prostorima.

Ⴠlanak 22.Planom definirano ostalo poljoprivredno tlo, ᘐume i ᘐumsko zemljiᘐte ( Pᘀ ) je negradiv prostor autohtonog pejza០a.

Ⴠlanak 23.Povrᘐine uzgajaliᘐta ( H ) utvrᄐene PP័-om temeljem Studije koriᘐtenja i zaᘐtite mora i podmorja na podruაju Zadarske ០upanije su morske povrᘐine unutar kojih je prostor namijenjen uzgoju riba.

Ⴠlanak 24.Planom su utvrᄐeni prostorni koridori koje je potrebno oაuvati za izgradnju planiranih, te proᘐirenje i modernizaciju postojeၰih infrastrukturnih sustava.

Ⴠlanak 25.U cilju osiguranja funkcioniranja namjene povrᘐina, osigurane su povrᘐine za gradnju i rekonstrukciju cestovnih graᄐevina, povrᘐina za gradnju i rekonstrukciju pomorskih graᄐevina (morska luka za javni promet), ili su oznaაeni dijelovi obale u sklopu naselja na kojima su moguၰe intervencije u cilju ureᄐenja pojedinih vrsta luka.

Ⴠlanak 26.Planom su definirani slijedeၰi uvjeti odreᄐivanja namjene povrᘐina za cjelokupan prostor Opၰine i to:

• prostor kao ograniაen resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito• poᘐtivati princip organskog ᘐirenja postojeၰih naselja u okvirima zadanih mjerila• preispitati moguၰnosti koriᘐtenja postojeၰih graditeljskih resursa unutar izgraᄐenog urbanog

tkiva• zaᘐtititi negradive dijelove obale od izgradnje bilo kojeg tipa i oblika• saაuvati dijelove obale izvan naselja u prirodnom obliku• planirane zone turistiაke izgradnje potrebno je veliაinom i tipom prilagoditi mjeri zateაene

urbane strukture• na nenastanjenim otocima Planom se zabranjuje formiranje graᄐevinskih podruაja bilo kojeg

tipa ili namjene• nove nautiაke centre treba planirati unutar naselja




• potaknuti aktivno koriᘐtenje kultiviranih poljoprivrednih povrᘐina kao i kultiviranje zapuᘐtenihpotencijalnih poljodjeljskih zona

• zaᘐtititi od izgradnje bilo kakvog tipa kultivirane poljoprivredne povrᘐine• zaᘐtititi i regenerirati zelene i rekreativne, a poglavito ᘐumske povrᘐine u cilju oაuvanja

krajobraznih vrijednosti prostora• ᘐtititi kulturno povijesne cjeline i spomenike graditeljske baᘐtine sukladno Zakonu o zaᘐtiti i

oაuvanju kulturnih dobara (NN 69/99)

Ⴠlanak 27.Prilikom izrade prostornih planova potrebno je na cjelokupnom prostoru Opၰine analizirati stanje u prostoru vodeၰi raაuna o lokalnim uvjetima. Lokalnim uvjetima iz prethodnog stavka smatraju se:

• reljef, voda i zelenilo• posebno vrijedni dijelovi prirodne i kulturne baᘐtine• karakteristiაni pogledi na vrijedne predjele i graᄐevine• ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja• postojeၰi trgovi i ulice, objekti javne namjene• neizgraᄐene povrᘐine i potreba formiranja novih gradivih prostora• veliაina i izgraᄐenost parcele, naაin gradnje, visina i povrᘐina okolnih objekata• opremljenost komunalnom infrastrukturom• komunalna oprema

2.1. Graᄐevine od va០nosti za Dr០avu i ០upaniju

Ⴠlanak 28.Graᄐevina od va០nosti za Dr០avu na podruაju Opၰine Tkon su:Prometne graᄐevine:Cestovne graᄐevine s pripadajuၰim objektima i ureᄐajima:

- dr០avna cesta D 110: ័drelac - Tkon ( postojeၰa )Pomorske graᄐevine

- luka otvorena za javni promet ០upanijskog znaაenja: Tkon ( postojeၰa )Vodne graᄐevineGraᄐevine za koriᘐtenje voda:

- sustav "Grupni vodovod Biograda n/m"( postojeၰi)Ugostiteljsko-turistiაke cjeline povrᘐine 5 ha i viᘐe:

uvala Bartovica (planirano)Pustograd (planirano)ju០ni Paᘐman-Prvenj (planirano)

U აlanku 28. mijenjaju se rijeაi „dr០avna cesta D 110: ័drelac – Tkon ( postojeၰa)“ s rijeაima „Muline (trajektna luka)-Ugljan-Tkon(trajektna luka)“.

U აlanku 28. u podstavak 2. se mijenja i glasi:

Pomorske graᄐevineLuke otvorene za javni promet:- luka ០upanijskog znaაaja – putniაka luka

- Luka Tkon - postojeၰa

Luke posebne namjene:– luke nautiაkog turizma– marine manje od 200 vezova

- Luka Tkon - planirana– sidriᘐta (postojeၰa)

- uvala Zaklopnica (<100 vezova)- uvala Lanᄐin (<100 vezova)

– sportske luke- Luka Tkon - postojeၰa (<200 vezova)

– ribarske luke- Luka Tkon - planirana




2.2. Graᄐevine od va០nosti za ០upaniju

Ⴠlanak 29.Prometne graᄐevineCestovne graᄐevine s pripadajuၰim objektima i ureᄐajima:០upanijske ceste:

- ័ - 6248 na pravcu D110 - ၠokovac, u du០ini od 0,5 km, ᘐirine 4,0 m- ័ - 6249 na pravcu Tkon (D110) - T.N. Sovinje, u du០ini od 2,0 km, ᘐirine 4,0 m. ( postojeၰa )

obilaznica kroz naselje Tkon na dr០avnoj cesti D 110(planirana)nova du០ otoაka prometnice s ju០ne strane otoka Paᘐmana (planirana)

lokalne ceste:L-63140 na pravcu Kraj (D110)-Ugriniၰ-Tkon(D110), u du០ini od 2,9 km, ᘐirine 3,0 m. ( postojeၰa) Pomorske

graᄐevine- luka lokalnog znaაenja: Tkon ( postojeၰa )

Vodne graᄐevineGraᄐevine za zaᘐtitu voda:

- sustav za odvodnju otpadnih voda naselja (planiran)Ugostiteljsko-turistiაke cjeline povrᘐine manje od 5 ha:

- uvala Sovinje ( postojeၰe)

U აlanku 29. u podstavak 3. se mijenja i glasi:

Pomorske graᄐevine:Luke otvorene za javni promet:– luke lokalnog znaაaja (razvrstane) - putniაke luke:

- Luka Tkon– luke lokalnog znaაaja (nerazvrstane ) - luke koje su izgradnjom du០obalnih prometnica izgubile funkciju luka otvorenih za javni promet

- UgriniၰiBrodogradiliᘐne luke:

- Tkon (postojeၰa)

2.2. Graᄐevinska podruაja naselja

2.2.1. Opၰi uvjeti

Ⴠlanak 30.Izgradnja i razvoj naselja dozvoljeno je iskljuაivo unutar granica graᄐevinskog podruაja naselja.

Ⴠlanak 31.Graᄐevinsko podruაje naselja /GP naselja/ je cjelovit prostor naselja koji se sastoji od izgraᄐenog i neizgraᄐenog dijela graᄐevinskog podruაja.

Ⴠlanak 32.Planom definirana veliაina GP naselja utvrᄐena je temeljem kriterija iz Programa prostornog ureᄐenja RH i Prostornog plana Zadarske ០upanije, uz poᘐtivanje dodatnih kriterija:

• specifiაnostima razvojnih potencijala i procesa u pojedinom naselju• izgraᄐenost naselja izra០ena kroz ukupan broj izgraᄐenih stambenih jedinica/kuၰa unutar

pojedinog naselja i temeljem toga projiciran broj korisnika prostora.




Ⴠlanak 33.Planom su odreᄐene povrᘐine graᄐevinskog podruაja naselja (GP) koje sadr០i prostor izgraᄐenoga dijela naselja i podruაje za razvoj naselja (neizgraᄐeni dio) sa iskazom ukupne povrᘐine GP:

naselje izgraᄐeni dio naselja

ha

neizgraᄐeni dio naselja

ha

ukupno graᄐevinsko podruაje naseljaha

Tkon 65,26 18,08 83,34

Granice graᄐevinska podruაja naselja (izgraᄐeni i neizgraᄐeni dio) prikazana su u grafiაkom prilogu Plana na katastarskim podlogama (list br, 4. Graᄐevinska podruაja naselja u mjerilu. 1: 5000).

U Ⴠlanku 33. tablica se mijenja i glasi:

Naselje Izgraᄐeni dio naselja Neizgraᄐeni dio naselja Ukupno GP

Tkon 65,67 ha 78% 18,21 ha 22% 83,88 ha 100%

Ⴠlanak 34.Planom je utvrᄐen odnos postojeၰih stanova koje koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivaliᘐte na prostoru Opၰine Tkon i stanova za povremeno stanovanje temeljem slu០benih rezultata Popisa 2001. (izvor: Dr០avni zavod za statistiku RH) i to:

naselje stanovi za stalno stanovanje

stanovi za povremeno stanovanje

% %Tkon 43 57

Ⴠlanak 34. se mijenja i glasi:

„Planom je utvrᄐen odnos postojeၰih graᄐevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivaliᘐte u naselju Tkon i graᄐevina za povremeno stanovanje temeljem a០uriranih podataka:“

Naselje Graᄐevine za stalno stanovanje Graᄐevine za povremeno stanovanje

Tkon 64% 36%

Ⴠlanak 35.Planom je utvrᄐeno stanovanje kao osnovna namjena prostora unutar granica graᄐevinskog podruაja naselja.

Ⴠlanak 36.Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP naselja Planom se predviᄐa i dozvoljava izgradnja i ureᄐenje sljedeၰih sadr០aja:

• objekti druᘐtvenog standarda (ᘐkola, vrtiၰ, crkva, zdravstvena ustanova, tr០nica i sl.)• gospodarski objekti koji ne ugro០avaju ekoloᘐku stabilnost naselja ili smanjuju kvalitetu

stanovanja• javne zelene povrᘐine razliაite namjene (parkovi, drvoredi, travnjaci, dr-• ureᄐene obale i mjesne luke povrᘐine sportsko rekreacijskih sadr០aja (igraliᘐta)• pjeᘐaაke i biciklistiაke staze,




• groblja• infrastrukturni koridori

Ⴠlanak 37.Unutar granica graᄐevinskog podruაja naselja Planom je utvrᄐena izgradnja stambenih zgrada i stambeno-poslovnih graᄐevina u sklopu kojih je dozvoljeno funkcioniranje srodnih sadr០aja (trgovaაki, uslu០ni, ugostiteljski, servisni) koji nisu u koliziji sa osnovnom namjenom ili na bilo koji naაin smanjuju kvalitetu stanovanja.

Ⴠlanak 38.Planom je dozvoljeno unutar zone prete០no stambene namjene izgradnja objekata druᘐtvenog standarda, kao ᘐto su objekti za predᘐkolski odgoj, objekti ᘐkolstva, kulture, zdravstva, te vjerski objekti. Objekti iz

prethodnog stavka trebaju prilikom projektiranja i izvoᄐenja zadovoljavati uvijete iz toაke 4 ovih odredbi /Uvjeti smjeᘐtaja druᘐtvenih djelatnosti/.

Ⴠlanak 39.Unutar granica graᄐevinskog podruაja naselja Planom je dozvoljeno pored stambenih zgrada i izgradnja nestambenih (poslovnih) graᄐevina u sklopu kojih je dozvoljeno funkcioniranje srodnih sadr០aja (trgovaაki, uslu០ni, servisni turistiაko—ugostiteljski, druᘐtvenog standarda, proizvodni) koji nisu u koliziji sa osnovnom namjenom ili na bilo koji naაin smanjuju kvalitetu stanovanja.Objekti iz prethodnog stavka trebaju prilikom projektiranja i izvoᄐenja zadovoljavati uvijete iz toაke 3 ovih odredbi /Uvjeti smjeᘐtaja gospodarskih djelatnosti/.

Ⴠlanak 40.Unutar granica graᄐevinskog podruაja naselja graᄐevine se mogu graditi iskljuაivo na graᄐevinskimparcelama.Na jednoj graᄐevinskoj parceli se mo០e graditi samo jedna glavna (stambena, stambeno poslovna iliposlovna) graᄐevina.Pored glavne graᄐevina na istoj parceli moguၰe je graditi i pomoၰne graᄐevine uz uvjet da sukumulativno ispunjeni uvjeti u pogledu: max koeficijenta izgraᄐenosti (kig), iskoristivosti (kis) graᄐevinskeparcele.

Ⴠlanak 41.Svaka pojedina graᄐevinska parcela mora imati osiguran kolni ili pjeᘐaაki pristup na javno prometnupovrᘐinu. Minimalna ᘐirina pristupnog puta je 5,0 m.Iznimno u gusto izgraᄐenim dijelovima naselja, kada to naslijeᄐena situacija na terenu zahtjevaminimalna ᘐirina kolnog pristupa na javnu prometnu povrᘐinu mo០e biti i manja, ali ne manja od 3,0 m uzuvjet da duljina pristupa ne prelazi 100 m.U starim jezgrama naselja pjeᘐaაki pristup do parcele mo០e biti i u០i, ali ne u០i od 1,50 m, uz uvjet da muje du០ina max.50 m.

Ⴠlanak 42.Regulacijska crta je mjesto prikljuაenja parcele na javnu prometnu povrᘐinu.Graᄐevinski pravac definira obveznu i najmanju moguၰu udaljenost fronte graᄐevine od regulacijske crte. Ukoliko se na prednjem proაelju graᄐevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, stubiᘐta i sl.) graᄐevinski pravac definiran je njom.

Ⴠlanak 43.Udaljenost graᄐevine od regulacijske crte iznosi min. 5,0 m ukoliko nije Zakonom o javnim cestama iliposebnom odredbom drugaაije utvrᄐeno.U sluაajevima kada je parcela omeᄐena prometnicom i pristupnim putem /slijepom ulicom / udaljenostgraᄐevine od pristupnog puta ili slijepe ulice mo០e biti i 3.0 m ukoliko je ispoᘐtovana udaljenost 5,0 m odprometnice.

Ⴠlanak 44.U prete០ito izgraᄐenim dijelovima naselja, a poglavito u starim jezgrama u sluაajevima kada je graᄐevni pravac uz odreᄐenu formiranu ulicu definiran postojeၰom izgradnjom graᄐevine mogu stajati direktno do javne prometne povrᘐine, ᘐto znaაi da se graᄐevina treba uskladiti s postojeၰim stanjem uvjetima terena, okolnim graᄐevinama i cjelokupnim krajobrazom.




Situacija iz prethodnog stavka u takvim je sluაajevima i obveza iz ambijentalnih razloga ili naslijeᄐene situacije u sluაaju interpolacije.

Ⴠlanak 45.Kod dogradnje postojeၰih graᄐevina dograᄐeni dio zadr០ava postojeၰi graᄐevinski pravac.

Ⴠlanak 46.Udaljenost samostojeၰe graᄐevine od susjedne meᄐe ne mo០e biti manja od h/2, ali ne manja od 3 m, pri აemu je h visina graᄐevine od najni០e toაke ureᄐenog terena uz graᄐevinu do najviᘐe toაke proაelja graᄐevine. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na boაnoj ili stra០njoj fasadi graᄐevine Izuzetak აine veၰ izgraᄐeni objekti za koje udaljenost od meᄐe mo០e biti i manja u skladu sa zateაenim stanjem, pod uvjetom da se zateაeno stanje ne mo០e mijenjati na ᘐtetu susjednog prostora.

Ⴠlanak 47.Minimalne ᘐirine parcele na mjestu graᄐevinskog pravca treba biti:

a) za samostojeၰi naაin gradnje 12 mb) za dvojni naაin gradnje 10 m

Izuzetak აine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava veၰe odstupanje u skladu sa zateაenim stanjem.

Ⴠlanak 48.Visina graᄐevine odreᄐena je brojem eta០a i visinom vijenca. Broj eta០a odreᄐuje se na dijelu graᄐevine na kojem je veၰi broj eta០a. Visina vijenca mjeri se na onoj strani graᄐevine gdje je visinska kota ureᄐenog okoliᘐa oko graᄐevine ni០a.Kod gradnje na kosim terenima sa kaskadnim tipom izgradnje, visina graᄐevine mjeri se na mjestu presjeka graᄐevine, koji je paralelan sa slojnicama terena.

Ⴠlanak 49.Podrumom se smatra najni០a korisna eta០a ako ispunjava slijedeၰe uvijete:

• na ravnom terenu kota donjeg ruba stropne konstrukcije podrumske eta០e nije viᘐa od 1,0 m odkote konaაnog poravnatog terena

• na kosom terenu kota donjeg ruba stropne konstrukcije podrumske eta០e nije viᘐa 1,0 m odkote definitivno poravnatog terena na viᘐem terenu i ako kota definitivno poravnatog terena nijeni០a od 20 cm od kote obraᄐenog poda

Ⴠlanak 49. se briᘐe.

Ⴠlanak 50.Prizemljem (P) se smatra korisna nadzemna eta០a აija kota gornjeg ruba podne konstrukcije viᘐa od okolnog terena, ali nije viᘐa od 0,60 m od kote konaაnog poravnatog terena uz graᄐevinu.


Ⴠlanak 51.Visokim prizemljem (VP) se smatra korisna nadzemna eta០a აija kota gornjeg ruba podne konstrukcije viᘐa od 0,60 m ali ni០a od 1,5 m od kote konaაnog poravnatog terena uz graᄐevinu.


Ⴠlanak 52.Potkrovlje (Pk) se u smislu odredbi ovoga Plana smatra eta០om ukoliko je to ureᄐeni prostor za stambene ili poslovne namjene sa prozorima izvedenim na zabatnom zidu ili u kosini krova.


Ⴠlanak 53.Krov je iskljuაivo konstruktivna cjelina koju Planom nije dozvoljeno preoblikovati ili namijeniti stambenim ili poslovnim sadr០ajima.





Ⴠlanak 54.Koeficijent izgraᄐenosti (kig) je smislu odredbi ovoga plana odnos izgraᄐene povrᘐine zemljiᘐta podgraᄐevinom (vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova graᄐevinena graᄐevnu აesticu, ukljuაivᘐi i terase u prizemlju graᄐevine kada su iste konstruktivni dio prizemneeta០e) i ukupne povrᘐine graᄐevinske აestice.Izgraᄐenu povrᘐinu zemljiᘐta აine tlocrtne povrᘐine svih glavnih pomoၰnih i gospodarskih graᄐevina naparceli.


Ⴠlanak 55.Koeficijent iskoriᘐtenosti (kis) je u smislu odredbi ovoga plana odnos ukupne bruto razvijene izgraᄐenepovrᘐine svih eta០a graᄐevine (BRP) i povrᘐine graᄐevinske აestice.

Izgraᄐenu povrᘐinu აine sve povrᘐine svih glavnih pomoၰnih i gospodarskih graᄐevina na parceli.


2.2.3. Uvjeti za gradnju stambenih zgrada unutar graᄐevinskog podruაja naselja

Ⴠlanak 56.Pod pojmom stambenih zgrada ovim se planom podrazumijevaju graᄐevine namijenjena iskljuაivo zastalno stanovanje.Vrsta stambene zgrade ovisi o broju stanova unutar nje.

Ⴠlanak 57.Minimalna veliაina stambene graᄐevine je 50 m2.

Ⴠlanak 58.Dozvoljena veliაina i oblik stambene zgrade na prostoru unutar obuhvata Plana ovisi od:

• vrste graᄐevine• veliაine parcela,

Ⴠlanak 59.Planom se dozvoljava izgradnja slijedeၰih vrsta stambenih zgrada:

• stambena zgrada tipa A• stambena zgrada tipa B

Ⴠlanak 60.Stambena zgrada tipa A je sukladno odredbama ovoga Plana stambena graᄐevina koja mo០e imati najviᘐe tri stana uz sljedeၰe uvjete:

• max. ukupna bruto razvijena povrᘐine /BRP/ svih nadzemnih eta០a je 300 m2 .• max. dozvoljena katnost je: P+1+Pk ili VP+1+ Krov.• max. visina krovnog vijenca je 7,50 m.

Izuzetak აine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava odstupanje u pogledu visine vijenca iskljuაivo u sluაaju poᘐtivanja zateაenog stanja.

U აlanku 60. se mijenja druga toაka i glasi:

• max. dozvoljena katnost je: Po+P+1+Pk ili S+P+1+ Krov.

Ⴠlanak 61.Planom je dozvoljena gradnja stambenih zgrada tipa A u svim naseljima Opၰine Tkon.


Ⴠlanak 62.Stambena zgrada tipa B je sukladno odredbama ovoga Plana stambena graᄐevina koja mo០e imati najviᘐe აetri stana uz sljedeၰe uvjete:




• max. ukupna bruto razvijena povrᘐine /BRP/ svih nadzemnih eta០a je 400 m2 .• max. dozvoljena katnost je: P+2+Krov ili VP+1+ Pk.• max. visina krovnog vijenca je 9,0 m.

U აlanku 62. se mijenja druga toაka i glasi:

• max. dozvoljena katnost je: P0+P+2+Krov ili S+P+1+ Pk..Ⴠlanak 63.Planom su utvrᄐeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju stambenih zgrada unutar graᄐevinskih podruაja svih naselja u sastavu Opၰine Tkon.i to:

Stambena zgrada tipa Atip graᄐevine min. povrᘐina

graᄐevinske parcele

max. koeficijent

izgraᄐenosti

max. koeficijent

iskoristivosti

samostojeၰa graᄐevina 400 0,30 0,6

dvojna graᄐevina 300 0,35 0,7

Stambena zgrada tipa Btip graᄐevine min. povrᘐina

graᄐevinske parcele

max. koeficijent

izgraᄐenosti

max. koeficijent

iskoristivosti

samostojeၰa graᄐevina 600 0,30 0,6

2.2.2. Pomoၰne i gospodarske graᄐevine

Ⴠlanak 64.Pomoၰnom graᄐevinom sukladno odredbama ovoga Plana smatraju se: gara០a, spremiᘐte ljetna kuhinja, nadstreᘐnica Planom se dozvoljava i izgradnja pomoၰnih graᄐevina i sl. uz uvjet da su u funkciji stanovanja glavne graᄐevine.Pomoၰne graᄐevine mogu biti u sklopu glavne graᄐevine, tako da sa njom აine graditeljsku cjelinu ili se mogu kao samostalne graᄐevine graditi na istoj parceli.

Ⴠlanak 65.Planom se dozvoljava izgradnja pomoၰnih graᄐevina na meᄐi uz uvijet da se na toj strani izvede puni zid bez ikakvih otvora koji ၰe ujedno biti i meᄐa sa susjedom i da se odvodnja rijeᘐi na vlastitu parcelu.

Ⴠlanak 66.Dozvoljena visina (visina krovnog vijenca) pomoၰnih graᄐevina iz prethodnog აlanka je max. 4,0 m. Kroviᘐte mo០e biti koso (dvostreᘐan ili jednostreᘐan krov) ili ravan krov sa odvodom vode na vlastitu parcelu.

Ⴠlanak 67.Postotak izgraᄐenosti odnosno koeficijent izgraᄐenosti graᄐevinske parcele აine glavna i sve pomoၰne graᄐevine na jednoj graᄐevinskoj parceli.

2.2.3. Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar postojeၰih jezgri naselja

Ⴠlanak 68.U starim jezgrama naselja Planom se dozvoljava rekonstrukcija postojeၰih graᄐevina ili interpolacija novih na neizgraᄐenim graᄐevinskim parcelama.




Ⴠlanak 69.U sluაajevima rekonstrukcije postojeၰih graᄐevina unutar stare jezgre naselja Planom se dozvoljava gradnja iako nisu ispunjeni uvjeti minimalne povrᘐine graᄐevinske აestice, udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgraᄐenosti, pod uvjetom da se dozvoljenom gradnjom zadr០e zateაeni gabariti graᄐevine. Iznimno se rekonstrukcijom iz prethodnog stavka mo០e dozvoliti i dogradnja eta០e ili poveၰanje visine graᄐevine ukoliko se na taj naაin slijedi visina susjednih graᄐevina.

Ⴠlanak 70.U sluაajevima interpolacije iskljuაivo unutar stare jezgre naselja Planom se dozvoljava izgradnja graᄐevine iako nisu ispunjeni uvjeti u pogledu minimalne povrᘐine graᄐevinske აestice udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgraᄐenosti, pod uvjetom da se dozvoljenom gradnjom poᘐtuje zateაeno stanje i naაin gradnje susjednih graᄐevina u pogledu visine vijenca, izgraᄐenosti parcele i udaljenosti graᄐevine od meᄐe, te da se ni u kom sluაaju ne pogorᘐa zateაeno stanje odnosno kvaliteta stanovanja postojeၰih susjednih graᄐevina.

Ⴠlanak 71.Planom se zabranjuje izgradnja novih graᄐevina koje volumenom bitno odskaაu od mjerila postojeၰih susjednih graᄐevina.Dozvoljena odstupanja mogu iznositi do 20 % poveၰanja volumena novih graᄐevina u odnosu na zateაene susjedne graᄐevine.

Ⴠlanak 72.Planom se zabranjuje zamjena zateაenih graᄐevina novim koje materijalom i oblikom ne slijede zateაenu graᄐevinu.

Iza Ⴠlanka 72. dodaje se toაka 2.2.4a i აlanak 72.a. koji glase:

„2.2.4a. Posebni uvjeti za gradnju unutar gusto izgraᄐenih dijelova GP naselja

Planom se utvrᄐuju posebni uvjeti za gradnju graᄐevina, unutar gusto izgraᄐenih dijelova GP naselja, u skladu sa grafiაkim prilozima Plana (4. Graᄐevinska podruაja naselja M 1:5000 ) i to:- max. ukupna graᄐevinska bruto povrᘐina svih nadzemnih eta០a je 400m2- min. veliაina graᄐevne აestice je 250 m2

- max. koeficijent izgraᄐenosti graᄐevne აestice je 0,4- max. koeficijent iskoristivosti graᄐevne აestice je 0,9- dozvoljena visina graᄐevine je 10.0m- udaljenost graᄐevina od susjedne აestice mo០e biti 0,5m.- udaljenost graᄐevnog pravca od granice აestice mo០e pratiti prevladavajuၰu udaljenost u uliაnom potezu- graᄐevina mo០e imati najviᘐe აetiri stana- minimalna ᘐirina graᄐevne აestice na mjestu graᄐevinskog pravca treba biti 6 m

Ostali prostorni pokazatelji u skladu s odredbama ovog Plana.“

2.2.4. Posebni uvjeti za gradnju unutar graᄐevinskog podruაja naselja na otoku Gangaro

Ⴠlanak 73.Unutar izdvojenog dijela graᄐevinskog podruაja naselja Tkon, na otoku Gangaro Planom se utvrᄐujegradnja iskljuაivo stambenih graᄐevina sa pomoၰnim graᄐevinama (spremiᘐta i magazini, gusterne ljetnekuhinje i sl.).unutar zone kojom je obuhvaၰena postojeၰa izgradnja i neizgraᄐene povrᘐine manje od5000 m2, a prema grafiაkom prilogu (list br. 4/D).

Unutar planom utvrᄐenog graᄐevinskog podruაja iz prethodnog stavka dozvoljeni su sljedeၰi oblicigradnje:- interpolacija- dogradnja- prigradja




- obnova i rekonstrukcija

Ⴠlanak 74.Planom se utvrᄐuju sljedeၰi posebni uvjeti za gradnju stambenih i pomoၰnih graᄐevina unutar graᄐevinskog podruაja naselja na otoku Gagaro i to:- max. visina vjenca je 4,0 m- max. visina sljemena u odnosu na vjenac je 2,0 m

max, BRP graᄐevine je 80 m2

2.2.5. Oblikovanje graᄐevina i ureᄐenje parcele

Ⴠlanak 75.Graᄐevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi moraju sadr០avati osobitosti autohtone i tradicionalneprimorske arhitekture.Horizontalni i vertikalni gabariti graᄐevine oblikovanje fasada i kroviᘐta, te koriᘐteni graᄐevinski materijal,moraju biti usklaᄐeni s okolnom objektima, naაinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostimapodneblja.Graᄐevine koje se izgraᄐuju kao dvojne moraju აiniti arhitektonsku cjelinu.

Ⴠlanak 76.Krov mo០e biti kosi, na dvije tri ili აetiri vode ili ravni prohodni ili neprohodni krov. Planom je dozvoljena ikombinacija kosog krova i krovnih terasa.Za pokrov je dozvoljena upotreba valovitog i utorenog crijepa ili kupe kanalice. Kroviᘐte ne smije imatistrehu.Vijenac krova mo០e biti max. 20-25 cm istaknut od ruba fasade graᄐevine, a na zabatu 10 cm. U sluაajugradnje dvovodnog krova na kosom terenu obvezno je postavljanje sljemena krova paralelno saslojnicama terena.

Ⴠlanak 77.Fasadne povrᘐine trebaju se izvoditi u kamenu ili ០bukati. Dozvoljena je kombinacija kamena i ០buke. Kod fugiranja fasade u kamenu ne smiju se isticati fuge, veၰ ih je potrebno svijetlo tonirati. Nije dozvoljena izrada fasade u imitaciji kamena ili obljepljivanje fasade ploაama od ᘐkriljaca. ័bukane fasade moraju se odmah bojati nakon ០bukanja i to iskljuაivo u svijetlim tonovima.

Ⴠlanak 78.Teren oko graᄐevina, potporni zidovi, terase i sliაno moraju se izvesti tako da ne naruᘐavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na ᘐtetu susjedne აestice i graᄐevina.

Ⴠlanak 79.Promet u mirovanju obvezatno treba rijeᘐiti unutar parcele i to prema kriterijima iz toაke 5. /Uvjeti utvrᄐivanja koridora ili trasa i povrᘐina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava/ ovih odredbi.

Ⴠlanak 80.Prostor izmeᄐu graᄐevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristeၰi prvenstveno autohtoni biljni materijal.

Ⴠlanak 80. briᘐe.

Ⴠlanak 81.Na graᄐevnoj აestici potrebno je maksimalno saაuvati postojeၰe drveၰe.Prilikom definiranja tlocrta graᄐevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeၰe visoko zelenilo. Ukoliko nije moguၰe izbjeၰi uklanjanje odreᄐenog broja stabala, odgovarajuၰi broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele

Ⴠlanak 82.Podne povrᘐine dvoriᘐta, terasa i puteljke na აestici poploაati kamenom ili betonskim elementima.Nad dvoriᘐtima ili terasama dozvoljava se odrina i tradicijsko zelenilo. Na nenatkrivenim balkonimamoguၰe je postavljanje platnenih tendi.




2.2.6. Uvjeti ureᄐenja i izgradnje neizgraᄐenih podruაja unutar graᄐevinskog podruაja naselja

Ⴠlanak 83.Planom se zabranjuje izgradnja i ureᄐenja neizgraᄐenih dijelova graᄐevinskog podruაja naselja prijedonoᘐenja urbanistiაkog plana ureᄐenja (UPU-a) cjelovite zone.Granice UPU-a iz prethodnog stavka ucrtane su u grafiაki prilog plana (list br.4 Graᄐevinska podruაjanasrlja).

Ⴠlanak 84.Pored zajedniაkih opၰih uvjeta za izgradnju i ureᄐenje graᄐevinskog podruაja naselja prilikom izrade UPU-a potrebno je poᘐtivati sljedeၰe uvjete:

• rijeᘐiti prohodnost i prometnu pristupaაnost zone• osigurati min. 20% povrᘐine zone obuhvata plana za javne povrᘐine• osigurati prohodnost i pristupaაnost do០obalnog pojasa• gradnju stambenih graᄐevina udaljiti min. 70 m od obalne crte

2.2.7. Uvjeti ureᄐenja i izgradnje unutar podruაjamorske obale

Ⴠlanak 85.Podruაje morske obale, sukladno odredbama Pomorskog zakonika obuhvaၰa pojas kopna do kojeg dopiru najveၰi valovi za vrijeme nevremena, ali i onaj dio kopna koji sa morem აini funkcionalnu cjelinu Pod pojmom funkcionalne cjeline u smislu odredbi ovoga plana podrazumijeva se postojeၰi ili planirani dio kopna u neposrednom kontaktu sa morem koji po svojoj prirodi ili namjeni slu០i koriᘐtenju mora (luke za javni promet, brodogradiliᘐte, istezaliᘐte, priveziᘐta i sl.) kao i za turistiაko-rekreacijske svrhe koji su u vezi sa koriᘐtenjem mora (morske pla០e, sportske aktivnosti vezane uz more, ᘐetnica-lungo mare i sl.).

Ⴠlanak 86.Minimalna ᘐirina morske obale je 6,0 m.Stvarna ᘐirina podruაja morske obale ovisi o mikrolokacijskim uvjetima kao ᘐto su:

• morfologija terena• postojeၰi, zateაeni sadr០aji• planirana namjena zone.

Ⴠlanak 87.Planiranje i ureᄐenje podruაja zone morske obale treba temeljiti na osnovnim planskim smjernicama:

• oაuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog krajolika,• planirati cjelovito ureᄐenje i zaᘐtitu na osnovi kriterija oაuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti

pojedinih morfoloᘐkih cjelina,• osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u koriᘐtenju, osobitog

pomorskog dobra,• oაuvati nenaseljene otoke i otoაiၰe s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji

rekreacijskog koriᘐtenja

• oაuvati prirodne pla០e i ᘐume, te poticati prirodnu obnovu ᘐuma i drugu autohtonu vegetaciju,

Ⴠlanak 88.Unutar podruაja morske obale, Planom je dozvoljena slijedeၰa namjena:

• zona luke• zona pla០e• zona prirodne obale

Ⴠlanak 89.Unutar zone luke u sklopu graᄐevinskih podruაja naselja Planom je utvrᄐen prostor luke otvorene za javni promet tipa u kojim se odvija javni, nautiაki i sportski promet.Sukladno tome prostor luke otvorene za javni promet je podruაje unutar kojeg je Planom dozvoljena osnovna namjena pojedinih zona i to:

• zona luke za javni promet




• zona komunalnog veza• zona komercjalnog veza

Detaljno zoniranje i namjena povrᘐina unutar mjeᘐovite luke otvorena za javni promet utvrditi ၰe se UPU-om za cjelovito podruაje morske obale unutar graᄐevinskog podruაja naselja, a u skladu sa Planom utvrᄐenim uvjetima i stvarnim maritivnim moguၰnostima prostora.

Ⴠlanak 89. 1. stavak se mijenja i glasi:

„Planom je utvrᄐen vrᘐni kapacitet za morske luke, i to:

NASELJE LOKACIJA KAPACITETTkon Luka Tkon <500Tkon Ugriniၰi <200

Navedeni kapaciteti odnose se kumulativno (komunalni vez, nautiაki vez, vez u tranzitu, sportski vez i dr.).

Ⴠlanak 90.Stvarni kapacitet definirati ၰe se detaljnijom planskom dokumentacijom u skladu sa prostornim moguၰnostima pojedine zone.Prilikom utvrᄐivanja kapaciteta pojedine prostorne zone unutar mjeᘐovite luke. prioritet treba dati komunalnom vezu na naაin da se osigura dovoljan broj vezova za potrebe domicilnog stanovniᘐtva.

Ⴠlanak 91.U zoni luke dozvoljena je izgradnja i ureᄐenje sljedeၰih sadr០aja:

• izgradnja i rekonstrukcija graᄐevina maritimne zaᘐtite• izgradnja prateၰih ugostiteljsko uslu០nih sadr០aja• izgradnja i ureᄐenje pjeᘐaაke ᘐetnice• ureᄐenje zaᘐtitnog zelenog pojasa

Planom dozvoljena izgraᄐenost zone luke je 10 % kopnene povrᘐine zone uz uvjet da visina vijenca prateၰih ugostiteljsko uslu០nih sadr០aja ne prelazi 4.0 m

Ⴠlanak 92.Planom su utvrᄐeni uvjeti ureᄐenja morskih pla០a (R3) unutar graᄐevinskog podruაja naselja Tkon. Ureᄐena morska pla០a je nadzirana i pristupaაna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane ukljuაivo i osobama s poteᘐkoၰama u kretanju, veၰim dijelom ureᄐenog i izmijenjenog prirodnog obilje០ja, te infrastrukturno i sadr០ajno (tuᘐevi, kabine i sanitarni ureᄐaji) ureᄐen kopneni prostor neposredno povezan s morem, oznaაen i zaᘐtiၰen s morske strane.Planom je dozvoljava izgradnja i ureᄐenje pla០a uz obavezno poᘐtivanje sljedeၰih uvjeta:

• obavezno treba osigurati prohodnost javnog du០obalnog pojasa• urediti, a po potrebi i nasuti obalni pojasa radi oblikovanja javnog prostora za sunაanje u

sluაajevima kada morfologija prirodne obale to uvjetuje• predvidjeti postavu tuᘐeva, kabina za presvlaაenje i sanitarnih აvorova sukladno va០eၰim

standardima i pravilniku za Javne pla០e• planirati postavu paviljonskih ugostiteljskih objekata uz uvjet da izgraᄐenost prostora ne bude

veၰa od 5% i max.visina objekta 4,0m• urediti neprekinutu ᘐetnicu (lungo mare) ᘐirine min. 3,0 m• respektirati postojeၰe zelenilo i oblikovno ga ukomponirati u planiranu organizaciju prostora• osmisliti zaᘐtitno zelenilo na rubovima zona i uz ᘐetnicu• osigurati min. 20 % povrᘐine pla០e za zelene povrᘐine

Ⴠlanak 93.U sklopu zone prirodne obale (R4), Planom je definirana oაuvanje prostora u zateაenom prirodnom obliku bez moguၰnosti intervencije u postojeၰu prirodnu osnovu osim ureᄐenja ᘐetnice, trim i biciklistiაke staze.




Ⴠlanak 94.Planom se odreᄐuje na neizgraᄐenim dijelovima graᄐevinskih podruაja naselja i prilikom nasipavanja obale unutar izgraᄐenog dijela graᄐevinskog podruაja naselja osigurati javni prostor /slobodan prolaz/ min. ᘐirine 15,0 m od morske obale do ruba graᄐevinskog podruაja, u sklopu kojega treba osigurati ᘐetnicu i zaᘐtitni tampon zelenila.

Ⴠlanak 95.Planom se odreᄐuje u podruაju morske obale obvezatno osigurati neprekidni i kontinuirani koridor zaizgradnju i ureᄐenje ᘐetnice -"lungo mare".Minimalna ᘐirina koridora za ureᄐenje ᘐetnice iz prethodnog stavka je 3.0 m.

2.3. Izgraᄐene strukture van naselja

Ⴠlanak 96.Sukladno odredbama ovoga Plana izgraᄐenim strukturama van naselja smatraju se:I - izdvojena graᄐevinska podruაja (GP izvan naselja):

• zona proizvodne namjena izvan graᄐevinskih podruაja naselja (I)• zone ugostiteljsko- turistiაke namjene izvan graᄐevinskih podruაja naselja (T )• zone sportsko-rekreacijske namjene izvan graᄐevinskih podruაja naselja ( R)• groblja (G )

II- pojedinaაni objekti i povrᘐine izvan graᄐevinskih podruაja• povrᘐine infrastrukturnih sustava• pojedinaაni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje• pojedinaაni objekti i ureᄐaji unutar ᘐumskih povrᘐina• pojedinaაni objekti tradicijske gradnje• vjerske graᄐevine

2.3.1. Uvjeti za izgradnju i ureᄐenje zona proizvodnih namjena izvan graᄐevinskih podruაja naselja

Ⴠlanak 97.Planom definirana zona proizvodne namjene izvan granica naselja ( I ) je podruაje za izgradnju i razvoj manjih proizvodnih i preraᄐivaაkih djelatnosti, zanatskih i servisnih sadr០aja, skladiᘐnih prostora, te ostalih sliაnih djelatnosti.

Ⴠlanak 98.Unutar Planom definiranih zona proizvodne namjene izvan granica naselja nije dozvoljena izgradnja industrijskih pogona.

Ⴠlanak 99.Unutar zone proizvodne namjene Planom se dozvoljava izgradnja i ureᄐenje graᄐevina i pogona slijedeၰe namjene

• obrtniაke i zanatske radionice• proizvodni pogoni male privrede• pogoni za primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda• pogoni za primarnu preradu ribe i proizvoda marikulture• skladiᘐta

Ⴠlanak 100.Veliაine i Planom definirane povrᘐine i granice prostornog obuhvata proizvodne zone izvan graᄐevinskog podruაja naselja Tkon ucrtane su na grafiაkim prilozima (list br.1. Koriᘐtenje i namjena povrᘐina u mj. 1:25000, i list br. 4 Graᄐevinsko podruაje u mj. 1: 5000/.




Ⴠlanak 101.Planom se utvrᄐuju opၰi uvjeti za izgradnju i ureᄐenje zone proizvodne namjene izvan graᄐevinskog podruაja naselja Tkon i to:

• minimalna veliაina graᄐevinske parcele je 1000 m2

• maksimalni koeficijent izgraᄐenosti graᄐevinske parcele je 0,4• dozvoljena katnost graᄐevina je P• visina krovnog vijenca ovisi o namjeni graᄐevine, ali ne mo០e biti veၰa od 5,0 m mjereno od

najni០e toაke ureᄐenog terena uz graᄐevinu• sve graᄐevinske parcele trebaju imati osiguran kolni pristup min. ᘐirine 6,0 m• svim graᄐevinskim parcelama treba biti osiguran prikljuაak na objekte infrastrukture (struja,

voda, odvodnja, PTT)

Ⴠlanak 102.Unutar svake graᄐevinske parcele treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju skladno standardima definiranim ovim planom.Potreban broj parkiraliᘐnih mjesta definiran je ovim odredbama toაka 5. /Uvjeti utvrᄐivanja koridora ili trasa i povrᘐina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava/.

Ⴠlanak 103.Planom se uvjetuje kvalitetno isplanirati internu prometnu mre០u unutar zone proizvodne namjene sa zajedniაkim prikljuაkom na javnu prometnicu bez moguၰnosti direktnog prikljuაenja svake pojedine jedinice na istu.

Ⴠlanak 104.Ostatak parcele unutar svih zona proizvodne namjene treba urediti u zaᘐtitnom i ukrasnom zelenilu koristeၰi autohtone biljne vrste.

Ⴠlanak 105.Ovim Planom utvrᄐuje se obveza izrade Ubranistiაkog plana ureᄐenja (UPU-a) za izgradnju i ureᄐenjazone proizvodne namjene izvan graᄐevinskog podruაja naselja Tkon.Granice UPU-a iz prethodnog stavka sukladne su granicama proizvodnih zona definiranih ovim PlanomPrilikom izrade UPU-a moraju se poᘐtivati svi naprijed navedeni uvjeti izgradnje i ureᄐenja zonaproizvodne namjene na podruაju Opၰine Tkon.Izgradnja i ureᄐenje zona proizvodne namjene moguၰa je tek nakon donoᘐenja UPU-a i u skladu sa istim.

2.3.3. Uvjeti za izgradnju i ureᄐenje zona ugostiteljsko- turistiაke namjene izvan graᄐevinskih podruაja naselja

Ⴠlanak 106.Planom definirana zone ugostiteljsko-turistiაko namjene (T ) su prostorne zone unutar kojih je dozvoljena izgradnja turistiაkih kapaciteta za smjeᘐtaj i boravak osoba te prateၰih ugostiteljskih sadr០aja kao i sadr០aja za sport, zabavu i rekreaciju, komunalnih objekata i objekata infrastrukture.

Ⴠlanak 107.Unutar Planom definirane zona turistiაko-ugostiteljske namjene nije dozvoljena izgradnja stambenih jedinica.

Ⴠlanak 108.Planom se utvrᄐuju sve zone ugostiteljsko-turistiაko namjene izvan granica naselja unutar podruაja Opၰine Tkon i to:

Opၰina naselje lokacija vrsta povrᘐina kapacitetTkon Tkon uvala Bartovica T1 15,00 800Tkon Tkon uvala Sovinje T3 2,00 200Tkon Tkon ju០ni Paᘐman-Prvenj T2 10,00 500Tkon Tkon Pustograd T2 20,00 1000




Ⴠlanak 109.Kapacitet pojedine turistiაke zone temelji se na kriterijima gustoၰe koriᘐtenja utvrᄐivanog Uredbom o ureᄐenju zaᘐtiti zaᘐtiၰenog obalnog pojasa. U cilju podizanja kvalitete smjeᘐtaja, zaᘐtite zateაene prirodne osnove, respektiranja zateაene graditeljske strukture obli០njeg naselja kriteriji propisani Uredbom predstavljaju obavezu prilikom planiranja i dimenzioniranja novih zona odnosno izgradnje i ureᄐenja veၰ postojeၰih turistiაkih zona unutar Opၰine.

U აlanku 109. mijenjaju se rijeაi: „Uredbom o ureᄐenju zaᘐtiti zaᘐtiၰenog obalnog pojasa“ i glase:„va០eၰim Zakonom o prostornom ureᄐenju i gradnji“

Ⴠlanak 110.Planom se utvrᄐuje obveza izrade urbanistiაkog plana ureᄐenja (UPU-a) za izgradnju i ureᄐenje svih zona ugostiteljsko-turistiაko unutar granica Opၰine Tkon.

Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i ureᄐenje terena unutar zona ugostiteljsko-turistiაko namjene prije donoᘐenja detaljnijeg plana ureᄐenja.

Sve dozvoljene intervencije u prostoru iz prethodnog აlanka moguၰe su iskljuაivo temeljem prethodno izraᄐenog UPU-a.

Ⴠlanak 111.Ovim Planom utvrᄐuju se opၰi uvjeti izgradnje i ureᄐenja za sve zone turistiაko-ugostiteljske namjene unutar granica Opၰine Tkon i to:

• racionalno koristiti prostor• izgradnju obvezno udaljiti od obale• unutar negradivog obalnog pojasa planirati ᘐetnice, zelene povrᘐine i sportsko-rekreacijske

sadr០aje, te ih funkcionalno i namjenski povezati sa pojasom pla០e• oblikovno, stilski i volumenom slijediti zateაenu lokalnu graditeljsku cjelinu• planirana katnost treba slijediti dozvoljenu katnost obli០njih naselja• prilikom prostornog razmjeᘐtaja planiranih sadr០aja unutar zone turistiაko-ugostiteljske namjene

respektirati postojeၰe putove i mocire

U Ⴠlanku 111. dodaju se stavci koji glase:

− u izdvojenom graᄐevinskom podruაju izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne mo០e se planirati niti se mo០e graditi nova pojedinaაna ili viᘐe graᄐevina osim graᄐevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, prateၰih sadr០aja ugostiteljsko-turistiაke namjene, graᄐevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjeᘐtaj na obali (priveziᘐta i sl.) te ureᄐenje javnih povrᘐina.

− smjeᘐtajne graᄐevine i prateၰi sadr០aji (otvoreni ᘐportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslu០ni, zabavni i sl.) moraju biti, uz mjere poboljᘐanja komunalne infrastrukture i zaᘐtite okoliᘐa, viᘐe kategorije te polo០ajem, veliაinom, osobito visinom u skladu s obilje០jem prirodnog krajolika,

− smjeᘐtajne jedinice u autokampu i kampu ne mogu biti povezane s tlom na აvrsti naაin, nije dozvoljena izgradnja betonskih platformi za smjeᘐtaj tipskih (monta០nih) smjeᘐtajnih jedinica

− vrsta i kapacitet prateၰih sadr០aja i javnih povrᘐina moraju se odrediti razmjerno svakoj fazi graᄐenja smjeᘐtajnih graᄐevina,

− najmanje 40% povrᘐine svake graᄐevne აestice mora biti ureᄐeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

− povrᘐina (auto) kampa planira se uz poᘐtivanje zateაene prirodne vegetacije i dijelova obale,− broj vezova jednog ili viᘐe priveza plovila mo០e iznositi najviᘐe 20% ukupnog broja smjeᘐtajnih

jedinica. Ugostiteljsko-turistiაka zona s lukom mora se tretirati kao jedinstvena urbana cjelina− izgraᄐenost pojedinaაne graᄐevne აestice ne mo០e biti veၰa od 30%, a koeficijent iskoristivosti

ne mo០e biti veၰi od 0,8.− pri planiranju zona ugostiteljsko turistiაke namjene T1 – hotel smjeᘐtajne kapacitete odrediti na

naაin da se najmanje 70% smjeᘐtajnih kapaciteta nalazi u hotelima, a preostali smjeᘐtajni kapaciteti u vilama.




− pri planiranju zona ugostiteljsko turistiაke namjene T2 - turistiაko naselje smjeᘐtajne kapacitete odrediti na naაin da se najmanje 30% smjeᘐtajnih kapaciteta nalazi u hotelima, a preostali smjeᘐtajni kapaciteti u vilama.

Ⴠlanak 112.Temeljem PP័-a unutar podruაja Opၰine Tkon dozvoljena je izgradnja slijedeၰih vrsta turistiაkih sadr០aja:

• hoteli (T1)• turistiაka naselja (T2)• kampovi (T3)

Ⴠlanak 113.Planom se definiraju uvjeti u pogledu infrastrukturne opremljenosti zona ugostiteljsko-turistiაko namjene unutar granica Opၰine i to:

• osigurati neovisnu, kontinuiranu, sigurnu kvalitetnu i dostatnu vodoopskrbu• osigurati kontinuiranu, sigurnu kvalitetnu i dostatnu opskrbu energijom neovisno od potreba

obli០njeg naselja• odvodnju otpadnih voda rijeᘐiti izgradnjom javne kanalizacijske mre០e s pripadajuၰim ureᄐajem

za proაiᘐၰavanje otpadnih voda uz primjenu adekvatnog stupnja აiᘐၰenja• kvalitetno isplanirati internu prometnu mre០u unutar zona sa zajedniაkim prikljuაkom na javnu

prometnicu bez moguၰnosti direktnog prikljuაenja svake pojedine jedinice na istu

Ⴠlanak 114.Sve ugostiteljsko-turistiაko zone unutar granica obuhvata Plana utvrᄐuju se kao funkcionalne cjeline u pogledu prostorne organizacije i infrastrukturne opremljenosti.

Ⴠlanak 115.Pored opၰih uvjeta Planom su odreᄐeni i posebni uvjeti izgradnje za pojedine zone ugostiteljsko-turistiაko namjene unutar granica Opၰine Tkon koji su dodatna obveza prilikom izrade UPU-a odnosno izgradnje i ureᄐenja pojedine zona ugostiteljsko-turistiაko ugostiteljsko-turistiაko namjene.

2.3.5. Uvjeti za izgradnju groblja

Ⴠlanak 116.Planom je utvrᄐeno podruაje postojeၰeg mjesnog groblja i definirana zona u funkciji groblja u sklopu koje je dozvoljena proᘐirenja ukoliko se uka០e potreba za tim.

Ⴠlanak 117.Izdvojeni vjerski objekti na groblju, Planom se zaᘐtiၰuju kao vrijedna kulturna baᘐtina, tako da se graᄐevinski radovi bilo koje vrste (adaptacije, rekonstrukcije i dogradnje) na njima mogu vrᘐiti temeljem

Zakona o zaᘐtiti i oაuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) a nakon pribavljene suglasnosti i pod nadzorom Uprave za zaᘐtitu prirodne i kulturne baᘐtine / Konzervatorski odio Zadar

2.3.6. Uvjeti za izgradnju pojedinaაnih objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje

Ⴠlanak 118.Izvan graᄐevinskog podruაja naselja Planom se dozvoljava izgradnja za vlastite gospodarske potrebe (spremiᘐte za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.), za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pru០anje ugostiteljskih i turistiაkih usluga u seljaაkom domaၰinstvu s veliაinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne graᄐevine ukupne povrᘐine do 200 m2 i udaljene najmanje 100 m od obalne crte.




2.4. Uvjeti za ureᄐenje ᘐumskih povrᘐina

2.4.1. Opၰi uvjeti

Ⴠlanak 119.Ureᄐenje ᘐumskih povrᘐine vrᘐiti ၰe temeljem Zakona o ᘐumama, ᘀumskogospodarske osnove odnosno Programa gospodarenja ᘐumama.Planom dozvoljena izgradnja i ureᄐenje unutar ᘐumskih povrᘐina moguၰa je temeljem prethodno pribavljene suglasnosti Hrvatskih ᘐuma.

Ⴠlanak 120.U postojeၰim ᘐumskim kompleksima osima u dijelu vrijednih sjemenih sastojina Planom se dozvoljava izgradnja i ureᄐenje sljedeၰih sadr០aja:

• pomoၰne graᄐevine u funkciji zaᘐtite ᘐuma (ᘐumske ceste, infrastruktura za zaᘐtitu od po០ara,objekti za osmatranje i dojavu i sl.)

• infrastrukturne graᄐevine koje nije ekonomski racionalno izvoditi izvan zona ᘐume, a svojomgradnjom ne utjeაu bitno na ekoloᘐku stabilnost krajobraza

• graᄐevine i povrᘐine u funkciji rekreacije (biciklistiაke staze, trim staze, pjeᘐaაke staze, staze zajahanje i sl.)

• pomoၰne graᄐevine u funkciji rekreacijskih sadr០aja (sanitarni აvorovi, punktovi pitke vode,klupe , sjenici i odmoriᘐta

Ⴠlanak 121.Prilikom izgradnje i ureᄐenja sadr០aja iz prethodnog აlanka Planom se nala០e poᘐtivanje sljedeၰih uvjeta:

• oაuvanje vrijednih ᘐumskih sastojina• planiranje i trasiranje staza i koridora, te gradnja pomoၰnih i prateၰih graᄐevina na mjestima

starih i manje kvalitetnih sastojina

2.5. Pojedinaაni objekti tradicijske gradnje

Ⴠlanak 122.Planom se dozvoljava rekonstrukcija, postojeၰih legalnih pojedinaაnih objekata tradicijske gradnje, uz sljedeၰe uvjete: - max dozvoljena katnost graᄐevina je P+Pk- max. visina vjenca je 4,50 m- max. visina sljemena u odnosu na vijenac je 2,0 m

max, BRP graᄐevine je 65 m2

2.6. Kompleks samostana

Ⴠlanak 123.Za potrebe proᘐirenja i preseljenja postojeၰeg samostana na ၠokovcu, Planom se utvrᄐuje potencijalna lokacija za izgradnju kompleksa samostana na lokaciji "Veliki Prvanj".Planom se dozvoljava gradnja samostanskog kompleksa, kao pojedinaაne graᄐevine izvan graᄐevinskog podruაja, u skladu sa tradicijom gradnje, a prema idejnom rjeᘐenju planiranog zahvata u prostoru.

3. Uvjeti smjeᘐtaja gospodarskih djelatnosti

3.1. Opၰi uvjeti

Ⴠlanak 124.Planom se dozvoljava smjeᘐtaj gospodarskih djelatnosti unutar graᄐevinskih podruაja naselja uz uvjet da njihovo funkcioniranje ili sadr០aji nisu u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji naაin smanjuju kvalitetu stanovanjaU smislu odredbi iz prethodnog stavka Planom se zabranjuje unutar graᄐevinskog podruაja naselja izgradnja sadr០aja koji zagaᄐuju zrak, izazivaju buku veၰu od normi utvrᄐenih za stambene zone, privlaაe pretjerani promet teretnih vozila, zauzimaju velike povrᘐine zemljiᘐta ili na bilo koji drugi naაin negativno utjeაu na kvalitetu stanovanja.




Ⴠlanak 125.Gospodarske djelatnosti iz prethodnog აlanka mogu se smjestiti u nestambene zgrade unutar graᄐevinskih podruაja naselja ili u sklopu stambeno-poslovnih graᄐevina uz uvjet da njihovo funkcioniranje ili sadr០aji nisu u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji naაin smanjuju kvalitetu stanovanja.

Ⴠlanak 126.Pod pojmom nestambenih zgrada ovim se planom podrazumijevaju graᄐevine koje nemaju stambenepovrᘐine.Pod pojmom stambeno-poslovnih graᄐevina ovim se planom smatraju graᄐevine koje pored stambenenamjene imaju i poslovne prostore za obavljanje gospodarskih djelatnosti.

Ⴠlanak 127.Nestambene zgrade mogu se graditi unutar GP naselja iskljuაivo na graᄐevinskim parcelama uz sljedeၰe uvjete:

• max. koeficijent izgraᄐenosti graᄐevinske parcele iznosi 0,3• maksimalni koeficijent iskoristivosti graᄐevinske parcele iznosi 0,8• min. ᘐirina graᄐevinske parcele na mjestu graᄐevinskog pravca treba biti 14,0 m.• min. udaljenost od susjedne graᄐevinske parcele je 5,0 m,• min. udaljenost graᄐevine od regulacijske crte je 10,0 m

/osim ako Odredbama ili Zakonom o javnim cestama nisu odreᄐenje veၰe vrijednosti/• parcela mora imati kolni pristup min. ᘐirine 5,0 m.

• na parceli mora biti osiguran prostor za smjeᘐtaj prometa u mirovanju/prema uvjetima utvrᄐenim ovim planom, toაka 5

• min. 20 % parcele urediti u zaᘐtitnom i ukrasnom zelenilu koristeၰi autohtone biljne vrste

Ⴠlanak 128.Unutar graᄐevinskih podruაja naselja Planom se dozvoljava izgradnja nestambenih zgrada za obavljanje slijedeၰih djelatnosti:

• proizvodno-uslu០ne• turistiაko ugostiteljske

Ⴠlanak 129.Pod nestambenim graᄐevinama proizvodno-uslu០nih djelatnosti u smislu odredbi ovoga plana smatraju se graᄐevine za obavljanje slijedeၰih djelatnosti:

• tradicionalno zanatstvo (stolarske radione, radionice za gradnju i popravak manjih brodica i sl.)• prerada primarne poljoprivredne proizvodnje (uljara, vinarija, i sl.)• servisne radionice• uslu០no i proizvodno zanatstvo• trgovaაki sadr០aji

Ⴠlanak 130.Maksimalna katnost nestambene graᄐevine iz prethodnog აlanka uvjetovana je visinom prizemne eta០e /ovisno o tipu proizvodne djelatnosti/ i to:

• Po+P+1 +Pk za sluაaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu do 3,0 m• Po+P+Pk za sluაaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu do 5,0 m• Po+P za sluაaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu iznad 5,0 m

Ⴠlanak 131.Pod nestambenim graᄐevinama ugostiteljsko-turistiაke djelatnosti u smislu odredbi ovoga plana smatraju se graᄐevine za obavljanje slijedeၰih djelatnosti:

• graᄐevine za smjeᘐtaj i boravak gostiju (hotel, motel, apartmani)• graᄐevine za pru០anje ugostiteljskih usluga (restorani, picerije, barovi i sl.)• prateၰi i pomoၰni ugostiteljski objekti i sadr០aji• objekti i sadr០aji za sport, zabavu i rekreaciju




Ⴠlanak 132.Nestambene zgrade iz prethodnog აlanka moraju oblikovno i tipski slijediti okolne stambene zgrade i to u pogledu:

• zavrᘐne obrade fasade• oblika krovnih ploha• odabira materijala za pokrov• volumena /BRP/

Ⴠlanak 133.Maksimalna katnost nestambene graᄐevine iz prethodnog აlanka je P+2+Krov ili VP+1+ Pk. Maksimalna visina krovnog vijenca je 9,0 m.

Ⴠlanak 133. se mijenja i glasi:

„Maksimalna katnost nestambene graᄐevine iz prethodnog აlanka je Po+P+2+Krov ili S+P+1+Pk.. Maksimalna visina krovnog vijenca je 9,0 m.“

Ⴠlanak 134.Smjeᘐtajni kapacitet graᄐevina za smjeᘐtaj i boravak gostiju (hotel, pansion, prenoၰiᘐte i sl.) uvjetovan je tipom smjeᘐtaja i veliაinom parcele tako da:

• za apartmane na 1 postelju mora biti osigurano min. 50 m2 parcele• za hotel na 1 postelju mora biti osigurano min. 75 m2 parcele

Max. kapacitet graᄐevina za smjeᘐtaj i boravak gostiju (hotel, pansion, prenoၰiᘐte i sl.) u graᄐevinskom podruაju naselja je 80 kreveta.

U აlanku 134. stavku 2. alineji 2. rijeაi „75m2 parcele mijenjaju se rijeაima „60m2“ აestice“.

U აlanku 134. dodaje se novi stavak koji glasi:

„Uvjeti za rekonstrukciju, gradnju novih graᄐevina i gradnju zamjenskih graᄐevina za smjeᘐtaj i boravak gostiju unutar postojeၰih jezgri naselja odgovaraju posebnim uvjetima za interpolaciju i rekonstrukcije unutar postojeၰih jezgri naselja (toაka 2.2.3.)

U აlanku 134. stavku 2. alineji 2. rijeაi „75 m2 parcele“ mijenjaju se rijeაima „60 m2 აestice“.

Ⴠlanak 135.Veliაina graᄐevinske parcele za gradnju nestambene zgrade u sklopu prete០no stambene zone ovisi o o vrsti planirane djelatnosti:

vrsti planirane djelatnosti minimalna povrᘐina graᄐevinske parcele m2

proizvodne i servisne djelatnosti 700

trgovaაki i uslu០ni sadr០aji 500

smjeᘐtaj i boravak gostiju 600

ugostiteljske usluge 500




Ⴠlanak 136.Stambeno poslovne graᄐevine zgrade mogu se graditi iskljuაivo unutar GP naselja na graᄐevinskim parcelama uz sljedeၰe uvjete:

• min. povrᘐina graᄐevinske parcele je 500 m2

• max. koeficijent izgraᄐenosti graᄐevinske parcele iznosi 0,3• maksimalni koeficijent iskoristivosti graᄐevinske parcele iznosi 0,6• min. ᘐirina graᄐevinske parcele na mjestu graᄐevinskog pravca treba biti 12,0 m.• max. ukupna bruto razvijena povrᘐine /BRP/ svih nadzemnih eta០a je 500 m2 .• max. dozvoljena katnost je: P+2+Krov ili VP+1+ Pk.• max. visina krovnog vijenca je 9,0 m.• min. udaljenost od susjedne graᄐevinske parcele je h/2, ali ne manja od 3 m,

/pri აemu je h visina graᄐevine mjereno od najni០e toაke ureᄐenog terena uz graᄐevinu do najviᘐe toაke proაelja graᄐevine/

• min. udaljenost graᄐevine od regulacijske crte je 5,0 m/osim ako Odredbama ili Zakonom o javnim cestama nisu odreᄐenje veၰe vrijednosti/

• parcela mora imati kolni pristup min. ᘐirine 5,0 m.• na parceli mora biti osiguran prostor za smjeᘐtaj prometa u mirovanju za sve planirane sadr០aje

kumulativno/prema uvjetima utvrᄐenim ovim planom, toაka 5 -osim za gradnju u graᄐevinskih podruაja Gangaro na istoimenom otoku/

• min. 20 % parcele urediti u zaᘐtitnom i ukrasnom zelenilu koristeၰi autohtone biljne vrste

U აlanku 136. mijenja se ᘐesta toაka i glasi:

• max. dozvoljena katnost je: Po+P+2+Krov ili S+P+1+ Pk.

Ⴠlanak 137.Unutar stambeno-poslovnih zgrada Planom se dozvoljava ureᄐenje poslovnih prostora za sljedeၰe djelatnosti:• proizvodno-uslu០ne• turistiაko ugostiteljske

Ⴠlanak 138.Pod proizvodno-uslu០nim djelatnosti u smislu odredbi ovoga plana smatraju se tihe djelatnosti koje ne smanjuju kvalitetu stanovanja kao ᘐto su:• frizerski, kozmetiაki saloni i sl.• krojaაke radionice• trgovaაki sadr០aji

Ⴠlanak 139.Pod turistiაko-ugostiteljske djelatnosti u smislu odredbi ovoga plana smatraju se slijedeၰih djelatnosti:

• smjeᘐtaj i boravak gostiju (apartmani)• pru០anje ugostiteljskih usluga (restorani, picerije, barovi i sl.)

Ⴠlanak 140.Kapacitet poslovnog prostora turistiაko-ugostiteljske djelatnosti za smjeᘐtaj i boravak gostiju (broj postelja u apartmanima) uvjetovan je dodatnim kriterijem veliაine graᄐevinske parcele:

• za apartmane na 1 postelju mora biti osigurano min. 50 m2 neizgraᄐenog dijela graᄐevinskeparcele

Ⴠlanak 141.Unutar graᄐevinskog podruაja naselja Planom je dozvoljeno ureᄐenje i rekonstrukcija postojeၰih autokampova na naაin da prostor auto kampa treba urediti sukladno Pravilniku o razvrstavanju minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata po elementima i mjerilima za kategorizaciju auto kamp min. druge kategorije.




4. Uvjeti smjeᘐtaja druᘐtvenih djelatnosti

4.1. Opၰi uvjeti

Ⴠlanak 142.Planom se dozvoljava izgradnja i smjeᘐtaj nestambenih zgrada druᘐtvenih djelatnosti unutar graᄐevinskih podruაja naselja uz uvjet da njihovo funkcioniranje ili sadr០aji nisu u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji naაin smanjuju kvalitetu stanovanja.

Ⴠlanak 143.U smislu odredbi iz prethodnog აlanka Planom se zabranjuje unutar graᄐevinskog podruაja naselja izgradnja sadr០aja koji izazivaju buku veၰu od normi utvrᄐenih za stambene zone, privlaაe pretjerani promet vozila, zauzimaju velike povrᘐine zemljiᘐta ili na bilo koji drugi naაin negativno utjeაu na kvalitetu stanovanja.

Ⴠlanak 144.Pod pojmom nestambenih zgrada druᘐtvenih djelatnosti ovim se planom podrazumijevaju graᄐevine druᘐtvenog standarda kao ᘐto su: upravne, socijalne, zdravstvene, predᘐkolske, ᘐkolske, kulturne i

vjerske graᄐevine uz uvjet da, sukladno Klasifikaciji vrsta graᄐevina (N.N. 11/98.), nemaju stambene povrᘐine ili je manje od 50% ukupne korisne (neto) povrᘐine zgrade namijenjeno za stambene svrhe.

Ⴠlanak 145.Graᄐevine iz prethodnog აlanka (nestambene zgrade) mogu se graditi iskljuაivo na graᄐevinskim parcelama uz sljedeၰe uvjete:

• graᄐevinska parcela mora imati osiguran pristup sa javnog prostora• min. veliაina graᄐevinske parcele je 500 m2

• max. koeficijent izgraᄐenosti graᄐevinske parcele je 0,4• max. koeficijent iskoristivosti graᄐevinske parcele je 0,7• minimalna ᘐirina pristupnog puta je 5,0 m.• min. ᘐirina graᄐevinske parcele na mjestu graᄐevinskog pravca je 14,0 m.• min. udaljenost graᄐevine od regulacijske crte iznosi 10,0 m ukoliko veၰa udaljenost nije

uvjetovana ovim Odredbama ili Zakonom o javnim cestama.

/odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja uliაne fronte ukoliko to diktira zateაena situacija/.

• min. udaljenost od susjedne graᄐevinske parcele je 5,0 m.• max. katnost graᄐevine mo០e Po+P+2 ili VP +1+ Pk• max. visina krovnog vijenca je 9,0 m mjereno od najni០e kote ureᄐenog terena, osim za vjerske

objekte• neizgraᄐeni parcele treba hortikulturno urediti koristeၰi autohtone biljne vrste• na parceli mora biti osiguran prostor za smjeᘐtaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrᄐen

ovim planom /toაka 5.- Uvjeti utvrᄐivanja koridora ili trasa i povrᘐina infrastrukturnih i drugih sustava/

U აlanku 145. mijenja se deveta toაka i glasi:

• max. dozvoljena katnost je: Po+P+2+Krov ili S+P+1+ Pk.




5. Uvjeti utvrᄐivanja koridora ili trasa i povrᘐina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava

5.1. Opၰi uvjeti

Ⴠlanak 146.Ovim se planom propisuju uvjeti za utvrᄐivanje koridora ili trasa i povrᘐina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i pripadajuၰih graᄐevina, te shematski odreᄐuje njihov polo០aj u prostoru U postupku ishoᄐenja lokacijske dozvole za graᄐevine infrastrukture u sluაaju ne postojanja detaljnije planske dokumentacije potrebno je izraditi idejno rjeᘐenje namjeravanog zahvata u prostoru prema odredbama i uvjetima Plana.

Ⴠlanak 147.Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih graᄐevina potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvrᘐiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija.

5.1. Cestovni promet

Ⴠlanak 148.Planom se utvrᄐuje mre០a javnih razvrstanih i nerazvrstanih cesta (postojeၰe, planirane i potencijalne) zakoje je potrebno osigurati zaᘐtitne koridore radi potrebnih korekcija trase, proᘐirenja postojeၰeg profila iliprojektiranja i izgradnje novih u skladu s planskim znaაajem pojedinih cestovnih pravaca.Mre០a javnih razvrstanih cesta odreᄐena je temeljem Zakona o javnim cestama (N.N. 100/9, 77/98, 27/0,114/0, 117/0, 65/02 i 180/04 ), te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u dr០avne ceste, ០upanijske ceste ilokalne ceste (N.N. 79/99,111/000, 98/01 i 143/02)- popis dan u toაki 2. ovih odredbi.Planom obuhvaၰena /tretirana/ cestovna mre០a iz prethodnog stavka prikazana je na grafiაkom prilogu umjerilu 1:25 000 (list br. 1 Koriᘐtenje i namjena prostora).

Ⴠlanak 149.Utvrᄐuju se min. ᘐirine zaᘐtitnih koridora koje je potrebno rezervirati i oაuvati za izgradnju planirane, te proᘐirenje i modernizaciju postojeၰe Planom obuhvaၰene cestovne mre០e i to:

podruაje kroz koje prolazi

postojeၰa cesta*

planirana cesta

potencijalna cesta

unutar GP naselja 8m 15m 25 mizvan GP naselja 15m 30 m 50 m

*srednja linija koridora - os postojeၰe ceste

Moguၰa su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagoᄐavanja trase cesteterenskim uvjetima.

U izgraᄐenim dijelovima graᄐevinskih podruაja ᘐirina koridora mo០e biti iznimno i manja.

Rekonstrukcija postojeၰih i gradnja nove cestovne mre០e odreᄐuje se lokacijskom dozvolom prema rjeᘐenjima Plana, tj. UPU-a, DPU-a ili odgovarajuၰom dokumentacijom.

Ⴠlanak 150.Unutar utvrᄐenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishoᄐenja lokacijske dozvole za cestu (ilinjen dio na koji je orijentirana graᄐevina).Nakon ishoᄐenja lokacijske dozvole, odnosno zasnivanja graᄐevinske აestice ceste odredit ၰe se zaᘐtitnipojasevi ceste u skladu uvjetima ovih odredbi, dok ၰe se prostor koridora izvan zaᘐtitnog pojasa prikljuაitisusjednoj planiranoj namjeni.

Iznimno moguၰa je gradnja graᄐevina uz cestu i prije ishoᄐenja lokacijske dozvole iz prethodnog stavkauz poᘐtivanje min. ᘐirine zaᘐtitnih pojaseva cesta utvrᄐenih ovim Planom i Zakonom o javnim cestama, stim da se propisane ᘐirine zaᘐtitnih pojaseva utvrᄐuju od vanjskog ruba Planom utvrᄐenih koridora.




Rekonstrukcija postojeၰih i gradnja nove cestovne mre០e odreᄐuje se lokacijskom dozvolom premarjeᘐenjima Plana, tj. UPU-a, DPU-a ili odgovarajuၰom dokumentacijom.

Ⴠlanak 151.Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi ovim planom se utvrᄐuju ᘐirine zaᘐtitnih pojaseva cesta, i to od vanjskog ruba zemljiᘐnog pojasa ceste sa svake strane:

vrsta ceste izvan GP unutar GP

dr០avna 25 m 10m០upanijska 15m 7mlokalna 10m 5 mnerazvrstana 10m 5 m

U sluაaju rekonstrukcije veၰ postojeၰe prometnice unutar izgraᄐenog djela udaljenost mo០e biti i manja.

Ⴠlanak 152.U zaᘐtitnom pojasu javne ceste mogu se graditi samo graᄐevine za potrebe odr០avanja ceste i pru០anja usluga vozaაima i putnicima, predviᄐene projektom ceste i to: benzinske postaje, parkiraliᘐta, autobusna stajaliᘐta i odmoriᘐta. Prije izdavanja lokacijske dozvole za te graᄐevine potrebno je zatra០iti uvjete nadle០ne Uprave za ceste.

Ⴠlanak 153.Prikljuაak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadle០ne uprave za ceste u postupku ishoᄐenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana ureᄐenja, uz obvezatno poᘐtivanje Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuაka i prilaza na javnu cestu. Prikljuაak i prilaz na ostale (nerazvrstane) ceste izvodi se na temelju prethodnog odobrenja tijela gradske uprave u postupku ishoᄐenja lokacijske dozvole.

U აlanku 153. rijeაi „tijela gradske uprave“ mijenjaju se rijeაima „nadle០nog tijela jedinice lokalne samouprave“

Ⴠlanak 154.Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojeၰih potrebno je u cijelosti oაuvati krajobrazne i spomeniაke vrijednosti podruაja, prilagoᄐavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno koriᘐtenje podzida, usjeka i nasipa. Ukoliko nije moguၰe izbjeၰi izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida i to ozelenjavanjem, formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveၰe moguၰe uklapanje ceste u krajobraz.

Ⴠlanak 155.Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja koriᘐtenjem javnih i dijela nerazvrstanihcesta.Uvjeti za utvrᄐivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajaliᘐta na javnim cestama odreᄐuje sena temelju Pravilnika o autobusnim stajaliᘐtima.

Ⴠlanak 156.Promet u mirovanju rjeᘐava se javnim ili privatnim gara០ama ili parkiraliᘐtima.Postojeၰi deficiti parkiraliᘐnog prostora nadoknaᄐuju se postupnom gradnjom javnih parkiraliᘐta/gara០a.

Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojeၰih graᄐevina, ovisno o vrsti i namjeni potrebno je urediti parkiraliᘐta/gara០e na graᄐevnoj აestici.

U Ⴠlanku 156. dodaje se stavak koji glasi:

„Iznimno, unutar gusto izgraᄐenih dijelova GP naselja i u starim jezgrama naselja, ukoliko to nije moguၰe, nije potrebno osigurati potreban broj parkiraliᘐnih/gara០nih mjesta uz suglasnost nadle០nog tijela jedinice lokalne samouprave.“




Ⴠlanak 157.Planom se utvrᄐuje slijedeၰi broj potrebnih gara០a/parkiraliᘐnih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni graᄐevina:

Namjena broj parkiraliᘐnih mjesta PM / gara០a

Stambena 1 gara០a po stanu +1 PM na svaka dva stana ili 1,5 PM po stanu

Proizvodne djelatnosti 1 PM na 2 zaposlena u veၰoj radnoj smjeniZanatske, uslu០ne servisne i sl. djelatnosti na 1m2bruto izgraᄐene povrᘐine 1m2 parkinga

Hoteli 1 PM na dvije sobeApartmani 1 PM za svaku apartmansku jedinicuPansioni, moteli 1 PM po sobiUgostiteljski objekti, restorani i sl. 1 PM na 4 sjedalaTrgovine 1 PM na 10 m2 bruto izgraᄐene povrᘐineKina i sl. 1 PM na 5 sjedalaSportske dvorane i igraliᘐta 1 PM na 10 sjedalaVjerske graᄐevine 1 PM na 5 sjedalaᘀkole i djeაje ustanove 2 PM na svaku uაionicu ili grupu djece + 2 PM za iskrcaj

djeceAmbulante i poliklinike 1 PM na 4 zaposlena u smjeni+ 2 PM po

ambulanti za pacijenteOstali prateၰi sadr០aji 1 PM na 3 zaposlena




Ⴠlanak 158.Za luku Tkon treba na kopnenom dijelu osigurati dovoljan broj parkiraliᘐnih mjesta te urediti prostor za აekanje vozila tj. izvrᘐiti prometnu regulaciju.

5.2. Pomorski promet

Ⴠlanak 159.Pomorski promet odvija se putem morskih luka za javni promet definirane Naredbom o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet. U sklopu luაkog podruაja naselja Tkon, temeljem naprjed navedena Naredbe utvrᄐene su dvije luke otvorene za javni promet i to::

luka Tkon-luka otvorena za javni promet ០upanijskog znaაenjaluka Tkon - luka otvorena za javni promet lokalnog znaაenja:

Sve morske luke, priveziᘐta i drugi zahvati na ureᄐenju obale grade se i ureᄐuju na temelju UPU-ova koji ujedno აine i osnovu za koncesije.

Ⴠlanak 160.Meᄐunarodnim plovnim putem izmeᄐu otoka Paᘐman i Sit treba ograniაiti plovidbenu brzinu.

5. 3. Zraაni promet

Ⴠlanak 161.Za interventne potrebe (hitna pomoၰ, zaᘐtita od po០ara, turistiაke usluge) planira se izgradnja helidroma, a mikrolokacija ၰe se odrediti odlukom Vlade, a temeljem prijedloga vladine struაne komisije (Ministarstvo zdravstva, MORH, MUP, Ministarstvo zaᘐtite okoliᘐa) uz suglasnost jedinica lokalne samouprave.

5.4. Telekomunikacijski promet

Ⴠlanak 162.Izgradnja mre០e i graᄐevina telekomunikacijskog sustava odreᄐuje se lokacijskom dozvolom na temelju Plana, tj. UPU-a ili DPU- a, u skladu sa va០eၰim zakonskim propisima (zakon i pravilnik ) koji regulirajuizgradnju TK objekata i mre០e.Prostorni plan odreᄐuje polo០aj objekata podruაnih centrala te glavnu javnu telekomunikacijsku mre០u.

Ⴠlanak 163.Svaka postojeၰa i novooplanirana graᄐevina prikljuაuje se na telefonsku mre០u na naაin kako toodreᄐuje nadle០na ustanova ili poduzeၰe.. TK mre០a u pravilu se izvodi podzemno, i to kroz postojeၰeprometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira i izvodi izvanprometnica treba se provoditi na naაin da ne onemoguၰava gradnju na graᄐevinskim parcelama,odnosno izvoᄐenje drugih instalacija.Ukoliko nema ekonomske opravdanosti za izgradnju podzemne TK mre០e, TK mre០a, odnosno prikljuაcina TK mre០u, mogu se izvoditi i zraაno.Projektiranje i izvoᄐenje TK mre០e rjeᘐava se sukladno posebnim propisima, a prema rjeᘐenjima ovogplana.

Ⴠlanak 163. mijenja se i glasi:

„Za izgraᄐenu telekomunikacijsku infrastrukturu za pru០anje telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova planira se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno proᘐirenje izgradnjom novih graᄐevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeၰi raაuna o pravu zajedniაkog koriᘐtenja od strane svih operatora koji posjeduju propisanu dozvolu za pru០anje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba radiofrekvencijskog spektra.

Novu TK infrastrukturu za pru០anje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova unutar naselja potrebno je osigurati podzemno unutar koridora postojeၰih odnosno planiranih prometnica i pjeᘐaაkih staza ili zelenih povrᘐina. Za meᄐumjesno povezivanje koristiti koridore prometnica, iznimno kada je to moguၰe, samo radi bitnog skraၰivanja trasa, koridor se mo០e planirati nadzemno i izvan koridora




prometnica.

Novu TK infrastrukturu za pru០anje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez koriᘐtenja vodova, odrediti planiranjem baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima izvan graᄐevinskog podruაja naselja vodeၰi raაuna o moguၰnosti pokrivanja podruაja radijskim signalom koji ၰe se emitirati radijskim sustavima uz naაelo zajedniაkog koriᘐtenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguၰe.“

Ⴠlanak 164.Zgrade za smjeᘐtaj telefonskih centrala i drugih telekomunikacijskih ureᄐaja mogu se rjeᘐavati kao samostalne graᄐevina na vlastitim graᄐevinskim parcelama ili unutar drugih graᄐevina kao samostalne funkcionalne cjeline. Zgrade za smjeᘐtaj RR ureᄐaja, odnosno RR postaje se, kao i zgrade za smjeᘐtaj baznih postaja pokretnih komunikacija, mogu graditi i izvan podruაja naselja.

Poᘐtanski promet

Ⴠlanak 165.Poᘐtanski promet odvijat ၰe se postojeၰom jedinicom poᘐtanske mre០e u Tkonu.Planom se omoguၰava izgradnja i ureᄐenje novih jedinica poᘐtanske mre០e ovisno o razvojnimpotrebama i moguၰnostima svakog pojedinog naselja.

5.5. Energetski sustav

Ⴠlanak 166.Plan odreᄐuje mre០u i naაin opskrbe elektriაnom energijom svih naselja te zona gospodarske namjene. Rekonstrukcija postojeၰih i gradnja novih elektroenergetskih graᄐevina kao i kabliranje pojedinih dijelova trase odreᄐuje se lokacijskom dozvolom prema rjeᘐenjima Plana, tj. UPU-a ili DPU-a, ukljuაivo utvrᄐene uvjete HEP-a.


Planom se omoguၰuje izgradnja elektrana koje koriste obnovljive izvore energije (sunce i sl.) Potencijalne lokacije odredit ၰe se posebnom studijom koja ၰe utvrditi kapacitete elektrana, kriterije zaᘐtite prostora i okoliᘐa, te ekonomsku isplativost.

Na podruაju Opၰine Tkon se ne mo០e planirati gradnja, niti se mo០e graditi pojedinaაna ili viᘐe graᄐevina namijenjenih za iskoriᘐtavanje snage vjetra za elektriაnu energiju.

Ⴠlanak 167.Sve trafostanice, osim stupnih trebaju biti izvedene na zasebnim graᄐevinskim parcelama ako nisuplanirane u sklopu drugih graᄐevina. Dimenzije su definirane veliაinom opreme i postrojenja koja se unjih ugraᄐuju, a sukladno posebnim propisima.Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je moguၰ kolni pristup barem jednom proაeljui da su uklopljene u okoliᘐ. Ako se grade kao samostalne graᄐevine obvezno je hortikulturno ureᄐenjeokoliᘐa. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3,0 m, a od susjedne meᄐenajmanje 1,0 m.Planom su predviᄐene minimalne graᄐevinske parcele za trafostanicu:

- 10/04kV-40m2

Ⴠlanak 168.Uz nadzemne postojeၰe i planirane dalekovode odreᄐuju se ᘐirine zaᘐtitnih pojasa:

- DV SN 35 kV - 30 m- DVNN 10 kV - 10m

U zaᘐtitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda izuzetno je moguၰa rekonstrukcija i gradnja graᄐevina sukladno uvjetima nadle០nog tijela elektroprivrede.




Ⴠlanak 169.Svaka postojeၰa i novo planirana graᄐevina prikljuაuje se na elektromre០u na naაin kako to propisujejavno poduzeၰe.Elektromre០a projektira se i izvodi sukladno posebnim propisima prema planskim rjeᘐenjima.Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice, odnosno prikljuაci za pojedine graᄐevine krozprikljuაne kolne putove. Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama, odnosno pristupnimputovima neposredno uz granice graᄐevinskih parcela.

Nije dopuᘐteno projektiranje niti izvoᄐenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometalo izvoᄐenje graᄐevina na graᄐevinskim parcelama, odnosno realizacija planiranih graᄐevina.

Ⴠlanak 170.Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojeၰim, odnosno planiranim nogostupom uz prometnice. Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete, rasvjetna tijela treba definirati, sukladno graᄐevinama na podruაju kojih se javna rasvjeta izvodi.

Plinoopskrba

Ⴠlanak 171.Planom se omoguၰuje razvoj plinske mre០e, a prema naznakama iz Programa prostornog ureᄐenja RH. Realizacija tog sustava rijeᘐit ၰe se Studijom opskrbe plinom Zadarske ០upanije, te kroz ostalu struაnu dokumentaciju. Razvoj plinifikacije treba predvidjeti u okviru postojeၰih infrastrukturnih koridora i prostora (uz minimalno potrebna proᘐirenja) radi zaᘐtite i racionalnog koriᘐtenja prostora.

Potencijalni i lokalni izvori energije

Ⴠlanak 172.Obnovljive energetske izvore treba prema nacionalnim energetskim programima primijeniti u ᘐto veၰoj mjeri, jer mogu znatno doprinijeti smanjenju koriᘐtenja tradicionalnih izvora, a rijeᘐit ၰe se studijama i struაnim podlogama, kojima ၰe se pokazati racionalno i svrhovito koriᘐtenje prostora te zaᘐtita istog.

5.7. Vodnogospodarski sustav

5.7.1. Koriᘐtenje voda

Ⴠlanak 173.Planom se odreᄐuje poveၰanje kapaciteta postojeၰih sustava nakon saniranja postojeၰih gubitaka.U vezi s navedenim treba nastaviti s praၰenjem stvarnih karakteristika izgraᄐenih elemenatavodoopskrbnog sustava, posebno snimanja i saniranja gubitaka u distribucijskoj mre០i, radi stvaranjamoguၰnosti za racionalno iskoriᘐtavanje i racionalnu buduၰu dogradnju uz osiguranje redovitih isporukapotrebnih koliაina vode svim zonama u svim predviᄐenim i izvanrednim uvjetima pogona.Daljnji razvoj temelji se na veၰ izgraᄐenim sustavima dovoda vode iz lokalnih izvoriᘐta i s rijeke Zrmanje,te uz dopunu vodom iz rijeke

Ⴠlanak 174.Planom se odreᄐuje izrada idejnih rjeᘐenja kojim ၰe se otkloniti sve dileme oko koncepcije sustava te prikazati daljnja izgradnja i funkcioniranje istog.

Ⴠlanak 175.Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojeၰih nadzemnih vodopskrbnih graᄐevina potrebno je osiguratikolni pristup do parcele graᄐevine te zaᘐtitnu, transparentnu ogradu visine najviᘐe do 2,0 m.Najmanja udaljenost nadzemne vodne graᄐevine do ruba parcele iznosi 3,0 m.Vodovodne cijevi postaviti u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne povrᘐine i uskladiti s rasporedomostalih komunalnih instalacija.Moguၰa su odstupanja od predviᄐenih trasa, ukoliko se tehniაkom razradom doka០e racionalnije ipogodnije rjeᘐenje mre០e.




Ⴠlanak 176.Svakoj postojeၰoj i novoplaniranoj graᄐevini mora sa osigurati prikljuაenje na vodoopskrbni sustav. Unutar naselja treba planirati hidrantsku mre០u, a prema Pravilniku o tehniაkim normativima za hidrantsku mre០u za gaᘐenje po០ara.Sve graᄐevine vodoopskrbnog sustava projektiraju se i izvode sukladno zakonskoj regulativi, te hrvatskim normama. Nije dozvoljeno projektiranje i graᄐenje vodoopskrbne mre០e na naაin kojim bi se ᘐtetilo graᄐenju graᄐevina na graᄐevnim parcelama (dijagonalno i sl.) kako bi se sprijeაilo eventualno naknadno izmjeᘐtanje uvjetovano gradnjom planirane graᄐevine.

Ⴠlanak 177.Vodoopskrbne sustave izgraditi sa svim prateၰim vodnim graᄐevinama te primjenom kriterija racionalnog koriᘐtenja postojeၰih sustava vodoopskrbe, ᘐto podrazumijeva rjeᘐenje distribucije u okviru minimuma dopuᘐtenih gubitaka vode, svoᄐenje potroᘐnje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr.

Dodaje se Ⴠlanak 177a i glasi:

Navodnjavanje unutar podruაja Opၰine Tkon potrebno je uskladiti s usvojenim Planom navodnjavanja za podruაje Zadarske ័upanije.

5.7.2. Graᄐevine za zaᘐtitu voda

Ⴠlanak 178.Ovaj plan odreᄐuje da se koncepcija razvoja odvodnje rjeᘐava preko sustava odvodnje Tkon - za Tkon i Ugriniၰi prema naაelnim rjeᘐenjima Plana.Kroz izradu daljnje projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvrᘐiti analizu predlo០enog sustava te odrediti faznost izgradnje istog, ovisno o planiranom razvoju naselja, odnosno financijskim moguၰnostima investitora.

Ⴠlanak 179.Kanalizacija se u pravilu izvodi u koridoru prometnice.Sve graᄐevine na kanalizacijskoj mre០i izvede se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje iizgradnja ovih graᄐevina (Zakon o vodama, N.N. 107/95).Nije dozvoljeno projektiranje i graᄐenje kolektora i ostalih graᄐevina u sustavu ukupne kanalizacijskemre០e kojom bi se nepotrebno ulazilo na prostore graᄐevina unutar drugih graᄐevinskih parcela, odnosnoprostore namijenjene drugim graᄐevinama, radi sprjeაavanja eventualnih naknadnih izmjeᘐtanjauvjetovanih gradnjom tih graᄐevina.

Ⴠlanak 180.U izgraᄐenim dijelovima GP, gdje nema izgraᄐenih kanalizacijskih sustava, do izgradnje istih, Planom se obvezuje primjena suvremenih ureᄐaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte sa viᘐe od

10 ES.Iznimno, za stambene objekte sa manje od 10 ES, u izgraᄐenim djelovnima GP, moguၰe je do izgradnje kanalizacijskih sustava odvodnju otpadnih voda rijeᘐiti izgradnjom vlastitih septiაkih jama, tj. primjenom suvremenih ureᄐaja za proაiᘐၰavanje otpadnih voda na naაin:- da ureᄐaj bude izveden nepropusna za okolni teren- da se locira izvan zaᘐtitnog pojasa prometnice- da od susjedne graᄐevinske აestice bude udaljen minimalno 2,0 m- da je omoguၰen kolni pristup radi აiᘐၰenjaOtpadne vode iz septiაkih i sabirnih jama, pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom, prazne se putem nadle០nog komunalnog poduzeၰa na deponij odreᄐen od strane nadle០nih slu០bi.

Ⴠlanak 181.Turistiაka naselja, proizvodni pogoni, obrtniაke i uslu០ne radionice obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i ureᄐaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje moguၰeg prihvata na sustav javne odvodnje prema Pravilniku o ispuᘐtanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju.




Ⴠlanak 182.Industrijski pogoni obvezni su za svoje tehnoloᘐke otpadne vode izgraditi vlastite sustave i ureᄐaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje moguၰeg prihvata na sustav javne odvodnje, a prema Pravilniku o upuᘐtanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju.

Ⴠlanak 183.Komunalni mulj, kao ostatak nakon primarnog proაiᘐၰavanja voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.

Ⴠlanak 184.Zaᘐtitu voda na prostoru ័upanije provoditi prema odredbama iz Dr០avnog plana za zaᘐtitu voda (N.N. 8/99). Potrebna je izrada ០upanijskog plana za zaᘐtitu voda koji bi utvrdio potrebu istra០ivanja i ispitivanja kakvoၰe voda, mjere zaᘐtite voda, planove za izgradnju objekata za odvodnju i proაiᘐၰavanje otpadnih voda i dr.

Ⴠlanak 184 mijenja se i glasi:

U sluაaju da doᄐe do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljiᘐta i drugih sliაnih pojava, te posredno do ugro០avanja ០ivota i zdravlja ljudi i njihove imovine ili poremeၰaja u vodnom re០imu, zaᘐtita od ᘐtetnog djelovanja povremenih bujiაnih vodotokova i oborinskih odvodnih kanala ၰe se provoditi izgradnjom zaᘐtitnih i vodnih graᄐevina, odnosno tehniაkim i gospodarskim odr០avanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaᘐtitnih vodnih graᄐevina koje se provodi prema programu ureᄐenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama.

U svrhu tehniაkog odr០avanja, te radova graᄐenja, uz bujiაne vodotoke treba osigurati inundacijski pojas minimalne ᘐirine:- 10,0m uz objekte obrambenih nasipa- 5,0m od gornjeg ruba korita rijeka, kanala i ostalih vodotoka, odnosno ruba აestice javnog vodnog doba.

U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge gradnje kojima se mo០e onemoguၰiti izgradnja i odr០avanje vodnih graᄐevina, na bilo koji naაin umanjiti protoაnost korita i pogorᘐati vodni re០im, te poveၰati stupanj ugro០enosti o ᘐtetnog djelovanja vodotoka. Posebno se inundacijski pojas mo០e smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili აestice smjeᘐtene uz korito vodotoka ili აesticu javnog vodnog dobra du០an je omoguၰiti nesmetano izvrᘐavanje radova na აiᘐၰenju i odr០avanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne graᄐevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moၰ vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvoᄐenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakav materijal u korito vodotoka.

6. Mjere zaᘐtite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina

6.1. Mjere zaᘐtite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Ⴠlanak 185.Ovim planom odreᄐuje se potreba izrade Programa gospodarenja ᘐumama s jasnim ciljem gospodarenja u svrhu dobivanja turistiაko-rekreativnih i ostalih korisnih funkcija ᘐuma.

Ⴠlanak 186.U postojeၰim ᘐumskim kompleksima potrebno je provoditi აiᘐၰenje i prorjeᄐivanje s ciljem provoᄐenja panjaაa u sjemenjaაu.


U cilju oაuvanja prirodne bioloᘐke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba oაuvati podruაja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu, podruაja prirodnih vodotoka te obalno podruაje (prirodne pla០e i stijene) te more i podmorje kao ekoloᘐki vrijedna podruაja,




treba revitalizirati ekstenzivno stoაarstvo, te poticati obnovu zapuᘐtenih vinograda i maslinika na tradicionalan naაin, poticati pაelarstvo i sl.

Prilikom zahvata na ureᄐenju i regulaciji vodotoka sa ciljem spreაavanja ᘐtetnog djelovanja voda (nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeၰe stanje te planirati zahvat na naაin da se zadr០i prirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka a ukoliko takav zahvat neophodan korito oblo០iti grubo obraᄐenim kamenom.

U cilju oაuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvrᘐiti analiza krajobraza, istaknuti posebnosti krajobraza, te u skladu s tim planirati izgradnju koja neၰe naruᘐiti izgled krajobraza, a osobito ᘐtititi od izgradnje panoramski vrijedne toაke te vrhove uzvisina i obalu.

Pri oblikovanju graᄐevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagoᄐene prirodnim obilje០jima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

Treba sprijeაiti ᘐtetne zahvate i poremeၰaje u prirodi koji su posljedica turistiაkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati ᘐto povoljnije uvjete odr០avanja i slobodnog razvoja prirode.

Treba ograniაiti graᄐevinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama, te se prirodna obala izvan graᄐevinskih podruაja treba oაuvati bez znaაajnih izmjena obalne linije, nasipanja i otkopavanja obale. Kroz izradu Urbanistiაkih planova ureᄐenja odrediti zone prirodne obale.

Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno koriᘐtenje neobnovljivih prirodnih dobara, te odr០ivo koriᘐtenje obnovljivih prirodnih izvora,

Koriᘐtenje prirodnih dobara treba provoditi temeljem planova gospodarenja prirodnim dobrima koji moraju sadr០avati uvjete zaᘐtite prirode nadle០nog tijela dr០avne uprave,pri izvoᄐenju graᄐevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaᘐtiၰenu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zaᘐtiti prirode te poduzeti mjere zaᘐtite od uniᘐtenja, oᘐteၰenja ili kraᄐe.

Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekoloᘐki znaაajno podruაje ili zaᘐtiၰenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti, sukladno va០eၰem Zakonu o zaᘐtiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve oაuvanja tog ekoloᘐki znaაajnog podruაja ili zaᘐtiၰene prirodne vrijednosti.

Ekoloᘐki vrijedna podruაja koja se nalaze na podruაju opၰine treba saაuvati i vrednovati u skladu sa odredbama va០eၰih zakona i propisa.

Na podruაju opၰine utvrᄐena su ugro០ena i rijetka staniᘐta za koje treba provoditi slijedeၰe mjere oაuvanja:- oაuvati bioloᘐke vrste znaაajne za staniᘐni tip te zaᘐtiၰene i strogo zaᘐtiၰene divlje svojte ᘐto podrazumijeva neunoᘐenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo oაuvanje, oაuvanje njihovog staniᘐta i njihovo praၰenje (monitoring),- sprijeაiti nestajanje kamenjarskih paᘐnjaka i suhih travnjaka (putem ispaᘐe, poticanjem ekstenzivnog naაina stoაarstva...)- oაuvati povoljnu graᄐu i strukturu morskog dna i obale i priobalnih podruაja i ne iskoriᘐtavati sedimente iz sprudova u priobalju, oაuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode.- u gospodarenju ᘐumama treba izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaᘐtitu,- poᘐumljavanje ukoliko se provodi potrebno je vrᘐiti autohtonim vrstama, uzgojne radove provoditi na naაin da se iz degradacijskog oblika ᘐuma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik.

Unutar obuhvata plana nalaze se slijedeၰa podruაja ekoloᘐke mre០e RH:

ᘀifra podruაja naziv Smjernice zaᘐtite

HR 3000419J.Molat-Dugi-Kornat-Murter-

Paᘐman –Ugljan-Rivanj-Sestrunj-Molat

11., 28.




Ⴠlanak 187.Planom se zaᘐtiၰuju sve postojeၰe ᘐume unutar podruაja Opၰine Tkon i zabranjuje se njihova prenamjenu, odnosno prekomjerna sjeၰa zbog oაuvanja ekoloᘐkih, krajobraznih i rekreativnih vrijednosti prostora.

U Ⴠlanku 187. dodaje se stavak 2. koji glasi:

ᘀume i/ili ᘐumsko zemljiᘐte u vlasniᘐtvu Republike Hrvatske kojima gospodari nadle០na slu០ba ( „Hrvatske ᘀume“ d.o.o.), a predmet su sadnje viᘐegodiᘐnjih nasada, ne mo០e se planirati graᄐevinsko podruაje tj. ne mo០e se mijenjati status i namjena zemljiᘐta, te je obvezna primjena აlanaka va០eၰeg Zakona o ᘐumama.

Ⴠlanak 188.Postojeၰe mjesno groblje zadr០avaju se u funkciji uz moguၰnost proᘐirenja.Moguၰa proᘐirenja izvesti ၰe se sukladno potrebama, a temeljem idejnog rjeᘐenja unutar zone u funkcijigroblja utvrᄐene ovim planom.

6.2. Mjere zaᘐtite kulturno-povijesnih cjelina

Ⴠlanak 189.Odredbe za uspostavu i provoᄐenje mjera zaᘐtite i obnove kulturne baᘐtine proizlaze iz zakonskih propisa i standarda.

Ⴠlanak 190.Ako se pri izvoᄐenju graᄐevinskih ili nekih drugih radova naiᄐe na arheoloᘐko nalaziᘐte ili pojedinaაni nalaz, radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadle០nu ustanovu.

Ⴠlanak 191.Arheoloᘐka iskapanja i istra០ivanja mogu se obavljati samo na temelju odobrenja koje daje nadle០no tijelo Zaᘐtitu arheoloᘐkih lokaliteta i spomenika treba provoditi u skladu s naაelima arheoloᘐke struke i konzervatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom i prezentacijom vidljivih ostataka graᄐevina va០nih za povijesni i kulturni identitet prostora.

Ⴠlanak 192.Za zahvate na elementima kulturne baᘐtine (popravak i odr០avanje postojeၰih graᄐevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja, ruᘐenja i uklanjanja graᄐevina ili njihovih dijelova, novogradnje unutar zaᘐtiၰenih predjela, prenamjene postojeၰih graᄐevina, izvoᄐenje radova na arheoloᘐkim lokalitetima) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti:

posebne uvjete (u postupku izdavanje lokacijske dozvole)prethodno odobrenje (u postupku izdavanja graᄐevinske dozvole)

Nadzor u svim fazama radova provodi nadle០na Uprava za zaᘐtitu kulturne baᘐtine - Konzervatorski odjel u Zadru (KZD)

Ⴠlanak 193.Predstavniაko tijelo Opၰine treba donijeti odluku o zaᘐtiti dobara od lokalnog znaაenja - tradicijskoj gradnji - koja je ugro០ena novijom gradnjom, a uz prethodnu suglasnost nadle០ne ustanove utvrditi naაin zaᘐtite i osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke.

7. Postupanje sa otpadomჀlanak 194.Koncept gospodarenja otpadom glasi:

Izbjegavanje nastanka otpada kroz: edukaciju stanovniᘐtva

- djelovanje na ponaᘐanje kupaca i potroᘐaაapotporu i unapreᄐenje burze otpada




smanjenje i viᘐekratno koriᘐtenje ambala០eაiᘐၰu proizvodnju

- Vrednovanje neizbje០nog otpada:odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i ᘐtetnih sastojaka otpada

- bioloᘐka obrada odvojeno sakupljenog biootpada (kompostiranje)izgradnja recikla០nih pogona

- Odlaganje ostatnog otpada- sanacija postojeၰih neureᄐenih odlagaliᘐta, te njihova prenamjena

odvoz otpada s otokaizgradnja transfer stanicadonoᘐenje konaაne odluke, na osnovi Studije o postupanju otpadom za podruაje Zadarske ០upanije,prema propisima EUodlaganje ostatnog otpada s manje od 5 % organskih tvari

Ⴠlanak 195.Prema Pravilniku o postupanju s otpadom (N.N. 123/97) i Zakonu o otpadu (N.N. 178/04) do 31. 12. 2005. godine, moraju se sanirati sva odlagaliᘐta, odnosno odrediti prenamjena onih koja se neၰe koristiti.

Ⴠlanak 196.Ovim planom utvrᄐuje se potreba rjeᘐenja odlagaliᘐta komunalnog otpada na nivou ័upanije definiranjem najpovoljnije lokacije za centralno sabiraliᘐte otpada za cjelokupni prostor Zadarske ០upanije, a temeljem Studije o postupanju s otpadom za podruაje Zadarske ០upanije .

Ⴠlanak 197.Otpad s otoka treba odvoziti na kopno, na najbli០e odlagaliᘐte, a na otoku organizirati transfer-stanicu za prikupljanje i selekciju sa pres-kontejnerima i recikla០nim dvoriᘐtem na lokaciji Kraljak izvan graᄐevinskog podruაja naselja Tkon..

Selekcijom ၰe se uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnoloᘐkog otpada (metali, papir, staklo itd.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno koriᘐtenje.

Ⴠlanak 198.Do usvajanja konaაnog rjeᘐenja na osnovi izraᄐene Studije o postupanju s otpadom, Planom se utvrᄐuje privremeno odlaganje otpada na postojeၰem odlagaliᘐtu Opၰine Tkon iznad uvale Triluke uz istovremenu sanaciju istog, te poboljᘐanje sanitarno-tehniაkih uvjeta .

Ⴠlanak 199.Koristiti graᄐevinski otpad i otpad od ruᘐenja objekata (osim proizvoda koji u sebi sadr០e katran) moguၰe je koristiti kao inertni materijal za punjenje kamenolomskih iskopa pri sanaciji kamenoloma.

Ⴠlanak 200.Planom se utvrᄐuje potreba sabiranja i skladiᘐtenja opasnog otpada izdvojeno iz komunalnog otpada(baterije, akumulatori, lijekovi, motorna ulja, boje, lakovi itd).Opasni tehnoloᘐki otpad proizvoᄐaა je du០an skladiᘐtiti na propisan naაin do trenutka predajeovlaᘐtenom sakupljaაu opasnog otpada.Tehniაko-tehnoloᘐke uvjete kojima mora udovoljavati prostor, oprema ili graᄐevina za skladiᘐtenjeopasnog otpada propisuje ministar zaᘐtite okoliᘐa i prostornog ureᄐenja.Planirana transfer stanica na lokaciji Kraljak koristi ၰe se za privremeni smjeᘐtaj odvojenog opasnogotpada, odakle ၰe se isti odvoziti na najbli០e sabirno mjesto na kopnu.

8. Mjere sprjeაavanja nepovoljna utjecaja na okoliᘐჀlanak 201.Ovim Planom odreᄐena je potreba izrade i provoᄐenja postupka procjene utjecaja na okoliᘐ, na osnovu Zakona o zaᘐtiti okoliᘐa (N.N. 82/94. i 128/99), a prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliᘐ za sve zahvate odreᄐene u Popisu zahvata koji su sastavni dio Pravilnika.




Ⴠlanak 202.Ovim Planom odreᄐuje se potreba izrade Programa zaᘐtite okoliᘐa za Opၰinu Tkon uz zakonom

propisani sadr០aj.

Za potrebe Programa zaᘐtite okoliᘐa potrebno je utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaᘐtite okoliᘐa za osobito vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja), more, ᘐume, tlo i krajolik.

8.1. Zaᘐtita tla

Ⴠlanak 203.U cilju zaᘐtite tla potrebno ၰe biti poduzeti slijedeၰe aktivnosti:• dugoroაno kvalitativno i kvantitativno osigurati i odr០avati funkcije tla, primjereno staniᘐtu• redefiniranjem graᄐevinskih podruაja odrediti realne prostorne potrebe i prenamijeniti dugotrajno

neiskoriᘐtene graᄐevinske povrᘐine• razvoj naselja prioritetno usmjeriti na postojeၰe dijelove naselja uz poboljᘐanje stambenog okru០enja,

obnovu postojeၰih i dotrajalih zgrada i objekata• povrᘐine oᘐteၰene erozijom i klizanjem potrebno je ᘐto je viᘐe moguၰe zaᘐtititi;• poticati ekoloᘐko, odnosno bioloᘐko poljodjelstvo i ekstenziviranje istog;• u cilju zaᘐtite od prirodnih razaranja potrebno je poticati procese prirodnog pomlaᄐivanja ᘐuma i

autohtone ᘐumske zajednice.• obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih podruაja i izradu planova (karata) ugro០enih podruაja, koje

ၰe obuhvatiti i podruაja s geoloᘐkim, hidrogeoloᘐkim i seizmoloᘐkim rizicima.

8.2. Zaᘐtita zraka

Ⴠlanak 204.Organizirati mre០u za praၰenje kakvoၰe zraka na podruაju Opၰine Tkon s parametrima koji ၰe naknadno biti odreᄐeni, i koji ၰe dati potpunu sliku kakvoၰe zraka na podruაju Opၰine.

Ⴠlanak 205.U cilju poboljᘐanja kakvoၰe zraka odreᄐuju se slijedeၰe mjere i aktivnosti na podruაju planiranja i ureᄐenja javnih prostora i povrᘐina:• proᘐiriti postojeၰe pjeᘐaაke zone• osigurati protoაnost prometnica,• unaprijediti javni prijevoz,• detaljnim i drugim planovima osigurati dovoljnu koliაinu zelenila unutar graᄐevinskih zona i pojedinih

parcela, kao i zelenih povrᘐina u odnosu na druge javne sadr០aje unutar zona obuhvata• planirati i graditi pjeᘐaაke ᘐetnice, biciklistiაke staze, javne parkove i djeაja igraliᘐta• odrediti uvjete za velike brodove na privezu radi smanjenja emisije.

8.3. Zaᘐtita voda

Ⴠlanak 206.Sve komunalne otpadne vode treba tretirati preko proაistaაa otpadnih voda.Do ukljuაivanja u sustav obvezna je izgradnja vodonepropusnih septiაkih jama, koje ၰe se prazniti putemnadle០nog komunalnog poduzeၰa na deponij odreᄐen po sanitarnom organu Opၰina.Za naselja odnosno graᄐevine koji neၰe moၰi biti ukljuაeni u sustav odvodnje ili do njihovog ukljuაivanjau sustav obvezna je izgradnja trodijelnih nepropusnih septiაkih jama.

Ⴠlanak 207.Treba uvesti kontrolu nad upotrebom koliაine i vrste zaᘐtitnih sredstava u poljoprivredi na podruაju vodonosnika, kako bi se priᘐlo smanjivanju koliაine ᘐtetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi.




8.4. Zaᘐtita mora

Ⴠlanak 208.Planom se istiაe potreba intenziviranja gradnje srediᘐih ureᄐaja (bioloᘐko proაiᘐၰavanje) za proაiᘐၰavanje otpadnih voda u obalnom dijelu Opၰine s dovoljno dugim podmorskim ispustom.

Ⴠlanak 209.U cilju zaᘐtite mora i podmorja Planom se nala០e potreba izgradnje ureᄐaja za proაiᘐၰavanje otpadnih voda na podruაjima planirane intenzivnije izgradnje /turistiაke zone/, ili osjetljivim prirodnim cjelinama.

Ⴠlanak 210.Planom je razvoj proizvodnih djelatnosti na prostoru Opၰine ograniაen iskljuაivo na zanatsku djelatnost u proizvodnim zonama izvan graᄐevinskog podruაja naselja, uz dodatni uvjet da se ni u tim zonama ne planiraju tehnoloᘐki procesi iz kojih se izdvajaju otpadne vode s toksiაnim i drugim opasnim tvarima koje se ulijevaju u more.

Ⴠlanak 211.U podruაju mjesne luke potrebno je osigurati prihvat zauljenih voda i istroᘐenog ulja, te ugraditi ureᄐaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje istroᘐenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,

Ⴠlanak 212.Prilikom izgradnje objekata u zoni morske obale sukladno Zakonu, obavezna je izrada odgovarajuၰe Studije o utjecaju na okoliᘐ koja ukljuაuje i dobivanje odreᄐenih spoznaja o kakvoၰi mora, definiranje mjera njegove zaᘐtite i naაin praၰenja stanja (monitoring).

Ⴠlanak 213.U podruაjima namijenjenim uzgoju marikulture, planirani uzgoj potrebno je uskladiti s prijemnom moၰi mora na osnovi ciljanih istra០ivanja.

Ⴠlanak 214.Planom se uvjetuje kontrolirani razvoj turizma usklaᄐen sa prirodnim moguၰnostima, a radi zaᘐtite postojeၰe zadovoljavajuၰe kakvoၰe mora u zonama pla០a i kupaliᘐta.

8.5. Zaᘐtita od buke

Ⴠlanak 215.Planom je utvrᄐuje potreba izrade karte buke za podruაje Opၰine.

Ⴠlanak 216.Ovim Planom utvrᄐuje se potreba odreᄐivanja najveၰe dopuᘐtene buke za pojedina podruაja i to za stambene zone, poslovne zone, turistiაke zone, prometne zone mjerama tehniაke izolacije od buke (kod gradnje i rekonstrukcije graᄐevina) i mjerama prometne regulacije te fiziაkim i zelenim barijerama uz prometnice.

9. Mjere provedbe plana

Ⴠlanak 217.Provoᄐenje i razrada Prostornog plana odvijat ၰe se kao kontinuirani proces u skladu s ovim odredbama i drugim dokumentima prostornog ureᄐenja koji ၰe se donositi na temelju Prostornog plana te programa mjera za unapreᄐenje stanja u prostoru, koji se donose temeljem Zakona za razdoblje od აetiri godine.

9.1. Obveza izrade prostornih planova

9.1.1. Izgradnja i ureᄐenje graᄐevinskih podruაja naselja




Ⴠlanak 218.Planom se utvrᄐuje obveza izrade UPU-a za sljedeၰe prostorne cjeline unutar GP naselja:

1 - podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon2 - podruაje Ugriniၰi3 - podruაje Podmostir4 - podruაje Zavrᘐje5 - podruაje Mariაin Vrh6 - podruაje Glaviაina


Na podruაju obuhvata Plana doneseni su Urbanistiაki planovi ureᄐenja za slijedeၰe prostorne cjeline unutar GP naselja:

1. podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon (Slu០beni glasnik Zadarske ០upanije 08/09)6. podruაje Glaviაina (Slu០beni glasnik Zadarske ០upanije 05/09)

Planom se utvrᄐuje obveza izrade UPU-a za sljedeၰe prostorne cjeline unutar GP naselja: 2. podruაje Ugriniၰi …………………………cca 5 ha3. podruაje Podmostir ……………………...cca 7 ha4. podruაje Zavrᘐje …………………………cca 11 ha5. podruაje Mariაin Vrh……………………..cca 5 ha13. zona nove ᘐkole i vrtiၰa…...…………….cca 0.5 ha

Ⴠlanak 219.Detaljne granice podruაja obuhvata UPU-a unutar graᄐevinskog podruაja naselja Tkon definirane su Planom i ucrtane u grafiაkim prilozima Plana na katastarskoj podlozi (list br. 4 Graᄐevinska podruაja, mj. 1 :5000).Prilikom izrade UPU-a iz prethodnog აlanka Planom se nala០e obveza poᘐtivanja uvjeta za gradnju i ureᄐenje unutar graᄐevinskog podruაja naselja kao i svih opၰih uvjeta, koji su sastavni dio provedbenih odredbi ovoga plana.

Ⴠlanak 220.Do donoᘐenja naprijed navedenih UPU-a za dijelove GP naselja moguၰe je ishoditi lokacijsku odnosno graᄐevinsku dozvolu za gradnju stambene graᄐevine unutar izgraᄐenog dijela GP naselja ukoliko je rijeᘐen pristup (javni put) do graᄐevinske parcele.

9.1.3. Izgradnja i ureᄐenje ostalih graᄐevinskih podruაja

Ⴠlanak 221.Planom se utvrᄐuje obveza izrade UPU-a za sljedeၰe prostorne cjeline izvan GP naselja:

7.- zonu proizvodne namjene sve zone ugostiteljsko -turistiაke namjene:8 - uvala Bartovica9 - uvala Sovinje10 - Pustograd11 - ju០ni Paᘐman-Prvenj12 - zonu sportsko-rekreacijske namjene


Na podruაju obuhvata Plana doneseni su Urbanistiაki planovi ureᄐenja za slijedeၰe prostorne cjeline izvan GP naselja:

9. uvala Sovinje (Slu០beni glasnik Zadarske ០upanije 14/09)

Planom se utvrᄐuje obveza izrade UPU-a za sljedeၰe prostorne cjeline izvan GP naselja: - gospodarska namjena proizvodna




7. zonu proizvodne namjene Ugriniၰ………………….cca 2.5 ha- ugostiteljsko –turistiაka namjena:

8. uvala Bartovica ………………………………………cca 15 ha10. Pustograd ...………………………………………...cca 22 ha11. ju០ni Paᘐman-Prvenj ...….…………………………cca 10 ha

- sportsko-rekreacijska namjena12. zonu sportsko-rekreacijske namjene …………….cca 62 ha

Planom se utvrᄐuje obveza izrade DPU-a za sljedeၰe prostorne cjeline izvan GP naselja: 14. zonu proᘐirenja groblja Tkon………………………cca 1 ha

Ⴠlanak 222.Detaljne granice zona iz prethodnog აlanka. definirane su Planom i ucrtane u grafiაkim prilozima Plana na katastarskoj podlozi (list br. 4 Graᄐevinska podruაja, mj. 1 : 5000).Prilikom izrade UPU-a iz prethodnog აlanka Planom se nala០e obveza poᘐtivanja uvjeta za izgradnju i ureᄐenje zona proizvodne i ugostiteljsko-turistiაke namjene namjena izvan granica naselja kao i svih opၰih uvjeta, koji su sastavni dio provedbenih odredbi ovoga plana.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.2.1. Marikultura

Ⴠlanak 223.Ovim planom utvrᄐene su povrᘐine uzgajaliᘐta riba /zone marikulture/ na podruაju Opၰine Tkon, temeljem Studiem koriᘐtenja i zaᘐtite mora i podmorja na podruაju Zadarske ០upanije, sukladno uvjetima Prostornog plana Zadarske ០upanije (Slu០beni glasnik Zadarske ០upanije 2/01, 6/04, 2/05). Pod zonama marikulture na podruაju Opၰine Tkon razlikuju se sljedeၰe vrste uzgajaliᘐta i to:

• uzgajaliᘐta plave ribe - tune• uzgajaliᘐta bijele ribe - brancin, orada

Ⴠlanak 224.Na prostoru unutar granica obuhvata Plana utvrᄐene su temeljem Prostornog plana Zadarske ០upanije (Slu០beni glasnik Zadarske ០upanije 2/01, 6/04, 2/05), a u skladu sa Studije koriᘐtenja i zaᘐtite mora i podmorja na podruაju Zadarske ០upanije sljedeၰa podruაja marikulture (kartografski prikaz 1.1. Koriᘐtenje i namjena prostora):

• zona Z2- podruაja u kojima marikultura ima visoki prioritet, ali se dozvoljavaju i druge djelatnosti• zona Z3 - podruაja u kojima se pod odreᄐenim uvjetima dozvoljavaju ograniაeni oblici marikulture i u

kojima ona slu០i kao dopunski sadr០aj drugim dominantnim djelatnostima moguၰe je pored navedenih lokacija locirati i obiteljska uzgajaliᘐta bijele ribe i ᘐkoljki kapaciteta do 50t na dubini > 15 m.

U skladu s tim utvrᄐeni su kapaciteti pojedine lokacije.

Uzgoj plave ribe nije dozvoljen unutar Zaᘐtiၰenotg obalnog podruაja (ZOP) u pojasu mora u ᘐirini 300 mod obalne crte.Mrjestiliᘐta morskih riba i ᘐkoljkaᘐa mogu biti locirana bilo gdje na kopnu ili moru i izvan graᄐevinskihpodruაja naselja, a u skladu sa Studijom koriᘐtenja i zaᘐtite mora i podmorja na podruაju Zadraske០upanijePlanom se utvrᄐuje obveza izmjeᘐtanja postojeၰih lokacija marikulture, koje nisu u skladu sa Studijomkoriᘐtenja i zaᘐtite mora i podmorja na podruაju Zadraske ០upanije.Nu០no je inaugurirati praksu integralnog upravljanja obalnim podruაjem kao najprikladnijeg odgovora naprepoznate postojeၰe i dolazeၰe probleme, uz zaᘐtitu obalnog podruაja i pa០ljivog gospodarenjanjegovim resursima, a sve u skladu sa Studijom koriᘐtenja i zaᘐtite mora i podmorja. To znaაi da ၰe selokacije ribogojiliᘐta pratiti i ukoliko se poka០e da odreᄐena lokacija ne odgovara moguၰe je izmjeᘐtanjeunutar dozvoljenih zona.Lokacijsku dozvolu za pojedino uzgajaliᘐte unutar planom utvrᄐenih zona moguၰe je ishoditi temeljemprostornog rjeᘐenje kojim ၰe se potvrditi usklaᄐenost odabrane lokacije sa Pravilnikom o kriterijima opogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama (NN 129/99), Pravilnik oizmjenama i dopunama Pravilnika o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih




organizama (NN 56/02), i pravilnik o procjeni utjecaja na okoliᘐ (NN 59/00).

Ⴠlanak 225.U skladu s Pravilnikom nu០no je osigurati usklaᄐen razvitak uzgoja, uskladiti djelatnosti uzgoja s drugim korisnicima prostora i stvoriti uvjete za provoᄐenje postupka, te izbor najpovoljnijih podruაja s obzirom na njihov prihvatni i nosivi kapacitet.

9.2.2. Razvojne mjere

Ⴠlanak 226.Planom se utvrᄐuje potreba primjene i poticanja razvojnih mjera s ciljem poboljᘐanja uvjeta i kvalitete ០ivota stanovniᘐtva na podruაju Opၰine i to:

• აuvanje cestovnih koridora radi osiguranja kvalitetne prometne povezanosti• izgradnja i ureᄐenje mjeᘐovite luka otvorenih za javni promet• ureᄐenje obalnog pojasa poglavito unutar graᄐevinskog podruაja• organiziranje kvalitetnog meᄐumjesnog povezivanja• uvoᄐenje brzih brodskih pruga i kvalitetnije i uაestalije dnevne veza otoka sa kopnom i ostalim

dijelovima ័upanije• izgradnja sustava odvodnje s adekvatnim stupnjem proაiᘐၰavanja otpadnih voda• izgradnja i ureᄐenje turistiაkih podruაja vodeၰi raაuna o nosivom kapacitetu prostora i

podizanju nivoa turistiაke usluge

9.3. Rekonstrukcija graᄐevina აija je namjena protivna planiranoj

Ⴠlanak 227.Planom se omoguၰava rekonstrukcija stambenih graᄐevina აija je namjena suprotna planiranoj namjeni, u cilju poboljᘐanja uvjeta stanovanja.Rekonstrukcija je moguၰa na zemljiᘐtu, აije se ureᄐenje, odnosno priprema za izgradnju ne utvrᄐuje kao aktivnost u tekuၰem Programu mjera za unapreᄐenje stanja u prostoru Opၰine.

Poglavlje „9.3. Rekonstrukcija graᄐevina აija je namjena protivna planiranoj“ se briᘐe


Ⴠlanak 228.Rekonstrukcija stambenih graᄐevina u cilju poboljᘐanja uvjeta stanovanja iz prethodne toაke se smatra:

• izmjena ili sanacija kroviᘐta, bez promjene vanjskog oblika.• izmjena ili sanacija drugih konstruktivnih dijelova graᄐevine, bez promjene vanjskog oblika

graᄐevine,


Ⴠlanak 229.Pod postojeၰim graᄐevinama u smislu ovog Plana, koje je moguၰe rekonstruirati u skladu s odredbama za gradnju stambenih graᄐevina uz uva០avanje propisanih re០ima zaᘐtite, a nisu uvrᘐteni u granice graᄐevinskog podruაja utvrᄐene ovim Planom, smatraju se:

• graᄐevine sagraᄐene do 15.02.1968 kao i აestice postojeၰih zgrada oznaაene u katastarskimpodlogama

• graᄐevine podignute na temelju pravomoၰne graᄐevne dozvole





Ⴠlanak 230.

Graᄐevine koje posjeduju pravomoၰnu graᄐevnu dozvolu kao i graᄐevine აija je gradnja zapoაeta po pravomoၰnoj graᄐevnoj dozvoli u oba sluაaja izdate temeljem Prostornog plana (bivᘐe) opၰine Biograd na moru, koji je vrijedio do stupanja na snagu ovoga Plana mogu se rekonstruirati odnosno dograditi temeljem odredbe.


PRELAZNE I ZAVRᘀNE ODREDBEჀlanak 231.Praၰenje provedbe Plana obavljati ၰe se kroz Izvijeᘐၰe o stanju u prostoru i Program mjera za unapreᄐenje stanja u prostoru za razdoblje od აetri godine.


Ⴠlanak 232.U sluაaju neusklaᄐenosti izmeᄐu Obrazlo០enja Plana i Odredbi za provoᄐenje primjenjivati ၰe se Odredbe za provoᄐenje.

Ⴠlanak 233.Izvornik Prostornog plana ureᄐenja Opၰine Tkon kojeg je donijelo Opၰinsko vijeၰe Opၰine Tkon, potpisan od Predsjednika Opၰinskih vijeၰa აuva se u pismohrani Opၰine Tkon.

Ⴠlanak 234.Datumom stupanja na snagu Prostornog plana ureᄐenja Opၰine Tkon prestaje va០iti Prostorni plan opၰine Biograd na Moru ("Slu០beni vjesnik opၰina Benkovac, Biograd na moru, Obrovac i Zadar", br. 12/78, 13/85 i 12/86) za podruაje unutar granica obuhvata ovoga Plana.

Ⴠlanak 235.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Slu០benom glasniku Zadarske ០upanije".

Documents

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OP …