REPUBLIKA HRVATSKA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

GRAD KOPRIVNICA

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

GRADA KOPRIVNICE

PRIJEDLOG (ponovljena javna rasprava)

travanj 2012.

izrađivač:

1

IZMJENE I DOPUNE

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

GRADA KOPRIVNICE (Glasnik Grada Koprivnice br. 4/06)

(PRIJEDLOG za ponovljenu javnu raspravu)

travanj 2012. god.

2

IZMJENE I DOPUNE

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

GRADA KOPRIVNICE

NOSITELJ IZRADE: ŽUPANIJA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA

GRAD KOPRIVNICA GRADONAČELNIK ZVONIMIR MRŠIĆ, prof.

IZRAĐIVAČ:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE Odgovorni voditelj izrade plana: Zlatko Filipović, dipl.ing.arh. Stručni tim: mr. sc. Mladen Matica Snježana Marković Sirovec, mag.ing.arh. Blaženka Lukšić, dipl.ing.arh. Jelena Kovač, dipl.ing.građ. Saša Cestar, dipl.ing.prom.

3

Županija: KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKA Grad/Općina: KOPRIVNICA Naziv prostornog plana: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KOPRIVNICE Faza izrade prostornog plana: PRIJEDLOG za ponovljenu javnu raspravu Odluka o izradi prostornog plana (službeno glasilo): „Glasnik Grada Koprivnice”, br. 09/09.

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo): „Glasnik Grada Koprivnice”, br.

Javna rasprava (datum objave):

Javni uvid održan od: do:

Ponovljeni javni uvid održan: od: do:

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Maja Ištvan Krapinec, dipl.ing.arh.

(ime, prezime i potpis)

Suglasnost za plan prema članku 98. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (”Narodne novine”, br. 76/07 i 38/09) Broj suglasnosti KLASA: datum: Pravna osoba koja je izradila plan:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE Pečat pravne osobe koja je izradila plan: Odgovorna osoba:

Zlatko Filipović, dipl.ing.arh., ovl.arh.

(ime, prezime i potpis)

Odgovorni voditelj izrade Urbanističkog plana: Zlatko Filipović, dipl.ing.arh., ovl.arh.

Stručni tim u izradi plana: Vanjski stručni suradnici:

1. mr. sc. Mladen Matica 1. Marina Horvat Pavlic, dipl.iur. 2. Snježana Marković Sirovec, mag.ing. arh., ovl.arh.urb. 2. Marijan Štimac, dipl.oec. 3. Blaženka Lukšić, dipl.ing.arh. 4. Jelena Kovač, dipl.ing.građ. 5. Saša Cestar, dipl.ing.prom. Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela:

Zoran Gošek, dipl.ing.

(ime, prezime i potpis)

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: (ime, prezime i potpis)

Pečat nadležnog upravnog tijela:

4

S A D R Ž A J:

A) TEKSTUALNI DIO

o Uvodni dio

o Odredbe za provođenje

o Obrazloženje Plan

o Izvod iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana

Koprivničko-križevačke županiji

o Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i

gradnji

o Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi

o Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

B) GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA (M 1:25.000)

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

2.1. PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE (M 1: 25.000)

2.2. ENERGETSKI SUSTAVI (M 1: 25.000)

2.3. OSTALA INFRASTRUKTURA (M 1: 25.000)

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA (M 1:25.000)

4. Građevinska područja naselja (1:5.000)

4.1. Bakovčica (M 1:5.000) 4.2. Draganovec (M 1:5.000) 4.3. Herešin (M 1:5.000) 4.4. Jagnjedovec (M 1:5.000) 4.5. Koprivnica – centar (M 1:5.000) 4.6. Koprivnica - Vinica (M 1:5.000) 4.7. Koprivnica - Miklinovec (M 1:5.000) 4.8. Kunovec Breg (M 1:5.000) 4.9. Reka (M 1:5.000) 4.10. Starigrad (M 1:5.000) 4.11. Štaglinec (M 1:5.000)

5

0. UVODNI DIO Na temelju članka 78. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07., 38/09. i 55/11.) i članka 40. Statuta Grada Koprivnice („Glasnik Grada Koprivnice" broj 4/09.), Gradsko vijeće Grada Koprivnice na 7. sjednici održanoj dana 23. prosinca 2009. godine donijelo je Odluku o pokretanja postupka izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Koprivnice („Glasnik Grada Koprivnice" broj 09/09). Izrada je povjerena Zavodu za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije . Izvorni Prostorni plan uređenja Grada Koprivnice izradila je tvrtka URBANISTIČKI INSTITUT, d.o.o. iz Zagreba. Odluka o donošenju PPUG Koprivnice donijeta je na 13. sjednici Gradskog vijeća, održanoj 21. lipnja 2006. godine. Odluka je objavljena u Glasniku Grada Koprivnice broj 4/06., zajedno sa odredbama za provođenje PPUG. Grafički dio ovog Plana izrađuje se u ArcGIS 9.2 programu. Kao topografska podloga koristi se nova topografska karta Hrvatske 1:25.000. Građevinska područja izrađuju se na odgovarajućoj digitalnoj katastarskoj podlozi. U skladu sa člankom 83. Zakona o prostornom uređenju i gradnji održana je prethodna rasprava na Nacrt prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plan uređenja Grada Koprivnice u Koprivnici dana 11. 05. 2011. godine u Gradskoj vijećnici, Zrinski trg 1/I u Koprivnici. Datum, mjesto i vrijeme prethodne rasprave objavljeni su u Glasu Podravine od 29. 04. 2011. godine i na web stranicama Grada Koprivnice www.koprivnica.hr.

U postupku izrade Izmjena i dopuna Prostornog plan uređenja Grada Koprivnice provedena je javna rasprava od 14. studenog 2011. godine do 30. studenog 2011. godine. Datum, mjesto i vrijeme javne rasprave objavljeni su u Glasu Podravine od 04.11.2011. godine i na web stranicama Grada Koprivnice 07.11.2011. godine. Na temelju prihvaćenih očitovanja i prijedloga u javnoj raspravi na promjene granice građevinskog područja u skladu s člankom 93. Zakona o prostornom uređenju i gradnji potrebno je provesti ponovnu javnu raspravu u kojoj se mogu podnositi primjedbe i očitovanja samo u svezi s izmjenama povodom prihvaćenih primjedbi u javnoj raspravi.

6

Razlozi pokretanja postupka Izmjena i dopuna PPUO GRADA KOPRIVNICE Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja grada Koprivnice mijenjaju se sljedeći dijelovi plana:

Tema Tekstualna izmjena Grafička izmjena

Prema Odluci

1. Usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji

da Sve karte

2.

Noveliranje planskih rješenja u Prostornom planu uređenja grada Koprivnice, provjera i usklađenje građevinskih zona sa novim katastarskim izmjerama, prema kojem treba u maksimalnoj mjeri iskoristiti postojeći građevinski fond

da Sve karte.

3.

Noveliranje planskih rješenja u Prostornom planu uređenja grada Koprivnice za prostore posebne namjene (prostori vojne namjene) te usklađenje planskih rješenja s Pravilnikom koji određuje udaljenosti od prometnice i stambenih građevina kod skladištenja eksplozivnih tvari

da Karta 1. i 4.5

4. Provjera i usklađenje planskih rješenja u skladu s Generalnim urbanističkim planom Koprivnice („Glasnik grada Koprivnice“ br. 4/08. i 5/08.).

da Karta 1., 4.5. i 4.6.

Usklađivanje sa Zakonom o prostornom uređenju i PPKKŽ

5. Definiranje neizgrađenog građevinskog područja (korekcija)

da Karte 1., 4.1.-4-10.

6. Ucrtavanje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja da Karte 1., 4.1.-4-10.

7. Usklađivanje pojmova da

Usklađivanje s Prostornim planom Koprivničko-križevačke županije

8. Ucrtavanje točnih trasa brze ceste i auto-ceste da Karte 1., 2.1…

Zahtjevi javnih ustanova s ovlastima, građana, udruga, posl. subjekata i sl.

9.

Ministarstvo kulture Uprava za zaštitu prirode – Stručna podloga „Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Koprivnice“.

da 3.

10. Proširenje građevinskih područja

7

OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA

1.1. OSNOVNI PODACI O GRADU KOPRIVNICI I PROSTORNOM PLANU UREĐENJA GRADA

1.1.1. Osnovni podaci o Gradu Koprivnici Grad Koprivnica ima površinu od 91,73 km2 što čini 5,2 % teritorija Koprivničko-križevačke županije (1.746,40 km2). Grad Koprivnica je najgušće naseljen prostor s st/km2. Naselje Broj stanovnika Indeks

1981. 1991. 2001. 2011.1 1991./81. 2001./91. 2011./01.

Bakovčica 398 337 337 322 0,85 1 0,95 Draganovec 343 402 422 506 1,17 1,06 1,19 Herešin 547 651 666 724 1,19 1,02 1,08 Jagnjedovec 403 352 347 340 0,87 0,99 0,97 Koprivnica 20.759 24.238 24.809 23.896 1,17 1,02 0,96 Kunovec Breg 567 637 647 639 1,12 1,02 0,98 Reka 1.478 1.477 1.702 1.519 1,00 1,15 0,89 Starigrad 1.331 1.580 1.573 2.392 1,19 1,00 1,52 Štaglinec 366 434 491 473 1,19 1,13 0,96

Σ 26.192 30.108 30.994 30.872 1,15 1,03 0,99 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Prvi rezultati po naseljima, DZS U Gradu Koprivnici u odnosu na 2001. godinu broj stanovnika se smanjio za 122 (-0,4%). U naselju Koprivnica broj stanovnika smanjio se za 913 (-3,7%). Razlog smanjenja je promjena metodologije Popisa i promjena granica naselja (dio Starigradske ulice pripojen je naselju Starigrad). U naselju Bakovčica broj stanovnika smanjio se za 15 (odnosno -5,0 %), u naselju Jagnjedovec za 7 (- 3,0 %), u naselju Kunovec Breg za 8 (-1,3%), u naselju Reka za183 (-10,8%) te u naselju Štaglinec za 18 (-3,7%). U naselju Draganovec povećao se broj stanovnika za 84 (+19,9%) i u Herešinu za 58 (+8,7%),

1 Podaci Popisa 2011. nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa 2001. budući da je statistička definicija ukupnog stanovništva, korištena u Popisu 2011., dijelom izmijenjena u skladu s međunarodnim standardima. Prvi rezultati još su podložni promjenama jer u idućem razdoblju slijedi detaljna obrada podataka. Konačni rezultati Popisa bit će poznati po završetku obrade podataka i objavit će se prema programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku.

8

1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

Tablica 1.

Podaci o površini, stanovnicima, domaćinstvima i gustoći naseljenosti u odnosu Koprivničko-

križevačku županiju

stanovnici stanovi domaćinstva površina

Popis 2001. Popis 2011. Popis 2001. Popis 2011. Popis 2001.

Popis 2011.

gustoća

naselj.

(2011.)

KOPRIVNIČKO-

KRIŽEVAČKA

ŽUPANIJA

km22 % broj % broj % broj % broj % broj broj broj stan/km2

Županija ukupno

1.746,4 100 124467 100 115582 100 43066 100 46485 100 39693 38322 66,1

Grad ukupno

90,94 5,2 30994 24,9 30872 26,7 10854 25,2 12429 27,6 10274 10848 339,4

Tablica 2.

Podaci o površini, stanovnicima i gustoći naseljenosti u odnosu na problemska područja površina stanovnici gustoća naseljenosti

Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. PODRUČJE

GRADA

KOPRIVNICE

km2

udio u

površini

općine

% broj % broj % broj stan/km2 broj stan/km2

OBALNO - - - - - - - -

OTOČNO - - - - - - - -

KONTINENTALNO

GRANIČNO - - - - - - - -

OSTALO 90,94 100 29706 100 31554 100 326,6 347,0

Grad ukupno 90,94 100 29706 100 30994 100 326,6 341,0

9

Promet

Područjem Grada Koprivnice prolaze slijedeće državne ceste: - D2; G.P. Dubrava Križovljanska (gr. R. Slovenije) - Varaždin - Virovitica – Našice -

Osijek – Vukovar - G.P. Ilok, - D41; G.P. Gola (gr. R. Mađarske) - Koprivnica - Križevci - Vrbovec (D28),

Prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske (N.N. 139/1999) u tom području planiranje Podravsko - podunavski cestovni smjer: (Ormož) - Otok Virje - Varaždin - Virovitica - Osijek - Ilok koji je svrstan u I skupinu prioriteta u cestovnoj mreži. Za ovaj cestovni smjer treba osigurati uvjete za postupnu faznu i etapnu izgradnju brze ceste. Za navedeni cestovni smjer izrađena je Građevinska tehnička studija Podravske brze ceste, sektor: granica R. Slovenije - Varaždin - Virovitica (IPZ iz Zagreba, kolovoz 2003. godine) i sektor: Virovitica - Osijek - Ilok i priključnog pravca Osijek/Vukovar - Vinkovci - Županja (IGH, P.C. Osijek, ožujak 2003. godine). Za dionicu ove brze ceste; čvor Rasinja - čvor Koprivnica, dužine L=18,60 km izrađeno je idejno rješenje i studija o utjecaju na okoliš (IPZ iz Zagreba, studeni 2009. godine)

Cestovni smjer Sveta Helena - Vrbovec - Križevci - Koprivnica - Gola (granica Republike Mađarske) temeljem Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o razvrstavanju javnih testa u autoceste (»Narodne novine» broj: 13/2009) prekategoriziran je u autocestu A12.

Cestovni promet

Razvrstane javne ceste2 na prostoru Grada Koprivnice su:

Državne ceste

D2 GP Dubrava Križovljanska-Varaždin-Koprivnica-Virovitica-Našice-Osijek-Vukovar-GP Ilok

D41 GP Gola-Koprivnica-Križevci-Sesvete (D3)

Županijske ceste

Ž2090 Đelekovec (D20)-Koprivnica (D41)

Ž2112 Ž 2081-Kunovec-Koprivnica-Ž 2141

Ž2140 Koprivnica: Ž2090-D2

Ž2141 Koprivnica: D2-D41

Ž2142 Koprivnica (D41)-Herešin

Ž2143 Koprivnica (Ž2141)-Zrinski Topolovac-N.Skucani-D28

Ž2144 Koprivnica: Ž2143–D41

Ž2145 Koprivnica: Ž2141-Ž2143

Ž2146 Koprivnica: Ž2145-Ž2143

Ž2147 Koprivnica (D41)-Koprivnički Bregi-Hlebine (Ž2114)

Ž2148 D2-Bakovčica

Lokalne ceste

L26015 Pustakovec (L26001)-Kunovec-Kunovec Breg (D2)

L26021 Koprivnica: D41-ul. F.Galovića-Florijanski trg

L26022 Koprivnica: Ž2145-Ulica I.Meštrovića- Ulica Taraščice-L24

2 Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99, NN 111/00

i NN 98/01)

10

L26024 Koprivnica: Ž2143-Ulica Hrvatske državnosti-Ž2146 L26026 Koprivnica: Ž2142-Ulica Miroslava Krleže-Miklinovec ulica (Ž2147) L26027 Koprivnica: D41-Ulica Ž.Selingera-L26026 L26030 Reka (D41)-Starigrad-Draganovec-Koprivnica-D41 L26090 Bakovčica (Ž2148)-Glogovac (Ž2149) L26092 L26082-Kamenica-Jagnjedovec-Ž2143

Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina Područjem Grada Koprivnice prolazi Jadranski naftovod i nalaze se sljedeće plinoopskrbne i naftne građevine:

- JANAF - magistralni plinovod Koprivnica-Budrovac DN 500/50 - magistralni plinovod Ludbreg-Koprivnica DN 500/50 - magistralni plinovod Budrovac-Varaždin I DN 300/50 - magistralni plinovod Legrad-Koprivnica DN 300/50 - magistralni plinovod MRS Koprivnica-MRS Suhopolje DN 250/50-dionica

Koprivnica-Budrovac - magistralni plinovod Jagnjedovec-Koprivnica DN 150/50 - mjerno-redukcijska stanica (MRS) Koprivnica I - mjerno-redukcijska stanica (MRS) Koprivnica II - otpremni naftovod DN 150 Jagnjedovac-US (utovarna stanica) Mučna Reka - plinovod DN 100 Jagnjedovac-MRS (mjerno redukcijska stanica) Koprivnica 1 - plinovod DN 100 Jagnjedovac-Miklinovec - kondenzatovod DN 100 Koprivnica-Budrovac - kondenzatovod DN 50 Legrad-Koprivnica (izvan funkcije) - razvojni pravac plinovoda Ludbreg-Budrovac - planirana trasa sabirnog transportnog sustava Međimurje, plinovod DN 300 čvor

Međimurje-CPS (centralna plinska stanica) Molve (u istom koridoru sa JANAF-om)

Zaštićeni pojas plinovoda je u koridoru širine 30m lijevo i desno od osi plinovoda. U pojasu širokom 5m lijevo i desno od osi naftovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 0,5m. Na prostoru Grada Koprivnice postoje tri eksploatacijska polja za proizvodnju nafte i plina. To su polja Peteranec, Jagnjedovac i Mosti. Eksploatacijsko polje Jagnjedovac, koje je i najstarije sa većim brojem proizvodnih bušotina na području Grada Koprivnice i još uvijek je u funkciji proizvodnje nafte, nakon prestanka proizvodnje nafte može se prenamijeniti za korištenje slatke, mineralne i geotermalne vode.

11

1.4.

Željeznički promet Unutar Grada Koprivnice smještena je sljedeća infrastruktura željezničkog prometa: Željezničke pruge na prostoru Grada Koprivnice su: Željeznička pruga od značaja za međunarodni promet M201 (Gyekenyes) – Državna granica-Botovo-Koprivnica-Dugo Selo, Željeznička pruga od značaja za regionalni promet R202 Varaždin-Koprivnica-Virovitica-Osijek-Dalj Spojna željeznička pruga koja povezuje željezničke pruge M201 i R202.

Razvojnim planovima planirana je dogradnja drugog kolosijeka s rekonstrukcijom postojećeg kolosijeka za brzinu V=160 km/h na željezničkoj pruzi za međunarodni promet M201. Također u sklopu razvoja prigradskog prometa između Varaždina i Koprivnice na željezničkoj pruzi od značaja za regionalni promet R202 planirana je dogradnja drugog kolosijeka uz postojeći.

12

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU GRADA

2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA

Racionalno gospodarenje prostorom podrazumijeva svrhovito, plansko i kontrolirano

zauzimanje zemljišta za nove namjene osiguravanjem uvjeta za razvoj unutar već postojećih

nepotpuno iskorištenih građevinskih zona. Korisnike trasa infrastrukture treba usmjeravati u

zajedničke koridore.

Prilikom određivanja uvjeta uređenja prostora za formiranje novih građevnih čestica, odnosno

zemljišnih čestica poljoprivredne namjene na kojima je moguća ograničena gradnja – vikendica i klijeti,

kao i uvjeta izgradnje građevina, potrebno se pridržavati slijedećih specifičnih uvjeta:

- oblikovanje građevina treba se temeljiti na tradicijskoj podravskoj arhitekturi, odnosno u

projektiranju treba koristiti tradicijske građevne materijale i načine oblikovanja;

- izgradnjom građevina, bilo da se grade i u turističko-rekreativne svrhe, bilo da su na područjima

kontaktnih zona turističkih odredišta ili s njima ostvaruju vizualni kontakt, treba formirati ambijentalne

cjeline sa konačnim ciljem stvaranja specifičnog turističkog identiteta;

- područje Kamengrada potrebno je primjereno urbanistički riješiti izradom urbanističkog ili

detaljnog plana uređenja koji će se temeljiti na programu turističkog razvoja.

2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Građevinska područja utvrđuju se da zadovolje potrebe za plansko razdoblje. Ukoliko se

ukaže potreba, građevinska područja naselja mogu se širiti tako da se:

- izbjegne linearno širenje uz državne i županijske ceste,

- izbjegnu strmi nagibi, poplavne površine, usjeci, zasjeci, šumske površine i poljoprivredni

kompleksi.

U zonama pribrežja gdje je izgradnja disperzna građevinska područja naselja treba formirati kao više

odvojenih skupina građevina, a u nizinskom dijelu kao okupljena koncentrirana naselja. Obvezno se

građevinska područja ne mogu širiti na zone interesa vodoprivrede i na zone zaštite prirode, te uz i u

koridorima magistralne prometne i komunalne infrastrukture.

13

Tablica - Građevinska područja u Gradu Koprivnici

Promjena Redni broj Naziv naselja Građevinsko

područje (ha)

Građevinsko područje -

prijedlog (ha) u ha %

1. Bakovčica 67,5 71,95 4,45 6,5

2. Draganovec 46,9 51,55 4,17 8,8

3. Herešin 69,5 69,84 0,34 O,4

4. Jagnjedovec 53,9 53,15 -1,34 -2,4

5. Koprivnica 1202,54 1446,78 244,24 20,3

6. Kunovec Breg 62,24 62,20 -0,04 -0,06

7. Reka 320,6 261,62 - 59,4 18,56

8. Starigrad 176,62 252,98 75,98 43,0

9. Štaglinec 65,62 65,60 -0,02 0,0

ukupno 2068,42 2335,67

Tablica - Podaci o površini građevinskih područja i gustoći po naseljima prema popisu stanovništva

iz 2011. godine

naziv naselja površina

naselja (ha) površina g.p.

(ha)

broj stanovnika

gustoća (br.st./g.p.)

Bakovčica 801,59 71,95 322 4,47 Draganovec 523,64 51,55 506 9,9 Herešin 197,96 69,84 724 10,37 Jagnjedovec 801,59 53,15 340 6,46 Koprivnica 3862,76 1446,78 23896 16,52 Kunovec Breg 460,68 62,20 639 10,27 Reka 1661,99 261,62 1519 5,8 Starigrad 698,59 252,98 2392 9,49 Štaglinec 188,71 65,60 473 7,21

GRAD KOPRIVNICA

9197,51 2335,67 30811 14,83

Tablica - Podaci o površini građevinskih područja

naziv naselja površina

naselja (ha) površina g.p.

(ha)

površina izgrađenog

g.p. (ha)

površina neizgrađenog

g.p. (ha)

građevinsko područje

izvan naselja (ha)

ukupno građ. područje

(ha)

Bakovčica 801,59 71,95 49,24 22,71 2,54 74,48 Draganovec 523,64 51,55 45,29 6,25 1,41 53,53 Herešin 197,96 69,8 47,36 22,47 7,39 77,19 Jagnjedovec 801,59 53,15 41,47 11,68 1,32 54,47 Koprivnica 3862,76 1446,78 932,61 514,17 325,44 1774,16 Kunovec Breg 460,68 62,20 44,46 17,74 0,02 62,22 Reka 1661,99 261,2 159,58 102,3 5,5 266,7 Starigrad 698,59 252,98 141,48 111,54 1,31 254,29 Štaglinec 188,71 65,60 43,32 22,28 0,6486 66,24

9197,51 2335,21 1504,81 831,14 345,5786 2683,28

14

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Prostornim planom, u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora –utvrđeni su prostori/površine koji se dijele na: 3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Područje Grada Koprivnice obuhvaća istražni prostor ,,Drava". U grafičkom obliku digitalno i na karti prikazane su izgrađene istražne bušotine Koprivnica (Kc-1, 2, 2a i 3) i Koprivnički Bregi (KB-1 i 2). Na nekima od izgrađenih istražnih bušotina, koje su bušene u svrhu istraživanja nafte i prirodnog plina ustanovljen je i značajan potencijal vode različite kvalitete. Tijekom njihove izgradnje i ispitivanja postojanja ugljikovodika, prikupljene su informacije, koje ukazuju na mogućnost korištenja, odnosno proizvodnju slatke, mineralne i geotermalne vode. Radi se o paru bušotina (proizvodna + utisna) Kc-3 i Kc-2, odnosno Kc-2a, na udaljenosti od oko jednog kilometra, čija tehnička konstrukcija u najgorem slučaju omogućava korištenje geotermalne vode od cca 50° C iz pješćenjaka donjeg ponta, ako se dokaže mogućnost korištenja dubljih panonskih pješćanih slojeva. Slićno je i na usamljenoj istražnoj bušotini Kc-1, no bez izgradnje utisne bušotine nema mogućnosti vračanja iskorištene geotermalne vode u ležište. Energetski povoljniji objekt čini par bušotina KB-2 i KB-3 (no ova zadnja se nalazi izvan područja Grada Koprivnice), gdje je očekivana temperatura vode na površini od cca 60° C iz pješćenjaka donjeg ponta. Raspoloživa saznanja o prostiranju spomenutih ležista geotermalne vode svakako bi trebalo ugraditi planiran razvoj korištenja ove energetske sirovine bilo u postupnom korištenju postojećih objekata, odnosno izgradnju novih sto bi pridonijelo intenziviranju poljprivrede, prerađivačke industrije, turizma, odnosno zadovoljenje energetskih potreba na podrućju Grada Koprivnice. Perspektivna istražna područja za dalje istraživanje nafte i prirodnog plina prikazana su na granici Grada na sjevernom dijelu područja Grada Koprivnice. Na prostoru Grada Koprivnice postoje tri eksploatacijska polja za proizvodnju nafte i plina. To su polje Peteranec, Jagnjedovac i Mosti. Eksploatacijsko polje Jagnjedovac, koje je i najstarije sa većim brojem proizvodnih bušotina na području Grada Koprivnice i još uvijek je u funkciji proizvodnje nafte, nakon prestanka proizvodnje nafte može se prenamijeniti za korištenje slatke, mineralne i geotermalne vode. PROSTORI ZA RAZVOJ I UREĐENJE Razvoj i uređenje prostora/površina naselja Građevinsko područje naselja - područja na kojima se predviđa stambena gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. U njoj se smještaju osim stanovanja, sve spojive namjene kao: javna, gospodarska (proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička i sl.), športsko-rekreacijska, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja, itd. U naseljima razlikujemo:

� Izgrađeni dio građevinskog područja naselja � Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja odnosno građevinske površine za razvoj.

15

Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja sačinjava jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000 m2. Građevinske površine za razvoj su površine unutar naselja s mogućnošću priključenja na prometnu i ostalu infrastrukturu. Razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja Izdvojeni dio građevinskog područja naselja - odvojeni dio postojećeg građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih cjelina. To je područje stambene gradnje. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja - obuhvaća pretežito gospodarske namjene koje se svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja, te koje funkcioniraju u prostoru kao autonomne prostorne cjeline. U površinama izvan naselja ne može se planirati novo stanovanje. U izdvojeno građevinsko područje izvan naselja spadaju slijedeće namjene:

� Gospodarska namjena – proizvodna (I) � Gospodarska namjena – poslovna (K) � Gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička namjena (T) � Športsko-rekreacijska namjena (R) � Infrastrukturni objekti (IS). � Mješovita namjena – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4)

U izdvojena građevinska područja izvan naselja spadaju i mjesna groblja u Reki, Jagnjedovcu i Bakovčicama.

Prostori / površine bez građevinskih područja � Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - osobito vrijedno obradivo tlo (P1): navodnjavanja zemljišta, izgrađen sustav odvodnje, površine pod višegodišnjim kulturama (vinogradi, voćnjaci, plantaže zrnatog voća) � Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - vrijedno obradivo tlo (P2): polivalentna proizvodnja žitarica, industrijskih kultura, krmnih kultura i drugih jednogodišnjih kultura � Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - ostala obradiva tla (P3): polivalentne poljoprivredne površine u mješovitim sklopovima s neobradivim zemljištem

16

� Šuma isključivo osnovne namjene – gospodarska šuma (Š1): namijenjene gospodarskom korištenju (sječa za drvnu građu, lov i uzgoj divljači, ubiranje šumskih plodina) � Šuma isključivo osnovne namjene – zaštitna šuma (Š2): namjena im je sanacija ugroženih područja (opožarene površine, površine izložene eroziji, poboljšanje mikroklimatskih osobina prostora) � Šuma isključivo osnovne namjene – šuma posebne namjene (Š3): namjena im je održavanje ekoloških vrijednosti prostora, rekreativna namjena i oplemenjivanje krajobraza � Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ): prostor namijenjen ekstenzivnoj poljoprivrednoj namjeni (ispaša stoke, ubiranje plodina, ogrjevno drvo) � Vodne površine : vodotoci, akumulacije, retencije (V) � Ostale površine infrastrukturnih sustava (IS).

Prostornim planom, u kartografskom prikazu 2.1. Korištenje i namjena prostora – Promet,

pošta i telekomunikacije, utvrđeni su prostori/površine koji se generalno dijele na:

PROMET

Cestovni promet

• ostale državne ceste

• županijske ceste

• lokalne ceste

• ostale ceste koje nisu javne

• mogući ili alternativni koridor (trasa) ceste

• uređenje kritične dionice trase

• raskrižje cesta u dvije razine

• cestovne građevine-most / tunel

Željeznički promet

• željeznička pruga-magistralna glavna: MG1

• željeznička pruga-I.reda: I100

Zračni promet

• helidrom

POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

Pošta

• jedinica poštanske mreže

Javne telekomunikacije

• telefonska mreža-komutacijski čvorovi u nepokretnoj mreži

• bazne radijske stanice u pokretnoj mreži

• magistralni vodovi i kanali

• korisnički i spojni vodovi i kanali

• TV odašiljač

• TV pretvarač

17

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van

naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)

Tablica 3 - Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i

standardu elaborata prostornih planova

Red. broj

GRAD KOPRIVNICA Oznaka Ukupno ha % od površine

Grada stan/ha ha/stan*

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA Građevinska područja ukupno/ GP 2334,22 25,3 13,2 izgrađeni dio GP ukupno 1584,93 17,2 19,45 - obalno - otočno - kontinentalno-granično

1.1.

- ostalo Izgrađene strukture van građevinskog 325,44 33,26 područja ukupno I 300 K E H T 8,41

1.2.

R 17,3 Poljoprivredne površine ukupno P 2404,40 - osobito vrijedno obradivo tlo P1 2038,20 - vrijedno obradivo tlo P2 366,20

1.3.

- ostala obradiva tla P3 Šumske površine ukupno Š 2990,69 - gospodarske Š1 2947,67 - zaštitne Š2

1.4.

- posebne namjene Š3 43,02 Ostale poljoprivredne 1.5. i šumske površine

PŠ 558,94

Vodne površine ukupno V 15,03 - vodotoci - jezera - akumulacije 15,03 - retencije - ribnjaci

1.6.

- more

117,31 N 95,51 IS

1.7 Ostale površine ukupno

Grad Koprivnica ukupno

9196,00 100,00 * 0,29

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE Zaštićena prirodna baština ukupno 39,07 0,43 * 0,001 - nacionalni park NP - park prirode PP

2.1. - ostali zaštićeni dijelovi prirode 39,07 Zaštićena graditeljska baština 92,06 1,01 * 0,003 - arheološka područja 26,87 2.2. - povijesne graditeljske cjeline 65,19

Grad Koprivnica ukupno

131,13 1,44 * 0,004

3.0. KORIŠTENJE RESURSA More i morska obala obalno ha,km 3.1. otočno ha,km

Energija proizvodnja MW 3.2. potrošnja MWh Voda vodozahvat u 1000 m3 3.3. potrošnja u 1000 m3

3.4. Mineralne sirovine jed. mjere za

ne iskazuje se

Grad Koprivnica ukupno

18

19

3.4. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora Prostornim planom, u kartografskom prikazu 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, utvrđeni su uvjeti korištenja prirodne i kulturne baštine. Uvjeti zaštite prirode Zaštićeni dijelovi prirode:

Spomenik prirode, rijetki primjerak drveća, Staro stablo pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u Močilama (2001.g) Dijelovi prirode predloženi za zaštitu

• Stablo viseće bukve (Fagus sylvatica 'Purpurea Pendula') velikog promjera smještenu u Svilarskoj ulici br 6 na kčbr 1155 k.o. Koprivnica.

• Park platana u Močilama. Za ova područja potrebno je izraditi stručno obrazloženje kako bi se utvrdila opravdanost postupka zaštite i pokrenula zaštita. Sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine, br. 109/07) nalaze se područja ekološke mreže, međunarodno važno područje za ptice pod nazivom Bilogora i Kalničko gorje i područja važna za divlje svojte i stanišne tipove, Novigradska planina 1 i manjim dijelom područje Peteranskih livada.

Zaštićene i ugrožene vrste na području Grada Koprivnice

Iako ne postoji cjelovita inventarizacija ovog područja, prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske i postojećih stručnih studija, na ovom području stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta.

Sisavci

Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, šire područje Grada Koprivnice je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili zaštićenih vrsta sisavaca. Uz tablicu s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem - u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.

Tablica 1. Popis ugroženih vrsta sisavaca na području Grada Koprivnice (SZ - strogo zaštićena svojta, Z – zaštićena svojta; EN - ugrožena, VU - rizična, NT - potencijalno ugrožena, LC - najmanje zabrinjavajuća, DD - vjerojatno ugrožena, ZZP - Zakon o zaštiti prirode N.N. 70/05,139/08]

20

Od navedenih sisavaca, ističu se vrste navedene na Dodatku II Direktive o staništima odnosno vrste za koje je potrebno odrediti tzv. Posebna područja zaštite (SAC - Special Area of Conservation).

Od ugroženih vrsta izdvajamo šišmiše od kojih su najugroženije slijedeće vrste: dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi) Kategorijo ugroženosti: EN - ugrožena svojta Ekologija: Poglavito špiljska vrsta, ali je nađen i u rudnicima te napuštenim podrumima. Često mijenja skloništa, i ljeti i zimi. Povremeno se pri migraciji kolonije zadržavaju i na tavanima kuća i krovištima crkava. Lovi visoko u zraku, iznad šuma i polja. Razlozi ugroženosti: Vrlo je osjetljiv na uznemirivanje, ali i na postavljanje željeznih rešetaka na vrata u špiljama. Ugrožen je vjerojatno i upotrebom pesticida, kao u sjevernijem dijelu srednje Europe gdje je zamijećen uočljivi pad brojnosti.

sivi dugoušan (Plecotus austriacus) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena vrsta Ekologija: Nizinska i podgorska područja, često uz naselja. Porodiljske kolonije u skrovištima zgrada i crkvenim tornjevima. Nalažen je i u nizinskim poplavnim šumama (Spitzenberger, usmena informacija). Lovi na otvorenom. Na zimovanju je dosad nađen u špiljama, gdje se najčešće zavlači duboko u uske pukotine. Razlozi ugroženosti: Iako nemamo puno podataka iz prijašnjih razdoblja, očita je tendencija smanjenja populacije. Razlozi takvu stanju mogli bi biti povezani s primjenom pesticida, kao i sve češćeg premazivanja drvenih dijelova krovišta insekticidima

velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii) Kategorija ugroženosti: VU - osjetljiva vrsta Ekologija: Šumska vrsta, dolazi samo u prirodnim većinom listopadnim šumama sa starijim stablima, te u starim voćnjacima i parkovima. Lovi na čistinama i rubovima šuma, često sakuplja plijen koji čine uglavnom noćni leptiri i dvokrilci te razni beskrilni člankonošci s grančica i listova, ali i na tlu. Ljeti se zadržava u dupljama drveća, a zimuje u različitim podzemnim prirodnim ili umjetnim staništima, vjerojatno najviše u pukotinama.

21

Razlozi ugroženosti: Prekomjerna sječa starijih stabala s dupljama i prerana sječa starijih sastojina te upotreba pesticida u šumarstvu.

Ptice

S obzirom na ovdje prisutna staništa te uzimajući u obzir podatke ornitoloških studija izrađenih u okviru LIFE III CRO-NEN projekta (izradio Zavod za ornitologiju, HAZU), kao i Crvenu knjigu ugroženih ptica Hrvatske, šire područje Grada Koprivnice je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili zaštićenih ptica. Uz tablicu s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem - u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.

Tablica 2. Strogo zaštićene vrste ptica rasprostranjene na području Grada Koprivnice (CR - kritično ugrožene, EN - ugrožene, VU - osjetljive, NT - niskorizične, LC - najmanje zabrinjavajuće, DD - nedovoljno poznate; GP - gnijezdeća populacija, NGP - negnijezdeća populacija, ZP - zimujuća populacija, PP – preletnička populacija; Z - zaštićena vrsta)

Od ugrožene i strogo zaštićene ornitofaune koja potvrđeno i l i moguće obitava na ovom području valja istaknuti slijedeće vrste:

mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus) Kategorija ugroženosti: CR - kritično ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Obitavaju uz slatke i bočate vode (jezera, ribnjake, riječne rukavce, riječna ušća) obrasle prostranim tršćacima. Izvan sezone gniježđenja cesto se zadržavaju u priobalju. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, lov i krivolov.

22

štekavac (Haliaeetus albicilla) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se uz slatke i slane vode: u velikim močvarnim područjima, uz velike rijeke, jezera i šaranske ribnjake. Izbjegavaju područja siromašna vodom, otvorene predjele bez drveća i velike guste šume. Razlozi ugroženosti: Ugrožen je lovom i krivolovom, nestankom močvarnih staništa i propadanjem šaranskih ribnjaka, onečišćenjem voda.

velika bijela čaplja (Egretta alba) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se na većim kopnenim i l i priobalnim močvarama, ušćima rijeka i jezerima obala obraslih bujnim raslinjem. Za gniježđenje trebaju prostrane tršćake ili rogozike, rjeđe se gnijezde i na grmlju ili niskom drveću. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. Donedavno je u Hrvatskoj bila gotovo izumrla, no posljednjih desetak godina broj joj pomalo raste i vraća se na stara gnijezdilišta. Gnijezdeća populacija je još uvijek ugrožena.

patka kreketaljka (Anas strepera] Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija- Gnijezdi se na prostranim, plitkim, otvorenim slatkim il i bočatim vodama s bujnim obalnim i podvodnim raslinjem: visoko produktivnim jezerima, šaranskim ribnjacima, zaraslim šljunčarama. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.

škanjac osaš (Pernis apivorus) Kategorija ugroženosti: VU - rizična gnijezdeća populacija Ekologijo: šume bogate proplancima, čistinama, prosjekama, sječevinama. Često i u mješovitom, mozaičnom krajoliku gdje su šume izmiješane s livadama, živicama, malim močvarama i sl. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, uređivanje šuma, intenziviranje poljodjelstva.

crna roda (Ciconia nigra) Kategorija ugroženosti: VU - rizična gnijezdeća populacija Ekologija: Obitava u starim, mirnim šumama s potocima, lokvama, barama, kanalima, vlažnim livadama i sl. Rado se hrane i po obalama rijeka i većim močvarnim površinama ukoliko ih ima u blizini gnjezdilišta. Za selidbe se zadržavaju i po otvorenim vlažnim područjima. Za selidbe su samotne ili u malim jatima, na zimovalištima samotne i l i u parovima. Za hranjenja su obično samotne, ali se na bogatim hranilištima okupljaju u rahle skupine. Monogamne su, parovi su najvjerojatnije dugotrajni, ali veza traje najčešće samo za gnijezdeće sezone i obnavlja se svakog proljeća. Pretežito se hrane ribama, vodozemcima, kukcima i njihovim ličinkama, a u manjoj mjeri i sitnim sisavcima, zmijama, gušterima, račićima i ptićima ptica pjevica. Razlozi ugroženosti: Uređivanje šuma, mijenjanje vodnog režima šuma, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka.

golub dupljaš (Columba oenas) Kategorija ugroženosti: DD - nedovoljno poznata gnijezdeća populacija

23

Ekologija: Nastanjuju otvorene šume s mnogo proplanaka i prosjeka, rubove šuma uz poljoprivredne površine i stare prostrane parkove s listopadnim drvećem bogatim dupljama. Izvan gnijezdeće sezone obično su druževni. Gnijezdo grade u dupljama (osobito u starim dupljama crnih žuna), u pukotinama stijena, a povremeno i u rupama u tlu il i u napuštenim gnijezdima drugih ptica. Gnijezdo grade, na jajima leže i o ptićima se brinu oba partnera. Pretežito se hrane biljnom hranom (sjemenkama, lišćem, pupovima, cvjetovima i sl.), a povremeno i beskralješnjacima. Hranu pretežito sakupljaju na tlu, rjeđe na drveću ili grmlju. Na tlu se često hrane u jatima, a na drveću obično samotno. Razlozi ugroženosti: Razlozi za tako drastičan pad populacije nisu sasvim jasni, pogotovo jer u najvećem dijelu europskog areala ove vrste uopće nema pada populacije. Najvjerojatnije su glavni razlozi uređivanje suma, lov i krivolov te intenziviranje poljodjelstva, možda i stalni porast brojnosti goluba grivnjaša.

mala šljuka (Lymnocryptes minima) Kategorija ugroženosti: DD - nedovoljno poznata negnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se po vodom natopljenim cretovima, vlažnim livadama te močvarama u tundri i tajgi Za selidbe i zimovanja borave po muljevitim rubovima lokvi, obalama potoka, rijeka i jezera, močvarama, cretovima, poplavnim površinama, taložnicama, vlažnim livadama, močvarnim slanušama i sl. Gnijezdo grade na tlu, u niskom raslinju, u niskom grmlju, često na malo izdignutim grebenima (brazdama) i l i humcima okruženim vodom. Gnijezdo vjerojatno grade oba partnera. Pretežito se hrane kukama i njihovim ličinkama, mekušcima, kolutićavcima i biljkama (uglavnom sjemenkama). Hranu skupljaju kljunom s površine tla i l i ga zabadaju u meko tlo. Aktivne su najviše noću i u sumrak. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, uništavanje niskih muljevitih I pjeskovitih morskih obala i pripadajućih im slanuša.

šljuka {Scolopax rusticola) Kategorija ugroženosti: DD - nedovoljno poznata gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se u prostranim listopadnim, mješovitim ili crnogoričnim šumama. Potrebne su im sjenovite šume s vlažnim, mekim humusom i barem nešto podrasta. Optimalne su šume koje su ispresijecane proplancima, poljima, potocima, lokvama i dr. Osjetljive su ne samo na upade čovjeka u gnjezdilišni teritorij nego čak npr. fazana i zečeva. Za selidbe i zimovanja obitavaju i po sušim i grmljem obraslim terenima. Gnijezdo je na tlu, skriveno u niskom raslinju, kupinama i sl., gradi ga ženka. Pretežito se hrane beskralješnjacima, osobito gujavicama, ličinkama kukaca (najviše kornjača); uzimaju i biljnu hranu. Većinu plijena skupljaju ispod površine, zabadajući kljun u vlažno, meko tlo, ali redovito skupljaju i plijen po površini, osobito ispod naslaga lišća ili grančica. Razlozi ugroženosti: Lov (pogotovo u doba gniježđenja) i krivolov, uređivanje šuma, intenziviranje poljodjelstva. Vodozemci

Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Grada Koprivnice je stanište slijedećih strogo zaštićenih vrsta vodozemaca:

Tablica 3. Strogo zaštićene vrste vodozemaca na području Grada Koprivnice (SZ - strogo zaštićene, Z-zaštićene, CR - kritično ugrožene, EN - ugrožene, VU – osjetljive, NT - niskorizične, LC - najmanje zabrinjavajuće, DD - nedovoljno poznate; ZZP - Zakon o zaštiti prirode N.N. 70/05,139/08)

24

Gmazovi

Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Grada Koprivnice je stanište slijedećih strogo zaštićenih vrsta gmazova:

Tablica 4. Strogo zaštićene vrste gmazova na području Grada Koprivnice (SZ - strogo zaštićene, Z –zaštićene, CR - kritično ugrožene, EN - ugrožene, VU - osjetljive, NT - niskorizične, LC - najmanje zabrinjavajuće, DD – nedovoljno poznate; ZZP - Zakon o zaštiti prirode N.N. 70/05, 139/08)

Leptiri

Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), područje Grada Koprivnice je stanište više strogo zaštićenih vrsta leptira.

Tablica 5. Zaštićene vrste danjih leptira na području Grada Koprivnice (SZ - strogo zaštićene, Z – zaštićene, CR - kritično ugrožene, VU - osjetljive, NT - niskorizične, DD - nedovoljno poznate, ZZP - Zakon o zaštiti prirode N.N. 70/05,139/O8)

25

zagasiti livadni plavac (Maculinea nausithous) Kategorija ugroženosti: CR - kritično ugrožena populacija. Ekologija: Stanište ove vrste su suši dijelovi vlažnih livada na kojima često nalazimo i vrstu Macuiinea telejus. Vrsta ima jednu generaciju, čiji se leptiri pojavljuju od lipnja do kolovoza. Prezimljuje u mravinjacima vrsta Myrmica rubra i M. scabrinodis. Razlozi ugroženosti: Promjene u gospodarenju staništem i intenziviranje poljoprivredne proizvodnje koja nosi prestanak tradicionalnog režima košnje, drenažu, te zarašćivanje staništa.

veliki livadni plavac (Maculinea telejus) Kategorija ugroženosti: CR - kritično ugrožena populacija. Ekologija: Stanište vrste su livade s biljkom krvarom Sanguisorba officinalis (por. Rosaceae). Mravi domaćini su Myrmica rubro, M. scabrinodis, M. sabuleti, M.

vandeli. Leptire nalazimo od lipnja do kolovoza na vlažnim livadama s obilnim populacijama krvare, često zajedno s M. nausithous.

Razlozi ugroženosti: Zbog promjena u gospodarenju staništem, prestankom tradicionalne košnje dolazi do zarašćivanja staništa, a druge djeatnosti kao npr. drenaža dovode do nepovratnog uništavanja/isušivanja staništa. šareni ve (Nymphalis voualbum) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Tipična staništa su čistine unutar nizinskih, često poplavnih šuma, s biljkama hraniteljicama iz rodova vrba Salix ssp, topola Populus ssp, i brijesta Ulmus ssp. Razlozi ugroženosti: Ugrožena vrsta zbog devastacije šuma, nepravilnog gospodarenja šumom, djelatnostima koje utječu na razinu podzemnih voda, kao drenaža, povećane izgradnje.

26

gorski plavac (Maculinea alcon rebeli) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija, Ekologija: Stanište su mu suhe livade planinskog pojasa s biljkom hraniteljicom i mravinjacima vrste Myrmica schenki, iako su gusjenice nađene i u mravinjacima nekih drugih vrsta kao npr. M. Scabrinoides i M. Sabuleti. Životni ciklus je sličan kao i drugih vrsta roda Moculinea uz drugu vrsta mravi, te uz drugu ovipozicijsku i biljku hraniteljicu, koja je kod velikog gorskog plavca križna sirištara Gentiana

cruciata (por. Gentianaceae).

Razlozi ugroženosti: Vrsta je ugrožena zbog promjena u poljoprivrednoj proizvodnji, koje su odnijele dosadašnje režime košnje, kao i donijele nove vrste na livade da bi se povećala kvaliteta sijena. Dodatni problemi su izgradnja, te izolacija i fragmentacija staništa. Prema istraživanjima provedenima pri izradi Europske crvene knjige, zadnjih 25 godina stvarna rasprostranjenost je smanjena od 20-50% ovisno o državi. Podaci za Hrvatsku su nepoznati tim više što je vrsta nedavno odvojena od slične M. Alcon, pa postoji mogućnost zamjene vrsta, od nosno starih podataka.

Podzemna fauna

S obzirom na prisutnost odgovarajućeg staništa, ovo je područje obitavanja slijedećih predstavnika podzemne faune prema Crvenoj knjizi podzemne faune Hrvatske (u tisku):

Tablica 6. Ugrožene podzemne životinje na području Grada Koprivnice (SZ – strogo zaštćene, Z – zaštićene, EN - ugrožene, VU - osjetljive, NT - niskorizične, DD - nedovoljno poznate; ZZP - Zakon o zaštiti prirode N.N. 70/05,139/08

panonski šumski rakusac (Niphargus valachicus) Kategorijo ugroženosti: VU - osjetljiva vrsta Ekologija: Mlake i jarci poplavnih i močvarnih šuma, rukavci rijeka, močvare. U sušnom dijelu godine i zimi obitava samo u podzemnim vodama. Razlozi ugroženosti: Uništavanje prirodnog staništa poplavnih i močvarnih šuma: nekontrolirana sječa, spuštanje razine podzemnih voda izgradnjom kanala, sprječavanje periodičnih poplava. Zagađenje površinskih i podzemnih voda npr. naftnim derivatima, pesticidima. Zatrpavanje mlaka i mrtvaja, isušivanje močvara. Alohtone vrste Alohtone vrste predstavljaju veliki problem i drugi su razlog smanjenja biološke raznolikosti na globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Prema Zakonu o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) zabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti u ekološke sustave.

UGROŽENA I RIJETKA STANIŠTA

Od tipova staništa koji zahtijevaju provođenje mjera očuvanja sukladno Zakonu o zaštiti prirode i EU Direktivi o staništima, na području Grada Koprivnice prisutni su stanišni tipovi

27

koji su iskazani u narednom tabličnom prikazu. Ugrožena i rijetka staništa prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (N.N. 7/06, 119/09) i EU Direktivi o staništima istaknuta su debljim otiskom (Napomena: oznaka * znači da su ugroženi pojedini tipovi staništa. a ne cijela skupina određenog NKS koda).

Prema Nacionalnoj klasifikaciji (MINK 2005.) ugrožena i rijetka staništa prisutna na ovom području opisana su na sljedeći način:

C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALI W. Koch 1926) – Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa.

E.3.1. Mješovito hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993) - Pripadaju redu FAGETALIA

SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj Šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.

E.3.2, Srednjoeuropske šume hrasta kitnjaka, te obične breze [Sveze Quercion robori-petraeae Br.-B1. 1932 i Castaneo-Quercion petreae (Soo 1962) Vukelić 1990) - Pripadaju razredu QUERCETEA ROBORI-PETRAEAE Br.-Bl. et R. Tx. 1943 i redu QUERCETALIA ROBORI-PETRAEAE R. Tx. (1931) 1937). Šume hrasta kitnjaka, a ponekad l hrasta lužnjaka, i jedne ili obje vrste hrasta s bukvom, u kojima dolazi velik broj subatlantskih i submeridionainih acidofilnih vrsta. Razvijene su u središnjem i južnosredišnjem dijelu Europe izvan glavnog areala sveze Quercion koji je pod atlantskim utjecajem. S njima su udružene i hrastove acidofilne šume zapadnohercinijskog lanca i njegovog ruba, razvijene pod

28

utjecajem atlantske klime kao supstitucijske šume za svezu Luzulo-Fagion zbog zajedničkih vrsta i sličnosti u izgledu.

E.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slabo acidofilne, mezofilne bukove šume (Sveza Fogion sylvaticae Luquet 1926) - Pripadaju unutar razreda QUERC0-FAGETEA Br.-Bl

et Vlieger 1937 redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in PawL et al. 1928.

Karta staništa na područja Grada Koprivnice

29

30

PODRUČJE EKOLOŠKE MREŽE

U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a proglašena Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07), te predstavlja sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07) propisane su i smjernice za mjere zaštite čija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva očuvanja svakog područja ekološke mreže. Smjernice za mjere zaštite navedene su u daljnjem tekstu, a opisi pojedinih područja Ekološke mreže nalaze se u prilogu ove stručne podloge. Funkcionalnost ekološke mreže osigurana je zastupljenošću njezinih sastavnica. Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su na područja važna za divlje svojte i stanične tipove (potencijalna "SAC" područja - Speciai Areas of Conservation) te međunarodno važna područja za ptice (potencijalna "SPA" područja - Special Pratection Areas). Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica i l i niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog. Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove koja su uz šifru područja označena s #, kao i sva međunarodno važna područja za ptice, predstavljaju potencijalna područja NATURA 2000.

Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima. Zakon o zaštiti prirode propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja i l i provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu svakog ugrožavajučeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti. Ekološka mreža na području Grada Koprivnice obuhvaća slijedeće:

31

Područja važna za divlje svojte i stanične tipove

• Peteranske livade (HR2000368) • Novigradska planina l (HR2000843)

32

Međunarodno važna područja za ptice Bilogora i Kalničko gorje (HR1000008)

33

Ekološka mreža

34

3.4.1. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I OSJETLJIVA PODRUČJA I PROSTORNE CJELINE

Red. broj

Grad Koprivnica Oznaka

Ukupno ha

% od površine općine

stan/ha ha/stan*

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE

2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno - nacionalni park - park prirode - ostali zaštićeni dijelovi prirode

NP PP

0,00 - -

0,00

0,0 0,0

2.2. Zaštićena graditeljska baština - arheološka područja - povijesne graditeljske cjeline

26,87 65,19

1,01 0,003*

Grad Koprivnica ukupno

3.0. KORIŠTENJE RESURSA

3.1. More i morska obala obalno područje otočno

ha,km ha,km

3.2. Energija proizvodnja potrošnja

MW MWh

3.3. Voda vodozahvat potrošnja

u 1000 m3

u 1000 m3 3.4. Mineralne sirovine jed. mjere za

sirovinu

ne iskazuje se