IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA …...IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE LEĆEVICA PRIJEDLOG PLANA - TEKSTUALNI DIO 1 Na temelju članka 113. i članka 188. stavak

IZMJENE I DOPUNE

PROSTORNOG PLANA

UREĐENJA OPĆINE

LEĆEVICA

PRIJEDLOG PLANA

NOSITELJ IZRADE PLANA:

OPĆINA LEĆEVICA

IZRAĐIVAČ:

JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE

SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

SPLIT, rujan 2015.

IZMJENE I DOPUNE

PROSTORNOG PLANA

UREĐENJA OPĆINE

LEĆEVICA

NOSITELJ IZRADE PLANA:

OPĆINA LEĆEVICA

Trg Ante Bužančića Tice 1, 21202 Lećevica

Načelnik:

ANTE BARAN, dipl. ing. prom.

IZRAĐIVAČ PLANA:

JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE Domovinskog rata 2, Split

Ravnatelj

NIKO MRČIĆ, dipl. ing. arh.

ORGANIZACIJA I SUDIONICI

Nositelj izrade Plana:

Općina Lećevica

Odgovorni voditelj izrade Plana:

Petar Matković, dipl. ing. arh. - ovlašteni arhitekt, 767

Stručni tim u izradi Plana:

Zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, Split Niko Mrčić, dipl. ing. arh. - ravnatelj

Petar Matković, dipl. ing. arh.

Zoran Danilov, dipl. ing. arh.

Nora Nikšić, dipl. ing. arh.

Zoran Botić, dipl. ing. građ.

Hrvoje Lukšić, mag. prav.

Rid Ruščić, oec.

Zdravko Grčić, bcc. jav. up.

Darko Rom, ing. el.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE LEĆEVICA

PRIJEDLOG PLANA

SADRŽAJ:

A. TEKSTUALNI DIO

I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju

2.2. Građevinska područja naselja

2.3. Izdvojena građevinska područja izvan naselja

2.4. Gradnja izvan građevinskih područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3.1 Uvjeti smještaja objekata gospodarskih djelatnosti u izdvojenom građevinskom području

- gospodarske zone

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA Ili TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO -

POVIJESNIH CJELINA

6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

6.3. Kulturno – povijesne vrijednosti (mjere zaštite)

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

B. GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Izvod iz Prostornog plana Splitsko

dalmatinske županije u mjerilu 1:100 000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

2.1. CESTOVNI PROMET, Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije u

mjerilu 1:100 000

2.2. ENERGETSKI SUSTAVI, Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije u

mjerilu 1:100 000

2.3. VODNO-GOSPODARSTVENI SUSTAVI, Izvod iz Prostornog plana Splitsko


2.4 POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE, Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske

županije u mjerilu 1:100 000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.1. PRIRODNA I GRADITELJSKA BAŠTINA, Izvod iz Prostornog plana Splitsko


3.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU, Izvod iz Prostornog

plana Splitsko dalmatinske županije u mjerilu 1:100 000

3.3. EKOLOŠKA MREŽA, Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije u

mjerilu 1:100 000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I IZDVOJENA GRAĐEVINSKA

PODRUČJA IZVAN NASELJA u mjerilu 1:5 000

4.1. Divojevići

4.2. Kladnjice


PRIJEDLOG PLANA

4.3. Lećevica

4.4. Lećevica

4.5. Radošić

4.6. Radošić i Lećevica

C. OBRAZLOŽENJE PLANA

1. POLAZIŠTA PROSTORNOG RAZVOJA

1.1. Uvod

1.2. Demografska, gospodarska, društvena i okolišna polazišta razvoja područja općine

1.3. Obveze prostornog razvoja iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja te

prostorni pokazatelji iz postojećih prostornih planova općine na temelju Izvješća o

stanju u prostoru

2. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Posebni ciljevi prostornog uređenja ovisno o stanju prostornog razvoja općine radi

sprječavanja negativnih procesa i trendova, osobito u vezi sanacije degradiranih i

onečišćenih područja, te razvoja područja od posebnog državnog interesa i obilježja

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Osnova razvoja sustava naselja i razmještaj djelatnosti u naseljima, uključivo

građevinska područja naselja i njihove izdvojene dijelove

3.2. Osnova korištenja i uređenja prostora izvan naselja razvojem gospodarskih

djelatnosti i drugih aktivnosti (poljoprivreda, šumarstvo, vodno gospodarstvo,

rudarstvo, gospodarstvo, rekreacija i dr.), uključivo izdvojena građevinska područja

izvan naselja

3.3. Pokazatelji namjene površina

3.4. Bilanca izgrađenih i neizgrađenih površina građevinskih područja

3.5. Gradnja izvan građevinskog područja

3.6. Osnova razvoja i unaprjeđenja prometnog i drugih infrastrukturnih sustava lokalne

razine te komunalne infrastrukture vezano uz razvoj naselja

3.7. Zaštita kulturnih dobara

3.8. Zaštita i očuvanje posebnosti i vrijednosti prostora i okoliša 3.8.1. Mjere zaštite prirode

3.8.2. Područja ekološke mreže

4. GRAFIČKI PRILOZI

4.1. Karta ekološke mreže, M 1:75 000

4.2. Karta ekološki značajnih područja (staništa), M 1:100 0001. Obrazloženje izmjena i

dopuna prostornog plana


PRIJEDLOG PLANA

A. TEKSTUALNI DIO


PRIJEDLOG PLANA - TEKSTUALNI DIO

1

Na temelju članka 113. i članka 188. stavak (1), članka 198. stavka (6) Zakona o prostornom

uređenju (”Narodne novine”, broj 153/13) te članaka 32. Statuta općine Lećevica (Službeni glasnik

Općine Lećevica br. 01/13), općinsko vijeće Općine Lećevica na ____ sjednici održanoj dana ______

donosi:

ODLUKU

o donošenju izmjena i dopuna

Prostornog plana uređenja općine Lećevica

Članak 1.

Članak 1. mijenja se i glasi:

Ovom odlukom donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Lećevica

(„Službeni glasnik općine Lećevica“, broj. 5/08), u daljnjem tekstu: Prostorni plan.

Članak 2.


Prostorni plan je sadržan u elaboratu „Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine

Lećevica“ izrađen od JU Zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, a sastoji se od:

A. TEKSTUALNI DIO

I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju

2.2. Građevinska područja naselja

2.3. Izdvojena građevinska područja izvan naselja

2.4. Gradnja izvan građevinskih područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3.1 Uvjeti smještaja objekata gospodarskih djelatnosti u izdvojenom građevinskom području

- gospodarske zone

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA Ili TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO -

POVIJESNIH CJELINA

6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

6.3. Kulturno – povijesne vrijednosti (mjere zaštite)

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

B. GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Izvod iz Prostornog plana Splitsko




2

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

2.1. CESTOVNI PROMET, Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije u

mjerilu 1:100 000

2.2. ENERGETSKI SUSTAVI, Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije u

mjerilu 1:100 000

2.3. VODNO-GOSPODARSTVENI SUSTAVI, Izvod iz Prostornog plana Splitsko


2.4 POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE, Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske

županije u mjerilu 1:100 000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.1. PRIRODNA I GRADITELJSKA BAŠTINA, Izvod iz Prostornog plana Splitsko


3.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU, Izvod iz Prostornog

plana Splitsko dalmatinske županije u mjerilu 1:100 000

3.3. EKOLOŠKA MREŽA, Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije u

mjerilu 1:100 000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I IZDVOJENA GRAĐEVINSKA

PODRUČJA IZVAN NASELJA u mjerilu 1:5 000

4.1. Divojevići

4.2. Kladnjice

4.3. Lećevica

4.4. Lećevica

4.5. Radošić

4.6. Radošić i Lećevica

C. OBRAZLOŽENJE PLANA (Obrazloženje izmjena i dopuna prostornog plana)

1. Polazišta prostornog razvoja

2. Posebni ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

4. Grafički prilozi

D. OBVEZNI PRILOZI

1. Opći podaci

2. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i 85. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („NN ” br.

76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12)

3. Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi

4. Evidencija postupka izrade i donošenja izmjena i dopuna prostornog plana

5. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi prostornog

plana

6. Sažetak za Javnost

7. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

Članak 3.


(1) Prostornim planom utvrđuju se ciljevi prostornog razvitka, određuje organizacija prostora,

osnovna namjena i korištenje površina (uvjeti za dugoročno uređenje područja općine Lećevica,

svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu

okoliša), uvjete korištenja, uređenja i zaštite prostora, razvoj infrastrukturnih sustava te posebno

zaštitu kulturne baštine i vrijednih dijelova prirode i krajolika, usklađen s Prostornim planom Splitsko-



3

dalmatinske županije (''Službeni glasnik Županije splitsko-dalmatinske'' br. 1/03, 8/04, 5/05, 5/06,

13/07 i 9/13).

(2) Prostorni plan obuhvaća prostor površine 87, 37 km2 odnosno 8737 hektara.

(3) Na području općine Lećevica nalaze se naselja: Divojevići, Kladnjice, Lećevica i Radošić.

Članak 4.

U svim člancima Odredbi za provođenje plana umeću se brojčane oznake stavka u

neprekinutom nizu od prvog do zadnjeg odgovarajućim brojem stavka u zagradama.

Članak 5.

U članku 5. stavku 2., alineja 3. mijenja se i glasi:

- prostorno-funkcionalnih cjelina (naselja, zaselaka i izdvojenih dijelova građevinskog

područja naselja).

Članak 6.


(1) Prostornim planom prema osnovnoj namjeni prostor se razgraničava na površine za:

I. Razvoj i uređenje površina naselja

Građevinska područja naselja, izgrađeni i neizgrađeni dio (mješovita namjena)

Gospodarska namjena ugostiteljsko-turistička (T)

II. Razvoj i uređenje površina izvan naselja (površine izvan naselja za izdvojene namjene)

Gospodarska namjena

- pretežno proizvodna (I)

- pretežno poslovna (K)

- centar za gospodarenjem otpadom (CGO), Splitsko-dalamtinske županije.

Športsko-rekreacijska namjena (R)

Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

- vrijedna obradiva tla (P2)

- ostala obradiva tla (P3).

Šuma isključivo osnovne namjene (Š2)

Ostalo poljoprivredno tlo šume i šumsko zemljište (PŠ)

Ostale površine

- potencijalne lokacije za vjetroelektrane i solarne elektrane

- groblja.

(2) Prostornim planom, unutar svake od navedenih površina, utvrđuje se detaljnija namjena

prostora: površine naselja, površine za razvoj i uređenje naselja i površine izvan naselja za izdvojene

namjene, i prikazuju se sa razgraničenjem na izgrađeni i neizgrađeni dio.

(3) Korištenje i namjena površina iz stavka 1. ovog članka prikazana je u grafičkom dijelu

Prostornog plana, korištenje i namjena prostora, Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske

županije u mjerilu 1:100 000.

Članak 7.

U članku 7. dodaje se novi 2. stavak koji glasi:

(2) Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja izvan naselja prikazana su u

grafičkom dijelu plana, kartografski prikaz br. 4. Građevinska područja naselja i izdvojena

građevinska područja izvan naselja u mjerilu 1:5 000.



4

Članak 8.

Čanak 8. mijenja se i glasi:

Građevine od važnosti za Državu određene su posebnim propisom i Prostornim planom

Splitsko-dalmatinske županije, a na području Općine Lećevica su:

1. Prometne građevine

1.1. Cestovne građevine - državne ceste

- Autocesta A1: Zagreb (čvorište Lučko, A3) - Karlovac - Bosiljevo - Split -Opuzen -

granica Republike Bosne i Hercegovine - granica Republike Bosne i Hercegovine –

Dubrovnik

1.2 Željezničke građevine s pripadajućim objektima

- Jadranska željeznica dionica Zadar-Šibenik-Split

1. Energetske građevine

1.1. Dalekovodi

- DV 400 kV Konjsko – RHE Velebit

- DV 220 kV Konjsko – Bilice

- DV 220 kV Zakučac – Bilice

1.2. Vetroelektrane

- Lećevica

- Dugobabe

- Opor

- Sitno gornje

1.3. Sunčane elektrane

- Lećevica

2. Plinski magistralni sustav:

- Magistralni plinovod Bosiljevo – Split – Ploče sa pripadnim mjerno redukcijskim

stanicama

3. Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema:

- Komunikacijska infrastruktura na samostojećim antenskim stupovima.

4. Građevine za gospodarenje s otpadom

- Županijski centar za gospodarenje otpadom i pratećim objektima sustava na lokaciji

Kladnjice Općina Lećevica.

5. Vodoopskrbni sustav

- Vodoopskrbni sustav Šibenik; podsustav Prgomet – Primorski Dolac – Vučevica.

Članak 9.


Građevine od važnosti za Županiju su:


1.1. Cestovne građevine – županijske ceste

- ŽC 6098, D56 – Kladnjice – A.G. Kaštela

- ŽC 6112, Kladnjice (Ž6098) – Prgomet – Prapatnice (D58)

- ŽC 6115, Ž6098 – Lećevica – Korušce – Konjsko – D56

1.2. Cestovne građevine – lokalne ceste

- LC 67019, Bogdanovići (Ž6091) – Ž6112

- LC 67020, Primorski Dolac (L65071) – Trolokve – Radošić – Kevina jama (Ž6098)

- LC 67021, Ž6098 – Matasi



5

- LC 67022, L67021 – Kladnice (L67023)

- LC 67023, L67021 – Kladnice (L67023)

- LC 67024, Tešije – Štričević– Ž6115

- LC 67025, Lećevica (Ž6115) – Vlake (Ž6113)

- LC 67056, Prgomet (Ž6122) – Đirlići – Radošić (L67020)

- LC 67057, Radošić (L67020) – Ž6098


2.1. Postojeći vodovi, transformatorske stanice i rasklopna postrojenje napona 110 kV i nižeg

3. Vodne građevine

3.1. Grupni vodoopskrbni sustav Sinjske krajine:

- podsustav Muć - Lećevica – Klis.

4. Građevine za gospodarenje s otpadom:

- Županijski centar za gospodarenje otpadom

Članak 10.

U članku 11. stavci 6. i 7. se brišu, a dodaju se novi stavci 6., 7., 8. i 9. koji glase:

(6) Građevinska područja naselja i izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja iz stavka 1.

ovog članka prikazana u grafičkom dijelu Prostornog plana, kartografski prikaz broj 4. Građevinska

područja naselja, u mjerilu 1:5000, sastoje se od:

- izgrađenog dijela građevinskog područja naselja

- neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja.

(7) Izgrađeni dio građevinskog područja određen Prostornim planom je područje koje je

izgrađeno, komunalno i infrastrukturno uređeno.

(8) Neizgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno Prostornim planom planirano

za daljnji razvoj, a čini ga:

- uređeni dio građevinskog područja

- neuređeni dio građevinskog područja

(9) Uređeni dio građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog područja na kojem

postoji osnovna infrastruktura (prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice,

građevine za odvodnju otpadnih voda i niskonaponska elektroenergetska mreža). Neuređeni dio

građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog područja određen Prostornim planom na

kojemu nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura

Članak 11.

U članku 13., stavku 6. riječ „Planom“, zamjenjuje se riječima „Prostornim planom“.

U članku 13., stavak 9. mijenja se i glasi: Zone javnog zelenila, parkova i vrtova, trebaju se

čuvati od bilo kakve izgradnje uz uređenje šetnica i odmorišta.

Članak 12.

U članku 14., stavku 5., na kraju teksta dodaje se nova rečenica koja glasi: „Građevinska čestica

na spoju ulica/cesta različitog značaja obvezno se priključuje na ulicu nižeg značaja“.

U članku 14., stavak 7. mijenja se i glasi: U neizgrađenom neuređenom dijelu građevinskog

područja naselja u slučaju kad građevna parcela nema pristup na prometnu površinu mora se prije

izdavanja lokacijske dozvole za građevinu prethodno utvrditi lokacijsku dozvolu za prometnicu.

U članku 14., stavku 18. riječi: „s člancima 8.,9.,10. i 11. ovih Odredbi“, zamjenjuju se riječima:

„odredbama ovog članka“.



6

Članak 13.

U članku 20., stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:

(1) Minimalne površine građevinskih parcela za stambenu zgradu do 400 m2 građevinske

(brutto) površine u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja iznose:

- minimalno 250 m2, za otvoreni tip izgradnje, (samostojeći objekt)

- minimalno 200 m2, za poluotvoreni tip izgradnje, (dvojni objekt)

- minimalno 150 m2, za građevine u nizu.

(2) Minimalne površine građevinskih parcela za stambenu zgradu do 400 m2 građevinske

(brutto) površine u neizgrađenim (uređenim i neuređenim) dijelovima građevinskih područja naselja

iznose:

- minimalno 300 m2, za otvoreni tip izgradnje, (samostojeći objekt)

- minimalno 250 m2, za poluotvoreni tip izgradnje, (dvojni objekt).

(3) Minimalne dozvoljene površine građevinskih parcela za višestambene zgrade i stambeno

poslovne zgrade u neizgrađenim (uređenim i neuređenim) dijelovima građevinskih područja naselja

iznose:

- minimalno 400 m2, za slobodno stojeće građevine

- minimalno 300 m2, za dvojne građevine.

Članak 14.

U članku 21., stavci 3., 4. i 5. postaju alineje 1., 2. i 3 u stavku 2.

Članak 15.

U članku 27., stavku 1. riječi „i maksimalne“ se brišu.

U članku 27., stavku 1. alineji 1. riječi „i turističko ugostiteljsku“ se brišu.

U članku 27., stavku 1. iza alineje 1. dodaje se alineja 2. koja glasi:

- minimalno 500 m2, za turističko-ugostiteljsku građevinu.

U članku 27., iza stavka 2. dodaje se novi 3. stavak koji glasi:

(3) Maksimalna katnost i visina poslovnih građevina unutar građevinskog područja naselja je

Po+Pr+1, visine vijenca do 7,0 m od najniže kote uređenog terena oko zgrade. Ove građevine mogu

imati ravni ili kosi krov. Iznimno maksimalna katnost ugostiteljsko-turističkih građevina može biti

Po+Pr+2, visine vijenca do 10,0 m od najniže kote uređenog terena oko zgrade.

Članak 16.

U članku 28., stavku 2., alineja 1. i 2. mijenjaju se i glase:

- građevine bez izvora zagađenja (šupe, košnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih proizvoda i

strojeva, sušare, manji pogoni za preradu i sl.)

- građevine s potencijalnim izvorima zagađenja (staje, svinjci, kokošinjci i sl.).

Članak 17.

U članku 30., stavak 4. mijenja se i glasi:

(4) Pčelinjaci (košnice za pčele) od susjedne granice građevinske parcele moraju biti udaljene

najmanje 5 m. Od javnoprometne površine, stambenih i poslovnih građevina najmanje 20 m, a od

društvenih (škole vrtići, crkve), i javnih građevina najmanje 100 m“.

U članku 30., stavak 5. mijenja se i glasi: (5) Na građevinskoj parceli uz individualne stambene objekte u seoskim naseljima mogu se

graditi i gospodarski objekti (stale ) u funkciji seoskog domaćinstva za:

- goveda i konje do 5 grla



7

- svinje do 5 komada - ovce i/ili koze do 10 komada - perad do 20 komada.

U članku 30., stavak 8. mijenja se i glasi: (8) Gospodarske građevine (štale) za uzgoj konja, svinja, ovaca, koza i peradi čiji broj

premašuje brojke iz stavka 5. ovog članka, ne mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja,

već samo na područjima izvan građevinskog područja naselja kako je to određeno člancima 42. 43. i

44. ovih Odredbi.

Članak 18.

U članku 33., stavak 2. se briše, a stavak 3. postaje stavak 2.

Članak 19.

U članku 35., stavku 5. riječi: „UPU Ugostiteljsko-turističke zone i naselja "Škopljanci-

Radošić (T5) 6,3 ha, eko selo.“ zamjenjuju se riječima: „Ugostiteljsko-turistička zona „Škopljanci-

Radošić“ (T2),(eko-etno selo), površine 6.71 ha.“

U članku 35., stavku 6. riječi: „UPU Ugostiteljsko-turističke zone "Brdaci/Zec-Divojevićić

(T 5) 1,4 ha", eko selo..“ zamjenjuju se riječima: „Ugostiteljsko-turistička zona „Brdaci/Zec-

Divojevićići“ (T2), (eko-etno selo), površime 1,25 ha.“

Članak 20.

Točka (naslov) „2.3. Izgrađene strukture izvan naselja, (izdvojena građevinska područja)“

zamjenjuje se točkom (naslovom) „2.3. Izdvojena građevinska područja izvan naselja“.

Članak 21.


(1) Prostornim planom utvrđuju se izdvojena građevinska izvan naselja gospodarske namjene

(proizvodne i poslovne) - (I) i (K), i izdvojena građevinska područja športa i rekreacije (R).

(2) Gospodarske zone predviđaju se za razvoj industrijsko-proizvodno-prerađivačkih kapaciteta,

zanatstva i servisa, stacionarno-transportnih i skladišnih djelatnosti te ostalih radnih djelatnosti koje ne

zagađuju okoliš, komunalnih objekata, objekata infrastrukture i sl.

(3) Gospodarska namjena -proizvodna – I. Na površinama proizvodne namjene (I) moguće

je graditi i uređivati prostore za industrijske i zanatske pogone bez nepovoljnih utjecaja na okoliš

iznad propisima utvrđenih graničnih vrijednosti, poslovne (uslužne i trgovačke), skladišne prostore,

ugostiteljsko turističke građevine te prateće rekreacijske sadržaje.

Unutar ove zona građevne parcele moraju biti hortikulturno uređene sa najmanje 30% zelenila.

Promet u mirovanju odredit normativima prema odredbama ove odluke.

(4) Gospodarska namjena -poslovna namjena – K. Na površinama poslovne namjene (K)

moguće je graditi i uređivati prostore za uslužne i trgovačke sadržaje, zanatske i manje proizvodne

sadržaje, skladišne prostore, upravne, uredske, ugostiteljsko turističke, sportske i rekreacijske, zabavne

te javne i društvene građevine i sadržaje. Komunalno - servisna namjena K3 omogućava izgradnju

komunalnih sadržaja, pogona i komunalnih i prometnih poduzeća, spremišta autobusa i kamiona,

trafostanica, te pratećih skladišnih i sličnih prostora i građevina.

Unutar ove zona građevne parcele moraju biti hortikulturno uređene sa najmanje 30% zelenila.

Promet u mirovanju odredit normativima prema odredbama ove odluke.

(5) Športsko-rekreacijska namjena - R. Namijenjene za gradnju rekreacijskih objekata i

pratećih ugostiteljskih sadržaja Na tim se površinama mogu graditi športske dvorane i stadioni, bazeni

i druge zatvorene i otvorene športske građevine, sa ili bez gledališta, te drugi prostori što upotpunjuju i



8

služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama, uključujući i

ugostiteljsko turističke i javne i društvene sadržaje. Prostornim planom predviđene zona za šport i

rekreaciju i u okviru kojih je isključena gradnja stambenih objekata.

Unutar ove zona građevne parcele moraju biti hortikulturno uređene sa najmanje 30% zelenila,

Zatvoreni objekti mogu zauzimati najviše 10 % zone.

(6) Prostornim planom su određene izdvojene zone i građevinska područja izvan građevinskih

područja naselja, kao što su zone gospodarske (proizvodne i poslovne), te rekreacijske namjene. Uvjeti

smještaja objekata u ovim zonama određeni su u poglavlju 3.1 Uvjeti smještaja objekata

gospodarskih djelatnosti u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja - gospodarske zone,

ovih odredbi.

Članak 22.

Točka (naslov) „2.3.1 „Gradnja izvan građevinskih područja“, zamjenjuje se točkom

(naslovom) „2.4. Gradnja izvan građevinskih područja“.

Članak 23.

U članku 37. stavak 2. mijenja se i glasi:

(2) Građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja na prostoru općine Lećevica

su:

- infrastrukture (prometne, energetske, komunalne i dr.),

- građevine namijenjene gospodarenju u šumarstvu i lovstvu (lovački dom, šumske kuće,

manje zgrade za sklanjanje),

- građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji,

- stambene, gospodarske i pomoćne građevine za vlastite (osobne) potrebe i potrebe u svrhu

seoskog turizma,

- sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom s pratećim zgradama biciklističke staze,

građevine za konjički sport (rekreacijske građevine),

- ostale građevine i sadržaji (vidikovci, odmorišta i memorijalna i sakralna obilježja),

- groblja,

- rekonstrukcija postojećih građevina.

Članak 24.

Podnaslov „Stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne

djelatnosti“ zamjenjuje se novim podnaslovom koji glasi: „Stambene gospodarske i pomoćne

građevine za vlastite (osobne) potrebe i potrebe u svrhu seoskog turizma“.

Članak 25.

U članku 39. stavku 8. riječi: „2500 m2“ zamjenjuju se riječima: 1 ha.

U članku 39. stavak 9. se briše, a postojeći stavak 10. postaje novi stavak 9.

Članak 26.

U članku 40. stavku 1. brojka „200“ zamjenjuju se brojkom „100“.

Članak 27.

U članak 41. stavak 1. mijenja se i glasi:



9

(1) Gospodarske i pomoćne građevina za vlastite (osobne) potrebe i potrebe u svrhu seoskog

turizma u funkciji poljoprivredne proizvodnje može se graditi kao dio sklopa sa stambenom

građevinom ili kao zasebne građevine.

- ukupne tlocrtne površine do 400 m2

- maksimalne katnosti Po+P+k (podrum i prizemlje), odnosno najviše 5,0 m mjereno od najniže

točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine.

Članak 28.

U članku 44. stavak 3. se briše, a stavak 4. postaje stavak 3.

U članku 44. stavci 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11 i 12. se brišu, a iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4.

koji glasi:

(4) Ostali uvjeti gradnje, korištenja i uređivanja prostora za uzgoj životinja određuju se

posebnim propisima iz područja poljoprivrede i stočarstva“.

Članak 29.

U članku 46. iza stavka 1. dodaje se novi 2. stavak koji glasi:

(2) Površine na kojima se mogu graditi građevine iz članka 39., članka 40., članka 41. i članka

42. ovih odredbi prikazane su na kartografskim prikazima br. 4. Građevinska područja naselja i

izdvojena građevinska područje izvan naselja, u mjerilu 1:5 000.

Članak 30.

Podnaslov; „Rekreacijske građevine i lovnogospodarski objekti“ zamjenjuje se novim

podnaslovom koji glasi: Građevine namijenjene gospodarenju u šumarstvu i lovstvu, športskih i

rekreacijskih građevina“.

Članak 31.


(1) Izvan granica građevinskog područja naselja moguća je gradnja građevine namijenjenih

gospodarenju u šumarstvu, lovstvu, športskih i rekreacijskih građevina (šumarske kuće, lovački dom,

streljana, planinarska kuća, vidikovci, manje zgrade za sklanjanje, biciklističke staze, pješačke staze i

odmorišta).

U članku 48. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3. i.4. koji glase:

(2) Šumarske kuće (istraživačke stanice za praćenje šumskih ekosustava stanja), manje zgrade

za sklanjanje (šumska skloništa), mogu graditi pravne osobe koje gospodare šumama sukladno

posebnim propisima.

(3) Maksimalna površina šumarske kuće ( istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih

ekosustava) je 40 m2, katnosti prizemlja, visine vijenca 3,5 m . Šumsko sklonište je objekt koji je

izgledom sličan šumarskoj površine do 20 m2, visine prizemlja. Kod izgradnje šumarskih kuća i

šumskih skloništa nije dopuštena uporaba umjetnih materijala koji nisu izglednom sukladni okolišu u

kojem se nalaze (limovi, plastični pokrov ili obloge

(4) Planinarske kuće, mogu graditi pravne osobe koje gospodare šumama ili registrirana

planinarska društva sukladno posebnim propisima. Planinarske kuće grade se pod istim uvjetima kao i

šumarske kuće.,

U članku 48. postojeći stavci 2., 3., 4., 5., 6. i 7., postaju stavci 5., 6., 7., 8., 9. i 10.

U članku 48. stavku 8., riječi: „uz mogućnost izgradnje manje prizemne (i kosi krov) zgrade za

sklanjanje (najviše 35 m2)“ se brišu, a postojeći stavak 8. postaje stavak 11.

U članku 48. postojeći stavci 9., 10. i 11. postaju stavci 12., 13. i 14.



10

Članak 32.

U članku 49. na kraju stavka 1. dodaje se nova rečenica koja glasi: „Širina uređenih

planinarskih, trim i biciklističkih staza može biti maksimalno 1,20 m.“

Članak 33.


(1) Prostornim planom utvrđena je lokacija postojećih groblja i to; groblje Radošić, groblje

Lećevica, groblje Kladnjice, i groblje Divojevići i groblje Ubli, kao i potreba širenja postojećih groblja

sukladno potrebama i važećim propisima prema posebnom programu za razdoblje od najmanje 30

godina.

U članku 50. stavak 2. se briše.

U članku 50. stavak 3. brojka „5,0“ zamjenjuje se brojkom „5,50“, a stavak 3. postaje stavak 2.

U članku 50. stavci 4., 5., 6., 7. i 8., postaju novi stavci 3., 4., 5., 6., 7.

U članku 50. stavku 9. brojka „500“ zamjenjuje se brojkom „400“, brojka „40“, zamjenjuje se

brojkom „50“ a stavak 9. postaje novi stavak 8.

U članku 50. stavak 10., postaje novi stavak 9.

Članak 34.


(1) Program korištenja energije vjetra određen je PPSDŽ definiranjem makrolokacija ovog

sustava. Unutar obuhvata Prostornog plana predviđene su četiri makrolokacije unutar kojih se

planiraju vjetroelektrane: Lećevica, Dugobabe, Opor i Sitno Gornje. Planirana je i jedna lokacija za

sunčanu elektranu Lećevica (Biluš) Ove površine prikazane su na grafičkom prikazu list br 2.2.

Energetski sustavi, Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije, u mjerilu 1:100 000.

(2) Ovi objekti grade se izvan granica građevinskog područja. Stručnim podlogama temeljem

kojih se utvrđuje lokacijska dozvola rješavaju se i uvjeti i kriteriji za izgradnju transformatorske

stanice i rasklopnih postrojenja, prijenosnih sustava i prometnog rješenja.

(3) Nakon provedenih istražnih radova, studije utjecaja na okoliš, odnosno drugih zakonom

propisanih postupaka, površine koje se ne mogu iskoristiti za izgradnju vjetroelektrana mogu se

koristiti u svojoj osnovnoj namjeni.

(4) Uvjeti i kriteriji za određivanje površine za vjetroelektrane i sunčane elektrane su:

- prethodno provedeni istražni radovi,

- ovaj objekt ne može se graditi na području izvorišta voda, zaštićenih dijelova prirode,

krajobraznih vrijednosti i zaštite kulturne baštine

- površinu odrediti na način da ne stvara konflikte s telekomunikacijskim i elektroenergetskim

prenosnim sustavima,

- interni rasplet elektroenergetske mreže u vjetroeektrani i sunčanoj elektrani mora biti

kabliran,

- predmet zahvata u smislu građenja je izgradnja vjetroagregata i gradnja sunčane elektrane,

pristupnog puta, kabliranja i TS,

- nakon isteka roka amortizacije objekti se moraju zamijeniti ili ukloniti, te zemljište privesti

prijašnjoj namjeni,

- ovi objekti grade se izvan infrastrukturnih koridora,

- udaljenost vjetroagregata od prometnica visoke razine uslužnosti (autocesta, cesta

rezervirana za promet motornih vozila) je minimalno 500 metara zračne linije, od ostalih

prometnica minimalno 200 metara zračne udaljenosti



11

- udaljenost sunčane elektrane od prometnica visoke razine uslužnosti (autocesta, cesta

rezervirana za promet motornih vozila) je minimalno 200 metara zračne linije,

- moguće je natkrivanje odmorišta uz autocestu postavljanjem sunčanih elektrana

- udaljenost sunčane elektrane od ostalih prometnica minimalno 100 metara zračne

udaljenosti,

- udaljenost sunčane elektrane od granice naselja i turističkih zona minimalno 500 metara

zračne udaljenosti,

- veličinu i smještaj površine sunčane elektrane odrediti sukladno analizi zona vizualnog

utjecaja,

- ovi objekti grade se u skladu sa ekološkim kriterijima i mjerama zaštite okoliša.

(5) Lokacijske dozvole za izgradnju vjetroelektrana i sunčanih elektrana izdaju se temeljem

odredbi Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije i uvjetima iz stavka 4. ovog članka.

Članak 35.

U članku 52. stavku 1. iza riječi; zaštitne šume, dodaje se riječ; (Š2).


(4) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene (P) dijeli se na;

- vrijedno obradivo tlo (P2) što obuhvaća komplekse vinograda, vrtova i voćnjaka u blizini

naselja površine oko 107 ha

- ostalo obradivo tlo (P3) površine oko 423 ha.

U članku 52. stavku 5. iza riječi; šumsko zemljište, dodaje se riječ; (PŠ).

U članku 52. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

(6) Ove površine prikazane su na grafičkom prikazu list br 1. Korištenje i namjena prostora,

Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije, u mjerilu 1:100 000.

Članak 36.

Točka (naslov) 3.1 Uvjeti smještaja objekata gospodarskih djelatnosti u izdvojenom

građevinskom području- gospodarske zone mijenja se i glasi: 3.1 Uvjeti smještaja objekata

gospodarskih djelatnosti u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja - gospodarske

zone.

Članak 37.


(1) Prostornim planom utvrđuju se izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske

poslovne (K) i proizvodne (I) namjene:

1. Gospodarka zona - poslovna (K), "Radošić", površine 128,91 ha. U neposrednoj blizini

autoceste A1. Planirana je za izgradnju poslovnih, manjih proizvodnih, servisnih, skladišnih,

trgovačkih, komunalnih i drugih objekata. Unutar zone mogu se graditi i prateći ugostiteljski sadržaji.

Unutar zone nije moguće graditi objekte bazične industrije i postrojenja za preradu i skladištenje

naftnih derivata. Za navedenu gospodarsku zonu je potrebno izraditi Urbanistički plan uređenja, u

svrhu uređenja područja i opremanja komunalnom infrastrukturom. Do izrade plana nije moguće

ishođenje lokacijskih dozvola na tom području.

2. Gospodarska zona - poslovna (K), "Lećevica", površine 3,06 ha, Postojeća zona. planirana

je za izgradnju poslovnih, manjih proizvodnih, servisnih, skladišnih, trgovačkih, komunalnih i drugih

objekata. Unutar zone mogu se graditi i prateći ugostiteljski sadržaji bez smještajnih sadržaja u sklopu

objekta poslovne namjene. Za navedenu gospodarsku zonu donesen je Detaljni plan uređenja, te se

temeljem istog utvrđuje lokacijska dozvola za gradnju objekata.

3. Gospodarka zona – poslovna (K), "Divojevići", površine 15,18 ha. Planirana je za

izgradnju poslovnih, manjih proizvodnih , servisnih, skladišnih, trgovačkih, komunalnih i drugih



12

objekata. Unutar zone mogu se graditi i prateći ugostiteljski sadržaji bez smještajnih sadržaja u sklopu

objekata poslovne namjene. Za navedenu gospodarsku zonu je potrebno izraditi Urbanistički plan

uređenja, u svrhu uređenja područja i opremanja komunalnom infrastrukturom. Do izrade plana nije

moguće ishođenje lokacijskih dozvola na tom području.

4. Gospodarska zone- proizvodna (I1, I2), “Kladnjice“, površine 14,01ha. Smještena je u

neposrednoj blizini CZGO. Planirana je za izgradnju proizvodnih, servisnih, skladišnih, trgovačkih,

komunalnih i drugih objekata. Unutar zone nije moguće graditi objekte bazične industrije i

postrojenja za preradu i skladištenje naftnih derivata. Unutar zone mogu se graditi i prateći

ugostiteljski sadržaji bez smještajnih sadržaja. Za navedenu gospodarsku zonu je potrebno izraditi

Urbanistički plan uređenja, u svrhu uređenja područja i opremanja komunalnom infrastrukturom. Do

izrade plana nije moguće ishođenje lokacijskih dozvola na tom području.

(2) U okviru gospodarskih zona poslovne namjene (k) omogućuje i gradnja trgovačko-uslužnih i

ugostiteljskih centara, te drugih sličnih maloprodajnih i veleprodajnih sadržaja koji zahtijevaju veće

građevinske parcele.

(3) Na ovim područjima ne dopušta se gradnja objekata stambena namjene, niti smještajnih

objekata ugostiteljsko turističke namjene (hoteli, pansioni, turistički apartmani i slično.

Članak 38.

U čanku 56. stavak 2. mijenja se i glasi:

(2) Gospodarske zone planirane su kao izdvojena građevinska područja prikazane na grafičkom

prikazu list br 1. Korištenje i namjena prostora, Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske

županije u mjerilu 1:100 000 i listu br. 4 Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska

područja izvan naselja u mjerilu 1:5000.


(4) Urbanističkim planom uređenja može se odstupiti od veličine građevne parcele ako to

zahtijevaju organizacijski proizvodni procesi i ako pridonose kvalitetnijem korištenju prostora. U tim

slučajevima građevne parcele se mogu spajati. U velikim zonama preko 15 ha veličina građevne

parcele može biti jednaka veličini prostorne cjeline određene UPU.


(5) Za zone gospodarske- poslovne i proizvodne namjene određuju se sljedeći uvjeti gradnje:

- objekti mogu imati katnost (E) Po+P+1+k, sa visinom vijenca do 9 m, iznimno visina može

biti veća ako to zahtijeva tehnološki proces

- izgrađenost građevne čestice (kig) iznosi 40 %

- bruto izgrađenost (kis) može biti maksimalo 1,2

- najmanje 30 posto građevne čestice treba ozeleniti i hortikulturno obraditi

- udaljenost građevine od granice građevinske čestice iznosi minimalno 4.5 m ali ne manje od

H/2, a od javno prometne površine najmanje 5,0 m.

U čanku 56. stavci: 6., 7., 8., 9., 10. i 11 se brišu.

Članak 39.


(1) Zone športa i rekreacije planirane kao izdvojena građevinska područja prikazane na

grafičkom prikazu list br 1. Korištenje i Namjena prostora, Izvod iz Prostornog plana Splitsko

dalmatinske županije u mjerilu 1:100 000 i listu br. 4 Građevinska područja naselja i izdvojena

građevinska područja izvan naselja u mjerilu 1:5000. Za ove zone propisuje se izrada UPU-a.“

(2) Športsko-rekreacijska zone "Radošić" (R4), površine15,69 ha. Planiraju se športski

sadržaji, igrališta, dvorana i rekreacijske površine. Unošenje rekreacijskih i drugih funkcija mora biti

podređeno osnovnoj prirodnoj funkciji što znači da treba preferirati skromne objekte, a prvenstveno



13

urediti i rekreacijske površine te ih održavati u prirodnom stanju (livade, proplanci i sl.). Kod

zazeleljenjivanja treba saditi autohtone šumske vrste.

(3) Športsko-rekreacijska zona "Kladnjice" (R2), površine 7.67 ha. Planiraju se športski

sadržaji, igrališta, i rekreacijske površine. Unošenje rekreacijskih i drugih funkcija mora biti

podređeno osnovnoj prirodnoj funkciji što znači da treba preferirati skromne objekte, a prvenstveno

urediti i rekreacijske površine te ih održavati u prirodnom stanju (livade, proplanci i sl.). Kod

zazeleljenjivanja treba saditi autohtone šumske vrste.

Članak 40.

U članku 59. stavku 2. alineji 3. iza riječi „kulturne“, dodaje se zarez i riječ „vjerske“

Članak 41.


(5) Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi prema sljedećim uvjetima:

- građevinska parcela mora ima direktan pristup na javno prometnu površinu najmanje širine

5,0 m, iznimno širina prometnice može biti najmanje 3,0 m ako je građevina unutar

izgrađenog dijela naselja

- na građevinskoj parceli ili uz javnu prometnu površinu mora se osigurati prostor za

parkiranje vozila prema normativima za promet u mirovanju iz tablice 1. ovih odredbi

- udaljenost građevina društvenih djelatnosti (škole, polivalentni društveni objekti, vrtići,

zdravstvene ustanove, domovi i crkve) od stambenih i drugih objekata najmanja 20 m, a od

manjih poslovnih i gospodarskih objekata najmanje 50 m

- udaljenost ostalih građevina društvenih djelatnosti (kultura, uprava, pošta banka) od

stambenih i drugih objekata najmanja 10 m, a od manjih poslovnih i gospodarskih objekata

najmanje 30 m.


(6) Planom se određuju minimalne veličine građevinske parcele i maksimalni koeficijenti

izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis):

- za školu min. parcela 1000 m2, kig=0,30, kis=0,60

- za dječje vrtiće, min. parcela 600 m2, kig =0,30, kis=0,60

- za ambulante, min. parcela 400.m2, kig =0,40, kis=1,20

- za specijalizirane domove i staračke domove i sl., min. parcela 500 m2, kig =0,40, kis=1,20

- za građevine kulturnih sadržaja, min. parcela 500 m2, kig =0,40, kis=1,20

- za građevine javnih sadržaja (uprava, pošta, banka) min. parcela 400 m2, kig =0,40, kis=1,20

- za sakralne građevine (crkve) min. parcela 500 = kig =0,40, kis=0,80.

U članku 60. stavci 7. i 8. se brišu.

Članak 42.

Članku 61. mijenja se i glasi:

(1) Građevine društvenih djelatnosti: zdravstvo, socijalna skrb, kultura, javne djelatnosti i sl.,

koje se grade kao interpolacije unutar površine naselja mogu imati i manju građevnu česticu od

minimalno definirane, odnosno koeficijent izgrađenosti (kig) može biti maksimalno 0,6 a koeficijent

iskorištenosti (kis) maksimalno 1,50., uz uvjet da su osigurani uvjeti u pogledu komunalne

opremljenosti temeljem ovog Plana i osiguran promet u mirovanju u sklopu javnih parkirališta.

(2) Postojeće građevine ove namjene mogu se rekonstruirati u zatečenim gabaritima na

postojećim građevinskim česticama.

(3) Građevine društvenih djelatnosti iz stavka 1., mogu se graditi ili uređivati u dijelu

građevina druge namjene (stambene ili poslovne), ako su osigurani uvjeti u pogledu komunalne

opremljenosti temeljem ovog Plana i osiguran promet u mirovanju u sklopu građevinske parcele ili u

sklopu javnih parkirališta.



14

Članak 43.

U članku 62. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

(3) Ove građevine mogu se graditi najviše do (Po+Pr+1) sa ravnim ili kosim krovom bez

nadozida, visine vijenca do maksimalno 7 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu. Ostali

prostorni pokazatelji određeni su člankom 60. ovih Odredbi.

Članak 44.

U članku 63. stavku 1. alineji 3. iza riječi učeniku stavlja se točka „.“, a ostali dio teksta se

briše.



nadozida, visine vijenca do maksimalno 8 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu. Ostali

prostorni pokazatelji određeni su člankom 60. ovih Odredbi.

Članak 45.

Ispred članka 63. naslov „Zdravstvo i socijalna skrb, kulturne i društvene organizacije,

sakralni objekti, javni i prateći sadržaji (pošta, banka i sl.)“ mijenja se i glasi: „Zdravstvo i

socijalna skrb, kulturne djelatnosti, javni sadržaji (uprava, pošta, banka) i vjerske građevine

Članak 46.

Članak 64 mijenja se i glasi:

(1) Građevine za zdravstvo i socijalnu skrb (ambulante, starački i specijalizirani domovi i sl.)

mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja u skladu s uvjetima za gradnju objekata

društvenih djelatnosti određenim člankom 60. ovih Odredbi


nadozida, visine vijenca do maksimalno 10 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu.

(3) Postojeće stambene građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u građevine za

zdravstvo i socijalnu skrb uz zadovoljavanje uvjeta propisanih ovim Planom.

Članak 47.

Članak 65 mijenja se i glasi:

(1) Građevine za kulturne djelatnosti, javne sadržaje (pošta, banka) mogu se graditi unutar

građevinskog područja naselja u skladu sa uvjetima za gradnju objekata društvenih djelatnosti

određenim člankom 60. ovih Odredbi


nadozida, visine vijenca maksimalno 7,0 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu.

(2) Ove građevine /sadržaji mogu se planirati u dijelu građevina druge namjene (stambene i/ili

poslovne) uz zadovoljavanje uvjeta propisanih ovim Planom.

Članak 48.




15

(1) Sakralni građevine (crkve, kapelice) mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja, a

iznimno i izvan građevinskog područja (kapelice), u skladu sa uvjetima za gradnju objekata društvenih

djelatnosti određenim člankom 60. ovih Odredbi.

(2) Crkve se mogu graditi najviše do (Po+Pr) sa galerijskom međuetažom u prizemlju,

maksimalne visine vijenca 9,0 m s ravnim ili kosim krovom. Uz crkvu se može graditi zvonik

maksimalne visine 20 m.

(3) Kapelice (sakralna obilježja) mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja, a

iznimno i izvan građevinskog područja te moraju imati odgovarajuća obilježja uklapanja u okolni

ambijent.

(4) Iznimno od članka 60. građevinska parcela za gradnju kapelice može biti min 20 m2, površi

građevine može biti do 4,0 m2 i visine maksimalno 4,0 m. Ove građevine se ne priključuju na

komunalnu infrastrukturu, niti se za njih primjenjuju normativi za promet u mirovanju.

Članak 49.


(1) Rješenje prometne mreže Općine Lećevica uvjetovano je u znatnoj mjeri rasporedom javnih

prometnica koje prolaze područjem općine, a to su:

1. Autocesta A1: Zagreb (čvorište Lučko, A3) - Karlovac - Bosiljevo - Split -Opuzen -

granica Republike Bosne i Hercegovine - granica Republike Bosne i Hercegovine –

Dubrovnik

2. Županijske ceste

- ŽC 6098, D56 – Kladnjice – A.G. Kaštela



3. Lokalne ceste

- LC 67019, Bogdanovići (Ž6091) – Ž6112

- LC 67020, Primorski Dolac (L65071) – Trolokve – Radošić – Kevina jama (Ž6098)

- LC 67021, Ž6098 – Matasi

- LC 67022, L67021 – Kladnice (L67023)

- LC 67023, L67021 – Kladnice (L67023)

- LC 67024, Tešije – Štričević– Ž6115

- LC 67025, Lećevica (Ž6115) – Vlake (Ž6113)

- LC 67056, Prgomet (Ž6122) – Đirlići – Radošić (L67020)

- LC 67057, Radošić (L67020) – Ž6098

(2) Cestovni promet prikazan je u grafičkom dijelu plana list br. 2.1. Cestovni promet, Izvod iz

Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije u mjerilu 1:100 000

(3) Planirana cesta Vučevica - Prgomet (od čvora Vučevica na autocesti do čvora Prgomet na

autocesti ), pridonijet će kvaliteti prometne povezanosti općine Lećevica, te omogućiti uključivanje

prometa na autocestu i povezivanja planiranih gospodarskih zona. Na planiranoj cesti Prgomet-

Lećevica-Vučevica moguća je se izgradnja benzinskih postaja i pratećih sadržaja s obje strane

prometnice.

Članak 50.


(1) Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi Prostornim planom su utvrđene širine zaštitnih

pojaseva ceste, koji se mjeri od vanjskog ruba zemljišnog pojasa sa svake strane ceste, uz postojeće

cestovne prometnice, i uz one za koje su utvrđeni uvjeti uređenja prostora i to:

- za autocestu 40 m

- za državne ceste 25 m

- za županijske ceste 15 m

- za lokalne ceste 10 m



16

(2) Sva križanja se trebaju izvesti tako da vozilima omoguće sigurno uključivanje i isključivanje

s ceste.

(3) Unutar zaštitnih pojaseva nije dozvoljeno planiranje nikakvih objekata visokogradnje

(poslovnih, stambenih i drugih građevina.)

(4) Za zahvate koji se mogu planirati unutar zaštitnog pojasa ceste ili na cestovnom zemljištu

(polaganje TK kabela, priključak na TS, plinovod i druga komunalni priključci, potrebno je ishoditi

suglasnost nadležne uprave za ceste i autocestu.

Članak 51.

U članku 80. stavku 2. broj „6,0 m“ mijenja se s brojem „5,5 m“.

Članak 52.

U članku 85. stavak 3. se briše, a stavak 4. postaje stavak 3.

Članak 53.


(1) Koridori, trase i površine prometnih željezničkih infrastrukturnih sustava realiziraju se

sukladno rješenjima iz Prostornog plana šireg područja.

(2) Planirana željeznička pruga , Jadranska željeznica jednim svojim dijelom prolazi i općinom

Lećevica. Prostornim planom je utvrđeno da će željeznički promet imati primarno značenje u

cjelokupnom prometnom sustavu s obzirom na njegovu funkciju integriranja ostalih vidova prometa.

(3) Jadranska željeznička pruga predviđa se kao dvokolosječna za mješoviti promet (putničkih i

teretnih vlakova).

(4) U daljnjoj razradi dokumentacije potrebno je detaljno definirati trasu pruge, a eventualna

odstupanja od planiranih neće se smatrati izmjenom plana.

Članak 54.

U članku 88. dodaje se stavak 9. koji glasi:

(9) Poštanska i telekomunikacijska infrastruktura prikazana je u grafičkom dijelu plana list br.

2.4. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE, Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije u

mjerilu 1:100 000.

Članak 55.

U članku 90. naslov „Tehnički elektroprivredni uvjeti, smjernice i mjere za provedbu

Plana“ se briše, a stavci iza naslova 1., 2., 3., i 4., postaju stavci 6., 7., 8. i 9..

U članku 90. stavku 8. iza riječi „Za izgradnju“ dodaje se riječ „novih“.

U članku 90. stavku 8. alineji 6. riječi „ i DPU“ se brišu.

U članku 90. stavku 8. alineji 13. riječ „ gradskih“ se briše.

Članak 56.


(1) Vodnogospodarski sustav čini vodoopskrba i odvodnja (prikazan u kartografskom prikazu

br. 2.3. VODNO-GOSPODARSTVENI SUSTAVI, Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske

županije u mjerilu 1:100 000). Planom se određuje zadržavanje postojećih izvedenih dijelova

primarnog sustava uz potrebnu rekonstrukciju, odnosno izvedbe proširenje te spajanja na cjeloviti

sustav šireg područja (susjedne općine i susjedne Šibenske županije).




17

(2) Unutar građevinskog područja građevine se moraju obvezatno priključiti na vodovodnu

mrežu ukoliko ista postoji i ako za to postoje tehnički uvjeti. U drugim slučajevima opskrba pitkom

vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama.

U članku 91. stavak 6. se briše te se dodaje novi stavak 6. koji glasi:

(6) Za naselja unutar obuhvata Prostornog plana nije planirana izgradnja kanalizacijskog sustava

i Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV-a). Odvodnja otpadnih voda mora biti riješena

sabirnom jamom ili biološkim uređajima (II stupanj pročišćenja) manjih kapaciteta za pojedinačni

objekt ili skupinu objekata. Ove građevine ne mogu graditi na udaljenosti manjoj od 1,5 m od susjedne

građevinske čestice ni unutar zaštitnog pojasa prometnica.

U članku 91. stavku 15. riječ „Planom“, zamjenjuje se riječima „Prostornim planom“.

Članak 57.

Članku 92. mijenja se i glasi:

(1) Područjem općine Lećevica prolazi magistralni plinovod PČ/MRS Benkovac – PČ

Dugopolje (MRS Split) DN 500/75.

(2) Zaštitni koridor plinovoda iznosi 30 m lijevo i desno od osi plinovoda.“

(3) Za općinu Lećevica opskrba prirodnim plinom biti će moguća od MRS sustavom

visokotlačnih čeličnih i polietilenskih plinovoda (sekundarna mreža), maksimalnog radnog tlaka 6 –

16 ili 16 – 25 bar pretlaka ili srednjetlačnim polietilienskim plinovodima (4 bar pretlaka) za područja u

okruženju MRS. Tlak visokotlačnog sustava će se u redukcijskim stanicama reducirati na vrijednost

tlaka srednjetlačnih polietilenskih plinovoda maksimalnog radnog tlaka 4 bar pretlaka.

(4) Broj redukcijskih stanica i njihova lokacija, te trase sekundarnog plinovoda odredit će se

prilikom izrade tehničke dokumentacije.

Članak 58.

Iza naslova „6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I

KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA“ dodaje se podnaslov „6.1. Mjere zaštite krajobraznih

vrijednosti“.

Članak 59.

U članku 93. dodaju se stavci 3, 4, 5 koji glase:

(3) Elemente krajobraza u krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu

posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima

ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim

gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog

zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna

istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-

povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje građevinskih

područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju

vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu.

(4) U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna

raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i

graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja

tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene.

(5) U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te

je u tom cilju potrebno:

- sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s

okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,



18

- uskladiti i prostorno organizirati različite interese,

- izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te

vrhovima

- izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati

postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente,

- štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom,

- planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne

morfologije.“

Članak 60.

Iza članka 93. dodaje se novi naslov „6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti“ i novi članak

93a. koji glasi:

(1) Na području Općine Lećevica ne nalaze se područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti

prirode. (NN, br. 80/13). Međutim, preventivna zaštita treba biti usmjerena na prirodni krajobraz, koji

je poseban po svojim geomorfološkim karakteristikama koje obuhvaćaju vrlo slikovitu izmjenu dolina

i grebena (brežuljaka). Dio prirodne baštine svakako čini manji broj jama i pećina koje bi trebalo

posebno zaštititi.

(2) Uvjeti i mjere zaštite prirode su:

- građevinska i izdvojena građevinska područja te zahvati izvan građevinskog područja

planirati na način da njihova izgradnja ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih

tipova te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti

- uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće

krajobrazne vrijednosti

- pri odabiru lokacija za smještaj postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

uzeti u obzir prisutnost ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, zaštićenih i/ili ugroženih vrsta

floure i faune, elamenata krajobraza i ciljeve očuvanja ekološke mreže;pri odabiru trase

prometnih koridora voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa i zaštićenih i/ili

ugroženih vrsta floure i faune, te ciljevima očuvanja ekološke mreže;

- očuvati vodena staništa u što prirodnijem stanju, štititi područja prirodnih vodotoka kao

ekološki vrijedna područja te spriječiti njhovo onečišćenje, a prema potrebi izvršiti

revitalizaciju

- izbjegavati regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene vodnog režima vodenih staništa;

- očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine i šumske

čistine

- postojeće šume zaštititi od prenamjene i krčenja

- gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma

- u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sradstava za zaštitu bilja i bioloških

kontrolnih sredstava.“

Članak 61.

Iza članka 93a. dodaje se novi naslov „Ugrožene i strogo ugrožene biljne i životinjske vrste“

i novi članak 93b. koji glasi:

Na području općine Lećevica stalno ili povremeno živi niz ugroženih i strogo zaštićenih vrsta,

navedenih u Obrazloženju plana (Ugrožene i strogo zaštićene biljne vrste, Ugrožene vrste sisavaca,

Ugrožene i strogo zaštićene vrste ptica, Ugrožene i strogo zaštićene vrste vodozemaca, Ugrožene i

strogo zaštićene vrste gmazova) Iako ne postoji cjelovita inventarizacija ovog područja, prema

dostupnim podacima iz crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske te postojećih znanstvenih i stručnih

studija potrebno je:

- Onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta ugroženih

biljnih vrsta. Na detaljno utvrđenim lokacijama (i u neposrednoj blizini) nalazišta (gore

istaknutih ugroženih vrsta flore i biljnih vrsta koje su ciljne vrste područja ekološke mreže

RH) nije prihvatljivo planirati građevinska područja, definirati namjenu površina za



19

proizvodne, poslovne i turističke djelatnosti koje podrazumijevaju gradnju objekata i prateće

infrastrukture, planirati elektrane (uključujući i one na obnovljive izvore energije),

melioracije zemljišta, golf igrališta, antenske stupove, te prometnu i komunalnu

infrastrukturu.

- U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te

skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. Obnova

zgrada i crkava u kojima je evidentirana kolonija šišmiša trebala bi se obavljati u razdoblju

kad u tim objektima nisu porodiljne i/ili zimujuće kolonije šišmiša.

- U špiljama koje su otvorene za posjetitelje šišmišima osigurati nesmetano kretanje prilikom

postavljanja vrata na ulazu u špilju (za postavljanje takvih vrata obavezno je konzultirati

stručnjake za šišmiše), ne uznemiravati prilikom posjeta te odrediti prihvatni kapacitet špilje.

Posjećivanje i postavljanje primjerenih vrata na ulazu u ove špilje nužno je obavljati u

razdoblju kad u tim objektima nisu porodiljne i/ili zimujuće kolonije šišmiša.U cilju zaštite

šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite

prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Općine

Lećevica.

- U cilju zaštite velikih zvijeri, potrebno je provesti stratešku procjenu utjecaja plana na

okoliš odnosno ocjenu prihvatljivosti plana za ekološku mrežu kojom će se, između ostalog,

sagledati i utjecaj fragmentacije staništa na opstanak vrsta na ovom prostoru. Kako bi se

sačuvala cjelovitost staništa velikih zvijeri potrebno im je omogućiti siguran prijelaz preko

brzih prometnica (izgradnjom tunela, vijadukata, zelenih mostova), uz istovremeno

onemogućavanje direktnog prijelaza (izgradnjom odgovarajućih ograda) kako bi se smanjila

opasnost od stradavanja.

- U cilju zaštite vrsta ptica koje se gnijezde na liticama stijena, potrebno je spriječiti svako

planiranje izgradnje infrastrukture i ostalih zahvata koji bi mogli ugroziti stanište ovih vrsta

ptica.

- U slučaju planiranja izvođenja zahvata koji mogu imati značajan utjecaj na ciljne vrste i

staništa te na cjelovitost područja Ekološke mreže RH, za njih je potrebno provoditi ocjenu

prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode

(Narodne novine br. 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i

zahvata za ekološku mrežu (Narodne novine br. 118/09).

- U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu

prilikom gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih

stabala radi ptica dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih

osnova i/ili programa gospodarenja šumama).

- U cilju eliminiranja stradavanja ptica na elektroenergetskim objektima, a posebice ptica koje

imaju veliki raspon krila te su stoga u većoj opasnosti od strujnog udara na tim objektima

potrebno je tehničko rješenje izvesti na način da se ptice zaštite od strujnog udara.

- Potrebno je očuvati staništa na kojima obitavaju sve vrste vodozemaca i gmazova s

naglaskom na vlažna i vodena staništa.

- Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz

vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama

koje uključuju uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja;

intenziviranja poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih staništa; te sakupljačke

aktivnost kolekcionara.

- U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima

voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodno-gospodarskim

zahvatima“

Članak 62.

Iza članka 93b. dodaje se novi naslov „Ugrožena i rijetka staništa“ i novi članak 93c. koji

glasi:



20

(1) Na području Općine Lećevica prisutna su ugrožena i rijetka staništa (Prema Pravilniku o

vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za

očuvanje stanišnih tipova (NN, br. 7/06, 119/09) i EU Direktivi o staništima. Zastupljenost pojedinih

vrsta stanišnih tipova prikazan je u tablicama Obrazloženja plana.

(2) Mjere zaštite:

B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine

- očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski

modificirane organizme;

- spriječiti vegetacijsku sukcesiju te uklanjati vrste, pogotovo drvenaste, koje obrastaju točilo a

ne pripadaju karakterističnim točilarkama;

- poticati stočarstvo na planinskim, otočnim i primorskim točilima zbog očuvanja golog tla i

sprečavanja sukcesije;

- postavljanje novih, te izmještanje postojećih penjačkih i planinarskih putova provesti na

način koji ne ugrožava rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste;

C – D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare

- gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz

prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;



- očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa

sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) te na taj način osigurati

mozaičnost staništa;

- očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka;

- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima

cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni, osigurati njihovo stalno vlaženje i

redovitu ispašu, odnosno košnju;

- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima

termofi lnih šikara, spriječiti sukcesiju i uklanjati vrste drveća koje zasjenjuju stanište;

- poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u nizinskim, brdskim, planinskim, otočnim i

primorskim travnjačkim područjima;

- poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipu;

- provoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i vlažnih

travnjaka, te travnjaka u visokom stupnju sukcesije;

- na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za potrebe ispaše

potrebno je provesti ograničeno paljenje te poticati stočarstvo;

- uklanjati strane invazivne vrste sa svih travnjačkih površina i šikara;

- očuvati bušike, te spriječavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih drvenastih vrsta i

kontroliranim paljenjem;

- očuvati vegetacije visokih zelenih u kontaktnim zonama šuma i otvorenih površina, te

spriječiti njihovo uništavanje prilikom izgradnje i održavanja šumskih cesta i putova;

E. Šume

- gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma;

- prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno,

ostavljati manje neposječene površine;

- u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i

šumske rubove;

- u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s

obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;

- u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških

kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modifi cirane organizme;





21

- u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala,

osobito stabala s dupljama;

- u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih

vrsti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

- pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u

sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje

nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi

i rijetki nešumski stanišni tipovi;

- uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina;

- osigurati povoljan vodni režim u poplavnim šumama;

- detaljne mjere za očuvanje šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode za

odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove/programe na području Općine Lećevica.

H. Podzemlje



- očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze;

- ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj

blizini;

- sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode;

- sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata;

- očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih

utjecaja) u speleološkim objektima;

- očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako

su nepovoljni;

I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom

- očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje

pukotina građevinskim materijalom;

- uz vodotoke i vlažne šume očuvati otvorene površine s vlažnim tlom bogatim dušikom;

- uklanjati invazivne vrste;

- očuvati korovne zajednice čije su karakteristične biljne vrste ugrožene na nacionalnoj razini;

- spriječiti vegetacijsku sukcesiju i uklanjati šumske vrste;

J. Izgrađena i industrijska staništa

- spriječiti vegetacijsku sukcesiju i očuvati endemične vrste;

- uklanjati invazivne vrste.

Članak 63.

Iza članka 93. dodaje se članak 93d. koji glasi:

(1) Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (NN, br.

124/2013), te predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Ekološku mrežu RH

(mrežu Natura 2000) čine:

- područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje

povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te

područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od

međunarodne važnosti)

- područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za

očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i

prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju).



22

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (NATURA 2000 PODRUČJA)

R.br. Naziv područja Oznaka

1. Područja očuvanja značajna za ptice - POP

(Područja posebne zaštite - SPA)

Mosor, Kozjak i Trogirska

zagora HR1000027

2.* Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne

tipove - POVS

(Predložena Područja od značaja za Zajednicu -

pSCI)

Jama pod Malim Kraljevcem HR2000053

3.* Mala Birnjača jama HR2000080

4. Zaleđe Trogira HR2001363

* točkasti lokalitet

Tablica 2: Područja ekološke mreže RH na području Općine Lećevica

(2) Mjere zaštite ekološke mreže. Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan

negativan utjecaj na ciljne vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže podliježu ocjeni

prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne

novine br. 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku

mrežu (Narodne novine br. 118/09). Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja

ekološke mreže posebice treba izdvojiti centre za gospodarenje otpadom, intenzivno širenje i/ili

formiranje novih građevinskih područja, obuhvatne infrastrukturne projekte/koridore, hidrotehničke i

melioracijske zahvate i razvoj turističkih zona.

Članak 64.

Naslov „Kulturno – povijesne vrijednosti na prostoru obuhvata Prostornog plana Općine

Lećecevica“ se briše i zamjenjuje novim naslovom koji glasi: „6.3. Kulturno – povijesne vrijednosti

(mjere zaštite)“

Članak 65.

U članku 94. stavak 2. se briše.

Članak 66.

U članku 95. stavku 2., u točki 1. dodaje se alineja 3. koja glasi:

- Radošić, lokalitet Pišteti, bunari, južno od zaseoka Rajčići, zapadno od zaseoka Bejići i

sjeveroistočno od crkve Sv. Jurja, kat. čest. 2103. k.o. Radošić - preventivna zaštita

(Klasa UP/I612-08/15-05/0164 Ur. Br. 532-04-02-16/5-15-1).

U članku 95. naslov „Smjernice za prostorno uređenje ruralnih cjelina:“ postaje stavak 3., a

stavci iza naslova postaju alineje 1., 2. i 3.

U članku 95. naslov „Smjernice za prostorno uređenje zona kultiviranog krajolika:“ postaje

stavak 4., a stavci iza naslova postaju alineje 1., 2. i 3.

U članku 95. naslov „Smjernice za prostorno uređenje pojedinačnih sakralnih i civilnih

kulturnih dobara:“ postaje stavak 5., a stavci iza naslova postaju alineje 1., 2. i 3.

U članku 95. naslov „Smjernice za uređenje elemenata povijesne opreme prostora:“ postaje

stavak 6., a stavak iza naslova postaju alineje 1.

U članku 95. naslov „Smjernice za prostorno uređenje arheoloških spomenika:“ postaje stavak

7., a stavak iza naslova postaju alineje 1.

U članku 95. naslov „POPIS KULTURNIH DOBARA PO VRSTAMA:“ i popis iza naslova

mijenja se i postaje stavak 8. koji glasi:

(8) Popis kulturnih dobara na području općine Lećevica po vrstama:

1. Ruralna naselja

- Radošić, zaseok Škopljanci (Na karti pod brojem 1)

- Radošić, zaseok Đirlići (Na karti pod brojem 2)



23

- Radošić, zaseok Rajčići (Na karti pod brojem 3)

- Kladnjice, zaseok Parčine (Na karti pod brojem 20)

- Kladnjice, zaseok Šilovići (Na karti pod brojem 24)

- Divojevići, zaseok Grgurevići (Na karti pod brojem 29)

- Divojevići, zaseok Brdaci (Zec) (Na karti pod brojem 29a)

- Lećevičke staje, sekundarno ruralno naselje (Na karti pod brojem 37)

- Kladnjice, zaseok Matasi Gornji (Na karti pod brojem 38)

2. Sakralne građevine

- Radošić, crkva sv. Jure sa grobljem (Na karti pod brojem 4)

- Lećevica, crkva sv. Martina sa grobljem (Na karti pod brojem 5)

- Lećevica, kapela uz župnu kuću (Na karti pod brojem 6)

- Uble, crkva sv. Đorđa sa grobljem (Na karti pod brojem 7)

- Kladnjice, crkva sv. Filipa i Jakova (Na karti pod brojem 23)

- Divojevići, crkva (Na karti pod brojem 26)

- Divojevići, kapela sv. Nikole (Na karti pod brojem 32)

3. Memorijalne građevine

- Divojevići, pogrebno počivalo (Na karti pod brojem 27)

- Kladnjice, Matasi, pogrebno počivalo (Na karti pod brojem39)

4. Komunalne građevine

- Radošić, lokalitet Žuželj, bunari (Na karti pod brojem 8)

- Radošić, zaseok Škopljanci, bunar (Na karti pod brojem 9)

- Uble, zaseok Beare, bunar (Na karti pod brojem 10)

- Radošić, lokva Lutvija zapadno od škole (Na karti pod brojem 11)

- Radošić, zaseok Škopljanci, lokva Plitvina (Na karti pod brojem 12)

- Uble, zaseok Strižaci, lokva (Na karti pod brojem 13)

- Radošić, zaseok Baraći, naplava Vladinovac (Na karti pod brojem 14)

- Radošić, naplava kod škole (j-z od crkve sv. Jure) (Na karti pod brojem 15)

- Uble, zaseok Mađari, naplava (Na karti pod brojem 16)

- Uble,naplava u zaseoku Tešije (Na karti pod brojem 17)

- Radošić, lokva južno od crkve sv. Jure (Na karti pod brojem 18)

- Radošić, lokalitet Pišteti, bunari, južno od zaseoka Rajčići, zapadno od zaseoka

Bejići i sjeveroistočno od crkve Sv. Jurja

- Kladnjice, naplava u zaseoku Parčine (Na karti pod brojem 21)

- Kladnjice, lokalitet Žabljak, naplava i bunar (Na karti pod brojem 25)

- Divojevići, lokalitet Divojevac, bunari (Na karti pod brojem 30)

- Divojevići, naplava u zaseoku Čavke (Na karti pod brojem 34)

- Lećevica, bunar uz kapelu i župnu kuću (Na kartu pod brojem 35)

5. Kultivirani krajolik

- Suhozidi na prostoru općine

6. Etno građevine

- Uble, zaseok Beare, stambene kuće (Na karti pod brojem 19)

- Kladnjice, zaseok Barani, stambeno-gospodarski sklop (Na karti pod brojem 22)

- Divojevići, zaseok Zec, stambeno-gospodarski sklop (Na karti pod brojem 28)

- Divojevići, zaseok Plazonići, stambeno-gospodarski sklopovi (Na karti pod br. 31)

- Divojevići, zaseok Čavke, stambeno-gospodarski sklopovi (Na karti pod br. .33)

- Lećevica, stambeni sklop (Na karti pod brojem 36)

7. Arheološki lokaliteti

- Crkva sv. Filipa i Jakova-Lećevica-srednjovjekovno groblje (Na karti pod br. 39a)

- Lećevičke staje-arheološki lokalitet (Na karti pod brojem 40)

- Jedinica-prapovijesni lokalitet(Na karti pod brojem 41)



24

- Površje-prapovijesni lokalitet(Na karti pod brojem 42)

- Crkva sv. Martina-arheološki lokalitet(Na karti pod brojem 43)

- Uble-Spilja Samogradina (Na karti pod brojem 44)

- Uble-prapovijesne gomile-Kelamov umac (Na karti pod brojem 45)

- Uble (Na karti pod brojem 46)

- Uble-Barovišta (Na karti pod brojem 47)

- Kraljevci (Na karti pod brojem 48)

- (Na karti pod brojem 49)

- Radošić-sv. Jure-prapovijesni lokalitet (Na karti pod brojem 50)

- Radošić (Na karti pod brojem 51)

- Radošić (Na karti pod brojem 52)

- Radošić(Na karti pod brojem 53)

- Radošić(Na karti pod brojem 54)

- Malačka (Na karti pod brojem 55)

- Divojevići-srednjovjekovno groblje sa stećcima (Na karti pod brojem 56)

- Radošić-prapovijesna gradina (Na karti pod brojem 57)

- Radošić-prapovijesna gradina na položaju Oporić (Na karti pod brojem 58)

- Radošić.prapovijesna gradina na položaju Jasenje (Na karti pod brojem 59)

- Radošić/Rajčići-prapovijesna gomila (Na karti pod brojem 60)

- Radošić/Rajčića ograde-prapovijesna gomila (Na karti pod brojem 59A)

- Kladnjice/Šilovići-prapovijesna gomila (Na karti pod brojem 61)

- Uble/Kapetanovići-prapovijesna gradina (Na karti pod brojem 62)

- Radošić/Gomila na Barišinoj Glavici

- Divojevići/ Gradina kod čovinog Doca, zapadno od Čavki

- Kladnjice /Gomile i Vrtača ispod Lovreća (kota392)

- Divojevići-Kladnjice /Gomila na Moseću (kota 510)

- Kladnjice/ Gomila na položaju Križ

- Kladnjice/ Gomila sjeverno od Kažele u Donjim Matasima

- Uble_Lećevica / Gradina kod Vučje Drage

- Radošić/ Gomila južno od Gradine (kota 301)

- Radošić/ Gomila zapadno od Vučje Drage

- Radošić/Gomila i bunari na položaju Pišteti

- Uble/ Gomila istočno od crkve sv.Jure

- Uble/ Gomila kod Bearine Lokve

- Uble/ Gradina na Golom Brigu (kota 429 m)

- Radošić/ Gomile zapadno od Ninčevića

- Radošić / Gomile istočno od Klobučine (kota 383 m)

- Kladnjice/ Gomila istočno od lokve Smrduša u Donjim Matasima

- Lećevica /Bunari Paćevci i Pišteti

- Divojevići / Gomile istočno od gradine kod Čovinog Doca

- Kladnjice / Gradina Lovreć (kota 564)

U članku 95. stavku 9.riječi: „PPU Općine Lećevica“ se brišu i zamjenjuju riječima „Prostornim

Planom“.

Članak 67.

U članku 96. stavku 3. riječ „odlaganja“ se briše i zamjenjuje s riječi „zbrinjavanje“.

U članku 96. stavku 3. riječi „u odlagalištu Plano, na području Općine Trogir“ se brišu i

zamjenjuju riječima „na području druge jedinice lokalne samouprave (Grad Split)“.

Članak 68.

U članku 97. stavku 2. riječi u zagradi „(Sl.gl.1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07)“, zamjenjuju se

riječima „(Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije br. 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07 i 9/13)“.



25


(3) Županijski centar za gospodarenje otpadom i pratećim objektima planiran je Prostornim

planom Splitsko-dalmatinske županije na lokaciji Kladnjice u Općini Lećevica, a sastoji se od

građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada.

Na području Centra za gospodarenjem otpadom ne može se odlagati opasni otpad.


(4) Centar za gospodarenjem otpadom planiran je kao izdvojeno građevinsko područje, a

prikazan u grafičkom dijelu plana list br. 1. Korištenje i namjena prostora, Izvod iz Prostornog plana

Splitsko-dalmatinske županije u mjerilu 1:100 000 i br. 4. Građevinska područja naselja i izdvojena

građevinska područja izvan naselja, u mjerilu 1:5000. Površina određena za izgradnju centra je

približno 50 hektara, te će se unutar nje smjestiti svi potrebni sadržaji.

U članku 97. stavku 6. zagrade i riječi u zagradi se brišu:

Članak 69.

Naslov „ 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ“ se

briše i zamjenjuje novim naslovom koji glasi: „ 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG

UTJECAJA NA OKOLIŠ I MJERE ZA ZAŠTITU OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I

OSTALIH OPASNOSTI“

Članak 70.


(1) Na području obuhvata Prostornog plana ne predviđa se razvoj djelatnosti i gradnja

građevina koji ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

(2) Mjere za zaštite tla provode se u svrhu očuvanja i poboljšanje kvaliteta tla.

- U okviru praćenja stanja okoliša (monitoringa) sustavno mjeriti onečišćenja tala na temelju

zakonske regulative.

- U okviru Katastra emisija u okoliš voditi očevidnike za emisije onečišćavajući tvari u tlo

- Smanjiti emisije onečišćujućih tvari (kontaminaciju teškim plinovima, otpadnim plinovima,

komunalnim i industrijskim vodama, radionuklidima i dr.) u tlo na način da izvori emisija

djeluju po standardima zaštite okoliša.

- Smanjiti unos pesticida u tlo te smanjiti globalni proces humizacije tla,

- Opožarene površine čim prije pošumljavati kako bi se smanjio učinak erozije tla,

- Izgradnju naselja, industrijskih građevina, prometnica i sl. planirati na način da se

nepovratno izgubi što manje tla.

- Uz ceste s velikom količinom prometa uređivati pojaseve zaštitnog zelenila i drvorede

primjerene širine te ograničiti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda na zemljištu najmanje

20,0 m od ruba kolnika ceste.

- Radi zaštite od oborinskih voda potrebno je osigurati vodopropusnost tla na građevnoj čestici

i ograničavanjem udjela nepropusnih površina prilikom uređenja javnih otvorenih prostora.

(3) Mjere za očuvanje i poboljšanje kvalitete voda i mjere zaštite od štetnog djelovanja

voda su:

- Planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda u skladu s posebnim propisima, povećanje kapaciteta prijemnika gradnjom

potrebnih vodnih građevina.

- Zabrana ispuštanja opasnih tvari u tlo i kanalizaciju, propisanih uredbom o opasnim tvarima

u vodama.

- Spriječiti nastajanje onečišćenja na postojećim izvorištima (bunari i čisterne) za opskrbu

vodom.



26

- Ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnika

u naseljma i na prometnicama.

- Zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotokova i oborinskih odvodnih kanala,

kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih

štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te

poremećaja u vodnom režimu, će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih

građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i

regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja

vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama,

- U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz bujične vodotoke treba osigurati

inundacijski pojas minimalne širine od 5,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice

javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje

kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način

umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog

djelovanja vodotoka. Posebno se inundacijski pojas može smanjit do 3,0 m širine, ali to bi

trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno.

- Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu

javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i

održavanju korita vodotoka, i ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem

na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u

istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u

korito vodotoka.

- Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih

kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti

mjerodavne protoke, a poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko

korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili

propusta.

- Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i

telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima

uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno.

(4) Mjere za zaštite zraka provode se preventivnim mjerama određenim zakonima i

propisima donesenim na osnovu tih zakona:

- Na cijelom prostoru općine Lećevica treba sačuvati postojeću kakvoću zraka. - Stanje zaštite zraka ne smije prelaziti preporučene vrijednosti kakvoće zraka(PV). U cilju

toga potrebito je djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvitka područja ne bi

prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV).

- Uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka. Lokacije odabrati u naseljenom i

prometom opterećenom dijelu naselja i u blizini industrijskih izvora onečišćenja te

uspostaviti odgovarajući informacijski sustav.

- Redovito praćenje emisija, vođenje registra izvora emisija s podacima o prostornom

smještaju, kapacitetu te vrsti i količini emisija na temelju kojih se vodi Katastar emisija na

općinskoj i županijskoj razini.

- Zabrana se proizvodnje tvari koje oštećuju ozonski omotač.

(5) Mjere za zaštitu od buke provode se preventivnim i edukativnom mjerama u svrhu

sprečavanja stvaranje buke. - Sprečavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina, koje mogu

predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i

borave.

- Utvrđivanja i praćenja razine buke potrebno je izraditi karte buke za područje prolaza auto-

ceste A1 kroz naselje.

- Razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš.



27

- Razina buke uzrokovana radom industrijskih pogona smanjiti će se na način da su se

industrijski pogoni dislocirali iz centralnog područja i to na dozvoljenu udaljenost od

naselja.

- Razina buke uzrokovana bukom iznad dozvoljene razine radom ugostiteljskih objekata,

regulirati će se reguliranjem vremena rada ugostiteljskih objekata sukladno zakonskoj

regulativi, primjenom karte buke za određeno područje te inspekcijskim nadzorom.

(6) Mjere zaštite od negativnog utjecaja sustava elektroopskrbe. Svojom brojnošću i samom

činjenicom fizičke prisutnosti u gotovo svim dijelovima općine, posebno u naseljenim mjestima,

elektroprivredni objekti automatski negativno doprinose općem korištenju i oblikovanju prostora, koje

nažalost nikakvim mjerama nije moguće potpuno eliminirati, već ih je primjenom odgovarajućih

tehnologija i tehničkih rješenja moguće svesti na manje i prihvatljivije iznose, što je primijenjeno i u

ovom rješenju sustava elektroopskrbe u maksimalno mogućem opsegu. U tom kontekstu mogu se

navesti najvažnije mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš:

- Niti jedan od postojećih i planiranih elektroprivrednih objekata na području ove općine nije

iz skupine tzv. aktivnih zagađivača prostora.

- Primjenom kabelskih (podzemnih) vodova 20(10 ) kV višestruko se povećava sigurnost

napajanja potrošača, uklanja se opasnost od dodira vodova pod naponom i uklanja se

vizualni utjecaj nadzemnih vodova na okoliš.

- Orijentacijom na stupne TS 10(20)/0,4 kV postiže se smanjenje građevinskih radova jer

stupne TS predstavljaju stvarno i djeluju u prostoru kao dio DV 10(20) kV.

- Generalnom orijentacijom na izgradnju i razvoj mjesnih mreža 0,4 kV od izoliranih tzv. SKS

vodova u snopu bitno se smanjuju prostori potrebni za njihov smještaj i istovremeno

povećevaju sigurnost, kvaliteta i pouzdanost u isporuci električne energije.

- Trafostanice „gradskog“ tipa izgraditi u obliku kućice adekvatno arhitektonski oblikovane i

uklopljene u okoliš. Trafostanice koje su eventualno locirane u drugim objektima treba

adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš (buka, zagrijavanje, vibracije,

požar i sl.).

- Sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja bez obzira na vrstu lokacije treba propisno

uzemljiti i izvršiti oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale

potencijalne opasnosti za ljude i životinje koji povremeno ili trajno borave u njihovoj blizini.

(7) Mjere zaštite i uređivanja lovišta, sprečavanje šteta od divljači usklađivanje odnosa sa

šumarstvom, poljoprivredom i dr.

- Lovište kao stanište divljači je u današnjim uvjetima najugroženije upravo od čovjeka:

korištenje pesticida, paljenje poljoprivrednih površina, požari, odlaganje otpada i sl.

- Ovlaštenik lova u ovom lovištu može djelovati u cilju poboljšanja stanišnih uvjeta. U skladu

s mogućnostima treba vršiti sustavnu obradu što većih površina zapuštenog poljoprivrednog

zemljišta i zasijavanje odgovarajućim kulturama.

- Za očekivati je povremene štete na poljoprivrednim površinama. Najdjelotvornije mjere

zaštite ovih površina je osiguranje dovoljnih količina hrane u samom lovištu. Kao mehanička

zaštita koriste se plašila, a od kemijskih preparati koji djeluju kao mirisne prepreke

(repelenti).

(8) Konkretne mjere koje treba provoditi kroz:

- edukaciju i suradnju s vlasnicima i korisnicima površina lovišta,

- nabavljanje kemijskih zaštitnih sredstava, te njihovu besplatnu raspodjelu korisnicima

površina lovišta na njihov zahtjev,

- zaštita usjeva i nasada izgonom divljači, te uporabom zaštitnih sredstava i plašila koja su dužni

provoditi korisnici površina lovišta o vlastitom trošku,

- uklanjanje poljoprivrednih usjeva do agrotehničkog roka,

- smanjivanje broja divljači kada zbog prevelike gustoće dolazi do gospodarskih nedopustivih

šteta,

- na rubovima šuma treba saditi gušće grmlje koje daje divljači dobru i zdravu hranu u vidu

lišća, mladih izbojaka, a isto tako i sklonište od predatora.



28

(9) Mjere zaštita od požara provode se u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima.

Prilikom svih zahvata u prostoru te izrade dokumenata prostornog uređenja obvezno se pridržavati

odredaba Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u

slučaju požara, Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe i Pravilnika o hidrantskoj mreži za

gašenje požara. Pri projektiranju građevina potrebno je voditi računa posebno o:

- mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine

- sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom djelovanju,

- osiguranje pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila

- osiguranje dostatnih izvora vode za gašenje, uzimajući u obzir postojeća i nova naselja,

građevine, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i zauzetost osobama.

(10) Sve ostale mjere zaštite od požara i eksplozija, kojih se obvezno treba pridržavati, provode

se u suradnji s javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima te

predstavničkim tijelima Splitsko-dalmatinske županije i jedinica lokalne samouprave.

(11) Radi preventivne zaštite od požara uspostavlja i organizira:

- stalnu čuvarsko–požarničku, motrilačko-dojavnu i patrolnu službu

- stalnu prohodnost staza i putova

- stalnu ispravnost i opremljenost uređajima i opremom za gašenje požara, kao i provođenje

stalnog tehničkog usavršavanja.

(12) U slučajevima kad se u objektima stavlja u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i

plinovi potrebno je postupati sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima.

(13) U slučaju mogućih ratnih opasnosti mjere sklanjanja stanovništva osigurava se

prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja.

Prema posebnim propisima, za naselja unutar obuhvata Prostornog plana nije obvezna izgradnja

skloništa (naselja u kojima živi manje od 2000 stanovnika) za naselja unutar općine Lećevica.

(9) Mjere zaštita od potresa i rušenja provode se u skladu s pozitivnim hrvatskim propisima.

Protupotresno projektiranje građevina kao i njihovo građenje mora se provoditi sukladno važećim

zakonima, tehničkim propisima i normama. Gradnja novih građevina i velikih infrastrukturnih

građevina mora se provoditi sukladno seizmičkom zoniranju Županije te izgradnju novih građevina

projektirati na predviđenu jačinu potresa. Kod rekonstruiranja postojećih građevina, izdavanje

lokacijskih i građevnih dozvola treba uvjetovati ojačavanjem konstrukcije građevine sukladno važećim

zakonima, propisima i normama. U glavnom projektu potrebno je izvršiti analizu utjecaja potresa na

vitalne građevine visokogradnje i niskogradnje koji nisu građeni po suvremenim propisima i normama

protiv potresne gradnje.

- Nove građevine potrebno je projektirati na način da udaljenost među građevinama bude na

propisanim udaljenostima.

- Udaljenost novih građevina od prometnice mora biti najmanje pola visine građevine kako

eventualno urušavanje ne bi zapriječilo prometnicu i onemogućilo evakuaciju stanovništva.

Prometnice treba štititi od bilo koje moguće vrste zaprečivanja radi što brže i jednostavnije

evakuacije ljudi i dobara.

Članak 71.

U članku 99. stavku 2. riječi „detaljnijih planova“ zamjenjuju se riječima „urbanističkih planova

uređenja (UPU)“.

U članku 99. stavku 2. mijenja se tablica i postaje nova tablica 3.

R.

broj PLAN Naselje Namjena

površina

(ha)

1 UPU Radošić Gospodarska-poslovna (K1,K3) 128,91

2 UPU Divojevići Gospodarska-poslovna (K3) 15,18

3 UPU Kladnjice Goospodarska-proizvodna (I2,I3) 14,01

4 UPU Škopljanci-Radošić Turistička (T) 6.71



29

5 UPU Brdaci (Zec)- Divojevićii Turistička (T) 1,25

6 UPU Radošić Športsko-rekreacijska (R) 15,69

7 UPU Kladnjice Športsko-rekreacijska (R) 7.67

8 UPU Lećevica-centar dio naselja / mješovta namjena 17.31

9 UPU Lećevica, Runtići-Prdići

neizgrađeni neuređeni dio

građevinskog područja naselja 8,19

10 UPU Radošić, Đirlići



11 UPU Radošić, Škopljanci



12 UPU

Radošić, „

Stara škola-Galići“



13 UPU Radošić, „Pod crkvom“



Tablica 3: Područja za koja je obvezna izrada UPU-a (površine su prenesene iz grafičkog dijela Plana i

zaokružene na drugu decimalu –moguće odstupanje + 1%)


(3) Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja za zone gospodarske (poslovne

proizvodne i ugostiteljsko-turističke) i športsko rekreacijske namjene date su u odredbama članka 35.,

55., i 57. ovih Odredbi..

U članku 99. stavku 3., točke 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8. se brišu.

U članku 99. stavku 3. točka 9. mijenja se te postaje stavak 4. i glasi:

(4) Za općinsko središte (dio naselja Lećevica) obvezna je izrada Urbanističkog plana uređenja

- Lećevica. UPU-om općinskog središta utvrdit će se temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih,

kulturnih i povijesnih vrijednosti, idejna rješenja komunalne infrastrukture i prioriteti u obnovi,

korištenje i namjena prostora s prijedlogom prvenstva njihovog uređenja. UPU obuhvaća zone

mješovite namjene (izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja), prometnu mrežu i

komunalnu infrastrukturu. Do donošenja plana omogućuje se građenje-interpolacija novih građevina i

rekonstrukcija postojećih građevina unutar izgrađenog dijelu građevinskog područja naselja. U

neizgrađenim dijelovima naselja (neuređeni dio) nije moguća nova gradnja do donošenja UPU-a.

Obuhvat UPU prikazan je na kartografskom prikazu 4. Građevinska područja naselja i izdvojena

građevinska područja, u mjerilu 1:5000.

U članku 99. stavak 4., mijenja te postaje novi stavak 5. koji glasi:

(5) Urbanistički planovi uređenja (UPU) dijelova naselja, obuhvaćaju područja neizgrađenih-

neuređenih dijelova naselja. Unutar neizgrađenog-neuređenog dijela naselja Urbanističkim planom

potrebno je detaljnije razraditi uličnu mrežu i komunalnu infrastrukturu u naselju. Potrebno je planirati

novu regulaciju neizgrađenog-neuređenog građevinskog područja te uvjete za gradnju novih građevina

prema kriterijima ovog Prostornog plana. Do donošenja UPU nije moguća gradnja na građevina na

ovim površinama. Obuhvat UPU prikazan je na kartografskom prikazu 4. Građevinska područja

naselja i izdvojena građevinska područja, u mjerilu 1:5000.

U članku 99. postojeći stavak 5. postaje novi stavak 6., a točke 10. do točke 20. se brišu.

U članku 99. dodaje se novi stavak (7) koji glasi:

(7) Za gospodarsku –poslovnu zonu (K3) "Lećevica" donesen je Detaljni plan uređenja (DPU),

koji ostaje na snazi i primjenjuje se sukladno Zakonu.

Članak 72.



30

U članku 102. točka „a „ postaje točka „1.“, a točka „b“ postaje točka „2.“

Članak 73.

U članku 103. stavku 1. riječi: „je programima uređenja prostora općine“ se brišu.

U članku 103. na kraju stavka briše se točka i dodaje tekst koji glasi: „uz suglasnost nadležne

uprave za ceste.“

Članak 74.

Iza članka 104. ispred naslova „PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE“ dodaje se redni broj

„10.“

Članak 75.


„Elaborat Prostornog plana izrađen je u 5 izvornika i sadrži uvezan tekstualni i grafički dio

plana ovjeren pečatom Općinskog vijeća i potpisom predsjednika Općinskog vijeća“

Članak 76.


„Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Lećevica stupa na

snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku općine Lećevica“

Članak 77.

Članak 107. i 108. se brišu.

Klasa; _______________

Ur.broj; ______________

Lećevica , ____________god.

PREDSJEDNIK

OPĆINSKOG VIJEĆA

Ante Prdić


PRIJEDLOG PLANA

B. GRAFIČKI DIO


PRIJEDLOG PLANA

C. OBRAZLOŽENJE PLANA


PRIJEDLOG PLANA

1

1. POLAZIŠTA PROSTORNOG RAZVOJA

1.1. Uvod

Pravni temelj za Izradu izmjena i dopuna PPUO Lećevica

Pravni temelj za izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Lećevica (u daljnjem

tekstu: Prostorni plan) je:

- članak 78. i članak 102. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11,

50/12 i 55/12)

- Pravilnik o općinama koje mogu donijeti prostorni plan uređenja općine smanjenog sadržaja i

sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza i obveznim prilozima toga plana (NN RH, br 135/10)

- Odluka o izradi Izmjena i dopuna PPUO Lećevica (Sl. glasnik općine Lećevica, br. 5/13).

Izmjene i dopune PPUO Lećevica dio je kontinuiranog procesa prostornog planiranja a temelji se na

praćenju stanja na području općine Lećevica i na procese razvojnih ciljeva prostornog uređenja općine

Lećevica. Izmjenama i dopunama Plana potrebno je osigurati nove uvjete razvoja općine u pogledu

osiguranja prostora za razvoj naselja.

Razlozi za Izmjenu i dopunu PPUO Lećevica

Razlozi za Izmjenu i dopunu PPUO Lećevica su:

- usklađenje s Zakonom o prostornom uređenju i gradnji („NN” br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12

i 55/12) - usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju („NN“, broj: 153/13). i svim donesenim zakonskim

propisima od utjecaja na Prostorni plan.

- usklađenje s Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik SDŽ br. 1/03,

8/04, 5/05, 5/06, 13/07 i 9/13)

- usklađenje nepreciznosti i grešaka uočenih u provedbi Prostornog plana

- preispitivanje odredbe za provođenje u pogledu uvjeta uređenja prostora unutar izgrađenog i

neizgrađenog dijela građevinskog područja, te sukladno tome izmijeniti grafički dio Prostornog

plana

Sukladno navedenom Izmjenama i dopunama PPUO Lećevica potrebno je uskladiti i izmijeniti

planske odrednice i prostorno planska rješenja što proizlazi iz novog Zakona. Definirati i preispitati će se

građevinska područja, posebno na izgrađene i neizgrađene dijelove naselja.

U pogledu usklađenosti Prostornog plana s PP SDŽ potrebno je definirati područja za gradnju

vjetroelektrana, istražnih prostora mineralnih sirovina i svih infrastrukturnih sustava od važnosti za Državu i

Županiju.

U samom postupku provest će se usklađivanje plana s primjedbama i očitovanjima javnopravnih tijela.

Obuhvat Izmjena i dopuna PPUO Lećevica

Obuhvat izmjena i dopuna obuhvaća cjelokupno područje općine Lećevica. Izmjene i dopune

uključuju izmjene i dopune Odredbi za provođenje i izmjene grafičkog dijela Prostornog plana kao i izmjene

(i dopune) koje su se pokazale opravdanim tijekom javne rasprave.

Građevinska područja naselja, nakon dobivenih digitalnih katastarskih podloga od strane nositelja

izrade, sa starih skeniranih podloga prenose se novi vektorizirani digitalni katastar. Građevinska područja

naselja u Prijedlog plana za ponovnu javnu raspravu prikazana su u mj. 1:5000.


PRIJEDLOG PLANA - OBRAZLOŽENJE

2

1.1. Demografska, gospodarska, društvena i okolišna polazišta razvoja područja općine

Općina Lećevica prema odredbama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici

Hrvatskoj sastoji se od naselja:

- Divojevići

- Kladnjice

- Lećevica

- Radošić

Administrativno središte općine je Lećevica. Općine Lećevica graniči na sjeveru s općinom Muć, na

istoku s općinom Klis, na jugu je granica s gradom Kaštelima, na zapadu s općinom Prgomet, a sjeverni dio

općine graniči s Šibensko-kninskom županijom (općinom Unešić).

Površina općine je 87,37 km2, a granice su joj ucrtane u grafičkom dijelu plana mj. 1:100000.

Općina Lećevica prema popisu iz 2011. godine ima 583 stanovnika.

Demografske prilike na području općine Lećevica moguće je pratiti samo od njenog nastanka do

danas i to kroz popis stanovništva iz 1991. i 2001. godine. Međutim, kretanje stanovništva na području

današnje općine Lećevica, radi praćenja broja stanovnika, moguće je analizirati i kroz popise stanovništva od

1857. do 1991. godine po naseljima koja danas čine općinu i popise za 2001. i 2011. za općinu Lećevica.

Rb. Naselja Popisna godina

1857 1900. 1948. 1991. 2001. 2011.

1. Divojevići 205 256 306 99 59 49

2. Kladnjice 496 656 814 318 227 142

3. Lećevica 294 841 772 361 252 218

4. Radošić 693 852 959 263 202 174

SVEUKUPNO 1688 2605 2851 1041 740 583

Tablica 1. Stanovništvo općine Lećevica po naseljima (DZS)

Promatrajući kretanje stanovništva na području današnje općine Lećevica kroz popise po pojedinim

naseljima, u vremenu od 1857. godine do 2011. godine, dolazi se do vrlo važnih podataka iz kojih je

vidljivo da broj stanovnika sve do sredine 20. stoljeća raste, a nakon toga opada. Drastičan pad broja

stanovnika je u posljednjih 30 godina, tako da su današnje demografske prilike jako nepovoljne.

Uzrok tome su prvenstveno izrazito gospodarske prilike, što je prouzročilo velike migracije s područja

općine u gospodarska središta Hrvatske. Udio mladog stanovništva je sve manji, što ima za uzrok slabljenje

prirodnog priraštaja (demografsko starenje stanovništva).

Gospodarsko stanje na području općine Lećevica nije se značajnije izmijenilo u posljednjem

desetljeću (odnosno od 2008. godine kad je donesen PPUO Lećevica). Na području općine i dalje nema

značajnijeg gospodarstva. Postojeće gospodarstvo u najvećoj mjeri čine izdvojene djelatnosti pojedinih tvrtki

s drugih područja, obrtnici u raznovrsnim djelatnostima, uglavnom uslužnog karaktera i graditeljstva.

Prisutan je i dalje velik broj nezaposlenog stanovništva, pa je postotak nezaposlenosti iznad prosjeka u

državi.

Društvene djelatnosti na području općine imaju isti karakter i opseg zadnjih nekoliko godina. Na

području općine Lećevica djeluje područna osmogodišnja škola u Lećevici (O.Š. „Ostrog“, K. Lukšić) i

jedna ustanova predškolskg odgoja djece (Dječji vrtić „Lećevica). Djeca srednjoškolskog uzrasta s područja

općine Lećevica nemaju mogućnost daljnjeg obrazovanja na području svoje općine već su orijentirana na

regionalna i makro regionalna središta.

Na području općine Lećevica djeluje zdravstvena ambulanta koja obuhvaća jednu privatnu ordinaciju

opće prakse. Sve ostale usluge zdravstvene zaštite (hitna pomoć, bolnice) odvijaju se izvan područja općine.



3

U okviru djelatnosti socijalne skrbi ne djeluje niti jedna ustanova pa su stanovnici za ove usluge orijentirani

na ostala područja/naselja izvan općine (Kaštela, Split).

Od vjerskih ustanova na području općine Lećevica, u sastavu Katoličke crkve djeluju tri župe:

- župa Sv. Imena Isusova – Čvrljevo, kojoj pripadaju naselja Kladnjice i Divojevići

- župa Sv. Jure u Radošiću,

- župa Sv. Martina u Lećevici

- parohija Split kojoj pripada naselje Uble, dio naselja Lećevica.

U sklopu svih naselja (župa) izgrađena su groblja tako da danas imamo:

- groblje u Divojevićima uz crkvu Sv.Ivana Krstitelja,

- groblje u Kladnjicama uz crkvu Sv. Filipa i Sv. Jakova,

- groblje u Lećevici, uz crkvu Sv. Martina,

- groblje u Radošiću, uz crkvu Sv. Jure,

- groblje u Ublima, uz Hram rođenja Presvete Bogorodice.

Mrtvačnice su izgrađene uz groblja u naselju Lećevica i Kladnjice, u tijeku je priprema za izgradnju

mrtvačnice u Radošiću, a planiraju se mrtvačnice u Divojevićima i Ublima.

Športsko–rekreacijski aktivnosti su manjeg opsega. Ne postoje športski klubovi (športska društva i

športske udruge) Sportski sadržaji se svode na mala igrališta (nogomet i košarka), uglavnom uz škole i

naselja.

Na području općine Lećevica ima registrirano je nekoliko udruga građana (lovačke, kulturno-

umjetničke, športske, DVD).

Prometni sustav općine Lećevica čini mreža državnih, županijskih lokalnih i nerazvrstanih cesta. Sva

naselja (i njihovi dijelovi) povezani su cestama (različite kategorije ceste) i sve ceste su asfaltirane. Postoje

samo dijelovi nerazvrstanih cesta koje nisu asfaltirane, a to su makadamske ceste uz izdvojene dijelove

naselje, pristupni putovi za izdvojene pojedinačne građevine i dijelovi cesta/puteva koje se koriste

prvenstveno kao poljoprivredn-poljski i protupožarni putovi.

Elektroenergetski sustav na prostoru općine Lećevica je dio elektroenergetskog sustava prijenosnog

područja Split, a čini ga: postojeća niskonaponska mreža, postojeća mreža 10 kV dalekovoda vezana na TS

35/10 kV i postojeća mreža trafostanica TS 10/04 kV, TS 10kV/220V.

Visokonaponski objekti su:

- visokonaponski nadzemni vod DV 400 kV Konjsko – RHE Velebit

- visokonaponski nadzemni vod DV 220 kV Konjsko – Bilice

- visokonaponski nadzemni vod DV 220 kV Zakučac – Bilice

Područjem prostiranja postojećih visokonaponskih elektroenergetskih objekata definirana je širina

zaštitnih pojasa definiranim u Odredbama za provođenje ovoga Prostornog plana kao i Prostornog plana

Splitsko-dalmatinske županije.

Cijelo područje općine Lećevica se napaja se iz TS 35/10 kV “Klis” osim naselja Radošić čije je

osnovno napajanje iz TS 35/10 kV “Trogir”. Napajanje iz spomenutih trafostanica je ostvareno putem

dalekovoda 10 kV na čelično-rešetkastim stupovima presjeka 95 mm 2Ač, a rezervno napajanje je osigurano

10 kV vodom iz TS 35/10 kV “Kaštela” preko 35 kV voda koji je u pogonu pod 10 kV naponom. Kako su

spomenuti vodovi nedavno rekonstruirani, dovoljnog presjeka i zbog postojanja rezervnog napajanja, pa se

može reći da je općina Lećevica dobro “pokrivena” 10 kV mrežom.

Unutar obuhvata Prostornog plana predviđene su četiri makrolokacije unutar kojih se planiraju

vjetroelektrane: Lećevica, Dugobabe, Opor i Sitno Gornje. Planirana je i jedna lokacija za sunčanu elektranu

Lećevica (Biluš) Ove površine prikazane su na grafičkom prikazu list br 2.2. Energetski sustavi, Izvod iz

Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije, u mjerilu 1:100 000.

Ovi objekti grade se izvan granica građevinskog područja. Stručnim podlogama temeljem kojih se

utvrđuje lokacijska dozvola rješavaju se i uvjeti i kriteriji za izgradnju transformatorske stanice i rasklopnih

postrojenja, prijenosnih sustava i prometnog rješenja.

Nakon provedenih istražnih radova, studije utjecaja na okoliš, odnosno drugih zakonom propisanih

postupaka, površine koje se ne mogu iskoristiti za izgradnju vjetroelektrana mogu se koristiti u svojoj



4

osnovnoj namjeni. Prilikom formiranja područja za gradnju vjetroelektrana i sunčanih elektrana (i drugih

obnovljivih izvora energije) potrebno je nadležnom konzervatorskom odjelu dostaviti planove postavljanja

mjernih stupova te korištenja i probijanja pristupnih puteva s obzirom da su već u toj fazi moguće devastacije

i štete na kulturnoj baštini, u prvom redu arheološkim lokalitetima.

U svrhu korištenja sunčeve energije planira se izgradnja sunčane elektrane, odnosno pogona za

korištenje energije sunca „Lećevica“. S obzirom na ubrzan razvoj tehnologija za korištenje sunčeve energije,

ovim prostornim planom nije ograničen način korištenja energije Sunca unutar planom predviđenog prostora

,ukoliko su te nove tehnologije potpuno ekološki prihvatljive za što je potrebno provesti postupak ocjene o

potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno dokazati izradom studije o utjecaju na okoliš

Za potrebe izgradnje, montaže opreme i održavanja vjetroelektrana i sunčanih elektrana dozvoljava se

izgradnja prilaznih makadamskih puteva unutar prostora vjetroparkova. Priključak na javnu cestu moguć je

uz suglasnost nadležnog društva za upravljanje, građenje i održavanje pripadne javne ceste i u skladu s

važećim propisima.

Povezivanje, odnosno priključak vjetroelektrane na elektroenergetsku mrežu sastoji se od: pripadajuće

trafostanice smještene u granici obuhvata planirane vjetroelektrane i priključnog dalekovoda/kabela na

postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu.

Način priključenja i trasu priključnog dalekovoda/kabela treba uskladiti sa ovlaštenim operatorom

prijenosnog ili distribucijskog sustava te ishoditi njegovo pozitivno mišljenje.

Vjetroelektrane i sunčane elektrane nije dozvoljeno graditii na osobito vrijednom poljoprivrednom

zemljištu (P1) i vrijednom obradivom zemljištu (P2) i površinama pod višegodišnjim nasadima koji su dio

tradicijskog identiteta agrikulturnog krajolika.

U postupku konačnog određivanja površina za gradnju vjetroelektrana i sunčanih elektrana osobito je

potrebno valorizirati površine šuma i šumskog zemljišta u svrhu očuvanja stabilnosti i bioraznolikosti

šumskog ekosustava, na način da se ne usitnjavaju šumski ekosustavi i ne umanjuju boniteti staništa divljih

životinja. Unutar površina određenih kao makrolokacije za izgradnju vjetroelektrana i sunčanih elektrana,

površine šuma i šumskih zemljišta tretiraju se kao površine u istraživanju. Sukladno mogućnostima

konfiguracije terena i koncepcije vjetroelektrane, dozvoljava se u okviru vjetroparka planiranje sunčanih

elektrana i ostalih pogona za korištenje sunčeve energije.

U svrhu korištenja sunčeve energije planira se izgradnja sunčane elektrane, odnosno pogona za

korištenje energije sunca „Lećevica“. S obzirom na ubrzan razvoj tehnologija za korištenje sunčeve energije,

ovim prostornim planom nije ograničen način korištenja energije Sunca unutar planom predviđenog prostora

,ukoliko su te nove tehnologije potpuno ekološki prihvatljive za što je potrebno provesti postupak ocjene o

potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno dokazati izradom studije o utjecaju na okoliš

Uvjeti i kriteriji za određivanje površine za vjetroelektrane i sunčane elektrane su:

- prethodno provedeni istražni radovi,

- ovaj objekt ne može se graditi na području izvorišta voda, zaštićenih dijelova prirode, krajobraznih

vrijednosti i zaštite kulturne baštine

- površinu odrediti na način da ne stvara konflikte s telekomunikacijskim i elektroenergetskim

prenosnim sustavima,

- interni rasplet elektroenergetske mreže u vjetroeektrani i sunčanoj elektrani mora biti kabliran,

- predmet zahvata u smislu građenja je izgradnja vjetroagregata i gradnja sunčane elektrane,

pristupnog puta, kabliranja i TS,

- nakon isteka roka amortizacije objekti se moraju zamijeniti ili ukloniti, te zemljište privesti

prijašnjoj namjeni,

- ovi objekti grade se izvan infrastrukturnih koridora,

- udaljenost vjetroagregata od prometnica visoke razine uslužnosti (autocesta, cesta rezervirana za

promet motornih vozila) je minimalno 500 metara zračne linije, od ostalih prometnica minimalno

200 metara zračne udaljenosti

- udaljenost sunčane elektrane od prometnica visoke razine uslužnosti (autocesta, cesta rezervirana

za promet motornih vozila) je minimalno 200 metara zračne linije,

- moguće je natkrivanje odmorišta uz autocestu postavljanjem sunčanih elektrana

- udaljenost sunčane elektrane od ostalih prometnica minimalno 100 metara zračne udaljenosti,



5

- udaljenost sunčane elektrane od granice naselja i turističkih zona minimalno 500 metara zračne

udaljenosti,

- veličinu i smještaj površine sunčane elektrane odrediti sukladno analizi zona vizualnog utjecaja,

- ovi objekti grade se u skladu sa ekološkim kriterijima i mjerama zaštite okoliša.

Elektronička komunikacijska infrastruktura (Telekomunikacijske) je sustav za pružanje

komunikacijskih usluga te organizacijski dijelovi i sredstva za eksploataciju i održavanje komunikacijskih

vodova. Osnovna elektronička komunikacijske infrastrukture je prijenos komunikacijskih informacija. Obim

ovih usluga sukladan je potrebama korisnika, a korištenje je moguće na cijelom području općine Lećevica

(uz iznimku pojedinih područja gdje je dostupnost signala pokretne mreža na niskoj razini).

Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem

elektroničkih komunikacijskih vodova valja odrediti planiranjem koridora i to primjenjujući slijedeća

načela:

- za gradove i nasalja gradskog obilježja: podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina

- za ostala naselja: podzemno i /ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina;

- za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica

ili željezničkih pruga. Iznimno kad je to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trasa, koridor se

može planirati i izvan koridora prometnica ili želježničkih pruga vodeći računa o pravu vlasništva;

- za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih

usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planirati dogradnju, odnosno rekonstrukciju te

eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i / ili kolokacija odnosno potreba

novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora;

Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem

elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, odrediti planiranjem postave bazalnih stanica i njihovih

antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevuinama i rešetkastim i / ili jednocijevnim

stupovima u gradovima, naseljima i izvan njih, bez detaljnog definiranja( točkastog označavanja) lokacija

različito za:

- gradove i gusto naseljena područja ili njihove dijelove i to posebno za brdovita i posebno za

ravničasta područja;

- ostala naselja i to posebno za brdovita i posebno za ravničasta područja;vodeći računa o

mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati radijskim sustavima

smještenim na te antenske prihvate ( zgrade i /ili stupove) uz načelo zajedničkoh korištenja od

strane svih operatora- koncesionara, gdje god je to moguće.

Program korištenja plina

Program korištenja plina neposredno se mora povezati sa razvitkom "Plana plinoopskrbe Dalmacije".

Prva faza plinoopskrbe planira izgradnju sustava opskrbe miješanim plinom za područje Splitske

konurbacije.

Druga faza planira izgradnju magistralnog plinovoda za dovod prirodnog plina, te mora obuhvatiti

planiranim sustavom plinifikacije područje svih gradova Županije (omogućit će se opskrba plinom svih

potrošača: domaćinstva, komercijalni i industrijski potrošači).

Kroz područje općine Lećevica prolazi magistralni vod PČ/MRS Benkovac-PČ-Dugopolje (MRS

Split) DN 500/75.

Zaštitni pojas plinovoda ima koridor širine 30 m lijevo i desno od osi plinovoda.

Vodoopskrbni sustav općine Lećevica dio je postojećeg i planiranog vodoopskrbnog sustava: Šibenik,

podsustav Prgomet – Primorski Dolac - Vučevica i grupnog vodoopskrbnog sustava Sinjske krajine,

podsustav Muć - Lećevica – Klis.

Sustav čine:

- postojeći i planirani opskrbni (magistralni) vod

- postojeće i planirane vodospreme i prepumpne stanice

- mjesna vodovodna mreža.



6

Dio naselja Lećevica je priključena na vodovodnu mrežu. Ostala naselja nisu priključena na

vodovodnu mrežu

Odvodnja otpadnih voda na području općine Lećevica kao dio sustavnog rješenja ne postoji. Otpadne

vode rješavaju se za svaki pojedinačni slučaj prema posebnim propisima nadležnih tijela.Sva rješenja vezana

za zaštitu voda od onečišćenja, te odvodnju otpadnih voda treba uskladiti s odredbama važećeg PP Splitsko-

dalmatinske županije na koje su Hrvatske vode prethodno dale pozitivno mišljenje kao i sa stručnim

službama Općine, te nadležne komunalne tvrtke.

Do realizacije sustava javne odvodnje sa uređajem za pročišćavanje moguća je realizacija

pojedinačnih objekata sa prihvatom otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem

ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja

istih u teren putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta na samoj čestici, a sve ovisno o uvjetima na

terenu uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.

Svim potrošačima koji ispuštaju otpadne vode kvalitete različite od standarda komunalnih otpadnih

voda, potrebno je propisati obavezu izrade predtretmana do standarda komunalnih otpadnih voda.

Području općine Lećevica nema stalnih vodenih površina.,Područje općine nalazi se u II. i III. zoni

sanitarne zaštite voda te se primjenjuju uvjeti zaštite kako je propisano Prostornim Planom Splitsko-

dalmatinske županije (Službeni glasnik SDŽ br. 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07 i 9/13).

Poštanski promet na području općine Lećevica organiziran je kao poštanski ured koji djeluju u

sastavu Središta pošta Split, poslovne jedinice Hrvatskih pošta d.d. Zagreb. Poštanski uredi su smješteni u

Lećevici (poštanski broj 21 202).

Zbrinjavanje otpada

Prostornim planom Splitsko dalmatinske županije planiran je jedinstveni centara za gospodarenje

otpadom za područja cijele Županije. Planirani centar je na području općine Lećevica.

Na području općine Lećevica nije planirana pretovarna stanica. Ovim Planom moguća je izgradnja

reciklažnog dvorišta (reciklažno dvorište je građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju

neopasnog otpada), ali za to nema potrebe jer se unutar centara za gospodarenje otpadom osigurava ta

namjena.

Općina Lećevica ima organizirani odvoz komunalnog i drugog otpada na uređeno odlagalište na

području druge jedinice lokalne samouprave (Grad Split). Postojeća „divlja“ odlagališta i deponije su

zatvorena, te su ista sanirana u skladu sa važećim propisima i dokumentima iz područja gospodarenja

otpadom.

Kulturna baština

Nepokretna kulturna dobara na prostoru obuhvata Prostornog plana uređenja svrstana su u različite

kategorije, a to su: arheološke zone, arheološki lokaliteti, ruralne cjeline, sakralne građevine, civilne

građevine, memorijalne građevine, etno građevine, kultivirani krajolik itd.

Prostornim planom općine Lećevica (Sl. glasnik općine Lećevica br. 5/08) navedeni su pojedinačno

svi kulturno-povijesni spomenici (registrirani i evidentirani) na području općine Lećevica.

Mjere zaštite kulturne baštine provode se prema smjernicama Ministarstva kulture, Konzervatorskog

odjela u Trogiru.

1.2. Obveze prostornog razvoja iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja te prostorni

pokazatelji iz postojećih prostornih planova općine na temelju Izvješća o stanju u prostoru

Dokumenti prostornog uređenja kojima je definirana politika uređenja prostora šireg područja, a

unutar kojeg je prostor općine Lećevica su:

- Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, usvojena 27. lipnja 1997. godine i Izmjene i

dopune strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske („NN RH“, br. 76/13)



7

- Program prostornog uređenja Republike Hrvatske“ („NN RH“ br. 50/99.) i Izmjena i dopuna

programa prostornog uređenja Republike Hrvatske(„NN RH“ br.84/13).

- Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Sl. glasnik br. 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07 i 9/13).

Prostornim planom SDŽ na području općine Lećevica nalaze se slijedeća zaštićena kulturna dobra:

Rbr. BROJ

REGISTRA OPĆINA NASELJE NAZIV VRSTA

135 P-3985 Lećevica Divojevići Ruralna cjelina zaseoka Brdaci NEP(P)

136. Z-3587 Llećevica Radošić Ruralna cjelina zaseoka Škopljanci NEP(P)

137. P-4391 Lećevica Radošić Bunari Žuželj NEP(P)

138. Z-4701 Llećevica Divojevići

Arheološko nalazište nekropola sa

stećcima NEP(P)

Tablica 2.

Prostornim planom SDŽ na području općine Lećevica nalaze se slijedeća građevine od važnosti za

državu.


1.1. Cestovne građevine - državne ceste

- Autocesta A1: Zagreb (čvorište Lučko, A3) - Karlovac - Bosiljevo - Split -Opuzen - granica

Republike Bosne i Hercegovine - granica Republike Bosne i Hercegovine – Dubrovnik

1.2 Željezničke građevine s pripadajućim objektima

- Jadranska željeznica dionica Zadar-Šibenik-Split


1.1. Dalekovodi

- DV 400 kV Konjsko – RHE Velebit

- DV 220 kV Konjsko – Bilice

- DV 220 kV Zakučac – Bilice

1.2. Vetroelektrane

- Lećevica

- Dugobabe

- Opor

- Sitno gornje

1.3. Sunčane elektrane

- Lećevica

2. Plinski magistralni sustav:

- Magistralni plinovod Bosiljevo – Split – Ploče sa pripadnim mjerno redukcijskim stanicama

3. Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema:

- Komunikacijska infrastruktura na samostojećim antenskim stupovima.

4. Građevine za gospodarenje s otpadom

- Županijski centar za gospodarenje otpadom i pratećim objektima sustava na lokaciji Kladnjice

Općina Lećevica.

5. Vodoopskrbni sustav

- Vodoopskrbni sustav Šibenik; podsustav Prgomet – Primorski Dolac - Vučevica

Prostornim planom SDŽ na području općine Lećevica nalaze se slijedeće građevine od važnosti za

županiju.


1.1. Cestovne građevine – županijske ceste

- ŽC 6098, D56 – Kladnice – A.G. Kaštela



8




2.1. Postojeći vodovi, transformatorske stanice i rasklopna postrojenje napona 110 kV i nižeg

2.2. Planirani vodovi, transformatorske stanice i rasklopna postrojenje napona 110 kV i nižeg

3. Vodne građevine

3.1. Grupni vodoopskrbni sustav Sinjske krajine:

- podsustav Muć - Lećevica – Klis.

4. Građevine za gospodarenje s otpadom:

- Županijski centar za gospodarenje otpadom

2. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Posebni ciljevi prostornog uređenja ovisno o stanju prostornog razvoja općine radi sprječavanja

negativnih procesa i trendova, osobito u vezi sanacije degradiranih i onečišćenih područja, te

razvoja područja od posebnog državnog interesa i obilježja

Osnovni ciljevi PPUO Lećevica je dugoročno planiranje prostora u smislu organizacije prostora i

optimalnog kapacitiranja za sve funkcije naselja (stanovanje, gospodarske i društvene delatnosti) uz

istovremenu zaštitu prirodnih i kulturnih dobara i povijesnih vrijednosti.

U tom smislu, prioritetne razvojne smjernice šireg prostora, kao posebni ciljevi prostornog uređenja

općine Lećevica su:

- demografska obnova stanovništva

- očuvanje prostornog identiteta

- racionalno korištenje prirodnih resursa i stvaranje podloge za dugoročno efikasno upravljanje

prostornim dobrima

- sprječavanje neopravdanog širenja građevinskih područja, odnosno stimuliranje optimalnog

korištenja postojećih građevinskih područja

- obnova i razvoj ruralnog prostora i sela

- poticanje policentričnog razvitka, uzpoticanje razvitka središnjih naselja kroz investicijsku

politiku i decentralizacijom gospodarskih struktura, a temeljiti ga, pored prethodno osiguranih

prostornih uvjeta, na izgradnji kvalitetnog prometnog, vodoopskrbnog i energetskog sustava,

- usmjeravanje gradnje u prostorne cjeline naselja koja su već opremljena infrastrukturom

- usmjeravanje nove stambene izgradnje kroz interpolacije, prije svega u nedovoljno ili

neracionalno izgrađene dijelove naselja kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih

građevina

- poboljšanje i provođenje mjera zaštite okoliša, uz podizanje svijesti o potrebi zaštite prostora za

buduće naraštaje.

Za ostvarenje prostorno-razvojne strukture potrebno je ispuniti slijedeće preduvjete:

- građevinska područja i nova izgradnja u cijelosti trebaju poštivati postojeći prostor i kvalitetno

ga nadopunjavati,

- veličina građevina treba biti primjerena tradiciji ambijentalnog građenja, posebnostima dijela

naselja u kojem se gradi te veličini parcele,

- javne sadržaje planirati na prostorima koji omogućuju njihovo kvalitetno korištenje,

- dimenzioniranje gospodarskih, javnih društvenih i ostalih kapaciteta podrediti prihvatnim

mogućnostima prostora na kojim se planiraju, te ih planirati prema potrebama stanovništva



9

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Lećevica izrađuju se u skladu s Odlukom o izradi

Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine Lećevica (Sl. glasnik općine Lećevica, br 5/13),

usklađeno s mišljenjima, očitovanjima i suglasnostima javnopravni tijela u postupku Izmjena i dopuna ovog

Plana.

Izmjene PPUO Lećevica provode se radi usklađenja sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji

(„NN” br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) i Zakonom o prostornom uređenju (NN RH, br. 153/13),

Izmjenama i dopunama Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije (Službeni glasnik br. 1/03, 8/04,

5/05, 5/06, 13/07 i 9/13) i posebnim propisima.

Radi bolje provedbe PPUO Lećevica preispitane su „Odredbe za proviođenje“ u pogledu uvjeta

uređenja prostora, gradnje unutar izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja te su

izmjenjeni grafički dijelovi Plana (građevinska područja naselja, M 1:500), a sve u svrhu racionalnijeg i

svrsishodnijeg korištenja prostora.

3.1. Osnova razvoja sustava naselja i razmještaj djelatnosti u naseljima, uključivo građevinska

područja naselja i njihove izdvojene dijelove

Korištenje i namjena prostora

Osnovna namjena i korištenje površina (prostora) kao i organizacija prostora, temelje se prvenstveno

na zatečenim prostornim strukturama općine Lećevica, koje su u najvećoj mjeri odraz morfologije terena i

povijesnog naslijeđa.

Prostorni plan uređenja općine Lećevica izrađuje kao prostorni plan sa smanjenim sadržajem

sukladno „Pravilniku o općinama koje mogu donijeti prostorni plan uređenja općine smanjenog sadržaja i

sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza i obveznim prilozima toga plana“ (NN br. 135/10), u daljnjem

tekstu: Pravilnik. Pravilnik određuje sadržaj prostornog plana uređenja općine smanjenog sadržaja, mjerila

kartografskih prikaza, te sadržaj obveznih priloga toga plana.

Namjena i korištenje površina unutar područja općine preuzima se iz PP Splitsko-dalmatinske županije

(kartografski prikaz 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA u mj. 1:100000).

U navedenom kartografskom prikazu za područja općine Lećevica prikazane su površine za razvoj i

uređenje naselja a čine ga:

1. Površine za razvoj i uređenje prostora

- građevinska područja naselja

2. Površine za razvoj i uređenje prostora izvan naselja

- gospodarska namjena (proizvodna/poslovna),

- gospodarska namjena (ugostitelsko-turistička),

- poljoprivredno tlo (vrijedno obradivo tlo)

- poljoprivredno tlo (ostalo obradivo tlo)

- šume isključivo osnovne namjene (zaštitna)

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.

Osim namjene površina, navedenim kartografskim prikazom na području općine Lećevica, označene

su postojeće i planirane ceste i granični cestovni prijelazi:

- državne ceste

- županijske ceste

- lokalne ceste

- granični prijelazi.

Grafički dio plana (osim izvoda iz Pprostornog plana županije) sadrži:

- građevinska područja naselja u mjerilu 1:5000



10

- izdvojena građevinska područja izvan naselja u mjerilu 1:5000.

Građevinsko područje naselja određeno je i razgraničeno od ostalih površina utvrđenih ovim

Planom sastoji se od građevinskog područja naselja izdvojenih dijelova građevinskog područja naselja.

Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je izdvojeni dio postojećeg građevinskog područja istog naselja

nastao djelovanjem tradicijskim, prostornih i funkcionalnih utjecaja. Građevinsko područje naselja

razgraničeno je na:

- izgrađeni dio građevinskog područja naselja

- neizgrađeni dio građevinskog područja naselja

Izgrađeni dio građevinskog područja određen ovim Planom je područje koje je izgrađeno.

Neizgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno ovim Planom planirano za daljnji

razvoj, a čini ga:

- uređeni dio građevinskog područja

- neuređeni dio građevinskog područja.

Neuređeni dio građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog područja određen ovim Planom

na kojemu nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura, a uređeni dio građevinskog područja je

neizgrađeni dio građevinskog područja na kojem postoji osnovna infrastruktura (prometna površina,

građevine sustava odvodnje i niskonaponska električna mreža).

Izdvojena građevinska područja izvan naselja su površine za razvoj i uređenje prostora izvan

područja naselja su površine predviđene za gradnju:

- gospodarska namjena (proizvodna/poslovna, K1, K3, I2, I3),

- gospodarska namjena (ugostiteljsko-turistička, T2),

Prostornim planom Splisko dalmatinske županije određeni su kriteriji i uvjeti za gradnju unutar

građevinskog područja naselja. U članku 34. Prostornog plana SDŽ određeno je:

- Razgraničenje površine naselja i izdvojenih dijelova građevinskog područja naselja obavlja se

izradom PPUO/G ili njegovom izmjenom i dopunom određivanjem granica građevinskih područja

prema namjeni i s prikazom izgrađenih i neizgrađenih dijelova sukladno kriterijima ove Odluke.

Unutar površina naselja, osim površina za stanovanje u cilju zadovoljavanja funkcije naselja,

moraju se planirati i površine za prateće namjene sukladno veličini, značaju i funkcionalnim

potrebama naselja (javne, društvene, sportske, gospodarske (obrtništvo, ugostiteljstvo, turizam,

prometna i poslovna namjena i sl.), javne zelene i javno-prometne površine (promet u mirovanju),

groblja i sl.

- Ukoliko se izradom PPUO/G ili izmjena i dopuna PPUO/G ne osiguraju površine za prateće

namjene istim planom se ne mogu povećavati površine građevinskog područja naselja.

- Ukoliko se prostornim planom uređenja užeg područja (PPUO/G), temeljem kriterija ovog Plana,

ostvare uvjeti za proširenje građevinskog područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskog

područja naselja u zatečenom opsegu, površine za koje se uvećava građevinsko područje moraju se

u grafičkom i tekstualnom dijelu plana posebno iskazati kao površine za razvoj i uređenje naselja.

Te površine zajedno s postojećim površinom naselja i izdvojenim dijelovima građevinskog

područja naselja čine ukupno građevinsko područje naselja.

- Ukupno građevinsko područje naselja može se povećati jedino u slučaju ako je izgrađeni dio

građevinskog područja naselja s pripadajućim izdvojenim dijelovima građevinskog područja

naselja veći od 80% površine ukupnog građevinskog područja naselja. U tom slučaju građevinsko

područje naselja može se povećati najviše 20% površine izgrađenog dijela građevinskog područja.

Povećanjem površine građevinskog područja naselja moraju se osigurati uvjeti određeni stavkom 3.

ovoga članka. .

Društvene djelatnosti

Prostornom planom osigurani su uvjeti i prostori za razvitak sustava društvenih djelatnosti:

predškolskih ustanova, osnovnih škola, građevina kulture, zdravstvenih i socijalnih ustanova, vjerskih

građevina te ostalih građevina od javnog interesa.



11

Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture i građevine u kojima se smještaju pojedini

sadržaji, nalaze se unutar građevinskog područja naselja, odnosno njihovih izdvojenih dijelova.

Društvene djelatnosti na području općine Lećevica osigurane i organizirane su na razini:

- lokalne uprave

- udruge građana, političke stranke i druge organizacije

- vjerskih zajednica

- obrazovanja i znanosti

- kulture, umjetnosti i tehničke kulture

- zdravstva i socijalne skrbi.

Sve funkcije društvenih djelatnosti u naseljima, treba razvijati i dimenzionirati u skladu s općim

razvitkom općine Lećevica povezano s njenim brojem stanovnika, koji gravitiraju i koriste te usluge, kako bi

se na racionalan način približile središnje i druge funkcije stanovništvu i drugim korisnicima, osobito one

koje su im potrebne češće ili u svakodnevnom životu, pružajući im približno jednake uvjete života na taj

način doprinoseći porastu kvalitete i standarda življenja.

3.2. Osnova korištenja i uređenja prostora izvan naselja razvojem gospodarskih djelatnosti i drugih

aktivnosti (poljoprivreda, šumarstvo, vodno gospodarstvo, rudarstvo, gospodarstvo, rekreacija i

dr.), uključivo izdvojena građevinska područja izvan naselja

Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije se određuju gospodarski sadržaji sljedećih

djelatnosti:

1. Šumarstvo;

2. Poljoprivreda i stočarstvo;

3. Ribolov i akvakultura;

4. Turizam

5. Pomorske djelatnosti i promet

6. Rudarske građevine i postrojenja za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina i

7. Ostale gospodarske djelatnosti

Temeljem utvrđenih načela, uvjeta i mjera PPSDŽ i ove Odluke Prostornim planom uređenja Općine i

Grada detaljnije se utvrđuju određivanja namjene i uvjeta smještaja pojedinih gospodarskih sadržaja u

prostoru.

Gospodarske djelatnosti na području općine Lećevica, razvijaju se i planiraju unutar postojećih

struktura naselja te na površinama za razvoj i uređenje izvan naselja, odnosno u izdvojenim građevinskim

područja izvan naselja.

U građevinskom području naselja te u izdvojenim dijelovima građevinskih područja naselja, općine

Lećevica utvrđena je osnovna namjena u kojoj će se pored funkcije stanovanja, kao prioritetne, razvijati i

ostale poslovne, društvene i javne funkcije. U području naselja, odnosno njihovih izdvojenih dijelova, na

prostoru općine Lećevica u zonama osnovne (stambena) namjene mogu se realizirati:

- manje zanatske građevine ili sadržaji,

- manje poslovne građevine ili sadržaji (uslužne, trgovačke i sl.),

- sadržaji gospodarske namjene (proizvodni)

- ugostiteljsko-turističke građevine i sklopovi građevina te sadržaji

- sportsko-rekreacijski sadržaji.

U izdvojenim građevinskim područja izvan naselja planirani su gospodarski sadržaji; proizvodni i

poslovni i ugostiteljsko-turističke namjene.

Prostornim planom općine Lećevica iz 2008. godine planirane su zone gospodarske namjene.

Izmjenama i dopunama ovog Plana sve navedene zone gospodarske namjene zadržavaju se u planu samo je

izvršena manja korekcija površina.

:



12

NASELJE NAMJENA POVRŠINA (ha) PLAN

RADOŠIĆ (K1, K3) gospodarska - poslovna 128,91 UPU

LEĆEVICA (K3) gospodarska - poslovna 3,06 DPU

DIVOJEVIĆI (K3) gospodarska - poslovna 15,18 UPU

KLADNJICE ( I1, I2) gospodarska-proizvodne 14,01 UPU

Tablica 3. Gospodarska namjena (proizvodna i poslovna) - Izdvojena građevinska područja izvan naselja

Izmjenama i dopunama ovog Plana sve navedene zone gospodarske namjene zadržavaju se u planu

samo je izvršena manja korekcija površina.

Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije određene su Sportsko-rekreacijske zone (R) koje

predstavljaju obvezu za Prostorni plan općine Lećevica. Iste su planirane PPUO Lećevica (Službeni glasnik

općine Lećevica br. 5/08).

GRAD /OPĆINA NASELJE NAZIV MAX.

POVRŠ. (ha) VRSTA

LEĆEVICA KLADNJICE KLADNJICE 7,67 R2

RADOŠIĆ RADOŠIĆ 15,69 R4

Tablica 4. Športsko-rekreacijska namjena - Izdvojena građevinska područja izvan naselja

Na području općine Lećevica nema izdvojenih zona ugostiteljsko-turističke namjene, pa tako nisu niti

Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije planirane.

Planirane su zone ugostiteljsko-turističke namjene unutar granica građevinskog područja naselja.Ovim

Prostornim planom postojeće ugostiteljsko-turističke zone prenamjenjuju se u turističko naselje (eko-etno

selo)-T2.

ZONA NASELJE NAMJENA POVRŠINA

RADOŠIĆ ŠKOPLJANCI T2 - turističko naselje

(eko-etno selo)

6,71 ha

KLADNJICE BRDACI/ZEC T2 - turističko naselje

(eko-etno selo)

1,25 ha

Tablica 5. Gospodarska namjena (ugostiteljsko-turistička) - Izdvojena građevinska područja izvan naselja

3.3. Pokazatelji namjene površina

Građevinsko područje naselja s njihovim izdvojenim dijelovima, kao i izdvojena građevinska područja

izvan naselja obuhvaćaju prostore/površine za razvoj i uređenje naselja na kojima se realizira planirana

izgradnja: stanovanja, javnih i društvenih sadržaja, ugostiteljsko-turističkih sadržaja, gospodarskih sadržaja,

sportsko-rekreacijskih sadržaja, prometne i komunalne infrastrukture, kao i uređenje zelenih i otvorenih

površina.

3.4. Bilanca izgrađenih i neizgrađenih površina građevinskih područja

Podjela prostora unutar općine Lećevica rezultat je potreba za osiguranjem potrebnih površina

namijenjenih gradnji i uređenju naselja, odnosno očuvanje otvorenih poljoprivrednih i šumskih površina.

Prostornim planom (Sl. glasnik općine Lećevica br. 5/08) dat je iskaz prostornih pokazatelja za

namjenu prostora (bilanca površina).



13

NASELJE

Građevinsko područje naselja

Go

spo

da

rsk

a

na

mje

na

(h

a)

Šp

ort

sko

-

rek

reacij

ska

na

mje

na

(h

a)

Tu

ris

tičk

a

na

mje

na

(h

a)

Go

spo

da

ren

je

otp

ad

om

(h

a)

Gro

blj

a (

ha)

Ukupno

Izgrađeno

Neizgra-

đeno

%

izgrađenog

Lećevica 132.2 96,4 35.8 72.71 3,3 - - - 0,5

Radošić 138,1 107,7 30.4 77.97 130,4 15,6 6,3 - 1.3

Divojevići 41,8 32,9 8.9 78.8 15,2 - 1.4 - 0,4

Kladnjice 73,2 58,2 15,0 79.51 14,2 7,7 42,3 0.9

UKUPNO 385,3 295,2 90,1 76,61 163,1 23.3 7.7 42,3 3.1

Tablica 6: Površine građevinskog područja- postojeći Prostorni plan

(Službeni glasnik općine Lećevica br. 5/08).

Građevinska područja naselja- obvezna tablica provjere GP Naselja

Red.

broj. OPĆINA LEĆEVICA Oznaka

Ukupno

ha

% od

površine

općine

stan/ ha ha/stan

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Građevinska područja ukupno GP 385,3 4,40

izgrađeni dio GP 295,2 3.38

1.2. Izgrađene strukture izvan građ.područja ukupno

-gospodarska namjena – proizvodna I 14,2 0,16

-gospodarska namjena – poslovna K 148,9 1,70

-gospodarska namjena – Županijski centar za gospodarenjem otpadom 42.3 0,48

-gospodarska namjena – ugostiteljsko turistička T 7.7 0,09

-športsko rekreacijska namjena R 23.3 0,27

1.3. Poljoprivredne površine ukupno P 530 6,07

-osobito vrijedno obradivo tlo P1 - -

-vrijedno obradivo tlo P2 107 1,22

-ostala obradiva tla P3 423 4,84

1.4 Šumske površine ukupno Š 4396 50,31

- zaštitne Š2 4396 50,31

- posebne namjene Š3 - -

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 3192 36,5

1.6. Vodne površine ukupno V - -

1.7. Ostale površine - groblja ukupno 3.1 0,04

Općina ukupno

2.0

2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno - -

- nacionalni park - -

- park prirode - -

- ostali zaštićeni dijelovi prirode - -

2.2. Zaštićena graditeljska baština ukupno - -

- arheološka područja - -

- povijesne graditeljske cjeline - -

Općina ukupno 8737 -

Tablica 7: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu prostora (bilanca površina), postojeći Prostorni plan



14

(Službeni glasnik općine Lećevica br. 5/08).

Izmjenom i dopunom ovog Plana preispitalo se dimenzioniranje građevinskog područja, gospodarskih,

javnih društvenih i ostalih kapaciteta podrediti prihvatnim mogućnostima prostora na kojim se planiraju, te

su planirana prema potrebama stanovništva.

Prema prihvaćenim primjedbama s javne rasprave ukupno građevinsko područje naselja je povećano, a

sve sukladno članku 43., stavku 4. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13).

NASELJE

Građevinsko područje naselja

Go

spo

da

rsk

a

na

mje

na

(h

a)

Šp

ort

sko

-

rek

reacij

ska

na

mje

na

(h

a)

Tu

ris

tičk

a

na

mje

na

(h

a)

Go

spo

da

ren

je

otp

ad

om

(h

a)

Gro

blj

a (

ha)

Ukupno

Izgrađeno

Neizgra-

đeno

neuređeno

Neizgrgrađe

no

uređeno

Lećevica 131,47 77,66 9,40 44,40 3,06 - - - 1,34

Radošić 150,53 83,25 22,36 44,93 128,91 15,69 6,71 - 0,77

Divojevići 40,59 26,00 0,00 14,58 15,18 - 1,25 - 0,54

Kladnjice 79,92 51,29 0,00 28,63 14,01 7,67 - 42,27 0,73

UKUPNO 402,52 238,21 31,77 132,54 161,18 23.36 7,96 42,27 3,38

Tablica 8: Površine građevinskog područja - ID PPUO Lećevica

Građevinska područja naselja- obvezna tablica provjere GP Naselja – Prijedlog ID PPUO

Lećevica

Red.

broj. OPĆINA LEĆEVICA Oznaka

Ukupno

ha

% od

površine

općine

stan/ ha ha/stan

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Građevinska područja ukupno GP 402,52 4,61 1,45

izgrađeni dio GP 238,21 2.73 2.44

1.2. Izgrađene strukture izvan građ.područja - ukupno 234,78

-gospodarska namjena – proizvodna I 14,01

-gospodarska namjena – poslovna K 147,17

-gospodarska namjena – Županijski centar za gospodarenjem otpadom 42.27

-gospodarska namjena – ugostiteljsko turistička T 7.96

-športsko rekreacijska namjena R 23.37

1.3. Poljoprivredne površine ukupno P 530

-osobito vrijedno obradivo tlo P1 - -

-vrijedno obradivo tlo P2 107 1,22

-ostala obradiva tla P3 423 4,84

1.4 Šumske površine ukupno Š 4396 50,31

- zaštitne Š2 4396 50,31

- posebne namjene Š3 - -

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 3187 36,5

1.6. Vodne površine ukupno V - -

1.7. Ostale površine - groblja ukupno 3,09 0,04

Općina ukupno 8737

Tablica 9: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu prostora (bilanca površina), ID PPUO Lećevica



15

Nakon provedene (1.) javne rasprave dostavljen je od strane nositelja izrade Općine Lećevica novi

digitalni katastar, pa se sa starih skeniranih katastarskih podloga prešlo na novi vektorizirani digitalni

katastar. Građevinska područja su ovim Prijedlogom plana nacrtana na novom vektoriziranom digitalnom

katastru, što je dovelo do minimalnih korekcija površina građevinskog područja.

3.5. Gradnja izvan građevinskog područja

Gradnja izvan građevinskog područja regulirana je Zakonom o prostornom uređenju (NN RH br.

153/13). Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru

izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja.

Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije (člankom 110.) određeno je da se izvan

građevinskog područja može planirati izgradnja:

- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),

- rekreacijskih građevina,

- građevina obrane,

- stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne i stočarske djelatnosti,

- građevina iz sustava za zbrinjavanje otpada - (županijski centar za gospodarenje otpadom, i

pretovarne stanice, (unutar pretovarnih stanica planiranih ovim Planom mogu se graditi

međuskladišta, sabirni centri i reciklažna dvorišta),

- prateći objekti u funkciji marikulture, osim objekata za vrste uzgoja koje zahtijevaju samo smještaj

na kopnu.

Kriteriji građenja izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih

građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene, a određene su jednom

građevinskom parcelom. Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevina i zahvata u prostoru

su:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, planinarska, stočarska,

marikulturna, eksploatacijskog polja i sustava zbrinjavanja otpada),

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i

energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, ili drugo),

- građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i

autohtonog graditeljstva,

- zahvat u prostoru ima isti tretman kao građenje.

Temeljem kriterija PP SDŽ, Prostornim planom određuju se detaljniji uvjeti za svaku vrstu gradnje i

određuju se pojedinačno područja na kojima se mogu graditi objekti iz stavka 1. ovog članka. Ova područja

određena su u tekstualnom i grafičkom dijelu PPUO Lećevica.

Člankom 113. Prostornog plana SDŽ određeno je:

Pod stambenim i gospodarskim građevinama podrazumijevaju se građevine koje se za vlastite potrebe,

a u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva grade izvan građevinskog područja. Sukladno

kategorizaciji i osjetljivosti prostora, graditi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti može se jedino

na površinama na kojima se djelatnost obavlja, a Prostornim planom uređenja Općine i Grada razgraničenim

kao poljoprivredno zemljište, osim na I. kategoriji bonitiranog zemljišta.

PPUO/G-om se na temelju kriterija utvrđenih ovim Planom, u grafičkom dijelu plana moraju odrediti

područja na kojima se ovi sadržaji mogu graditi, a u odnosu na druge kriterije, namjenu, korištenje i zaštitu

prostora. Područja određena PPUO/G-om za ovu namjenu ne mogu zauzimati više od 1/5 ukupnog obalnog

pojasa (u što se ne uračunava obalni pojas naselja). Ova područja prikazuju se u PPUO/G-u na kartografskim

prikazima „Korištenje i namjena površina“ i „Građevinska područja naselja“.

Mogućnost izgradnje ovih sadržaja podrazumijeva bavljenje poljoprivredom i stočarstvom, odnosno

isključivo poljoprivredom (u ZOP-u) kao registriranom osnovnom djelatnošću na površinama od minimalno

3 ha u ZOP-u i na površinama od minimalno 1 ha izvan ZOP-a.

Stambene i gospodarske građevine u prostornom smislu moraju sačinjavati funkcionalnu cjelinu uz

racionalno korištenje prostora. U stambenim objektima ovih cjelina mogu se pružati ugostiteljske i turističke

usluge seoskog turizma.

Građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i



16

turističkih usluga u u seljačkom domaćinstvu mogu se graditi prema kriterijima:

- ove građevine mogu imati najviše prizemlje ukupne površine do 400 m2 građevinske bruto površine

(najveće visine do 5m) i/ili potpuno ukopani podrum do 1000 m2 građevinske bruto površine, a

moraju biti udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a na otocima najmanje 50 m od obalne crte.

- ne može se graditi više odvojenih pojedinačnih građevina ukupno odgovarajuće površine.

- Odobrenje za građenje može se izdati samo na površinama koje su privedene svrsi i zasađene trajnim

nasadima (maslina, vinova loza i sl.) u površini od najmanje 70% ukupne površine obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva i seljačkog domaćinstva za pružanje ugostiteljsko turističke usluge.

PPUO/G-om ove površine i građevine ne mogu se prenamijeniti u drugu namjenu.

Gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva

mogu se graditi prema sljedećim kriterijima:

- Na površinama od 1 do 3 ha mogu imati prizemlje ukupne površine do 200 m2 građevinske bruto

površine (najveće visine do 5m) i/ili potpuno ukopani podrum do 400 m2 građevinske bruto površine.

- Na površinama preko 3 ha mogu imati prizemlje ukupne površine do 400 m2 građevinske bruto

površine (najveće visine do 5m) i/ili potpuno ukopani podrum do 1000 m2 građevinske bruto

površine.

- Gospodarske ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 10m od granice susjedne parcele.

Stambene građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva

mogu se graditi prema sljedećim kriterijima:

- može se izraditi samo jedan stambeni objekt

- stambeni objekti moraju se graditi kao jedinstvene građevine i ne može se graditi više odvojenih

pojedinačnih građevina ukupno odgovarajuće površine.

- Stambeni objekti ne mogu se graditi zasebno bez gospodarskih objekata i ne mogu se graditi na

udaljenosti manjoj od 10m od granice susjedne parcele.

- katnost stambenih objekata može biti najviše podrum, prizemlje, kat i kosi krov (bez nadozida),

najveća bruto tlocrtna površina objekta je 100 m2.

Poljska kućica, kao građevina za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve,

poljoprivredu opremu i sl.), se gradi na poljoprivrednom zemljištu najmanje površine 2000 m2, a može biti

tlocrtne površine najviše 20 m2. Površina poljske kućice ne može se proporcionalno povećavati u odnosu na

površinu zemljišta. Katnost ovih objekata je prizemlje i kosi krov i gradi se na zemljištu koje je Prostornim

planom uređenja Općine i Grada razgraničeno kao poljoprivredno, osim na osobito vrijednom

poljoprivrednom zemljištu.

Poljske kućice ne mogu imati priključak na komunalnu infrastrukturu. Udaljenost poljskih kućica od

ruba susjedne parcele je minimalno 3 metra. Pomoćni objekti druge namjene ne mogu se izgrađivati.

3.6. Osnova razvoja i unaprjeđenja prometnog i drugih infrastrukturnih sustava lokalne razine te

komunalne infrastrukture vezano uz razvoj naselja

Osnovna infrastrukturna rješenja na području općine Lećevica određena su Prostornim planom

Županije splitsko-dalmatinske, koji je sastavni dio grafičkog dijela Prostornog plana uređenja općine

Lećevica (izvod iz PPSDŽ, kartografski prikazi 2 – INFRASTRUKTURNI SUSTAVI mjerila 1:100 000): 2.1. CESTOVNI PROMET

2.2. ENERGETSKI SUSTAVI

2.3. VODNO-GOSPODARSTVENI SUSTAVI

2.4. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

Razvoja i unaprjeđenja prometnog i drugih infrastrukturnih sustava lokalne razine proizlazi iz obveze

prostornog razvoja iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja. Kako PPUO Lećevica plan smanjenog

sadržaja tako se sukladno Zakonu i Pravilniku. preuzimaju prostorni pokazatelji i osnove razvoja i

infrastrukturnih sustava iz Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije.

Postojeći Infrastrukturni sustavi od važnosti za državu i županiju navedeni su u poglavlju 1.2.

Obrazloženja Plana



17

3.7. Zaštita kulturnih dobara

Uspostava i provođenje mjera zaštite i obnove kulturnih dobara (kulturne baštine) proizlaze iz

zakonskih propisa i standarda (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara).

Prijedlog zaštite nepokretnih kulturnih dobara i kulturne baštine sastavni je dio PPUO Lećevica

(Službeni glasnik općine Lećevica br. 5/08). Popis nepokretnih kulturnih dobara sadrži kulturna dobra koja

su zaštićena Rješenjem o registraciji ili Rješenjem o preventivnoj zaštiti, kao i evidentirane

lokalitete/cjeline/građevine za koje je tijekom izrade Plana utvrđeno da imaju svojstva kulturnog dobra te se

za njih predlaže donošenje akta o zaštiti. U Planu je i popis kulturne baštine sadrži lokalitete,

povijesne/tradicijske cjeline i komplekse, građevine i obilježja koji su sastavni dio ukupnih vrijednosti

povijesnog i tradicionalnog ambijenta i identiteta prostora, ali nemaju status kulturnog dobra.

Mjere zaštite kulturne baštine provode se na temelju stručnih mišljenja koje izdaje nadležna ustanova

za zaštitu kulturne baštine i na temelju odredbi ovog Plana.

Kulturna dobra na području općine Lećevica razvrstana su u sljedeće kategorije:

- arheološki lokaliteti

- zone povijesnih naselja (ruralne cjeline)

- povijesnim sklopovi i građevine uključujući njihove parcele

- etnološke građevine s pripadnim parcelama

- memorijalno povijesna obilježja

- kulturni krajolika ili druge površine s utvrđenim obilježjima kulturnog dobra.

Posebnom konzervatorskom postupku podliježu zahvati na kulturnim dobrima: popravak i održavanje

postojećih građevina, rekonstrukcija, sanacija, konzervacija, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i

građevinske prilagodbe (adaptacije), uvođenje instalacija i infrastrukture, rušenja i uklanjanja građevina ili

njihovih dijelova, novogradnje na zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih predjela, prenamjene postojećih

građevina, izvođenje radova na arheološkim lokalitetima i sl. Za sve zahvate za koje je utvrđena obveza

zaštite, potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti.

3.8. Zaštita i očuvanje posebnosti i vrijednosti prostora i okoliša

Prostor najvrjedniji prirodni resurs, istovremeno ograničen i vrlo osjetljiv, nužno je aktivno djelovanje

s ciljem njegove zaštite sanacije i unapređenja. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, izvornom ili neznatno

promijenjenom stanju. Izmjenama i dopunama Plana, a u cilju zaštite okoliša i prirode potrebno je sanirati

sve neprimjerene zahvate u prostoru, koji na bilo koji način negativno utječu na sadašnje i buduće stanje

prostora.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja prirode i okoliša i njegovih ugroženih dijelova potrebno je

provoditi u skladu s važećim propisima koji su relevantni za ovu problematiku. Prostorni plan daje prednost

onim rješenjima uređenja prostora koja uvažavaju i štite okoliš, budući su uvjeti zaštite okoliša jedan od

temeljnih kriterija prihvaćanja novih sadržaja, funkcija i tehnologija.

Prostornim planom općine Lećevica iz 2008. godine (Službeni glasnik općine Lećevica br. 5/08),

predviđene su mjere zaštite zraka, zaštite od buke, zaštite tla, zaštite voda, biljnog i životinjskog svijeta te

mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

Izmjenama i dopunama Plana, mjere sanacije, očuvanja i unapređenja prirode i okoliša i njegovih

ugroženih dijelova potrebno je provoditi u skladu s važećim propisima koji su relevantni za ovu

problematiku. Prostorni plan daje prednost onim rješenjima uređenja prostora koja uvažavaju i štite okoliš,

budući su uvjeti zaštite okoliša jedan od temeljnih kriterija prihvaćanja novih sadržaja, funkcija i tehnologija.

3.8.1. Mjere zaštite prirode

Na području Općine Lećevica ne nalaze se područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode.

(Narodne novine, broj 80/13). Međutim, preventivna zaštita treba biti usmjerena na prirodni krajobraz, koji

je poseban po svojim geomorfološkim karakteristikama koje obuhvaćaju vrlo slikovitu izmjenu dolina i



18

grebena (brežuljaka). Dio prirodne baštine svakako čini manji broj jama i pećina koje bi trebalo posebno

zaštititi.

U listopadu 2013.g. stupila je na snagu Uredba o ekološkoj mreži ( Narodne novine, broj 124/2013)

prema kojoj se unutar Općine nalaze slijedeća područja ekološke mreže i to:

unutar područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove:

- Jama pod Malim Kraljevcem HR2000053

- Mala Birnjača jama HR2000080

- Zaleđe Trogira HR2001363 i

područja očuvanja značajna za ptice:

- Zaleđe Trogira HR2001363.

Detaljni podaci o vrstama, staništima, područjima ekološke mreže s kartografskim prikazima i

prijedlogom mjera zaštite za područje Općine Lećevica biti će sadržani u elaboratu koji je zatražen od

Državnog zavoda za zaštitu prirode, a koji će se dostaviti po primitku.

Uvjeti zaštite prirode

- građevinska i izdvojena građevinska područja te zahvati izvan građevinskog područja planirati na

način da njihova izgradnja ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova te gubitak

staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti;

- uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće

krajobrazne vrijednosti;

- pri odabiru lokacija za smještaj postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora uzeti u

obzir prisutnost ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, zaštićenih i/ili ugroženih vrsta floure i faune,

elamenata krajobraza i ciljeve očuvanja ekološke mreže;

- pri odabiru trase prometnih koridora voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa i

zaštićenih i/ili ugroženih vrsta floure i faune, te ciljevima očuvanja ekološke mreže;

- očuvati vodena staništa u što prirodnijem stanju, štititi područja prirodnih vodotoka kao ekološki

vrijedna područja te spriječiti njhovo onečišćenje, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju;

- izbjegavati regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene vodnog režima vodenih staništa;

- očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine i šumske čistine;

- postojeće šume zaštititi od prenamjene i krčenja;


- u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sradstava za zaštitu bilja i bioloških

kontrolnih sredstava.

Planirani zahvati u području ekološke mreže koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i

cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno čl.

24. Zakona o zaštiti prirode.

Stručnom podlogom zaštite prirode „Mjere zaštite prirode (prijedlozi zahtjeva zaštite prirode) za

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Lećevica“, koju je izradio Državni zavod za zaštitu

prirode (DZZP), veljača 2014. utvrđena su Obilježja područja sa stanovišta zaštite prirode (strogo zaštićene i

ugrožene vrste, ekološki značajna područja zaštićena područja i područja ekološke mreže

Ugrožene i strogo ugrožene vrste na području općine Lećevica

Iako ne postoji cjelovita inventarizacija ovog područja, prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga

ugroženih vrsta Hrvatske te postojećih znanstvenih i stručnih studija, na ovom području stalno ili povremeno

živi niz ugroženih i strogo zaštićenih vrsta. Osim niže navedenih, važne vrste ostale faune kao i flore

iskazane su u smislu ciljnih vrsta područja ekološke mreže RH (ekološke mreže Europske unije Natura

2000).



19

Flora

Na području Općine Lećevica temeljem recentnih opažanja utvrđena su nalazišta sljedećih ugroženih

biljnih vrsta koje su prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske određene kao najugroženije (regionalno

izumrle ili pred izumiranjem – u kategorijama RE, CR, EN i VU):

Znanstveno/hrvatsko ime vrste Kategorija

ugroženosti

Zaštita po

PSZV

Ophrys apifera Huds. Pčelina kokica EN SZ

Orchis coriophora L. Kožasti kaćun VU SZ

Tablica 10: Ugrožene i strogo zaštićene biljne vrste na području Općine Lećevica

(RE - regionalno izumrla, CR - kritično ugrožena, EN – ugrožena, VU – rizična;

SZ – strogo zaštićena vrsta; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN, br. 144/13);

E - endemična vrsta za Republiku Hrvatsku)

Mjere zaštite. Onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta ugroženih

biljnih vrsta. Na detaljno utvrđenim lokacijama (i u neposrednoj blizini) nalazišta (gore istaknutih ugroženih

vrsta flore i biljnih vrsta koje su ciljne vrste područja ekološke mreže RH) nije prihvatljivo planirati

građevinska područja, definirati namjenu površina za proizvodne, poslovne i turističke djelatnosti koje

podrazumijevaju gradnju objekata i prateće infrastrukture, planirati elektrane (uključujući i one na obnovljive

izvore energije), melioracije zemljišta, golf igrališta, antenske stupove, te prometnu i komunalnu

infrastrukturu.

Sisavci

Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, područje Općine Lećevica je stvarno ili

potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili strogo zaštićenih vrsta sisavaca. Uz

tablicu s popisom strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred

izumiranjem – u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste

Regionalna

kategorija

ugroženosti

Zaštita

po PSZV

Dodatak II

Direktive o

staništima

Canis lupus vuk NT SZ

Eliomys quercinus vrtni puh NT

Glis glis sivi puh LC

Lepus europaeus europski zec NT

Lynx lynx+ ris NT SZ

Miniopterus schreibersi dugokrili pršnjak EN SZ

Myotis emarginatus riđi šišmiš NT SZ

Plecotus kolombatovici Kolombatovićev

dugoušan DD SZ

Rhinolophus blasii Blazijev potkovnjak VU SZ

Rhinolophus euryale južni potkovnjak VU SZ

Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak NT SZ

Rhinolophus hipposideros mali potkovnjak NT SZ

Sciurus vulgaris vjeverica NT

+ povremena rasprostranjenost

Tablica 11: Ugrožene vrste sisavaca na području Općine Lećevica

(RE – regionalno izumrla vrsta, CR - kritično ugrožena, EN – ugrožena, VU – rizična,

NT – potencijalno ugrožena, LC – najmanje zabrinjavajuća, DD – vjerojatno ugrožena;

SZ – strogo zaštićena vrsta; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN, br. 144/13);

E - endemična vrsta za Republiku Hrvatsku)

Od navedenih sisavaca, ističu se vrste navedene na Dodatku II Direktive o staništima odnosno vrste za

koje je potrebno odrediti tzv. Posebna područja zaštite (SAC – Special Area of Conservation).



20

Mjere zaštite. U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama,

šumama te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. Obnova zgrada

i crkava u kojima je evidentirana kolonija šišmiša trebala bi se obavljati u razdoblju kad u tim objektima nisu

porodiljne i/ili zimujuće kolonije šišmiša.

U špiljama koje su otvorene za posjetitelje šišmišima osigurati nesmetano kretanje prilikom

postavljanja vrata na ulazu u špilju (za postavljanje takvih vrata obavezno je konzultirati stručnjake za

šišmiše), ne uznemiravati prilikom posjeta te odrediti prihvatni kapacitet špilje. Posjećivanje i postavljanje

primjerenih vrata na ulazu u ove špilje nužno je obavljati u razdoblju kad u tim objektima nisu porodiljne i/ili

zimujuće kolonije šišmiša.

U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima

zaštite prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Općine Lećevica.

U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što većoj mjeri očuvati vodena i močvarna

staništa i spriječiti melioraciju i isušivanje. Ukoliko se prostornim planom planiraju regulacije vodotoka i/ili

melioracije ovakvih površina, za plan je nužno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš.

Velike zvijeri – vuk i ris

Jedno od glavnih obilježja ovog područja je da u njemu žive dvije od 3 velike zvijeri

Mjere zaštite. U slučaju da se prostornim planom planira izgradnja novih ili preinake postojećih cesta,

u cilju zaštite velikih zvijeri, potrebno je provesti stratešku procjenu utjecaja plana na okoliš odnosno ocjenu

prihvatljivosti plana za ekološku mrežu kojom će se, između ostalog, sagledati i utjecaj fragmentacije

staništa na opstanak vrsta na ovom prostoru. Kako bi se sačuvala cjelovitost staništa velikih zvijeri potrebno

im je omogućiti siguran prijelaz preko brzih prometnica (izgradnjom tunela, vijadukata, zelenih mostova), uz

istovremeno onemogućavanje direktnog prijelaza (izgradnjom odgovarajućih ograda) kako bi se smanjila

opasnost od stradavanja.

Ptice

S obzirom na ovdje prisutna staništa te uzimajući u obzir podatke dostupnih znanstvenih i stručnih

studija, područje Općine Lećevca je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja

ugroženih i strogo zaštićenih ptica navedenih u Crvenoj knjizi ptica Hrvatske, te na Dodatku I. EU Direktive

o pticama (vrste za koje je potrebno osigurati mjere zaštite staništa).

Na sve ptice iz prirode koje se prirodno pojavljuju u Republici Hrvatskoj, temeljem članka 153.

stavaka 2. i 5. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) primjenjuju se mjere zaštite (zabranjene

radnje) strogo zaštićenih vrsta, no odredbama članka 155. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br.

80/13) mjere zaštite (zabranjenih radnje) strogo zaštićenih vrsta ne primjenjuju se za ptice koje se nalaze na

popisu divljači sukladno posebnom propisu iz područja lovstva, te u slučajevima odstupanja koja neće štetiti

održavanju populacija strogo zaštićenih vrsta a nužna su radi sprječavanja ozbiljnih šteta, očuvanja javnog

zdravlja, sigurnosti, istraživanja i ostalih propisanih opravdanih razloga.

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija

ugroženosti

Dodatak I

Direktive o

pticama

Alectoris graeca NSZ jarebica kamenjarka NT gp

Anthus campestris primorska trepteljka LC gp

Aquila chrysaetos suri orao CR gp

Bubo bubo ušara NT gp

Caprimulgus europaeus leganj LC gp

Circaetus gallicus zmijar EN gp

Clamator glandarius afrička kukavica

Emberiza hortulana NSZ vrtna strnadica LC gp

Falco columbarius* mali sokol VU zp, DD pp



21

Falco peregrinus sivi sokol VU gp

Hippolais olivetorum voljić maslinar NT gp

Lanius minor NSZ sivi svračak LC gp

Lullula arborea NSZ ševa krunica LC gp

Numenius tenuirostris tankokljuni pozviždač CR pp

Pernis apivorus škanjac osaš NT gp

*zimovalica

Tablica 12: Ugrožene i strogo zaštićene vrste ptica na području Općine Lećevica

(RE – regionalno izumrle, CR – kritično ugrožene, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične,

LC – najmanje zabrinjavajuće, DD – nedovoljno poznate; gp – gnijezdeća populacija,

zp – zimujuća populacija, pp – preletnička populacija, NSZ - nije strogo zaštićena vrsta)

Mjere zaštite. U cilju zaštite vrsta ptica koje se gnijezde na liticama stijena, potrebno je spriječiti

svako planiranje izgradnje infrastrukture i ostalih zahvata koji bi mogli ugroziti stanište ovih vrsta ptica.

U slučaju planiranja izvođenja zahvata koji mogu imati značajan utjecaj na ciljne vrste i staništa te na

cjelovitost područja Ekološke mreže RH, za njih je potrebno provoditi ocjenu prihvatljivosti za ekološku

mrežu, sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) i članku 3.

Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (Narodne novine br. 118/09).

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom

gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica dupljašica

(kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja

šumama).

U cilju eliminiranja stradavanja ptica na elektroenergetskim objektima, a posebice ptica koje imaju

veliki raspon krila te su stoga u većoj opasnosti od strujnog udara na tim objektima potrebno je tehničko

rješenje izvesti na način da se ptice zaštite od strujnog udara.

Republika Hrvatska stranka je Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska

konvencija) od 2000. godine (Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih

staništa - Bernska konvencija), Narodne novine Međunarodni ugovori 06/00). U Preporuci stalnog odbora

Bernske konvencije br. 110(2004) o smanjivanju negativnih utjecaja nadzemnih vodova na ptice analizirana

su tehnička rješenja koja su i opisana u članku „Prilog tipizaciji tehničkih rješenja za zaštitu ptica i malih

životinja na srednjenaponskim elektroenergetskim postrojenjima“ (J. Bošnjak, M. Vranić; Hrvatski ogranak

međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave - CIGRÉ; 7. Savjetovanje HO CIGRÉ, Cavtat,

2005.).

U cilju zaštite ptica od stradavanja zbog elektrokuciije i sudara s vodovima potrebno je slijediti i upute

Konvencije o zaštiti migratornih vrsta („Bonnska konvencija“) opisane u smjernicama za zaštitu ptica od

stradavanja na električnim vodovima („Guidelines for mitigating conflict between migratory birds and

electricity power grids“, CMS 2011;

Vodozemci

Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje OPĆINE LEĆEVICA je stanište

sljedećih ugroženih vrsta vodozemaca:


Kategorija

ugroženosti

Zaštita po

PSZV

Dodatak II

Direktive o

staništima

Bombina variegata

kolombatovici dalmatinski žuti mukač DD SZ

Proteus anguinus čovječja ribica VU SZ

Tablica 13: Ugrožene i strogo zaštićene vrste vodozemaca na području Općine Lećevica

(CR – kritično ugrožene vrste, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, LC – najmanje zabrinjavajuće,

DD – nedovoljno poznate; SZ – strogo zaštićene vrste; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN, br. 144/13)

Mjere zaštite.Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i

vodena staništa.



22

Gmazovi

Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Općine Lećevica je stanište sljedećih

ugroženih vrsta gmazova:

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija

ugroženosti

Zaštita po

PPDSZSZ

Dodatak II

Direktive o

staništima

Testudo hermanni kopnena kornjača NT SZ

Zamenis situla crvenkrpica DD SZ

Tablica 14: Ugrožene i strogo zaštićene vrste gmazova na području OPĆINE LEĆEVICA

(CR – kritično ugrožene vrste, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, LC – najmanje zabrinjavajuće,

DD – nedovoljno poznate; SZ – strogo zaštićene vrste; PPDSZSZ - Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i

strogo zaštićenim (NN, br. 99/09); E - endemična vrsta za Republiku Hrvatsku)

Mjere zaštite. Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i

vodena staništa.

Leptiri

Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), područje Općine Lećevica je stanište više

ugroženih vrsta leptira.


Kategorija

ugroženosti

Zaštita

po PSZV

Papilio machaon obični lastin rep NT SZ

Parnassius mnemosyne crni apolon NT SZ

Proterebia afra dalmata E dalmatinski okaš DD SZ

Pseudophilotes vicrama kozlinčev plavac DD

Thymelicus acteon Rottemburgov debeloglavac DD

Zerynthia polyxena uskršnji leptir NT SZ

Tablica 15: Ugrožene i strogo zaštićene vrste danjih leptira na području Općine Lećevica (CR – kritično ugrožene vrste, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate;

SZ – strogo zaštićene vrste; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN, br. 144/13); E - endemična vrsta za

Republiku Hrvatsku)

Mjere zaštite. Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz

vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju

uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja; intenziviranja poljoprivredne

proizvodnje; sukcesije livadnih staništa; te sakupljačke aktivnost kolekcionara.

U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi brigu

prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodno-gospodarskim zahvatima.

Strane (alohtone) vrste

Strane (alohtone) vrste predstavljaju velik problem i drugi su razlog smanjenja biološke raznolikosti

na globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Prema članku 68. Zakona o zaštiti prirode

(Narodne novine br. 80/13) zabranjeno je uvođenje stranih vrsta u prirodu, osim u slučajevima kad ne

predstavljaju opasnost za bioraznolikost, zdravlje ljudi i ako ne ugrožavaju obavljanje gospodarske

djelatnosti.

Ekološki značajna područja

Prema članku 53. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) ekološki značajna

područja obuhvaćaju: područja koja su biološki iznimno raznovrsna ili dobro očuvana, a koja su



23

međunarodno značajna po mjerilima međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka; područja

koja bitno pridonose očuvanju bioraznolikosti; područja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, uključujući i

prioritetne stanišne tipove od interesa za Europsku uniju, te područja izvanrednih primjera karakteristika

ugroženih i rijetkih staništa; staništa ugroženih vrsta; staništa endemičnih vrsta za Republiku Hrvatsku;

područja koja bitno pridonose genskoj povezanosti populacija vrsta (ekološki koridori); selidbeni putovi

životinja.

Ugrožena i rijetka staništa

Prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te

o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Narodne novine br. 7/06, 119/09) i EU Direktivi o staništima na

području Općine Lećevica prisutna su ugrožena i rijetka staništa koja su u narednom tabličnom prikazu

istaknuta debljim otiskom (Napomena: oznaka * znači da su ugroženi pojedini tipovi staništa, a ne cijela

skupina određenog NKS koda).

Tip staništa - NKS NKS kod (%)

Aktivna seoska područja J11 1,18

Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja J11/J13 0,71

Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene B13 0,25

Mozaici kultiviranih površina I21 18,86

Mozaici kultiviranih površina / Aktivna seoska područja / Javne

neproizvodne kultivirane zelene površine I21/J11/I81 0,14

Primorske, termofilne šume i šikare medunca E35 43,76

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci C35 0,98

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Dračici C35/D31 20,86

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Primorske,

termofilne šume i šikare medunca C35/E35 13,27

Ukupno: 100.00

Tablica 16. Zastupljenost stanišnih tipova na području Općine Lećevica

Stijene-točila

Tip staništa - NKS NKS kod

Dalmatinske vapnenačke stijene / Ilirsko-jadranska, primorska točila B142/B22

Ekološki koridori i selidbeni putovi životinja

Na području Općine Lećevica nema evidentiranih ekoloških koridora i selidbenih putova životinja.

Mjere zaštite:

B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine

- očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju;



- spriječiti vegetacijsku sukcesiju te uklanjati vrste, pogotovo drvenaste, koje obrastaju točilo a ne

pripadaju karakterističnim točilarkama;

- poticati stočarstvo na planinskim, otočnim i primorskim točilima zbog očuvanja golog tla i

sprečavanja sukcesije;

- postavljanje novih, te izmještanje postojećih penjačkih i planinarskih putova provesti na način koji

ne ugrožava rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste;

C – D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare



24

- gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz

prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;



- očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije

(sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) te na taj način osigurati mozaičnost staništa;

- očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka;

- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova,

vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni, osigurati njihovo stalno vlaženje i redovitu ispašu,

odnosno košnju;

- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima termofi lnih

šikara, spriječiti sukcesiju i uklanjati vrste drveća koje zasjenjuju stanište;

- poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u nizinskim, brdskim, planinskim, otočnim i

primorskim travnjačkim područjima;

- poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipu;

- provoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i vlažnih travnjaka, te

travnjaka u visokom stupnju sukcesije;

- na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za potrebe ispaše potrebno je

provesti ograničeno paljenje te poticati stočarstvo;

- uklanjati strane invazivne vrste sa svih travnjačkih površina i šikara;

- očuvati bušike, te spriječavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih drvenastih vrsta i

kontroliranim paljenjem;

- očuvati vegetacije visokih zelenih u kontaktnim zonama šuma i otvorenih površina, te spriječiti

njihovo uništavanje prilikom izgradnje i održavanja šumskih cesta i putova;

E. Šume


- prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati

manje neposječene površine;

- u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske

rubove;

- u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na

fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;

- u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških

kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modifi cirane organizme;



- u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito

stabala s dupljama;

- u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih vrsti te

sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

- pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji

odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina

obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni

tipovi;

- uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina;

- osigurati povoljan vodni režim u poplavnim šumama;

Detaljne mjere za očuvanje šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode za odgovarajuće

šumsko-gospodarske osnove/programe na području Općine Lećevica.

H. Podzemlje



- očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze;

- ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini;



25

- sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode;

- sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata;

- očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u

speleološkim objektima;

- očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su

nepovoljni;

II. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom

- očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje pukotina

građevinskim materijalom;

- uz vodotoke i vlažne šume očuvati otvorene površine s vlažnim tlom bogatim dušikom;

- uklanjati invazivne vrste;

- očuvati korovne zajednice čije su karakteristične biljne vrste ugrožene na nacionalnoj razini;

- spriječiti vegetacijsku sukcesiju i uklanjati šumske vrste;

J. Izgrađena i industrijska staništa

- spriječiti vegetacijsku sukcesiju i očuvati endemične vrste;

- uklanjati invazivne vrste.

Prilikom planiranja prometnih koridora birati varijantu najmanje pogubnu za ugrožena staništa i

područja važna za ugrožene vrste.

Onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta. Na lokacijama (i u

neposrednoj blizini) ugroženih tipova staništa kao i na detaljno utvrđenim lokacijama (i u neposrednoj

blizini) nalazišta ugroženih vrsta flore i vrsta koje su ciljne vrste područja ekološke mreže RH, nije

prihvatljivo planirati građevinska područja, definirati namjenu površina za proizvodne, poslovne i turističke

djelatnosti koje podrazumijevaju gradnju objekata i prateće infrastrukture, planirati elektrane (uključujući i

one na obnovljive izvore energije), melioracije zemljišta, antenske stupove, te prometnu i komunalnu

infrastrukturu.

Elemente krajobraza u krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno

mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog

krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i

povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu

proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na

vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica

obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju

postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i

vodama kao krajobraznom elementu.

U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna

raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske

tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih

arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene.

U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom

cilju potrebno:

- sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s

okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,

- uskladiti i prostorno organizirati različite interese,

- izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te

vrhovima

- izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu

takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente,

- štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom,

- planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne

morfologije.



26

3.8.2. Područja ekološke mreže

PPUO Lećevica (Službeni glasnik općine Lećevica br. 5/08), nije obređeno područje ekološke mreže

niti mjere zaštite ekološke mreže.

Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine br.

124/2013), te predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000.

Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih

tipova Europske unije. Njezin cilj je doprinijeti očuvanju povoljnog stanja više od tisuću ugroženih i rijetkih

vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Dosad je u ovu ekološku mrežu uključeno oko

28000 područja na gotovo 20% teritorija EU što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu.

Natura 2000 se temelji na EU direktivama (Direktiva o pticama - Directive 2009/147/EC i Direktiva o

staništima - Council Directive 92/43/EEC), područja se biraju znanstvenim mjerilima, a kod upravljanja

tim područjima u obzir se uzima i interes i dobrobit ljudi koji u njima žive.

Direktiva o pticama (Directive 2009/147/EC) Ova direktiva donesena je još 1979. godine s ciljem dugoročnog očuvanja svih divljih ptičjih vrsta i

njihovih važnih staništa na teritoriju EU. Poseban naglasak je na zaštiti migratornih vrsta koja zahtijeva

koordinirano djelovanje svih europskih zemalja. Propis se odnosi na sve ptice koje redovito obitavaju na

prostoru zemalja članica, a za 181 ptičju vrstu zahtijeva očuvanje dovoljno prostranih i raznolikih staništa za

njihov opstanak. Također se zabranjuju načini masovnog i neselektivnog lova te iskorištavanje, prodaja ili

komercijalizacija većine ptičjih vrsta. Načinjene su određene iznimke radi sporta i lova, a dopušta se

članicama učiniti iznimke u slučajevima kada ptice predstavljaju ozbiljnu opasnost za sigurnost i zdravlje

ljudi ili drugih biljaka i životinja, te kad nanose velike gospodarske štete. Pojedine zemlje obvezne su

utvrditi i zaštiti dovoljan broj i u dovoljnoj površini najpovoljnijih područja za zaštitu ptičjih vrsta iz

Dodatka I Direktive - SPA područja (Special Protection Areas - Područja posebne zaštite) koja postaju

sastavni dio Natura 2000. U zemljama EU ukupno je proglašeno 5372 SPA područja koja zauzimaju

površinu od 519866 km2 kopna, te 874 morskih SPA područja na površini od 125262 km2 (Izvor: European

Commission, NATURA 2000 Barometer, October 2012.).

Direktiva o staništima (Council Directive 92/43/EEC)

Cilj ove direktive donesene 1992. godine je doprinijeti očuvanju bioraznolikosti članica EU kroz

zaštitu prirodnih staništa i divlje flore i faune. Glavni način ostvarenja ovog cilja jest uspostavljanje ekološke

mreže područja Natura 2000. Mrežu Natura 2000 čine područja koja se izdvajaju temeljem Direktive o

pticama (SPA), kao i područja koja se izdvajaju temeljem Direktive o staništima - SCI područja (Sites of

Community Importance - Područja od značaja za Zajednicu), odnosno SAC područja (Special Areas of

Conservation - Posebna područja očuvanja). Ulaskom u EU države članice predaju Europskoj komisiji

nacionalnu listu predloženih SCI područja (pSCI) koja, nakon stručnog vrednovanja, Europska komisija

službeno proglašava. Nakon proglašenja SCI područja zemlje članice kroz šest godina moraju utvrditi mjere

očuvanja, odnosno uspostaviti sustave upravljanja ovim područjima i proglasiti ih SAC područjima. Ova

područja (SCI/SAC) značajna su za očuvanje ugroženih vrsta (osim ptica) i stanišnih tipova koji su navedeni

u dodacima Direktive. Kod odabira područja u obzir se uzimaju isključivo znanstveni kriteriji odnosno

zahtjevi. Prilikom upravljanja područjima Natura 2000, osim znanstvenih, uzimaju se u obzir i gospodarski,

društveni i kulturni zahtjevi te regionalne i lokalne značajke. Zaštita područja provodi se ocjenjivanjem

utjecaja pojedinih planova i zahvata te provođenjem mjera očuvanja kroz zakonodavne propise, ugovorne i

druge aranžmane s vlasnicima i korisnicima zemljišta te, ukoliko je potrebno, kroz zasebne planove

upravljanja. Nove članice EU na dan pristupa moraju predati popis predloženih područja za Natura 2000 s

odgovarajućom bazom podataka o svakom pojedinom području. Za vrste navedene na Dodatku II

Direktive potrebno je utvrditi područja ekološke mreže, vrste na Dodatku IV potrebno je strogo zaštititi,

a vrste na Dodatku V uživaju status zaštićenih vrsta čije se populacije smiju iskorištavati uz odgovarajući

nadzor. U zemljama EU trenutno je proglašeno ukupno 22593 SCI područja (područja važnih za divlje svojte

osim ptica i stanišne tipove) koja zauzimaju površinu od 585900 km2 kopna, te 1769 morskih SCI područja

na površini od 202929 km2 (Izvor: European Commission, NATURA 2000 Barometer, October 2012.).

Članak 6. Direktive o staništima propisuje obvezu ocjene prihvatljivosti svakog plana ili zahvata koji

sam ili u kombinaciji s drugim planovima ili zahvatima može imati značajan negativni utjecaj na ciljne vrste

i stanišne tipove područja ekološke mreže Natura 2000. Sukladno Direktivi o staništima, postupak ocjene

http://www.cro-nen.hr/pdf/HD%20ext%20annex.zip



27

prihvatljivosti primjenjuje se i na područja izdvojena u mrežu sukladno Direktivi o pticama (tzv. SPA

područja). Pri tome nije važan smještaj zahvata, odnosno je li zahvat smješten u samom Natura 2000

području ili izvan njega, mogući utjecaj na ciljne vrste i stanišne tipove je taj koji „pokreće“ postupak ocjene

prihvatljivosti.

Budući da se svako Natura 2000 područje u mrežu uključuje s ciljem očuvanja određenih vrsta i

stanišnih tipova, u postupku ocjene prihvatljivosti utvrđuje se utjecaj plana ili zahvata upravno na one vrste i

stanišne tipove zbog kojih je područje uključeno u mrežu.

Temeljem članka 24. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) za sve planove,

programe i zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i staništa te cjelovitost

područja ekološke mreže, potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Ukoliko se

u postupku ocjene prihvatljivosti utvrdi da zahvat, unatoč predviđenim mjerama ublažavanja, ima značajan

negativan utjecaj na ciljne vrste i stanišnih tipova Natura 2000 područja, zahvat je potrebno odbiti. Ukoliko

ne postoje alternativna rješenja, ovakav zahvat moguće je dopustiti u slučaju kada je utvrđen prevladavajući

javni interes (uključujući i onaj socijalne i gospodarske naravi), uz obvezu provedbe odgovarajućih

kompezacijskih uvjeta.

Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (Narodne

novine br. 124/2013) čine:

- područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje

povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te

područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od

međunarodne važnosti)

- područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i

ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih

tipova od interesa za Europsku uniju).

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (NATURA 2000 PODRUČJA)

R.br. Naziv područja Oznaka

1. Područja očuvanja značajna za ptice - POP

(Područja posebne zaštite - SPA) Mosor, Kozjak i Trogirska zagora HR1000027

2.* Područja očuvanja značajna za vrste i

stanišne tipove - POVS

(Predložena Područja od značaja za

Zajednicu - pSCI)

Jama pod Malim Kraljevcem HR2000053

3.* Mala Birnjača jama HR2000080

4. Zaleđe Trogira HR2001363

* točkasti lokalitet

Tablica 17: Područja ekološke mreže RH na području Općine Lećevica

Mjere zaštite ekološke mreže

Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i stanišne

tipove područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.

stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti

plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (Narodne novine br. 118/09). Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti centre za gospodarenje

otpadom, intenzivno širenje i/ili formiranje novih građevinskih područja, obuhvatne infrastrukturne

projekte/koridore, hidrotehničke i melioracijske zahvate i razvoj turističkih zona.


PRIJEDLOG PLANA - OBRAZLOŽENJE PLANA

28

4.1. KARTA EKOLOŠKE MREŽE


PRIJEDLOG PLANA - OBRAZLOŽENJE PLANA

29

4.2. KARTA EKOLOŠKI ZNAČAJNIH PODRUČJA (STANIŠTA)

Documents

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA …...IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE LEĆEVICA PRIJEDLOG PLANA - TEKSTUALNI DIO 1 Na temelju članka 113. i članka 188. stavak