Priručnik o Praktičnom Provođenju insPekcijskog nadzora u …fuzip.gov.ba/bundles/websitenews/admin-assets/plugins/... · 2017. 8. 13. · 3 PRIRUčNIK O PRAKTIčNOM PROVO ENJU

Priručniko Praktičnom ProvođenjuinsPekcijskog nadzorau Federaciji Bosne i Hercegovine

AUTOR: Nedim Muhić

3

Priručnik o Praktičnom Provođenju insPekcijskog nadzorau Federaciji Bosne i Hercegovine

U toku rada na nacrtima Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine koji su uključivali kontakte sa subjektima nadzora, bilo je evidentno da kod onih na koje će se taj zakon u pretežnom dijelu

primjenjivati, postoji potreba za pojašnjenjem novih zakonskih rješenja. Jasno je da ova potreba postoji i za inspekcije odnosno inspektore. U tom smislu ovaj priručnik je namijenjen za sve one koji u svom radu primjenjuju novi zakon. Dakle, s jedne strane da olakša praktičnu primjenu i provođenje zakonskih odredbi o inspekcijskom nadzoru, a s druge strane, da pomogne subjektima nadzora u boljem razumijevanju njihovih prava i zakonom utvrđenih obaveza, te u boljoj zaštiti tih prava i jednostavnijem izvršavanju obaveza. Također da olakša saradnju sa kontrolnim organima a sve u cilju realizacije preventivnih i korektivnih mjera u inspekcijskom nadzoru. To je podrazumijevalo jedan do kraja objektivan pristup u sačinjavanju ovog teksta, na način da bude od koristi i subjektima nadzora i inspekciji.

Sastavni dijelovi ovog Priručnika su Etički Kodeks za državne službenike i Etički Kodeks za inspektore.

U izradi ovog Priručnika korištena su iskustva inspektora ali i poduzetnika, primjenjivani su njihovi savjeti i dobronamjerna uputstva, na čemu sam svima iskreno zahvalan.

Ipak, ovaj Priručnik je svoj konačan oblik dobio uz pomoć stručnih komentara, uputa i svesrdne pomoći g-dje Diane Ružić, Pomoćnika direktora i Šefa sektora za zastupanje u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, kojoj se ovim putem i na ovom mjestu, posebno zahvaljujem.

Autor – Nedim Muhić, dipl. iur.

Sarajevo, maj 2015. godine

4

sadržaj:1. Uvodne napomene2. Slabosti u funkcionisanju inspekcijske službe do donošenja entitetskih Zakona o inspekcijama 2005. godine3.Organizacija i djelokrug inspekcijskih organa u FBiH4. Razlozi za donošenje novog zakona5. Zakon o inspekcijama FBiH iz 2014 godine (“ Sl. novine Federacije BiH” broj 73/14)

i -oPĆe odredBe6. Predmet i struktura Zakona o inspekcijama FBiH7. Stupanje Zakona na snagu8. Osnovni pojmovi – inspekcijski nadzor, inspekcijski pregled i subjekt nadzora9. Načela vršenja inspekcijskog nadzora

ii -organizacija FederaLne uPrave za insPekcijske PosLove10. Organizacija Federalne uprave11. Djelokrug rada Federalne uprave

iii -unutraŠnja organizacija FederaLne uPrave12. Djelokrug rada federalnih inspekcija13. Povjeravanje stručnih poslova inspekcije specijaliziranim institucijama14. Planiranje i izvještaji o inspekcijskom nadzoru15. Vrijeme trajanja inspekcijskog nadzora16. Evidencije o inspekcijskom nadzoru

iv -insPektori i njiHov status17. Imenovanje inspektora i njihov status18. Iskaznica i značka inspektora19. Potvrda o uspješnosti u radu – certifikat20. Ograničenje inspektora u obavljanju drugih poslova

810

111416

16171920

2226

2728282930

30313133

5


3435353636373737

38

404343454750515255595962

6363

64

6565

v - nadLeŽnost insPekcija21. Nadležnost federalne inspekcije

21.1. Ovlaštenje za vršenje inspekcijskog nadzora21.2. Inspekcijski nadzor u slučaju neposredne opasnosti21.3. Vršenje inspekcijskog nadzora kad nije određena nadležnost21.4. Vršenje inspekcijskog nadzora po ovlaštenju direktora21.5. Zabrana vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije21.6. Dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije21.7.Sukob nadležnosti između federalnih inspekcija

vi - Preventivno djeLovanje insPektorau vrŠenju insPekcijskog nadzora

22. Preventivno djelovanje inspekcije

vii -insPekcijski nadzor23. Prava i obaveze federalnih inspektora24. Prava i obaveze subjekta nadzora

24.1. Prava subjekta nadzora24.2. Obaveze subjekta nadzora

25. Tok inspekcijskog nadzora25.1. Utvrđivanje podataka o subjektu nad kojim se vrši nadzor25.2.Učestvovanje subjekta nadzora u vršenju inspekcijskog nadzora

26. Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru27. Nalaganje upravnih mjera – Rješenje

27.1. Konačnost i pravosnažnost rješenja28. Upravne mjere

28.1. Upravna mjera privremene zabrane rada subjektu nadzorau cijelosti ili djelomično

28.2. Usmeno nalaganje upravne mjere28.3. Upravna mjera oduzimanja, uništavanja i stavljanja robe ili predmeta

prekršaja van prometa28.4. Upravna mjera privremenog oduzimanja, stavljanja pod nadzor, prodaje

i uništenja predmeta prekršaja

• Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su podložni brzom kvarenju• Prodaja predmeta prekršaja putem javnog nadmetanja

6

29. Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru30. Pravni lijekovi protiv rješenja i zaključaka inspektora31. Poništavanje i ukidanje rješenja32.Upravni spor33. Izvršenje upravnih mjera

33.1. Izvršnost rješenja33.2.Produženje roka za izvršenje rješenja33.3. Odgoda izvršenja rješenja o upravnoj mjeri zabrane rada33.4.Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja o upravnoj mjeri33.5.Sadržaj zaključka o prisilnom izvršenju33.6. Načini izvršenja upravnih mjera33.7. Prekid i obustava izvršenja upravne mjere

viii - odnos između FederaLne uPrave i insPekcija na nivoukantonaLne vLasti u Federaciji BiH

iX - kaznene odredBe

X - etički kodeks za insPektore

Xi - Primjena odredaBa krivičnog zakona i zakona o krivičnomPostuPku FBiH u radu insPekcije

Xii - nova rjeŠenja zakona o PrekrŠajima

Xiii - ogLedni Primjeri uPravniH i drugiH akata u oBavLjanjuinsPekcijskog nadzora

Priručnik sadrži slijedeće ogledne primjerke akata:1. Nalog za inspekcijski nadzor2. Potvrda o prijemu pismena - dostavnica3. Zaključak o privremenom oduzimanju poslovne dokumentacije od subjekta nadzora4. Potvrda o privremenom oduzimanju poslovne dokumentacije5. Službena zabilješka o utvrđenoj povredi propisa radi dostave na nadležan postupak6. Obavijest o zabrani radnog angažovanja stranaca7. Ovlaštenje direktora Federalne uprave za vršenje inspekcijskog nadzora

- Dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije

666771727373747576767778

78

79

81

83

84

91

9495969899

100101

7


8. Zaključak o odlaganju izvršenja rješenja na prijedlog stranke9. Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru10. Zapisnik o zatvaranju - pečaćenju poslovnih prostorija11. Zapisnik o uzimanju uzoraka proizvoda radi ispitivanja kvaliteta proizvoda12. Rješenje o privremenoj zabrani rada do otklanjanja utvrđenih nedostataka13. Rješenje kojim se privremeno zabranjuje obavljanje djelatnosti jer se ista obavlja

suprotno odobrenju14. Rješenje kojim se zabranjuje rad samostalnom privredniku (radnja) zbog

nepostupanja po naređenju inspektora15. Rješenje kojim se privr. zabranjuje obavljanje djelatnosti do otklanjanja nedostataka16. Rješenje zabrane rada kod subjekta nadzora sa više utvrđenih prekršaja17. Rješenje o privremenoj zabrani rada18. Rješenje kojim se nalaže otklanjanje nedostataka i nepravilnosti19. Rješenje poljoprivrednog inspektora kojim se nalaže otklanjanje nedostataka20. Rješenje kojim se zabranjuje obavljenje djelatnosti – prijevoza21. Rješenje tržišnog inspektora kojim se zabranjuje promet robe22. Rješenje šumarskog inspektora kojim se nalaže otklanjanje utvrđenih nedostataka23. Rješenje šumarskog inspektora kojim se nalaže obustavljanje gradnje i otklanjanje

utvrđenih nedostataka24. Rješenje insp. za cestovni saob. kojim se nalaže otklanjanje utvrđenih nedostataka25. Obrazac dopisa kojim se vrši dostava prekršajnog naloga

(kazna se odnosi na federalni prekršaj i naznaka je na uplatu u korist FMF trezor FBiH)26. Obrazac dopisa kojim se vrši dostava prekršajnog naloga

(kazna se odnosi na prekršaj utvrđen propisom BiH i naznaka je na uplatu u korist Javnog prihoda BiH)

27. Obrazac dopisa o dostavi drugostepenog rješenja po žalbi28. Izjašnjenje po žalbi na rješenje

Xiv - tekst etičkog kodeksa za drŽavne sLuŽBenike U FBiH

Xv - tekst etičkog kodeksa za insPektore

102104106108109111

113

115117119121123125126128129

130131

132

133134

135

143

8

Priručnik o Praktičnom Provođenju insPekcijskog nadzora u Federaciji Bosne i Hercegovine

1. uvodne napomene

Inspekcijski nadzor je od izuzetne važnosti za poslovnu zajednicu i razvoj poslovnog okruženja svake zemlje. Inspekcije predstavljaju metodu uz pomoć koje organi uprave osiguravaju poštivanje regulatornih odredbi koje su donešene u cilju zaštite i podrške javnog ili privatnog interesa. Inspekcije pružaju garanciju ispunjavanja uslova koji podržavaju sigurnost i dobro stanje društva. Ovo uključuje, na primjer, zaštitu vazduha i kvalitet vode preko inspekcija životne sredine, zatim, putem građevinske inspekcije koja kontroliše da li se objekti grade na osnovu izdatih dozvola i da li ispunjavaju strukturalni integritet građevine i slično, tako da je inspekcijski nadzor prisutan u svakodnevnici života svakog pojedinca.

Zbog toga je suština inspekcijskog nadzora u tome da se obezbijedi poštivanje relevantnih propisa od strane određene zajednice i održavanje propisima uređenog stanja. Naplatom kazni izrečenih putem prekršajnih naloga ili izvršenjem sudskih rješenja ostvaruje se svrha kažnjavanja subjekata koji prekrše propise, ali i punjenje budžeta pri čemu je važno istaći da ovo nije i ne smije biti primarna funkcija (nefiskalnih) inspekcija.

Istorijski gledano, inspekcijski poslovi u Bosni i Hercegovini su bili u sklopu resornih ministarstava i predstavljali su oruđe organa u čijoj je nadležnosti bilo sprovođenje zakona iz domena resornog ministarstva. Djelimično kao posljedica ovakve decentralizirane organizacije donešen je ogroman broj zakona i podzakonskih akata koji su regulisali oblast inspekcijskih poslova. Organizacija, ovlaštenja i nadležnosti inspekcijskih poslova u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu propisane su određenim zakonima o organizaciji inspekcijske službe i materijalnim zakonima. Kao posljedica velikog broja procesnih i materijalnih zakona, dolazilo je do preklapanja nadležnosti kod određenih vrsta inspekcija s jedne strane, a s druge, do toga da neke oblasti nisu bile dovoljno ili gotovo nikako pokrivene inspekcijskim nadzorom. Sve ovo je bilo posljedica lošeg definisanja nadležnosti inspekcija, kako po vrsti ( građevinska, tržišna, inspekcija rada, urbanistička i sl.) tako i po nivou (entitetska, kantonalna, općinska inspekcija).

9


Nadležnost inspekcija u najvećoj mjeri je utvrđena regulatornim odredbama koje su date u zakonima i podzakonskim aktima. Postupak inspekcijskog nadzora se naslanja na zakone o opštim procedurama u entitetskim zakonima i na zakon o upravnom postupku.

Inspekcijski nadzor kao oblik upravnog nadzora ima znatno širu primjenu od ostalih oblika upravnog nadzora tako da se u praktičnoj primjeni ovaj institut koristi kao sinonim odnosno odrednica za sve vrste nadzora.

Federalni organi uprave neposredno izvršavaju federalne zakone i druge federalne propise i osiguravaju izvršavanje federalnih zakona i drugih federalnih propisa kojima su određeni poslovi iz oblasti uprave, tim propisima preneseni na vršenje kantonalnim, gradskim i općinskim organima uprave.

Pored ovog određenja u izvršenju svojih, federalnih propisa, federalni organi uprave neposredno izvršavaju i zakone i druge propise Bosne i Hercegovine kojima su određeni poslovi iz oblasti uprave, tim državnim propisima preneseni na vršenje Federaciji, te također, osiguravaju izvršavanje tih propisa kojima su određeni upravni poslovi povjereni na vršenje kantonalnim, gradskim ili općinskim organima uprave na teritoriji Federacije.

Upravni nadzor kao jedna od osnovnih funkcija organa uprave nije dovoljno objašnjen u pravnoj teoriji u svim segmentima ovog nadzora, niti svi oblici upravnog nadzora imaju jednaku primjenu. Organi uprave obavljaju upravni nadzor nad provođenjem zakona i drugih propisa, odnosno organi uprave u okviru ovog instituta nadziru provodenje zakona i drugih propisa, zakonitosti rada i postupanja organa uprave i institucija koje imaju javna ovlaštenja. Upravni nadzor obuhvata: nadzor nad zakonitošću akata kojima se rješava u upravnim stvarima, nadzor nad zakonitošću rada institucija koje imaju javna ovlaštenja i inspekcijski nadzor.

Opredjeljenje da se inspekcijski nadzor uredi u jednom zakonu i na funkcionalnom principu odnosno u okviru jednog organa uprave je adekvatan način jer se njim postiže efikasan, racionalan i ažuran rad inspekcijskih organa. Ovo je utvrđeno prvi put entitetskim zakonima o inspekcijama1 iz 2005. godine.

Prednost novog načina organizovanja inspekcijskih organa je što su ovlaštenja, odgovornosti i preduzimanje upravnih i drugih mjera utvrđena u okviru jednog zakona uz istovremenu primjenu i drugih propisa koji kao posebni zakoni uređuju prava i obaveze inspektora u pojedinim oblastima inspekcijskog nadzora. Pored navedene prednosti

1 Zakon o inspekcijama u Federaciji BiH ( “Službene novine Federacije BiH” broj 69/05), Zakon o inspekcijama u Republici Srpskoj (“Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 113/05 i 1/08) koji je prestao da važi stupanjem na snagu novog Zakona o inspekcijama u Republici Srpskoj, koji je također zadržao funkcionalni princip organizovanja inspekcijske službe (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 74/10 i 109/12), Zakon o inspekcijama Brčko Distrikta BiH (“Službeni glasnik Brčko Distrikta” broj 17/08)

10

funkcionalni način organizovanja inspekcijskih organa omogućava brže i jednostavnije obavljanje inspekcijskog nadzora jer se materijalna, tehnološka sredstva i oprema koriste na osnovu plana i programa Uprave za inspekcijske poslove, zatim omogućuje bolju međusobnu saradnju i stručno osposobljavanje i usavršavanje inspektora kao lica sa posebnim ovlaštenjima.

Funkcionalnim načinom organizovanja inspekcijske službe postiže se i jedinstveno planiranje poslova i donošenje programa rada i njihova realizacija, te jedinstvena i potpunija primjena kod izvršavanja zakonskih obaveza i drugih propisa.

Treba istaći da se ustanovama i drugim pravnim licima, zakonom može povjeriti vršenje određenih upravnih i stručnih poslova iz djelokruga organa uprave tako da sada ovi subjekti, u okviru svoje djelatnosti, odlučuju u pojedinačnim stvarima o određenim pravima i obavezama gradana, privrednih subjekata i drugih pravnih lica u upravnom postupku.

Naglašavamo da je inspekcijski nadzor jedini oblik upravnog nadzora koji se ne može povjeriti pravnim licima.

2. slabosti u funkcionisanju inspekcijske službe do donošenja entitetskihzakona o inspekcijama 2005. godine

Početkom 2003. godine, svjetska Banka (World Bank) je izvršila analizu rada inspekcija, organizujući niz okruglih stolova sa predstavnicima poslovne zajednice s jedne strane, intervjua inspektora svih nivoa vlasti u BiH (u oba BiH Entiteta i Diskriktu Brčko) i došla do zaključka da rad inspekcija nije na zadovoljavajućem nivou, te je započela izuzetno kompleksan posao – reformu inspekcijskih organa.

Preklapanje nadležnosti određenih inspekcija, kako po vrsti tako i po nivou, uzrokovalo je česte i nepotrebne kontrole kod istih poslovnih subjekata s jedne strane, a sa druge strane dešavalo se, da neke poslovne aktivnosti uopšte nisu bile “pod lupom” kontrolnih organa.

11


Pored ovih, inspekcijski poslovi, u pomenutoj Analizi Svjetske Banke (World Bank), su pokazali i niz drugih nedostataka:

• Nedostatak standardizacije u pogledu učestalosti/frekvencije inspekcijskih kontrola

• Nedostatak samostalnosti u radu inspektora /uticaj od strane pretpostavljenih• Nedostatak individualne odgovornosti• Represivno, umjesto preventivnog djelovanja inspektora• Nizak nivo kvaliteta u vršenju ovlaštenja• Nepostojanje programa edukacije za unapređenje kvaliteta rada inspektora • Nedostatak objektivnih kriterija kod odabira subjekta kontrole • Nepostojanje evidencija/hronologije prethodnih kontrola po subjektima • Izrada plana i programa rada kontrolnih organ na osnovu paušalnih i neobjektivnih

kriterija.

Prema nekim mišljenjima, sama činjenica da su inspekcijski organi bili u sastavu ministarstava dovodila je također i do različitih vrsta zloupotrebe, gdje su određeni poslovni subjekti bili izloženi prekomjernoj inspekciji (iz razloga generisanja prihoda ili političkih razloga), a s druge strane, određeni poslovni subjekti su bili izuzeti od kontrola.

Iz naprijed navedenih razloga, Svjetska Banka (World Bank) je preko svojih konsultanata pomogla izradi novih entitetskih zakona koji su imali u vidu drugačiju organizaciju inspekcija. Na izradi zakona radile su grupe eksperata u oba BiH entiteta i kao rezultat njihovog rada bili su važeći Entitetski zakoni o inspekcijama koji su usvojeni krajem 2005. godine.

3. organizacija i djelokrug inspekcijskih organa u FBiH

U oba BiH Entiteta inspekcijski organi su novim entitetskim zakonima organizovani na funkcionalnom principu.

Inspekcijski poslovi su definisani kao poslovi od opšteg značaja i organizovani u federalnoj upravi za inspekcijske poslove i kantonalnim2 upravama, odnosno u Republičkom Inspektoratu na cijelom području Republike Srpske. U Brčko Distriktu formiran je Inspektorat, kao sektor Vlade Brčko Distrikta koji samostalno obavlja poslove utvrđene propisima Distrikta i Bosne i Hercegovine. Na lokalnom nivou inspekcije su organizovane u okviru ovlaštenja teritorijalnih jedinica (grad, općina).

2 Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, do momenta izrade ovog Priručnika, nisu organizovane u dva kantona Federacije BiH – Hercegovacko - Neretvanski Kanton i Srednjo-bosanski kanton, gdje su inspekcije još uvijek organizovane po resornom principu i djeluju kao Inspektorati u okviru resornih ministarstava.

12

Funkcionalni način organizovanja inspekcijskih službi je bio novi, adekvatan, racionalan i efikasan način organizovanja inspekcijskog nadzora. To je omogućilo inspektorima, kao licima sa posebnim ovlaštenjima koja neposredno vrše inspekcijski nadzor, da obavljaju svoje poslove u okviru jednog organa uprave, izvan resornog ministarstva, na značajno objektivniji, samostalniji a time i efikasniji način.

Ovakvim načinom vršenja inspekcijskog nadzora postiže se jedinstveno rukovođenje, planiranje poslova i donošenje programa rada i njihova realizacija i jedinstvenost u izvršavanju zakonskih obaveza, te stručno osposobljavanje i usavršavanje odnosno educiranje inspektora. Dalje, u prilog organizovanju inspekcija na funkcionalnom principu je materijalno tehnička opremljenost i operativnost inspektora, čiji su poslovi većinom vezani za rad van kancelarije, te je lakše, brže i jednostavnije osigurati nabavku, planiranje i korištenje materijalno tehničkih sredstava a što je jedan od uslova za efikasno obavljanje inspekcijskog nadzora.

Znatno je lakše i jednostavnije osigurati jedinstvenu primjenu zakonskih odredbi, dati stručna objašnjenja i upute kada se inspekcijski nadzor obavlja u okviru jednog organa uprave.

U tom smislu, smatramo da resorni način organizovanja inspekcijskih organa treba napustiti kao koncept jer je i praksa pokazala da je to dovelo do rascjepkanosti inspekcijskih organa, ovisnosti od rukovodioca organa uprave u okviru koga se obavljaju ovi poslovi i sveukupno, otežanom radu u ovoj oblasti.

Posebno treba ukazati da se do sada nije na odgovarajući način pristupilo stručnom osposobljavanju i usavršavanju inspektora, pri čemu se nije uzimalo u obzir da se radi o licima sa posebnim ovlaštenjima čiji su poslovi operativnog karaktera i koji su jedina kategorija zaposlenih u upravi, zakonom ovlaštena za donošenje pojedinačnih upravnih akata.

U novom Zakonu o inspekcijama Federacije BiH insistira se na podizanju kvaliteta rada inspekcije, te je pored obaveznog stručnog usavršvanja, zatim redovnog godišnjeg ocjenjivanja inspektora, uvedena i obaveza certificiranja. To je potvrda o uspješnosti o radu koju inspektor mora dobiti svake četiri godine da bi mogao nastaviti raditi inspektorski posao. Ta provjera će se vršiti putem utvrđenih standarda za državne službenike i zamišljena je i ozbiljno i restriktivno jer ako se ne zadovolji na toj provjeri uspješnosti, inspektor gubi status i prestaje mu radni odnos.

13


Kada se ima u vidu činjenica da su se inspekcijski organi zbog neodgovarajuće organizacije i nedostatka materijalnih sredstava vrlo rijetko odlučivali na ekspertize koje zahtijevaju posebnu tehničku opremu i specijalizovane stručnjake uz primjenu naučnih metoda, to će prema predloženim zakonskim rješenjima, angažovanje eksperata u svrhu provođenja ekspertiza, biti utvrdeno konkretno i jasnije definisano.

Jedna od temeljnih odrednica u vršenju inspekcijskog nadzora je djelokrug odnosno obim inspekcijskog nadzora, što se utvrđuje zavisno od vrste inspekcije. Kako od oblika organizacije i djelokruga rada kontrolnih organa zavisi i primjena drugih instituta, podjećamo da je Zakonom o inspekcijama u Federaciji BiH iz 2005. godine, predviđeno formiranje Federalne uprave za inspekcijske poslove, kao samostalnog federalnog organa uprave sa sjedištem u Sarajevu koja shodno odredbama zakona o inspekcijama Federacije BiH obavlja poslove utvrđene zakonom.

Federalna uprava kao samostalan federalni organ egzistira od 2007. godine, a ovdje ćemo dati značenje izraza „samostalni federalni organ”. Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH” broj 35/05) kao sistemski zakon, propisao je odredbe o organizaciji uprave na svim nivoima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema postojećim zakonskim rješenjima, strukturu federalne uprave u Federaciji BiH čine: federalni organi uprave i federalne upravne organizacije.Federalni organi uprave su: federalna ministarstva i federalne uprave, koje mogu biti samostalne federalne uprave (primjer: Federalna uprava za inspekcije poslove, Federalna uprava za geodetske i imovinsko - pravne poslove, Federalna uprava civilne zaštite ) ili federalne uprave u sastavu federalnog ministarstva (primjer: Porezna uprava FBiH u sastavu Federalnog ministarstva financija)Federalne upravne organizacije su: Federalni zavodi, federalne direkcije i federalne agencije. Federalna uprava za inspekcijske poslove je organizovana i funkcioniše kao samostalan federalni organ uprave na čijem čelu je direktor. Dakle, federalna uprava za inspekcijske poslove je federalni organ uprave, sa ovlaštenjima koja proizilaze iz tog statusa. Naime, kada se upotrijebi izraz „organ koji vodi upravni postupak,“ „organ koji donosi rješenje“ i sl. ili je određeno samo „organ uprave“ treba shvatiti da se radi o zajedničkom izrazu koji se jednako odnosi na sve organe i institucije u Federaciji BiH koje imaju nadležnosti (prava i obaveze) da rješavaju u upravnim stvarima, neposrednom primjenom materijalno-pravnih propisa u upravnom postupku koji je propisan Zakonom o upravnom postupku FBiH. Osim ovog načelnog značenja izraza „organ“, u konkretnom smislu, ovaj izraz znači da se uvijek radi o „nadležnom“ organu za

14

poduzimanje određenih radnji u postupku. U suštini inspekcijski postupak jeste upravni postupak u širem smislu, sa osnovnom odrednicom po tome što ima karakter hitnosti. U organu uprave, rješenje u upravnom postupku donosi rukovodilac tog organa, ali se propisima o organizaciji može odrediti da rješenje donosi i druga službena osoba, kao u slučaju Federalne uprave za inspekcijske poslove, to pravo imaju inspektori. Rukovodilac organa uprave ( ministar/direktor) može ovlastiti drugu službenu osobu, najčešće su to rukovodeći državni službenici, istog organa da potpisuje pismena koja se ispred organa dostavljaju trećim licima. Inspektori, kao državni službenici koji su ovlašteni za vođenje inspekcijskog postupka i rješavanje, dakle donošenje rješenja u postupku, su ovlašteni da takvo rješenje i potpišu.naglašavamo, da federalni inspektori prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora imaju prioritetno primjenjivati odredbe zakona o inspekcijama Federacije BiH, a odredbe zuP-a subsidijarno, jer se iste primjenjuju za sve ono što nije regulisano zakonom o inspekcijama FBiH.

Pored već date upute na subsidijarnu primjenu ZUP-a,(„Službene novine Federacije BiH“, broj 2/98, 48/99), ukazujemo i na ostale važnije procesne zakone koje inspektori svakodnevno primjenjuju u radu:

• zakon o prekršajima Federacije BiH (objavljen u “Službenim novinama Federacije BiH”, broj 63/14 od 6.08.2014 godine).

• subsudijarna primjena zkP-a FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07 i 22/09) i Krivičnog zakona FBiH, (objavljen u “Službenim novinama FBiH”, broj 36/03 29. jula 2003.; ispravke i izmjene i dopune. 37/03; 21/04; 69/04; 18/05; 42/10) i to naročito odredbe na koje upućuje član 18. Zakona o prekršajima FBiH.

• zakon o izvršnom postupku FBiH (integralni tekst „Službene novine FBiH“, broj 32/03), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku broj 33/06 i 39/09, kao i ispravke 52/03 i 39/06).

4. razlozi za donošenje novog zakona

Nakon stupanja na snagu ranijeg Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, broj 69/05) zastupnici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine podnijeli su Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine apelaciju za ocjenu ustavnosti ovog zakona, i to na odredbe o ovlaštenjima federalne inspekcije u odnosu na kantonalne inspekcije.

15


ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je odlučujući po inicijativi za ocjenu ustavnosti za pitanja uređena zakonom koja se odnose na organizaciju, djelokrug, te prava, dužnosti i odgovornosti kantonalnih inspekcija, utvrdio da je sukladno Ustavu FBiH, to nadležnost kantona, a u ovom konkretnom slučaju kantoni, odnosno kantonalna zakonodavna tijela nisu svoje ovlasti prenijeli na federalnu vlast, a za što postoji mogućnost saglasno odredbi člana V. 1.2. (1) u vezi sa članom V.2.6. b). Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Zbog toga je Ustavni sud Federacije BiH, Presudom iz februaru 2006. godine Zakon o inspekcijama u Federaciji BiH, (koji je stupio na snagu 01.01.2006 godine) proglasio djelimično neustavnim, ne precizirajući pri tome, koji su konkretno članovi zakona neustavni, nego je izreka Presude glasila da su neustavne odredbe kojima Zakon reguliše organizaciju, djelokrug, te prava, nadležnost i odgovornosti kantonalnih inspekcija.

Iz navedenih razloga trebalo je preispitati i uskladiti odredbe Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno dopuniti i izmijeniti pojedine odredbe u cilju osiguranja efikasnijeg i transparentnijeg rada inspekcija u sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Od 2006. godine pa dalje, dakle nepunih 8 godina, pokušavano je više puta izvršiti korekciju zakona i usklađivanje teksta Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH sa tekstom Presude Ustavnog suda, ali do toga nije dolazilo, pa je implementacija Presude bila na čekanju od 2006. godine.

Dakle, Zakon o inspekcijama u FBiH iz 2005. godine se u dijelu koji nije stavljen van snage odlukom Ustavnog suda FBiH, primjenjivao ali je jasno da se radilo o krnjem, nekompletnom propisu. Sama odluka ustavnog suda se nije referisala na pojedine, tačno određene članove zakona kao neustavne, što je uobičajeno, već na sve odredbe koje se tiču kantonalnih inspekcija.

Iz navedenih razloga bilo je razvidno da pokušaji izmjene zakona u smislu usklađivanja sa odlukom Ustavnog suda FBiH, neće dati rezultate, te se nakon stečenih uslova pristupilo izradi drafta, potpuno novog zakona.

16

Podršku i učešće u izradi i ovog novog Zakona o inspekcijama FBiH, kao i prethodnog, dala je svjetska Banka (World Bank) a obrađivač zakona je bilo Federalno ministarstvo pravde.

5. Zakon o inspekcijama FBiH iz 2014. godine(“ Sl. novine Federacije BiH” broj 73/14)

Treba uvijek krenuti od početka, dakle od naslova, ovdje, od naziva zakona.

Zakon iz 2014. godine nosi naziv “zakon o inspekcijama Federacije BiH“ za razliku od zakona iz 2005. godine čiji je naziv bio „zakon o inspekcijama u Federaciji BiH.“

Može se reći da je u nazivu novog zakona uvažena ranije pomenuta Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 2006. godine. Ali koliko je bitan naziv, sadržaj je još bitniji. U koncipiranju novog zakona vodilo se računa da se ne čine propusti na koje je ukidanjem neustavnih odredbi, ukazala ranije pomenuta odluka Ustavnog suda FBiH.

Obzirom na ustavnu nadležnost kantona i činjenicu da kantonalna zakonodavna tijela nisu svoja ovlaštenja u oblasti inspekcijskog nadzora prenijeli na federalnu vlast, za što postoji mogućnost u Ustavu FBiH, ovim se zakonom, dakle reguliše federalna inspekcija i isti se odnosi na nju.

Ovaj zakon dakle, nije kao prethodni imao pretenzije da „važi“, obavezuje na primjenu sve razine inspekcija u Federacije BiH (u organizacionom smislu - federacija, kanton, općina) nego zapravo samo federalne inspekcije.

i oPĆe odredBe

6. Predmet i struktura zakona o inspekcijama FBiH

Ovaj zakon u skladu sa ustavnim ovlašćenjima i položajem Federacije Bosne i Hercegovine reguliše inspekcijski nadzor iz nadležnosti federalnih organa uprave.

17


Tako, član 1. zakona glasi:Ovim zakonom uređuje se:

• vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti federalnih organa uprave, • inspekcijski poslovi federalnih inspekcija i njihov djelokrug, • jedinstven postupak inspekcijskog nadzora u Federaciji BiH radi osiguranja

izvršenja zakona i drugih propisa,• organizacija Federalne uprave za inspekcijske poslove i rukovođenje, • prava, obaveze i odgovornosti inspektora, • prava i obaveze subjekata nadzora, • odnosi između Federalne uprave i kantonalnih inspekcijskih organa, • preventivno djelovanje inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i • druga pitanja značajna za funkcioniranje inspekcijskog sistema Federacije.

Strukturno, zakon je koncipiran ovako -

• Opće odredbe (Član 1.-16.)• Organizacija i unutrašnja organizacija Federalne uprave za inspekcijske poslove

(Član 17.-31.)• Status inspektora (Član 32.-46.)• Nadležnost inspekcija (Član 47.-57.)• Preventivno djelovanje inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora (Član 58.-59.)• Inspekcijski nadzor (Član 60.-157., pri čemu su Prava, obaveze, odgovornosti i

ovlasti inspekcije od čl. 60.-66.; Prava i obaveze subjekta nadzora od čl. 67.-80.; Postupak inspekcijskog nadzora od čl. 81.-116.; Upravne i druge mjere, Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru i pravni lijekovi protiv rješenja i zaključaka od čl. 117.-139.; Izvršenje upravnih mjera od čl. 140.-157.)

• Odnos između Federalne uprave i inspekcije na nivou kantonalne vlasti (Član 158.-164.)

• Kaznene odredbe (Član 165.-167.)• Prijelazne i završne odredbe (Član 168-180.)

7. stupanje zakona na snagu

Danom stupanja na snagu Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine, (Zakon je stupio na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH broj 73/14” a pošto je objavljen dana 10.09.2014. godine, to je u primjeni od dana 11.09.2014.) prestali su važiti Zakona o inspekcijama u FBiH („Službene

18

novine Federacije BiH” br. 69/05), Zakon o tržišnoj inspekciji FBiH („Službene .novine Federacije BiH” br. 2/95) te odredbe federalnih zakona u dijelu koji se odnosi na organizaciju federalnih inspekcija koje se nalaze u sastavu Federalne uprave.

Stupanjem na snagu ovog zakona nastala je obaveza donošenja provedbenih i organizacionih propisa od strane Vlade FBiH i Direktora Federalne uprave. Poučeni iskustvom da se ovi propisi rijetko donose u roku određenom od dana stupanja na snagu zakonskog teksta, a najčešće je taj rok bio 60 dana, to je u ovom zakonu određen rok od 120 dana.

Vlada FBiH je u obavezi donijeti Akt-Pravilnik o certificiranju inspektora na prijedlog direktora uz saglasnost Fedralnog ministarstva pravde (čl. 37.).

Direktor Federalne uprave je u obavezi donijeti sljedeća akta –

• Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (čl. 10.); • Etički kodeks za inspektore (Čl. 14.); • Akt o Izvještajima o radu inspektora čiji sadržaj propisuje direktor (čl.28. t.14.); • Pravilnik o normativima za vršenje inspekcijskog nadzora, u skladu sa ček

listama (čl. 31. st. 3.), • Pravilnik o elektronskom vođenju evidencija o inspekcijskom nadzoru (čl.31. st.

3., ovdje je rok za donošenje određen na 60 dana); • Pravilnik o obliku i sadržaju iskaznice i značke (čl. 35.) • Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje obima i složenosti inspekcijskog nadzora (čl.

92. st. 3.)• Pravilnik o načinu uzimanja uzoraka proizvoda (čl. 102.)• Obrazac inspekcijskog zapisnika (čl.110. st. 4)• Obrazac rješenja za upravnu mjeru koja se mora odmah izvršiti (čl. 119. st. 2)• Propis o načinu pečaćenja i načinima drugih oblika zatvaranja poslovnih

prostorija u kojima je određena zabrana rada (čl. 126. st. 4.)• Pravilnik o postupku smještaja, čuvanja i načinu prodaje ili uništenja privremeno

oduzetog predmeta prekršaja u postupku inspekcijskog nadzora (čl. 132.)• Propis o načinu izvršenja upravne mjere putem drugog lica (čl. 149. st.-5)

Pošto se u praksi dešavalo da provedbeni propisi i opći akti ne budu donijeti, to je ovim zakonom predviđeno da će se do njihovog donošenja primjenjivati postojeći propisi i opći akti iz ove oblasti, dakle, oni koji su bili na snazi i prije donošenja novog zakona.

19


U vezi sa postupcima koji su započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, isti se imaju dovršiti prema propisima koji su važili u vrijeme započinjanja kontrole i to je obaveza koja se odnosi na postupak.

U odnosu na rješenja federalnih inspekcija koja su postala izvršna prije stupanja na snagu novog zakona, primjenjuje se princip povoljnosti, što znači da se izvršenje provodi prema povoljnijem propisu, što je princip koji se primjenjuje i u prekršajnom i u krivičnom pravu.

Smatramo da je ovdje vrlo važno ukazati na odredbe da kontrola u prekograničnom prometu i to zdravlja lica, zdravstvene ispravnosti i kvalitete roba i predmeta, ostaje u nadležnosti federalnih inspekcija u sastavu Federalne uprave, do uspostavljanja tih inspekcijskih poslova na nivou Bosne i Hercegovine.

Imenovanja inspektora, također, ostaju na snazi, a inspektori na tim, svojim poslovima.

8. osnovni pojmovi – inspekcijski nadzor, inspekcijski pregled i subjekt nadzora

inspekcijski nadzor – je upravni nadzor koji se obavlja neposredno, na licu mjesta, pri čemu se može vršiti kontrola pravnih i fizičkih lica koja obavljaju određenu djelatnost, a također i građana. Pravila vršenja inspekcijskog nadzora se moraju zasnivati na objektivno utvrđenom činjeničnom stanju pri čemu zakonodavac određuje različite vrste djelovanja prema subjektima nadzora i to, preventivno, korektivno i represivno.

Na prvom mjestu je postavljen zadatak preventivnog djelovanja, dakle poduzimanja mjera koje će spriječiti da uopće dođe do povrede propisa i u osnovi to bi se odnosilo na pravovremeno informisanje subjekata nadzora o novim propisima i pravilima koja su u obavezi primjenjivati. Tako bi inspekcija imala obavezu da se obraća javnosti određenim saopštenjima, zatim da ima organiziranu službu informisanja koja bi po upitima subjekata nadzora dala pravovremenu i stručnu informaciju, odnosno uputu o načinu postupanja u izvršenju obaveza koje su određene propisima.

korektivno djelovanje podrazumijeva donošenje rješenja kojim se nalaže uklanjanje uočenih nedostataka u određenom roku ili zabrana daljeg poduzimanja radnji koje su u suprotnosti sa propisima. To znači da su prilikom kontrole utvrđene određene nepravilnosti na osnovu kojih je inspektor bio u obavezi sačiniti upravni akt.

20

represivno djelovanje znači da se na osnovu inspekcijskog nadzora i neposrednog utvrđivanja povrede propisa vrši izdavanje prekršajnog naloga u kojem je već utvrđena kazna ili podnošenje prijave, odnosno zahtjeva nadležnim organima radi pokretanja odgovarajućih postupaka. Pri ovome se prije svega misli na prekršajne postupke, gdje je inspektor ovlašten i za pokretanje ovih sudskih postupaka.

Ako postoje indicije za izvršenje krivičnog djela onda je zakonska obaveza (po članu 15.) da inspektor o tome obavijesti nadležno tužilaštvo.

inspekcijski pregled je neposredan pregled poslovnih i drugih objekata pri čemu se pregled može izvršiti i u stambenoj prostoriji, dakle stanu, ako postoje saznanja da se u takvom prostoru vrši poslovna djelatnost. Međutim, za takav pregled stana potrebno je prethodno pribaviti naredbu suda.Inspekcijski nadzor je u zakonu pojmovno postavljen široko i može uključivati i pregled procesa rada, zaštitu na radu, robe, usluge, isprave, dokumentaciju, sve to u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora ali i u skladu sa listom provjera – ček listom. Tako da se listama provjera, inspekcijskom pregledu daje stvarni, praktični obim kontrole.

subjekti nadzora su oni na koje se primjenjuju preventivne, korektivne ili represivne mjere inspekcije i to su pravna i fizička lica koja se bave određenom djelatnošću, te građani.

9. načela vršenja inspekcijskog nadzora

U postupku vršenja inspekcijskog nadzora, inspektor se pridržava načela zakonitosti, javnosti, odgovornosti, učinkovitosti, ekonomičnosti, profesionalne nepristrasnosti, dosljednosti, nediskriminacije i političke neovisnosti, načela saslušanja stranke, te načela pravičnosti.

načelo zakonitosti znači da se inspektor u svom radu mora striktno pridržavati zakona i drugih propisa. Zbog toga treba poznavati zakone i propise kojima je uređena oblast u kojoj radi, kao uže stručna oblast za koju i jeste nadležan u vršenju inspekcijske kontrole. Međutim, to nije dovoljno jer inspektor treba poznavati i druge propise koji stvaraju pravni okvir posla koji obavlja a to su prije svega odredbe Zakona o prekršajima („Službene novine Federacije BiH” br. 63/14), Zakona o upravnom postupku ( „Službene novine Federacije BiH” br. 2/98, 48/99), Zakona o državnoj službi, Zakona o izvršnom

21


postupku ( „Službene novine Federacije BiH „ broj 32/03, 33/06, 39/09, i ispravke 52/03 i 39/06). Ukazujemo samo na ove propise koji se svakodnevno koriste, uz čitav niz drugih propisa koji će omogućiti inspektoru da se ovo načelo od kojeg ne smije biti odstupanja, jer zakon mora biti isti za sve, provede u praksi. U skladu sa zahtjevima koje ovo načelo postavlja je i stalna stručna obuka i stručno obrazovanje inspektora iz oblasti inspekcijskog, upravnog i prekršajnog prava.

načelo javnosti znači da su poslovi inspektora podložni ocjeni javnosti prije svega zbog toga što je inspektor državni službenik sa posebnim ovlastima i odgovornostima. To su ovlaštenja za izdavanje prekršajnog naloga, dakle ovlaštenje za izricanje novčane kazne i zaštitnih mjera, zatim upravnih mjera i podnošenja zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Funkcija inspektora je važna, javna funkcija za svaki sistem i svaku državu.

načelo odgovornosti znači da s obzirom na obim prava i ovlašćenja koje nosi inspektorska funkcija, to je i odgovornost veća i ona se u ovom zakonu reguliše kroz mogućnost vođenja disciplinskog postupka i suspendovanja inspektora sa dužnosti.

načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, podrazumjeva da je i rad inspektora mjerljiv i po toj osnovi podložan ocjenjivanju, gdje se svake godine vrši vrednovanje rezultata rada koje direktno utiče na status inspektora. U slučaju uzastopne negativne ocjene, gubi se status. Ocjenu rada za inspektora predlaže glavni inspektor, a utvrđuje direktor, u čijoj nadležnosti je i ocjenjivanje glavnih inspektora.

načelo profesionalne nepristrasnosti, dosljednosti, nediskriminacije i političke neovisnosti su u skladu sa europskim pravilima i zahtjevima koji se stavljaju pred inspektore i odražavaju važnost i esenciju dužnosti koju obavljaju. Pristup inspektora i postupak koji provodi, moraju biti objektivni, isti prema svakome ko se nađe u istoj situaciji pri čemu je zabranjeno diskriminatorsko postupanje prema subjektima nadzora, po bilo kom osnovu, a obzirom na odredbe propisa o državnim službenicima, od inspektora se traži i politička neovisnost.

Inspektor je obavezan da pruža i stručnu pomoć subjektu nadzora u primjeni propisa iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora. To znači obavezu inspektora koja se u praksi treba primjenjivati u poduzetim preventivnim mjerama i radnjama, upoznavanja subjekta nadzora sa obavezama iz zakona i drugih propisa i ukazivanje na štetne posljedice zbog nepoštivanja propisa. Zatim, u davanju savjeta oko djelotvornog načina izvršenja propisa, upoznavanje sa olakšicama iz propisa te izgradnju odnosa povjerenja sa subjektom nadzora.

22

načelo saslušanja stranke - ovo predstavlja jedno od temeljnih načela upravnog/inspekcijskog postupka, po kojem se stranci mora dati mogućnost da se izjasni o činjenicama i dokazima koje su relevantne za donošenje rješenja. Povreda ovog načela čini takvo rješenje nezakonitim, odnosno može biti osnov da se povodom žalbe stranke poništi, iz razloga što se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka. Prema tome, stranci se mora pružiti mogućnost, a njezino je pravo hoće li se koristiti tim pravom ili ne. Nesudjelovanje stranke u postupku može biti razlog za obnovu postupka ( čl. 246. st. 1 tač. 9 ZUP-a).

Kod nalaganja upravne mjere subjektu nadzora, inspektor će naložiti upravnu mjeru koja je blaža, ako se tom mjerom postiže svrha, radi koje se mjera nalaže, što je u skladu sa ranije pomenutim principom primjene blažih propisa.

U svom radu inspektor se mora pridržavati načela Etičkog kodeksa za državne službenike u FBiH i Etičkog kodeksa za inspektore, što će biti predmet detaljnijeg razmatranja u drugom dijelu priručnika.

ii organizacija FederaLne uPrave za insPekcijske PosLove

10. organizacija Federalne uprave

Unutrašnja organizacija Federalne uprave utvrđuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

Federalna uprava je samostalan federalni organ kojom rukovodi direktor koji kao rukovodeći državni službenik, shodno zakonskim odredbama ima sljedeća ovlaštenja:

1. rukovodi, predstavlja i zastupa Federalnu upravu; 2. organizira i osigurava zakonito i efikasno vršenje inspekcijskog nadzora iz

nadležnosti federalnih inspekcija koje su u sastavu Federalne uprave; 3. donosi propise i druge akte za koje je ovlašten ovim Zakonom; 4. daje prethodnu saglasnost za imenovanje službenih veterinara za obavljanje

službenih kontrola i obavlja i druge poslove iz nadležnosti Federalne uprave koji su određeni ovim Zakonom i drugim federalnim propisima.

23


rukovodeći državni službenici u Federalnoj upravi su sekretar, pomoćnik direktora i glavni federalni inspektor.U vezi sa unutrašnjom organizacijom Federalne uprave može se reći da je dijelom proširena jer je umjesto dosadašnjih 10 inspektorata, uveden novi, Federalni inspektorat za hranu, pa je broj inspektorata, sada 11. Uvođenje novog inspektorata u sastav Federalne uprave je bila obaveza u skladu sa međunarodnim standardima/direktivama EU, gdje se insistira na strogoj kontroli hrane i kontroli postupaka proizvodnje hrane.U sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove su sljedeći inspektorati -

1. Federalni tržišni inspektorat,2. Federalni inspektorat za hranu, 3. Federalni inspektorat zdravstva,4. Federalni inspektorat rada,5. Federalni urbanističko-ekološki inspektorat, 6. Federalni saobraćajni inspektorat,7. Federalni poljoprivredni inspektorat,8. Federalni šumarski inspektorat, 9. Federalni vodni inspektorat,10. Federalni veterinarski inspektorat, 11. Federalni rudarsko, termo i elektro-energetski inspektorat

Ovom broju od 11 inspektorata, odgovara i broj od 11, istoimenih, glavnih federalnih inspektora.U odnosu na raniji zakon izvršena je izmjena naziva pojedinih inspektorata u smislu preciziranja, npr. umjesto Tržno-turističkog inspektorata uveden je naziv Tržišni inspektorat, umjesto Sanitarno, zdravstveno-farmaceutski inspektorat uveden je naziv Inspektorat zdravstva, umjesto Tehničkog inspektorata uveden je naziv Rudarsko, termo i elektro-energetski inspektorat. U Federalnoj upravi federalni inspektori su -

1. tržišno, turističko-ugostiteljski inspektor,2. sanitarni inspektor za nadzor nad sprečavanjem i suzbijanjem zaraznih bolesti,3. sanitarni inspektor za nadzor nad otrovima,4. sanitarni inspektor na carinskim ispostavama,5. inspektor za hranu, 6. zdravstveni inspektor,7. farmaceutski inspektor,8. inspektor rada za oblast radnih odnosa,

24

9. inspektor rada za oblast zaštite na radu,10. urbanistički inspektor,11. građevinski inspektor,12. inspektor zaštite okoliša,13. inspektor zaštite prirode,14. inspektor za ceste,15. inspektor za cestovni promet,16. inspektor za željeznice i željeznički promet,17. inspektor za sigurnost riječne i pomorske plovidbe,18. inspektor za zrakoplovne objekte i infrastrukturu,19. inspektor za telekominikacije i poštanski promet,20. inspektor za nadzor liftova, žičara i cjevovodnog transporta,21. inspektor za podzemne instalacije,22. poljoprivredni inspektor za poljoprivredno zemljište,23. poljoprivredni inspektor za biljnu proizvodnju i zaštitu bilja,24. poljoprivredni inspektor za stočarstvo,25. poljoprivredni inspektor za poticaje u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji,26. poljoprivredni inspektor za sigurnost hrane i prvi stepen prerade primarnih

poljoprivrednih proizvoda,27. fitosanitarni inspektor, 28. šumarski inspektor,29. šumarski fitosanitarni inspektor,30. inspektor za lovstvo,31. vodni inspektor,32. veterinarski inspektor,33. veterinarski inspektor za hranu,34. veterinarski inspektor za stočnu hranu i lijekove koji se koriste u veterinarstvu,35. inspektor elektro-energetike,36. rudarski inspektor,37. geološki inspektor,38. inspektor posuda pod pritiskom,39. inspektor za kvalitet tečnih naftnih goriva,40. sanitarni granični inspektor

25


U zakonu o inspekcijama FBiH predviđeno je formiranje dva nova sektora, Sektor za unutarnju kontrolu i Sektor granične inspekcije.

Svrha uvođenja sektora za unutarnju kontrolu jeste realizacija kontrole rada i ponašanja inspektora i u skladu je sa proklamovanim načelima o obavljanju inspektorske funkcije. Uvođenje ovog sektora predstavlja novo, kvalitativno rješenje pomoću kojeg se mogu realizirati visoki standardi koje EU zakonodavstvo postavlja u pogledu odgovornosti državnih službenika sa posebnim ovlaštenjima. Pošto funkcija inspektora u sebi sadrži kontrolu subjekata nadzora, to će ovaj sektor raditi kontrolu “kontrolora“. Imajući u vidu delikatnost prirode poslova unutrašnje kontrole od izvršioca ovog Sektora tražit će se posebno iskustvo i znanje o radu inspekcija jer će vršiti vrlo složene poslove, što objektivno jeste, kontrola rada federalnih inspektora. Pod internim kontrolama podrazumijeva se organizacija i procedure koje koriste da bi se osiguralo: izvršavanje poslova koji su zakonom i drugim propisima dati u nadležnost Upravi; da su resursi korišteni pri izvršenju poslova iz nadležnosti Uprave u skladu sa postavljenim ciljevima; da su programi i planovi za izvršenje poslova iz nadležnosti Uprave zaštićeni od gubitaka, prevare i lošeg upravljanja; da su na raspolaganju pouzdane i pravovremene informacije koje se koriste pri izvještavanju, podršci i donošenju odluka.sektor granične inspekcije uvodi se iz razloga što su u toku dosadašnjeg funkcioniranja na granici, inspekcije djelovale kao tri zasebna organa, a ne kao uposlenici jednog organa uprave. Zbog obima posla u obavljanju nadzora unutar Federacije BiH, malo prostora je ostajalo za kvalitetan nadzor nad radom inspektora na granici. Formiranjem Sektora granične inspekcije omogućit će se ekonomičnije i racionalnije obavljanje poslova nadzora na granici, smanjit će se troškovi rada Federalne Uprave (materijalni troškovi, troškovi zakupnine poslovnih prostora i sl.). Racionalnijom organizacijom rada inspektora na granici, formiranjem graničnog Sektora zadovoljit će se i imperativ smanjenja opterećenja poslovnog sektora, na način da će umjesto uzimanja uzoraka jednog istog proizvoda na analizu od strane tri inspekcije, obavljanjem sveobuhvatne analize uzetog uzorka u pogledu kvaliteta i zdravstvene ispravnosti i sastava proizvoda, zadovoljiti zahtjev analize iz nadležnosti sve tri inspekcije a što će značajno smanjiti opterećenje privrednim subjektima prilikom uvoza/izvoza.

26

11. djelokrug rada Federalne uprave

To su poslovi iz nadležnosti Federalne uprave koji su regulirani članom 18. zakona, gdje je određeno da Federalna uprava obavlja sljedeće poslove:

1. inspekcijske poslove iz nadležnosti federalnih inspekcija koje su ovim Zakonom organizirane u njenom sastavu;

2. vrši nadzor nad primjenom federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine,) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi;

3. obavlja inspekcijski nadzor nad pravnim osobama kojima su zakonom prenesene javne ovlasti od strane organa uprave;

4. prati stanje u upravnim oblastima za koje je nadležna i poduzima upravne i druge mjere u vršenju inspekcijskog nadzora;

5. koordinira rad federalnih inspekcija i sarađuje sa kantonalnim inspekcijama; 6. prati stanje u oblasti inspekcijskog nadzora i podnosi izvještaj o radu Vladi

Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Vlada Federacije);7. podnosi posebne izvještaje o poduzetim upravnim i drugim mjerama Vladi

Federacije kao i posebne izvještaje iz upravnih oblasti i o pojavama iz istih, radi informiranja Vlade Federacije;

8. prati rad i vrši stručni nadzor i kontrolu rada kantonalnih inspektora i organa za vršenje inspekcijskih poslova iz nadležnosti utvrđenih federalnim i drugim propisima;

9. daje mišljenje na godišnji program i plan rada kantonalnih inspekcijskih organa u provedbi federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih organa BiH) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi i prati izvještaje kantonalnih inspekcijskih organa o izvršenju tih programa i planova rada;

10. donosi Poseban program inspekcijskih aktivnosti za područje Federacije za provedbu federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih organa BiH) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi u čijem provođenju mogu učestvovati i kantonalni inspekcijski organi;

11. donosi provedbene propise, opće i pojedinačne upravne i druge akte iz svoje nadležnosti;

12. donosi programe i planove vršenja inspekcijskog nadzora;13. vodi evidenciju o svim subjektima nadzora; 14. vodi evidenciju o izvršenim inspekcijskim nadzorima;

27


15. vodi evidenciju o radu federalnih inspektora;16. vodi evidenciju o službenim iskaznicama federalnih inspektora;17. donosi program stručne obuke inspektora i drugih državnih službenika i

namještenika Federalne Uprave;18. sudjeluje u stručnoj pripremi federalnih propisa nad kojim inspekcijski nadzor vrši

federalna inspekcija, po potrebi;19. rješava o žalbama na rješenja kantonalnih inspektora donesenih na temelju

federalnih propisa;20. vrši certificiranje inspektora;21. ostvaruje saradnju sa nadležnim organima u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko

Distriktu i organima i institucijama na nivou države BiH;22. obavlja i druge upravne i stručne poslove određene federalnim zakonima i drugim

propisima.

Prema Zakonu o inspekcijama Federacije BiH inspekcijski nadzor vrše federalna inspekcija koja je organizovana u okviru Federalne uprave za inspekcijske poslove, a inspekcijski nadzor se može propisati samo federalnim zakonom, dok nadzor nad radom Federalne uprave za inspekcijske poslove vrši Vlada Federacije BiH.

iii unutraŠnja organizacija FederaLne uPrave

12. djelokrug rada federalnih inspekcija

Djelokrug rada federalnih inspekcija utvrđen je posebnim propisima tako da ovaj zakon nije decidno propisao koji poslovi spadaju u nadležnost pojedine uprave, već je to urađeno na drugačijoj osnovi. I to je jedna od bitnih razlika u odnosu na raniji zakon.

Ovdje je djelokrug rada propisan na način da se isti utvrđuje federalnim i propisima BiH u kojima je regulirano da inspekcijski nadzor vrše entitetske inspekcije, inspekcije Brčko Distrikta i drugim propisima kojima je utvrđena nadležnost federalnih inspekcija za određenu upravnu oblast.

28

13. Povjeravanje stručnih poslova inspekcije specijaliziranim institucijama

Inspekcijski poslovi se ne mogu povjeriti privrednim društvima i drugim pravnim licima. To je bitno pravilo od kojeg nema odstupanja.

Međutim, pojedini stručni poslovi za potrebe inspekcijskog nadzora koji zahtijevaju primjenu posebnih naučnih metoda i posjedovanje posebne tehničke opreme mogu se povjeriti specijalizovanim institucijama odnosno zavodima ili laboratorijama.

Povjeravanje stručnih poslova posebnim stručnim institucijama je izuzetno restriktivno i primjenjuje se samo u pojedinim slučajevima jer u pravilu, inspekcijski organi treba da raspolažu tehničkim sredstvima i opremom koja je u funkciji brzog i efikasnog vršenja inspekcijskog nadzora i preduzimanja adekvatnih upravnih i drugih mjera.

Obavljanje određenih stručnih poslova za potrebe inspekcijskog nadzora (ispitivanje kvaliteta roba i proizvoda, određene ekspertize i sl.) koji zahtijevaju posebnu tehničku opremu ili primjenu naučnih metoda i tehničkih postupaka, može se povjeriti registriranim stručnim institucijama koje obavljaju takve poslove. Odluku o povjeravanju stručnih poslova donosi direktor Federalne uprave.

14. Planiranje i izvještaji o inspekcijskom nadzoru

Planiranje je bitan segment u dobroj organizaciji rada svakog organa uprave. To se posebno odnosi na Federalnu upravu, zbog čega je zakonom predviđena obaveza donošenja Godišnjeg programa rada i mjesečnih planova rada o obavljanju inspekcijskog nadzora, te donošenje posebnog programa inspekcijskih nadzora za kantonalne organe za obavljanje inspekcijskog nadzora, u provedbi federalnih i propisa BiH. Program i plan vršenja inspekcijskog nadzora sadrži vrstu inspekcijskog nadzora po upravnim oblastima.Prilikom izrade programa i plana inspekcijskog nadzora, prioritet u inspekcijskim kontrolama trebaju imati subjekti nadzora koji obavljaju djelatnost sa povećanim stepenom rizika za život, zdravlje i imovinu građana. Pri izradi programa i planova, obavezno će se predvidjeti inspekcijski nadzor putem mješovitih inspekcijskih timova, ovisno od oblasti inspekcijskog nadzora i subjekta nadzora.

Pri izradi godišnjih programa i planova za narednu godinu traži se mišljenje ministarstava iz odgovarajućih upravnih oblasti i kompetentnih nadležnih organa na nivou BiH. Tražena

29


mišljenja imaju se dostaviti najkasnije do 30.11. tekuće godine. Ukoliko ministarstva i kompetentni nadležni organi na nivou BiH ne dostave mišljenje do pomenutog roka, smatrat će se da ista nemaju primjedbi ni prijedloga.

Naglašavamo da planovi o vršenju inspekcijskog nadzora predstavljaju službenu tajnu.

Direktor, u izuzetnim slučajevima, može donijeti Poseban program inspekcijskog nadzora. Prema Posebnom programu, inspekcijski nadzor, u određenoj oblasti ili ciljanoj grupi subjekata nadzora, bit će javan i promovirat će se putem medija ili na drugi prikladan način, sa ciljem da djeluje edukativno kod subjekata nadzora, kao i na pripremu tog subjekta za inspekcijsku kontrolu.

obaveza podnošenja izvještaja o radu odnosno stanju u oblastima postoji kako na strani Federalne uprave, tako i na strani Glavnih federalnih inspektora te federalnih inspektora. O stanju u oblastima iz svoje nadležnosti Federalna uprava podnosi izvještaj Vladi Federacije BiH, najmanje dva puta godišnje. Glavni federalni inspektor podnosi mjesečni i godišnji izvještaj direktoru Federalne uprave i resornom ministarstvu iz odgovarajuće upravne oblasti. Inspektor podnosi mjesečni i godišnji izvještaj o svom radu glavnom inspektoru koji služi za izradu mjesečnog i godišnjeg izvještaja. Sadržaj izvještaja o radu inspektora propisuje direktor Federalne uprave.

Bitan elemenat Programa i Plana rada su normativi za obavljanje inspekcijskog nadzora koje utvrđuje direktor Federalne uprave. Direktor Federalne uprave donosi Pravilnik kojim se utvrđuju normativi za vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti inspekcija, sukladno utvrđenim listama provjera-ček listama iz određenih upravnih oblasti.

15. vrijeme trajanja inspekcijskog nadzora

Dužina trajanja inspekcijskog nadzora kod jednog subjekta nadzora, nije ograničena brojem dana kontrole. To je osnovno pravilo od kojeg postoje izuzeci koji se odnose na tržišnu inspekciju i inspekciju rada. Naime, redovni inspekcijski nadzor kod jednog subjekta, koji vrše tržišna ili inspekcija rada, limitiran je na 12 radnih dana u toku jedne kalendarske godine.Međutim, ako se radi o subjektu nadzora koji ima više organizacionih jedinica onda

30

redovna kontrola može trajati duže, ali ne više od 24 radna dana.Također je propisano da nadzor koji traje kraće od 4 sata, računa se kao pola dana a inspekcijski nadzor koji traje više od 4 sata, računa se kao jedan dan.Sa ovim novim rješenjem koje je predviđeno u zakonu trebaju biti upoznati poslodavci jer je ova vrsta ograničenja i uspostavljena na osnovu njihove inicijative a uz podršku Svjetske Banke (World Bank), u smislu da kontroli ne budu izloženi isti subjekti, već da kontrola bude ravnomjerno raspoređena prema svim poslovnim subjektima.

16. evidencije o inspekcijskom nadzoru

Na opravdan zahtjev poslodavaca da se na adekvatan način obezbijedi objektivizirana informacija o broju i vrstama inspekcijskog nadzora prema pojedinim subjektima, a pogotovo u dijelu koji se odnosi na eventualno izrečene prekršajne sankcije i upravne mjere, u zakon su uvrštene i odredbe koje se odnose na evidenciju inspekcijskog nadzora i obaveza prezentiranja tih podataka poslovnoj odnosno zainteresovanoj javnosti.

Zakonom je utvrđena obaveza donošenja Pravilnika o elektronskom vođenju evidencije o inspekcijskom nadzoru ali je rok za donošenje tog pravilnika određen na 60 dana. Svi ostali podzakonski akti bit će doneseni u roku od 120 dana. Ovim pravilnikom će se pecizirati način prezentiranja podataka o kaznama i upravnim mjerama putem web stranice Federalne uprave i na druge pogodne načine.

Smatramo da je ovo korisno za poslovnu zajednicu gdje prilikom donošenja odluka da li će sa određenim subjektom stupiti u poslovni odnos, podatak o njihovom zakonitom radu ili kažnjavanju je vrlo bitan, u smislu procjene rizika odnosno poslovnosti.

iv insPektori i njiHov status

17. imenovanje inspektora i njihov status

Imenovanje glavnih inspektora i inspektora se vrši prema odredbama Zakona o državnoj službi u FBiH, s tim da se od posebnih uslova traži visoka stručna sprema odgovarajućeg smjera, položen stručni ispit za državne službenike za rad u organima uprave te radno iskustvo nakon završene visoke školske spreme, i to 5 godina za glavnog inspektora a 3 godine za inspektora.

31


Ako bi iz određenih razloga jedan od glavnih inspektora bio spriječen da obavlja tu dužnost, i to u dužem trajanju, onda direktor Federalne uprave ima pravo da ovlasti drugog inspektora iz te upravne oblasti, da obavlja te poslove, na period do jedne godine. 18. iskaznica i značka inspektora

Jedno od novih praktičnih rješenja ovog zakona je i to da inspektori dobijaju iskaznice i značke koje će zamijeniti službene legitimacije. Oblik, sadržaj iskaznice i značke bit će regulisan posebnim pravilnikom u roku od 120 dana od dana stupanja ovog zakona na snagu.Iskaznicom i značkom, inspektor prije svega dokazuje svoj identitet kao službenog lica sa službenim ovlastima. Subjekt nadzora ima pravo tražiti od inspektora da se identifikuje po ovoj osnovi jer je zakonom utvrđena obaveza nošenja iskaznice i značke prilikom vršenja inspekcijskog nadzora.

Ako inspektor bude suspendovan sa dužnosti, (u skladu sa odredbama člana 42. do 46. Zakona o inspekcijama FBiH kojima je regulisana suspenzija), obavezan je vratiti značku i iskaznicu.

19. Potvrda o uspješnosti u radu – certifikat

Prilikom izrade početnih draftova ovog zakona postojale su poprilično velike dileme oko regulisanja ove materije. Javili su se oprečni interesi pa prema tome i oprečni razlozi kojima se nijekao ili podržavao stav zakonodavca i namjera za uvođenje ove provjere znanja. Oni koji su bili protiv, navodili su kao argument da su stekli diplomu i više godina radili, pa šta se sada imaju provjeravati. Stav poslodavaca pa i stav objektivne zajednice je bio u smislu apsolutne podrške sa rezolutivnim zahtjevom da ako se ne zadovolji na certificiranju, da odmah uslijedi posljedica u vidu prestanka radnog odnosa. Jer u poslovnoj zajednici iskustvo jednog loše urađenog posla najvjerovatnije znači da nećete imati drugu šansu, dakle, ostajete bez posla, u budućnosti. Dalje se izvodi jednostavan zaključak, ako se to dešava poslodavcima, zašto se ne bi dešavalo i državnim službenicima, inspektorima.

32

Poslovna zajednica će, po našim procjenama, insistirati da se ovaj trend nastavi, odnosno da se ovo i ovakvo rješenje, primijeni i na druge državne službenike sa posebnim ovlaštenjima. Najveći otpor uvođenju certificiranja je bio u samoj inspekciji koji su svoj stav temeljili na pitanju – zašto bi oni bili jedini državni službenici koji svako malo, moraju biti provjeravani. Taj prigovor ima svoju težinu, ali je samo dijelom opravdan. Dakle, ne u smislu ukidanja certificiranja, već u smislu utvrđivanja ove obaveze prije svega za rukovodeće odnosno državne službenike sa posebnim ovlašćenjima na federalnom nivou.

Znanje je uvijek bilo na cijeni, pa neka se takvi zahtjevi i trendovi šire, smatamo da ne bi trebalo predstavljati problem, to što se krenulo od federalne inspekcije. Certificiranje obuhvata glavne federalne inspektore i federalne inspektore. Zakonodavac je imao u vidu da će glavni federalni inspektori obavljati samo najsloženije inspekcijske nadzore iz svojih upravnih oblasti i pratiti rad i ostvarivenje utvrđenog Plana inspekcijskog nadzora za svoju upravnu oblast.

Prvobitno je certificiranje bilo predviđeno svake 2 (dvije) godine, na kraju je u zakonski tekst ostalo certificiranje na period od 4 (četiri) godine.

Certifikat je potvrda o kvalitetu rada i uspješnosti prilikom provjere tog kvaliteta. Certificiranje će biti detaljno regulisano podzakonskim aktom koji se donosi na prijedlog direktora uz saglasnost Federalnog Ministarstva pravde, a donosilac će biti Vlada FBiH.Poslovna zajednica je insistirala da podaci o certificiranju budu dostupni javnosti, pa je i ta odredba uvrštena u zakon.

Kako bi praktično trebalo da izgleda ta provjera kvaliteta rada, definirat će taj podzakonski akt, ali je zamisao bila da se sačini jedna baza podataka sa pitanjima koja će se reflektirati na uže stručnu oblast inspektora koji se provjerava (tržišni, hrana, zdravstvo i dr.), a zatim oblast upravnog i prekršajnog postupka. Ta bi baza imala pitanja (predlažemo oko 500) a provjera bi se vršila na način kako se to sada čini sa kandidatima u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću gdje bi se putem računarskog programa (software) povlačila pitanja i ocjenjivanje konačno urađenog, za svakog ponaosob. Time bi se osigurala tajnost i objektivnost.

Zakonom je predviđeno da ako inspektor ne zadovolji na certificiranju ima pravo ponovo pristupiti provjeri nakon 6 mjeseci. Ako i tada ne zadovolji, određuje mu se mentor, a plaća umanjuje za 30 %.

33


Ako ne zadovolji i na trećoj provjeri, prestaje mu status inspektora i prestaje mu radni odnos.

20. ograničenje inspektora u obavljanju drugih poslova

Prema zakonskom određenju, inspektor je državni službenik sa posebnim ovlastima i odgovornostima. Ta ovlašćenja znače da inspektor ima i sudijska ovlašćenja, jer može putem prekršajnih naloga izricati kazne ili može zabraniti vršenje djelatnosti, te je prirodno, da vršenje takvih poslova nameće određena ograničenja. Zbog toga je zakonom propisano da inspektor ne može obavljati privredne, trgovačke ili druge djelatnosti niti može biti uposlenik kod poslodavca koji obavlja takve poslove.

Također, inspektor ne može biti član komisije ili tijela koje izdaju dozvole ili mišljenja za obavljanje djelatnosti ako su te djelatnosti u dosegu inspekcijskog nadzora.

Inspektorima je zabranjeno da izrađuju projekte, elaborate, studije ili analize po narudžbi pravnog subjekta, uz naknadu. Ako bi postupili suprotno ovome, mogli bi biti suspendovani i protiv njih bi se mogao voditi postupak, odnosno mogli bi biti disciplinski kažnjeni.

U jednom od draftova ovog zakona pojavilo se i ograničenje koje se odnosilo na rad inspektora kao vještaka. Smatrali smo da to nije dobro iz razloga što se neki inspektori nalaze među odličnim vještacima čije je znanje i iskustvo, na sudu, neophodno. A zatim, sud je taj koji u konačnici donosi odluku i cijeni Nalaz i mišljenje vještaka.

Nalaz i mišljenje inspektor ne smije da izrađuje u redovno radno vrijeme, na uštrb redovnih poslova i zadataka u Federalnoj upravi, a vrijeme kada na ročištu pojašnjava i tumači strankama svoj nalaz i mišljenje, ne može smatrati redovnim radnim danom u Federalnoj upravi, nego će, po odobrenju direktora, taj dan pokriti danom vlastitog godišnjeg odmora.

Prema odredbama Zakona o krivičnom postupku, vještaka može angažovati tužilaštvo ali to može i odbrana. Prema odrebama Zakona o parničnom postupku, vještaka mogu predložiti i tužitelj i tuženi, ali u jednom predmetu, u pravilu, vještači jedan vještak i ako se parnične stranke ne mogu složiti oko imena, onda sud donosi konačnu odluku o vještaku. U prekršajnom postupku vještaka može angažovati sud ali i okrivljeni. Pravni predstavnik ovlaštenog organa također može predložiti dokaz vještačenjem.

34

Smatramo da je inspektorima mjesto među vještacima i da je dobro što naprijed pomenuto ograničenje nije ostalo u zakonu.

Inače, ograničenja i zabrane za inspektore, naprijed pomenuta, ne odnose se na naučno istraživački rad, poslove edukacije i obrazovanja.

v nadLeŽnost insPekcija

21. nadležnost federalne inspekcije

Federalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad primjenom propisa u okviru nadležnosti utvrđenih federalnim propisima i propisima BiH, kojima je utvrđena nadležnost entitetskih inspekcija za vršenje inspekcijskog nadzora, kao i drugim propisima.

Federalna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti na cijelom području Federacije.

Izuzetno, federalna inspekcija može obaviti nadzor iz nadležnosti kantonalnog inspektora po federalnom propisu, ako organ za inspekcijske poslove kantona, nema inspektora iz te upravne oblasti. Ova norma je dobila svoje mjesto u zakonu na temelju praktičnog iskustva federalnih inspektora u provođenju nadzora nad federalnim propisima. Konkretno, u praksi se dešavalo, da Kanton nema inspektora iz određene upravne oblasti, koji je nadležan za obavljanje inspekcijskog nadzora po federalnom materijalnom propisu, a federalnom inspektoru je osporavano, da obavi inspekcijski nadzor, nad tim federalnim propisom. Konkretan primjer jeste Zakon o farmaceutskoj djelatnosti Federacije BiH i podjela nadležnosti između federalnih i kantonalnih farmaceutskih inspektora shodno utvrđenim normama ovog federalnog materijalnog propisa. Problem nedostatka kantonalnog farmaceutskog inspektora nastojao se u praksi prevazići, obavljanjem nadzora od strane federalnog farmaceutskog inspektora, čiji je prevashodni cilj zapravo zaštita interesa građana, kada je u pitanju kontrola poštivanja zakonske odredbe, da izdavanje lijekova u apotekama mogu vršiti isključivo farmaceuti, dakle kvalificrani stručni kadrovi. Rješenjem Kantonalnog suda Široki Brijeg, obustavljen je prekršajni postupak, zbog nenadležnosti federalnog farmaceutskog inspektora, dok je stav Kantonalnog suda Travnik, u drugom predmetu ali po istoj osnovi, drugačiji. Taj sud smatra, da kada je federalni propis u pitanju, federalni inspektor je uvijek nadležan, da izvrši nadzor na cijeloj teritoriji Federacije, odnosno, ne bi

35


bio nadležan za provođenje inspekcijskog nadzora samo ukoliko je njegova nadležnost izričitom normom u zakonu isključena/zabranjena.

Ovdje skrećemo pažnju na još jedan problem kada je u pitanju rad inspektora i provođenje inspekcijskog nadzora, a to je različita sudska praksa, koja stvara velike dileme i probleme u primjeni pojedinih propisa od strane inspektora. Međutim, to nije predmet ovog Priručnika.

Direktor Federalne uprave, uz saglasnost rukovodioca kantonalnog organa uprave nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova, prema potrebi, rješenjem će ovlastiti kantonalnog inspektora iz jednog kantona da izvrši inspekcijski nadzor nad primjenom federalnih propisa i propisa BiH na području drugog kantona, protiv kojeg rješenja nije dopuštena žalba.

21.1.ovlaštenje za vršenje inspekcijskog nadzora

Zakonodavac je utvrdio normu kojom Direktor Federalne uprave, rješenjem može ovlastiti više federalnih i kantonalnih inspektora da vrše inspekcijski nadzor u određenoj oblasti u izvršenju federalnih i BiH propisa na području Federacije BiH u cilju poboljšanja stanja u toj oblasti, po zahtjevu Premijera i Vlade Federacije, protiv kojeg rješenja, žalba nije dopuštena, a troškove angažovanja inspektora snosi Federalna uprava.

U praksi su to već poznate „akcije” koje pokazuju izuzetne rezultate na terenu, u smislu da subjekti nadzora unaprijed imaju saznanja da se provode mjere kojima se kontroliše konkretna upravna oblast u cilju sagledavanja stanja i poštivanja propisa. Najčešće su to akcije kontrola „suzbijanja rada na crno” ili uvođenje i poštivanje fiskalizacije. Kao rezultat ovih akcija jeste smanjenje sivog tržišta, bolja disciplina u poštivanju obaveza iz Zakona o radu, Zakona o fiskalnim sistemima u vezi prijavljivanja radnika na evidencije i plaćanja obaveznih vidova osiguranja, odnosno izdavanje fiskalnih računa kojima se postiže bolja finansijska disciplina i redovno izmirenje zakonskih fiskalnih obaveza.

21.2.inspekcijski nadzor u slučaju neposredne opasnosti

U slučajevima kada prijeti neposredna opasnost po zdravlje i život građana, materijalna dobra i okoliš ili zaštitu javnog interesa, inspekcijski nadzor izvršit će najbliži inspektor u odgovarajućoj upravnoj oblasti, o kojem nadzoru je dužan u roku od 24 sata sačiniti izvještaj i obavijestiti nadležni organ za vršenje inspekcijskih poslova.

36

U izuzetnim slučajevima kada prijeti neposredna opasnost po zdravlje i život ljudi i životinja, materijalna dobra i okoliš ili zaštitu javnog interesa, u odgovarajućoj upravnoj oblasti, glavni federalni inspektor, uz saglasnost direktora Federalne uprave naređuje, prati i koordinira provođenje federalnih i BiH propisa i naloženih mjera na području cijele Federacije BiH.

21.3.vršenje inspekcijskog nadzora kad nije određena nadležnost

Ovaj član predstavlja značajnu novinu u zakonu, obzirom da je do donošenja ovog zakona, u ovakvim situacijama bila nadležna kantonalna inspekcija.

Dakle, kada federalnim ili drugim propisom nije određeno koji će organ vršiti inspekcijski nadzor, za te poslove nadležna je federalna inspekcija iz odgovarajuće upravne oblasti. Vodeći se Ustavnim određenjem po kojem federalni inspektori nemaju nadležnost nad provedbom kantonalnih propisa nego je to isključiva nadležnost kantonalnih inspektora, ovom normom, zakonodavac je zapravo federalni propis, u načelu, stavio u nadležnost federalnog inspektora.

Kada je BiH propisom utvrđeno da inspekcijski nadzor obavljaju entitetske inspekcije, nadzor će obavljati federalna inspekcija, a po ovlaštenju direktora Federalne uprave i nadležni kantonalni inspektor te konkretne upravne oblasti. U slučaju, kada nije eksplicitno određena nadležna inspekcija, direktor Federalne uprave rješenjem utvrđuje nadležnu inspekciju.

21.4.vršenje inspekcijskog nadzora po ovlaštenju direktora

Direktor Federalne uprave može, kad to potreba službe zahtijeva izuzetno, ovlastiti i drugog državnog službenika tog organa uprave, koji ispunjava zakonske uslove, da izvrši samo određene poslove inspekcijskog nadzora, odnosno da inspektoru pomogne u vršenju određenog nadzora, o čemu direktor donosi rješenje.

Značajna novina, uvedena je i u pogledu mogućnosti premještaja tj. rasporeda inspektora za obavljanje poslova ili radnog mjesta unutar iste ili druge upravne oblasti i bez njegove saglasnosti, kad to priroda posla nalaže, gdje je zakonodavac regulisao normu kojom direktor Federalne uprave, može rješenjem (i bez saglasnosti) rasporediti inspektora van sjedišta kod obavljanja poslova ili radnog mjesta, unutar iste upravne

37


oblasti ili druge upravne oblasti, pod uslovom da inspektor ispunjava opće i posebne uslove utvrđene Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji.

Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta, inspektoru pripada pravo na odgovarajuću naknadu shodno Zakonu.

21.5.zabrana vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije

Zakonodavac je po logici stvari postavio osnovno pravilo o nadležnosti inspekcija, odnosno prava i obaveze vršenja inspekcijskog nadzora u određenoj upravnoj oblasti. Pa je ovu odredbu na neki način pojačao navođenjem da inspektor koji vrši inspekcijski nadzor iz određene upravne oblasti ne može vršiti inspekcijski nadzor iz nadležnosti inspekcije iz druge upravne oblasti. Međutim odstupanja su moguća ali samo u slučajevima i uvjetima određenim Zakonom o inspekcijama Federacije BiH.

21.6.dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije

Na prvi pogled ova dva naslova, pa i sadržaja, su u suprotnosti i trebali bi se isključivati. Međutim, to nije tako. Praktične potrebe su uslovile postojanje ovog rješenja.Zakonodavac je i u novom zakonu zadržao normu, kojom reguliše dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije. Naime, kada je potrebno hitno izvršiti inspekcijski nadzor radi zaštite javnog interesa, inspektor iz jedne upravne oblasti može u slučajevima i pod uslovima koji su određeni zakonom, izvršiti inspekcijski nadzor iz druge upravne oblasti uz saglasnost direktora Federalne uprave, odnosno rukovoditelja organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova. O izvršenom inspekcijskom nadzoru obavijestit će se nadležni glavni inspektor u roku od tri dana od dana izvršenja inspekcijskog nadzora.

21.7.sukob nadležnosti između federalnih inspekcija

U slučaju sukoba nadležnosti između federalnih inspekcija, prijedlog za rješavanje tog sukoba podnosi federalna inspekcija koja je posljednja postupala ili federalna inspekcija koja smatra da je nadležna za postupanje, u roku od tri dana od dana saznanja za sukob nadležnosti.

Sukob nadležnosti između federalnih inspekcija rješava Vlada Federacije.Sukob nadležnosti između federalnih inspekcija u sastavu Federalne uprave rješava

38

direktor Federalne uprave. Sukob nadležnosti između federalnih i kantonalnih inspekcija, rješavaju sporazumno direktor Federalne uprave i rukovoditelj kantonalnog organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova, u roku od tri dana od dana nastanka sukoba. Ako se sukob nadležnosti ne riješi sporazumno, rješavat će ga Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine.

vi Preventivno djeLovanje insPektora u vrŠenju insPekcijskog nadzora

22. Preventivno djelovanje inspekcije

Ranije smo spominjali da je u uvodnim Općim odredbama ovog zakona regulisano da se inspekcijski nadzor sastoji iz preduzimanja preventivnih, korektivnih i represivnih mjera i postupaka koji su na raspolaganju inspektorima.U našoj svakodnevnici je formiran stav i mišljenje o inspekciji kao represivnim državnim organima. Međutim, europsko poimanje inspekcije, insistira na preventivnom i korektivnom djelovanju, na poticanju da se postupa zakonito. Dakle, stavu da je to jedino ispravno i korisno.

Upravo iz tih razloga je u ovom zakonu preventivno djelovanje inspekcije izdvojeno u posebnu cjelinu i detaljnije regulisano za razliku od prethodnog zakona gdje se obaveza preventivnog djelovanja spominje samo uzgredno. U ovom dijelu ispoštovan je zahtjev poslovnog sektora pa se uz detaljnije regulisanje prava subjekata nadzora te pružanju određenih vidova stručne pomoći, može reći da je na ovaj način učinjeno značajno poboljšanje pravne regulative u odnosu na prethodno. Skeptici bi dodali, još da zaživi u praksi, bilo bi dobro. Međutim, pravni okvir je stvoren, tako da postoji osnov za preventivno djelovanje.

Da bi se dalo na značenju ovakvog postupanja inspektora to se i kod ovlasti inspektora u članu 62. stav. 1. t. 14. navodi da je inspektor ovlašten poduzimati preventivne aktivnosti u vršenju inspekcijskog nadzora.

U vršenju inspekcijskog nadzora, inspektor poduzima preventivne mjere i radnje radi sprečavanja povrede zakona i drugih propisa, sprečavanja nastajanja štetnih posljedica i otklanjanja uzroka koji bi doveli do štetnih posljedica, ukoliko iste nisu nastupile, u cilju

39


zaštite javnog i privatnog interesa.

Važno je istaći da preventivno djelovanje ne isključuje nalaganje upravne mjere ili pokretanje prekršajnog postupka. Zapravo upravna mjera ili izdat prekršajni nalog također može djelovati preventivno, u smislu budućeg ponašanja. Od ranijeg ponašanja kontrolisanog subjekta nadzora, njegovog ranijeg kažnjavanja (historija prekršajnog kažnjavanja) zavisit će i nalaganje odgovarajućih mjera koje će inspektor u konkretnom inspekcijskom nadzoru, naložiti shodno utvrđenoj povredi.

Preventivno djelovanje inspektora, znači da je inspektor obavezan da -a) Upoznaje subjekte nadzora sa obavezama iz zakona i drugih propisa u slučajevima njihovog nepridržavanja.b) Ukazuje na štetne posljedice koje mogu nastati zbog nepridržavanja zakona i drugih propisa.c) Predlaže mjere za otklanjanje uzroka koji mogu dovesti do štetnih posljedica i o tome donosi rješenje.d) Upoznaje subjekte nadzora sa pravima i obavezama koje imaju u postupku inspekcijskog nadzora u skladu sa zakonom.e) Daje informacije i savjete subjektima nadzora o djelotvornijem načinu izvršenja zakona i drugih propisa.f) Upoznaje subjekte nadzora sa olakšicama utvrđenim zakonom i drugim propisom.g) Gradi povjerenje sa subjektima nadzora koji mu se obraćaju zbog povrede zakona i drugih propisa.

Da zaključimo, inspektor treba da izrekne onu mjeru koja je ekvivalentna utvrđenoj povredi i da sa tom mjerom ostvari prevenciju za ubuduće. Ali ako je potrebno, da sa istom ostvari i svrhu kažnjavanja.

40

vii insPekcijski nadzor

23. Prava i obaveze federalnih inspektora

Inspekcijski nadzor obavljaju inspektori/rice, kao službenici sa posebnim ovlaštenjima (ali i odgovornostima) što znači da su to lica čiji su poslovi operativnog karaktera i jedina kategorija zaposlenih u upravi koji su zakonom ovlašteni za donošenje pojedinačnih upravnih akata.Inspekcijski postupak se uvijek pokreće po službenoj dužnosti, dakle i za ovaj postupak, kao i za prekršajni i krivični, važi načelo oficijelnosti. Pokretanje postupka treba razgraničiti od inicijative za postupak, odnosno podnošenje zahtjeva za inspekcijskom kontrolom.

Zakonodavac nije prekluzivnim rokom utvrdio vrijeme u kojem inspektor treba izaći na teren i obaviti zahtijevani inspekcijski nadzor.

U praksi se dešavalo, da stranka prigovara na kršenje rokova od strane inspektora zbog neblagovremenog poduzimanja zahtjevanog inspekcijskog nadzora. Inspekcijski nadzor je u suštini po svojoj prirodi hitan, ali naglašavamo ponovo, da se isti pokreće i vodi po službenoj dužnosti.

Inspektor je zakonom obavezan da poduzme sve radnje u interesu zaštite javnog i privatnog interesa, te stoga, kada zaprimi zahtjev za provođenje nadzora, cijeni neophodnost hitnog obavljanja inspekcijskog nadzora i nalaganja neophodnih mjera u cilju sprečavanja nastajanja eventualnih štetnih posljedica i zaštite javnog interesa. Ukoliko ocijeni, da konkretan zahtjev nije hitne prirode, a obim posla mu ne dozvoljava da odmah izađe na teren i obavi nadzor, isti će izvršiti nadzor kad se steknu uvjeti a što je moguće žurnije. Pri ovome se uvijek mora naglasiti bitna činjenica da su obim posla i broj inspektora u disproporciji i da zapravo obim posla diktira i dinamiku rokova u kojima će inspektor obaviti traženi nadzor.

Zakonodavac je definisao rok u kojem je inspektor dužan, po obavljenom nadzoru, da subjekta koji je podnio zahtjev, obavijesti o poduzetim radnjama, a to je u roku od 15 dana po izvršenom inspekcijskom nadzoru.

41


U vršenju inspekcijskog nadzora, federalni inspektor ima široka ovlaštenja utvrđena u članu 62. Zakona, da:

1. utvrđuje identitet subjekta nadzora i drugih osoba od značaja za inspekcijski nadzor;

2. utvrđuje da li subjekt nadzora ima rješenje o upisu u sudski registar ili odgovarajuće odobrenje za obavljanje djelatnosti i akt o ispunjavanju minimalno-tehničkih, kadrovskih i drugih uvjeta za obavljanje djelatnosti i druge akte utvrđene zakonom;

3. pregleda poslovne3 i druge prostorije, objekte i opremu, postrojenja, uređaje, instalacije, proces rada i proizvodnje;

4. pregleda način obavljanja djelatnosti-proces rada, sigurnosti robe i kvalitet proizvoda i pruženih usluga;

5. utvrđuje da li subjekt nadzora ispunjava propisane uslove vezane za prostor koji koristi za obavljanje registrovane djelatnosti;

6. vrši uvid u poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju koja je od značaja za vršenje inspekcijskog nadzora;

7. saslušava stranke, svjedoke i druge osobe čija izjava je od značaja za utvrđivanje činjenica u vršenju inspekcijskog nadzora;

8. poduzima radnje uzorkovanja, pregleda i ispitivanja proizvoda i drugih roba i materijala u cilju provjere usuglašenosti sa propisima;

9. zabrani korištenje gradilišta, prostorija, uređaja i opreme;10. naredi rušenje ili uklanjanje bespravno započetog i podignutog objekta i

uspostavljanje pređašnjeg stanja;11. naredi prinudno otvaranje objekta radi vršenja nadzora;12. naredi da mu subjekt nadzora dostavi u roku tražene podatke i dokumentaciju,

odnosno da se odazove pozivu da dođe lično u službene prostorije inspekcijskog organa radi davanja podataka u vezi sa izvršenim inspekcijskim nadzorom;

13. poduzima upravne i druge mjere sukladno ovom i drugim zakonima; 14. poduzima preventivne aktivnosti u vršenju inspekcijskog nadzora; 15. zabrani pristup mjestu na kojem se vrši inspekcijski nadzor;16. izda prekršajni nalog i podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka;17. obavlja i druge službene radnje u svrhu inspekcijskog nadzora

3 Pod poslovnom prostorijom smatra se svaka prostorija u kojoj se obavlja poslovna djelatnost, uključujući i registrovane poslovne prostorije u stanu.

42

Pored naprijed navedenih, inspektor ima prava i obveze utvrđene u skladu sa posebnim propisima da:

• izvrši inspekcijski nadzor u stambenoj prostoriji, uz prethodno pribavljenu naredbu nadležnog suda, ako sazna da se određena stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti;

• zaustavlja i isključuje svako prometno sredstvo koje učestvuje u unutrašnjem cestovnom prometu osim vozila vojske, policije, vatrogasnih i kola hitne pomoći;

• zabrani obavljanje radnji koje mogu izazvati opasnost po život, zdravlje, okolicu i nanijeti materijalnu štetu;

• oduzme na licu mjesta stečenu imovinsku korist zatečenu prilikom inspekcijskog nadzora i izda potvrdu;

• omogući subjektu nadzora sudjelovanje u svim inspekcijskim radnjama i izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima bitnim za utvrđivanje potpunog i pravilnog činjeničnog stanja kao i zaštitu njegovih prava i pravnih interesa;

• ako u toku inspekcijskog nadzora utvrdi da uočene povrede kod subjekta nadzora imaju obilježje krivičnog djela, o tom saznanju izvještajem obavijesti nadležno tužilaštvo.

U toku rada inspektori mogu od subjekta nadzora dobiti razne akte kojim subjekt dokazuje da mu je utvrđeno neko pravo. Npr. da ima odgovarajuću dozvolu ili saglasnost koja je zapravo nezakonito izdata. To jer je u istoj utvrđeno da subjekt nadzora ispunjava uslove za obavljanje određene djelatnosti, a takvo rješenje nije trebalo biti izdato jer je inspektor utvrdio da taj subjekt ne ispunjava zakonom utvrđene uslove za dobijanje istog.

Upravo zbog činjenice, da se inspektori u svom radu veoma često susreću sa nezakonitim aktima koje izdaju organi uprave različitih nivo vlasti u Federaciji BiH, ukoliko dođu do saznanja za postojanje rješenja kojim je povrijeđen zakon (nezakonito rješenje), a takva povreda može biti razlog za ponavljanje postupka, odnosno za poništavanje, ukidanje ili mijenjanje rješenja, dužni su obavijestiti upravnog inspektora, da sukladno zakonu poduzme odgovarajuće aktivnosti prema nadležnom organu radi poništenja ili ukidanja istog, po pravu nadzora.

inspektori bi trebali, u ovakvim situacijama, pored obavještenja koje šalju upravnom inspektoru, također da obavijeste i organ koji je izdao akt, koji je nadležan za pokretanje postupka i donošenje rješenja, odnosno da obavijeste tužilaštvo.

43


(Ovakvo rješenje je utvrđeno odredbama člana 258. ZUP 4 -a BiH.)

Kada inspektor vrši nadzor kućne radinosti i pri tome utvrdi da je rješenje nezakonito jer je izdato bez prethodnog utvrđivanja da li subjekt nadzora posjeduje sredstva i opremu za kućnu radinost koja je propisima određena, onda obavezno izriče mjeru zabrane rada subjektu nadzora.

Među obavezama inspektora prilikom vršenja inspekcijskog nadzora, zakonodavac je propisao i obavezu koja je naslovljena kao neometanje redovnog procesa rada. U praksi bi to značilo obavezu da se nadzor izvrši na način da se što manje ometa redovan proces rada jer objektivno gledano, svaki inspekcijski nadzor utiče na redovno poslovanje.

24. Prava i obaveze subjekta nadzora

U okviru glave VII kojim je regulisan Inspekcijski nadzor, navedena su i obrađena Prava i obaveze subjekta nadzora, izdvojena kao zasebna cjelina. To je značajna novina u odnosu na raniji zakon. Može se reći da to konceputalno odgovara drugačijem pristupu u izradi novog zakona gdje je subjektima nadzora, u skladu sa europskim standardima, određen drugačiji status, gdje se o njihovim pravima mora voditi više računa nego što je to bilo do sada, a sve to u smislu, preventivnog djelovanja inspekcije.

Mada je naslov ove cjeline određen kao prava i obaveze subjekta nadzora to se u prvim članovima zakonskog teksa u ovom dijelu, govori samo o dužnostima subjekta. Zbog toga ćemo ovdje, uvažavajući naslov, prvo ukazati na prava koja ima subjekt nadzora.

24.1. Prava subjekta nadzora

1. Subjekt nadzora ima pravo da se izjasni o svim činjenicama i dokazima koji su iznijeti u postupku inspekcijskog nadzora. U vezi sa ovim, je i pravo da bude upoznat sa dokazima koji nisu pribavljeni od njega i pravo da se izjasni i o tim dokazima.

2. Subjekt nadzora ima pravo na redovna i vanredna pravna sredstva na upravne akte donesene od strane inspekcije, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku.

3. Subjekt nadzora ima pravo zahtijevati od inspektora da mu pokaže listu provjera-

4 “Službeni glasnik BiH” broj 29/02, 12/04, 88/07, 93/09- član 258. ZUP- BiH - Dužnost obavještavanja nadležnog organa u slučaju postojanja razloga za ponavljanje postupka odnosno za poništavanje, ukidanje ili mijenjanje rješenja.

44

ček listu, po kojoj se nadzor vrši i u kojoj je određeno šta je predmet inspekcijskog nadzora. Ček lista je inače sastavni dio naloga za vršenje inspekcijskog nadzora. Pošto se radi o značajnom a novom institutu, ukazujemo na određene bitne stvari u vezi sa ček listama. Federalni inspektori su uvođenjem sistema elektronskog vođenja inspekcijskog nadzora u Federalnoj upravi, tzv. „e-inspektor”, od početka 2012. godine, koristili ček liste.Ček liste predstavljaju osnovu sistema pomoću kojeg se kreira nalog za inspekcijski nadzor. Novi zakon o inspekcijama, ček liste uvodi kao novi pravni institut, čime im daje obligatornost u primjeni.

Zakonom se također propisuje, da ukoliko bi inspektor u postupku vršenja inspekcijskog nadzora uočio nepravilnost kod subjekta nadzora, koja nepravilnost kao „provjera” nije obuhvaćena konkretnom ček listom, to ga ne treba spriječiti da zapisnikom konstatuje dodatno uočene povrede, po kojima je ovlašten poduzeti odgovarajuće radnje u skladu sa zakonom.

Na osnovu lista provjera/ček lista utvrđuje se obim i složenost inspekcijskog nadzora. Ukoliko se ček listom provjerava recimo samo izdavanje fiskalnog računa ili poštivanje radnog vremena u ugostiteljskim objektima ili se provjerava da li zatečeno lice kod subjekta nadzora ima zaključen ugovor o radu sa poslodavcem, rekli bi da se radi o jednostavnom inspekcijskom nadzoru. Druga je situacija kada se recimo vrši inspekcijski nadzor u termoelektrani ili rudniku u kojem zbog specifične djelatnosti subjekta nadzora, sigurnosnih uslova, stanja tehničke opreme i sl. kontrola može trajati i nekoliko dana.Složenost inspekcijskog nadzora utvrdit će se procjenom rizika postupanja subjekta nadzora. Zemlje članice EU rad kontrolnih organa baziraju na procjeni rizika (tzv. risk assessment) i na inspekcijskom nadzoru koji se praktički sprovodi putem ček lista (check lists).

Kod pripreme za inspekcijski nadzor, inspektor bi morao prethodno provjeriti ponašanja subjekta u ranijem vremenskom periodu u smislu poštivanja propisa. Dakle, provjerava se da li je subjekt bio kažnjavan i po kojim zakonima, kako često je kontrolisan, kojom registrovanom djelatnošću se bavi i sl. Ako se radi o subjektu nadzora „manje rizičnom” kod kojeg su prethodne kontrole pokazale poštivanje propisa, u tom slučaju, se taj subjekt stavlja u red subjekata malog (niskog) rizika i time ne stavlja u prioritet planiranih kontrola.

45


Posebno skrećemo pažnju na obavezu konstatnog usklađivanja lista provjera. Ček liste moraju biti ažurirane i pratiti dinamiku izmjena propisa. Sistem „e-inspektor” se bazira na tzv. ad hock ček listama koje se kreiraju slobodno, prema potrebi nadzora i cilja koji se provjerom želi postići. Ček lista se kreira na bazi provjera koje su sadržane u važećem propisu odgovarajuće administrativne oblasti konkretnog inspektora. Ukoliko dođe do izmjene zakona, svaka promjena, bilo u definisanju bića provjere ili izmjene visine utvrđene novčane kazne, u slučaju povrede propisa, se mora obavezno uskladiti i u bazi ček lista sistema „e-inspektor”.

4. Subjekt nadzora ima pravo da traži ponavljanje ispitivanja uzorka ukoliko smatra da dobijeni nalaz i mišljenje ne odgovaraju stvarnom stanju. To drugo ispitivanje uzoraka bi se po zahtjevu subjekta nadzora obavilo u ovlaštenoj instituciji u Federaciji BiH. Također, prilikom uzimanja uzoraka subjekt nadzora ima pravo uvida u zapisnik o uzimanju uzoraka.

5. U zakonu je propisano i pravo na pružanje stručne pomoći. Tu stručnu pomoć daje inspektor koji vrši inspekcijski nadzor u smislu upućivanja na propise koje primjenjuje u vršenju inspekcijskog nadzora te u smislu preventivnog djelovanja.

6. Subjekt nadzora treba da se educira o zakonima i drugim propisima koje primjenjuje u radu jer je to u njegovom interesu.

24.2. obaveze subjekta nadzora

1. Subjekt nadzora je obavezan da učestvuje u inspekcijskom nadzoru. Smatramo da je u interesu subjekta nadzora da bude aktivan prilikom kontrole. Ova obaveza učešća u nadzoru zapravo znači da je dužan omogućiti inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora u skladu sa nalogom za inspekcijski nadzor i ček listama.

2. Subjekt nadzora je obavezan nadležnom inspektoru dati na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, materijale i obavijesti koje su potrebne za objektivno i pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju inspekcijskog nadzora. Potrebna dokumentacija se u pravilu mora predočiti na licu mjesta ali može i naknadno u roku koji odredi inspektor. Posebno napominjemo da se inspekcijski nadzor može izvršiti u prisustvu odgovornog lica ali i bilo kog zatečenog lica koje je radno angažovano kod subjekta nadzora. Tako da odsustvo

46

odgovornog lica prilikom nadzora ne znači da se nadzor ne može obaviti niti da je nadzor zbog te činjenice manjkav.

Ako se u toku vršenja inspekcijskog nadzora ocijeni da su za pravilno utvrđivanje činjenica potrebni podaci i dokumentacija i drugih lica zaposlenih kod subjekta nadzora ili su ta lica u poslovnom odnosu sa subjektom nadzora, na zahtjev inspektora, subjekt nadzora je dužan dati na uvid i te podatke i dokumentaciju. Ovaj zahtjev za davanje podataka ili dokumentacije za druga lica, inspektor, u pravilu nalaže usmeno, ali se to može odrediti i zaključkom, protiv kojeg nije dozvoljena posebna žalba.

3. Davanje uzoraka proizvoda inspektoru je također jedna od obaveza subjekta nadzora ukoliko je potrebno utvrditi da li ti proizvodi odgovaraju propisanim standardima. Odbijanje davanje uzoraka je određeno kao prekršaj iz člana 165. stav 1. tačka 7. Zakona.

4. Dužnost odazivanja pozivu inspektora je određena kao opća dužnost, što znači obavezu doći lično radi davanja potrebnih pojašnjenja u vezi sa obavljenim inspekcijskim nadzorom. Obaveza postupanja po pozivu inspektora je u zakonu regulisana u odnosu na odgovorna lica, zaposlena lica ali i sva druga lica.Ova obaveza može uključivati i obavezu donošenja tražene dokumentacije u službene prostorije inspekcijskog organa.

Kad okolnosti nalažu, inspektor će pismenim putem pozvati odgovorno lice subjekta nadzora i svako drugo lice da pristupi u prostorije organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova ili na mjesto obavljanja inspekcijske radnje. To znači da u određeno vrijeme, određenog dana pristupi radi davanja izjave ili davanja potrebnih podataka, ili da donese zatraženu dokumentaciju od značaja za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja. Pozivi se u pravilu odnose na radne dane u okviru radnog vremena. Pozivi u neradne dana izvan radnog vremena, su također propisani zakonom, ali kao izuzetak i kad je to osnovano iz iz razloga hitnosti. Poziv se, u pravilu, upućuje u pisanom obliku, ali zakonom je ostavljena mogućnost i usmenog pozivanja ili drugim sredstvima komuniciranja, pri čemu je ostavljena mogućnost da se to učini eletronski, putem mail adrese, fax-a i sl. Za neodazivanje pozivu predviđene su sankcije i propisane novčane kazne. Međutim, pored toga je u zakonu ostavljena i mogućnost prisilnog dovođenja. Ova odredba obuhvata, prema zakonskom određenju, sva lica koja mogu biti

47


pozvana, dakle i odgovorna i zaposlena, ali i sva druga lica. Ova činjenica o mogućnosti prisilnog dovođenja mora biti navedena u pozivu koji se dostavlja u smislu da će se u slučaju nepristupanja ili propuštanja da se opravda nedolazak u roku od 24 sata, primijeniti ova sankcija. Mjera prisilnog dovođenja se određuje zaključkom, na koji se ne može izjaviti posebna žalba. Ovu mjeru bi trebala provoditi policija po nalogu inspekcije a na teret lica koje se privodi.

5. Subjekt nadzora obavezno izvještava nadležnog inspektora i nadležnu policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom. U slučaju neizvršenja ove dužnosti, predviđena je sankcija u vidu novčane kazne iz člana 165. stav 1. tačka 6. Zakona.

6. Ovim zakonom su regulisane situacije kada su subjekti nadzora, strana lica koja ne poznaju jezik koji se koristi na našim prostorima i koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. Takav subjekt nadzora je dužan osigurati prevodioca na jedan od jezika koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. Također i za strana lica koja su u momentu vršenja inspekcijskog nadzora zatečena na radnom mjestu kod tog subjekta nadzora. Troškovi prevođenja, odnosno angažmana prevodioca padaju na teret subjekta nadzora. To će biti u situaciji i kada subjekt nadzora ne osigura prevodioca, pa to učini inspektor.

25. tok inspekcijskog nadzora

Odabir subjekta nadzora koji će biti kontrolisan, utvrdit će se „procjenom rizika”. Ranije smo naglasili da je u ovom zakonu prihvaćen princip EU za rad kontrolnih organa koji se bazira na procjeni rizika i na ček listama.

inspekcijski postupak se uvijek pokreće i rješava po službenoj dužnosti. Zahtjev stranke je samo inicijativa za pokretanje postupka, a da li će postupak biti pokrenut zavisi od procjene inspektora. Tako da je i u ovom postupku prisutno načelo oficijelnosti, postupanja po službenoj dužnosti.

Zakonom je određeno ko može podnijeti zahtjev za provođenje inspekcijskog nadzora. U tom smislu, federalna inspekcija je dužna izvršiti nadzor na pismeno traženje Vlade Federacije BiH, federalnog ministra i direktora Federalne uprave. Pravna i fizička lica, također mogu podnijeti pismeni zahtjev nadležnoj inspekciji da izvrši inspekcijski nadzor.

48

U pravilu, inspektor postupa po zahtjevu, ali je važno istaći da uvijek sa posebnom pažnjom cijeni ozbiljnost i opravdanost svakog zatjeva, te ukoliko ocijeni opravdanim, izvršit će nadzor a o poduzetim mjerama obavijestiti podnosioca zahtjeva pismeno u roku od 15 dana od dana okončanja inspekcijskog nadzora.

Kad izvrši pripremu za inspekcijski nadzor, inspektor odlazi u kontrolu. Nadzor će izvršiti na mjestu gdje treba utvrditi činjenice o izvršavanju propisa na koje se odnosi inspekcijski nadzor. Mjesto vršenja nadzora se utvrđuje nalogom.

inspektor nije dužan najaviti inspekcijski nadzor subjektu nadzora. Inspekcijski nadzor se zapravo može izvršiti u bilo koje doba dana ili noći u toku radnog vremena, ali i izvan radnog vremena, ukoliko postoji opravdana potreba za vršenjem inspekcijskog nadzora.

Ukoliko se započeti inspekcijski nadzor ne može završiti u toku radnog vremena, inspektor može izvršiti privremeno pečaćenje poslovnog prostora ili njegovog dijela ili samo opreme u tom prostoru u kojem se nalaze stvari ili dokumentacija na koje se odnose radnje inspekcijskog nadzora a radi dovršenja započetog nadzora koji se ima nastaviti narednog radnog dana. O privremenom pečaćenju se donosi zaključak, protiv kojeg se ne može izjaviti žalba, koji se ima priložiti uz zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru.

Još jednom naglašavamo da je inspektor dužan obaviti inspekcijski nadzor na način da što manje ometa redovni proces rada, odnosno obavljanje djelatnosti kod subjekta nadzora.

Prilikom obavljanja nadzora, inspektor je dužan da se pridržava načela utvrđenih ovim zakonom i ZUP-om. Inspektor je dužan da obavlja poslove u skladu sa načelima zakonitosti, nepristrasnosti, ekonomičnosti, da pruži i stručnu pomoć subjektu nadzora u primjeni propisa iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora; da kod nalaganja upravne mjere subjektu nadzora, naloži onu upravnu mjeru koja je blaža, ako se tom mjerom postiže svrha kažnjavanja u smislu prevencije. Također, inspektor mora omogućiti subjektu da se izjasni na zapisnik kojim konstatuje utvrđeno činjenično stanje. Inspektor se prema subjektu nadzora mora odnositi profesionalno i korektno, uz pridržavanje svih načela Etičkog kodeksa za državne službenike u Federaciji BiH i Etičkog kodeksa za inspektore. Nakon što se predstavi subjektu kod kojeg je došao u nadzor i predoči službenu iskaznicu i značku, inspektor započinje inspekcijski nadzor.

49


Inspekcijski nadzor se vrši na osnovu naloga za inspekcijski nadzor.Dakle, prilikom započinjanja nadzora, inspektor predočava nalog za vršenje inspekcijskog nadzora subjektu kojeg kontrolira.

Nalog za vršenje inspekcijskog nadzora federalnom inspektoru izdaje glavni inspektor, u pisanom obliku a nalog sadrži sljedeće obavezne elemente:

1. naziv inspekcijskog organa, broj naloga i datum izdavanja;2. ime i prezime glavnog inspektora koji izdaje nalog i naziv inspektorata;3. naziv subjekta i objekta nad kojim se vrši nadzor;4. predmet inspekcijskog nadzora;5. lista provjera - ček lista;6. ime i prezime inspektora koji će izvršiti inspekcijski nadzor;7. oznaku službenog vozila i registraciju;8. datum početka vršenja inspekcijskog nadzora;9. potpis izdavaoca naloga i otisak pečata;10. pouku subjektu nadzora da ometanje inspektora u radu predstavlja prekršaj.

Ukoliko se prema okolnostima ne može jasno odrediti subjekt nadzora, inspektor može izdati nalog za inspekcijski nadzor i isti potpisati na terenu uz obavezu da pomenuti nalog inspektor predoči glavnom inspektoru u roku od 24 sata, koji će ga svojim potpisom verifikovati kao akt u predmetu.

Ako kod istog subjekta nadzora inspekcijski nadzor istovremeno vrši više inspektora iz različitih upravnih oblasti ( npr. tržni, inspektor rada, sanitarni), svakom inspektoru izdaje se pojedinačno nalog za inspekcijski nadzor za oblast koju nadzire. Ako postoji potreba za poduzimanjem hitnih mjera zbog zaštite javnog interesa, glavni inspektor može inspektoru izdati usmeni nalog za vršenje inspekcijskog nadzora, uz obavezu da u roku od 24 sata od izdavanja usmenog naloga inspektoru izda pisani nalog.

Prilikom inspekcijskog nadzora, subjekt nadzora ima pravo da zatraži od inspektora da mu predoči ček listu ( predmet i pravni osnov kontrole) po kojoj će vršiti konkretan nadzor.Na osnovu te liste, subjekt može vidjeti pravni osnov, ovlaštenje inspektora i temeljem kojeg propisa se vrši predmetna kontrola.

50

Ako prilikom kontrole inspektor konstatuje da subjekt krši zakon u pogledu nekih drugih normi, koje nisu sadržane i definisane kao provjere u konkretnoj ček listi po kojoj vrši nadzor, inspektor može zapisnikom konstatovati tu povredu, čime će utvrditi činjenično stanje, na koje kasnije može primijeniti adekvatnu mjeru. To znači da se zakonom ne ograničava mogućnost šire kontrole, mimo provjera sadržanih u konkretnoj ček listi po kojoj se obavlja nadzor.

Na ovakav način, se zapravo ne krši princip samostalnosti u radu, nego se pojačava načelo efikasnosti i transparentnosti, jer s jedne strane, subjekt nadzora ima pravo znati šta će mu inspektor kontrolisati i ima li pravo da vrši tu kontrolu, na temelju kojeg zakona, a sa druge strane, lista služi inspektoru kao podsjetnik, šta će to konkretno kontrolisati i temeljem kojeg zakonskog propisa.

Direktor Federalne uprave je ovlašten da donese Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje obima i složenosti inspekcijskog nadzora.

25.1. utvrđivanje podataka o subjektu nad kojim se vrši nadzor

U inspekcijskom nadzoru inspektor utvrđuje, u pravilu, za svakog subjekta nadzora:1. identifikaciju subjekta nadzora i to:

a) identitet za fizičko lice, b) oblik organizacije za pravno lice,c) podatke o odgovornom licu za predstavljanje i zastupanje pravnog lica prema aktu o osnivanju i upisu u sudski registar;

2. posjedovanje propisane dokumentacije za obavljanje djelatnosti:a) rješenje o upisu u sudski ili drugi registar; b) rješenje za obavljanje djelatnosti ako je to posebnim propisom utvrđeno (odobrenje, licenca za rad i sl.); c) pravni osnov korištenja poslovnog prostora; d) odobrenje za priključak na komunalne, elektro, gasne i druge instalacije, ako je to posebnim propisom utvrđeno;e) da li je kod subjekta nadzora zaposlen stranac i bez radne dozvole ili sa radnom dozvolom kojoj je istekla važnost, izuzev kategorija stranaca koji ne moraju imati radnu dozvolu u skladu sa posebnim propisima;f) dopuštenost rada sa sredstvima i resursima sa kojima se obavlja djelatnost u skladu sa zakonom (važenje koncesije, tehnički nadzor, registracija, atest i sl.); g) i drugu propisanu dokumentaciju koju mora posjedovati u skladu sa zakonom i drugim propisima.

51


25.2. učestvovanje subjekta nadzora u vršenju inspekcijskog nadzora

Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru neometano obavljanje inspekcijskog nadzora i učestvovati u utvrđivanju činjenica u predmetu, lično ili putem ovlaštenog lica.

Zakonodavac je, iz razloga čestog izigravanja norme od strane subjekta nadzora, na način da odgovorno lice ne bude prisutno nadzoru, pa onda poslije, osporava prijem zapisnika i time i mogućnost očitovanja na isti, (što je moglo dovesti i do obustava pokrenutih postupaka) u novom zakonu, na drugačiji i fleksibilniji način definisao ko mora biti prisutan prilikom nadzora, odnosno s kim inspektor može obaviti nadzor. Ukoliko odgovorno lice nije prisutno, inspekcijski nadzor može se obaviti sa bilo kojim uposlenikom koji je u radnom odnosu kod subjekta nadzora i isti se zatekne u momentu nadzora, koji će svojim potpisom na zapisnik, po okončanju nadzora, potvrditi uredan prijem zapisnika. Lice s kojim je obavljen nadzor će dostaviti bez odlaganja zapisnik odgovornom licu u subjektu nadzora koji se ima se pravo očitovati na isti u roku od 5 dana.

Ukoliko uposlenik odbije da potpiše zapisnik, inspektor će to unijeti u zapisnik i putem pošte, subjektu nadzora dostaviti zapisnik na izjašnjenje. Inspektor može tražiti od bilo kojeg uposlenika kod subjekta nadzora da, u roku koji on naloži, dostavi sve potrebne dokumente ili podatke koji su relevantni za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja u konkretnom inspekcijskom nadzoru.

Ako inspektor iz objektivnih razloga ne može obaviti inspekcijski nadzor, pismenim putem će pozvati subjekta nadzora da u određeno vrijeme i određeni datum pristupi u prostorije sjedišta inspekcijskog organa i donese traženu dokumentaciju.

Inspektor može privremeno oduzeti poslovnu i drugu dokumentaciju radi provjere autentičnosti i tačnosti navoda u njoj, kao i onu koja može u prekršajnom postupku poslužiti kao dokaz kojim je učinjen prekršaj. Zaključkom će se odrediti u kojem će se roku vratiti dokumentacija, osim ako se ona prilaže kao dokaz u prekršajnom ili krivičnom postupku.

O privremenom oduzimanju dokumentacije inspektor izdaje potvrdu u kojoj će se navesti šta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv dokumenta, izdavalac, broj, datum i dr.)

52

dokumentacija koju inspektor oduzme a koja se kasnije koristi kao dokaz kojim se utvrđuje činjenje prekršaja na sudu, treba biti predočena u originalu na uvid, dok se u spis suda prilaže kopija. Na obavezu predočavanja dokaza u originalnom

5 obliku obavezuju odredbe ZKP-a FBiH član 289. koje se subsidijarno primjenjuju u prekršajnom postupku.

Inspektor može u inspekcijskom nadzoru privremeno oduzeti i predmete ili robu sa kojima je učinjen prekršaj (predmet prekršaja) ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja, o čemu izdaje potvrdu u kojoj će navesti šta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv predmeta, vrsta, količina, jedinica mjere, deklarirana ili procijenjena vrijednost, datum, vrijeme i mjesto oduzimanja, lice od koga su predmeti ili roba oduzeti i vlasnik predmeta ili robe).

26. zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru

O svakom inspekcijskom nadzoru inspektor je obavezan sastaviti zapisnik i u njemu navesti činjenično stanje utvrđeno konkretnim inspekcijskim nadzorom.

zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru po svom karakteru i značaju je javna isprava, ali treba istaći da zapisnik može biti i upravni akt zavisno od ovlaštenja inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora.

Da li će zapisnik biti upravni akt zavisi od toga da li se u zapisniku nalažu upravne mjere. Ukoliko se navedene mjere nalažu, zapisnik jeste upravni akt i subjektu nadzora se mora dati mogućnost korištenja pravnih sredstava kao i kod drugih upravnih akata.

Zapisnik sastavlja inspektor koji je obavio inspekcijski nadzor. Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno više inspektora iz različitih upravnih oblasti, u tom slučaju svaki inspektor sačinjava poseban zapisnik. Zapisnik sadrži, osim elemenata propisanih u Zakonu o upravnom postupku i navode koje je neophodno navesti u obavljanju inspekcijskog nadzora. Obrazac inspekcijskog zapisnika, propisat će direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za vršenje inspekcijskog nadzora. O manje važnim radnjama u postupku i izjavama subjekta nadzora, kao i u slučaju nemogućnosti izvršenja inspekcijskog nadzora, inspektor sačinjava službenu zabilješku. Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno više inspektora iz iste oblasti, u tom slučaju sačinjavaju

5 Kantonalni sud Sarajevo Rješenje br. 65 0 Pr 352257 14 Pžp od 23.05.2014 godine

53


jedan zapisnik. Zapisnik se sačinjava na licu mjestu i u toku obavljanja inspekcijskog nadzora. U složenijem inspekcijskom nadzoru, zapisnik se može sastaviti i završiti u službenim prostorijama organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova, u roku od tri dana od dana završenog inspekcijskog nadzora. Jedan primjerak zapisnika predaje se subjektu nadzora, odmah nakon sastavljanja, ukoliko to objektivne okolnosti dozvoljavaju.subjektu nadzora se mora omogućiti da se izjasni na zapisnik, dakle na činjenično stanje koje je inspektor utvrdio u toku provođenja inspekcijskog nadzora. (načelo saslušanja stranake)

Primjedbe na zapisnik, subjekt nadzora može staviti istovremeno sa sačinjavanjem zapisnika, a u slučaju da odgovorno lice nije prisutno nadzoru, osoba koja je prisutna a odbija da potpiše zapisnik, dužna ga je odmah, dostaviti odgovornoj osobi koja se ima izjasniti u roku od 5 dana od dana prijema zapisnika.

Primjedbe na zapisnik, odnosno izjava da nema primjedaba, unosi se u zapisnik. Ukoliko se primjedbe na zapisnik prilažu uz zapisnik, one se imaju potpisati od strane odgovornog lica, odnosno lica koje je učestvovalo u inspekcijskom nadzoru. Ako ovlašteno lice ne stavi primjedbe na zapisnik u roku od 5 dana od prijema zapisnika ili da pismenu izjavu da nema primjedbi, smatra se da nema primjedbi na zapisnik.

zapisnik ima snagu javne isprave u dijelu koji nije osporen, dakle osim u onim dijelovima na koje je subjekt nadzora stavio primjedbu da nisu pravilno sastavljeni.

Inspektor je dužan pročitati sadržaj zapisnika subjektu nadzora. Inspektor će razmotriti primjedbe na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru i prema potrebi, upotpuniti inspekcijske radnje na koje se primjedbe odnose. O primjedbama na zapisnik posebno se ne odlučuje, već se cijene i obrazlažu u postupku donošenja upravnog akta.

važno je naglasiti da inspektor cijeni primjedbe, ali nije u obavezi da iste prihvati. U zavisnosti o vrsti povrede koju inspektor konstatuje zapisnikom, inspektor će rješenjem naložiti adekvatnu odgovarajuću upravnu mjeru, koja je srazmjerna vrsti i težini uočenog nedostatka kod kontrolisanog subjekta.

U praksi federalnih inspektora, nemali je broj primjera u kojima subjekt nadzora ističe prigovor ne osporavajući kvalitetno utvrđeno činjenično stanje, nego zapravo samo

54

formalno prigovori i osporava zapisnik kako bi onemogućio da zapisnik ima svojstvo javne isprave, ističući irelevantne primjedbe ili dokaze kojima se uopšte ne osporava stanje utvrđeno inspekcijskim nadzorom. Upravo zbog ovog, inspektor kod odlučivanja koju će mjeru poduzeti u konkretnom slučaju, mora kvalitetno obrazložiti razloge zbog kojih nije prihvatio paušalne i irelevantne prigovore istaknute na zapisnik. Ovdje će doći do izražaja kvalitet rada inspektora, a ukoliko temeljem takvog zapisnika inspektor pokrene i prekršajni postupak (izda prekršajni nalog ili podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka), od kvalitetnog obrazloženja nebitnosti istaknutih prigovora na zapisnik, uveliko će zavisiti i održavanje na pravnoj snazi tog prekršajnog naloga u sudskom postupku.

Zbog izuzetne važnosti koju zapisnik ima kao akt u inspekcijskom nadzoru koji je najčešće i jedini materijalni dokaz kojim inspektori dokazuju prekršaj u sudskom postupku, naglašavamo da Zapisnik mora biti vjerna i potpuna slika toka i sadržaja postupka koji se vodi. Sve što je značajno u obavljanju radnje mora se upisati u zapisnik.

U zapisnik je važno što tačnije upisati izjave stranaka, svjedoka ili drugih osoba koje sudjeluju u postupku, prema potrebi i njihovim riječima onako kako su to izjavili pred službenim licem. U zapisniku je značajno navesti i sve isprave koje su u toku postupka u bilo koju svrhu podnesene.

Također, u zapisnik se upisuju i zaključci koji se donesu u toku obavljanja postupka. U slučaju da se postupak ne može okončati isti dan, nastavak rada se unosi u isti, a ne u novi zapisnik, s tim što će se navesti datum i vrijeme kada je nastavljen postupak.

zapisnik se mora voditi uredno. U zapisniku se ne smije ništa brisati. Ako je nešto pogrešno napisano npr. u brojevima, riječima, tehničkim oznakama i sl., to treba vidljivo precrtati tako da i dalje bude čitljivo što je greškom bilo napisano pa precrtano.

U zapisnik koji je zaključen (potpisan) ne smije se ništa dodavati (dopisivati) ili mijenjati. Ako iz opravdanih razloga treba nešto u zaključenom zapisniku promijeniti, to će se činiti “dodatkom zapisnika” tj. u novom zapisniku koji uz neophodne uvodne konstatacije tačno navodi šta se mijenja ili dopunjava u prije sastavljenom zapisniku. Naglašavamo da i taj dodatni zapisnik mora biti potpisan odnosno zaključen.

Zapisnik sastavljen u skladu sa zakonom predstavlja potpun dokaz o onome šta je u njemu napisano. To je dokaz o toku i sadržaju preduzetih postupaka i datih izjava, osim onih dijelova koji se osporavaju, jer s obzirom na primjedbe osoba kod kojih je vršen

55


nadzor, ti dijelovi, po njihovoj tvrdnji, njihovom stavu, nisu pravilno sastavljeni. U zapisniku se zakonska presumpcija tačnosti javne isprave ne odnosi i na istinitost navoda u datim izjavama, već samo da su izjave tačno upisane u zapisnik onako kako su date od saslušane (kontrolisane) osobe.

Tačnost zapisnika u cijelosti ili djelimično je dopušteno osporavati, kao što je dopušteno osporavati i svaku javnu ispravu. Teret dokazivanja netačnosti zapisnika je na onome ko osporava tačnost.

Ovdje želimo ukazati i na odredbe Zakona o upravnom postupku Bosne i Hercegovine, član 67. kojim je regulisano da se zapisnik može diktirati u elektronski nosač zvuka. U takvoj situaciji u roku od tri dana mora se napraviti zapisnik u pisanoj formi i dostaviti strankama kao i licima na koja se odnosi, kako bi najkasnije u roku od tri dana od dana dostavljanja mogli dati primjedbe na zapisnik. Ako u određenom roku stranke ne daju primjedbe na zapisnik, smatra se da nemaju primjedbi.

27. nalaganje upravnih mjera – rješenje

Kada inspektor utvrdi, da subjekt nadzora ne postupa u skladu sa propisima, on cijeni vrstu i težinu utvrđene povrede, ranija ponašanja i eventualna kažnjavanja kod istog subjekta, njegove socijalne, materijalne i druge prilike i određuje koju mjeru će primijeniti djelujući pri tome preventivno, korektivno ili represivno. Donošenju rješenja, dakle prethodi provođenje odgovarajućeg dokaznog postupka u kojem je nadležni organ dužan utvrditi činjenice i okolnosti koje su od važnosti za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja u upravnoj stvari koja je predmet postupka, te stranci pružiti mogućnost da se u toku postupka njegovog donošenja izjasni o tim činjenicama i okolnostima radi zaštite prava i pravnih interesa.

Sankcija koju inspektor naloži, mora da odgovara težini utvrđene povrede, tj. da se njome može ostvariti svrha kažnjavanja, pri čemu moramo istaći da inspektor kod utvrđivanja sankcije, primjenjuje pravilo od lakše ka težoj sankciji.

Upravnu mjeru, inspektor nalaže rješenjem. Podsjećamo da ovlašteni organ, u toku vođenja postupka mora voditi računa o poštivanju svih načela postupka, pored načela saslušanja stranke, poštivati i načelo zakonitosti, načelo zaštite prava građana i zaštite javnog interesa, načelo efikasnosti, načelo materijalne istine.

56

Rješenje je naziv za upravni akt kojim je riješena upravna stvar. To je opći naziv, a posebnim zakonom može bti određen i drugačiji ( npr. dozvola, odobrenje, naredba i sl.) mada se i tada radi o rješenju u smislu odredaba ZUP-a.

Pisano rješenje je bitno za osiguranje zakonitosti u rješavanju upravnih stvari i pravnu sigurnost stranaka, jer pisanom rješenju prethodi provođenje postupka, iz njega se vidi sadržaj prava i obaveza, nevedeno je činjenično stanje, pravni osnov za odlučivanje, te uputa o pravnom lijeku. U zakonu nije određeno kao obaveza ali treba, i u praksi je prihvaćeno, da se ispod teksta na lijevoj strani označi i kome se rješenje dostavlja.

obavezni dijelovi rješenja

1. uvod rješenja sadrži: naziv organa koji donosi rješenje, propis o nadležnosti tog organa, ime stranke i njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika ako ga ima i kratko označenje predmeta postupka.

2. dispozitivom se rješava u predmetu postupka u cijelosti i o svim pitanjima koja se tiču rješavanja upravne stvari po službenoj dužnosti. Odstupanja mogu biti kada se donosi djelimično rješenje ili dopunsko rješenje. Dispozitiv mora biti jasan, precizan i kratak a može se, po potrebi, podijeliti i na više tačaka. U dispozitivu se ne trebaju navoditi razlozi zašto je tako odlučeno, ni pravni ni činjenični, jer se to navodi u obrazloženju.

Ako se rješenjem nalaže izvršenje neke radnje, u dispozitivu se navodi i rok u kojem se ta radnja ima izvršiti. Navodi se i kada je zakonom određeno da žalba nije dopuštena i kada žalba ne odgađa izvršenje rješenja sa navođenjem zakona kojim je to propisano.

Dispozitivom se može odlučiti i o troškovima postupka ako ih je bilo. Ako se o troškovima postupka ne odluči rješenjem, u dispozitivu će se navesti da će se o njima donijeti poseban zaključak.

Ako je u istoj upravnoj stvari ranije doneseno privremeno rješenje, u dispozitivu se navodi posebna tačka o njegovom ukidanju, jer ono ne može imati pravne učinke kad se donese rješenje nakon okončanja postupka.

Ako je u istoj upravnoj stvari ranije donoseno djelimično rješenje, u dispozitivu rješenja kojim se potpuno rješava upravna stvar treba u posebnoj tačci konstatirati kakva je veza s tim rješenjem, a u slučaju da je o upravnoj stvari odlučeno u cijelosti, uključujući i o onome što je ranije odlučeno, djelimično, u dispozitivu treba navesti da se ukida ranije

57


doneseno djelimično rješenje.3. obrazloženje rješenja dolazi iza dispozitiva. To je važan dio rješenja, osobito ako se radi o rješavanju neke složenije upravne stvari i kada se stranci nalažu kakve obaveze. Ovdje se objašnjava stranci na koju se rješenje odnosi, zbog kojih je činjeničnih i pravnih razloga odlučeno kako je to određeno u dispozitivu.

U pravilu, potpuno obrazloženje treba sadržavati:• Kratko navođenje zahtjeva stranke,• Koji su dokazi izvedeni u postupku ( pribavljeni podatci, saslušani svjedoci,

obavljen nadzor i sl.),• Kakvo je utvrđeno činjenično stanje i na temelju kojih dokaznih sredstava,• Prema potrebi objašnjenje razloga koji su bili odlučni pri ocjeni pojedinih dokaza,• Konstatacija da je stranka učestvovala u postupku i da li je imala primjedbi ili ne,• Razloge zašto neke od primjedbi ili predloženih zahtjeva stranke nisu uvaženi,• Navođenje materijalno–pravnih propisa u kojima stoji pravno uporište za

rješavanje upravne stvari kako je to izloženo u dispozitivu.

Prema naprijed izloženom, obrazloženje rješenja se sastoji iz činjeničnog i pravnog dijela koji čine cjelinu. Ti dijelovi moraju biti potpuni, jasni i određeni i uvijek u korelaciji sa dispozitivom.

Ako žalba ne odgađa izvršenje rješenja, obrazloženje mora sadržavati i pozivanje na zakon/ materijalni propis koji to dopušta.

Kada je upravna stvar riješena po slobodnoj (diskrecionoj) ocjeni, tada obrazloženje rješenja treba sadržavati ne samo činjenično stanje, nego obavezno i razloge kojima se službena osoba- voditelj postupka rukovodila kod donošenja takvog rješenja, što je važno da se može ocijeniti da je odluka donesena u granicama ovlaštenja i u skladu sa ciljem kojim je ta ovlast data donosiocu rješenja.

Obrazloženje drugostepenog rješenja, koje se donosi po žalbi, na odgovarajući način sadrži istu sistematiku kao i prvostepeno rješenja, s tim što se moraju ocijeniti svi navodi žalbe. Ako je prvostepeni organ u obrazloženju rješenja pravilno ocijenio navode koji se iznose u žalbi, drugostepeni organ može se pozvati na razloge i ocjene prvostepenog rješenja, ističući da je s njima saglasan.

58

4.uputstvom o pravnom lijeku stranka se obavještava može li se protiv rješenja izjaviti žalba ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom. Ova uputa mora biti potpuna i jasna. Ta se uputa zasniva na načelu prava stranke na žalbu protiv prvostepenog rješenja, odnosno pravu pokretanja upravnog spora protiv konačnog rješenja u upravnom postupku.

U uputi na prvostepeno rješenje navodi se naziv drugostepenog organa kojem se žalba izjavljuje, u kojem roku se žalba predaje i sa kojim iznosom takse. Navodi se također i da se žalba predaje prvostepenom organu protiv čijeg rješenja se podnosi žalba, te da se žalba može izjaviti i usmeno na zapisnik kod tog organa.

Ako se protiv rješenja može pokrenuti upravni spor, u uputi se navodi naziv i sjedište suda kojem se tužba podnosi, u kojem roku i s kojim iznosom takse.

Ako je u rješenju navedena pogrešna uputa, stranka može postupiti po važećim propisima ili po uputstvu. Stranka koja postupi po pogrešnom uputstvu ne može zbog toga imati štetnih posljedica.

Ako nije data uputa o pravnom lijeku ili je data nepotpuna uputa, stranka može postupiti po važećim propisima, a može u roku od 8 dana tražiti od organa koji je donio rješenje da rješenje dopuni. U takvom slučaju rok za žalbu teče od dana dostavljanja dopunjenog rješenja.

Kada je protiv rješenja moguće izjaviti žalbu, a stranka je pogrešno upućena da protiv tog rješenja nema mjesta žalbi ili da se protiv njega može pokrenuti upravni spor, rok za žalbu teče od dana dostavljanja rješenja suda, kojim je tužba odbačena kao nedopuštena, ako stranka nije već prije toga podnijela žalbu nadležnom organu.

Kad protiv rješena nije moguće izjaviti žalbu, a stanka je pogrešno upućena da se protiv tog rješenja može izjaviti žalba, pa je izjavila žalbu i zbog toga propustila rok za pokretanje upravnog spora, taj rok joj teče od dana dostavljanja rješenja kojim je žalba odbačena ako stranka već prije toga nije pokrenula upravni spor.

5. Potpis ovlaštene službene osobeRješenje potpisuje službena osoba ovlaštena da donosi rješenje.

59


6. Pečat organa koji je donio rješenje Uz potpis se stavlja i pečat na rješenje, a u lijevom donjem uglu, ispod upute o pravnom lijeku, navodi se i kome se dostavlja rješenje.

27.1. konačnost i pravosnažnost rješenja

konačno je rješenje koje se više ne može pobijati žalbom. Od nastupanja pravnog djelovanja konačnosti stranka može ostvarivati svoja prava ako zakonom nije drugačije određeno.

Pravosnažno je rješenje koje se više ne može pobijati u upravnom sporu odnosno drugom sudskom postupku, a stranka je njime stekla određeno pravo odnosno pravni interes ili su joj naložene određene obaveze.

Ako se žalbom, odnosno tužbom pobijaju pojedini dijelovi dispozitiva rješenja, oni dijelovi dispozitiva koji se ne pobijaju i nisu zavisni od drugih djelova dispozitiva rješenja postaju pravosnažni ispunjenjem uslova iz prethodnog stava.

Pravosnažno rješenje moguće je poništiti, ukinuti odnosno promijeniti samo na osnovu vanrednih pravnih sredstava određenih zakonom.

28. upravne mjere

Zakon o inspekcijama Federacije BiH, određuje više vrsta upravnih mjera koje je inspektor ovlašten da donese, ukoliko utvrdi da subjekt nadzora ne postupa u skladu sa propisima. Inspektor može:

1. naložiti da se utvrđeni nedostaci i nepravilnosti otklone na način i u roku kako je određeno ovim zakonom i posebnim propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor;

2. usmeno naložiti subjektu nadzora da odmah poduzme odgovarajuće radnje i mjere u cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti ukoliko postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno opasnost po okoliš;

3. zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno rad subjektu nadzora, koja se obavlja suprotno zakonu i drugim propisima, kada je to određeno ovim zakonom i propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor;

4. zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno rad i privremeno oduzeti robu subjektu nadzora koji obavlja djelatnost, odnosno stavlja robu u promet bez

60

odobrenja nadležnog organa i odmah zapečatiti poslovni prostor ili sredstva rada;5. privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor, robu koja je pribavljena suprotno zakonu

i drugim propisima ili služi prometu odnosno izvršenju poslova i radnji koje su u suprotnosti sa propisima;

6. narediti uništavanje robe koja je oduzeta u vršenju inspekcijskog nadzora zbog toga što je protivpravno nastala ili služi prometu, odnosno izvršenju radnji koje su u suprotnosti s propisima;

7. zabraniti subjektu nadzora dalje radno angažovanje zatečenih lica bez reguliranog radno-pravnog statusa u skladu sa zakonom;

8. privremeno staviti van upotrebe sredstva rada zatečena u postupku protivpravnog vršenja poslovne djelatnosti do otklanjanja nedostataka i ista odmah zapečatiti ili na drugi prigodan način (natpis, traka i sl.) onemogućiti njihovu upotrebu;

9. naložiti isključenje iz saobraćaja vozila kojim je počinjen prekršaj (osim vozila hitne pomoći, vojske, policije i vatrogasnih vozila);

10. zabraniti pristup mjestu na kojem se vrši uviđaj ili druge inspekcijske radnje;11. naložiti rušenje bespravno izgrađenog objekta ili vraćanje u prvobitno stanje

terena ili privremeno zabraniti gradnju objekta do pribavljanja dozvola za gradnju u skladu sa zakonom;

12. ukoliko inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora, utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost bez registracije ili odobrenja nadležnog organa odmah će zabraniti rad subjektu nadzora i odmah će zapečatiti poslovne prostorije ili sredstva rada;

13. ukoliko inspektor u vršenju redovnog inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora ne ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti, naredit će privremenu zabranu obavljanja djelatnosti do ispunjenja propisanih uslova;

14. naložiti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje je pravno lice, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno organ uprave obavezan da poduzme;

15. odrediti i druge mjere koje su određene ovim zakonom i posebnim propisima.

Naprijed navedene upravne mjere koje federalnim inspektorima stoje na raspolaganju, određuju se rješenjem. Svaki federalni inspektor iz odgovarajuće administrativne obasti, odgovarajućim je i materijalnim propisom ovlašten za donošenje upravnih mjera koje su navedene. Npr. ukoliko je nadzor izvršio tržišni federalni inspektor, uvod rješenja kojim on određuje upravnu mjeru, sadržavat će odredbu člana iz Zakona o inspekcijama Federacije BiH i odgovarajućeg člana zakona po kojem je vršio nadzor ( recimo Zakona o unutrašnjoj trgovini, Zakona o obrtu, ili Zakona o zaštiti potrošača i sl.).

61


Značajna novina u odnosu na raniji zakon je uvođenje nove upravne mjere zabrane rada kod subjekta nadzora sa više utvrđenih prekršaja u jednoj inspekcijskoj kontroli. Ovakva upravna mjera je rezultirala analizom odredaba dosadašnjeg Zakona o inspekcijama i manjkavosti, odnosno potreba za ovakvom upravnom mjerom. Uzmimo primjer kada u jednom inspekcijskom nadzoru, inspektor rada utvrdi tri teža prekršaja kod jednog kontrolisanog subjekta npr. zatekne nekoliko ljudi koji rade na crno, bez zaključenog ugovora o radu što je suprotno odredbama Zakona o radu Federacije BiH, zatim prekršaj da poslodavac nije isplatio plaće u zakonskom roku i recimo utvrdi i prekršaj kojim je isti poslodavac otkazao zaposlenika koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, usljed čega je privremeno nesposoban za rad. Ili drugi primjer, recimo, tržišni inspektor u jednoj kontroli kod subjekta utvrdi da isti ne posjeduje fiskalni sistem, ne izdaje fiskalne račune i recimo nema odobrenja nadležnog organa o ispunjavanju minimalno tehničkih uslova za obavljenje djelatnosti. U novom zakonu, zakonodavac je utvrdio mogućnost da inspektor u ovakvom slučaju može subjektu izreći upravnu mjeru privremene zabrane rada u trajanju od 7 dana, u ponovljenom slučaju u trajanju od 30 dana, a u svakom narednom ponovljenom slučaju izriče se zabrana rada u trajanju od 60 dana.

Pod ponovljenim slučajem smatra se počinjenje dva ili više prekršaja u periodu od dvije godine nakon što je rješenje o zabrani rada postalo konačno. Dakle, ako bi u propisanom periodu od dvije godine, bilo utvrđeno činjenje samo jednog prekršaja, onda se ova mjera ne može izricati.

Upravna mjera privremene zabrane rada ne odnosi se na prekršaje za koje je odredbama ovog zakona predviđeno izricanje te upravne mjere a žalba na rješenje ne odlaže izvršenje rješenja.

Žalba na rješenje o upravnoj mjeri privremene zabrane rada, po ovoj osnovi, ne odlaže izvršenje rješenja.

Ako se određuje upravna mjera koja se mora izvršiti odmah ili odmah započeti njeno izvršenje, rješenje o upravnoj mjeri može se donijeti i na odgovarajućem obrascu a određeni podaci i odluke se mogu napisati rukom. Rješenje sadrži u obrazloženju, razlog zbog kojeg se donosi takvo rješenje i navođenje propisa na osnovu kojeg je određena upravna mjera.

62

Sadržaj i formu obrasca propisuje direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova.

Zakon omogućava i javno objavljivanje upravne mjere ukoliko se time može postići potpunija svrha inspekcijskog nadzora. Upravna mjera se može objaviti na oglasnoj tabli subjekta nadzora, u sjedištu subjekta nadzora, na oglasnoj ploči organa za inspekcijske poslove, u javnim glasilima ili na drugi pogodan način.

28.1.upravna mjera privremene zabrane rada subjektu nadzora u cijelosti ili djelomično

Kod upravne mjere privremene zabrane rada inspektor može zabraniti rad u cijelosti ili djelimično, a zabrana počinje teći od dana uručenja rješenja. Inspektor će na licu mjesta zabraniti rad subjektu nadzora i izvršiti pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora, ako obavlja djelatnost:

• bez rješenja o upisu u sudski registar nadležnog suda;• bez rješenja nadležnog organa za obavljanje djelatnosti;• u suprotnosti sa rješenjem kojim mu je odobreno obavljanje određene djelatnosti

ili• ne posjeduje dokumentaciju kojom potvrđuje da ispunjava minimalno-tehničke

uslove za bavljenje tom djelatnošću (rješenje nadležnog organa, zapisnici nadležnih inspekcija i sl.)

Inspektor pak neće naložiti upravnu mjeru privremene zabrane ako će takvim postupkom ugroziti javni interes, život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno uzrokovati opasnost po okolicu.

Ako inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost ili pruža usluge za pravno ili fizičko lice koje ne posjeduje potrebnu dokumentaciju, odmah će zabraniti dalje obavljanje navedenog posla.

Ako inspektor procijeni da privremena mjera zabrane rada može biti nasilno narušena ili u kratkom roku od strane subjekta nadzora ili drugih lica neizvršena, može naložiti stalni ili povremeni nadzor nad privremeno zatvorenim objektima na način da obavijesti nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova o naloženoj mjeri zabrane rada i mjeri obezbjeđenja iste, a troškove snosi subjekt nadzora kojem je izrečena mjera zabrane

63


rada. Žalba na ovo rješenje ne odlaže izvršenje rješenja.28.2. usmeno nalaganje upravne mjere

Ako je prema ocjeni inspektora potrebno poduzeti hitne mjere i radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i nastanak veće materijalne štete ili u cilju zaštite javnog interesa, inspektor će usmeno naložiti upravnu mjeru i istovremeno naložiti da se ista odmah izvrši. Usmeno naložena upravna mjera je odmah izvršna, unosi se u zapisnik, a inspektor donosi pismeno rješenje u roku od tri (3) dana od dana usmeno naložene upravne mjere.

Ako inspektor, u skladu sa ovim zakonom, usmeno naloži zatvaranje poslovnog objekta, odnosno drugog mjesta rada, donijet će i pismeno rješenje u roku od 24 sata od momenta usmeno naložene upravne mjere. Dispozitiv ovog pisanog rješenja mora odgovarati sadržaju usmenog rješenja, usmeno određenim (naređenim) upravnim mjerama. Obrazloženje pisanog rješenja mora biti cjelovito u opisu činjeničnog stanja koje je uvjetovalo da se donese usmeno rješenje. U svakom slučaju pošto se pisano rješenje izrađuje naknadno, u obrazloženju treba činjenično navesti i kakvo je ishodište usmeno naloženih mjera (npr. da su se tim mjerama spriječile ili otklonile određene štetne posljedice jer se time može potkrijepiti opravdanost poduzetih mjera usmenim rješenjem). Kada je subjektu nadzora zabranjen rad, inspektor će odmah, na licu mjesta izvršiti obezbjeđenje izvršenja naložene upravne mjere pečaćenjem ili na drugi odgovarajući način (natpis, traka i sl.) zatvoriti poslovne prostorije u kojima je zabranjen rad ili zapečatiti sredstva rada i vozila. Inspektor će zapisnikom konstatovati činjenično stanje i poduzete radnje a sam način zatvaranja poslovnih prostorija ili pečaćenje sredstava rada će odrediti rješenjem o zabrani rada.

28.3. upravna mjera oduzimanja, uništavanja i stavljanja robe ili predmeta prekršaja van prometa

U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor će oduzeti robu ili predmete prekršaja od subjekta nadzora i iste uništiti, ukoliko je istima zabranjen promet, kao i u drugim slučajevima određenim posebnim propisima. Oduzeta roba ili predmeti prekršaja popisuju se u potvrdi o oduzimanju robe ili predmeta. O oduzimanju robe ili predmeta prekršaja inspektor donosi rješenje koje se dostavlja subjektu nadzora, protiv kojeg je dozvoljena posebna žalba koja ne odlaže izvršenje rješenja. Primjerak rješenja dostavlja se i organu nadležnom za uništenje oduzete robe ili predmeta prekršaja, a koje će se izvršiti po postupku propisanom ovim zakonom. Troškove uništenja snosi subjekt nadzora od koga su roba ili predmeti prekršaja oduzeti, ako posebnim propisima

64

nije drugačije određeno.Na isti način inspektor će postupiti i kada nakon stavljanja robe ili predmeta prekršaja van prometa subjekt nadzora ne postupi po naredbi inspektora, odnosno kada se nakon izvršenih analiza utvrdi da ta roba ili predmeti prekršaja nisu dozvoljeni za upotrebu. Ukoliko je za robu ili predmete prekršaja, do uništenja potrebno osigurati smještaj i čuvanje, inspektor će o smještaju i čuvanju odlučiti u rješenju o oduzimanju i uništenju.

28.4. upravna mjera privremenog oduzimanja, stavljanja pod nadzor, prodaje i uništenja predmeta prekršaja

Inspektor može prilikom vršenja inspekcijskog nadzora, privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor predmet prekršaja ( roba, proizvodi, prirodne sirovine, i materijali i drugo), a može privremeno oduzeti i novac koji potiče od prodaje oduzetih predmeta prekršaja. Predmet prekršaja koji je privremeno oduzet ili stavljen pod nadzor, popisuje se u potvrdi o privremeno oduzetoj robi ili predmetima, u koju se unosi deklarirana ili procijenjena vrijednost predmeta prekršaja. Inspektor može odrediti vještaka ili procijenitelja da izvrši procjenu vrijednosti privremeno oduzetog predmeta prekršaja.

Ukoliko se ne radi o robi ili predmetima prekršaja koji su lako kvarljivi, privremeno oduzeta roba ili predmeti prekršaja ostavljaju se na čuvanje kod subjekta ovlaštenog za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja. Taj subjekt je određen rješenjem o smještaju i čuvanju privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji je odgovoran za čuvanje robe ili predmeta prekršaja. Troškove ostave i čuvanja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja snosi lice, subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti privremeno oduzeti, ako posebnim propisima nije drugačije određeno. O troškovima odlučuje postupajući inspektor zaključkom, u skladu sa općim propisima o troškovima u upravnom postupku. Pravo na naknadu troškova nema lice, subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti privremeno oduzeti, ako su kod njega ostavljeni na čuvanje. Privremeno oduzeti novac predaje se u sudski depozit, kao i stvari od veće vrijednosti ako su prikladne za takav način čuvanja. Federalna uprava dužna je izvršiti izbor pravnog ili fizičkog lica (subjekt ovlašten za smještaj i čuvanje), čije usluge će koristiti za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja, a u slučaju da privremeno oduzeta roba ili predmeti prekršaja nisu ostavljeni na čuvanje kod subjekta nadzora. Izbor najpovoljnije ponude vrši se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.

Rješenje o smještaju i čuvanju privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja

65


dostavlja se subjektu nadzora i protiv istog se ne može izjaviti posebna žalba, jer isto nije upravni akt. Smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja traje do pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta ili robe kojima je počinjen prekršaj. Nakon pravomoćnosti sudske odluke odnosno konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga, privremeno oduzeta roba se prodaje, a novac ostvaren prodajom se uplaćuje u korist Budžeta nivoa vlasti po kojem propisu je izvršen nadzor.

• Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su podložni brzom kvarenjuProdaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su podložni brzom kvarenju, ili onih čije bi čuvanje prouzrokovalo nesrazmjerne troškove vrši se neposrednom pogodbom, ako posebnim propisima nije drugačije uređeno. Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti prekršaja oduzeti. Novac ostvaren prodajom robe ili predmeta prekršaja uplaćuje se na depozitni račun nadležnog suda ili prelazni račun Budžeta prema propisu po kojem je inspektor privremeno oduzeo robu ili predmete prekršaja, do pravosnažnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga, kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta prekršaja ili robe kojima je počinjen prekršaj. Nakon pravomoćnosti sudske odluke odnosno nakon konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga, novac od prodate robe se uplaćuje u korist Budžeta prema propisu nivoa vlasti po kojem je inspektor koji je privremeno oduzeo robu ili predmete prekršaja, preduzimao radnje.

• Prodaja predmeta prekršaja putem javnog nadmetanjaPrivremeno oduzeti predmet prekršaja, koji nije podložan brzom kvarenju i čiji promet nije zabranjen, prodaje se nakon pravosnažnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga, kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja robe ili predmeta prekršaja. O prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja inspektor donosi rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba. Prodaja će se izvršiti javnim nadmetanjem, odnosno objavljivanjem javnog oglasa o prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja i ako troškovi postupka prodaje ne uzrokuju veće troškove od vrijednosti oduzetog predmeta prekršaja i ako posebnim propisom nije drugačije regulirano. Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg je oduzet predmet prekršaja. Novac od prodaje predmeta prekršaja i privremeno oduzeti novac predan na čuvanje u sudski depozit uplaćuje se u korist Budžeta. O privremeno oduzetom predmetu prekršaja

66

i novcu, inspektor sastavlja zapisnik u koji se unose podaci o kupcima, kao i podaci o naplati za prodati predmet prekršaja i o uplati novca u odgovarajući depozit.

Odredbe zakona koje regulišu oduzimanje robe i predmeta ili lako kvarljive robe, zapravo češće provode kantonalne inspekcije u okviru svoje nadležnosti utvrđene zakonom.

Direktor Federalne uprave je zakonom ovlašten za donošenje Pravilnika o postupku smještaja, čuvanja, načinu prodaje ili uništenja privremeno oduzetog predmeta prekršaja u postupku inspekcijskog nadzora.

29. dostava pismena u inspekcijskom nadzoru

Dostavljanje pismena u postupku inspekcijskog nadzora je u ranijem zakonu bilo u potpunosti upućeno na primjenu odredaba Zakona o upravnom postupku. Kao takvo bilo je manjkavo i to po različitim osnovama i nije odgovaralo niti vremenu niti primjeni novih tehnologija. Sa jedne strane je znatno usporavalo inspekcijski postupak, pružalo mogućnost izbjegavanja prijema pismena i na kraju, zbog proceduralnih grešaka u vezi sa dostavljanjem dolazilo je do obustave prekršajnog postupka. Novi zakon kad je u pitanju dostava pismena slijedi rješenje iz Zakona o prekršajima u Federaciji BiH, pri čemu se ne upućuje na način dostavljanja, već se dostavljanje reguliše direktno i na isti način kao u prekršajnom postupku.

Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru može se izvršiti, ličnim uručenjem, dakle neposredno i putem pošte. Kada je dostavljanje izvršeno lično onda je datum uručenja, datum kada je okrivljeni potpisao da je lično primio pismeno. Tada se potvrda o prijemu pismena (zapisnika o inspekcijskom nadzoru, rješenja, zaključka inspektora ili prekršajnog naloga) stavlja na primjerku pismena koji ostaje inspektoru u spisu. Dostava ličnim uručenjem smatra se i uručenje zapisnika o inspekcijskom nadzoru licu sa kojim je obavljen inspekcijski nadzor, uz potpis.Ako subjekt nadzora odbija da primi pismeno lično ili prima pismeno ali odbija da potpiše, a zakon je tu striktan, da bi dostavljanje bilo uredno mora biti potvrđeno potpisom i datumom, onda se dostavljanje treba izvršiti putem pošte.

U Zakonu o inspekcijama FBiH, dostavljanje pismena putem pošte, smatra se

67


izvršenim po isteku pet radnih dana po upućivanju pismena preporučeno na adresu sjedišta pravnog lica iz sudskog registra ili adresu registra prebivališta ili boravišta za fizičko lice. Dakle bitno je sačuvati potvrdu o predaji pismena na poštu, s tim da dostavljanje mora biti izvršeno putem preporučene pošte. Istekom roka od 5 (pet) radnih dana, od dana predaje na poštu, dostavljanje se smatra uredno izvršenim i mogu se preduzimati daljnje radnje kao da je dostavljanje pismena izvršeno ličnim uručenjem.U Zakonu o prekršajima, članom 3. stav 1. tačka 8. uručenje pismena poštom je određeno kao uručenje putem preporučene pošte na adresu fizičkog lica koja je određena u Registru prebivališta i boravišta, a koju vodi Glavni centar za obradu podataka u BiH ili na registriranu adresu sjedišta pravnog lica.

S obzirom da su odredbe o dostavljanju znatno pojednostavile i ubrzale prekršajni postupak, da su kao takve u primjeni od 2006. godine gdje su pokazale sve prednosti, smatramo da će ovo novo rješenje o načinu dostavljanja, na isti način pogodavati i inspekcijskom nadzoru, čineći ga efikasnijim.

30. Pravni lijekovi protiv rješenja i zaključaka inspektora

Pravni lijekovi6 su vrsta pravnih sredstava kojima stranke i druga ovlašćena lica u npr. upravnom postupku pobijaju odluku organa uprave koju smatraju nepravednom ili nezakonitom, tražeći od drugostepenog organa da je izmijeni ili ukine. Pravni lijekovi su radnje stranaka protiv odluka javnopravnih tijela. Pravnim lijekom pobija se odluka određenog organa (organ uprave, sud, tužilaštvo i sl.), dakle dokazuje njena nepravilnost ili nezakonitost i po tom osnovu od neposredno višeg nadležnog organa traži preinačenje, ukidanje ili poništenje odluke.

Pravni lijekovi dijele se na: a) redovne i vanredne, (redovni - odnose se na odluke koje još nisu postale pravosnažne i njima se onemogućava stupanje na pravnu snagu odluke prvostepenog organa; vanredni se odnose na odluke koje su stupile na pravnu snagu)b) suspenzivne i nesuspenzivne, ( oni koji odlažu /ili ne odlažu izvršenje odluke)c) devolutivne i remonstrativne, (prema organu pred kojim pravni lijek iznosi stvarna rješenja)d) samostalne i nesamostalne, e) jednostrane i dvostrane,f) prema obimu do koga se može ići u ispitivanju odluke povodom pravnog lijeka u

6 Pravni lijekovi (legal remedies, Rechtsmittel, remedia iuris) su procesne radnje subjekata u postupcima (npr. krivični, parnični, upravni i sl.) kojima se pobija odluka organa uprave (suda/tužilaštva) s ciljem da se ista ukine preinači ili poništi. Pravni lijek je materijalizovani izraz nezadovoljstva određenom odlukom u obliku zakonskog pravnog sredstva.

68

višem stepenu (ekstenzivno i neekstenzivno dejstvo) Opšte prihvaćena je i podjela pravnih lijekova na: (1) cirkularne i remonstrativne, (2) restriktivne i nerestriktivne, (3) direktne i involvirane, (4) pisane i usmene.

Cirkularni pravni lijekovi su oni kojima odlučuje drugi sud istog ranga kao i onaj koji je donio pobijanu odluku. Remonstrativni su oni pravni lijekovi o kojima odlučuje drugo vijeće istog suda. Žalba protiv rješenja je najčešći remonstrativan pravni lijek. Restriktivan efekat imaju oni pravni lijekovi čije se djelovanje ograničava u zakonom propisanim slučajevima. Ako zakon ne propisuje nikakva ograničenja, riječ je o nerestriktivnom djelovanju pravnih lijekova. Direktan pravni lijek je onaj koji se može samostalno izjaviti protiv sudske odluke. Involviran je onaj pravni lijek koji se može izjaviti samo uz žalbu protiv neke druge odluke

Pravni lijekovi prema zakonu o inspekcijama FBiH su žalba i tužba za pokretanje upravnog spora protiv konačnog upravnog akta.

Žalba se može izjaviti na svako rješenje federalnog inspektora o naloženim upravnim mjerama. Protiv zaključka federalnog inspektora žalba se može izjaviti izuzetno, dakle samo ako je to propisom određeno kao dopušteno.

Zakonom je određen opšti rok za ulaganje žalbe te se žalba može izjaviti u roku od 8 (osam) dana od dana prijema rješenja. Rok za žalbu počinje teći od dana uredne dostave pismena. Pri ovome napominjemo da se onaj dana kada je rješenje dostavljeno, ne računa u rok već se rok počinje računati prvog narednog dana. Za početno računanje rokova nema uticaja ako je prvi dan roka nedjelja ili državni praznik, dakle neradni dani. Ali to ima uticaja ako zadnji dan roka pada u neradni dan. Dakle, ako je zadnji dan roka nedjelja ili državni praznik ili drugi dana kada organ ne radi (a ne radi se ni subotom), onda rok ističe prvog narednog radnog dana. Ovo je bitno napomenuti jer se radi o zakonom određenom roku koji se ne može produžavati. Propuštanje da se postupi u zakonom određenom roku, u pravilu će imati za posljedicu, propuštanje da se zaštite prava.

Rok za žalbu je prekluzivan. Ukoliko se prekorači rok za žalbu, u tom slučaju posljedice su odbacivanje žalbe kao neblagovremene. Do odbacivanja žalbe može doći i ukoliko je ista uložena od neovlaštenog lica ili žalba nije dozvoljena. U slučaju da se u uputi o pravnom lijeku na prvostepeno rješenje, pogrešno navede rok za žalbu ( npr. napisan je

69


duži rok od roka utvrđenog Zakonom o inspekcijama Federacije BiH), subjekt nadzora zbog toga ne može imati štetne posljedice, ako postupi po pogrešno datoj uputi. Ukoliko je žalba izjavljena u roku, ista se može dopunjavati, npr. sa novim činjenicama, dokazima i zahtjevima ali samo u žalbenom roku u kojem je žalba već izjavljena.

U žalbi se mora navesti koje se rješenje ili zaključak osporava tim podneskom, dakle broj i datum, kao i naziv organa koji je donio osporeni akt. To su minimalni zahtjevi koji moraju biti navedeni. Dovoljno je da žalitelj izloži žalbu u kojem je pogledu nezadovoljan rješenjam, ali žalbu ne mora posebno obrazlagati. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i dokazi ali je žalitelj dužan da obrazloži zbog čega ih nije iznio u prvostepenom postupku.

U formalnom smislu, obzirom da ZUP nije propisao posebnu formu za žalbu, žalba je podnesak i može biti sastavljena u pisanom obliku ili usmeno izjavljena na zapisnik kod nadležnog organa. Kao i svaki drugi podnesak mora biti razumljiva, potpuna i bez formalnih nedostataka. Ako žalba ima kakvih formalnih nedostataka koji mogu sprečavati njezino rješavanje, prvostepeni organ dužan je žalitelja pozvati da otkloni te formalne nedostatke a ako to propusti, onda će prije rješavanja žalbe, to morati učiniti drugostepeni organ. Dovoljno je da žalitelj navede u žalbi što smatra da je nezakonito ili nepravilno urađeno u prvostepenom postupku, odnosno s čime je nezadovoljan. Svakako potpunija žalba sa činjeničnom i pravnom argumentacijom ima više izgleda da bude uspješnija u žalbenom postupku. Žalba se može ulagati iz sljedećih razloga:

• Jer je rješenje doneseno od nenadležnog organa;• Jer se u postupku donošenja rješenja nije vodilo računa o pravilima upravnog

postupka koja bi mogla biti od uticaja na rješenje stvari;• Jer je iz utvrđenog činjeničnog stanja izveden pogrešan zaključak;• Jer je pogrešno primijenjen materijalni propis na temelju kojeg je riješena upravna

stvar; • Jer u istoj upravnoj stvari nije u svemu postupljeno u ponovnom postupku prema

drugostepenom rješenju;• Jer je na temelju slobodne ocjene dokaza trebalo donijeti drugačije rješenje;• Da se cilj zbog kojeg je rješenje doneseno može postići i drugim sredstvima koja

su povoljnija za stranku;• Jer je učinjena neka nepravilnost koja rješenje čini ništavim, (npr. što je odlučeno

o stvari iz sudske nadležnosti), itd.

70

Dakle, kao žalbeni razlozi mogu se navesti: pogrešna primjena materijalnog propisa, povreda pravila postupka, netačno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Ako stranka ne obrazloži zbog čega nije nove dokaze i činjenice iznijela u prvostepenom postupku ili ako drugostepeni organ cijeni da su izneseni razlozi neopravdani, nove činjenice i nove dokaze ne bi trebalo uzeti u obzir kod razmatranja žalbe.

Žalba, kao redovan pravni lijek ima suspenzivno dejstvo, dakle odlaže izvršenje rješenja inspektora o naloženim upravnim mjerama ako ovim ili posebnim federalnim zakonom nije drugačije određeno. Pravo subjekta nadzora na žalbu predstavlja izuzetno važan pravni lijek u zaštiti prava i pravnih interesa ali i zaštite javnog interesa.

Organ prvog stepena ispituje da li je žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. Nedopuštenu, nepravovremenu ili od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu, organ prvog stepena će svojim rješenjem odbaciti7.

Blagovremenost žalbe koja je poslana putem pošte ili predata neposredno drugostepenom organu, organ prvog stepena cijeni prema danu kada je poslata odnosno predata. Protiv rješenja kojim je žalba odbačena stranka ima pravo žalbe.

Ako organ koji rješava po žalbi nađe da je žalba opravdana, riješit će ujedno i o žalbi koja je bila odbačena. Ako prvostepeni organ koji je donio rješenje nađe da je žalba opravdana, a nije potrebno provoditi poseban novi ispitni postupak, može stvar riješiti drugačije i novim rješenjem zamijeniti rješenje koje se žalbom pobija. Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe. Bitan uslov za donošenje novog prvostepenog rješenja povodom žalbe stranke, je i to da se novim rješenjem ne dira u kakva prava i pravne interese neke druge stranke, jer bi to uvjetovalo vođenje novog ispitnog postupka. Kad prvostepeni organ utvrdi da je žalba pravovremena, dopuštena i izjavljena od ovlaštene osobe a svoje rješenje povodom te žalbe nije zamijenio novim, dužan je bez odlaganja poslati žalbu sa svim spisima predmeta nadležnom drugostepenom organu. Ako je žalba nedopuštena, neblagovremena ili izjavljena od neovlaštene osobe, a prvostepeni organ je propustio da je zbog toga odbaci, odbacit će je svojim rješenjem organ koji je nadležan da rješava po žalbi. Ako žalbu ne odbaci, drugostepeni organ uzima predmet u rad i rješavanje.

O žalbi na rješenje i zaključak federalnog inspektora rješava drugostepeni organ a to je u pravilu nadležno federalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi

7 Kada je žalbu izjavila neovlaštena osoba, organ koji rješava o žalbi, dužan je zbog toga žalbu odbaciti, ne ispitujući da li je žalba blagovremeno izjavljena (SVS Už-9216/59 od12.11.1960). Žalba izjavljena od neovlaštene osobe mora se odbaciti bez utvrđivanja blagovremenosti žalbe (USH, Už 6296/89 od 14.04.1990.)

71


inspekcijski nadzor, ako izuzetno, zakonom nije drugačije određeno.O žalbi na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora koje je doneseno po federalnim ili BiH propisima rješava direktor Federalne uprave.

Rok za odlučivanje o žalbi, odnosno za donošenje drugostepenog rješenja je 30 dana od dana predaje žalbe, ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Rješenje o žalbi treba se donijeti što prije i kao takvo dostaviti žalitelju. Ovaj rok od 30 dana je krajnji rok. Ove rokove nadzire upravna inspekcija koja je i inače nadležna za kontrolu zakonitog postupanja inspekcija. Rok od 30 dana za odlučivanje po žalbi je propisan i Zakonom o upravnom postupku gdje je također određeno da ako drugostepeno rješenje o žalbi ne bude donijeto u propisanom roku, onda se čini prekršaj za koji su propisane novčane kazne. Ako stranka u toku žalbenog postupka povuče žalbu i na taj način odustane od žalbe, postupak po žalbi se okončava zaključkom o obustavi.

Nakon što se donese drugostepeno rješenje završava se prvostepeni postupak, a navedeni akti se smatraju konačnim. Dakle, rješenje federalnog ministarstva doneseno po žalbi na prvostepeno rješenje ili zaključak federalnog inspektora, zatim rješenje Federalne uprave doneseno po žalbi na prvostepeno rješenje ili zaključak kantonalnog inspektora kada rješava po federalnim ili BiH propisima, su konačni upravni akti. Protiv tih konačnih upravnih akata može se koristiti drugi pravni lijek, a to je ulaganje tužbe i pokretanje upravnog spora pred nadležnim sudom

31. Poništavanje i ukidanje rješenja

nezakonito rješenje može se poništiti ili ukinuti i nakon isteka roka za žalbu.

Rješenje kojim je stranka stekla neko pravo može se poništiti: a) ako ga je donio nenadležni organ uprave ili je rješenje doneseno bez zakonom propisane prethodne suglasnosti, odobrenja ili mišljenja drugog organa uprave, b) ako je u istoj stvari već doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta upravna stvar drukčije riješena.

Ako je došlo do očite povrede materijalnog propisa, rješenje kojim je stranka stekla neko pravo može se poništiti ili ukinuti, ovisno o prirodi upravne stvari i posljedicama koje bi nastale poništavanjem ili ukidanjem. U slučaju kontradiktornog postupka rješenje se može ukinuti samo uz pristanak protivne strane.

72

32.upravni spor

Protiv konačnog upravnog akta, moguće je pokrenuti upravni spor. Upravni spor je oblik sudske kontrole nad upravom i to prvenstveno kontrole upravnog akta a provode ga nadležni kantonalni sudovi u Federaciji BiH.

Upravni spor je fakultativan jer njegovo pokretanja ovisi o volji stranke. Pokreće se tužbom protiv upravnog organa koji je donio upravni akt koji stranka smatra nezakonitim ili nepravilnim.

Upravni spor u formalnom smislu je spor za čije je rješavanje nadležan kantonalni sud.

Upravni spor u materijalnom smislu uključuje dva osnovna pojma i to, da se kao subjekt spora pojavljuje uprava kao pasivna-tužena strana i drugo, da je predmet spora pravno pitanje iz domena upravnog prava. Predmet upravnog spora je ocjena zakonitosti ili legalnosti konačnog upravnog akta.

Upravni spor se može pokrenuti u slijedećim slučajevima: a) protiv upravnog akta donesenog u drugom stepenu, b) protiv prvostepenog upravnog akta protiv kojeg se ne može izjaviti žalba, c) kad nadležni organ o zahtjevu, odnosno o žalbi stranke nije donio odgovarajući upravni akt (“ćutanje administracije”)

mogućnost odlaganja izvršenja upravnog akta (suspenzivni učinak tužbe u upravnom sporu.) Tužba, u pravilu, ne odgađa izvršenje upravnog akta protiv kojeg je podnešena.Zakon o upravnim sporovima ipak dopušta mogućnost da u vezi s podnesenom tužbom dođe do odlaganja izvršenja akta. Odlaganje izvršenja akta može se pojaviti kao obavezno ili fakultativno.

Obavezno odlaganje izvršenja – na zahtjev tužitelja, organ čiji se akt izvršava, odnosno organ koji je nadležan za njegovo izvršenje, odgodit će pravne učinke rješenja odnosno izvršenja rješenja do konačne sudske odluke:

a) ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti, b) ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja, c) ako odgoda nije protivna javnom interesu,

73


d) ako se odgađanjem ne bi nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci. Fakultativno odlaganje izvršenja rješenja – organ uprave čiji se akt izvršava, odnosno organ nadležan za izvršenje može i iz drugih razloga odgoditi izvršenje osporenog akta do konačne sudske odluke, ako to dopušta javni interes.

33. izvršenje upravnih mjera

Izvršenje je, u pravilu, posljednja procesna faza, u kojoj se dobrovoljno ili prisilno izvršava rješenje kojim je naložena određena upravna mjera.

Dobrovoljno izvršenje je regulisano tako da subjekt nadzora ima obavezu postupiti po rješenju inspektora i izvršiti upravnu mjeru koja mu je rješenjem naložena i to u roku utvrđenom u rješenju.

Kada je naloženo izvršenje u određenom roku, tada subjekt nadzora ima obavezu da o izvršenju tih radnji obavijesti inspektora koji je donio rješenje i to u pisanom obliku a najkasnije u roku od tri dana nakon što je rješenje postalo izvršno. Obavijest se može dati i usmeno na zapisnik. Uz ovu obavijest prilažu se i odgovarajući dokazi za izvršenje upravne mjere.

Praćenje izvršenja upravne mjere je utvrđeno kao zakonska obaveza za inspektora, o čemu se sastavlja poseban zapisnik a u manje složenim predmetima, sastavlja se službena zabilješka.

33.1. izvršnost rješenja

Da bi se moglo pristupiti izvršenju rješenja, ono mora prethodno postati izvršno.

Rješenje postaje izvršno –a) istekom roka za žalbu, ako žalba nije izjavljena;b) dostavljanjem subjektu nadzora, ako žalba nije dopuštena;c) dostavljanjem subjektu nadzora, ako žalba ne odgađa izvršenje;d) dostavljanjem subjektu nadzora rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija.

Ako žalba ne odlaže izvršenje rješenja, rješenje inspektora kojim je naložena upravna mjera postaje izvršno istekom roka za izvršenje radnje koja je naložena rješenjem, a ako rok za izvršenje radnje nije određen, rješenje postaje izvršno u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja, u skladu sa odredbama člana 267. Zakona o upravnom postupku.

74

Ako žalba na rješenje odlaže izvršenje, rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena ili dostavljanjem subjektu nadzora rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija.

33.2.Produženje roka za izvršenje rješenja

Rok izvršenja upravne mjere koju je naložio nadležni inspektor može se na zahtjev subjekta nadzora produžiti do 30 dana ako:

• subjekt nadzora ima dokaz o registraciji za obavljanje djelatnosti ili dozvolu za rad a upravna mjera se odnosi na otklanjanje drugih nedostataka i nepravilnosti;

• je subjekt nadzora započeo sa izvršenjem upravne mjere ali nije to u roku dovršio;• propisom na osnovu kojeg je mjera naložena nije izričito određena zabrana

odgađanja izvršenja;• se osnovano može očekivati da će subjekt nadzora potpuno izvršiti upravnu

mjeru u produženom roku za izvršenje.

Odlaganje izvršenje rješenja neće se odobriti ako je propisom na osnovu koga je upravna mjera određena izričito propisano da se odmah provodi postupak izvršenja rješenja. Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru u naloženom roku, nadležni inspektor donosi zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja u pravilu odmah nakon što je utvrdio da upravna mjera nije izvršena, a najkasnije u roku od pet dana od dana kada je rješenje postalo izvršno. Zaključak o dozvoli administrativnog izvršenja treba imati: uvod, dispozitiv, obrazloženje i uputu o pravnom lijeku ( čl. 219. st. 4. – ZUP-a). Zaključak o dozvoli administrativnog izvršenja prvostepenog rješenja protiv kojeg se može izjaviti žalba može se donijeti samo nakon utvrđivanja da žalba nije izjavljena.

Nadležni organ je dužan donijeti Zaključak odmah, bez odlaganja kada je to rješenje postalo izvršno, a najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je rješenje postalo izvršno, s tim da se taj rok može iz opravdanih razloga produžiti još 30 dana. Osobito je važno da se pravovremeno izvršavaju rješenja inspektora i drugih službi državne uprave kojima se na autoritativan način sprečava, suzbija i otklanja nezakonitost u radu i postupanju prema zakonima i drugim propisima javne vlasti. Izjavljena žalba protiv zaključka o dozvoli izvršenja, u pravilu nema suspenzivno dejstvo na njegovo provođenje. Ako izvršenik nastavi da ne izvršava obavezu ili postupa protivno obavezi, organ koji provodi izvršenje, donijet će novi zaključak u kojem će

75


izvršeniku ponovo odrediti novi rok za izvršenje obaveze i zaprijetiti će mu novčanim kažnjavanjem (član 165. stav 1. tačka 14.) Zakona o inspekcijama Federacije BiH. Novčano kažnjavanje izvršenika može se ponavljati bez vremenskog ograničenja, sve dok on ne izvrši obavezu tj. dok ne dopusti, trpi ili uradi ono što mu je određeno izvršnim rješenjem koje je predmet administrativnog izvršenja. Kada dođe do takve situacije da se mora više puta naređivati izvršenje prema naprijed objašnjenoj mogućoj situaciji, uvijek se donosi novi zaključak sa novim rokom i novom novčanom kaznom (odredbe o zaključku od čl. 218.-220. ZUP-a). Kada izvršenik izvrši svoje obaveze, na što je primoran novčanim kažnjavanjem, ne vraćaju mu se do tada naplaćene novčane kazne (član 283. st. 4. ZUP-a).

Započeto izvršenje o upravnoj mjeri može se prekinuti samo u slučaju nemogućnosti izvršenja uslijed više sile, a nastavlja se odmah nakon prestanka razloga prekida.

33.3. odgoda izvršenja rješenja o upravnoj mjeri zabrane rada

Izvršenje rješenja kojim je naložena mjere zabrane rada, može se izuzetno odgoditi ukoliko je pokrenut upravni spor kod nadležnog suda, do konačne odluke suda, ako bi izvršenje rješenja o zabrani rada nanijelo štetu subjektu nadzora koja se teško može popraviti. Odgoda izvršenja rješenja zbog pokrenutog upravnog spora ima posebnu primjenu kod izvršavanja upravne mjere zabrane rada subjektu nadzora a temelji se i na odredbama Zakona o upravnim sporovima8.

Tužba po pravilu ne sprečava izvršenje upravnog akta protiv koga je podnijela ali nadležna inspekcija na zahtjev subjekta nadzora odnosno tražioca u upravnom sporu, odgodit će izvršenje upravne mjere do donošenja sudske odluke ako bi izvršenje nanijelo tužiocu štetu koja bi se teško mogla popraviti a odgoda nije protivna javnom interesu odnosno odgodom se ne nanosi veća, nenaknadiva šteta protivnoj stranci.

Postupak odgode izvršenja zbog pokrenutog upravnog spora provodi se na način da o zahtjevu subjekta nadzora za odgodu izvršenja pismenu saglasnost daju glavni inspektor i direktor uprave za inspekcije a na postupak davanja saglasnosti shodno se primjenjuje postupak kod donošenja zajedničkog rješenja organa uprave.

Odlaganje izvršenje rješenja neće se odobriti ako je propisom na osnovu koga je upravna mjera određena izričito propisano da se odmah provodi postupak izvršenja rješenja.

8 Zakon o upravnim sporovima Federacije BiH ( „Službene novine Federacije BiH“ broj 9/05) član 17. reguliše da Tužba, po pravilu, ne sprečava izvršenje upravnog akta protiv kog je podnesena, ako zakonom nije drugačije određeno. Po zahtjevu tužioca, organ nadležan za provođenje izvršenja osporenog upravnog akta odložit će izvršenje do donošenja sudske odluke, ako bi izvršenje nanijelo tužiocu štetu koja bi se teško mogla popraviti, a odlaganje nije protivno javnom interesu, niti bi se odlaganjem nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci. Uz zahtjev za odlaganje mora se priložiti dokaz o podnesenoj tužbi. Po svakom zahtjevu nadležni organ mora donijeti rješenje najkasnije u roku od tri dana od prijema zahtjeva za odlaganje izvršenja. Nadležni organ iz stava 2. ovog člana može i iz drugih razloga odložiti izvršenje osporenog upravnog akta do donošenja sudske odluke, ako to javni interes dozvoljava. Pod uvjetima iz st. 2. i 3. ovog člana o odlaganju izvršenja upravnog akta protiv kojeg je podnesena tužba može odlučiti i nadležni sud kome je tužba podnesena, ako to pisano zatraži tužilac. Ovaj zahtjev tužilac može postaviti samo ako prethodno nije tražio odlaganje izvršenja rješenja kod organa iz stava 2. ovog člana.

76

33.4. zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja o upravnoj mjeri

Kad subjekt nadzora nije u roku koji mu je određen izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obavezi ili je izvršio samo djelomično, inspektor je dužan donijeti zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja kojim je mjera određena. Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja inspektor je dužan donijeti odmah po isteku roka za izvršenje rješenja i kad utvrdi da upravna mjera nije izvršena kako je određena rješenjem, a najkasnije u roku od pet dana od dana kada je rješenje postalo izvršno. zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja donosi se i kad su usmeno određene upravne mjere i odmah naređeno njihovo izvršenje, ako te mjere nisu izvršene.

Izvršnost rješenja o upravnim mjerama utvrđuje se prema Zakonu o upravnom postupku. Inspektor će donijeti zaključak o prisilnom izvršenju u roku od 5 dana od dana kada je rješenje postalo izvršno i ako je subjektu nadzora zaprijećeno prinudnim sredstvima, ukoliko ne postupi po nalogu inspektora, a ostavljeni rok je protekao. Protiv zaključka o prisilnom izvršenju nije dozvoljena posebna žalba, a isti postaje izvršan dostavljanjem subjektu nadzora.

33.5. sadržaj zaključka o prisilnom izvršenju

Zaključak o prisilnom izvršenju sadrži podatke:1. naziv organa koji je donio zaključak 2. o subjektu nadzora i zakonskom osnovu za donošenje zaključka,3. o rješenju koje se izvršava i da subjekt nadzora nije postupio po rješenju

inspektora u određenom roku,4. o postupku i načinu prisilnog izvršenja,5. o datumu, odnosno roku prisilnog izvršenja i službene organe koji će provesti prisilno

izvršenje, odnosno asistirati kod prisilnog izvršenja,6. uputstvo da protiv zaključka nije dopuštena posebna žalba,7. potpis inspektora i otisak pečata Federalne uprave, odnosno organa nadležnog

za vršenje inspekcijskih poslova.

Ako je neophodno iz posebnih razloga zaštite javnog interesa, prisilno izvršenje može se provesti i na dan državnog praznika, nedjeljom i noću. Rok prisilnog izvršenja mora se odrediti tako da se sa izvršenjem počne najkasnije tri dana od dana uručenja zaključka o prisilnom izvršenju subjektu nadzora i da se izvrši u roku od 15 dana od dana donošenja zaključka. Način prisilnog izvršenja i sredstva izvršenja moraju biti

77


takvi da se izvršenje provede na način i po postupku koji je najpovoljniji za subjekta nadzora, a troškovi prisilnog izvršenja rješenja padaju na teret subjekta nadzora.

O provođenju zaključka o dozvoli prisilnog izvršenja inspektor sastavlja zapisnik kojim se utvrđuje činjenično stanje prisilnog izvršenja upravne mjere. Zapisnik se ulaže u spis predmeta a jedan primjerak se uručuje subjektu nadzora. Zapisnik je dokaz o toku i sadržaju radnji koje su provedene u postupku prisilnog izvršenja.

33.6. načini izvršenja upravnih mjera

Izvršenje se može provesti na sljedeće načine:• preko drugog lica;• prisilom sa novčanim kažnjavanjem;• neposrednom fizičkom silom.

Izvršenje upravne mjere preko drugog lica inspektor će narediti ukoliko je upravna mjera takve prirode da je može izvršiti i drugo lice o trošku subjekta nadzora što se cijeni u svakom konkretnom slučaju. (Regulisano odredbama člana 149. i 150. zakona)

Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obavezi a izvršava je lično lice kome je izrečena, inspektor će subjektu nadzora izreči novčanu kaznu radi prisiljavanja na izvršenje upravne mjere. Istovremeno sa izricanjem novčane kazne inspektor subjekta nadzora određuje novi rok za izvršenje uz prijetnju novom novčanom kaznom u slučaju neizvršenja.

Ako u ponovljenoj kontroli izvršenja rješenja subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je naložena rješenjem sa novim rokom, inspektor će u tom, kao i svakom narednom nadzoru izreći novčanu kaznu. Novčana kazna plaća se u roku od pet dana od dana prijema zaključka kojim je izrečena, na račun budžeta nivoa vlasti propisa po kojem je inspektor odlučivao kod izricanja upravne mjere. Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem u skladu sa sa Zakonom o izvršnom postupku9.

Izvršenje upravne mjere neposrednom fizičkom prisilom ako to odgovara prirodi obaveza odnosno fizička prisila mora biti primjerena predmetu izvršenja i srazmjerna otporu izvršenja a provodi se na način određen zaključkom o dozvoli izvršenja.

9 Zakon o izvršnom postupku Federacije BiH ( “Službene novine Federacije BiH “broj 32/03, koji je stupio na snagu 16.9.2003. godine i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku („Službene novine FBiH“, broj 33/06 i 39/09, kao i ispravka zakona 52/03 i 39/06).

78

Ako nadležni inspektor ocijeni da se u izvršenju upravne mjere osnovano očekuje sprečavanje izvršenja ili da će izvršavanje biti znatno otežano, može zaključkom dozvoliti prisilno izvršenje tog rješenja i prije njegove izvršnosti. Izvršenje rješenja prije njegove izvršnosti može se odrediti u cjelini za sve mjere iz rješenja ili samo za one za koje postoji opasnost da će biti spriječene odnosno otežano njihovo izvršenje.

33.7. Prekid i obustava izvršenja upravne mjere

Izvršenje rješenja o upravnoj mjeri koje je započeto može se prekinuti samo zbog posebnih okolnosti izazvanih višom silom, a nastavit će se čim one prestanu, o čemu se subjekt nadzora i ostali učesnici u izvršenju izvještavaju usmeno.

Ukoliko se izvršenje ne može nastaviti istog dana, inspektor će o prekidu donijeti poseban zaključak protiv koga nije dopuštena žalba.

Inspektor će obustaviti postupak prisilnog izvršenja ukoliko se utvrdi:a) da je obaveza subjekta nadzora izvršena; b) da je njeno izvršenje nemoguće zbog objektivne okolnosti; c) da se provodi prema licu koja nije u obavezi;d) ako je upravni akt na osnovu koga je donesen zaključak o izvršenju poništen ili ukinut;e) da je izvršenje nemoguće zbog okolnosti izazvanih višom silom.

O obustavi izvršenja upravne mjere inspektor donosi zaključak, protiv koga nije dopuštena posebna žalba.

viii odnos između FederaLne uPrave i insPekcija na nivou kantonaLne vLasti u Federaciji BiH

Odnos između Federalne uprave i inspekcija na nivou kantonalne vlasti zasniva se na pravima i obavezama koje svaki od tih organa ima u odnosu na izvršavanje federalnih zakona i propisa BiH.

Federalna uprava je obavezna osigurati izvršavanje federalnih propisa i propisa BiH kojim je utvrđena nadležnost entitetskih inspekcija na području cijele Federacije i po toj osnovi ima ovlaštenja da prema kantonalnim inspekcijama preduzima sve mjere kojima se osigurava obavljanje tih poslova.

79


Po ovoj osnovi Federalna uprava ima pravo tražiti spise, dokumentaciju i izvještaje o obavljanju poslova koji su regulisani navedenim propisima, a ti organi, opet, imaju obavezu dostavljati traženo.

U slučaju neizvršavanja navedenih propisa ili nepravilnog izvršavanja istih, Federalna uprava će pismenim putem upozoriti te organe. Ako ti organi ne postupe po pisanom upozorenju, Fedralna uprava će izvijestiti Vladu FBiH, odnosno Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

iX kaznene odredBe

Osnovna karakteristika kaznenih odredbi u pogledu visine, dakle propisanih iznosa, je u tome da su određene prema Zakonu o prekršajima iz 2006. godine a ne prema Zakonu o prekšajima iz 2014. godine jer su završni draftovi ovog zakona bili urađeni prije nego što je novi Zakon o prekršajima donesen.

Zbog toga su kazne predviđene Zakonom o inspekcijama FBiH u pogledu maksimuma limitirane na iznos od 15.000,00 KM ali su zakonski minimumi kazni odnosno početni iznosi, propisani u relativno visokim iznosima. (ne manjim od 1.000,00 KM osim za fizička lica).

Tako su za pravna lica kazne propisane u rasponu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM.Za odgovorna lica u pravnom licu kazne su propisane u rasponu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM.Za fizička lica koja obavljaju samostalnu poslovnu djelatnost kazne su propisane u rasponu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM.Za fizička lica kazne su propisane u rasponu od 300,00 KM odnosno 500,00 KM do 1.500,00 KM.Također su predviđene kazne i za rukovodioca i članove tima koji su obavljali službene kontrole na nepravilan, nezakonit način, i to u rasponu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM.

80

kaznene odredbe su regulisane na sljedeći način -

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice, ako:

1. odbija saradnju sa inspektorom u postupku poduzimanja preventivnih mjera i radnji i ne postupi po rješenju inspektora u postupku poduzimanja preventivnih mjera (član 58. i 59.);

2. ne sudjeluje u vršenju inspekcijskog nadzora (član 67. stav 1., stav 3.);3. onemogući inspektora u vršenje inspekcijskog nadzora (član 67. stav 2.); 4. ne da na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, ažurne i tačne

podatke, materijale i obavijesti koje su potrebne inspektoru za pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju nadzora, odmah na licu mjesta ili u roku koji inspektor naloži (član 67. stav 4, član 69. stav 1. );

5. subjekt nadzora ne odazove se pozivu inspektora da u roku koji mu je naložen donese u službene prostorije organa za inspekcijske poslove tražene podatke i dokumentaciju ili da dođe lično radi davanja pojašnjenja u vezi sa nadzorom (član 67. stav 5., član 79. stav 1., član 81. stav 1., član 98. stav 2., član 104. );

6. ne obavijesti nadležnog inspektora ili policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara, na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom (član 68.);

7. subjekt nadzora ne da uzorke proizvoda radi ispitivanja kod stručne institucije u Federaciji ovlaštene za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda (član 71.);

8. pravno lice sa javnim ovlaštenjima ne vrši javna ovlaštenja sukladno zakonu i drugim propisima (član 88. );

9. subjekt nadzora kojem je povjereno da upravlja i eksploatiše javno dobro, ne postupa u svojstvu dobrog domaćina (član 89.);

10. sprečava i otežava inspektoru vršenje nadzora (član 98.stav 1.);11. ne postupi po rješenju inspektora i ne izvrši upravnu mjeru koja mu je rješenjem

naložena u roku utvrđenom u rješenju (član 140.);12. u ostavljenom roku ne izvijesti inspektora o izvršenju upravne mjere (član 141.);13. spriječi da se upravna mjera izvrši putem drugog lica (član 149.);14. subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obvezi

(član 151. stav 1.);15. subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je naložena rješenjem sa novim

rokom (član 151. stav 3.);16. kod subjekta nadzora utvrđena je nepravilnost u radu nakon obavljene službene

kontrole (član 164.stav 3.);

81


Za navedene prekršaje iz ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM.Za navedene prekršaje iz ovog člana kaznit će se i fizičko lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM.Za fizičko lice koje obavlja djelatnost bez odobrenja (član 117. stav 1. tačka 4.) propisana je novčana kazna u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM.

Posebno je sankcionirano nedostavljanje zapisnika odgovornoj osobi od strane fizičkog lica koje je potpisalo i preuzelo zapsinik, i to novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. (član 103. stav 2.)Izvršenje upravne mjere prisilom sa novčanim kažnjavanjem, član 151. stav 3. ovog Zakona, sankcionirano je ako u ponovljenoj kontroli izvršenja rješenja inspektor utvrdi da subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru naloženu rješenjem i to na sljedeći način – Za pravno lice novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM ; Za odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM; Za fizičko lice - poslodavca novčanom kaznom u iznosu od 1.200,00 KM do 1.500,00 KM. Za fizičko lice - novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM.

X etički kodeks za insPektore

Etički Kodeks10 za državne službenike u Federaciji BiH i Etički kodeks za inspektore u Federaciji BiH utvđuju principe i etička pravila ponašanja koja su obavezna za sve inspektore.

Članom 14. Zakona o inspekcijama Federacije BiH utvrđena je obaveza inspektora da se u svom radu rukovode načelima Kodeksa kako za državne službenike općenito, tako i Kodeksa za inspektore. Time se htjelo dati na značaju ove obaveze jer su inspektori službenici sa posebnim ovlaštenjima koji se moraju držati zakonitosti u radu i pri tome poštivati moralna načela.

Etički kodeks za inspektore u Federaciji Bosne i Hercegovine, inače donosi direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove a objavljuje se u Službenim novinama Federacije BiH i u dnevnom listu kojeg odredi direktor Federalne uprave, što je nakon stupanja novog zakona na snagu i urađeno.

10 Etički kodeks za državne službenike u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH“ broj 27/14) Etički Kodeks za inspektore u Federaciji BiH od marta 2015. godine. U prilogu ovog Priručnika su dati kompletni tekstovi ovih propisa.

82

Radi se o značajnom aktu kojim se određuje da inspektor u zaštiti javnog interesa mora svoje profesionalne obaveze staviti ispred ličnih interesa. Propisano je da inspektor ne smije sebe dovesti u situaciju obaveze vraćanja usluga nekom fizičkom ili pravnom licu, na štetu javnog interesa i posla kojeg obavlja. Postupajući u skladu sa Etičkim kodeksom inspektori doprinose jačanju ugleda inspekcijskih organa i njihovog posebnog mjesta, odnosno važnosti u državi.

Kodeks obavezuje inspektora na preduzimanje odredenih radnji i mjera, te suzdržavanje od radnji koje su zabranjene, odnosno zbog specifičnosti poslova koje obavlja, inspektoru nije dozvoljeno obavljanje odredenih poslova, korištenje položaja i ponašanje suprotno propisanim pravilima i kriterijima.

Inspektor je dužan da uredno, pravilno i blagovremeno obavlja poslove i zadatke svog radnog mjesta kao i druge povjerene poslove i zadatke u okviru stručne spreme i kompetencija.Inspektor je dužan da vodi računa da ponašanjem na javnom mjestu i istupanjem u javnosti ne umanji lični ugled, kao i ugled organa i povjerenje građana u funkciju koju on predstavlja, te pri obavljanju privatnih poslova ne koristi službene oznake ili autoritet radnog mjesta. Nikako ne smije da dozvoli da njegov privatni interes dođe u sukob sa javnim interesom.

Inspektor je obavezan da poštuje i čuva povjerljive podatke do kojih je došao u vršenju inspekcijskog nadzora i ne smije neovlašteno saopštavati informacije do kojih je došao u obavljanju poslova.Pri vršenju inspekcijskog nadzora dužan je povjerene poslove obavljati profesionalno, što znači odgovorno, efikasno i kvalitetno pri čemu ima obavezu stalnog unapređivanja svojih stručnih znanja i kvaliteta. Postoji obaveza kontinuiranog praćenja propisa i dobre prakse.

U toku radnog vremena, pri obavljanju poslova, zabranjena je upotreba nedozvoljenih opojnih sredstava i alkohola. Inspektor ima obavezu da se ponaša dostojanstveno i u skladu sa dignitetom funkcije koju vrši.

inspektoru je zabranjeno zahtijevati ili primati od fizičkih ili pravnih lica bilo kakve dobiti, beneficije, naknade u novcu, uslugama ili drugim oblicima koristi.

83


U ophođenju sa strankama, inspektor je dužan da postupa profesionalno, ljubazno i pristojno, poštuje ličnost i dostojanstvo stranke, da se ponaša krajnje moralno i dostojanstveno. Inspektor ne smije dozvoliti da njegov porodični, društveni i drugi odnosi nedolično utiču na vršenje inspekcijske službe. Mora da promoviše visoke standarde ponašanja u cilju jačanja povjerenja u rad kontrolnih organa, te da svojim izgledom i prikladnim odijevanjem također afirmiše integritet inspekcijske službe.

U odnosu prema radnim kolegama, dužan je da obezbijedi saradnju, ne ometa proces rada, pospješuje profesionalne odnose i zdravu radnu atmosferu i da izbjegava radnje štetne po ugled institucije.

Xi Primjena odredaBa krivičnog zakona i zakonao krivičnom PostuPku FBiH u radu insPekcije

Ukoliko nije drugačije propisano odredbama Zakona o prekršajima u FBiH sljedeće odredbe krivičnog zakona će se mutatis mutandis primjenjivati na prekršaje:

Član 26. i 27. koji nose naziv “Nužna odbrana” i “Krajnja nužda”; čl. 31., 32. i 33. koji nose naziv “Saučesništvo”, “Podstrekavanje” i “Pomaganje”, član 36. pod nazivom “Uračunljivost”; član 37. pod nazivom “Umišljaj”; član 38. pod nazivom “Nehat”; član 39. pod nazivom “Stvarna zabluda”; član 40. pod nazivom “Pravna zabluda” i Glava XIV. pod nazivom “Odgovornost pravnih lica”.

Ukoliko nije drugačije propisano odredbama Zakona o prekršajima u FBiH sljedeće odredbe zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br.35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09 i 12/10 -u daljem tekstu: Zakon o krivičnom postupku) će se mutatis mutandis primjenjivati u prekršajnom postupku:

Glava I. pod nazivom “Osnovna načela”; Glava III. pod nazivom „Pravna pomoć i službena saradnja”, Glava IV.Odjeljak 2. pod nazivom “Mjesna nadležnost” i Odjeljak 3. pod nazivom “Spajanje i razdvajanje postupka”; Glava V.pod nazivom “Izuzeće”; Glava VII.pod nazivom “Branitelj”; Glava VIII.Odjeljak 1. pod nazivom “Pretres stana, prostorija i osoba”; Glava VIII. Odjeljak 2. pod nazivom “Privremeno oduzimanje predmeta i imovine”; Glava VIII. Odjeljak 4. pod nazivom “Ispitivanje osumnjičenog”; Glava VIII. Odjeljak 5. pod nazivom “Ispitivanje svjedoka”; Glava VIII. Odjeljak 6. pod nazivom

84

“Uviđaj i rekonstrukcija “; Glava VIII. Odjeljak 7. pod nazivom “Vještačenje”; Glava XI.pod nazivom “Podnesci i zapisnici”; Glava XII.pod nazivom “Rokovi”; Glava XVI. pod nazivom “Troškovi krivičnog postupka”; Glava XVII. pod nazivom “Imovinsko-pravni zahtjevi”; Glava XXI. pod nazivom “Glavni pretres”; Glava XXIII. Odjeljak 1. pod nazivom “Žalba na prvostepenu presudu”; Glava XXIV pod nazivom “Vanredni pravni lijekovi”-”Ponavljanje postupka”; Glava XXVII. pod nazivom “Postupak prema maloljetnicima”, Glava XXVIII. pod nazivom „Postupak za krivična djela protiv pravnih osoba” i Glava XXIX. pod nazivom “Postupak za primjenu mjera sigurnosti, za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i za opozivanje uslovne osude”.

U slučaju bilo kakvih nesaglasnosti između odredbi Krivičnog zakona i odredbi Zakona o krivičnom postupku i Zakona o prekršajima u FBiH, primjenjivat će se odredbe Zakona o prekršajima u FBiH. Upućivanje na odredbe Zakona o krivičnom postupku koje se odnose na tužioca na odgovarajući način primjenjivat će se na svaki ovlašteni organ.

Xii nova rjeŠenja zakona o PrekrŠajima

Smatramo neophodnim da se u ovom Priručniku koji će koristiti i inspektori ali i subjekti nadzora osvrnemo i na neka zakonska rješenja utvrđena u novom Zakonu o prekršajima u Federaciji BiH ( u daljem tekstu: zakon) koji je objavljen u „Službenim novinama FBiH” broj 63/14, dana 06.08.2014 godine a stupio na snagu osmi dan po objavljivanju.

Zakonom se utvrđuje nova definicija prekršaja:„Prekršaj predstavlja kršenje propisa, javnog poretka ili drugih društvenih vrijednosti koje nisu zaštićene krivičnim zakonima i drugim zakonima u kojima su propisana krivična djela, kao i kršenje drugih propisa kojima su određena obilježja prekršaja i za koje su propisane sankcije.“

Odgovornost za prekršaj pretpostavlja izvršenu ili propuštenu protivpravnu, skrivljenu radnju koja je propisom nadležnog organa određena kao prekršaj. Nema prekršaja ukoliko je isključena protivpravnost ili krivica iako postoje sva bitna obilježja prekršaja. Prekršaj može biti izvršen činjenjem ili nečinjenjem. Nehat od izvršioca je dovoljan da se izvršilac smatra odgovornim za prekršaj, osim ako je odredbama o prekršajima propisano da će izvršitelj biti kažnjen za djelo počinjeno isključivo sa umišljajem. Prekršaj mogu počiniti fizičke i pravne osobe. Pokušaj izvršenja prekršaja nije kažnjiv.

85


Protiv koga se može pokrenuti prekršajni postupakZakonodavac reguliše odvojenu odgovornost pravnog i odgovornog lica u pravnom licu za počinjeni prekršaj na način da ako se protiv odgovornog lica u pravnom licu ne može pokrenuti postupak, postupak će se pokrenuti i sprovesti samo protiv pravnog lica.

Ako je pravno lice prestalo da postoji ili postoje druge pravne smetnje za vođenje postupka, postupak će se pokrenuti i sprovesti samo protiv odgovornog lica u pravnom licu. Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos u pravnom licu ili što je u registru subjekta upisa nakon počinjenja prekršaja izvršena promjena tog odgovornog lica.

Predstavnik okrivljenog stranog pravnog lica je lice koje upravlja predstavništvom ili drugom poslovnom jedinicom tog pravnog lica u Federaciji, ukoliko za predstavnika pravnog lica ne bude određeno drugo lice.

Lica koja ne mogu biti predstavnici pravnog licaPredstavnik pravnog lica ne može biti lice koje je u istoj stvari svjedok. Predstavnik pravnog lica ne može biti odgovorno lice protiv koje se vodi postupak za isti prekršaj ili lice koje ističe da je postupalo po naredbi drugog odgovornog lica ili organa upravljanja. U ovim slučajevima sud je dužan pozvati pravno lice da u roku od osam dana odredi drugog pravnog predstavnika.

imunitet od prekršajne odgovornosti U pogledu vođenja prekršajnog postupka prema licima koja uživaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, primjenjuju se pravila međunarodnog prava. Za prekršaj ne mogu biti odgovorni Federacija, kanton, grad, općina i mjesna zajednica.

vrijeme izvršenja prekršajaPrekršaj je izvršen u vrijeme kada je počinilac radio ili bio dužan da radi, bez obzira kada je posljedica nastupila.

mjesto izvršenja prekršajaPrekršaj je izvršen kako u mjestu gdje je počinilac radio ili bio dužan da radi, tako i u mjestu gdje je nastupila posljedica.

nadležnost sudovaSudovi u Federaciji BiH stvarno su nadležni odlučivati o prekršajima koji su počinjeni na teritoriji Federacije BiH. Sud na čijem je području počinjen prekršaj mjesno je nadležan za vođenje prekršajnog postupka.

86

ublažavanje kazne Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršajem nisu prouzrokovane teže posljedice, a postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da se i blažom kaznom može postići svrha kažnjavanja, propisana kazna može se ublažiti tako što će se izreći kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj, ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne.

naknada štete kao razlog obustave postupkaSud može obustaviti postupak protiv počinioca prekršaja za koji je propisana novčana kazna kao jedina kazna u iznosu do 1.000,00 KM, ako je on dobrovoljno nakon počinjenja prekršaja, a prije održavanja usmenog pretresa, otklonio protivpravno stanje ili nadoknadio štetu koju je prouzrokovao prekršajem.

sankcijeZakon utvrđuje sljedeće sankcije koje mogu biti izrečene licu odgovornom za počinjeni prekršaj:

1) novčana kazna;2) uslovna osuda;3) ukor; 4) zaštitne mjere.

zastara pokretanja i vođenja postupkaZakon propisuje duže rokove zastare, i to na način da se prekršajni postupak ne može pokrenuti ni voditi za:

1. prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu do 3.000,00 KM kad prođe 2 (dvije) godine od dana kada je prekršaj izvršen, ako ovim zakonom nije drugačije propisano;

2. prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu većem od 3.000,00 KM kad prođu 3 (tri) godine od dana kada je prekršaj izvršen, ako ovim zakonom nije drugačije propisano;

3. prekršaje u oblasti poreza, carina, finansija, rada, zaštite na radu, zaštite okoliša i koncesija kada prođe 5 (pet) godina od dana kada je prekršaj izvršen.

Apsolutna zastara nastupa kada prođe dva puta onoliko vremena koliko je predviđeno za relativnu zastaru.

87


novčana kaznaZakonom je utvrđeno da se novčana kazna može propisati u određenom rasponu ili u fiksnom iznosu. Za prekršaje iz oblasti poreza, carina, finansija, zaštite okoliša i koncesija, radnih odnosa i zaštite na radu novčane kazne mogu se propisati u višestrukom iznosu ili kao procenat porezne, carinske, finansijske ili koncesijske obaveze koja je trebala biti plaćena, ili kao procenat ili višestruki iznos vrijednosti robe koja je predmet prekršaja, ali ne u iznosu većem od 200.000,00 km.

Kada zakon određuje raspon u visini novčane kazne za određeni prekršaj sud će odrediti visinu kazne uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti uključujući, ali ne ograničavajući se na težinu prekršaja i njegove posljedice, stepen odgovornosti okrivljenog, uvid u evidenciju o njegovim prethodnim prekršajima, njegovu finansijsku situaciju, kao i da li je iskazao kajanje.Novčana kazna za fizičko lice ne može se propisati u iznosu nižem od 30,00 km, za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu nižem od 50,00 km, za pravno lice u iznosu nižem od 500,00 km, a za lice koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost-obrt u iznosu nižem od 100,00 km.

Za prekršaj propisan zakonom novčana kazna može se propisati za fizičko lice do 10.000,00 km, za odgovorno lice u pravnom licu do 20.000,00 km, a za pravno lice do 200.000,00 km.

Za prekršaj koji počini lice koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost-obrt, zakonom se može propisati novčana kazna do 20.000,00 KM.

Za prekršaj propisan uredbom ili odlukom vlade, odlukom gradskog ili općinskog vijeća novčana kazna može se propisati za fizičko lice do 3.000,00 KM, za odgovorno lice u pravnom licu do 5.000,00 KM, za pravno lice do 10.000,00 KM, a za lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost-obrt u iznosu do 6.000,00 KM.

značajna novina u zakonu je oslobađanje plaćanja 50 % iznosa izrečene novčane kazne ako se novčana kazna izrečena prekršajnim nalogom plati u roku od 8 dana. Očekuje se da ovakvo zakonsko rješenje, koje postoji u praksi drugih pravnih sistema, povećati stepen naplate novčanih kazni izrečenih prekršajnim nalogom a s druge strane smanjiti ekonomsko opterećenje i olakšati plaćanje subjektima nadzora.

88

Inače, rješenjem o prekršaju odredit će se rok u kojem novčana kazna treba biti plaćena, koji ne može biti kraći od osam dana, niti duži od tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju.

Postupak prinudne naplateSvaki ovlašteni organ je odgovoran za praćenje izvršenja novčanih kazni i drugih mjera izrečenih prekršajnim nalogom ili putem sporazuma o sankciji. Sudovi će pratiti izvršenje novčanih kazni i drugih mjera izrečenih rješenjem o prekršaju. Ovlašteni organ ili sud koji je izrekao novčanu kaznu, zatražiti će od nadležnog suda prinudnu naplatu blokiranjem računa fizičkog, odnosno pravnog lica, u skladu sa odredbama Zakona o izvršnom postupku u slučaju:

1. ako se utvrdi da kažnjeni izbjegava platiti novčanu kaznu, ili2. ako postoji opasnost od nastupanja zastarjelosti za izvršenje novčane kazne

Izuzetno, prinudnu naplatu može provesti i ovlašteni organ, ako je to propisano posebnim federalnim zakonom.

Lišenje slobode zbog neplaćanjaKažnjeni koji u roku ne plati u potpunosti ili djelimično novčanu kaznu koja mu je određena rješenjem o prekršaju ili prekršajnim nalogom bit će prinuđen na plaćanje određivanjem lišenja slobode ako sud smatra da je to jedini razuman i efikasan način koji će primorati kažnjenog da plati iznos na koji je obavezan. O lišenju slobode zbog neplaćanja sud odlučuje rješenjem koje se protiv kažnjenog može donijeti samo jedanput za odnosni prekršaj.

Lišenje slobode može biti određeno od suda po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenog organa ili Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Sud će izvijestiti podnosioca prijedloga o svojoj odluci i o izvršenju lišenja slobode. Sud može odrediti lišenje slobode do 15 dana. Vrijeme za koje je kažnjeni lišen slobode neće uticati na plaćanje iznosa koji duguje. Kažnjeni će biti odmah oslobođen nakon plaćanja punog iznosa novčane kazne.

Lišenje slobode prema odredbama ovog člana ne može biti određeno kažnjenom koji može dokazati da nije u mogućnosti platiti novčanu kaznu. Protiv rješenja o lišenju slobode kažnjeni može izjaviti žalbu drugostepenom sudu u roku od osam dana od prijema rješenja o lišenju slobode. Prvostepeni sud je dužan žalbu dostaviti

89


dugostupenom sudu u roku od tri dana od dana prijema žalbe. Drugostepeni sud mora donijeti odluku po žalbi u roku od 15 dana od prijema spisa. Žalba odlaže izvršenje.

Prije početka izvršenja rješenja o lišenju slobode kažnjeni može sudu predložiti da obavlja poslove za opće dobro ili poslove za dobro lokalne zajednice kao zamjenu za plaćanje novčane kazne. Sud će voditi listu takvih poslova u saradnji s nadležnim kompetentnim organima vlasti. Prilikom odlučivanja o prijedlogu sud će razmotriti sve okolnosti slučaja, kao i finansijske uslove i mogućnost kažnjenog da plati novčanu kaznu kao i vrstu izvršenog prekršaja, uzrast, fizičku i radnu sposobnost, psihička svojstva, obrazovanje, sklonosti i druge posebne okolnosti koje se odnose na ličnost učinitelja. Ukoliko sud usvoji prijedlog, izdat će nalog za obustavu izvršenja lišenja slobode za vrijeme dok ne istekne rok za obavljanje takvog posla. Ukoliko kažnjeni obavi predviđeni posao lišenje slobode se neće izvršiti i novčana kazna će se brisati iz registra novčanih kazni i neće biti naplaćena. Ukoliko kažnjeni uopće ne obavi predviđeni posao rješenje o lišenju slobode bit će izvršeno, a ako ga obavi samo djelimično sud će ocijeniti da li je svrsishodno izvršiti rješenje o lišenju slobode i o tome donijeti odgovarajući nalog.

U slučaju kada sud ili ovlašteni organ utvrde da se ne može izvršiti novčana kazna izrečena na osnovu konačnog i izvršnog prekršajnog naloga ili pravosnažnog rješenja o prekršaju, sud će po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenog organa donijeti rješenje o izvršenju novčane kazne kojim se kažnjenom nalaže da obavi određene poslove za opće dobro ili poslove za dobro lokalne zajednice kao zamjenu za plaćanje novčane kazne. Ukoliko kažnjeni obavi predviđeni posao novčana kazna će se brisati iz Registra novčanih kazni.

Postupak i uslove za izvršenje sudskog rješenja o lišavanju slobode kažnjenog zbog neplaćanja novčane kazne, kao i postupak i uslove obavljanja poslova za opće dobro ili poslova za dobro lokalne zajednice i način vođenja evidencije o obavljanju tih poslova regulirat će podzakonskim propisima federalni ministar pravde u saradnji s nadležnim kantonalnim ministarstvima u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.Ako se ne zna prebivalište ili boravište kažnjenog lica u toku postupka izvršenja odluke o prekršaju kao i u drugim slučajevima kad je to prema ovom zakonu potrebno, sud će zatražiti od policije da nađe lice odgovorno za prekršaj i sud obavijesti o njegovoj adresi. Sud može narediti i privođenje lica.

90

naknada štete zbog neopravdanog kažnjavanjaZakon o prekršajima prvi put predviđa i naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja. Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem bila izrečena prekršajna kazna ili zaštitna mjera, a kasnije je povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen, osim u sljedećim slučajevima

1. ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili kakvog trajnog duševnog oboljenja okrivljenog nakon učinjenog prekršaja;

2. ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastare gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog;

3. ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način namjerno prouzrokovao svoje kažnjavanje, osim ako je na to bio prinuđen.

Pravo na naknadu štete ima i lice:1. koje je bilo zadržano u prekršajnom postupku pa je postupak obustavljen;2. koje je usljed greške ili nezakonitog rada sudije neosnovano zadržano duže

nego što zakon dozvoljava.

vraćanje novčanih iznosaLice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna, zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili zaštitna mjera oduzimanje predmeta ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne, vraćanje oduzete imovinske koristi, vraćanje predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta. Smatra se da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja ili ukidanja pravosnažnog rješenja o kažnjavanju postupak protiv njega obustavljen ili je donijeto oslobađajuće rješenje usljed toga što je utvrđeno da radnja nije prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinitelja prekršaja ili što nije dokazano da je to lice učinilo prekršaj. Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica naknadu štete odnosno vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti bračni partner i srodnici koje je to lice po zakonu bilo dužno da izdržava.

zastara prava na vraćanje novčanog iznosaPravo neopravdano kažnjenog lica da traži naknadu štete, odnosno vraćanje novčanog iznosa zastarjeva za jednu godinu od dana pravosnažnosti rješenja, odnosno rješenja kojim je prekršajni postupak bio obustavljen. Zastara se prekida podnošenjem zahtjeva

91


nadležnom organu, ministarstvu ili upravi nadležnoj za poslove prekršaja. Ako je zahtjev za naknadu štete odnosno vraćanje novčanog iznosa podnijelo neopravdano kažnjeno lice, poslije njegove smrti, bračni partner i srodnici koje je po zakonu dužan da izdržava, mogu produžiti postupak za ostvarivanje zahtjeva u roku od tri mjeseca od dana smrti i to samo u granicama ranije podnesenog zahtjeva. Ako se neopravdano kažnjeno lice odreklo zahtjeva za naplatu štete odnosno vraćanje novčanog iznosa, nakon njegove smrti zahtjev se ne može podnijeti.

Postupak ostvarivanja pravaOvlašteno lice dužno je da se zahtjevom za naknadu štete obrati nadležnom organu, ministarstvu ili upravi nadležnoj za poslove prekršaja, radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. Ako do sporazuma ne dođe u roku od tri mjeseca od dana prijema zahtjeva, ovlaštena osoba može nadležnom sudu podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Federacije BiH, kantona, grada ili općine u zavisnosti u korist čijeg budžeta je plaćena novčana kazna, oduzeta imovinska korist, uknjižen oduzeti predmet ili novčana vrijednost oduzetog predmeta.Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se organu uprave nadležnom za finansije.

Xiii ogLedni Primjeri uPravniH i drugiH akata u oBavLjanju insPekcijskog nadzora

Upravni akt je temeljni instrument uprave kojim uprava u svojoj osnovnoj djelatnosti primjenjuje pravno pravilo na konkretan slučaj, odlučujući pri tome formom upravnog akta o pravima i obavezama subjekta u konkretnoj upravnoj stvari. Na koncepciju upravnog akta bitno je utjecala koncepcija sudskih odluka.

Podnesak-pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu podataka, prijedlozi, prijave, molbe, žalbe, prigovori i druga priopćenja kojima se pojedinci ili pravna lica obraćaju organima.

Podnesci se u pravilu, predaju neposredno ili šalju poštom pismeno, ili se usmeno priopćavaju na zapisnik kod organa, a mogu se, ako nije drugačije propisano, izjavljivati i faksom ili telegrafski. Kratka i hitna priopćenja mogu se davati i telefonski, ako je to po prirodi stvari moguće.

92

Za razliku od ZUP-a Federacije BiH, Zakon o upravnom postupku Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” broj 29/02, 12/04, 88/07, 93/09) u članu 56. stav 2. reguliše da pismeno izrađen podnesak može biti i u formi elektronske isprave izrađene u skladu sa posebnim zakonom. Dakle, podnesci se mogu predati i elektronskim putem. Organ i stranke, odnosno lica ovlaštena za zastupanje stranaka međusobno će komunicirati u elektronskoj formi ako stranke odnosno lica ovlaštena za zastupanje na to pristanu.

Forme/obrasci zapisnika i akata koje inspektori mogu donijeti u toku inspekcijskog nadzora, sadržani su u modulu “e-inspektor” koji već praktično koriste od 2012. godine, od kada je započela primjena eletronskog sistema vođenja inspekcijskog nadzora u Federalnoj Upravi za inspekcijske poslove (elektronsko vođenje postupka i evidencija).

Od vrste i karaktera upravne mjere koju nalaže inspektor zavisit će i sadržaj rješenja.

ovaj Priručnik sadrži obrasce najčešćih akata i to: • Razna pismena - forma naloga za inspekcijski nadzor, službene zabilješke,

potvrda prijema pismena, obavijest o zabrani radnog angažovanja stranca, zaključak o obustavi postupka, zaključak o prekidu postupka, zaključak o dozvoli prinudnog izvršenja, zaključak o privremenom oduzimanju poslovne dokumentacije, zaključak o produženju roka za izvršenje upravne mjere, i dr.)

• Zapisnici o obavljenom inspekcijskom nadzoru • Primjeri riješenja kao upravnog akta kojim se nalažu mjere u vršenju inspekcijskog

nadzora

Priručnik sadrži sljedeće ogledne primjerke akata:

1. Nalog za inspekcijski nadzor2. Potvrda o prijemu pismena- dostavnica3. Zaključak o privremenom oduzimanju poslovne dokumentacije od subjekta

nadzora4. Potvrda o privremenom oduzimanju poslovne dokumentacije5. Službena zabilješka o utvrđenoj povredi propisa radi dostave na nadležan

postupak6. Obavijest o zabrani radnog angažovanja stranaca7. Ovlaštenje direktora Federalne uprave za vršenje inspekcijskog nadzora –

Dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije8. Zaključak o odlaganju izvršenja rješenja na prijedlog stranke

93


9. Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru10. Zapisnik o zatvaranju – pečaćenju poslovnih prostorija11. Zapisnik o uzimanju uzoraka proizvoda radi ispitivanja kvaliteta proizvoda12. Rješenje o privremenoj zabrani rada do otklanjanja utvrđenih nedostataka13. Rješenje kojim se privremeno zabranjuje obavljanje djelatnosti jer se ista obavlja

suprotno odobrenju14. Rješenje kojim se zabranjuje rad samostalnom privredniku (radnja) zbog

nepostupanja po naređenju inspektora15. Rješenje kojim se privremeno zabranjuje obavljanje djelatnosti do otklanjanja

nedostataka16. Rješenje o zabrani rada kod subjekta nadzora sa više utvrđenih prekršaja 17. Rješenje o privremenoj zabrani rada18. Rješenje inspektora za ceste kojim se nalaže otklanjanje nedostataka i

nepravilnosti19. Rješenje poljoprivrednog inspektora kojim se nalaže otklanjanje nedostataka20. Rješenje kojim inspektor za cestovni saobraćaj zabranjuje obavljenje djelatnosti

– prijevoza21. Rješenje tržišnog inspektora kojim se zabranjuje promet robe22. Rješenje šumarskog inspektora kojim se nalaže otklanjanje utvrđenih nedostataka23. Rješenje šumarskog inspektora kojim se nalaže obustavljanje gradnje i

otklanjanje utvrđenih nedostataka24. Rješenje inspektora za cestovni saobraćaj kojim se nalaže otklanjanje utvrđenih

nedostataka25. Obrazac dopisa kojim se vrši dostava prekršajnog naloga ( kazna se odnosi na

federalni prekršaj i naznaka je na uplatu u korist FMF trezor FBiH)26. Obrazac dopisa kojim se vrši dostava prekršajnog naloga ( kazna se odnosi na

prekršaj utvrđen propisom BiH i naznaka je na uplatu u korist Javnog prihoda BiH)27. Obrazac dopisa kojim se vrši dostava drugostepenog rješenja po žalbi 28. Izjašnjenje po žalbi na rješenje

94

Sarajevo, maj 2015- Priručnik

1. Nalog za inspekcijski nadzor

M.P.

DATUM:

BROJ: -

INSPEKTORSKI TIM:

DATUM INSPEKCIJE:

AUTOMOBIL:

STRANKA:

OBJEKT:

PREDMET INSPEKCIJE: Ček lista________________( provjera i pravni osnov )

Inspektor može proširiti postojeća kontrolna pitanja u zavisnosti od konstantovanog činjeničnog stanja. NAPOMENA: U skladu sa odredbama člana 67, 69, 79, 80 i 98 Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH 73/14) potrebno je da federalnom inspektoru omogućite davanje svih potrebnih podataka i pomoći za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja. Novčane kazne za nepostupanje po nalogu inspektora su; za pravno lice u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM, odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, fizičko lice - registrirano kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM i fizičko lice ako obavlja djelatnost bez odobrenja nadležnog organa u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM a u skladu sa članom 165. navedenog zakona

1

1. nalog za inspekcijski nadzor

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNA UPRAVAZA INSPEKCIJSKE POSLOVE

S A R A J E V O

BOSNIA AND HERZEGOVINAFEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

FEDERAL ADMINISTRATIONFOR INSPECTION AFFAIRS

S A R A J E V O

FEDERALNA UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVEAdresa: Fehima ef. Čurčića br. 6, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; Tel: +387(33) 56 33 50, Fax: +387(33) 56 33 51;

TELEFON ZA PRIJAVU: +387(33) 22 66 44

95



2. Potvrda o prijemu pismena – dostavnica

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Federalna uprava za inspekcijske poslove ____________________ (naziv inspekcije)

Potvrda o prijemu pismena – dostavnice Broj: ___________ Mjesto i datum ________________ ________________________________ (primalac pismena) Dana ________________________ lično sam primio __________________________________ (datum upisati slovima) (naziv pismena koji se dostavlja) Potpis dostavljača Potpis primaoca ________________ __________________ (primalac stavlja i otisak pečata) Napomena dostavljača _____________________________________________________

2

2. Potvrda o prijemu pismena – dostavnica



S A R A J E V O



S A R A J E V O



96


3. Zaključak o privremenom oduzimanju poslovne dokumentacije od subjekta nadzora

Na osnovu odredbe člana 105. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 73/14 ) ______________ inspektor u postupku vršenja inspekcijskog nadzora kod ________________________________ donosi: (navesti subjekt nadzora)

Zaključak o privremenom oduzimanju poslovne dokumentacije od _________________________ (navesti subjekt nadzora)

1. Privremeno se oduzima od subjekta nadzora sljedeća poslovna dokumentacija: _________________________________________________________________________ (navesti poslovnu i drugu dokumentaciju) 2. Poslovna i druga dokumentacija oduzima se radi provjere autentičnosti i tačnosti navoda

koje sadrži. Oduzeta poslovna i druga dokumentacija iz tačke 1. ovog zaključka vratiće se ____________________________ do ___________________ (naziv subjekta nadzora) (navesti rok vraćanja) 3. O oduzetoj poslovnoj i drugoj dokumentaciji izdaće se potvrda koja će sadržavati sve

podatke o privremeno oduzetoj poslovnoj i drugoj dokumentaciji.

Obrazloženje U pogledu vršenja inspekcijskog nadzora kod ______________________ uočeno je da poslovna (navesti subjekt nadzora) i druga dokumentacija sadrži podatke i navode za koji je _______________ inspektor ocijenio da ne održavaju potpuno jasno i cjelovito sve podatke koji su prezentirani u postupku vršenja inspekcijskog nadzora. Privremeno oduzeta poslovna dokumentacija sadrži i uvjerenja o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija a od čijeg sadržaja zavisi donošenje upravnog akta po okončanju inspekcijskog nadzora. U cilju provjere autentičnosti i tačnosti navoda u službenoj i ostaloj dokumentaciji ____________________ inspektor je istu privremeno oduzeo do ________________ i ista će biti vraćena ____________________________ nakon provjere autentičnosti i (naziv subjekta nadzora) tačnosti navoda. O privremenom oduzimanju poslovne i druge dokumentacije __________________ inspektor je __________________________ izdao potvrdu sa podacima o privremeno oduzetoj posl. dok. (naziv subjekta nadzora) Protiv ovog zaključka ne može se izjaviti žalba ali se redovna pravna sredstva mogu koristiti u postupku o glavnoj stvari protiv rješenja kojim se nalažu upravne mjere u vršenju inspekcijskog nadzora .

Inspektor

3

3. zaključak o privremenom oduzimanju poslovne dokumentacije od subjekta nadzora



S A R A J E V O



S A R A J E V O



97


Sarajevo, maj 2015- Priručnik Komentar: vidi Član 105.- Privremeno oduzimanje poslovne i druge dokumentacije

Inspektor može privremeno oduzeti poslovnu i drugu dokumentaciju radi provjere autentičnosti i tačnosti navoda u njoj kao i onu koja može u prekršajnom postupku poslužiti kao dokaz da je počinjen prekršaj. Zaključkom će se odrediti u kojem će se roku vratiti dokumentacija, osim ako se ona prilaže kao dokaz u prekršajnom ili krivičnom postupku. O privremenom oduzimanju dokumentacije inspektor izdaje potvrdu u kojoj će se navesti šta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv dokumenta, izdavalac, broj, datum i dr.).

4



S A R A J E V O



S A R A J E V O



98


4. Potvrda o oduzimanju poslovne i druge dokumentacije ( član. 105. stav 3.) Broj: - Datum, godine

P O T V R D A O PRIVREMENOM ODUZIMANJU DOKUMENTACIJE

Ovim se potvrđuje da su dana godine privremeno oduzeti dokumenti od: Naziv stranke na lokaciji , kako slijedi:

Red. br. Naziv dokumenta Izdavatelj

dokumenta Broj i datum dokumenta Ostali podaci

1

2

3

4

5

Zaključno sa rednim brojem . Dokumentacija se prilaže (zaokružiti):

1. Kao dokaz u prekršajnom postupku 2. Kao dokaz u krivičnom postupku

Ova potvrda je sačinjena u 2 (dva) istovjetna primjerka od kojih se jedan primjerak uručuje licu kome je izuzeta dokumentacija. Potpis lica kome je izuzeta dokumentacija M.P. Potpis službene osobe

(puno ime i prezime, potpis)

5

4. Potvrda o oduzimanju poslovne i druge dokumentacije (član. 105. stav 3.)



S A R A J E V O



S A R A J E V O



99



5.Službena zabilješka o utvrđenoj povredi propisa radi dostave na nadležni postupak

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Federalna uprava za inspekcijske poslove __________________ (naziv inspekcije) Broj: _____________ __________________ (mjesto i datum) Na osnovu člana 93. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 73/14) ________________ inspektor je nakon izvršenog inspekcijskog nadzora _______________________ sačinio dana _____________ u _______________________

(navesti subjekt nadzora)

Službenu zabilješku o utvrđenoj povredi propisa radi dostave na nadležni postupak

Sačinjena dana ____________ u ____ Prisutni _________________ U vršenju inspekcijskog nadzora od strane ___________________________________ kod ________________________________________ u _____________ utvrdena je povreda propisa (navesti subjekt nadzora) _________________________________ (navesti povredu propisa) Kako __________________________ inspektor nije nadležan za preduzimanje upravnih i (naziv inspekcije) drugih mjera u navedenom slučaju to je uočena povreda propisa konstatovana putem službene zabilješke i dostavljena glavnom ___________ inspektoru, radi proslijeđivanja i dostave na nadležni postupak drugom inspekcijskom organu /organu uprave ________________________________________________. (navesti inspekciju odnosno organ uprave) Uz službenu zabilješku dostavljaju se i dokumenti odnosno službena dokumentacija na osnovu koji je utvrdena povreda propisa. Službena zabilješka je sastavljena u _____ primjeraka od kojih je jedan uručen subjektu nadzora. Potpis ovlaštenog lica Inspektor koji je primio sl. zabilješku ________________________ _____________________

6

5. službena zabilješka o utvrđenoj povredi propisa radi dostave na nadležni postupak



S A R A J E V O



S A R A J E V O



100


6. Obavijest o zabrani radnog angažovanja stranca MINiSTARSTVO SIGURNOSTI FBIH SLUŽBA ZA POSLOVE SA STRANCIMA TERENSKI CENTAR JU SLUŽBA ZA ZAPOŠLJAVANJE Broj predmeta: Datum: PREDMET: Obavijest o zabrani radnog angažovanja stranca, dostavlja se:- Shodno odredbi član 16. stav 5. Zakona o zapošljavanju stranaca (''Službene novine Federacije BIH'', broj 08/99) obavještavamo Vas sljedeće: U postupku vršenja inspekcijskog nadzora primjene propisa iz oblasti rada, Kantonalni inspektor rada Kantonalne uprave za inspekcijske poslove ___________ kantona je dana __ 2015. godine, po službenoj dužnosti, izvršio inspekcijsku kontrolu u prostorijama pravnog (fizičkog) lica , na adresi ul. .

U inspekcijskoj kontroli zatečeni su da rade stranci: 1. Na poslovima _________ da radi ___________ čiji je identitet utvrđen uvidom u pasoš broj

_______ izdat ____. godine u _______ . (Alternativa: JMB _________ rođen ________. godine u ______ , čiji je identitet utvrđen po L.K. _______ registarskog broja ___________, izdatoj _________. godine u _________).

2. Poslodavac je suprotno Zakonu o radu (''Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine'', br. 43/99, 32/00 i 29/03) angažovao stranca ____ (Naprijed imenovane strance tj. pod 1.,2., 3., ...) jer sa njim(a) nije zaključio ugovor o radu (ili ugovor o privremenom i povremenom obavljanju posla), te suprotno Zakonu o zapošljavanju stranaca (''Službene novine Federacije BIH'' br. 08/99), jer za imenovanog(e) stranca(e) nije obezbijedio radnu dozvolu. Na osnovu člana 140. stav (1) tačka c) Zakona o inspekcijama TK (''Službene novine Tk'', broj: 08/08) usmeno je određena upravna mjera zabrane daljeg radnog angažovanja stranca(aca) ______ sa kojim(a) poslodavac nije zaključio ugovor o radu i za koga/koje poslodavac nije obazbijedio radnu dozvolu, tj. isprave propisane članom 109. stav (1) tačka c) i e) istog Zakona, a što je konstatovano u zapisniku o inspekcijskom pregledu broj: ur. broj ____ od ___2015. godine, kao i činjenica da je usmeno naložena mjera odmah izvršna. O izrečenoj mjeri zabrane daljeg radnog angažovanja stranca, sačinjeno je i rješenje broj ur. broj ____ od ____ 2015 godine u pisanom obliku, koje je uručeno vlasniku radnje.

S poštovanjem. Dostavljeno: Kantonalni inspektor rada 1 x Naslovu M.P. 1 x Evidencija 1 x Arhiva

7

6. obavijest o zabrani radnog angažovanja stranca



S A R A J E V O



S A R A J E V O



101



7.Ovlaštenje Direktora federalne uprave za vršenje inspekcijskog nadzora – Dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Federalna uprava za inspekcijske poslove Broj: _______ Mjesto i datum ____________ Na osnovu člana 54. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 73/14) Direktor uprave za inspekcijske poslove u predmetu vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije, donosi:

R j e š e n j e Radi zaštite javnog interesa i potrebe preduzimanja hitnih upravnih mjera određuje se vršenje inspekcijskog nadzora iz oblasti ________________________________: Inspekcijski nadzor iz oblasti tačke 1. ovog rješenja izvršiće ___________________________ (odrediti inspektora iz druge oblasti) iz oblasti ____________________________. (navesti oblast) Nakon izvršenog inspekcijskog nadzora ____________________ inspektor će naložiti subjektu nadzora i upravne mjere za koje ocjeni da su potrebne u cilju zaštite važnog javnog interesa. Ovo rješenje primjenjuje se danom donošenja.

Obrazloženje U oblasti ______________________ uočeni su propusti kod subjekta inspekcijskog nadzora koji (navesti oblast) zahtjevaju u cilju zaštite važnog javnog interesa poduzimanje hitnih upravnih mjera. Zbog nemogućnosti da inspekcijski nadzor izvrši nadležni inspektor a u cilju zaštite važnog javnog interesa određena je __________________________ da izvrši odmah inspekcijski nadzor (navesti inspekciju) i ukoliko ocjeni poduzme hitne upravne mjere, te je odlučeno kao u dispozitivu ovog rješenja. Ovo rješenje primjenjuje se danom donošenja i isto je odmah i izvršno u skladu sa članom 49. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine. Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena. Direktor _________________ Dostavljeno: 1x stranka 1 x arhiva 1 x a/a

8

7. ovlaštenje direktora federalne uprave za vršenje inspekcijskog nadzora –dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije



S A R A J E V O



S A R A J E V O



102


8. Zaključak o odlaganju izvršenja rješenja na prijedlog stranke BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Federalna uprava za inspekcijske poslove __________________________________ (nadležna federalna_______inspekcija) Broj: ___________ _______________ (mjesto i datum) Na osnovu člana 144. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj73/14) federalni______ inspektor ________________________ na prijedlog ________________________ donosi: (navesti stranku – žalioca)

ZAKLJUČAK

1. Odlaže se izvršenje naloženih upravnih mjera u Rješenju broj _____ od _____ koji je donio __________________ inspektor (organ uprave) 2. Izvršenje naloženih mjera odlaže se do ____________. (navesti rok) 3.Ovaj zaključak primjenjuje se danom dostavljanja licima koje su stranke u ovoj upravnoj stvari.

Obrazloženje Rješenjem _________________ inspektora broj _______ od _________ ) naloženo je _________________, da _______________________ i određen rok izvršenja. (navesti stranku) (navesti nalog) Na osnovu navedenog rješenja koje je postalo izvršno dana _____________________________________ (navesti datum stavljanjapotvrde izvršnosti) donesen je zaključak o dozvoli izvršenja broj _______ od ____________. Nakon što je primio/la zaključak o dozvoli izvršenja žalilac je uputio prijedlog za odlaganje izvršenja naredenih mjera navodeći da bi usljed izvršenja nastupila znatna materijalna šteta koja se na drugi način ne može otkloniti, a odlaganje se ne protivi opštem interesu i ne dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi.

9

8. zaključak o odlaganju izvršenja rješenja na prijedlog stranke



S A R A J E V O



S A R A J E V O



103


Sarajevo, maj 2015- Priručnik Postupajući po prijedlogu za odlaganje izvršenja, ____________ inspektor je ocijenio da je stranka učinila vjerovatnim da bi usljed izvršenja upravnih mjera nastupila znatna materijalna šteta __________________________________________________________________ a kako se (navesti znatnu materijalnu štetu koja bi nasutpila izvršenjem) odlaganje ne protivi opštem interesu i ne dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi, odlučeno je kao u dispozitivu ovog zaključka i izvršenje odloženo do _______________________. Protiv ovog zaključka žalba nije dozvoljena. Dostavljeno: Federalni ____________ inspektor 1. Strankama u postupku 2. Za evidenciju 3. Arhivu

10



104


9. Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Federalna uprava za Inspekcijske poslove _____________________ (naziv inspekcije) Broj: ______________ ___________________ (sjedište organa)

ZAPISNIK o izvršenom inspekcijskom nadzoru

Federalni ____________ inspektor izvršio je dana ________ inspekcijski nadzor (predmet nadzora definisan u ček listi po kojoj se vrši nadzor) nad izvršavanjem zakona i drugih propisa iz oblasti _____________( kod subjekta nadzora) ____________________________________________ ____________________________________________________. (navesti puni naziv i sjedište pravnog lica kod koga se vrši nadzor) Inspekcijski nadzor izvršio/ili ( navesti imena inspektora koji su izvršili nadzora) _____________________________ ______________________________. (ime i prezime i broj službene legitimacije - iskaznice ili broj ovlaštenja, ako se inspekcijski nadzor vrši na osnovu ovlaštenja rukovodioca organa uprave) Inspekcijskom nadzoru prisutni ispred pravnog lica ____________________________________ ___________________________________________________________________________ (navesti ime i prezime lica i poslove koje obavljaju) Inspekcijski nadzor započeo u _______ sati. Nakon što je prisutnoj/nim predočen nalog za inspekcijski nadzor čime su upoznati sa predmetom inspekcijskog nadzora, vrši se inspekcijski nadzor i konstatuje slijedeće: ____________________________________________________________ _____________________________________________________________ (navodi se sadržaj izvršenih radnji) Predstavnik pravnog lica u toku inspekcijskog nadzora prilaže planove, skice, crteže koji se odnose na predmet inspekcijskog nadzora (navesti dokumente /planove, skice, crteže, fotografije) i isti se nakon ovjeravanja od strane tehničkog inspektora priključuju zapisniku. U vezi predmeta inspekcijskog nadzora predstavnik pravnog lica koji je prisutan izvođenju radnji _____________________________________________ izjavljuje slijedeće:

11

9. zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru



S A R A J E V O



S A R A J E V O



105


Sarajevo, maj 2015- Priručnik (ime i prezime lica) ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ ___________________________ (potpis lica koje je dalo izjavu) Prije zaključenja zapisnik je pročitan prisutnim i na isti nije bilo primjedbi. Ako je na zapisnik bilo primjedbi navode se primjedbe lica koje je saslušao kao i lica koja učestvuju u postupku. _________________________________________________________________________ (unose se ukratko primjedbe) _____________________________ (potpis lica koje je stavilo primjedbe) Lice s kojim je obavljen nadzor, i koji je potpisao zapisnik, će dostaviti bez odlaganja zapisnik odgovornom licu u subjektu nadzora koji se ima se pravo očitovati na isti u roku od tri dana. Ako se lice koje je prisutno inspekcijskom nadzoru udalji prije zaključenja zapisnika ili odbije da potpiše zapisnik konstatuje se slijedeće: __________________________________ se prije zaključenja zapisnika udaljio iz prostorije (ime i prezime lica koje se udaljilo) (sa prostora) gdje je vršen inspekcijski pregled iz slijedećeg razloga _______________________ _______________________________________________________________________ (navesti razlog udaljenja odnosno da službenom licu nije poznat razlog udaljenja) ___________________________________________ odbija da potpiše zapisnik iz slijedećih (ime i prezime lica koje je odbilo da potpiše zapisnik) razloga _______________________________________________________________________ (navesti razloge odbijanja prema riječima prisutnog lica)

_______________________________________ (potpis lica koje je odbilo da potpiše zapisnik) Inspekcijski pregled završen u ________ sati. ______________________ (potpis Federalnog ______ inspektora) _________________ Napomena: Svaka strana zapisnika se numeriše i parafira od strane službenog lica. Komentar: Obratiti pažnju na odredbe člana 113. Stav (3) Ukoliko prisutni uposlenik s kojim je obavljen nazor odbije da potpiše zapisnik, inspektor će to unijeti u zapisnik, i isti putem pošte, dostaviti subjektu nadzora na izjašnjenje

12



106

Sarajevo, maj 2015- Priručnik 10.Zapisnik o zatvaranju—pečaćenju poslovnih prostorija

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Federalna uprava za inspekcijske poslove __________________ (naziv inspekcije) Broj: _____________ __________________ (mjesto i datum) Na osnovu člana 126. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 73/14) i rješenja broj _______ od ________ kojim je zabranjen rad ______________________________________________ (navesti subjekt nadzora kojim je zabranjen rad) _________________________ inspektor sačinio je:

ZAPISNIK o zatvaranju—pečaćenju poslovnih prostorija

Zatvaranje-pečaćenje poslovnih prostorija izvršeno je u _________________________________ (adresa i mjesto gdje je izvršeno pečaćenje) čiji je vlasnik-korisnik ___________________________ (navesti subjekt nadzora) a na osnovu konačnog-pravosnažnog rješenja ___________________ inspektora broj:______ od ___________ godine. Zatvaranju –pečaćenju poslovnog objekta prisustvovali su: ____________________________________ ____________________________________ (navesti predstavnika subjekta nadzora) i ovlaštena službena lica _____________________________________ (navesti službena lica) Zatvaranje-pečaćenje poslovnog prostora izraženo je na slijedeći način: _______________________________________________ (navesti način na koji je izvršeno pečaćenje) Zatvaranje-pečaćenje poslovnog prostora završeno je u _______ sati. Zapisnik je sastavljen u _____ primjeraka od kojih je jedan uručen prisutnom predstavniku subjekta nadzora a ostali zadržani za potrebe inspekcijskog organa. Na ovaj zapisnik može se u roku od pet dana od dana prijema staviti prigovor inspekcijskom organu koji je sačinio zapisnik.

13

10. zapisnik o zatvaranju—pečaćenju poslovnih prostorija



S A R A J E V O



S A R A J E V O



107


Sarajevo, maj 2015- Priručnik Potpis ovlaštenog lica Federalni ______Inspektor koji je primio zapisnik ________________________ ____________________ ( p o t p i s )

Službena zabilješka: Sačinjena dana ______________ u ________ Na ovaj zapisnik nije stavljen prigovor.

__________________ (Potpis inspektora)

Komentar : Vidi član 126.- Pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora)

Kada je subjektu nadzora zabranjen rad, inspektor će odmah, na licu mjesta izvršiti obezbjeđenje izvršenja naložene upravne mjere pečaćenjem ili na drugi odgovarajući način ( natpis, traka i slično) zatvoriti poslovne prostorije u kojima je zabranjen rad ili zapečatiti sredstva rada i vozila. Način zatvaranja poslovnih prostorija ili pečaćenje sredstava rada iz stava (1). ovog člana inspektor će odrediti rješenjem o zabrani rada. O poduzetim radnjama inspektor će sačiniti zapisnik.

14



108

Sarajevo, maj 2015- Priručnik 11.Zapisnik o uzimanju uzoraka proizvoda radi ispitivanja kvaliteta proizvoda

Na osnovu člana 99. stav 3. Zakona o inspekcijama Federacije BiH ( “Službene novine Federacije BiH “ broj73/14), ___________________inspektor, u postupku inspekcijskog nadzora kod __________________________ u cilju utvrđivanja kvaliteta proizvoda ( navesti naziv subjekta nadzora)

sačinjava:

ZAPISNIK

o uzimanju uzoraka proizvoda radi ispitivanja kvaliteta proizvoda Prisutni _______________________________________ (navesti subjekt nadzora) Uzimanje uzoraka proizvoda ___________________________ potrebno je radi ispitivanja kvaliteta proizvoda u vezi izvršenog inspekcijskog nadzora kod __________________________ (navesti subjekt nadzora) Uzimaju se besplatno uzorci proizvoda ______________________________________________ (navesti koje ali ne više od tri uzorka) u količini ______________________ (navesti količinu) Kvalitet proizvoda koji su uzeti kao uzorci ispitaće stručna institucija _____________________________ (navesti naziv stručne institucije) O rezultatima obavljenog ispitivanja subjekt nadzora će biti pismeno obaviješten u roku od tri dana od dana prijema nalaza od navedene stručne institucije. Troškove postupka ispitivanja kvaliteta proizvoda snosit će zavisno od rezultata obavljenog ispitivanja proizvoda subjekt nadzora _______________ odnosno organ inspekcije. Zapisnik je sastavljen u _____ primjeraka od kojih je jedan uručen ______________________ (subjekt nadzora) a ostali zaduženi za potrebe. Na činjenično stanje utvrdeno zapisnikom može se u roku od pet dana staviti prigovor inspekcijskom organu koji je sačinio zapisnik. ________________________ Inspektor (potpisuje ovlašteno lice subjekta nadzora) ________________ Komentar: Vidi član 99. zakona - Uzimanje uzoraka proizvoda

15

11. zapisnik o uzimanju uzoraka proizvoda radi ispitivanja kvaliteta proizvoda



S A R A J E V O



S A R A J E V O



109


Sarajevo, maj 2015- Priručnik 12.Rješenje o privremenoj zabrani rada do otklanjanja utvrđenih nedostataka

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Federalna uprava za inspekcijske poslove ( ____________federalna inspekcija) Broj:___________ _______________ (mjesto i datum) Na osnovu člana 117. st. 1. tačka (13). Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 73/14) i člana ____ Zakona o _________ (“Službene novine Federacije BiH”, broj 73/14 ), _______________inspektor, donosi:

RJEŠENJE

1. Privremeno se zabranjuje rad ___________________________________ zbog neispunjavanja (navesti subjekt inspekcijskog nadzora) propisanih minimalnih tehničkih uvjeta i uvjeta tehničke opremljenosti poslovnog prostora u ulici ____________________________ u _________________. 2. Privremena mjera iz tačke 1. ovog rješenja traje do otklanjanja nedostataka utvrdenih u

zapisniku o izvršenom inspekcijskom nadzoru broj ____________ od ____________: 3. Žalba uložena na rješenje ne odlaže izvršenje rješenja.

Obrazloženje

Federalni tržišni inspektor izvršio je inspekcijski nadzor u _____________________ (naziv subjekta nadzora) i u zapisniku broj __________ od ________ utvrdio da navedeni subjekt ne ispunjava propisane minimalne tehničke, kao i uvjete tehničke opremljenosti za obavljanje djelatnosti u poslovnom prostoru u ulici _________________________ u __________. S obzirom da navedeni poslovni prostor ne ispunjava propisane minimalne tehničke kao i uvjete tehničke opremljenosti, federalni tržišni inspektor je postupajući u skladu sa ovlaštenjima iz člana ___ Zakona o trgovini donio rješenje o privremenoj zabrani rada do otklanjanja nedostataka utvrđenih zapisnikom o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Primjenom odredbe člana ____ Zakona o trgovini korišten je institut da žalba ne odlaže izvršenje rješenja što je i navedeno u dispozitivu rješenja. Pouka o pravnom lijeku

16

12. rješenje o privremenoj zabrani rada do otklanjanja utvrđenih nedostataka



S A R A J E V O



S A R A J E V O



110

Sarajevo, maj 2015- Priručnik Protiv ovog rješenja može se u roku od osam dana od dana prijema rješenja, izjaviti žalba nadležnom Federalnom ministarstvu trgovine (drugostepenom organu.) Žalba se podnosi putem organa koji je donio rješenje, a može se izjaviti i na zapisnik kod organa koji je donio rješenje. Dostavljeno: 1x stranka 1 x arhiva 1 x a/a

Federalni Tržišni inspektor __________________________

17



111


Sarajevo, maj 2015- Priručnik 13. Rješenje kojim se privremeno zabranjuje obavljanje djelatnosti jer se obavlja suprotno odobrenju

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Federalna uprava za inspekcijske poslove ____________________ (______________federalna nspekcija) Broj: _______________ ____________________ (mjesto i datum) Na osnovu člana _____ Zakona __________ (“Službene novine Federacije BiH”, broj __) i člana 47., čl. 118., član 121. stav (2.) alineja 3. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 73/14) ____________________federalni tržišni inspektor u predmetu vršenja inspekcijskog nadzora kod lica koji se bavi obrtom _____________________________, donosi: (navesti lice, radnju i sl.)

RJEŠENJE

1. Privremeno se zabranjuje obavljanje djelatnosti licu __________________________________

(navesti lice i prebivalište, odnosno naziv i sjedište radnje) jer se predmetna djelatnost obavlja suprotno odobrenju nadležnog organa uprave _______________________________________ (navesti organ uprave, broj I datum odobrenja) 2. Upravna mjera iz tačke 1. ovog rješenja primjenjuje se danom uručenja rješenja. 3. Žalba uložena na rješenje ne odgađa njegovo izvršenje.

Obrazloženje Federalni tržišni inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdio je da _______________________________ obavlja privrednu djelatnost suprotno odobrenju (navesti subjekt nadzora) __________________________________ (navesti nadležni organ uprave) Utvrđene nepravilnosti _______________________________ inspektor je konstatovao u zapisniku o izvršenom inspekcijskom nadzoru broj ______ od _____ i na osnovu zapisnika kao javne isprave donio upravnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odlaže njegovo izvršenje shodno članu 121. stav 7. Zakona o inspekcijama Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH” broj 73/14) Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba

18

13. rješenje kojim se privremeno zabranjuje obavljanje djelatnostijer se obavlja suprotno odobrenju



S A R A J E V O



S A R A J E V O



112

Sarajevo, maj 2015- Priručnik ___________________________________________ (navesti drugostepeni organ) u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Žalba se izjavljuje putem organa koji je donio rješenje, može se izjaviti i na zapisnik, a taksira se sa ________ KM administrativne takse u skladu sa članom ______ i tarifnim brojem ___________________________________________ (navesti propis o administrativnim taksama)

Federalni tržišni inspektor ______________________ Dostavljeno: 1 x stranka 1 x arhiva 1 x a/a

19



113


Sarajevo, maj 2015- Priručnik 14. Rješenje kojim se zabranjuje rad samostalnom privredniku (radnji) zbog nepostupanja po naredenju inspektora

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Federalna uprava za inspekcijske poslove _____________________________ ( ________________Federalna inspekcija) Broj: ________________ _____________________ (mjesto i datum) Na osnovu člana _____ Zakona o obrtu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 58/02) i člana 47. i čl. 117. stav 3. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 73/14) (federalni tržišni inspektor) u vršenju inspekcijskog nadzora kod lica koje samostalno obavlja obrtničku djelatnost (vlasnika radnje) ____________________________ donosi: (navesti lice, radnju)

RJEŠENJE 1. Zabranjuje se obavljanje djelatnosti

_______________________________________________ (navesti lice i prebivalište, odnosno naziv i sjedište radnje)

jer nije postupljeno po rješenju _______________ inspektora broj __________ od ________ kojim je naredeno otklanjanje utvrdenih nedostataka i odreden rok izvršenja. 2. Rok izvršenja upravne mjere iz tačke 1. ovog rješenja je danom uručenja rješenja.

Obrazloženje Federalni tržišni inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora kod lica koje se bavi samostalnim privredivanjem utvrdio je dana __________ da nije postupljeno po rješenju ovog inspektora u otklanjanju utvrdenih nedostataka u roku od ________ dana (rješenje broj _________ od __________). Kako subjekt inspekcijskog nadzora nije postupio po nalogu inspektora, to je na osnovu člana _____ Zakona o obrtu donesena upravna mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja se primjenjuje danom uručenja rješenja. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba (nadležnom drugostepenom organu- Federalno ministarstvo) u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

20

14. rješenje kojim se zabranjuje rad samostalnom privredniku (radnji) zbog nepostupanja po naređenju inspektora



S A R A J E V O



S A R A J E V O



114

Sarajevo, maj 2015- Priručnik Žalba se izjavljuje putem organa koji je donio rješenje, može se izjaviti i na zapisnik, a taksira se sa ________ KM administrativne takse.

Federalni tržišni inspektor _______________________ Dostavljeno: 1 x stranka 1 x arhiva 1 x a/a

21



115


Sarajevo, maj 2015- Priručnik 15.Rješenje kojim se privremeno zabranjuje obavljanje djelatnosti

do otklanjanja utvrđenih nedostataka BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Federalna uprava za inspekcijske poslove ________________________________ ( Federalna __________________ inspekcija) Broj:_____________ _________________ (mjesto i datum) Na osnovu člana 47. i čl. 117. stav 13. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 73/14), te člana ________( materijalni propis kojim je regulisana nadležnost federalnog_______________inspektora), nadležni ____________________federalni inspektor, donosi:

RJEŠENJE 1. Zabranjuje se ____________________________ upotreba poslovnih prostorija i uređaja (navesti lice) u ulici _____________________________________ u _________________ u kojim se obavlja ugostiteljska djelatnost dok se ne otklone slijedeći nedostaci _____________________________ (navesti nedostatke) koji ugrožavaju zdravlje gradana. 1. Upravna mjera zabrane upotrebe poslovnih prostorija primjenjuje se do otklanjanja

utvrđenih nedostataka. 2. Žalba uložena na rješenje ne odlaže izvršenje rješenja.

Obrazloženje U vršenju ____________ inspekcijskog nadzora kod __________________________________ (navesti subjekt inspekcijskog nadzora) ________________________________________ (navesti naziv nadležnog Federalnog inspektora) utvrdio je da poslovne prostorije i uredaji ne ispunjavaju zakonom utvrđene uslove i time ugrožavaju zdravlje gradana. Uočene nedostatke i nepravilnosti federalni ____________ inspektor je utvrdio zapisnički (zapisnik broj ________ od _________) i na osnovu zapisnika kao javne isprave donio rješenje o otklanjanju nedostataka. Upravna mjera zabrane upotrebe poslovnih prostorija i uredaja primjenjuje se do otklanjanja utvrdenih nedostataka. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja u skladu sa odredbom člana ____ ( materijalni zakon), jer se radi o preduzimanju hitnih mjera koje se ne mogu odlagati jer bi se ugrozilo zdravlje gradana.

22

15. rješenje kojim se privremeno zabranjuje obavljanje djelatnostido otklanjanja utvrđenih nedostataka



S A R A J E V O



S A R A J E V O



116

Sarajevo, maj 2015- Priručnik Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog rješenja može se, u roku od osam dana od dana prijema rješenja, izjaviti žalba _____________________________________________ (navesti drugostepeni organ) Žalba se podnosi putem organa koji je donio rješenje, a može se izjaviti i na zapisnik kod organa koji je donio rješenje. Federalni ________inspektor Dostavljeno: 1 x stranka 1 x arhiva 1 x a/a

23



117


Sarajevo, maj 2015- Priručnik 16.Rješenje o zabrani rada kod subjekta nadzora sa više utvrđenih prekršaja ( član 122. Zakona o inspekcijama Federacije BiH)

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Federalna uprava za inspekcijske poslove ________________________________ ( Federalna __________________ inspekcija) Broj:_____________ _________________ (mjesto i datum) Na osnovu člana 118. i člana 122. stav 1. Zakona o inspekcijama Federacije BiH ( “Službene novine Federacije BiH” br.73/14) u vezi izvršenog inspekcijskog nadzora ___________________ (navesti federalnog inspektora), u postupku vršenja inspekcijskog nadzora radi izvršavanja propisa iz oblasti_________________________kod______________________________________ ( navesti naziv subjekta nadzora) po službenoj dužnosti donosi:

R J E Š E NJ E 1. Zabranjuje se ___________________, kao pravnom licu kod koga je u inspekcijskom nadzoru utvrđeno postojanje više od dva prekršaja i direktoru____________________kao odgovornom licu u pravnom licu da obavlja djelatnost ___________________________, da upotrebljava uređaje i opremu kojim se obavlja djelanost u poslovnim prostorijama ___________________________, te mu se nalaže zatvaranje poslovnih prostorija. 2. Zabrana obavljanja djelatnosti teče od dana inspekcijskog nadzora i traje 7 ( sedam) dana od dana _______________--do ____________. 3. Izvršenje mjere iz tačke 1. ovog rješenja se vrši putem pečačenja poslovnih prostorija u

kojima se obaavlja djelatnost. 4. Žalba uloženaa na rješenje ne odgađa izvršenje.

O B R A Z L O Ž E NJ E U postupku inspekcijske kontrole, primjena odredbi iz obasti_______koju je, po nalogu za inspekcijski nadzor broj: _od _ kod ________________________________ dana _______________, proveli federalni inspektor___________-i federalni inspektor___________________, utvrđeno je i zapisnički konstaovano postojanje više od dva prekršaja i to: _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

24

16. rješenje o zabrani rada kod subjekta nadzora sa više utvrđenih prekršaja (član 122. zakona o inspekcijama Federacije BiH)



S A R A J E V O



S A R A J E V O



118

Sarajevo, maj 2015- Priručnik Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, inspektori su izvršili zatvaranje poslovnih prostorija u skladu sa članom 122. stav 1. Zakona o inspekcijama Federacije BiH kao mjeru obezbjeđenja usmeno izrečene zabrane obavljanja djelatnosti na način da je izvršeno pečačenje __________. U momentu inspekcijskog nadzora stranka je upozorena _________________. Imenovanom je po završenom inspekcijskom nadzoru uručen zapisnik br._______________________ na koji nije bilo primjedbi. Zbog utvrđenih prekršaja a u skladu sa članom 122. i 124. Zakona o inspekcijama Federacije BiH ( “ Službene novine FBiH “ broj 73/14) subjektu nadzora je usmeno naložena upravna mjera o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti u trajanju od 7 dana, koja je unesena u zapisnik o inspekcijskom nadzoru. Zatvaranje poslovnih prostorija obavljeno je u skladu sa članom 126. Zakona o inspekcijama FBiH. Na osnovu utvrđenih činjenica iz člana 122. stav 1. Zakona o inspekcijama Federacije BiH ( “Službene novine Federacije BiH“ br. 73/14) izrečena je privremena zabrana što je odlučeno kao u dispozitivu Rješenja. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odlaže njegovo izvršenje shodno članu 122. stav 4. Zakona o inspekcijama Federacije BiH .( “Službene novine Federacije BiH“ br. 73/14). Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješeenja može se izjaviti žalba _____________________, u roku od 8 ( osam) dana od dana prijema rješenja. Žalba se ulaže putem ove Uprave usmeno na zapisnik, pismeno ili putem pošte, taksirana sa _________KM . Federalni __________inspektor Dostavljeno: 1 x stranka 1 x arhiva 1 x a/a

25



119


Sarajevo, maj 2015- Priručnik 17. Rješenje o privremenoj zabrani rada

Broj predmeta : Ur. broj akta : Datum, .godine Mjesto, Federalni inspektor za hranu u postupku inspekcijskog nadzora na osnovu člana člana 117. stav (3.) u vezi sa članovima 118 . i čl. 121. Zakona o inspekcijama FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 73/14) i člana 57. stav 1. tačka 5. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (“Službene novine Federacije BiH”, broj 29/05) d o n o s i:

R J E Š E N J E

1.Privremeno se zabranjuje rad fizičkom licu/ima zaposleno u ( naziv subjekta i odgovorno lice) u ( adresa subjekta, Mjesto stanovanja, Adresa na radnom mjestu )

dok ne izvrši/e obavezni zdravstveni pregled u nadležnoj zdravstvenoj ustanovi. 2. O izvršenju ovog rješenja, uz dostavljanje odgovarajućih dokaza, obavijesti Federalnog inspektora, najkasnije u roku od tri dana po proteku roka . 3. Nepostupanje po naprijed navedenom smatrati će se prekršajem.

Žalba ne odlaže izvršenje rješenja

O B R A Z L O Ž E N J E Federalni inspektor za hranu je dana _________ 2014. godine izvršio inspekcijski pregled u Naziv subjekta . O izvršenom inspekcijskom pregledu sačinjen je Zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu broj koji je odmah po sačinjavanju dostavljen ovlaštenom licu subjekta kontrole, koji na isti nije imao primjedbi što je konstatirano zapisnikom i potvrđeno vlastoručnim potpisom. Inspekcijskim pregledom je nesporno utvrđeno da uposleni Opis prekršaja u subjektu nadzora nisu izvršili u propisanom zakonskom roku obavezni povremeni zdravstveni pregled. Članom 31. stav 1. tačka 4. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (“Službene novine Federacije BiH”, broj 29/05), propisana je obaveza da zdravstveni nadzor obuhvata povremene zdravstvene preglede u toku zaposlenja, koja u konkretnom slučaju nije ispoštovana. Kod ovakvog stanja stvari primjenom člana 57. stav 1. tačka 5. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (“Službene novine Federacije BiH”, broj 29/05), odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja shodno članu 121 .stav 7. Zakona o inspekcijama Federacije BiH / „Službene novine FBiH“ broj 73/14)

26

17. rješenje o privremenoj zabrani rada



S A R A J E V O



S A R A J E V O



120

Sarajevo, maj 2015- Priručnik Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu zdravstva u roku od 8 dana od dana prijema rješenja, na osnovu člana 136. Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Sl.novine F BiH“, broj 73/14). Žalba ne odlaže izvršenje rješenja

Žalba se predaje neposredno ili šalje poštom Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, Fehima ef. Čurčića br. 6, Sarajevo, sa naznakom za Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Mostar i taksira se sa 15 KM po tarifnom uputstvu tačka 3., u skladu sa Zakonom o Federalnim upravnim pristojbama i tarifi Federalnih upravnih pristojbi ("Sl. Novine F BiH", broj 6/98), u korist Budžeta Federacije. Dostavljeno: 1 x Naslovu M.P. 1 x Evidencija 1 x Arhiva

27



121


Sarajevo, maj 2015- Priručnik 18. Rješenje inspektora za ceste kojim se nalaže otklanjanje nedostataka i nepravilnosti

Broj predmeta : Ur. broj akta : Datum, . godine Mjesto,

Na osnovu člana 117. tačka (1.) i člana 118. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl.novine F BiH“, broj 73/14) i člana 103. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl.novine F BiH”, broj 12/10), Inspektor za ceste, d o n o s i :

R J E Š E N J E

Nalaže se u , kao pravnom licu i direktoru , kao odgovornom licu u pravnom

licu, obustavljanje radova na u cestovnom i zaštitnom pojasu magistralne ceste -

1. Nalaže se subjektima nadzora iz tačke 1. da cestovni i zaštitni pojas dovedu u prvobitno stanje.

2. Rok za postupanje po tački 1. je odmah po prijemu rješenja, a po tački 2.u roku od ________

od dana prijema rješenja.

3. Žalba na rješenje ne odlaže njegovo izvršenje.

4. Nalaže se subjektima nadzora da odmah po izvršenja rješenja, a najkasnije u roku od tri dana

od dana izvršenja, o izvršenju pismeno ili usmeno na zapisnik u Federalnoj upravi za

inspekcijske poslove obavijeste postupajućeg inspektora.

O B R A Z L O Ž E N J E

Inspekcijskim nadzorom u oblasti javnih cesta izvršenim na navedenom mjestu/lokalitetu, dana godine, od strane federalnog inspektora za ceste i cestovni promet, sačinjen je Zapisnik br. - kojim je konstatovano sljedeće činjenično stanje:

Zaštitni pojas uz javne ceste je pojas na kojem važi poseban režim gradnje i uspostavlja se s

ciljem zaštite javne ceste i sigurnosti saobraćaja na njoj od štetnih uticaja i različitih aktivnosti u prostoru pored javne ceste u skladu sa članom 58. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl.novine F BiH”, broj 12/10).

Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje na javnoj cesti i cestovnom pojasu, ako

bi ti radovi ili radnje mogli oštetiti javnu cestu, povećati troškove održavanja, odnosno ugrožavati ili ometati saobraćaj na njoj u skladu sa članom 67. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl.novine F BiH”, broj 12/10).

Izgradnja priključaka, postavljanje i izgradnja objekata trajnog ili privremenog karaktera,

postavljanje reklama i reklamnih natpisa, polaganje cjevovoda kablova i vodova, deponovanje predmeta i rastresitih materijala, vršenje bilo kakvih radova ili radnji u cestovnom i zaštitnom pojasu magistralnih cesta bez odobrenja Direkcije cesta Federacije BiH, u suprotnosti je sa članovima 60., 61., 64., 65., 70., 71. i 78. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl.novine F BiH”, broj 12/10).

Ukoliko subjekti nadzora u datom roku ne postupe po nalozima iz dispozitiva ovog Rješenja, isto će biti izvršeno Zaključkom o izvršenju rješenja prisilnim putem, angažovanjem trećih lica tj.

28

18. rješenje inspektora za ceste kojim se nalaže otklanjanje nedostataka i nepravilnosti



S A R A J E V O



S A R A J E V O



122

Sarajevo, maj 2015- Priručnik organizacije koja održava mag. cestu, na trošak izvršenika, a u skladu po članu 102. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl.novine F BiH”, broj 12/10).

Ukoliko subjekti nadzora u ostavljenom roku ne postupe po ovom Rješenju, pravno lice i

odgovorno lice unutar pravnog lica odnosno fizičko lice će biti kažnjeni po članu 105. stav 1. tačka 15., članu 105. stav 2. i članu 107. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl.novine F BiH”, broj 12/10).

Obzirom na navedeno, a na osnovu člana 103. stav 1, tačka A), tačka B), tačka C) alineja 1.,

2., 7., 8., 10., 11. i 12. i tačke E) Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl.novine F BiH”, broj 12/10) odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.

Obaveza postupanje u skladu sa tačkom 4. dispozitiva utvrđena je na osnovu člana 228. stav

2. Zakona o upravnom postupku (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 2/98 i 48/99), jer bi se svakim odgađanjem izvršenja rješenja nanijela šteta cestama, kao i radi poduzimanja u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgađati jer je u pitanju opasnost po nesmetano i bezbijedno odvijanje saobraćaja.

Obaveza postupanje u skladu sa tačkom 5. dispozitiva utvrđena je na osnovu člana 141.

Zakona o inspekcijama Federacijie Bosne i Hercegovine (“Sl.novine F BiH“, broj 73/14), a neobavještavanje inspektora u ostavljenom roku kažnjivo je po članu 165. stav 1. tačka 12. Zakona o inspekcijama FBiH (“Sl.novine F BiH“, broj 73/14).

Uputsvo o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, Mostar u roku od 8 (osam) dana od dana prijema rješenja, na osnovu člana 136. Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Sl.novine F BiH“, broj 73/14).

Žalba se predaje neposreno ili šalje poštom Federalnoj upravi za inspekcijske poslove,

Fehima ef. Čurčića br. 6, Sarajevo, sa naznakom za Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Mostar i taksira se sa 15 KM po tarifnom uputstvu tačka 3, u skladu sa Zakonom o Federalnim

upravnim pristojbama i tarifi Federalnih upravnih pristojbi ("Sl. Novine F BiH", broj 6/98), u korist Budžeta Federacije.

Dostavljeno: Federalni inspektor za ceste

1 x Naslovu M.P. 1 x Evidencija 1 x arhiva

29



123


Sarajevo, maj 2015- Priručnik 19. Rješenje poljoprivrednog inspektora kojim se

nalaže otklanjanje nedostataka

Broj

-

Datum, . godine

Federalni poljoprivredni inspektor Federalne uprave za inspekcijske poslove, po službenoj dužnosti, u predmetu inspekcijskog nadzora iz oblasti poljoprivrede na osnovu člana Zakona o zaštiti bilja od biljnih bolesti i štetočina koje ugrožavaju cjelu zemlju („Službeni list SFRJ br. 74/89), člana 117. i 118. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine“ FBiH 73/14), donosi:

R J E Š E N J E

1. Nalaže se: u , kao pravnom licu i direktoru ( ),– kao odgovornom

licu u pravnom licu, da otkloni nedostatke utvrđene inspekcijskim nadzorom, i to:

•

•

2. Rok za postupanje po upravnoj mjeri iz tačke 1. ovog rješenja je ___dana od dana prijema

istog. 3. Po izvršenju naloženih mjera subjekt nadzora dužan je u roku od tri (3) dana pismeno ili

usmeno na zapisnik inspektora u Fedaralnoj upravi za inspekcijske poslove, obavijestiti

poljoprivrednog inspektora koji je donio upravnu mjeru.

O B R A Z L O Ž E N J E Federalni poljoprivredni inspektor Inspekcijskom kontrolom dana _____________ u __________ je utvrdio i zapisnički konstatovao: Odgovornom licu je po završenom inspekcijskom pregledu dostavljen zapisnik broj __ na koji nije bilo primjedbi.

Na osnovu člana . Zakona o zaštiti bilja od biljnih bolesti i štetočina koje ugrožavaju cijelu zemlju („Službeni list SFRJ br. 74/89) koji je preuzet na osnovu Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republički zakoni (Službeni list RbiH. Br. 2/92 i 13/93), odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.

Po izvršenju rješenja subjekt nadzora dužan je pismeno ili usmeno obavijestiti inspektora o izvršenju rješenja, na osnovu člana 141. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH“ 73/14), nakon čega će nadležni poljoprivredni inspektor izvršiti kontrolu izvršenja naloženih mjera i o istom sačiniti zapisnik. Neobavještavanje inspektora o izvršenju rješenja kažnjivo je po članu člana 165. stav 1. tačka 12. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH“ 73/14).

30

19. rješenje poljoprivrednog inspektora kojim se nalaže otklanjanje nedostataka



S A R A J E V O



S A R A J E V O



124

Sarajevo, maj 2015- Priručnik Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Sarajevo u roku od 8 (osam) dana od dana prijema rješenja. Žalba se ulaže putem ove Uprave usmeno na zapisnik, pismeno ili putem pošte, taksirana sa 15 KM upravnih pristojbi shodno Tarifi broj 3. Zakona o federalnim upravnim pristojbama i tarifi federalnih upravnih pristojbi (''Službene novine FBiH broj 6/98 i 8/00) uplatom u korist budžeta Federacije BiH na ž.r. broj 1020500000106698, vrsta prihoda 722112 (federalne administrativne pristojbe). Dostavljeno: Federalni poljoprivredni inspektor 1 x Naslovu M.P. 1 x Evidencija 1 x Arhiva

31



125


20. Rješenje inspektora za za cestovni saobraćajkojim se zabranjuje obavljanje djelatnosti-prijevoza

Broj -Datum, . godine

Na osnovu člana 117. tačka (3) i člana 118 Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine F BiH“, broj 73/14), čl. 38. i 39. Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu (''Službeni glasnik Bosne i Hercegovine'', br. 1/02 i 14/03),

u postupku inspekcijskog nadzora, donosi:

R J E Š E N J E

ZABRANJUJE SE prijevozniku ______________dalje obavljanje prijevoza , sa

vozilom , iz razloga što se u vozilu u vrijeme inspekcijskog nadzora

_______________________________


Dana _________ u mjestu___________od strane inspektora saobraćaja izvršen je inspekcijski nadzor nad vozilom______________, vlasništvo_________________. Tom prilikom je konstatovano da se u kontrolisanom vozilu ne nalazi________________, pa je postupajući inspektor uz primjenu člana 39. Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu, te člana 117. tačka (3) Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine, donio rješenje kao u dispozitivu.

Pouka o pravnom lijeku:Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, Mostar, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema rješenja. Žalba se ulaže putem ove Uprave usmeno na zapisnik, pismeno ili putem pošte, taksirana sa 15 KM upravnih pristojbi shodno Tarifi broj 3. Zakona o federalnim upravnim pristojbama i tarifi federalnih upravnih pristojbi (''Službene novine FBiH broj 6/98 i 8/00) uplatom u korist budžeta Federacije BiH na ž.r. broj 3389002211529491, vrsta prihoda 722112 (federalne administrativne pristojbe).

Dostavljeno:1 x Naslovu M.P.1 x Evidencija1 x Arhiva

20. rješenje inspektora za za cestovni saobraćajkojim se zabranjuje obavljanje djelatnosti-prijevoza



S A R A J E V O



S A R A J E V O



126

Sarajevo, maj 2015- Priručnik 21. Rješenje tržišnog inspektora kojim se zabranjuje promet robe

Broj

-

Datum, . godine Federalni tržišni inspektor, nakon izvršenog inspekcijskog pregleda, a po službenoj dužnosti rješavajući u predmetu kontrole _________________________________ na osnovu člana 117. tačka (5). i člana 118. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 73/14), donosi

R J E Š E N J E

1. Nalaže se_____________________________________________________________________ stavljanje van prometa:

• •

2. Zabranjuje se stavljanje u promet robe navedene u tački 1. ovog Rješenja, a zabrana počinje teći od dana prijema Rješenja i traje do_________________________________________________

3. Žalba na rješenje ne odlaže njegovo izvršenje.


Inspekcijskim nadzorom izvršenim dana __________________________________u ________Federalni tržišni inspektor je utvrdio i zapisnički konstatovao:

________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Subjektu nadzora je po završenom inspekcijskom pregledu dostavljen Zapisnik broj_______________na koji nije bilo primjedbi.

Odredbom člana 3. stav 2. Zakona o unutrašnjoj trgovini („Službene novine F BiH“, broj 40/10) je propisano: „Roba koja se stavlja u promet mora biti u skladu sa standardima, tehničkim normativima i kvalitativnim normama propisanim ili prioznatim kao uvjet za njihovo stavljanje u promet i/ili upotrebu na tržištu Bosne i Hercegovine“.

Odredbom člana 58. stav 1) Zakona o unutrašnjoj trgovini je propisano: 1) Kada tržišni inspektor u nadzoru nad kvalitetom proizvoda u prometu utvrdi da proizvod ne ispunjava propisane uvjete kvaliteta, rješenjem će: a) privremeno staviti van prometa proizvod za koji utvrdi da se u prometu nalazi nepropisno deklarisan, odnosno da je sa nedostacima u deklaraciji, da stvarno stanje proizvoda ne odgovara deklarisanom i naložiti otklanjanje nedostataka, b) privremeno staviti van prometa proizvod za koji je laboratorijskim ispitivanjem kvaliteta utvrđeno da po svom sastavu ne ispunjava propisane uvjete kvaliteta, ali se može staviti u promet za daljnju upotrebu pod uvjetom da se u deklaraciji otklone nedostaci i navedu podaci koji odgovaraju uvjetima kvaliteta propisanim za tu vrstu proizvoda, c) staviti van prometa proizvod i naložiti njegovo uništenje u slučajevima kada je laboratorijskim ispitivanjem kvaliteta utvrđeno da proizvod po svom sastavu ne ispunjava propisane uvjete kvaliteta i da nije za daljnju upotrebu.

Dovodeći u vezu činjenično stanje utvrđeno inspekcijskim nadzorom sa citiranim odredbama Zakona o unutrašnjoj trgovini F BiH, federalni tržišni inspektor je donio rješenje kao u dispozitivu.

33

21. rješenje tržišnog inspektora kojim se zabranjuje promet robe



S A R A J E V O



S A R A J E V O



127



Da žalba ne odlaže izvršenje rješenja propisano je odredbom člana 58. stav 2. Zakona o unutrašnjoj trgovini F BiH. Pouka o pravnom lijeku: Protiv rješenja može se izjaviti žalba Federalnom ministru trgovine Mostar, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema rješenja . Žalba se predaje neposredno ili šalje poštom pismeno ili usmeno na zapisnik putem ovog organa sa taksom od 15 KM, sukladno tar. br. 3. Zakona o federalnim upravnim pristojbama i tarifi federalnih upravnih pristojbi («Službene novine Federacije BIH», broj: 6/98.). Dostavljeno: Federalni tržišni inspektor 1 x Naslovu M.P. 1 x Evidencija 1 x Arhiva

34



128

Sarajevo, maj 2015- Priručnik 22. Rješenje šumarskog inspektora kojim se nalaže otklanjanje utvrđenih nedostataka

Broj

-

Datum, . godine Federalni šumarski inspektor, po službenoj dužnosti, u predmetu inspekcijskog nadzora iz oblasti djelatnosti rezanja drveta na osnovu član 14. Zakona o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti rezanja drveta (''Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine'', br. 27/97 i 25/06), člana 117. tačka (1) i člana 118 . Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (''Službene novine Federacije BiH'', br.73/14), d o n o s i:

R J E Š E N J E

1. Nalaže se : ( ), rođen u , stalno nastanjen u vlasniku

objekta u – kao poslodavcu fizičkom licu da otkloni slijedeće utvrdjene

nedostatke :

•

2. Rok za postupanje po tački 1. ovog rješenja je _______ dana od dana prijema istog. 3. Da najkasnije u roku od tri dana od dana izvršenja naloženih radnji pismeno ili usmeno na

zapisnik inspektora u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove obavijesti šumarskog inspektora, koji je donio upravnu mjeru, o izvršenju iste.

O B R A Z L O Ž E N J E Prilikom inspekcijskog pregleda. izvršenog dana _____ 2014. godine od strane federalnog šumarskog inspektora , inspekcijskim zapisnikom broj: - ur. broj: ____ , konstatovao slijedeće: Subjektu nadzora je po završenom inspekcijskom pregledu dostavljen zapisnik broj -__ na koji nije bilo primjedbi. Imajući u vidu da subjekt nadzora ne vodi ili nepropisno vodi evidencije rezanja drveta, a što je propisano odredbama člana 8. Zakona o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti rezanja drveta (''Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine'', br. 27/97 , 25/06), odlučeno je kao u dispozitivu rješenja. Članom 141. Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Sl.novine F BiH“, broj 73/14) propisana je obaveza subjekta nadzora da najkasnije u roku od tri dana od dana izvršenja naloženih radnji, obavijesti federalnog inspektora koji je donio rješenje. Obavijest inspektora je u pisanom obliku, a može se i usmeno saopštiti na zapisnik u Federalnoj upravi. Uz obavijest se prilažu i odgovarajući dokazi, ako se njima dokazuje izvršenje upravne mjere, dok je neobavještavanje inspektora u ostavljenom roku predviđeno kao prekršaj kažnjiv po članu 165. Zakona o inspekcijama F BiH.

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu industrije energetike i rudarstva, Mostar, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema rješenja. Žalba se ulaže putem ove Uprave usmeno na zapisnik, pismeno ili putem pošte, taksirana sa 15 KM upravnih pristojbi shodno Tarifi broj 3. Zakona o federalnim upravnim pristojbama i tarifi federalnih upravnih pristojbi (''Službene novine FBiH broj 6/98 i 8/00) uplatom u korist budžeta Federacije BiH na ž.r. broj 3389002211529491, vrsta prihoda 722112 (federalne administrativne pristojbe). Dostavljeno: Federalni šumarski inspektor 1 x Naslovu M.P. 1 x Evidencija 1 x Arhiva

35

22. rješenje šumarskog inspektora kojim se nalaže otklanjanje utvrđenih nedostataka



S A R A J E V O



S A R A J E V O



129



23. Rješenje šumarskog inspektora kojim se nalaže obustavljanje gradnje i otklanjanje utvrđenih nedostataka

Broj predmet: Datum:

Federalni šumarski inspektor, po službenoj dužnosti, u predmetu inspekcijskog nadzora iz oblasti šumarstva na osnovu člana 117 tačka (1). i 118. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH 73/14), d o n o s i:

R J E Š E N J E

1. Nalaže se : ( ), rođen u , stalno nastanjen u vlasniku

objekta u – kao poslodavcu fizičkom licu da obustavi gradnju i otkloni slijedeće

utvrdjene nedostatke :

______________________________

2. Rok za postupanje po upravnoj mjeri iz tačke 1. je _______ dana od dana prijema rješenja.

3. Da najkasnije u roku od tri dana, od dana izvršenja naloženih radnji pismeno ili usmeno u

Federalnoj upravi za inspekcijske poslove obavijesti šumarskog inspektora, koji je donio

upravnu mjeru o izvršenju iste.

O B R A Z L O Ž E N J E Prilikom inspekcijskog pregleda. izvršenog dana _____ . godine, inspekcijskim zapisnikom broj: - ur. broj: ____ , konstatovao slijedeće: Subjektu nadzora je po završenom inspekcijskom pregledu dostavljen zapisnik broj -__ na koji nije bilo primjedbi. Odredbama člana 141. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH 73/14) je obaveza subjekta nadzora da najkasnije u roku od tri dana od dana izvršenja naloženih radnji, obavijesti federalnog inspektora koji je donio rješenje. Obavijest inspektora je u pisanom obliku, a može se i usmeno saopštiti na zapisnik u Federalnoj upravi. Uz obavijest se prilažu i odgovarajući dokazi, ako se njima dokazuje izvršenje upravne mjere. Imajući u vidu........, a što je propisano odredbama člana 117. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH 73/14) odlučeno je kao u dispozitivu rješenja.

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva, Sarajevo, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema rješenja. Žalba se ulaže putem ove Uprave usmeno na zapisnik, pismeno ili putem pošte, taksirana sa 15 KM upravnih pristojbi shodno Tarifi broj 3. Zakona o federalnim upravnim pristojbama i tarifi federalnih upravnih pristojbi (''Službene novine FBiH broj 6/98 i 8/00) uplatom u korist budžeta Federacije BiH na ž.r. broj 3389002211529491, vrsta prihoda 722112 (federalne administrativne pristojbe). Dostavljeno: Federalni šumarski inspektor 1 x Naslovu M.P. 1 x Evidencija 1 x Arhiva

36

23. rješenje šumarskog inspektora kojim se nalaže obustavljanjegradnje i otklanjanje utvrđenih nedostataka



S A R A J E V O



S A R A J E V O



130

Sarajevo, maj 2015- Priručnik 24. Rješenje inspektora za cestovni saobraćaj kojim se nalaže otklanjanje utvrđenih nedostataka Broj predmeta :

Ur. broj akta : Datum, .godine Mjesto, Na osnovu člana . 117 tačka (1). i člana 118. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine (''Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine'', br. 73/14), i člana 79. i 85. stav 1. tačka 2. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine (''Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine'' br. 28/06 i 02/10) Federalni inspektor za cestovni saobraćaj u postupku inspekcijskog nadzora, donosi:

R J E Š E N J E

1. Nalaže se: ( ) rodjen u , stalno nastanjen u vlasniku objekta

u – kao poslodavcu fizičkom licu da otkloni slijedeće utvrđene nedostatke :

2. Rok za izvršenje upravne mjere iz tačke 1. je _________dana od dana prijema rješenja.

3. Da najkasnije u roku od tri dana od dana izvršenja naloženih radnji pismeno ili usmeno na

zapisnik inspektora u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove obavijesti inspektora koji

je donio upravnu mjeru o izvršenju iste.

O B R A Z L O Ž E N J E Dana _________________Federalni inspektor za cestovni saobraćaj je izvršio inspekcijski nadzor nad ______________, te je tom prilikom zapisnički konstatovao______________________ Subjektu nadzora je po završenom inspekcijskom pregledu dostavljen zapisnik broj - __ na koji nije bilo primjedbi. Članom 79. Zakona o cestovnom prijevozu F BiH utvrđena je nadležnost za postupanje federalnog inspektora, a članom 85. stav 1. tačka 2.ovlaštenje federalnog inspektora za donošenje upravne mjere kojom će naložiti otklanjanje nedostataka utvrđenih inspekcijskim nadzorom. Članom 141. Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine određena je obaveza subjekta nadzora da najkasnije u roku od tri dana nakon izvršenja naloženih radnji, obavijesti inspektora koji je donio rješenje. Obavijest inspektoru je u pisanom obliku, a može se i usmeno saopćiti na zapisnik u Federalnoj upravi za inspekcije. Uz obavijest se prilažu i odgovarajući dokazi, ako se njima dokazuje izvršenje upravne mjere, dok je neobavještavanje inspektora u ostavljenom roku predviđeno kao prekršaj kažnjiv po članu 165. Zakona o inspekcijama FBiH. Imajući u vidu naprijed navedeno, riješeno je kao u dispozitivu rješenja. Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, Mostar, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema rješenja. Žalba se ulaže putem ove Uprave usmeno na zapisnik, pismeno ili putem pošte, taksirana sa 15 KM upravnih pristojbi shodno Tarifi broj 3. Zakona o federalnim upravnim pristojbama i tarifi federalnih upravnih pristojbi (''Službene novine FBiH broj 6/98 i 8/00) uplatom u korist budžeta Federacije BiH na ž.r. broj 3389002211529491, vrsta prihoda 722112 (federalne administrativne pristojbe). Dostavljeno: Federalni inspektor za cestovni saobraćaj 1 x Naslovu M.P. 1 x Evidencija 1 x Arhiva

37

24. rješenje inspektora za cestovni saobraćaj kojim se nalažeotklanjanje utvrđenih nedostataka



S A R A J E V O



S A R A J E V O



131


Sarajevo, maj 2015- Priručnik 25.Obrazac dopisa kojim se vrši dostava prekršajnog naloga (kazna se odnosi na federalni prekršaj i naznaka je na uplatu u korist FMF trezor FBiH) Broj predmeta

- Datum, . godine

Naziv stranke

Adresa stranke

PREDMET: Dostava prekršajnog naloga,- U prilogu akta, dostavljamo Vam prekršajni nalog – jedinstveni broj dokumenta od . godine. Uz prekršajni nalog dostavljamo Vam i nalog za uplatu koji ste dužni, poslije eventualne uplate, izrečene prekršajne kazne, dostaviti Federalnoj upravi za inspekcijske poslove (uplatu izvršiti isključivo na dostavljenom nalogu za uplatu). Molimo, da detaljno pročitate i slijedeće upute, navedene na prekršajnom nalogu, i to: 1. Ukoliko priznajete odgovornost za prekršaj opisan u ovom prekršajnom nalogu odričete se prava

zahtijevati sudsko odlučivanje. a. Potpisati u polju gdje je navedeno: ˝Priznajem odgovornost za prekršaj opisan u nalogu i

odričem se prava zahtijevati sudsko odlučivanje˝. b. Uplatu izrečene prekršajne kazne, izvršiti u roku od 8 dana, na nalogu za uplatu i isti poslije

izvršene uplate (original uplatnice) dostaviti Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, u Sarajevu, ulica Fehima ef. Čurčića br. 6.

Uplatu izvršiti na način: Svrha doznake: Kazna za prekršaj Primatelj: FMF TREZOR FBiH UNION BANKA SARAJEVO Broj transakcijskog računa: 1 0 2 0 5 0 0 0 0 0 1 0 6 6 9 8 Vrsta prihoda: 7 2 3 1 1 7 Budžetska organizacija: 6 2 0 1 0 0 1 Poziv na broj: Upisati broj prekršajnog naloga (jedinstveni broj dokumenta) Šifra općine: Upisati šifru općine subjekta nadzora – prema mjestu prekršaja 2. Plaćanjem 50% izrečene novčane kazne u roku od 8 dana od dana uručenja prekršajnog

naloga, oslobađate se plaćanja preostalih 50% izrečene novčane kazne, u skladu sa odredbama člana 23. stav 2. i člana 55. stav 1. tačka 12. i 13., a u vezi sa članom 57. Zakona o prekršajima.

3. Ukoliko ne priznajete odgovornost, za prekršaj opisan u ovom prekršajnom nalogu i zahtijevate sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu, dužni ste:

a. U skladu sa odredbama čl. 59. stav 1. Zakona o prekršajima Federacije BiH („Sl. novine FBiH“ broj: 63/14), jednu kopiju ovog naloga dostaviti nadležnom Općinskom sudu u , u roku od osam dana od prijema.

b. Ukoliko Vas sud proglasi prekršajno odgovornim, može izreći bilo koju sankciju koju Zakon dozvoljava, uključujući i strožiju sankciju.

c. U navedenom slučaju dužni ste u pisanoj formi dostaviti dokaz Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, Sarajevo, ulica Fehima ef. Čurćića br. 6, te jednu kopiju naloga dostaviti nadležnom Općinskom sudu.

4. Ukoliko u naznačenom roku ne prihvatite odgovornost ili ne zatražite sudsko odlučivanje, smatrat će se da ste prihvatili odgovornost propuštanjem i nalog će postati konačan i izvršan, a dodatna taksa od 20 KM će biti dodana iznosu kazne koji Vam je izrečen u prekršajnom nalogu.

Dostavljeno: M.P. 1 x Naslovu x 2 1 x Evidencija 1 x Arhiva

38

25. obrazac dopisa kojim se vrši dostava prekršajnog naloga(kazna se odnosi na federalni prekršaj i naznaka je na uplatu u korist FmF trezor FBiH)



S A R A J E V O



S A R A J E V O



132

Sarajevo, maj 2015- Priručnik 26.Obrazac dopisa kojim se vrši dostava prekršajnog naloga (kazna se odnosi na i prekršaj utvrđen propisom BIH i naznaka je na uplatu u korist budžeta BiH) Broj predmeta

- Datum, . godine

Naziv stranke

Adresa stranke

PREDMET: Dostava prekršajnog naloga,- U prilogu akta, dostavljamo Vam prekršajni nalog – jedinstveni broj dokumenta od . godine. Uz prekršajni nalog dostavljamo Vam i nalog za uplatu koji ste dužni, poslije eventualne uplate, izrečene prekršajne kazne, dostaviti Federalnoj upravi za inspekcijske poslove (uplatu izvršiti isključivo na dostavljenom nalogu za uplatu). Molimo, da detaljno pročitate i slijedeće upute, navedene na prekršajnom nalogu, i to:

1. Ukoliko priznajete odgovornost za prekršaj opisan u ovom prekršajnom nalogu odričete se prava zahtijevati sudsko odlučivanje.

a. Potpisati u polju gdje je navedeno: ˝Priznanje odgovornosti za prekršaj opisan u nalogu odričem se prava zahtijevati sudsko odlučivanje˝.

b. Uplatu izrečene prekršajne kazne, izvršiti u roku od 8 dana, nalogu za uplatu i isti poslije izvršene uplate (original uplatnice) dostaviti Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, u Sarajevu, ulica Fehima ef. Čurčića br.6.

Uplatu izvršiti na način: Svrha doznake: Kazna za prekršaj Primatelj: JAVNI PRIHOD BIH UNICREDIT BANK SARAJEVO Broj transakcijskog računa: 3 3 8 0 0 0 2 2 1 0 0 1 8 3 9 0 Vrsta prihoda: 7 2 3 1 0 4 Budžetska organizacija: 0 9 0 4 9 9 9 Poziv na broj: Upisati broj prekršajnog naloga (jedinstveni broj dokumenta) Šifra općine: Upisati šifru općine subjekta nadzora – prema mjestu prekršaja 2. Plaćanjem 50% izrečene novčane kazne u roku od 8 dana od dana uručenja ovog

prekršajnog naloga, oslobađate se plaćanja preostalih 50% izrečene novčane kazne, u skladu sa odredbama člana 23. stav 2. i člana 55. stav 1. tačka 12. i 13., a u vezi sa članom 57. Zakona o prekršajima.

3. Ukoliko ne priznajete odgovornost, za prekršaj opisan u ovom prekršajnom nalogu i zahtijevate sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu, dužni ste:

c. U skladu sa odredbama čl. 59. stav 1. Zakona o prekršajima Federacije BiH („Sl. novine FBiH“ broj: 63/14), jednu kopiju ovog naloga dostaviti nadležnom Općinskom sudu u , u roku od osam dana od prijema.

d. Ukoliko Vas sud proglasi prekršajno odgovornim, može izreći bilo koju sankciju koju Zakon dozvoljava, uključujući i strožiju sankciju.

e. U navedenom slučaju dužni ste u pisanoj formi dostaviti dokaz Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, Sarajevo, ulica Fehima ef. Čurćića br. 6, te jednu kopiju naloga dostaviti nadležnom Općinskom sudu.

4. Ukoliko u naznačenom roku ne prihvatite odgovornost ili ne zatražite sudsko odlučivanje, smatrat će se da ste prihvatili odgovornost propuštanjem i nalog će postati konačan i izvršan, a dodatna taksa od 20 KM će biti dodana novčanom iznosu kazne utvrđenom u prekršajnom nalogu.

Dostavljeno: M.P. 1 x Naslovu x 2 1 x Evidencija 1 x Arhiva

39

26. obrazac dopisa kojim se vrši dostava prekršajnog naloga (kazna se odnosi na i prekršajutvrđen propisom BiH i naznaka je na uplatu u korist budžeta BiH)



S A R A J E V O



S A R A J E V O



133


Sarajevo, maj 2015- Priručnik 27. Obrazac dopisa o dostavi drugostepenog rješenja

Broj: - Datum, godine

Naziv stranke Adresa stranke

PREDMET: Dostava drugostepenog rješenja broj: UP-II- od godine. VEZA: Žalba od , drugostepenom organu na rješenje broj: UP1- od godine., donešeno od strane Federalnog , Federalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo. U prilogu ovog akta dostavljamo Vam drugostepeno rješenje Federalnog ministarstva . broj: UP-II- od godine, doneseno u drugostepenom upravnom postupku, kojim je žalba odbijena kao neosnovana, a rješenje prvostepenog organa potvrđeno. S poštovanjem, Dostavljeno: 1 x Naslovu M.P. 1 x Evidencija 1 x Arhiva

40

27. obrazac dopisa o dostavi drugostepenog rješenja



S A R A J E V O



S A R A J E V O



134

Sarajevo, maj 2015- Priručnik 28. Izjašnjenje po žalbi na rješenje

Broj: - Datum, godine

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I

ŠUMARSTVA 71000 SARAJEVO M. Marulića broj 2.

PREDMET: Izjašnjenje po žalbi na rješenje Federalne uprave za inspekcijske poslove

broj: od godine, dostavlja se:

VEZA: Akt broj: od godine Vezano za žalbu, zaprimljenu godine u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, izjavljenu od strane , aktom pod gore navedenim brojem i datumom, na rješenje Federalne uprave za inspekcijske poslove broj: od godine, dostavljamo Vam izjašnjenje po žalbi kao i cjelokupan prvostepeni spis predmeta radi daljeg postupanja u drugostepenom postupku. Uvidom u žalbu, utvrđeno je da je ista dopuštena, blagovremena i izjavljena od ovlaštenog lica. U prilogu ovog akta dostavljam vam original dostavnicu kao dokaz o uručenju rješenja. Ostajemo u cijelosti kod svih navoda iz prvostepenog rješenja. Prilozi:

- Kompletan spis predmeta broj: UP1-14-25-6- od godine. - Dostavnica – povratnica za rješenje (prijem rješenja potvrđen od stranke dana

godine.) Dostavljeno: 1 x Naslovu M.P. 1 x Evidencija 1 x Arhiva

41

28. izjašnjenje po žalbi na rješenje



S A R A J E V O



S A R A J E V O



135


tekst etičkog kodeksaza drŽavne sLuŽBenikeu Federaciji Bosne i Hercegovine

136

Sl. novine FBiH broj 27/14 Na osnovu člana 17. stav 7. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 , 8/06 i 4/12), Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ETIČKI KODEKS ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE

U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

POGLAVLJE I. – OPĆE ODREDBE

Član 1.

(Predmet)

(1) Etičkim kodeksom za državne službenike u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Kodeks), uređuju se pravila i principi ponašanja državnih službenika u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: organi državne službe), zasnovana na Ustavu, Zakonu o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 , 8/06 i 4/12 - u daljnjem tekstu: Zakon o državnoj službi), drugim zakonima i podzakonskim aktima, odnos državnih službenika prema građanima i njihovi međusobni odnosi, radno okruženje, odijevanje na radnom mjestu, postupanja u slučaju nepoštivanje kodeksa i nadzor nad njegovim provođenjem.

(2) Ovaj kodeks sadrži pravila i principe dobrog ponašanja državnih službenika prema građanima i u međusobnim odnosima državnih službenika, kao i upoznavanje građana sa ponašanjem koje imaju pravo očekivati od državnih službenika.

Član 2.

(Primjenjivanje načela državne službe, odgovornosti i obaveze)

(1) Državni službenik u obavljanju dužnosti primjenjuje načela državne službe i načela ponašanja državnih službenika, propisana Zakonom o državnoj službi i drugim propisima.

(2) U ostvarivanju principa kodeksa državni službenik poduzima radnje i mjere koje su propisane, izbjegava i suzdržava se od onih radnji koje nisu dopuštene ili su zabranjene.

(3) Izuzimajući odredbe propisa o disciplinskoj odgovornosti, ocjenjivanju i unapređenju državnih službenika, državni službenik nije odgovoran za mišljenje izneseno i odluku donesenu u dobroj vjeri i u skladu sa najboljim znanjima i vještinama u toku izvršenja službenih dužnosti, povjerenih zadataka i dodijeljenih ovlaštenja.

(4) Državni službenik dužan je da uredno, pravilno i blagovremeno obavlja poslove i zadatke svog radnog mjesta, kao i druge povjerene poslove i zadatke u okviru stručne spreme i kompetencija.

(5) Svaka naredba koju, u vršenju diskrecionih ovlaštenja, državnom službeniku izdaje nadređeni, mora biti jasna, odnosno razumljiva i moguća sa utvrđenim razumnim rokovima za izvršavanje i sa tačno određenim ili odredivim predmetom, i utemeljena na zakonima, podzakonskim propisima, planovima i programima rada, ili drugim aktima koji regulišu nadležnosti i djelatnosti organa državne službe.

137


POGLAVLJE II. – PRINCIPI I PRAVILA PONAŠANJA

Član 3.

(Očuvanje ugleda organa državne službe)

(1) Državni službenik dužan je da vodi računa da ponašanjem na javnom mjestu i istupanjem u javnosti ne umanji lični ugled, ugled organa državne službe i povjerenje građana u državnu službu.

(2) U obavljanju privatnih poslova državni službenik ne koristi službene oznake ili autoritet radnog mjesta u državnoj službi.

Član 4.

(Zaštita javnog interesa)

Pri donošenju odluka i vršenju diskrecionih ovlaštenja državni službenik dužan je da vodi računa o javnom interesu i relevantnim činjenicama i ne smije da djeluje na način koji ga dovodi u položaj obaveze vraćanja usluge nekom fizičkom ili pravnom licu.

Član 5.

(Sprječavanje sukoba interesa)

(1) U vršenju svojih redovnih poslova, kao i u slučaju učestvovanja u radu u komisijama i drugim radnim tiijelima, državni službenik ne smije da dozvoli da njegov privatni interes dođe u sukob sa javnim interesom.

(2) On je dužan da vodi računa o stvarnom ili mogućem sukobu interesa i poduzme sve mjere predviđene zakonom radi izbjegavanja sukoba interesa.

Član 6.

(Sprječavanje zloupotrebe položaja)

(1) Državni službenik, u vršenju svojih poslova, obavezan je da kontinuirano spriječava zloupotrebu položaja bilo kojeg uposlenika u organu državne službe

(2) On je obavezan da, nadležnim organima, kao i rukovodiocu organa državne službe, prijavi slučajeve primanja, odnosno davanja bilo kakve dobiti, beneficija, naknada u novcu, uslugama ili drugih oblika koristi koje zahtijeva ili ostvari od fizičke ili pravne osobe bilo koji zaposlenik u organu državne službe, odnosno koje učini ili obeća fizička ili pravna osoba bilo kojem zaposleniku u organu državne službe u namjeri da zaposlenik u okviru svojih ovlasti učini što ne bi smio učiniti ili da ne učini što bi bio dužan učiniti, (3) Državnom službeniku je zabranjeno zahtijevati ili primati od fizičkih ili pravnih osoba bilo kakve dobiti, beneficija, naknada u novcu, uslugama ili drugih oblika koristi.

Član 7.

(Postupanje sa povjerenim sredstvima)

Državni službenik je dužan da materijalna i finansijska sredstva koja su mu povjerena u vršenju poslova koristi namjenski, ekonomično i efikasno, isključivo za obavljanje poslova i da ih ne koristi za privatne svrhe.

138

Član 8.

(Postupanje sa poklonom)

(1) Državni službenik ne smije da primi poklon, niti bilo kakvu uslugu ili drugu korist za sebe ili druga lica u vršenju svoje dužnosti, osim protokolarnog ili prigodnog poklona manje vrijednosti uz shodnu primjenu propisa kojima se uređuje sprječavanje sukoba interesa pri vršenju javnih funkcija.

(2) Ukoliko je državnom službeniku ponuđen poklon ili neka druga vrijednost dužan je da poklon ili drugu korist odbije, odnosno uručen poklon vrati, da poduzme radnje radi identifikacije lica i ukoliko je moguće pronađe svjedoke i da odmah o tome sačini službenu zabilješku i obavijesti neposredno pretpostavljenog.

(3) Ako je državni službenik u nedoumici da li se ponuđeni poklon može smatrati prigodnim poklonom manje vrijednosti dužan je da o tome zatraži mišljenje od neposredno pretpostavljenog

Član 9.

(Korištenje imovine institucije u privatne svrhe)

Državnom službeniku nije dozvoljeno korištenje imovine institucije u privatne svrhe, a posebno korištenje imovine institucije protivno interesu državne službe.

Član 10.

(Postupanje sa informacijama)

(1) U vršenju svojih poslova državni službenik ne može zahtijevati pristup informacijama koje mu nisu potrebne za obavljanje poslova, a informacije koje su mu dostupne koristi na propisani način.

(2) Državni službenik ne smije da neovlašteno saopštava informacije do kojih je došao u obavljanju svojih poslova, kao ni da daje informacije drugima ako to nije u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/01 i 48/11), Zakonom o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH“ br. 49/06 i 76/11), podzakonskim propisima, pravilima i procedurama organa državne službe.

(3) U obavljanju privatnih poslova državni službenik ne smije da koristi informacije koje su mu službeno dostupne radi sticanja pogodnosti za sebe ili za svoje srodnike.

Član 11.

(Politička neutralnost)

(1) Državni službenik u vršenju svoje dužnosti pridržava se političke neutralnosti.

(2) U službenim prostorijama institucije državni službenik ne smije da nosi i ističe simbole političkih stranaka, niti njihov propagandni materijal, te da javno ispoljava svoje uvjerenje vezano za političke stranke i njihovo djelovanje.

(3) Državni službenik ne smije da utiče na političko opredjeljenje drugih državnih službenika.

139


POGLAVLJE III. – ODNOS PREMA GRAĐANIMA

Član 12.

(Ophođenje sa strankama)

(1) U ophođenju sa strankama državni službenik je dužan da postupa profesionalno, ljubazno i pristojno, poštuje ličnost i dostojanstvo stranke, pokaže zainteresovanost i strpljenje posebno sa neukom strankom, blagovremeno i tačno daje podatke i informacije u skladu sa članom 10. ovog kodeksa, pruža pomoć i daje informacije o nadležnim organima za postupanje po zahtjevima, kao i o pravnim sredstvima za zaštitu prava i interesa.

(2) Državni službenik se rukovodi načelom jednakosti, jednako postupa prema svim građanima, bez diskriminacije ili povlašćivanja na osnovi dobi, nacionalnosti, etničke pripadnosti ili porijekla, socijalne pripadnosti ili porijekla, jezičkog i rasnog porijekla, političkih, vjerskih ili drugih uvjerenja ili sklonosti, invalidnosti odnosno hendikepiranosti, obrazovanja, spola, bračnog ili porodičnog statusa, spolne orjentacije, imovinskog stanja, entitetskog državljanstva ili drugog statusa.

(3) Državni službenik postupa s posebnom pažnjom prema osobama s invaliditetom i drugim osobama s posebnim potrebama.

POGLAVLJE IV. – MEĐUSOBNI ODNOSI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Član 13.

(Međusobni odnosi državnih službenika)

(1) Međusobni odnosi državnih službenika temelje se na uzajamnom poštivanju, povjerenju, saradnji, pristojnosti i strpljenju.

(2) Državni službenik je dužan da u odnosu sa drugim državnim službenikom obezbjedi potrebnu saradnju, ne ometa proces rada, pospješuje profesionalne odnose i radnu atmosferu i da izbjegava radnje koje bi imale štetne posljedice po ugled institucije.

POGLAVLJE V. – RADNO OKRUŽENJE

Član 14.

(Zdravo radno okruženje i zaštita zdravlja)

(1) Državni službenik je dužan brinuti se o zdravom i lijepom radnom okruženju u službenim prostorijama.

(2) U službenim prostorijama državni službenik ne koristi duhanske prerađevine, osim na mjestima koja su saglasno propisima za to određena, ne unosi niti konzumira alkohol, zabranjene supstance ili psihoaktivne medikamente koji se ne mogu kupiti u slobodnoj prodaji a nije ih prepisao ovlašteni doktor medicine.

POGLAVLJE VI.– ODIJEVANJE NA RADNOM MJESTU

Član 15.

(Standardi odijevanja na radu)

(1) Državni službenik je dužan da bude prikladno i uredno odjeven, primjereno poslovima državnog službenika i da svojim načinom odjevanja na radnom mjestu ne narušava ugled institucije.

140

(2) Neprikladnom odjećom smatra se naročito:

a.) za muškarce: kratke pantalone ili druge pantalone koje u stojećem stavu dosežu iznad članaka, bluza/majica koja nema kragnu i/ili rukave i/ili je neuobičajenih/živih boja, te obuća otvorenih prstiju;

b.) za žene: previše otvoren vratni izrez bluze/majice i/ili bluza/majica bez leđa i bez rukava, suknja ili kratke pantalone koje u stojećem stavu dosežu iznad koljena više od pet centimetara, te neprimjerena obuća (papuče ili druga obuća otvorenih prstiju koja se sa zadnje strane ne pridržava uz nogu );

c.) sportska odjeća, veća oznaka ili natpis na odjeći, simbol koji može biti uvredljiv ili iritantan po bilo kojem osnovu, nepokriveni torzo, te nošenje kape u službenim prostorijama.

(3) Državnom službeniku nije dozvoljeno imati tetovaže na vidljivim dijelovima tijela, te imati probušene pojedine dijelove tijela, osim ušiju.

(4) Neposredno pretpostavljeni upozorava državnog službenika koji je neprikladno odjeven na obavezu poštovanja ovog kodeksa u pogledu odijevanja na radnom mjestu i na mogućnost pokretanja disciplinskog postupka u slučaju ponovljene povrede kodeksa.

POGLAVLJE VII.– POSEBNI SLUČAJEVI U PRIMJENI KODEKSA

Član 16.

(Posebna pravila ponašanja)

Institucije čiji državni službenici obavljaju poslove koji zahtijevaju dodatno regulisanje pravila ponašanja ili postupanja, mogu svojim aktima dodatno regulisati specifičnosti navedenog ponašanja ili postupanja (nošenje uniforme ili službene odjeće, upotreba oružja, drugih sredstava prinude ili posebnih ovlaštenja, itd.). Takvo regulisanje mora biti u skladu sa principima ovog kodeksa.

Član 17.

(Primjena kodeksa na imenovana lica i zaposlenike)

(1) Ako nije drugačije propisano, odredbe ovog kodeksa shodno će se primjenjivati na:

a) lica koja su zasnovala radni odnos imenovanjem, odnosno postavljenjem u organu državne službe;

b) pripravnike, volontere, osobe koje u radnom vremenu obavljaju poslove za organ državne službe po osnovu ugovora o djelu, te na osobe koje obavljaju aktivnosti u organima državne službe po osnovu sporazuma sa institucijom bilo koje vrste.

(2) Dok se na jedinstven način ne urede pravila ponašanja zaposlenika u organima državne službe, odredbe ovog kodeksa shodno će se primjenjivati na sve zaposlenike, osim ako je Zakonom o državnoj službi i podzakonskim aktima drugačije regulisano.

141


POGLAVLJE VIII.– NEPOŠTIVANJE KODEKSA

Član 18.

(Zaštita standarda ponašanja)

(1) Državni službenik koji smatra da se od njega ili drugog državnog službenika traži da postupi na način koji nije u skladu sa ovim kodeksom o tome pismeno obavještava rukovodioca organa državne službe (u daljnjem tekstu: rukovodilac organa).

(2) Državni službenik zbog toga ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge državne službenike, niti izložen uznemiravanju prilikom obavljanja svojih dužnosti i ostvarivanja prava u instituciji.

Član 19.

(Pritužbe na nepoštivanje kodeksa)

(1) Građani i službenici mogu se obratiti rukovodiocu organa pritužbom na ponašanje državnog službenika, za koje smatraju da je protivno odredbama kodeksa.

(2) Pritužbe razmatra rukovodilac organa i po potrebi podnosi zahtjev za disciplinski postupak saglasno Zakonu o državnoj službi i Uredbi o pravilima disciplinskog postupka za disciplinsku odgovornost državnih službenika u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 72/04 i 75/09).

(3) U slučaju nepoštivanja principa i pravila ovog kodeksa, rukovodilac organa državne službe poduzeće odgovarajuće mjere u skladu sa propisima iz stava 2. ovog člana.

POGLAVLJE IX. - OBAVEZA UPOZNAVANJA SADRŽAJA KODEKSA

Član 20.

(Upoznavanje sadržaja kodeksa)

(1) Svi uposleni u organu državne službe dužni su potpisati izjavu da su upoznati

sa sadržejem Kodeksa.

(2) Izjava o upoznavanju sadržaja Kodeksa je sastavni dio personalnog dosijea uposlenih u organu državne službe.

POGLAVLJE X. - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 21.

(Prestanak primjene)

Danom stupanja na snagu ovog kodeksa, prestaje da važi Etički kodeks za državne službenike u Federaciji Bosne i Hercegovine („ Službene novine Federacije BiH“ br. 7/05 i 82/09).

142

Član 22.

(Stupanje na snagu)

Ovaj kodeks stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“. Broj: 01-02-2-622/13 Sarajevo, 10.03. 2014. godine DIREKTOR mr. sc. Sead Maslo

143


tekst etičkog kodeksaza insPektoreFederacije Bosne i Hercegovine

144

Sl. Novine FBiH broj 26/15

Na osnovu člana 14. stav 2. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 73/14), direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove donosi

ETIČKI KODEKS ZA INSPEKTORE

I Opće odredbe

Član 1. (Predmet)

(1) Etički kodeks za inspektore (u daljem tekstu: Etički kodeks) utvrđuje načela i pravila ponašanja federalnih inspektora (u daljem tekstu: inspektori) u vršenju inspekcijskog nadzora, odnosprema saradnicima, strankama i drugim fizičkim i pravnim licima, te postupanja u slučaju nepoštivanja Etičkog kodeksa.

(2) Etički kodeks razrađuje temeljne standarde etičkog ponašanja inspektora i svrha ovog kodeksa je da pomaže inspektorima kada su suočeni sa etičkim i profesionalnim dilemama.

(3) Dužnost inspektora je da podržavaju i brane svoju samostalnost, ne kao privilegiju, nego kao Ustavom zagarantovano pravo da u postupku inspekcijske kontrole inspektor odlučuje samostalno, nepristrasno i na osnovu struke.

(4) Etički kodeks određuje inspektorima osnovne elemente etičkog i profesionalnog ponašanja u zaštiti javnog i privatnog interesa utemeljenog na Ustavu i zakonu, a sve u cilju doprinosa i jačanja ugleda federalnih organa uprava (u daljem tekstu: organ uprave) i inspektora kao lica sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima.

II Načela Etičkog kodeksa

Član 2.(Zakonitost)

(1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor primjenjuje i postupa po Zakonu o inspekcijama Federacije BiH i drugim pozitivnim zakonskim propisima, kao i odgovarajućim podzakonskim aktima, a ukoliko je posebnim propisom inspektor ovlašten da odlučuju po slobodnoj ocjeni,upravni akt ima izdati u granicama ovlaštenja i u skladu sa ciljem u kome je ovlaštenje dato.

(2) Ako je inspektor ovlašten da rješava po slobodnoj ocjeni u skladu sa posebnim propisom, radi se o ovlaštenju iz materijalnog zakona i navedeno ovlaštenje nema uticaja na postupak donošenja rješenja, te se u pogledu procesnih odredbi u potpunosti primjenjuju odredbe Zakona o inspekcijama Federacije BiH i subsidijarno Zakona o upravnom postupku u Federaciji BiH.

1

145


Član 3. (Javni interes)

(1) Inspektor je u cilju služenja javnom interesu dužan vršiti dužnost kako bi zadobio povjerenje

javnosti, te svoje profesionalne obaveze staviti iznad ličnih interesa i ne smije da djeluje na način koji bi ga mogao dovesti u obavezu vraćanja usluga nekom fizičkom ili pravnom licu.

(2) Zaštita javnog interesa je načelo koje se primjenjuje od pokretanja inspekcijskog postupka do donošenja upravne mjere, odnosno odlučivanja nakon izvršenog inspekcijskog nadzora, te se zbog preventivnog djelovanja u vršenju inspekcijskog nadzora ne može povrijediti načelo javnog interesa.

Član 4.

(Odgovornost)

(1) Inspektori su službena lica sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima za obavljanje inspekcijskih poslova.

(2) Svojim djelovanjima inspektori pokazuju da su sposobni odgovorno izvršavati preuzete obaveze i to one koje su propisane zakonom i drugim propisima, kao i one obaveze koje su dobrovoljno prihvatili kroz strukovnu regulativu.

Član 5.

(Zaštita prava građana, pravnih i drugih lica) U vršenju inspekcijskog nadzora obaveza inspektora je da građanima, pravnim i drugim licima,

odnosno, strankama omogući da što lakše i jednostavnije ostvaruje svoja prava i zaštite svoje interese, ali vodeći računa da ostvarivanje prava strankama ne bude na štetu prava drugih lica niti u suprotnosti sa Zakonom utvrđenim javnim interesom.

Član 6.

(Samostalnost u rješavanju) (1) Inspektor je samostalan u vođenju inspekcijskog nadzora i donošenju rješenja u okviru

zakonskih ovlaštenja. Samostalnost u rješavanju omogućava inspektoru da samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti prilikom vršenja inspekcijskog nadzora i na osnovu utvrđenih činjenica i okolnosti u svakom konkretnom slučaju donosi rješenje kao upravni akt ukoliko se radi o nalaganju upravnih i drugih mjera.

(2) Samostalnost inspektora u donošenju upravnih mjera može biti ograničena samo zakonom i u pravilu je vezan pravnim shvatanjima drugostepenog organa, odnosno suda koji je odlučivao protiv konačnog upravnog akta.

Član 7.

(Načelo saslušanja stranke) (1) Inspektor je dužan omogućiti subjektu nadzora sudjelovanje u svim inspekcijskim radnjama i

omogućiti mu da se izjasni o činjenicama i dokazima bitnim za utvrđivanje potpunog i tačnog činjeničnog stanja u cilju zaštite njegovih prava i pravnih interesa.

2

146

(2) Samo izuzetno u slučajevima propisanim zakonom inspektor može izvršiti inspekcijski nadzor ili pojedine inspekcijske radnje bez sudjelovanja subjekta nadzora, ali mu uvijek mora omogućiti ostvarivanje prava na izjašnjenje.

Član 8. (Pružanje stručne pomoći neukoj stranci)

(1) Ukoliko u postupku vršenja inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora, odnosno

zaposlenici subjekta nadzora ne poznaju propise na osnovu kojih su dužni postupati po nalogu inspektora, a njihova neukost može imati veće štetne posljedice, inspektor je obavezan pružiti ovim licima stručnu pomoć koja je neophodna da ne bi nastupila štetna posljedica.

(2) Neupućenost stranke ne može biti na štetu prava koja im pripadaju u postupku, te se stručna pomoć inspektora odnosi na sve stranke u postupku inspekcijskg nadzora.

(3) Kod pružanja stručne pomoći neukoj stranci inspektor ne može savjetovati zaposlenicima subjekta nadzora kako da postupaju, odnosno preuzimati ulogu pravnog savjetnika, već samo ukazuje na propise i prava stranke, te na posljedice takvih radnji ili propuštanja radnji.

III- Principi i pravila ponašanja

Član 9.

(Zabrana odavanja poslovne tajne) (1) Inspektor je obavezan da poštuje povjerljivost podataka do kojih je došao u vršenju

inspekcijskog nadzora izuzev podataka koji su oslobođeni poslovne tajne u skladu sa zakonskim odredbama, odnosno podataka koje je odobrio nadležni organ upravljanja subjekta nadzora.

(2) U povjerljive podatke spadaju svi podaci ne javnog karaktera koji mogu biti od značaja ili od koristi za konkurente, a što se utvrđuje općim aktom subjekta nadzora kojim se propisuje poslovna tajna.

Član 10.

(Postupanje sa povjerenim sredstvima) Inspektor je dužan da materijalna i finansijska sredstva koja su mu povjerena u vršenju poslova

koristi ekonomično, efikasno i namjenski isključivo za obavljanje službenih dužnosti i ne smije ih koristiti u privatne svrhe.

Član 11.

(Očuvanje ugleda Uprave)

Inspektor je dužan da vodi računa da svojim ponašanjem na javnom mjestu i svojim djelovanjem ne umanji, niti naruši ugled organa uprave.

3

147


Član 12. (Izvršavanje službene dužnosti)

(1) Pri vršenju inspekcijskog nadzora i vršenja službenih poslova inspektor je dužan nositi

iskaznicu i značku i iste predočiti subjektu nadzora, odnosno stranci. (2) Prilikom vršenja inspekcijskog nadzora inspektor je dužan povjerene poslove obavljati

blagovremeno, odgovorno, efikasno, kvalitetno i objektivno i na način koji nalaže visok stepen povjerenja i poštovanja, te pravedno, nepristrasno i poštujući prava i interese građana.

(3) Inspektor stalno održava i unapređuje svoje znanje, vještinu i lične kvalitete, u cilju adekvatnog obavljanja inspekcijske službe.

(4) Inspektor obavlja svoju funkciju na efikasan način, korektno, kako u odnosu prema strankama u postupku, tako i u odnosu prema ostalim licima s kojim dolazi u profesionalni kontakt.

(5) Inspektor je dužan da prati promjene i praksu kako u domaćem zakonodavstvu tako i međunarodne standarde i EU standarde.

Član 13.

(Sprječavanje sukoba interesa)

(1) U cilju sprječavanja sukoba interesa inspektor ne smije dovoditi sebe ili članove svoje porodice u obavezne odnose prema nekom licu koje bi mogle imati koristi od posebnih protuusluga ili posebnog tretmana s njegove strane (darovi, donacije, besplatne usluge, provizije, besplatna putovanja, ručkovi i sl.)

(2) Ukoliko inspektor dođe u situaciju koja vodi ili može izazvati sukob interesa obavezan je o tome obavijestiti neposrednog rukovodioca.

(3) Sukob interesa je pozicija u kojoj se lični interesi sukobljavaju ili miješaju sa drugim interesima što izaziva sumnju u sposobnost objektivnog, nepristrasnog i efikasnog obavljanja poslova inspektora koji su pretežno, ali ne i isključivo materijalne ili financijske prirode.

(4) Inspektor, ne može obavljati privredne, trgovačke ili druge djelatnosti i poslove za sebe ili drugog poslodavca, niti smije učestovati u radu stručnih komisija i tijela organa uprave koji daju dozvole, mišljenja ili druge akte za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti koje podliježu inspekcijskom nadzoru, niti izrađivati projekte, elaborate, studije i analize po narudžbi poslovnog subjekta uz naknadu.

(5) Inspektor ne smije obavljati dodatnu djelatnost za koju se plaća naknada osim u slučajevima kada je to odobrio rukovodilac organa uprave.

Član 14.

(Zabrana korištenja nezakonitih narkotika i alkoholnih pića)

Prilikom obavljanja poslova, odnosno u radno vrijeme, inspektor ne smije u službenim prostorijama ili u ugostiteljskim objektima konzumirati alkoholna pića ili biti pod uticajem alkohola ili nedozvoljenih opojnih sredstava.

4

148

Član 15. (Postupanje sa informacijama)

(1) Inspektor ne smije neovlašteno saopštavati informacije do kojih je došao u obavljanju svojih

poslova, kao ni saopštavati informacije drugim organima, ako je to u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, Zakonom o zaštiti tajnih podataka, Zakonom o slobodi pristupa informacijama i Zakonom o inspekcijama Federacije BiH.

(2) U vršenju svojih službenih dužnosti, inspektor ne smije zahtijevati pristup informacijama koje mu nisu potrebne za redovno obavljanje posla, a informacije do kojih dođe i koje su mu dostupne, mora koristiti na propisan način u skladu sa zakonom.

Član 16.

(Odnosi sa medijima)

(1) Ukoliko je potrebno ostvariti kontakt sa predstavnicima sredstava javnog informisanja vezano za obavljanje službene dužnosti inspektora ili u vezi rada i funkcionisanja organa uprave, inspektor je obavezan o tome prethodno obavijestiti neposrednog rukovodioca.

(2) Inspektor ne smije istupati u javnosti niti davati podatke i izjave sredstvima javnog informisanja ili elektronskim medijima koje se odnose na obavljanje službene dužnosti i funkcionisanje organa, ukoliko prethodno nije dobio saglasnost od strane rukovodioca organa.

Član 17.

(Integritet i dolično ponašanje)

(1) Inspektor se ponaša moralno, dostojanstveno i u skladu sa dignitetom funkcije koju obnaša. (2) Inspektor se ne smije družiti sa licima za koje postoje indicije da su povezani sa kriminalnim

aktivnostima izuzev kontakta koji je vezan za obavljanje službene dužnosti. (3) Inspektor se ponaša na način da afirmiše povjerenje javnosti u integritet inspekcijske službe. (4) Inspektor neće dozvoliti da njegovi financijski interesi kao i financijski interesi njegove uže

porodice utiču na dignitet funkcije koju obavlja. (5) Inspektor neće dozvoliti da njegovi porodični, društveni i drugi odnosi nedolično utiču na vršenje

inspekcijske službe. (6) Inspektor neće koristiti prestiž svoje funkcije niti dozvoljavati drugima da ga koriste u privatne

interese. (7) Inspektor promoviše visoke standarde ponašanja u cilju jačanja povjerenja u rad kontrolnih

organa. IV. Poštivanje i upoznavanje sa Etičkim kodeksom

Član 18.

(Poštivanje Etičkog kodeksa)

(1) Inspektori su obavezni da bez odlaganja i u potpunosti postupaju i da se pridržavaju odredaba ovog Etičkog kodeksa.

5

149


(2) Postupanje suprotno odredbama ovog Etičkog kodeksa predstavlja povredu službene dužnosti i za posljedicu ima pokretanje disciplinskog postupka radi utvrđivanja disciplinske odgovornosti inspektora sukladno važećim propisima o disciplinskoj odgovornosti za državne službenike.

Član 19. (Upoznavanje sa pravima i obavezama iz Etičkog kodeksa)

(1) Sa odredbama ovog Etičkog kodeksa, odnosno pravima i obavezama iz ovog akta obavezni su

da se upoznaju svi inspektori o čemu su obavezni potpisati izjavu. (2) Izjava o upoznavanju sadržaja Etičkog kodeksa je sastavni dio personalnog dosijea inspektora.

V. Prijelazne i završne odredbe

Član 20.

(Prestanak primjene)

Danom stupanja na snagu ovog Etičkog kodeksa, prestaje da važi Etički kodeks za inspektore u Federaciji BiH broj: 01-02-2436/07-1 od 07.04.2009 godine („Službene novine F BiH“ broj 29/09).

Član 21. (Stupanje na snagu)

Ovaj Etički kodeks stupa na snagu danom objave u „Službenim novinama F BiH“.

Broj:01-02-1-01207/2015 Datum: 27.03.2015. godine

D I R E K T O R

Ibrahim Tirak

6

Priručnik je pripremljen uz podršku grupacije svjetske banke i kraljevine Švedske

kraljevina Švedska

Documents

Priručnik o Praktičnom Provođenju insPekcijskog nadzora u …fuzip.gov.ba/bundles/websitenews/admin-assets/plugins/... · 2017. 8. 13. · 3 PRIRUčNIK O PRAKTIčNOM PROVO ENJU