priručnik za edukaciju o životnoj sredini

7/29/2019 priručnik za edukaciju o životnoj sredini

http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 1/225

Priručnik za nastavnike



Priručnik za nastavnike razvijen je od strane Regionalnog centra za životnusredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC) u saradnji s prosvjetnimradnicima i ekolozima iz Bugarske, Mađarske i Poljske. Priručnik zanastavnike je dio obrazovnog materijala o životnoj sredini — Zeleni paket,čija je izrada podržana sredstvima Programa razvojne saradnjeHolandije/Regionalni program životne sredine za Balkan.

Autori nastavnih oblasti: Agnes Boddi Schroth I Aleksandar Šćekić I

Andras Keri I Anna Gajer I Anna Schindler I Anna Talik I AtanaskaMargaritiva I Barbara Kekusz I Elena Usheva I Gyorgy Bertalan I

Honorata Waszkiewicz I Izabela Majstruk I Jacek Schindler I JelenaBelada I Jerzy Sadowski I Jozefa Magdalena Ciszkowska I JuditHeszlenyi Szaszne I Justyna Jedrzejewska I Kliment Mindjov I

Malgorzata Cydeyko I Malgorzata Podkanska I Maria Pirgova I

Miroslawa Sliwka I Robert Atkinson I Tatyana Miteva I UrszulaOsmolska-JungAutor dilema igara: Robert Atkinson

Adaptacija: Nevena Čabrilo I Tamara ĐurovićMr Sanja Kaluđerović I Mr Danka Petrović

Prevod s engleskog jezika: Uroš Miloradović I Mira VasiljevićLektura i korektura: Lida Vukmanović Tabaš

Ilustracije: Laszlo Falvay I Nelly MarinovaDizajn: Sylvia MagyarProjektni menadžeri: Christelle Kapoen I Kliment MindjovKoordinatorka projekta u Crnoj Gori: Mira VasiljevićŠtampa: Typonova Kft. Mađarska

Ze neke dijelove priručnika, materijali i informacije pozajmljeni su od:I Connections, Teachers manual, ECO Education, Saint Paul, MN, USA.I The Green School Program, Center for Environmental Education,Pacific Palisades, CA, USA.I Environment and Development Kit – the Global Perspective, Visualinform, A.S., Oslo, Norway.I State of the World, Lester Brown, World Watch Institute Reports,1995-2000.I

101 Ideas for Environmental Activities, Borrowed Nature,Bulgaria, 2000.I The Frog and the Ox, Borrowed Nature and Living Earth (UK), 1999.I Caring for our Future, Action for Europe’s Environment, EuropeanCommission, 1999.I Europe’s Environment: the Dobris Assessment, EuropeanEnvironmental Agency, 1995.I Europe’s Environment: the Second Assessment, EuropeanEnvironmental Agency, 1998.I Environment in the European Union at the Turn of the Century,European Environmental Agency, 1999.I Living in the Environment, Ninth Edition, G.Tyler Miller, Jr., 1996.

© 2009 Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu(REC)

ISBN 978-86-909417-4-2

Materijal je štampan na dvije vrste ekološkog papira,koristeći mastilo biljnog porijekla.



Sadržaj

Uvod — Ministarstvo prosvjete i nauke 4Uvod — Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine 5

Predgovor 6

Zahvalnost 8

Upotreba priručnika 9

Komponente životne sredine 11

Vazduh 13Voda 19

Zemljište 29

Biodiverzitet 34

Prijetnje i izazovi 69Urbanizacija 71

Buka 76

Otpad 81

Hemikalije 98

Ljudske aktivnosti 103Energija 105

Transport 113

Industrija 121

Poljoprivreda 125

Šumarstvo 143

Turizam 147

Globalni izazovi 153Klimatske promjene 155Uništavanje ozonskog omotača 160

Zakiseljavanje 165

Mora i okeani 168

Vrijednosti 179Potrošačko društvo 181

Životna sredina i zdravlje 202

Ljudska prava 216

Naša planeta Zemlja u budućnosti 220

Sažetak tabele nastavnih oblasti i tema 226

Diploma 227



Uvod — Ministarstvo

prosvjete i naukeI Život u društvu 21. vijeka protkan je međusobno zavisnim pojavama i pitanjima na koje nijelako dati jednostavan odgovor. Jedno od njih jeste i pitanje održivog razvoja, odnosno razvojakoji će se zasnivati na racionalnom korišćenju ne-obnovljivih izvora i prirodnih resursa, pri čemuće pojedinac i društvo u cjelini uživati dostupnost svim neophodnim resursima za život.

Obrazovanje ima ključnu ulogu u kreiranju odgovarajućeg stava prema zaštiti životne sredinekako bismo budućim generacijama omogućili neophodan životni standard, koji će voditi ka većojglobalnoj stabilnosti i razvoju društva uopšte. Još od decembra 2002. godine, kada je nazasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija proklamovana dekada „Obrazovanje zaodrživi razvoj” 2005 - 2014, inicijativa dostizanja održivog razvoja kroz jačanje uloge obrazovanjadobila je globalni karakter.

Ministarstvo prosvjete i nauke Vlade Crne Gore, prateći ova kretanja i uzimajući u obzirnastojanja države da svoj razvoj prevashodno bazira na prirodnim resursima kojima raspolaže,ulaže napore da kroz reformu obrazovanja pomogne u formiranju stavova mladih naraštaja kojiće razumijeti i poštovati principe održivog razvoja i živjeti u skladu sa njima.

Projekat „Zeleni paket” Regionalnog centra za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu(REC), koji se sprovodi u zemljama Zapadnog Balkana, predstavlja izvrstan instrument zapostizanje željenog cilja – obrazovanog mladog čovjeka koji će razumijeti globalna ekološkapitanja i probleme, a samim tim usmjeriti svoje ponašanje na očuvanje resursa koji ga okružuju ina njihovo održivo korišćenje.

„Zeleni paket” predstavlja inovativni metod približavanja globalnih ekoloških pitanja mladimljudima, koji kroz interaktivnost, vizuelizaciju problema i rješenja podiže svijest o modeluponašanja koji bi trebalo da postane dio našeg svakodnevnog života, života – u skladu s

prirodom, sa rješenjima na strani ljudi i životne sredine.U nadi da će ovaj „Zeleni paket” pomoći u nastojanjima da budući naraštaji svojim odgovornimodnosom prema životnoj sredini ostave narednim generacijama njeno bogatstvo i da će životnasredina i narednim generacijama pružati brojne blagodeti u kojima i mi danas uživamo.

S poštovanjem,

Prof. dr Sreten ŠkuletićMinistar prosvjete i nauke



I Danas, kada se nalazimo na polovini UN dekade o obrazovanju za održivi razvoj (2005 -2014), Crna Gora može s ponosom istaći rezultate ostvarene u očuvanju prirodnih resursa zemljei održivom razvoju. U okviru ukupnih napora, značajno mjesto zauzima i obrazovanje o zaštitiprirodnih vrijednosti kojima Država obiluje, a koje se odnosi kako na znanje i razumijevanje mjeraza očuvanje resursa, tako i na pravilan, održiv odnos prema životnoj sredini, zatim podizanjusvijesti o koristi održivog upravljanja prirodnim i kulturnim bogatstvom, jačanju kapaciteta iučešću svih aktera u donošenju odluka.

Koncept održivog razvoja postaje model društveno-ekonomskog razvoja Crne Gore, koji jeutemeljen na usvojenoj Nacionalnoj strategiji održivog razvoja Crne Gore i kojim su definisanibudući pravci razvoja naše zemlje. Kada je riječ o strategijama na nacionalnom i globalnom nivou

one treba da olakšaju uvođenje koncepta obrazovanja za održivi razvoj kao i njegovu promocijuu okviru regiona i da na taj način doprinesu ostvarenju zajedničke vizije.

Obrazovanje je osnovni i ključni faktor kako ekonomskog razvoja, tako i socijalne, ekološke,kulturne i etičke vizije održivog razvoja Crne Gore. Svaki ekonomski rast u budućnosti mora bitizasnovan na znanju i u harmoniji s „održivim razvojem” društva. Reforma obrazovnog sistema uCrnoj Gori podrazumijeva uvođenje obaveznih izbornih predmeta u osnovnom i srednjemobrazovanju, gdje će značajan broj izbornih predmeta u najvećoj mjeri sadržati teme iz oblastizaštite životne sredine i održivog razvoja. Upravo projekat „Zeleni paket“ ima za cilj izgradnjukapaciteta i prenos znanja u oblasti obrazovanja za održivi razvoj u Centralnoj i Istočnoj Evropi, iposlužiće kao dobar mehanizam za podizanje ekološke svijesti.

S tog aspekta, „Zeleni paket”, kao multimedijalno sredstvo za jačanje znanja o potrebi očuvanjaživotne sredine, i razumijevanja uticaja naših aktivnosti na održivost prirodnih resursa, predstavljainovativan način približavanja koncepta održivog razvoja i življenja u skladu s prirodom,

najznačajnijem resursu Crne Gore – mladim ljudima. Kada je riječ o obrazovanju o zaštiti životnesredine i održivom razvoju, moramo razumjeti da se njegov najveći značaj ogleda urazumijevanju uticaja aktivnosti pojedinaca na sredinu koja nas okružuje, kao i na podizanjuznanja i sposobnosti da se izmjere i uporede uticaji i problemi iz različitih uglova, a sve u ciljuveće osposobljenosti za donošenje značajnih odluka. Još je važno reći da obrazovanje u oblastizaštite resursa i održivog razvoja stvara preduslove da svaki pojedinac preuzme odgovornost zadostizanje održive budućnosti čitavog društva.

Upoznati se s resursima koji nas okružuju, naći mjeru u korišćenju i upravljanju tim resursima, bitiu korak s globalnim kretanjima, samo su neke od karakteristika koje pruža ovaj paket, a sve to nanačin koji učenicima jača svijest, znanje i kritički osvrt na moguće posljedice njihovihsvakodnevnih aktivnosti.

Tim Regionalnog centra za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC), u saradnji sdomaćim ekspertima iz oblasti obrazovanja i ekologije, kreirali su instrument koji svojim

višepredmetnim i multimedijalnim pristupom (priručnik za nastavnike, interaktivni CD-ROM, DVDs ilustrovanim filmovima iz predmetnih oblasti, igra dileme) obezbjeđuje raznolike mehanizmesticanja znanja i prenošenja informacija, što samo po sebi predstavlja okosnicu obrazovanja zaodrživi razvoj Crne Gore.

Branimir GvozdenovićMinistar uređenja prostora i zaštite životne sredine

Uvod — Ministarstvo uređenja

prostora i zaštite životne sredine



Predgovor

IObrazovni materijal Zeleni paket usmjeren je na zaštitu životne sredine i održivi razvoj.Priručnik, video-materijal, vježbe, interaktivne dilema igrice, dodatni CD-ovi i linkovi s internetstranicama, omogućavaju raznovrsnost u nastavi. Dolazak do informacija na različite načine i izviše izvora, kod učenika će unaprijediti znanja o značaju očuvanja životne sredine,kompleksnosti prostora u kojem žive, s tim da razumiju međusobnu zavisnost i interakcijubrojnih faktora i resursa.

Ovakav vid nastave kod učenika podstiče formiranje novih stavova prema životnoj sredini, i utičena promjenu ponašanja u svakodnevnom životu. U crnogorskim obrazovnim programimameđupredmetnoj povezanosti posvećen je poseban značaj. Stoga je multimedijalni imultidisciplinarni obrazovni materijal Zelenog paketa još vrjedniji jer jednu temu istovremeno

razmatra kroz više različitih disciplina. Nastavnicima olakšava da organizuju zadate situacije, daintenzivno uključe učenike i primjenjuju nove tehnologije u radu. Fleksibilnost i prilagodljivostmaterijala raznim situacijama u kojima se uči pruža mogućnost njegovog korišćenja prilikomralizacije otvorenog dijela kurikuluma koji kreiraju nastavnici, škola i lokalna zajednica. Značajandoprinos ovog matarijala je i u tome što je realizacija pojedinih aktivnosti predložena uprirodnom okruženju, tako da će učenici kroz praktična iskustva sticati integralna znanja koja ćeim omogućiti aktivno učešće u stvaranju zdrave i nezagađene životne sredine.

Nevena ČabriloZavod za školstvo

I Kao jedan od članova tima koji je radio na adaptaciji Zelenog paketa za Crnu Goru izražavamzadovoljstvo što sam svojim učešćem doprinijela stvaranju obrazovnog multimedijalnogmaterijala, koji će nadam se biti involviran u okviru nastavnog programa za učenike osnovnihškola u Crnoj Gori.

Razvoj Crne Gore zasniva se na održivom razvoju. Polazeći od činjenice da koncept održivograzvoja podrazumijeva balansiranje ekonomskih, socijalnih i ekoloških zahtjeva kako bi seosiguralo „zadovoljavanje potreba sadašnje generacije bez ugrožavanja mogućnosti budućihgeneracija da zadovolje svoje potrebe” i ustavne odredbe koja Crnu Goru deklariše kao ekološkudržavu, uspješno rješavanje izazova koji su pred nama zahtijevaju uključenje svih segmenatadruštva. Kako ekološka edukacija ima za cilj podizanje svijesti o zaštiti životne sredine, Zelenipaket fokusiran na zaštitu životne sredine pruža obrazovne, zabavne, ilustrativne i informativnenačine sticanja novih vrijednosti koje utiču na uspostavljanje drugačijeg odnosa prema životnojsredini, u školi, kod kuće i u društvu. Lekcije pripremljene za nastavnike i učenike crnogorskihosnovnih škola obuhvataju retrospektivu razvojnih oblasti u kontekstima životne sredine,ekonomije i socijalnog razvoja, prezentirajući na veoma atraktivan i zanimljiv način specifične

izazove na globalnom, kontinentalnom, nacionalnom, regionalnom i ličnom nivou sa kojima sesusrijeće čovječanstvo. One pokazuju da društvo mora donositi odgovorne odluke i da učećio svijetu spolja ljudi stiču znanja o sebi samima. U Zelenom paketu učenici su partneris nastavnicima u aktivnostima, raznim diskusijama, u igrama, u kvizu, u donošenju odluka gdjepodstaknuti i ohrabreni imaju aktivnu ulogu u izazovima koje pruža životna sredina, gdje će krozstečeno znanje naučiti da čuvajući životnu sredinu čuvaju svoje zdravlje i zdravlje budućihgeneracija. Zeleni paket predstavlja sinergiju s aktivnostima koje se sprovode za očuvanje životnesredine u Crnoj Gori i kao takav na pažljiv način oblikuje svijest o životnoj sredini.

Tamara ĐurovićMinistarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine



IMultimedijalni obrazovni paket Zeleni paket može poslužiti kao koristan stručni materijalu radu s učenicima pri obradi različitih tema vrlo složenog i zahtjevnog obrazovnog procesa.Korisni prijedlozi kako aktivirati učenika, razviti njegovo interesovanje i želju da bolje razumijei odgovori na pojave koje karakterišu sredinu u kojoj raste, mogu poslužiti nastavniku usavladavanju zajedničkog napora, za pravilnim sticanjem znanja i potpunim ovladavanjem njime.Sve predložene aktivnosti se ne moraju realizovati. Nastavnik bira ono što odgovara njemui njegovim učenicima. To razvija kod nastavnika interesovanje i volju za takav rad, a kod učenikadoprinosi oblikovanju kritičkog mišljenja i novog ponašanja.

Vjerujem da će ovaj obrazovni paket koji nudi obilje informacija i praktičnu upotrebljivost naćisvoje mjesto i korisno poslužiti svima nama kao vodič i kao inspiracija.

Mr Sanja KaluđerovićIspitni centar Crne Gore

I Danas, kada je tehnosfera ušla u sve pore našeg života, a urbanizacija dotakla gotovo svakustopu naše planete pravo je umijeće očuvati prirodu i živjeti u skladu s njenim zakonima.Prvi korak ka postizanju tog teškog cilja je edukacija iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine.Zeleni paket je veoma vrijedan materijal svakom ko je uključen u ovu edukaciju: predavačima,učenicima, roditeljima... Čak i nastavnicima s velikim iskustvom u oblasti ekološke edukacije„Priručnik za nastavnike” može pružiti veliku pomoć kako školski čas učiniti što zanimljivijim,motivisati učenika da iznosi i obrazlaže svoje stavove, zainteresovati ga da svakodnevno dajedoprinos zaštiti životne sredine i da živi u skladu s održivim razvojem. Posebna vrijednostmaterijala ogleda se u tome što u svakoj nastavnoj jedinici nudi primjere koji su učenicima bliskiiz svakodnevnog života.

Mr Danka PetrovićUniverzitet Crne Gore, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za biologiju

I Crna Gora — ekološka država — na svom putu ka integrisanju u evropske i svjetske tokove ibudući član demokratskog društva Evropske unije (EU), svjesna je značaja obrazovanja zapostizanje održivog razvoja. Obrazovanje mladih ljudi se smatra jednim od najznačajnihinstrumenta za dostizanje vrijednosti razvijenog demokratskog društva, zasnovanog na održivomkorišćenju prirodnih resursa koji nas okružuju. Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu iIstočnu Evropu (REC) prepoznajući napore Crne Gore da na sveobuhvatan način rješava problemezaštite životne sredine u zemlji, kako kroz usvajanje standarda EU (harmonizacija zakonodavstva),tako i kroz reformu obrazovanja — najznačajnije karike ka razvijenim ljudskim resursima — osnovaza razvoj svakog drustva, dao je doprinos u podizanju kvaliteta obrazovanja mladih ljudi u oblastizaštite životne sredine i održivog razvoja. Intenzivnim učešćem domaćih stručnjaka iz relevantnihoblasti održivog razvoja, zaštite životne sredine i obrazovanja, u prilagođavanju multimedijalnihinstrumenata obrazovnog programa Zelenog paketa, izgrađen je osjećaj odgovornosti, svojine i,prevashodno, značaja tog multimedijalnog instrumenta kod institucija na svim nivoima,državnom i lokalnom. Imajući u vidu napore koji se ulažu u sistematsko reformisanje obrazovogsistema u Crnoj Gori, nadamo se da će obrazovni resurs kao što je Zeleni paket, postatinezaobilazno sredstvo kojim će nastavnici i učenici širiti vidike i jačati svijest o potrebi očuvanjabiodiverziteta i smanjenju čovjekovog uticaja na životnu sredinu.

Mr Srna Sudar VilotićREC Kancelarija u Crnoj Gori



I Razvoj Zelenog paketa ostvaren je kroz saradnju i dobru volju brojnih pojedinaca i organizacijakoji su doprinijeli njegovom nastajanju.

I Želimo da zahvalimo crnogorskom timu prosvjetnih radnika i ekologa koji je radio na adaptacijimaterijala: Neveni Čabrilo, Tamari Đurović, Mr Sanji Kaluđerović i Mr Danki Petrović,za ekspertski doprinos izradi materijala.

I Zahvaljujemo i članovima Nacionalnog savjeta projekta: Siniši Stankoviću, Mr Ćazimu Fetahoviću,prof. Dr Željku Jaćimoviću, Dr Draganu Bogojeviću i Snežani Martinović za sugestije i preporuke.

I Zahvaljujemo i koordinatorima projekta u Ministarstvu prosvjete i nauke i Ministarstvuuređenja prostora i zaštite životne sredine: Branki Kankaraš i Tamari Đurović, za njihovu punupodršku izradi projekta u Crnoj Gori.

I Želimo da uputimo zahvalnost prema umjetnicima Laszlo Falvay (Mađjarska) i Nelly Marinova(Bugarska), čije su nam ilustracije pomogle u vizuelnom predstavljanju naših briga i porukabudućim korisnicima Zelenog paketa.

I Želimo da izrazimo našu najsrdačniju zahvalnost prema nekoliko organizacija i institucija koje sunam obezbijedile različite obrazovne i dokumentarne filmove:

• Fondu televizije za životnu sredinu (TVE — International) — za vrijedne edukativne filmove EdenShorts i video klipove koje smo koristili za DVD i CD-ROM;

• Asocijaciji Eko Ideja u Vroclavu (The Eko Idea Associationa in Wroclaw) — za izazovnu seriju

obrazovnih filmova, Više ili Bolje (More or Better);• Ekološkom video centru bugarske asocijacije Pozajmljena priroda (Environmental Video Centre

of Borrowed Nature Association of Bulgaria) — za izuzetne video snimke;

• Resursnom centru — pomoćna komponenta Instituta za životnu sredinu i zaštitu na radu iUniverziteta za medicinu i stomatologiju u Nju Džersiju — Škola za javno zdravlje (The ResourceCentre — an outreach component of the Environmental and Occupational Health SciencesInstitute (EOHSI) and the University of Medicine and Dentistry of New Jersey — School for PublicHealth (UMDNJ-SPH)) — za vrijedne obrazovne filmove Živjeti sa otrovima (Living with Toxins) iDilema grada: Radna mjesta ili zdravlje (Town’s Dilemma: Jobs or Health?); i

• WWF televiziji i film centru za izazovan film Kraljevstvo (The Kingdom).

I Najsrdačnije se zahvaljujemo donatoru ovog projekta Program razvojne saradnjeHolandije/Regionalni program životne sredine za Balkan. Njihovo razumijevanje i povjerenje

predstavljali su podršku u mjesecima napornog rada na izradi Zelenog paketa.Hvala

Zahvalnost



Ovaj priručnik je dio Zelenog paketa i prvenstveno je namjenjen nastavnicima osnovne školei njihovim učenicima, ali se takođe može koristiti i na drugim obrazovnim nivoima. Fokus je naodređenim aspektima zaštite životne sredine i održivog razvoja i preporučujemo da se koristiu kombinaciji s drugim komponentama Zelenog paketa: DVD, CD-ROM i Dilema igrom.

Priručnik je podijeljen na pet poglavlja:

I Komponente životne sredine — voda, vazduh, zemljište i biodiverzitet;

I Prijetnje i izazovi — urbanizacija, buka, otpad i hemikalije;

I Ljudske aktivnosti — energija, transport, industrija, poljoprivreda, šumarstvo i turizam;

I Globalni izazovi — klimatske promjene, smanjenje ozonskog omotača, zakiseljavanjei mora i okeani;

I Vrijednosti — potrošačko društvo, životna sredina i zdravlje, ljudska prava i naša planetazemlja u budućnosti.

Svaka od tema životne sredine pokrivena je s jednim ili više planom za lekcije. Planovi imaju takvustrukturu koja korisnicima nudi informacije o glavnim pojmovima, relevantnim temama, potrebnimmaterijalima, vremenu i mjestu, ciljevima i metodologiji. Uvod obezbijeđjuje osnovne informacijeo određenoj temi i preporučuje korisnicima da potraže još informacija u odgovarajućem dijeluCD-ROM-a.

Aktivnosti čine ključni dio planova za lekcije. One su više smjernice nego obaveza. Namjera je dase podstakne mašta nastavnika kako bi organizovao nešto slično onome što je predloženo imajući

na umu konkretne potrebe i sposobnosti učenika.

Korisnici mogu pronaći različite informativne listove i šeme za učenike na kraju svake lekcije kojise mogu fotokopirati i podijeliti prije nego što neka aktivnost počne.

Na kraju ovog priručnika nalazi se tabela u kojoj su šematski predstavljene informacije o temamaiz oblasti životne sredine, planovima lekcija i njihovoj kompatibilnosti s različitim predmetima uškoli, kao i preporučeni video klipovi i filmovi.

Ovaj priručnik naglašava stvaranje novih vrijednosti kod učenika i uspostavljanje novog modelaponašanja u školi, kod kuće i u društvu, umijesto samo sakupljanja znanja iz neke od oblastiživotne sredine. U ovom kontekstu su učenici, prije svega, partneri nastavnika u obavljanjuraznolikih aktivnosti, diskusijama, igranju uloga i procesu donošenja odluka. Preko nastavnika iučenika, glavne poruke ovog priručnika su poslate i drugim članovima porodice i društva.

Kliment MindjovRegionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu

Upotreba priručnika





VazduhVoda

Komponenteživotne sredine

Zemljište

Biodiverzitet



VazduhKvalitet vazduha 13

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Naš vazduh”„Kako da naš vazduh održavamo čistim”

VodaKvalitet vode 19

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Slatka voda”„Kako štedjeti vodu”

ZemljišteZemljište je naše blago 29

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Zemljište — naše blago”

BiodiverzitetOpstanak vrsta 34Biodiverzitet riječnih dolina 40Bogatstvo šuma 49Livadski živi svijet 56 Jesmo li sami u gradu? 62

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Biodiverzitet i nestanak vrsta”„Vrijeme nam ističe”

Informativni listAtmosfera 18Slana i slatka voda 26Kako uštedjeti vodu kod kuće 27Etape tretmana otpadnih (kanalizacionih) voda 28Nacionalni parkovi u Crnoj Gori 38

Stanje biodiverziteta vodenih eko-sistema 43Kvalitet vode 45Biljni diverzitet rijeke 46Životinjski diverzitet u riječnom području 47Uticaj ljudskih aktivnosti 48Ekološki faktori 54Diverzitet šumskih biljaka 54Diverzitet šumskih životinja 55Preduzmite akciju 59Važni činioci 60Livadski biljni diverzitet 60Životinjska raznovrsnost 61Stanje urbane životne sredine 65Stanje biodiverziteta u urbanoj životnoj sredini 66Biodiverzitet u domaćinstvu 67



1

Kvalitet vazduha

Vazduh

Ključnikoncepti/sadržaji

Značaj kvaliteta vazduha za živi svijet

Trajanje 2 - 3 školska časa

Razred VI — VIII

Mjesto Učionica, na otvorenom

Nastavni materijali Posteri, video kaseta, Zeleni paket, materijal po izboru nastavnika

Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Fizika, Građansko vaspitanje, Priroda, Biologijas ekologijom

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• objasni razlike u kvalitetu vazduha na otvorenim i u zatvorenim

prostorima;• opiše uzročnike zagađivanja vazduha;• razlikuje tipove zagađenja vazduha;• razumije opasnosti koje zagađenje vazduha ima za živi svijet;• primjenjuje praktične postupke za poboljšanje kvaliteta

vazduha u zatvorenim prostorijama.

Nastavne metode Izlaganje, brainstorming, razgovor, diskusija, eksperimentalnanastava, video prezentacija

Kvalitet vazduhaAutor: Kliment Mindjov



1

Kvalitet vazduha

Vazduh

Uvod

Vazduh je smješa azota (78%), kiseonika (21%), ugljenik (IV)-oksida (CO2) i nekih inertnihgasova. Sastoji se još i od vodenih isparenja u varirajućim količinama. Vazduh sadržimnogobrojne štetne supstance: prirodne zagađujuće materije, kao što su prašina i vulkanski

pepeo, kao i zagađujuće materije koje predstavljaju nusproizvod ljudskih aktivnosti.Čist vazduh je od suštinske važnosti za opstanak živih bića. Pažnja javnosti usmjerena je na značaj kvaliteta vazduha na otvorenom, dok je važnost kvaliteta vazduha u zatvorenimprostorima, u kojima borave ljudi, potcijenjen ili zaboravljen.

Vazduh u zatvorenim prostorima u kojima borave ljudi češće je zagađen nego vazduh naotvorenom, čak i u slučaju velikih industrijskih gradova. Činjenica je i da ljudi provode viševremena u zatvorenim prostorima. Čist vazduh je posebno važan za djecu, zato što ona udišuveću količinu vazduha u poređenju sa svojom tjelesnom težinom nego odrasli, pa su takoizloženija riziku akumulacije viših koncentracija zagađujućih materija u organizmu.

Aktivnosti

1Počnite postavljanjem pitanja učenicima: Koliko dugo čovjek može živjeti bez disanja?Tražite od nekoliko dobrovoljaca da duboko udahnu i da zadrže vazduh 30 sekundi.Neka izvijeste odjeljenje kako se osjećaju poslije ove vježbe.

2 Izložite učenicima informacije o gasovima od kojih se sastoji vazduh. Podsjetite ih da sesadržaj vazduha u procesu disanja mijenja. Nivo kiseonika se smanjuje, a ugljen (IV)-oksida(CO2) raste. Mnoge aktivnosti mijenjaju sadržaj vazduha, ne samo disanje. Ljudskeaktivnosti, na primjer, mogu uzrokovati ispuštanje različitih hemijskih supstanci u atmosferu.

3 Nađite više informacija u poglavlju Vazduh na CD-ROM-u.

Zagađenje vazduha na otvorenom

1Objasnite učenicima da kada sija Sunce, izduvni gasovi izautomobila, npr. azotni oksidi (NOx) i isparljiva organska jedinjenja, spajaju se obrazujući ozon. Iako je Zemlji neophodanozon u gornjem sloju atmosfere, njegov učinak na manjimvisinama izuzetno je štetan. Ovaj efekat naziva se „ljetnji smog”i negativno utiče na više od sto miliona ljudi samo u Evropi.„Zimski smog” javlja se kada su zagađujuće materije zarobljenemasama hladnog vazduha koji lebdi iznad grada [naročitosumpor (IV)-oksid (SO2), NOx i štetne čestice]. Najgora zagađenja javljaju se u urbanimsredinama, što je danas životno okruženje dvije trećine Evropljana. Drastični slučajevizimskog smoga često predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva u dijelovima srednjei istočne Evrope. Na primjer, u gusto naseljenim područjima Češke, na istoku Njemačke

i u Poljskoj. Procesi sagorijevanja, kao što su grijanje stanova,proizvodnja električne energije i industrijska proizvodnja, glavni

su izvor zimskog smoga.

2 Prezentujte odjeljenju poglavlje Naš vazduh iz videomaterijala.

3 Pokrenite diskusiju o uzrocima smoga: (procesisagorijevanja goriva, saobraćaj, grijanje domaćinstava,industrija, proizvodnja energije). Upotrijebite dodatneinformacije iz teksta Tipovi zagađenja vazduha na 16. strani.

4 Prikažite učenicima video isječak Kako da naš vazduh održavamo čistim. Objasnite da je u pitanju samo jedan mogući način kako se vazduh održava čistim. Tražite da predlože još rješenja.



1

Kvalitet vazduha

Vazduh

5 Objasnite da je glavni uzrok zagađenja vazduha u srednjoji istočnoj Evropi sagorijevanje fosilnih goriva iz motornih vozilai proizvodnja energije. Da bi se adekvatno odgovorilo naposljedice zagađenja iz ovih izvora, nacionalne vlade usvajajustroge zakone i pooštravaju mjere koje regulišu zagađujuće

materije. Zadatak vlada, takođe, jeste da redovno informišu javnost o strogim standardima i preduslovima koji od preduzećau industrijskim i energetskim sektorima zahtijevaju uvođenjenovih, čistijih tehnologija.

6 Objasnite učenicima koji su glavni uzročnici zagađenja vazduha u Crnoj Gori(Aluminijski kombinat, Željezara, rudnici uglja, saobraćaj ...).

Zagađenje vazduha u zatvorenim prostorima

1 Objasnite da mnogi materijali oslobađaju opasna isparenja i čestice. Duvanski dim jedan je od najraširenijih uzroka zagađenja vazduha u zatvorenim prostorima.

2Tema za diskusiju: Koji materijali i/ili aktivnosti mogu izazvati zagađenje vazduha uzatvorenoj prostoriji? (razna sredstva za čišćenje domaćinstva, boje, razređivači, parfemi i kozmetika, hemikalije koje koriste uređaji za štampanje i kopiranje, različiti sintetički materijali, laboratorijska sredstva i hemijski reaktanti, materijali zacrtanje/slikanje/modeliranje, itd.). Napišite odgovore na tabli.

3 Tema za brejnstorming: Koje su moguće posljedice ponovljenog izlaganja ovimhemikalijama? (problemi s respiratornim sistemom, pojačana osjetljivost ili alergijske reakcije,neuro-toksične reakcije, oslabljeni imuni sistem). Napišite odgovore na tabli.

4 Predstavite neke od manje poznatih zagađivača vazduha, kao što su formaldehid, radon,azbest i elektromagnetna polja. Koristite tekst Opasne supstance sa strane 17.

U nastavku ...

Kako odgovoriti?

• Pokrenite diskusiju na temu kako se zdravstveni rizici koje izaziva zagađenje vazduhamogu umanjiti (korišćenje čistijih i prirodnijih supstanci kod kuće, stroge kontrole zagađenjavazduha i dostupnost relevantnih informacija, redovno provjetravanje zatvorenih prostorija).Napišite odgovore na tabli.

• Ohrabrite učenike da svoja novostečena saznanja o zagađenju vazduha u zatvorenimprostorima podijele sa svojim porodicama. Tražite im da pripreme spisak prijedloga zapoboljšanje kvaliteta vazduha u zatvorenim prostorima i za smanjenje sopstvenihzdravstvenih rizika. Koji od ovih prijedloga može biti iskorišćen u samoj učionici?Najbolje prijedloge napišite na tabli. Izaberite najbolja predložena rješenja, napravite poster i

okačite ga u učionici.



Zagađenje vazduha u urbanim životnim sredinamaUrbane površine rastu širom svijeta, a sa njima i nivo zagađenja vazduha. Evropa,na primjer, visoko je urbanizovan kontinent, na kojem preko 70% stanovništva živiu urbanim sredinama. Saobraćaj, sagorijevanje i industrijska proizvodnja stvaraju emisijekoje se prenose vazduhom, a koje sadrže povećane koncentracije zagađivača.Ova zagađenja uzrokuju niz problema, kao što su zdravstveni rizici, ubrzano propadanjegrađevinskih materijala, šteta koja se nanosi istorijskim spomenicima i vegetacijiu i oko gradova.

Vazdušno zagađenje od saobraćajaUčestalost smoga i dugotrajne prosječne koncentracije štetnih jedinjenja, kao što suolovo, benzen, suspendovane čestice i benzopiren, značajno su povišene usljed emisijaiz saobraćaja. Drumski saobraćaj je takođe uzrok više od polovine emisija NOx i 35%emisija isparljivih organiskih jedinjenja. Vozila koja koriste dizel gorivo takođe proizvodeveoma fine suspendovane čestice, koje su izuzetno opasne za ljudsko zdravlje.Značajno zagađenje vazduha u nordijskim zemljama proizilazi iz upotrebe zimskih guma.Ovaj tip guma oštećuje površinu asfalta podižući oslobođene fine čestice pijeska kojese suspenduju u vazduhu zagađujući ga na taj način.

Zagađenje vazduha od industrijeIndustrijska proizvodnja takođe proizvodi zagađenje vazduha. Stepen negativnihposljedica zavisiće od visine dimnjaka i pravca vjetra. Primarne zagađujuće materijes dužim periodom zadržavanja uključuju: zakiseljena jedinjenja [kao npr. sumpor(IV)-oksid, okside azota (NOx) i amonijak) i raspršive zagađivače (kao što su prašina,teški metali i postojane organske zagađujuće materije].

Crne tačke„Crna tačka” je termin kojim se označava oblast s visokim stepenom kratkoročnogzagađenja. Stanovništvo koje naseljava oblasti u blizini izvora zagađenja pod velikim je rizikom izlaganja posljedicama zagađenja. Crne tačke javljaju se u urbanimsaobraćajnicama s gustim prometom i u gradovima blizu industrijskih postrojenja(dimnjaka). U Crnoj Gori opštinu Pljevlja možete navesti kao primjer za pojam crne tačke.

Tipovi zagađenja vazduha

16

1

Kvalitet vazduha

Vazduh



1

Kvalitet vazduha

Vazduh

Formaldehid je vodorastvorljiv, bezbojan, otrovan gas koji posjeduje specifičan miris.Koristi se u mnogim dezinfektantima, konzervansima i poljoprivrednim hemikalijama,

kao lijepak pri sastavljanju namještaja i kao protivpožarni sastojak u nekim kompleksnimmaterijalima. Tragovi formaldehida nalaze se i u sredstvima za poliranje, uljima,šamponu, zubnoj pasti, pivu, vinu, tapetama, bojama, duvanu, pa čak i u unutrašnjojopremi za vozila. Pošto formaldehid nikada ne formira stabilnu hemijsku vezu, možese ispuštati godinama, dugo nakon što je svaki karakteristični miris nestao. Njegovaisparenja najviše utiču na respiratorni sistem, kožu i srce. Jedan od načina da se izbjegnuštetne posljedice formaldehida jeste da se koriste zeoliti — minerali koji imaju ogromnumoć apsorpcije. Oni će apsorbovati isparenja formaldehida, kao i prašinu, mirise,dim i ostale zagađujuće materije.

Radon je prirodan, radioaktivan gas, bez boje,mirisa i ukusa. Proizvod je raspada uranijuma iliradijuma i može se naći u podzemnim vodama iliprodrijeti u dom kroz pukotine u podu i zidovima.

Radon može izazvati kancerogena oboljenja.Zapušavanjem pukotina i poboljšavanjemventilacije koncentracija radona može se smanjiti.

Azbest predstavlja grupu minerala koji seprirodno nalaze u određenim formacijama stijena.Azbest je materijal izuzetno otporan na vatru ikorozivne procese i koristi se kao odličan toplotniizolator. Zbog ovih svojstava nekada se smatraoidealnim materijalom što je obezbijedilo njegovuširoku primjenu. Međutim, ubrzo su otkrivenizdravstveni rizici koje prati udisanje azbestnih vlakana. Jednom udahnute, azbestnečestice ostaju zauvijek zarobljene u plućima i probavnom sistemu, izazivajući ozbiljnezdravstvene posljedice. Efekti mogu ostati neprimijećeni godinama poslije izlaganja.

Uprkos ovim posljedicama, materijali koji sadrže azbest predstavljaju neznatan zdravstvenirizik ukoliko se s njima pravilno rukuje i ako se održavaju na odgovarajući način.

Elektromagnetna polja su nevidljiva polja energije koja proizvodi protok električnestruje. Elektromagnetna polja postoje u svim živim bićima i prožimaju prirodu. Zagađenjese javlja u slučaju kada snaga polja prevazilazi granicu sigurnosti. Provođenje previševremena kod kuće u takvim uslovima — rad za kompjuterom, sjedenje preblizutelevizijskom aparatu ili pokrivanje električnim ćebetom — može rezultirati neželjenimposljedicama po zdravlje.

Sve je više dokaza da dugotrajno izlaganje elektromagnetnom zračenju može izazvatikancerogena oboljenja, poremećaje imunog sistema, pobačaje i druge probleme.

Najugroženija su djeca, zato što naučnici podozrijevaju da elektromagnetna radijacijautiče na tjelesne mehanizme koji regulišu rast ćelija. Opreznost je od velikog značaja.

Postoji nekoliko jednostavnih mjera za izbjegavanje zdravstvenih rizika:• Uređaje kao što su: TV aparati, električni satovi i kompjuteri, držati na najmanjemetar udaljenosti od tijela.

• Gledati televiziju s razdaljine od najmanje dva metra.

• Sjedjeti najmanje na 60 cm od kompjuterskog monitora.• Koristiti zaštitne ekrane ili naočare.• Raditi i odmarati se u pravilnim razmacima.• Po mogućnosti, držati mobilne telefone dalje od tijela.

Opasne supstance



Vazduh

I n f o r m

a t i v n i l i s t Atmosfera

Atmosfera se sastoji od četiri sloja vazduhakoji okružuju Zemlju. Najniži sloj zovese troposfera. Iako je samo 8 - 11 km iznadzemlje, troposfera sadrži 95 procenata gasovaatmosfere. U ovom sloju zagađujuće materijese miješaju i reaguju s komponentamaatmosfere. Troposfera igra izuzetno značajnu

ulogu u održavanju života na Zemlji.

Sljedeći sloj zove se stratosfera, i protežese na oko 30 - 50 km iznad zemljine površine.Dvije trećine njenog spoljnjeg omotača sastojese od ozona, kojem je uloga filtriranjeultraljubičastih zraka koji dolaze sa Sunca.Bez ovog sloja, život na Zemlji ne bi bio moguć.Neki zagađujući gasovi podižu se iz troposfereu stratosferu i uništavaju ozonski omotač.

Dva najudaljenija sloja zovu se mezosferai termosfera. Iako su prirodni atmosferski procesisamoregulišući, supstance i hemikalije kojese ispuštaju usljed ljudskih aktivnosti moguizazvati negativne neotklonjive promjeneu atmosferi i dovesti do značajne promjeneklimatskih uslova na Zemlji.



1

Kvalitet vode

Voda

Kvalitet vodeAutor: Kliment Mindjov


Voda — suština života

Trajanje Sedam školskih časova (prva i druga aktivnost su kraće ipodesne za učenike mlađeg uzrasta)

Razred VI — VIII

Mjesto Učionica, na otvorenom, laboratorija

Nastavni materijali Čaša pitke vode, podmetač, pijesak, mala količina napitka uprahu (ili nekoliko kristala kalijum permanganata), dva sudakapaciteta 3 litra (sudovi ili boce), lijevak, plastična flaša od1,5 litra, kamenčići ili šljunak, filc, papiri za pisanje

Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Priroda, Geografija, Fizika, Biologija sekologijom, Građansko vaspitanje

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• opiše značaj vode za život,• objasni kako smanjiti potrošnju vode,• primjenjuje stečena znanja o zaštiti vode od zagađivanja kroz

svakodnevne aktivnosti.

Nastavne metode Izlaganje, brainstorming, razgovor, kooperativno učenje,eksperiment, diskusija



1

Kvalitet vode

Voda

Uvod

Voda je jedinstveni dio površine Zemlje i njeno obilje je isključivi razlogzbog kojeg se naš svijet naziva još i „Plava planeta”. Uprkos ovom obilju,velika većina vode pripada okeanima i morima, a samo 0,6 procenata

ukupne vodene količine podesno je za piće.Površinske i podzemne vode su važan element hidrološkog ciklusaZemlje. U površinske vode spadaju: rijeke, jezera i lednici (glečeri).Podzemne vode opstaju kao najmanje proučen i najteže utvrdljivvodeni resurs.

Voda se koristi u poljoprivredi (navodnjavanje), u industriji (kao agens za hlađenjei podgrijavanje) i za domaće potrebe (piće, ličnu higijenu, pranje, rekreaciju, itd.).Nenamjensko trošenje vode i njeno zagađivanje u današnje vrijeme predstavljaju veomaozbiljne probleme koji mogu čovječanstvo dovesti na ivicu katastrofe.

Pošto svi koristimo vodu, svi smo odgovorni za njeno čuvanje. Dva glavna principaza cjelishodno održavanje vodnih resursa su: očuvanje i zaštita.

Aktivnosti

Vodni ciklus — ciklus kruženja vode u prirodi (za učenike mlađeg uzrasta)

Iznesite čašu vode i pozovite dobrovoljca/dobrovoljku da uzme gutljaj i pogodi koliko je stara.Objasnite djeci da je starost vode približno oko 4,5 milijardi godina (koliko je stara i našaplaneta), i da se nalazi u stalnom kretanju između zemlje i atmosfere. Sunce i vjetar uzrokujunjeno isparavanje iz zemlje, listova vegetacije, životinjskih organizama, površina rijeka, jezerai okeana. Na taj način voda u tečnom stanju preobražava se u paru. Pod određenim uslovimapara se kondenzuje i pada na zemlju u obliku kiše, susnježice ili snijega. Ovaj proces u kojemvoda nanovo puni rijeke i jezera — često noseći druge materije sa sobom — naziva se „izlivanjevode” (tj. padavine). Upravo na ovaj način „hrane” se rijeke i jezera, a rijeke zatim teku uokeane. Određena količina padavina odlazi ispod zemljine površine, pa tako nastaju podzemne(ispodpovršinske) akumulacije. Za demonstraciju, koristite interaktivnu prezentaciju kruženja

vode u prirodi koja se nalazi na CD-ROM-u.

Slana i slatka voda (za učenike mlađeg uzrasta)

Podijelite učenicima/učenicama primjerke informativnog lista Slana i slatka voda sa strane 26i analizirajte sličnosti i razlike između ova dva tipa vode. Naglasite da iako porkriva preko70 procenata površine Zemlje, salinitet morske vode čini je neupotrebljivom za piće, kuvanjeili navodnjavanje. Slatka voda čini neznatnih dva odsto ukupnih vodnih rezervi na Planeti i zato je treba štititi od zagađivanja.

Ne možemo živjeti bez vode

1

Predstavite informacije sadržane u uvodnom dijelu ove nastavne jedinice, zajedno sadodatnim podacima iz poglavlja Vode na CD-ROM-u.

2 Predočite učenicima da se svijet suočava s globalnom krizom nestašice vodnih resursa:

• Preko milijardu ljudi nema pristupa čistoj, pijaćoj vodi.

• Preko 2,4 milijarde ljudi živi u lošim sanitarnim uslovima (tj. bez kanalizacionog sistema,savremenih postrojenja za tretman otpadnih voda iz domaćinstava).

• Prognoze predviđaju da će do 2025. godine dvije trećine stanovništva Zemlje trpjetinestašice vode.

3 Prikažite učenicima video Slatka voda koji je uključen u video materijal. Poslije projekcijepokrenite diskusiju na sljedeće teme:

• Koliko vode koristi odrasla jedinka dnevno? (približno 80 litara na dan)

• Koliko ljudi umre dnevno zbog upotrebe zagađene pijaće vode?(približno 25 000 — većinu čine djeca)



1

Kvalitet vode

Voda

4 Pokušajte da odgovorite na pitanja postavljena na kraju prikazanog video materijala:

• Zašto je toliko važno pravilno upravljati vodnim resursima?

• Koje probleme stvara zagađena voda?

• Kako možemo zaštititi vodne resurse?

• Kako možemo pomoći? (Koristite informacije prezentovane u tekstu Kako štedjeti voduna strani 25)

Kako smanjiti potrošnju vode kod kuće

Objasnite odjeljenju da čak i male promjene u našim svakodnevnim životnim navikama mogudovesti do uštede vode. Prikažite video klip Kako štedjeti vodu?

Pranje zuba

1 Upitajte učenike koliko često peru zube. Zatim zamolite dobrovoljca da demonstrira svojutehniku pranja zuba. Najvjerovatnije, učenik/učenica će otići do umivaonika, otvoriti česmui početi da pere zube dok voda teče. Ako učenik to zaista i uradi, mogućnosti za ušteduvode potpuno su jasne. Ako ne, time je učenik pružio pozitivan primjer. Napomena: ako

umivaonik nije pri ruci, dobrovoljac može da pruži i jednostavnije objašnjenje.

2 Razmotrite da li postoji još neki, ekonomičniji način pranja zuba. Na primjer, česma seotvara samo kad se pere četkica ili ispiraju usta, i zatvara dok se peru zubi. Koliko se vodemože uštedjeti na ovaj način?

Brijanje

1 Zamolite učenika iz odjeljenja da pokaže kako se njegov otac ili brat briju. Učenik odlazido umivaonika, otvara česmu i pretvara se da se brije. Ako pusti da voda teče tokomdemonstracije, poenta će biti jasna. I u ovom slučaju učenik može jednostavnoobjasniti proces.

2Razmotrite da li postoje ekonomičniji načini brijanja: na primjer, kvašenje četke ili pranje

brijača u čaši ili posudi s vodom. Upitajte učenike da li su ikad vidjeli da se neko odnjihovih starijih brije na ovaj način.

3 Objasnite odjeljenju da se obje ove pokazne vježbe možda na prvi pogled i ne čineefikasnim načinom za uštedu vode. Pa ipak, male izmjene navika, kao što je ova, mogu imatiogroman efekat kada uđu u široku upotrebu. Da bi ubijedili sumnjičave, podijeliteinformacioni list Kako da štedimo vodu u domaćinstvu, i predložite učenicima da riješematematičke zadatke koji se nalaze u njemu. Možete organizovati takmičenje da utvrdite koće najbrže doći do rješenja i da uz to nagradite i sve druge koji su došli do tačnog rješenja.

Odgovori:Kako perem zube? A: 131 400 000 litara; B: 21 900 000 litara; C: 109 500 000 litaraKako se brijem?

A: 43 800 000 litara; B: 3 650 000 litara; C: 40 150 000 litara

4 Dajte učenicima vremena da razmijene utiske i komentare poslije završenog računanja.

5 Organizujte diskusiju o različitim načinima na koje domaćinstva mogu štedljivije koristitivodu. Razmotrite prijedloge za štednju vode u domaćinstvu na stranicama 24 i 25.Napišite sve prijedloge na tabli, a zatim utvrdite koji od njih su realni i mogu se daljerazviti u planove za uštedu vode u domaćinstvu.

6 Ohrabrite učenike da uključe svoje ukućane u:

• rješavanje matematičkih zadataka s informativnih listova;

• učenje o načinima štednje vode u domaćinstvu iz teksta na strani 24;• kreiranje porodičnog plana za uštedu vode.



1

Kvalitet vode

Voda

Kako zaštititi vodu iz domaćinstva od zagađivanja

1 Neka učenici sakupljaju ambalažu i pakovanja (s etiketama) različitih deterdženataza čišćenje i preparata za održavanje domaćinstva u periodu od jednog do dva mjeseca.Poslije tog perioda, učenici na čas mogu donijeti to što su sakupili.

2Pokrenite diskusiju na temu: Kako zagađujemo vodu kod kuće? (koristeći toalet, pranjei čišćenje po kući uz upotrebu najrazličitijih hemikalija, itd.)

3 Objasnite učenicima/učenicama da kanalizacija iz domaćinstvazapravo i ne predstavlja veliku prijetnju prirodi. Brojnimikroorganizmi su se adaptirali za razlaganje ljudskogkanalizacionog otpada. U stvari, najveće probleme prouzrokujusavremene hemijske supstance koje se u domaćinstvu koriste zapranje i čišćenje. Nakon što dospiju u vodu, one se miješaju skanalizacionim otpadom i prodiru u mrežu za otpadne vode (useptičke jame ili — putem kanalizacije — u postrojenje zatretman otpadnih voda). Hemikalije ubijaju mikroorganizmekoji rastvaraju organski ljudski otpad. Ovaj proces, dalje, vodi kauništavanju pažljivo izbalansiranog sistema. Naglasite da još uvijek nema u upotrebi sredstva

za čišćenje i pranje koje je potpuno bezbjedno za životnu sredinu. Sve takve hemikalijedoprinose zagađivanju u različitoj mjeri i zato je bitno da ih koristimo na odgovarajući irazuman način i da radije koristimo proizvode koji su označeni kao sigurniji i koji sadržesupstance koje ne štete životnoj sredini. Druga mogućnost je da se izvjesne, uglavnomzaboravljene preporuke kod čišćenja, ponovo uvedu u upotrebu. (Pogledajte tekstKako zaštititi vodu od zagađenja na strani 25)

4 Pažljivo pregledajte sredstva za pranje i čišćenje koje su učenici donijeli na čas i razmotritesadržaj etiketa. Da li na njima ima „ekoloških” oznaka? Kontaktirajte roditelje i stručnjakeza dodatna pojašnjenja. Skrenite pažnju učenicima na činjenicu da su različiti naftni derivati(maziva za automobile i goriva) posebno opasni. Direktno ispuštanje ovih proizvodau kanalizacioni sistem neprihvatljivo je i treba da se obavi na za to naročito određenimmjestima (auto servisi ili pumpne stanice), gdje su njihovo sakupljanje, transport i preradastrogo regulisani.

Ko zagađuje vodu?

1 Organizujte brejnstorming na temu: kako ljudske aktivnosti zagađuju vodene resurse(poljoprivreda, industrija, građevinarstvo, akcidenti ispuštanja otpada i iscurivanja opasnihsupstanci, neregulisano odlaganje otpada iz domaćinstva, itd.). Napišite sve odgovore natabli. Tražite učenicima da podvuku one koji mogu biti stvarni uzroci zagađivanja izvoravode u vašoj zajednici.

2 Objasnite učenicima da je odlaganje smeća ispod površine zemlje dugoročna praksa.Mnoga od ovih mjesta odlaganja postaju „tačkasti izvori zagađenja” podzemnihi površinskih voda. Izvedite sljedeću demonstraciju da dočarate proces:

• Na dno plastičnog podmetača pospite 2 - 3 cm suvog pijeska.

• Napravite malu rupu u pijesku na jednoj strani podmetača i napunite je malom količinomsoka u prahu (Cecevita...) ili kristalima kalijum permanganata. Objasnite da simuliratepodzemni otpad na odlagalištu otpada. Takva lokacija zove se „izvor zagađenja”.

• Podignite podmetač na strani na kojoj se nalazi vaš „otpad” i objasnite da tok vodenije uvijek u pravcu nadolje, kroz zemlju.

• Simulirajte kišu, prskanjem „tačke na kojoj je odložen otpad” vodom.

• Neka učenici obrate pažnju na to kako se boja pijeska mijenja. Šta se iz ovoga možezaključiti?

3 Ukažite na činjenicu da se zagađenje u životnoj sredini širi na sličan način. Zagađujućematerije pokupi voda koja prolazi kroz zemlju i nosi ih do podvodnih akumulacija, bunara,rijeka, jezera i drugih mjesta odakle se crpi pijaća voda.

4Ohrabrite učenike da svoja novostečena saznanja podijele s ukućanima i da razgovarajus njima o odlaganju starih ili beskorisnih hemikalija.



1

Kvalitet vode

Voda

Tretman otpadne vode iz domaćinstva

Nastanak i prečišćavanje

1 Ilustrujte nastanak otpadne vode iz domaćinstva: pomiješajte male količine različitihsredstava za čišćenje, deterdženata, taloga od kafe i upotrijebljenih kesica čaja, komada

toalet papira, vodenih boja itd., s jednim litrom vode u posudi koja prima tri litra.

2 Pripremite filter tako što ćete isjeći dno plastične flaše od 1,5 litara i iskoristiti njen gornjidio. Okrenite je naopačke, pretvarajući je u lijevak. Načinite filter u lijevku slažućiuzastopno slojeve kamenčića, kamenja, šljunka, filca i konačno pijeska.

3 Postavite lijevak u otvor druge posude od 3 litra. Sada ste spremni da simulirate mehaničkitretman otpadnih voda iz domaćinstva pretačući polako sadržaj prve posude u drugu.

4 Pošto ste pažljivo posmatrali proces filtracije vode, zamolite učenike da odgovore nasljedeća pitanja:

• Koji je stepen pročišćenja ove vode poslije filtriranja?

• Je li moguće piti je neposredno poslije filtracije?

Teme za diskusiju

1 Objasnite da pijaća voda sprovedena u naše domove putem vodovodnog sistemaprethodno prolazi kroz postrojenja za tretman vode. Ovi tretmani uključuju filtriranjepijeska, poslije kojeg na red dolazi dezinfekcija (tj. hlorisanje). Pored hlorisanja postoje idrugi načini prečišćavanja vode kao što je ozonizacija, dezinfekcija vode hipohloritima, itd.Nakon toga, voda je spremna za dostavljanje krajnjim korisnicima.

2 Podijelite informacioni list Etape tretiranja otpadnih voda (kanalizacioni sistem). Objasnite dase u ruralnim i periferijskim područjima otpadne vode iz domaćinstva prikupljaju u septičke jame. Da bi se izbjeglo zagađivanje podzemnih voda, ove jame treba redovno praznitii čistiti na periode od 3 do 4 godine, što je zadatak specijalizovanih preduzeća.

U velikim gradovima, otpadne vode se

sistemima kanalizacione mreže sprovodedo postrojenja za tretman otpadnih voda.U ovom slučaju, voda prvo prolazi krozproces mehaničke obrade, u kojem seuklanja krupniji, čvrst otpad. Zatim slijedidruga, biološka etapa, u kojoj se sprovodiaerobna degradacija organskog otpada,uz korišćenje mikroorganizama i kiseonika.Poslije ove etape, otpadne vode još uvijeksadrže organska jedinjenja, suspendovanečestice, fosfate, nitrate i teške metale. Zatose u nekim zemljama koristi i treći metodkoji se sastoji od niza hemijskih i fizičkihprocesa kojima se uklanjaju zagađivači preostali nakon prethodne dvije etape.

Ovako tretirana voda relativno je čista, pa se usmjerava nazad u akumulacije.Ovaj metod troetapnog tretmana daleko je od priuštivog u svim evropskim zemljama,ali se broj postrojenja iz dana u dan povećava.

Naglasite učenicima da je jedan od najvažnijih zadataka zemalja u procesu pristupanjaEU izgradnja savremenih postrojenja za tretman otpadnih voda u svim naseljima čijapopulacija prelazi 10 000 stanovnika.

3 Ispitajte i prodiskutujte s učenicima sljedeće teme:

• Odakle se tvoje mjesto snabdijeva pijaćom vodom? Kako se tretira?

• Jesu li u tvom mjestu izgrađeni kanalizacioni sistem i postrojenja za preradu otpadnihvoda?

• Ako se voda ne tretira, postoje li planovi za izgradnju postrojenja za preradu vode?



1

Kvalitet vode

Voda

U nastavku...

• Organizujte posjetu postrojenju za prečišćavanje vode i postrojenju za preradu otpadnihvoda. Susretnite se s gradskim stručnjacima nadležnim za vodosnabdijevanje i prevencijuzagađenja vode. Razgovarajte s njima o opredjeljenju svoje porodice za uštedu vode i njenu

zaštitu od zagađivanja. Raspitajte se o planovima nadležnih službi za poboljšanje kvalitetapijaće vode i mjera za sprječavanje zagađenja. Istražite moguće izvore zagađenja u vašemmjestu i saznajte koje mjere preduzima lokalna vlast.

• Obezbijedite „zeleni” (ekološki) oglasni i informativni zid na vidljivoj lokaciji u vašoj školi.Utvrdite obilježavanje Dana vode ili Nedjelje vode, kako biste naglasili potrebu uštedei zaštite vodnih resursa. Kontaktirajte lokalne medije i upoznajte članove vaše lokalnezajednice s ovom inicijativom.

• Uklonite veće ostatke hrane s posuđa prije nego što ga operete.

• Ne perite posuđe pod tekućom vodom, već napunite sudoper i zatvorite odvodvode. Ovako ćete uštedjeti polovinu vode koju biste normalno iskoristili za pranje.• Zatvorite odvod vode u sudoperi dok perete voće i povrće.• Hlađenje pregrijanih stvari ispod mlaza tekuće vode nepotrebno je trošenje vode.• Mašinu za pranje veša ili posuđa uključujte samo kada je puna.• Ako su komadi odjeće pretjerano isprljani, potopite ih u lavor vode s deterdžentom

prije nego što ih ubacite u mašinu za pranje veša.• Za pranje automobila koristite sredstvo za pranje i kantu vode: crijevo koristite samo

za spiranje sapunice na samom kraju.• Terase i balkone perite samo kada pada kiša.• Opalo lišće skupljajte grabuljama umjesto da ga ispirate crijevom.• Ne zalijevajte baštu pijaćom vodom. Koristite bunarsku vodu ili sakupljenu kišnicu.

• Izbjegavajte zalivanje za vrijeme jakog vjetra ili jakog sunca: u ovakvim uslovimavoda najbrže isparava.

Štednja vode kod kuće



1

Kvalitet vode

Voda

Tečnosti i praškovi za pranje suđa Proizvodi za pranja suđa koji su danasu prodaji toksični su i korozivni. Sirće, voda ili rastvorena soda bikarbona moguse koristiti umjesto njih.

Sredstva za čišćenje prozora Sredstva za čišćenje prozora koja su u prodajitakođe su otrovna i korozivna. Uobičajena kućna sredstva, kao što su topla voda i sirće(u odnosu 11:1) sigurnija su mogućnost.

Sredstva za pročišćavanje odvoda Ovi proizvodi obično sadrže jake baze, sa

korozivnim i otrovnim supstancama koje mogu prouzrokovati opekotine. Za otčepljivanjeodvoda mogu se koristiti pumpe ili sajle. Za redovne potrebe čišćenja mogu se koristitičetvrtina čaše sirćeta i četvrtina čaše sode bikarbone; ispiranje se vrši toplom vodom.

Sredstva za izbjeljivanje Otrovna su i korozivna. Umjesto njih možete koristitipolovinu čaše sirćeta ili sode bikarbone.

Gelovi i praškovi za čišćenje šporeta Obično sadrže jake baze, otrovni sui korozivni. Umjesto toga, šporet redovno čistite sodom bikarbonom.

Kako zaštititi vodu od zagađenja

Upotrebom savremenih tehnologija potrošnja vode u kući smanjuje se za jednu trećinu,u poljoprivredi za polovinu, a u industriji čak za 90%!

Da bismo uštedjeli vodu, neophodno je preduzeti sljedeće:• popravljati i održavati vodovodne cijevi, kako bi se gubitak vode u protoku sveo na

minimum;• sprovesti metod „kapljične” irigacije u poljoprivredi kako bi se povećala efikasnost

upotrebe vode umanjivanjem gubitka koji nastaje od isparavanja;• izgraditi sisteme za prečišćavanje vode gdje god je to moguće;• uvesti „kružni/ciklični” metod korišćenja vode u industriji;• pristati na ekološko oporezivanje vode kojim bi se pokrili troškovi isporuke,

upravljanja i prečišćavanja vode.

Kako štedjeti vodu



Voda

I n f o r m

a t i v n i l i s t Slana i slatka voda

Slana voda Slatka voda

Da Ne Da Ne

Slana voda Slatka voda

Dovršite rečenice

pokriva % Zemljine površine. čini samo % ukupnih vodnih rezervi.

može se naći u može se naći u

sadrži ne sadrži

Navedite najvažnije svjetske okeane: Navedite nekoliko obližnjih rijeka,

jezera ili akumulacija:

Koja su mora najbliža vašemmjestu stanovanja?

Tabelu popunite s DA ili NE

Ova vrsta vode koristi se za

saobraćaj

pecanje

odmor i opuštanje

ekstrakciju (vađenje) solii drugih minerala

navodnjavanje

piće i pripremanje hrane

Ovu vodu zagađujuotpadne vode

otpad/đubre

hemikalije/teški metali

pesticidi/đubriva

mulj (talog)

radioaktivan otpad

ribarske mreže i druga opremaza ribarenje

plastika i proizvodi od plastike

sedimenti koji su nastali od erozije

drugo



Voda

I

n f o r m a t i v n i l i s t

Kako uštedjeti vodu kod kuće

Zadatak: Kako perem zube?Uslovi

U tvom gradu živi 30 000 stanovnika. Pretpostavimo da većinapere zube dok voda teče iz česme, a manji broj česmu otvarajusamo za ispiranje četkice i usta.

Za jedan minut isteče prosječno dva litra vode, a većini ljudi je za pranje zuba potrebno tri minuta.

Drugi pristup (povremeno otvaranje/zatvaranje česme,uz korišćenje vode samo za ispiranje) rezultira u potrošnjipribližno jednog litra vode, što predstavlja značajnu uštedu.

Pitanja

A: Koliko bi se vode utrošilo na godišnjem nivou ukoliko bi svi stanovnici grada držali česmuotvorenu za sve vrijeme pranja zube, a zube prali dva puta dnevno?

B: Koliko bi se vode utrošilo na godišnjem nivou ukoliko bi se voda koristila samo za ispiranječetkice i usta?

C: Kolika je godišnja ušteda vode ako bi se svi u gradu pridržavali druge prakse?

Zadatak: Kako se brijem?

UsloviPretpostavimo da vaš grad ima 40 000stanovnika. Uzmimo da su polovina odtoga muškarci i da se polovina brije svakog jutra. Većina onih koji se briju čine to uzčesmu koja je sve vrijeme otvorena, dokmanji dio pušta vodu samo da ispere brijači lice.

Prosječno brijanje traje šest minuta. Vodaiz česme ističe kroz napola otvorenučesmu brzinom od dva litra u minuti.Prosječna količina vode potrebne zaispiranje iznosi samo jedan litar u minuti.

Pitanja

A: Koliko se vode troši na godišnjem nivouako svakog jutra svi oni koji se briju tokombrijanja sve vrijeme imaju otvorenu česmu?

B: Koliko se vode utroši ako ti isti koji se briju vodu puštaju samo da isperu brijače i lice?

C: Koliko vode može da se uštedi na godišnjem nivou ako oni koji se briju slijede drugi primjer?



Voda

I n f o r m

a t i v n i l i s t Etape tretmana otpadnih

(kanalizacionih) voda

Primarni tretman je mehanički proces ukojem se koriste mrežastifilteri kako bi se izdvojiliotpaci kao što su kamenje,granje i komadi tkanina.

Sekundarni tretman je biološki proces u kojem se koriste aerobne bakterijeza uklanjanje do 90 odsto biorazgradljivog organskog otpada i organskog otpadakojem je neophodan kiseonik. Voda iz kanalizacije najčešće se upumpava u velikecisterne i miješa nekoliko sati s bakterijski obogaćenim talogom i finim mjehurićimaobogaćenim kiseonikom kako bi se omogućila degradacija mikroorganizama.Voda zatim odlazi u postrojenje za taloženje, gdje se većina suspendovanih čvrstihmaterija i mikroorganizama taloži na dno u vidu mulja/taloga. Talog koji je dobijenprimarnom i sekundarnom obradom razlaže se anaerobnom digestijom a zatim sespaljuje, odlaže na deponije ili se koristi za đubrenje zemljišta. Čak i poslijesekundarnog tretmana otpadne vode sadrže neki procenat organskog otpada kojizahtijeva kiseonik, kao i suspendovane čvrste materije, 70 odsto svog sastava fosfora(najčešće u obliku fosfata), nešto nitrata i toksična jedinjenja metala.

Napredan tretman kanalizacionog otpadapredstavlja niz specijalizovanih hemijskih i fizičkihpostupaka koji uklanjaju specifične zagađujućematerije preostale u vodi poslije primarne isekundarne obrade.

Napredni tretmani se koriste u rijetkim slučajevimausljed visokih troškova izgradnje i održavanjaovakvih postrojenja. Uprkos izdacima, naprednetretmane koristi više od trećine stanovništva Finske,nekadašnje Zapadne Njemačke, Švajcarske iŠvedske, a u manjoj mjeri Danska i Norveška.

1 3

2



Uvod

Zemljište je površinski sloj zemljine kore. Možemo reći da je ono živo, jer ga nastanjuje mnoštvo

živih organizama. Štaviše, ono je u stalnom procesu nastajanja i nestajanja (erozija).

29

1

Zemljište je naše blago

Zemljište

Zemljište je naše blagoAutori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska


Značaj zemljišta za živi svijet


Razred VI — VIII

Mjesto Učionica, na otvorenom, laboratorija

Nastavni materijali Četiri staklena cilindra, dva đevđira/cjediljke s malim rupicama,uzorci zemlje, supstanca za bojenje i video materijal Zeleni paket

Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Priroda, Geografija, Fizika, Biologija sekologijom, Građansko vaspitanje

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• objasni različite uloge koje zemljište igra u prirodi;• analizira osnovne probleme i prijetnje zemljištu;• definiše kako, kao pojedinac, može doprinijeti zaštiti zemljišta.

Nastavne metode Izlaganje, brainstorming, razgovor, kooperativno učenje,eksperiment, diskusija



1


Zemljište

Zemljište je suštinski sastojak svih zemnih ekosistema. Suprotno zabrinutosti koja prati atmosferui hidrosferu, potreba za zaštitom zemljišta tek je nedavno postala predmet ozbiljne pažnje.Zemljište je statično pa se zato ponaša kao ogromno prihvatilište svih tipova zagađujućih materijakoje mogu aktivirati različiti „okidači” (na primjer, zakiseljavanje) i koje se zatim ispuštajuu životnu sredinu. Budući da se ove supstance duže zadržavaju u zemljištu nego u vazduhu ilivodi, negativni efekti mogu dugo ostati skriveni.

Za razliku od vazduha i vode, zemljište može biti uprivatnom vlasništvu, što znači da se s mjerama očuvanjai zaštite zemljišta moraju složiti njeni vlasnici i upravljači,pa se ove mjere nekada teško sprovode u djelo.

Zemljište je:• osnova za proizvodnju biomase i izvor hrane

za životinje, biljke i čovjeka (ono je takođe mjestona kojem se vrši razgrađivanje biljaka i životinja);

• filter, pufer i transformator (zemljište obnavljai pročišćava podzemne vode i igra ulogu prirodnogfiltera i stabilizatora);

• stanište i rezervoar gena (mnoge biljke i životinje

žive i razvijaju se u zemljištu);• čvrsto tlo (tj. površina na kojoj se podižu zgrade i infrastrukturne mreže);• izvor sirovina za gradnju i opremanje, kao i obnovljivi izvori energije (npr. sijeno, slama,

treset, drvo);• arhitektonsko i istorijsko nasljeđe.

Nažalost, sloj zemljišta Planete stalno se smanjuje — i na mnogim mjestima njegov kvalitet opada.Mnogo brige i napora potrebno je da bi se zaustavio proces uništenja zemljišta, kako bi seobezbijedilo njegovo normalno dalje funkcionisanje.

Najozbiljniji problemi i prijetnje zemljištu jesu erozija, zakiseljavanje, zagađivanje, zbijanjei salinizacija.

Aktivnosti

Uvod

1 Počnite čas tražeći od učenika da na tabli napišu imena nekih od organizama koji živeu zemljištu. Koliko učenici znaju o tome šta živi u zemlji, u poređenju sa znanjemo oblicima života koja imaju druga staništa.

2 Upoznajte odjeljenje s informacijama prezentovanim na CD-ROM-u. Naglasite im da jepotreba za zaštitom zemljišta tek odnedavno postala tema o kojoj se brine, za razliku odzaštite vazduha i vode. Takođe, ukažite na to da je veoma teško regulisati i sprovesti mjerezaštite zemljišta zato što je često u privatnom vlasništvu.

3Prikažite učenicima video materijal

Zemljište naše blagoi tražite da objasne kako nastaje

zemljište. Koje su njegove glavne funkcije? Šta najviše ugrožava zemljište?

Funkcije zemljišta: filter i pufer (vježba)

1 Stavite dvije cjediljke s malim rupicama (umjesto cjediljki može se koristiti i komad finetkanine) na dva staklena cilindra. Učvrstite cjediljke ili tkaninu gumicama.

2 U jednu cjediljku stavite šaku glinovite zemlje, a u drugu jednaku količinu pjeskovite zemlje(ili krupnozrnasti pijesak).

3 Sipajte jednaku količinu vode u cilindre.

4Dodajte po jednu kap neke uočljive boje (npr. mastilo) u svaki od cilindara.



1


Zemljište

5 Uključite hronometar i pažllivo sipajte obojene rastvore na uzorke zemljišta.

6 Tražite od učenika da mjere period filtracije dok posmatraju promjenu boje u cilindru.

Obojena voda brzo prolazi kroz pijesak, zadržavajući svoju boju. Da prodre kroz glinovitozemljište, tečnosti je potrebno više vremena, a na drugu stranu izlazi većim dijelomizgubivši boju. Zemljišta koja sadrže glinu (ilovača, blato) ponašaju se kao prirodni filteri,dok pjeskovita, kamenita i šljunkovita zemljišta doprinose obnavljanju podzemnih voda.U isto vrijeme, usljed njihove gustine, zbijenosti i sposobnosti da zadrže različite supstance,glinovita zemljišta su vitalnija i bogatija mineralnim supstancama. Zemljište je relativno lakoodvojivo od podloge. Obratite pažnju učenicima na to da mali broj biljnih vrsta rastena stjenovitoj površini planina. Mnogo više vrsta zastupljeno je u podnožjima planinai u ravnicama. Izdržljive vrste koje nastanjuju planinske oblasti prilagođene su oštrijoj klimii lošem kvalitetu zemljišta.

Diskusija

1Upitajte učenike sljedeće: koji svakodnevni predmeti se prave od gline? (cigle, crijep,

saksije) i šta se još može od njih napraviti? (porcelan od bijele gline, „kaolin” ili „kineskaglina”, glina koja se koristi u grnčarstvu i vajarstvu). Obratite pažnju na izbor gline i kaolinaza različite namjene, kao i na metode koje se koriste za rad s ovim materijalima(modeliranje — sušenje — pečenje; sušenje — pečenje — glaziranje).

2 Pročitajte dio iz Platonovog dijaloga Kritija i pokrenite diskusiju o njegovoj relevantnostidanas. Upitajte učenike sljedeće:

• Jesu li erozija i uništavanje zemjišta problem koji se javlja tek u posljednjih 100 godina?

• Objasnite kako se zemljište uništava prirodnim putem, a kako usljed aktivnosti ljudi?

• U staroj Grčkoj, prije 2500 godina, postojala je zabrana obrađivanja zemljišta koje senalazilo na kosim terenima. U isto vrijeme, seljacima su nuđene stimulacije za sađenjedrveta masline. Koji je razlog za usvajanje ovih mjera?

• Kakav uticaj ima uništenje zemljišta na rezerve vode?

• Mislite li da je paralela koju je napravio Platon između Zemlje i bolesnika — ilustracijakoja odgovara istini?

• Koja poređenja biste upotrijebili da opišete neke od industrijskih pejzaža današnjice?

• S kojim opasnostima za opstanak zemljišta se suočavamo danas? Postoji li tendencijadezertifikacije određenih regiona u našoj zemlji?

• Kako možemo pomoći da se suprotstavimo progresivnom uništavanju zemljišta?

U nastavku...

• Podijelite učenicima tekst Vislave Šimborske i zamolite ih da nakon što pročitaju tekst zabilježesvoje utiske ili napišu kratak esej. Ohrabrite učenike da glasno pročitaju zapisane utiske.



1


Zemljište

Svako od nas može doprinijeti zaštiti zemljišta pridržavajući se ovih jednostavnih primjera:• Prvo, pomozite da se smanji količina đubreta. Kupujte proizvode pakovane u

ambalaži koja ili ima višekratnu upotrebu ili je reciklabilna — tako možete vratitiambalažu na ponovnu upotrebu ili je dati na recikliranje.

• Kada idete na odmor ili na kratak put, ponesite posuđe i čaše za više upotreba,umjesto predmete za jednokratnu upotrebu od papira, plastike i kartona.

• Kada ste na izletu u prirodi, pokupite iza sebe.• U zaštićenim područjima držite se markiranih staza i ne pravite nove.• Ložite vatru samo u područjima gdje je to posebno dopušteno.

Zaštita zemljišta

Uništavanje životne sredine bila je važna tema za vladaoce stare Grčke već u šestomvijeku prije nove ere. Zakonodavac Solon predložio je zabranu obrađivanja zemljišta

na obroncima brda kako bi spriječio eroziju zemljišta. Vladalac Pizistrat nagrađivao jeseljake koji su uzgajali masline, umjesto da sijeku šume i napasaju stoku.

Dvjesto godina kasnije, Platon je pisao o devastaciji zemljišta koje se dešavalo na Atici:

„I tako, kao da je na majušnim ostrvima, naša zemlja je danas počela da liči na kostina tijelu bolesnika ako se usporedi s prošlim vremenima: debela i meka zemlja istopilase i ostao je samo goli skelet. U tim prošlim vremenima naša zemlja bila je nevina inedodirnuta, a današnje takozvane kamenite ravnice obilovale su plodnom zemljom,planine su bile pokrivene širokim pojasevima šuma. (...) Između naših planina ima takvihkoje danas mogu biti samo hrana za pčele, ali su zato krovovi načinjeni od drvećaposječenog ne prije mnogo vremena dobro sačuvani (...), a zemlja je davala izobilnepašnjake stadima. Voda koju je slao Zevs donosila je plodnost, ne kao danas kadapropada bez svrhe, utičući u polja iz gole zemlje.”

Platon, iz Kritije

Odlomak iz Kritije



1


Zemljište

Suočeni smo sa velikim brojem problema koji su vezani uz neizbježan rast gradova,gradskih četvrti i industrijskih središta. Zaštita prirode u ovom procesu ne samo što setreba uzeti u obzir, već je obavezna. U suprotnom ćemo se namučiti, otrovati, ugušiti,a prije toga ćemo izludjeti...

A prije nego poludimo, utonut ćemo u smeće...

S početkom proljeća i sezone vikenda, turizma i odmora, kao i svake godine, po našimlivadam i šumama, po obalama naših rijeka i jezera pojaviće se hiljade tona papira, bocai limenki, oglodanih kosti, i opet boca, i opet limenki, kao i plastičnih pakovanja,iskrivljenih cipela, kutijica od kreme, proizvoda industrije kaučuka, zarđalih ostatakametala i krpa. Razlog tome, biće isti oni ljudi koji čim uđu u svoj dom, odmah obuvajupapuče. Isti ti ljudi koji tuku djecu po turu za najmanju mrljicu na prekrivaču... U prirodise oni odmaraju, to jeste sve što padne iz njihovih ruku prepušta se sudbini. Kadanapuštaju mjesto, oni čak neće ni pogledati smeće koje su ostavili.

Ova pojava nije nova, no postaje sve strašnija iz godine u godinu. Kada idem na izlet,moj prvi posao je počistiti livadu u prečniku od dvije stotine metara. Sakupljamnevjerovatne količine svakojakog smeća i gomilam ga u posebno iskopanu jamu.Na nekoliko dana priroda mi se odužuje svojim lijepim izgledom. No, dolaze subotai nedjelja — a ne smijemo zaboraviti da je sve manje takvih usamljenih mjesta gdjepočinjem ponovo čistiti i kružni se tok nastavlja. Nažalost, bacanje smeća u travu nijeono najgore što je čovjek danas sposoban učiniti. Neki nemarno bacaju sav otpadu vodu. Ako se, pak, radi o staklenoj ambalaži, posebno se trude da je prije toga razbiju.Još jedna stvar koja me svake godine tjera na razmišljanje — pitanje izmeta. Nailazim na

njih vrlo često na otvorenim mjestima — kao izazov upućen azurnom nebu i vjetrovimasa sve četiri strane svijeta. Nedaleko bačeni toaletni papir ne ostavlja sumnju njegovogljudskog porijekla. Nemojte se ljutiti što pišem o takvim stvarima, umjesto da razmatrampitanja duha, što bi bilo karakteristično za jednu lirsku pjesnikinju. U stvari, ovdjerazmatram upravo pitanja duha! Opisujem njegovu odsutnost!

Wislawa Szymborska, dobitnica Nobelove nagrade za književnost, Krakov, 1996.

Vislava Šimborska je ogorčena zbog smeća



1

Opstanak vrsta

Uvod

Sva živa bića na Zemlji mogu se grupisati u vrste — grupe organizama koje nalikuju jedni drugima,imaju slične životne navike i ponašanje, i koje dijele sličan hemijski sastav i genetsku strukturu.

Organizmi koji pripadaju određenoj vrsti razmnožavaju se seksualnom reprodukcijom i moraju imatiuslove za stvaranje plodnog potomstva.

Biodiverzitet

Opstanak vrstaAutor: Kliment Mindjov


Uslovi za opstanak različitih vrsta


Razred VI — IX


Nastavni materijali Posteri, video materijal Zeleni paket

Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Priroda, Geografija, Fizika,Biologija s ekologijom, Građansko vaspitanje

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• objasni šta je biodiverzitet i u čemu je njegov značaj;• analizira opasnosti koje nastaju kao rezultat ubrzanog

nestajanja pojedinih vrsta;• razumije moguće uzroke nestajanja vrsta u Crnoj Gori.

Nastavne metode Izlaganje, diskusije, video prezentacije



1

Opstanak vrsta

Biodiverzitet

Jedan od najvažnijih i najdragocjenijih resursa na Planeti jeste raznovrsnost bioloških vrstapoznata pod terminom biodiverzitet ili biološka raznovrsnost. Ovaj resurs čine tri komponente:• genetska raznovrsnost, u koju spadaju raznolike i mnogobrojne jedinke koje pripadaju

istoj vrsti;• diverzitet vrsta, u koji se trenutno ubraja, između 15 i 40 miliona vrsta na Zemlji (iako su

naučnici do današnjeg dana uspjeli da klasifikuju samo 1,75 miliona); i• diverzitet eko-sistema, u koji spada mnoštvo šumskih, pustinjskih, poljskih, morskih, riečnih,

okeanskih i drugih biozajednica koje su u stalnoj međusobnoj interakciji i interakciji s neživimokruženjem.

Svaki živi organizam po sebi je resurs genetskih informacija koje mu omogućavaju da seprilagodi promjenama u svojoj okolini. Milionima godina nastajale su nove vrste, dok su onekoje se nijesu uspjele prilagoditi nestajale. Nestanak vrsta je prirodan proces. Brzina ovogprocesa drastično je ubrzana s porastom urbanog razvoja i usložnjavanjem ljudskih aktivnosti.Osnovni uzroci nestajanja vrsta u Crnoj Gori su: intenzivna urbanizacija, različiti vidovizagađenja eko-sistema, eksploatacija pijeska i šljunka...

Aktivnosti

1 Objasnite odjeljenju izuzetan značaj životinjskogi biljnog diverziteta. Koristite tekst Čovjek i biodiverzitet i dodatne informacije s CD-ROM-a.

2 Predočite načine na koje su ljudi zavisni odbiodiverziteta. Biljke i životinje obezbjeđuju brojnevrste hrane, materijala, energije i hemikalija.

3 Pokrenite slobodnu diskusiju na temu kako prirodaobezbjeđuje osnov za privređivanje i društvočovjeka. Napišite različite primjere na tabli. Kada jevježba završena, prodiskutujte tekst u nastavku

Priroda nam pruža.

4 Pogledajte video materijal Biodiverzitet i nestanak vrsta. Organizujte diskusiju na pitanjapostavljena na kraju materijala:

• Zašto je biodiverzitet važan za ljudsku vrstu?

• Šta uzrokuje nestanak vrsta?

• Šta možemo učiniti da zaštitimo biljke i životinje?

• Zboog čega je još biodiverzitet koristan?

5 Prikažite video materijal Vrijeme nam ističe i razgovarajte o njegovoj poruci. Tražite odučenika da napišu kratak esej na osnovu video materijala i diskusije koja je uslijedila.

6Pokrenite diskusiju o očuvanju biodiverziteta u nacionalnim parkovima u Crnoj Gori,koristeći informativni list: „Nacionalni parkovi u Crnoj Gori”.

U nastavku...

• Za domaći zadatak zadajte učenicima/učenicama da potraže dopunske informacijeo specifičnim prijetnjama biodiverzitetu u našoj zemlji. Dozvolite im da koriste CD-ROM,kao i različite izvore s interneta.



1

Opstanak vrsta

Biodiverzitet

• Priroda nam pruža sirovine — hranu, drvnu građu i građevinske materijale, šumskeproizvode, stočnu hranu, genetske resurse, lijekove, boje, gumu, itd.

• Priroda nam pruža prirodno stanište.• Priroda obezbjeđuje biološku kontrolu bolesti i štetočina.• Priroda reciklira prirodne otpade, ublažava zagađenje i održava zemljište.• Priroda reguliše kruženje hranjivih materija i organskih supstanci.• Priroda reguliše atmosferske procese, hidrološki ciklus (kruženje vode) i prirodne

katastrofe.• Priroda je mjesto za odmor i osvježenje, kao i izvor kulture, obrazovanja i naučnih

otkrića.

Priroda nam pruža



1

Opstanak vrsta

Biodiverzitet

Danas, kao nikada ranije, prirodni eko-sistemi i biološka raznovrsnost suočavajuse s ozbiljnim opasnostima:• Oko 50 000 bioloških vrsta izumire godišnje. Čovjek je postao ključni faktor

u procesu uništavanja eko-sistema.• Tropske prašume i drugi prirodni eko-sistemi nestaju ili se oštećuju usljed širenja

poljoprivrednog zemljišta, razvoja transporta, urbanog razvoja, izmještanja riječnihtokova za potrebe navodnjavanja i zagađenja.

• Broj ptičjih vrsta širom svijeta je u opadanju, dok je jedna četvrtina svih sisara

u ozbiljnoj opasnosti od izumiranja.

Tokom evolucije, biljne i životinjske vrste su nastajale i nestajale — neke su ostalerelativno nepromijenjene dok su druge evoluirale ili se podijelile u podvrste.

Klimatske promjene, naročito ledena doba, najvjerovatnije su odgovorne za razvojendemskih evropskih podvrsta. S izuzetkom najkrupnijih geoloških ili kosmičkih događaja(vulkanske erupcije ili udari meteora), proces opadanja i pojave novih vrsta uglavnomse odvija postupno i tokom dugih vremenskih perioda.

Tokom posljednjih 10 000 godina najdramatičniji uticaj na prirodno okruženje javio se izrelativno brzih i sveprisutnih promjena izazvanih ljudskom aktivnošću. Pod velikim je znakompitanja da li u današnje vrijeme uopšte postoji jedna jedina tačka u Evropi na nadmorskojvisini ispod 2000 metara na koju, na neki način, nijesu uticale ljudske aktivnosti.

Uticaj ljudskih aktivnosti proizvodi drastične promjene u životnoj sredini. Mnoge od ovihpromjena dešavaju se prebrzo i vrste ne stignu da se prilagode, što rezultira neprekinutimsmanjivanjem broja biljnih i životinjskih vrsta.

Mnogo veći broj vrsta doživio je promjene ili je nestao na teritoriji Evrope nego udrugim dijelovima svijeta. Na primjer, 80 - 90 odsto evropskog kontinenta nekad je bioprekriven šumom. Danas je taj postotak smanjen na 30. Evropske rijeke su takođe podekstremnim pritiskom.

Veliki broj kopnenih močvara i tresetišta postepeno nestaje. Iberijsko poluostrvo npr.izgubilo je oko 60% svojih močvarnih područja. Otprilike šest odsto površine kontinenta je zaštićeno, ali preduzete mjere nijesu na svim mjestima podjednako oštre niti efektne.Trenutno, sljedeće taskonomske grupe nestaju ili im prijeti izumiranje: 53% ribljih vrsta,45% reptila, 40% ptica, 40% sisara i 21% od ukupnih 12 500 vrsta viših biljaka.

Gubitak prirodnih staništa, fragmentacija zemljišta, zagađenje, pretjerana eksploatacija

i uvođenje stranih vrsta najveće su prijetnje biodiverzitetu.

Čovjek i biodiverzitet



Biodiverzitet

I n f o r m

a t i v n i l i s t

Nacionalni parkovi su područja koja se odlikuju izuzetnim prirodnim, ambijentalnim i društvenimvrijednostima. Veoma su važni za očuvanje biodiverziteta, jer su biljke, životinje i gljive koje živeu nacionalnim parkovima strogo zaštićene.

Crna Gora ima pet nacionalnih parkova: NP Skadarsko jezero, NP Lovćen, NP Biogradska gora,NP Durmitor i NP Prokletije.

NP Skadarsko jezeroNP Skadarsko jezero smješten je u zetsko-skadarskoj kotlini,u jugoistočnom dijelu Crne Gore. Obuhvata Skadarsko jezero— najveće jezero na Balkanskom poluostrvu, kao i njegovubližu okolinu. Ovaj nacionalni park karakteriše veoma bogatafauna ptica i riba i bujna močvarna vegetacija. Skadarsko jezeropredstavlja najreprezentativniji ornitološki objekat u Crnoj Gori.

Na njemu je evidentirano 281 vrsta ptica, među kojimadominiraju migratorne vrste, zbog čega ga ornitolozi zovu„evropski ptičiji aerodrom”. Mnoge ptice koje borave naSkadarskom jezeru nalaze se na evropskoj Crvenoj listi, štoovom nacionalnom parku daje međunarodni značaj. Kudravi

pelikan je zaštitni znak Skadarskog jezera. U jezeru živi preko 50 vrsta riba, od kojih jeekonomski najznačajniji šaran ili krap (Cyprinus caprio). Osim šarana jezero nastanjuju: ukljeva(Alburnus alburnus alborella), klijen (Leuciscus cephalus), karaš (Carasius auratus), povremeno jegulja (Anguilla anguilla)… Najvažnije vodene biljke, koje daju specifičan „pečat” površini jezera, jesu: žuti lokvanj (Nuphar luteum), bijeli lokvanj (Nymphaeaalba), kasaronja (Trapa natans), trska (Phragmitescommunis). Oko Skadarskog jezera nalaze se degradiranetermofilne šume i šikare koje izgrađuju: bjelograbić(Carpinus orientalis), divlji nar (Punica granatum),

makedonski hrast (Quercus trojana), zelenika (Phillireamedia). Posebno su interesantne stare šume kestena(Castanea sativa) koje se nalaze uz južnu obalu jezera.U Crnoj Gori ih ima malo i zakonom su zaštićene.

NP LovćenNP Lovćen zauzima centralni dio masiva ove primorskeplanine, koja se nalazi u jugozapadnom dijelu Crne Gore.Najveći vrh Lovćena je Štirovnik, visok 1749 metaranadmorske visine. Raznovrsni oblici reljefa i kimatski uticaji, različit sastav stijena i zemljišta,uslovili su razvoj raznovrsnih eko-sistema, bogate flore, faune i gljiva. Na području planinskogmasiva Lovćen raste oko 1300 vrsta biljaka. Posebnu vrijednost parka predstavljaju endemične,rijetke i zaštićene vrste, kao što su: lovćenski zvončić (Edraianthus wettsteinii ssp lovcenicus) —endemična podvrsta Lovćena zaštićena u flori Crne Gore, modro lasinje (Moltkea petraea), nikolin

različak (Centaurea nicolai)... U NP Lovćen postoje i raznovrsne šume: na manjim nadmorskimvisinama nalaze se šume bjelograbića, iznad njih su šume crnoggraba, na koje se nadovezuju bukove šume; iznad bukovihšuma raste poluendemičan bor munika (Pinus heldraichi).Na teritoriji Nacionalnog parka Lovćen do sada je registrovanooko 400 vrsta gljiva. Naročitu pažnju zaslužuju vrste koje sumeđunarodno ugrožene i nalaze se na Crvenoj listi Evrope:bukov igličar (Hericium clathroides), ludara (Boletus satans),šiljatonogi vrganj (Boletus appendiculatus)... U granicamaNacionalnog parka Lovćen registrovano je oko 200 vrsta ptica,11 vrsta gmizavaca, pet vrsta vodozemaca. Od krupnih sisaraovdje možemo vidjeti: divlju svinju (Sus scrofa), vuka(Canis lupus), lisicu (Vulpes vulpes), medvjeda (Ursus arctos)...

Nacionalni parkovi u Crnoj Gori



Biodiverzitet

I


NP Biogradska goraNP Biogradska gora nalazi se u sjeveroistočnom dijeluCrne Gore i zauzima središnji dio planinskog masiva Bjelasice.Dio ovog Nacionalnog parka zaštićen je još od 1878. godine,kada je postao zabran tadašnjeg crnogorskog knjaza Nikole.Šume su najveća prirodna vrijednost NP Biogradska gora.Dobro su očuvane, raznovrsne i imaju prašumski karakter.U ovim šumama do sada je registrovano 86 drvenastih vrsta,neke jedinke dostižu visinu preko 40m. Najvažniji graditeljišuma su: bukva (Fagus sylvatica), jela (Abies alba), smrča(Picea abies), balkanski javor (Acer visiani); na većimnadmorskim visinama raste klekovina bor (Pinus mugo)i patuljasta kleka (Juniperus nana). Dobro očuvane šume

i dugogodišnja zaštita ovog prostora, važni su uzroci bogate faune sisara. U NP žive: mrkimedvjed (Ursus ursus), srna (Capreolus capreolus), vjeverica (Sciurus vulgaris), puh (Glis glis),nekoliko vrsta slijepih miševa... Ptice su zastupljene s preko 200 vrsta, većina ih je zaštićena, kaošto su: suri orao (Aguila shrysaetus), mišar (Buteo buteo), veliki tetrjeb (Tetrao urogalis), šumska

sova (Strix aluco)… Biogradska gora se odlikuje i bogatomfaunom gmizavaca i vodozemaca. U vodenim eko-sistemimaNacionalnog parka, od kojih su najvažniji Biogradsko jezero sa svojim slivom i rijeka Tara, živi pet vrsta riba.Među insektima su posebno raznovrsni i interesantni leptiri.Na teritoriji Nacionalnog parka evidentirano je oko 80 vrsta.

NP DurmitorNP Durmitor smješten je na sjeverozapadu Crne Gorei obuhvata osnovni masiv planinskog vijenca Durmitora.Posebnu draž i ljepotu ovom Nacionalnom parku daje18 ledničkih jezera. Šume predstavljaju značajan prirodnipotencijal Durmitora. Ovdje nalazimo šume bukve

(Fagus sylvatica), crnog bora (Pinus nigra), smrče (Picea abies), jele (Abies alba)… a najbrojnijesu miješane zajednice. Najbolje i najstarije šume nalaze se pod strogom zaštitom; među njimase izdvaja rezervat crnog bora (Pinus nigra) na lokalitetu Crna poda, gdje pojedina stabla prelaze50 metara visine. Među 1300 vrsta vaskularnih biljaka, koliko ih ima Nacionalni park Durmitor,dosta je endemičnih i reliktnih vrsta: crnogorska petoprsta (Potentila montenegrina), planinski javor (Acer heldreichii), srpska pančićija (Pancicia serbica). Ovdje nalazimo i neke biljke koje suveoma rijetke u Crnoj Gori i zakonom su zaštićene, kao što su gospina papučica (Cypripediumcalceolus) i runolist (Leontopodium alpinum). Zbog raznolikog reljefa, kompleksnih klimatskihuticaja i raznovrsnih staništa, životinjski svijet Durmitora je veoma heterogen. Postojepredstavnici planinske, visokoplaninske, ali i ravničarske faune.Od sisara važno je pomenuti medvjeda (Ursus arctos),divokozu (Rupicarpa rupicarpa), risa (Lynx lynx)… Na prostoruNacionalnog parka Durmitor može se naći preko 160 vrstaptica; u Crnoj Gori većina njih je zaštićeno zakonom.

NP ProkletijeNP Prokletije, proglašen 2009, „najmlađi” je nacionalni parku Crnoj Gori. Obuhvata dio planinskog masiva Prokletija koji senalazi u istočnom dijelu Crne Gore. Na ovom prostoru postojinekoliko vrhova iznad 2000mnv između kojih se pružajuglečerske doline. Veoma bogat biljni i životinjski svijet Prokletija još nije dovoljno istražen, ali i na osnovu postojećih podatakamožemo reći da ovaj NP spada u evropske centre biodiverziteta. Posebnu vrijednost bogatogbiljnog svijeta predstavljaju endemične vrste: blečićeva vulfenija (Wulfenia blecici), crvenapucalina (Silene macrantha), pančićeva valerijana (Valeriana panciccii). U NP Prokletije i dalje jemoguće vidjeti grupe divokoza, veoma rijetke i ugrožene vrste u Crnoj Gori. Ovaj prostor smatra

se i staništem risa (Lynx lynx).

Nacionalni parkovi u Crnoj Gori(nastavak)



2

Biodiverzitet riječnih dolina

Biodiverzitet

Uvod

Biodiverzitet Evrope je pod stalnim pritiskom procesaurbanizacije. Jedno od područja pod izuzetnim pritiskom kojese često zaboravlja ili zaobilazi jesu močvarna/vlažna područja— močvare, bare, plitka priobalja i zalivi. Veliki brojkontinentalnih močvara i bara postepeno nestaju u Evropi.Močvarna područja i rijeke su od suštinskog značaja za prirodnuravnotežu, igrajući ulogu pravih uzgajališta za mnoge vrstevodenih životinjskih i biljnih vrsta. Ona su takođe prirodnookruženje algi i planktona, najvažnije hrane mnogih životinja,uključujući ribe, kornjače, rakove i čaplje.

Biodiverzitet riječnih dolinaAutori: Malgorzata Cydeyko, Izabela Majstruk, Barbara Kekusz, Honorata Waszkiewicz, Tatjana Miteva

Ključnikoncepti/sadržaji Antropogeni faktor kao uzrok narušavanja riječnih eko-sistema.

Trajanje Uvod — dva školska časaNastava u prirodi — 2 - 4 školska časaObrada rezultata i zaključci — dva školska časa

Razred VI — IX

Mjesto Učionica, laboratorija na otvorenom

Dvije lokacije za prikupljanje uzoraka pored rijeke: prva, dobroočuvano područje, daleko od izvora zagađenja od domaćinstavaili industrije; i druga, u močvarnom području drastičnonarušenom ljudskim aktivnostima (blizu kanala, duž betoniranihobala rijeke ili blizu mjesta ispuštanja otpadnih voda)

Nastavni materijali Pribor za pisanje i crtanje, topografske mape, lupe, dvogledi,snimač zvuka, fotoaparat, ključevi za prepoznavanje biljaka iživotinja, staklene tegle/posude, epruvete, mrežice, sita i cjediljke,pincete, rastvor metil plavog za testiranje, trakasti metar, kratkikanapi za označavanje lokacija testiranja u razmjeru 1 metarkvadratni, radni listovi

Nastavni predmeti Biologija, Hemija, Priroda, Geografija, Biologija s ekologijom

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• upozna biodiverzitet rijeke;• objasni kompleksnu i dinamičku međuzavisnost biodiverziteta i

stanja životne sredine;

• opiše vještine za primjenu praktičnih metoda procjene stanjaživotne sredine i biodiverziteta;

• analizira da odredi kvalitet vode u zavisnosti od fizičkih,hemijskih i bioloških indikatora;

• shvati potrebu za očuvanjem i zaštitom biodiverziteta riječnihdolina i njihovog korišćenja na održivi način.

Nastavne metode Igra asocijacija, izlaganje, diskusija, opservacije, istraživanja naterenu (na lokaciji), rad u malim grupama



2


Biodiverzitet

Aktivnosti

Uvodni čas

1 Dajte učenicima da popune praznine u datim rečenicama:

• Da sam drvo pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..• Da sam vlat trave pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..

• Da sam riba u rijeci, bio bih………….. zato što……………..

• Da sam vodozemac pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..

• Da sam gmizavac pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..

• Da sam ptica pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..

• Da sam sisar pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..

2 Zamolite učenike da obrazlože svoje odgovore. Razjasnite kako se svaka od izabranih biljkii životinja adaptirala na život u/pokraj rijeke.

3Prodiskutujte s učenicima na sljedeće teme:

• Koji faktori određuju biodiverzitet? Od kojih faktora on zavisi?(dostupnost hrane, vode, kiseonika, staništa)

• Zašto granične zone između vodenih i kopnenih staništa (eko-sistemi u močvarnimpodručjima) imaju veći diverzitet vrsta nego ostala staništa?

• Koje su prijetnje biodiverzitetu riječnih sistema? (uništavanje staništa, zagađivanje vodei zemljišta, građevinski radovi i betoniranje riječnih obala)

• Koji značaj za prirodu predstavlja biodiverzitet rijeka? A za čovjeka?

4 Naglasite činjenicu da su različiti organizmi jednog eko-sistema povezani. Uticanjena jednog od njih može imati efekte na druge. Koristite dodatne informacije iz poglavljaBiodiverzitet na CD-ROM-u.

5Pripremite učenike za predstojeći čas u prirodi:

• Upoznajte ih s planom časa;

• Podijelite učenike u pet grupa:– kvalitet vode;– stanje vodenog biodiverziteta;– biljni svijet (floru) močvarnih područja;– životinjski svijet (faunu) močvarnih područja; i– eko-patrola;

• Podijelite odgovarajuće informativne listove svakoj grupi i objasnite svaki proces.

• Obezbijedite neophodna uputstva, radne listove, materijale, alatke i pomoćnu literaturu(pravilnike i ključeve za prepoznavanje vrsta).

Čas u prirodi

Organizujte čas u prirodi duž rijeke, na dvije različite lokacije koje pružaju prilikuza upoznavanje različitih vidova biodiverziteta, pejzaža i nivoa zagađenosti voda.Primijenite istu metodologiju za procjenu:• stanja biodiverziteta;• kvaliteta vode (bazirano na opservaciji);• biljnog diverziteta;• životinjskog diverziteta;• uticaja ljudskih aktivnosti.



2


Biodiverzitet

Završni čas

1 Neka grupe učenika prezentuju rezultate istraživanja u prirodi. Izvucite zaključke o stanjubiodiverziteta u riječnim eko-sistemima i o njihovoj zavisnosti od kvalteta vode i ljudskihaktivnosti. Formulišite prijedloge za poboljšanje čistote vodenih basena i očuvanje njihovogbiodiverziteta. Radove učenika potkrijepite informacijama iz teksta Svako od nas koji je

naveden u nastavku.

2 Razmislite o načinu za informisanje okoline o rezultatima vježbi.

U nastavku...

• Organizujte ekološku akciju za čišćenje dijelova riječne obale ili za učvršćivanje erodiranihdijelova obale kroz akciju sađenja stabala.

• Sažetak rezultata vježbi i prikupljene informacije pošaljite relevantnim organizacijamai institucijama (npr. nadležnim gradskim ekološkim službama i/ili gradonačelniku,Agenciji za zaštitu životne sredine, Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine).

• Organizujte izložbu, kao što je „zeleni” informativni zid ili mobilne panoe.• Stupite u kontakt s lokalnim novinarima i organzujte radio ili TV gostovanja.• Postavite izvještaj o stanju lokalnog biodiverziteta na internet stranicu.

Svako od nas može štititi močvarna područja tako što:• štedi vodu;• ne baca đubre u vodu;• ne siječe drveće i grmlje na obalama;• ne spaljuje vegetaciju na obalama;• ne koristi nepotrebne i štetne hemijske

proizvode u sopstvenom domu;• ne narušava i ne uznemirava divlji svijet

močvarnih područja;• resurse močvarnih područja koristi brižljivo;• ne čeka da neko drugi posadi drvo na obali.

Zajedno možemo:• zahtijevati novu politiku prema zaštiti močvarnih područja, uključujući usvajanje

zakonodavnih mjera i bolju ekonomsku politiku;• zahtijevati strogu kontrolu korišćenja vodnih resursa i zagađivanja vode;• apelovati na hitno obnavljanje ugroženih i nestalih močvarnih područja;• štititi vegetaciju priobalnog područja.

BirdLife International, 2002.Globalno partnerstvo organizacija koje se bave zaštitom i očuvanjem ptica, njihovih staništa i biodiverzitetaširom svijeta.

Svako od nas može...



Biodiverzitet

I


Sakupite i proučite neke od organizama koji žive na riječnom dnu, u mulju i na površini vode.Primijenite sistem bioloških indikatora za procjenu kvaliteta površinske vode:

1 Koristeći mrežice, sita i pincete sakupite primjerke životinja koje pronađete ispod i napovršini nekoliko (3 - 5) krupnih kamena. Stavite ih u staklene tegle/posude. Posmatrajtesvaki uzorak pojedinačno i utvrdite njegovu taksonomiju. Pažljivo vratite sve identifikovanei neidentifikovane organizme u rijeku.

2Uzmite tri do pet uzoraka mulja s riječnog dna. Isperite uzorke u situ, sve dok u njemune ostanu samo prikupljeni orgnizmi i veći komadi kamena. Zabilježite rezultatei vratite sve u rijeku.

3 Sakupite životinje s riječne površine, praveći „osmice” mrežicama na površini vode (otvormrežice treba da bude pod pravim uglom u odnosu na riječno dno). Uzmite tri do petuzoraka. Identifikujte organizme pošto ste ih smjestili u teglu/sud, a zatim ih vratite u vodu.

Biološki metod za utvrđivanje kvaliteta površinske vode

1. Larve vilinskog konjica 8 I G

(Odonata)

2. Larve svica (Cantharididae) 8 L

3. Larve vodenih cvjetova (Ephemeroptera) 10 I I

4. Riječni rak (Astacus sp.) 10 I I

5. Trepljasti crvi/planarije (Tricladida) 4 G I

6. Larve megaloptera/mrežokrilaca 4 L

(Megaloptera)

7. Vodene stjenice (Hydrometridae) 5 L

8. Vodene buve (Cladocera) 5 L

9. Larve krznokrilaca (Trichoptera) 5 G I

10. Školjke (Bivalvia) 6 G I

11. Vodeni insekti 5 L

12. Slatkovodni račići (Gammarus sp.) 6 L

13. Glibnjače (Tubifex sp.) 1 G I

14. Pijavice (Hirudinea) 2 G I

15. Puževi (Gastropoda) — 3 G I

Barski puževi (Limnaeidae)

16. Ravnonogi račići (Asellus aquaticus) 3 G I

Životinje Grupni Podjela prema sklonosti kaindeks određenom kvalitetu vode*

Čista Približno Zagađenavoda čista voda voda

*Napomena Simboli ukazuju na vjerovatnoću pronalaženja date vrste u određenom tipu vode.G mala vjerovatnoća I srednja vjerovatnoća L velka vjerovatnoća

Stanje biodiverzitetavodenih eko-sistema

(za grupu učenika koja jeproučavala vodeni biodiverzitet)



Biodiverzitet

I n f o r m

a t i v n i l i s t Stanje biodiverziteta

vodenih eko-sistema

(nastavak)

B. Odredite kvalitet vode prema sljedećim kriterijumima:• Koja grupa organizama je najprisutnija?• Koje su sve grupe zastupljene?• Koliko primjeraka po pojedinačnoj grupi ste sakupili, i u kojim tipovima vode su pronađeni?

C. Izračunajte biotički indeks, koji se utvrđuje množenjem broja organizama svake pojedinegrupe s odgovarajućim indeksom grupe iz tabele. Izračunajte ukupan rezultat i utvrdite srednju

vrijednost dijeleći ukupan rezultat s brojem organizama koji su činili uzorak.Biotički indeks varira od 0 (nije pronađen nijedan uzorak živog svijeta) do 10 (raznovrstan živisvijet). Viši indeks ukazuje na čistu vodu, srednji indeks na vodu u prirodnom stanju, a nizakindeks na postojanje zagađenja. Vrijednost jednaka nuli je rijetkost.

1larve vilinogkonjica(Odonata)

2larve svica(Cantharididae)

3larve vodenihcvjetova(Ephemeroptera)

4riječni rak(Astacus sp.)

5trepljasticrvi/planarije(Tricladida)

6larvemegaloptera/mrežokrilaca(Megaloptera)

7vodenestjenice(Hydrometridae)

8vodene buve(Cladocera)

9larvekožnokrilaca(Trichoptera)

10školjke(Bivalvia)

11vodeni insekti

12slatkovodniračići(Gammarus sp.)

13glibnjače(Tubifex sp.)

14pijavice(Hirudinea)

15puževi(Gastropoda) — barski puževi(Limnaeidae)

16ravnonogiračići(Asellus aquaticus)

Ko živi u vodi



Biodiverzitet

I


Rezultati 1 2 34 5 6

7 8 9

10 11 12

13 14 15

16 17 18

Ukupno

Stanje vode (spolja) čista prirodna zagađena

Očekivano prisustvo biodiverziteta prosječno visoko nisko

Očekivan broj (zastupljenost populacije) nizak prosječan visokpojedinih vrsta

Upitnik za posmatranje vode

Upitnik:

1. Voda je čista/prozirna.2. Voda je srednje prozirna.3. Voda je veoma mutna.

4. Voda je bezbojna.5. Voda je plavozelene boje.6. Voda je tamnosiva ili žutomrka.

7. Nema mirisa.8. Osjeća se miris zemljišta ili vodene vegetacije/algi.9. Miriše na trulež ili kanalizaciju.

10. Dno je čisto.11. Dno je prekriveno klizavim muljem ili muljem koji je svjetlijeg tona.12. Dno je prekriveno tamnim ili crnim muljem.

13. Na kamenju ne raste bilje.14. Na nekom kamenju ima slojeva plavičaste, zelene ili zelenomrke mahovine.15. Na nekom kamenju ima slojeva sivozelene ili žutomrke mahovine, i njihova donja strana je crna.

16. Površina vode je čista/prozirna.17. Na površini ima lišća, insekata i larvi.18. Površina vode pokrivena je smećem, otpacima, masnim mrljama i pjenom.

B. Uzmite uzorak vode i stavite ga u epruvetu. Dodajte metilplavi rastvor. Ako se boja promijeniiz plave u prozirnu, to je siguran znak prisustva organskih jedinjenja. Bjeličasta pjena na obalamarijeke takođe ukazuje na reakcije organskih materija.

A. Načinite kvalitativnu procjenu stanja vode posmatrajući i ocjenjujući njene spoljašnjekarakteristike. Na upitniku za posmatranje vode označite polja koja najbolje opisuju uočljivekarakteristike vode koju posmatrate. Broj pozitivnih odgovora u svakoj pojedinačnoj koloniodrediće kategoriju vode — čista, prirodna ili zagađena.

Kvalitet vode



Biodiverzitet

I n f o r m

a t i v n i l i s t Biljni diverzitet rijeke

(za grupu učenika koja proučavabiljni svijet/floru močvarnih područja)

Uputstva:• Koristite vodiče za prepoznavanje različitih biljnih vrsta.• Pripremite topografsku mapu prije izlaska na teren i na nju ubilježite lokacije na kojima ste vršili istraživanja

(vaše kvadratne metre).• Ako ne možete utvrditi određenu vrstu, jednostavno je ubilježite kao travu, grmlje ili drvo, i ubilježite njene

prirodne karakteristike.• Fotografišite različita biljna staništa i pojedinačne primjerke.

C. Analizirajte biljnu raznovrsnost utvrđivanjem broja vrsta u svakoj zajednici. Izračunajteprosječan broj vrsta za cijelo ispitano područje. Utvrdite najdominantniju (najbrojniju) biljnuvrstu. Izračunajte prosječan broj biljaka po kvadratnom metru i po zajednici. Uporedite rezultatekoji su dobijeni ispitivanjem različitih zajednica.

A. Ispitajte različita biljna staništa — ivice korita, obale, polja, plavne šume (Ada Bojana), kanale(obalske nasipe), itd. — kako biste utvrdili karakteristike ispitivanog sektora.

B. Ispitajte raznovrsnost/diverzitet biljnih zajednica na radnim površinama od jednog kvadratnogmetra za travne zajednice na otvorenom i 10 kvadratnih metara za travne zajednice u šumama iliu područjima sa žbunastom vegetacijom.

1.

2.

3.

Ukupno Prosječan broj vrsta Prosječan broj pou jednoj zajednici na kvadratnom metruispitivanom području

1.

2.

3.

......

Br. Tip zajednice Biljne vrste Broj jedinki



Biodiverzitet

I


Životinjski diverzitetu riječnom području

(za grupu učenika kojaproučava životinjski svijet/faunumočvarnih područja)

Uputstva:• Koristite vodiče za prepoznavanje životinjskih vrsta.• Pripremite topografsku mapu (metoda transekta) prije izlaska na teren i na nju ubilježite lokacije na kojima ste

vršili istraživanja (vaše kvadratne metre).• Ako ne možete utvrditi određenu vrstu, jednostavno zabilježite njene prirodne karakteristike, kako biste mogli

da je naknadno identifikujete.• Fotografišite pojedine zajednice i neke karakteristične primjerke životinja.• Opišite zvuke koje ispuštaju različite životinje i zabilježite ih snimačem zvuka. Ovo će vam pomoći u naknadnoj

identifikaciji.• Pretražite teren sa životinjskim tragovima. Zapišite broj životinja i vrsta čije ste tragove našli. Nacrtajte otiske

tragova u prirodnoj veličini — to će vam takođe pomoći u naknadnoj identifikaciji.

C. Analizirajte životinjski diverzitet prebrojavajući broj vrsta u svakoj zajednici. Izračunajteprosječan broj vrsta za cijelu proučavanu oblast. Odredite dominantnu (najbrojniju) životinjskuvrstu. Izračunajte približan prosječan broj životinja po zajednici. Uporedite rezultate koje steproučavanjem dobili iz različitih zajednica.

A. Ispitajte različita staništa u riječnom sektoru koji je predmet vašeg posmatranja — ivice korita,obale, polja, plavne šume, kanale (obalske nasipe), itd.

B. Ispitajte raznovrsnost/diverzitet životinjskih vrsta i ubilježite vaša saznanja u tabelu.

1.

2.

3.

Ukupno Prosječan broj vrsta Prosječan broj po metru— gdje? kvadratnom

1.

2.

3.

......

Br. Tip zajednice Uočene životinjske vrste Tačan ili približan brojuzoraka/jedinki



Biodiverzitet

I n f o r m

a t i v n i l i s t Uticaj ljudskih aktivnosti

(za eko-policiju)

Istražite područje oko rijeke i zabilježite sljedeća zapažanja:

1 Prisustvo ljudi i njihove trenutne aktivnosti;

2 Znakovi nedvosmislenog ljudskog uticaja (Zabilježite aktivnosti — lov, ribolov, ispaša,loženje vatre, sječa šume, nekontrolisano sabiranje ljekovitog i ukrasnog bilja, itd. i prikupitepostojeći dokazni materijal.);

3 Znakovi indirektnog ljudskog uticaja (odlaganje kućnog ili drugog otpada);

4 Mrtve i ranjene životinje (vrste, broj i uzrok);

5 Uništena vegetacija (vrste, broj i uzrok);

6 Da li su voda i obale zagađene otpadom iz domaćinstava?Ako jesu, koji je stepen zagađenja — nizak, srednji ili visok?

7 Opšta ocjena istraživanog područja.

Pripremite izvještaj.



3

Bogatstvo šuma

Biodiverzitet

Uvod

Šume nam svakodnevno pružaju neophodne proizvode,kao što su drvna građa, gorivo, hrana i sirovineza farmaceutsku industriju. Obezbjeđujući staništaza biljke i životinje, prirodne šume takođe igrajunezamjenjivu ulogu u održanju biološkog diverzitetai zdravih eko-sistema.

Drveće, uobičajeni sastojak šume, od neprocjenjive je vrijednosti za životnu sredinu. Ono predstavlja filterza zagađenje i patogene mikroorganizme iz vazduha,reguliše kretanje vode u prirodi, proizvodi kiseonik

i baktericide, i snabdijeva atmosferu ozonom. Pa ipak,šuma nije prosto zbir drveća — šume su dinamični,složeni eko-sistemi kojima je potrebno nekoliko ljudskihvijekova da bi se formirali. Njihova zaštita je mudroulaganje u budućnost naše životne sredine.

Aktivnosti

Uvod

1 Predstavite materijal u uvodu časa, zajedno sa dopunskom informacijom iz poglavljaBiodiverzitet i šumarstvo s CD-ROM-a, kao i tekst Šuma na kraju časa.

Bogatstvo šumaAutori: Anna Gajer, Miroslawa Sliwka, Honorata Waszkiewicz, Tatjana Miteva

Ključnikoncepti/sadržaji Šume kao ključni faktor u održavanju opšte ekološke ravnoteže


Razred VI — IX

Mjesto Učionica, na otvorenomDva lokaliteta za istraživanje — jedan u prirodnom šumskomeko-sistemu (najbliži nacionalni park), drugi na vještačkipošumljenoj lokaciji

Nastavni materijali Topografska mapa područja, dvogled, snimač zvuka, fotoaparat,

vodiči za prepoznavanje biljaka i životinja, trakasti metar,radni listovi

Nastavni predmeti Biologija, Geografija, Priroda, Biologija s ekologijom

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• razumije biodiverzitet šuma;• upoređuje bogatstvo biodiverziteta obližnjih šuma;• primjenjuje praktičine vještine za proučavanje životne sredine;• shvata važnost očuvanja i obnavljanja šumskih resursa.

Nastavne metode Izlaganje, diskusije, posmatranje, terensko istraživanje,dramske radionice



3

Bogatstvo šuma

Biodiverzitet

2 Organizujte dramsku radionicu s učenicima. Neka upriliče i odigraju scenu u šumi u kojojse razrješavaju sukobi oko šumskih resursa. Neka učenici napišu scenario i odigraju komadza odjeljenje. Podjela uloga treba da uključi:

• lovca (lovokradicu);

• berača bilja čije se korijenje koristi;

• sakupljača pečuraka koji kida pečurke umjesto da ih siječe;• turiste;

• novinara;

• državnog šumara.

Diskutujte o temama na koje se odnosi komad i kako su likovi reagovali. Da li je komad biorealističan? Kako su prikazani likovi (tj. da li je šumar bio pun razumijevanja ili je višedjelovao kao predstavnik vlasti?)

3 Pripremite odjeljenje za čas u prirodi:

• Predstavite učenicima plan časova i informativne listove.

• Podijelite učenike u četiri grupe:– eko-sistem;– biljni svijet/flora;– životinjski svijet/fauna;– eko-patrola.

• Obezbijedite učenicima neophodna uputstva, radne listove, materijale, pribor i ključza prepoznavanje biljaka i životinja.

Časovi u prirodi: Prirodna ili vještački uzgajana šuma

1 Organizujte obilazak šumskog područjau kojem ima i prirodnih i vještačkiuzgajanih šuma za industrijsku

proizvodnju drvene građe.

2 Prošetajte prirodnom šumom. Identifikujteneke uobičajene biljne vrste u datomeko-sistemu. Obratite pažnju na šarolikostbiljnih zajednica i utvrdite njihovu uloguu očuvanju prirodnog pejzaža, kaoi u održanju biološkog balansaeko-sistema. Objasnite da nekoliko biljnihvrsta igraju ulogu bioindikatora, pružajućiinformacije o živom okruženju. Nekaučenici nabroje uslove koji utiču na razvojbiljnih zajednica. Ove biljke rastu u skladu s uslovima i prema svojim potrebama, u smisluhranljivih jedinjenja, razmjene vode, oprašivanja itd.

3 Neka učenici pronađu biljke koje ukazuju na:

• četiri strane svijeta(sjever, jug, istok i zapad);

• uobičajeni pravac vjetra;

• osunčanu stranu (prisojnu);

• stranu u sjenci (osojnu);

• godišnje doba;

• dolazeću kišu;

• vlažno zemljište;

• jalovo zemljište;

• trenutak kada je vrijeme da pčele sakupljaju nektar.



3

Bogatstvo šuma

Biodiverzitet

4 Upoznajte učenike s nekim biljnim vrstama koje su bioindikatori:

• Kiseljak (Rumex acetosa), mirišljava trava (Anthoxanthum odoratum), kadifica(Holcus mollis) i bujad (Pteridium aquilinum) — sve ove biljke ukazuju na kiselo zemljište.

• Kopriva (Urtica) ukazuje da je zemljište bogato azotom.

• Žednjak (Sedum) ukazuje na suvo zemljište.• Jova (Alnus), vrba (Salix) ukazuju na vlažno zemljište.

5 Neka učenici samostalno naprave pojedinačne spiskove biljaka bioindikatora.

6 Organizujte terensko istraživanje prirodne šume i vještački pošumljenih područja.Primijenite uobičajenu metodologiju za ispunjavanje informativnih listova o:

• Ekološkim faktorima (za grupu učenika koja proučava eko-sisteme) na strani 54;

• Raznovrsnosti šumskog biljnog svijeta (za stučnjake za floru) na strani 54;

• Raznovrsnosti šumskog životinjskog svijeta (za grupu učenika koja proučava faunu)na strani 55; i

• Ljudskom uticaju (za eko-policiju) na strani 48.

Rezultati i zaključci

1 Diskutujte s učenicima o sljedećim temama koristeći rezultate dobijene u terenskomistraživanju:

• Koji činioci određuju i regulišu biodiverzitet?(dostupnost hrane, vode, kiseonika, odgovarajućeg staništa)

• Zašto je diverzitet vrsta veći u obodnim pojasevima šume?

• Zašto su prirodne šume bogatije vrstama nego uzgajane šume?

• Koje opasnosti prijete biodiverzitetu u šumskim eko-sistemima?(uništavanje staništa, zagađenje, šumski požari, nekontrolisana sječa itd.)

• Koji je značaj šumskog biodiverziteta za prirodu i čovjeka? (Šume proizvode 100 milijardi tona kiseonika i apsorbuju 160 milijardi tona ugljenik (IV)-oksid godišnje.)

• Naglasite da su različiti organizmi u eko-sistemu međusobno povezani. Šteta nanijeta jednojvrsti može ugroziti druge vrste. Koristite dopuske informacije sa CD-ROM-a, iz poglavljaBiodiverzitet.

2 Pokrenite diskusiju o tome šta se može učiniti kako bi se sačuvao šumski biodiverzitet,koristeći informacije u tekstu na strani 52.

U nastavku...

Podijelite učenicima individualna zaduženja ili zadatke u manjim grupama kako bi naučili višeo praktičnim stranama ovog problema. Na primjer:• Posjetite najbliže državno šumsko gazdinstvo i saznajte koje su najveće prepreke očuvanju

šumskog biodiverziteta u regionu. Upoznajte učenike s rezultatima vaše posjete. Učestvujteu akcijama pošumljavanja. Istražite mogućnosti za priključivanje drugim praktičnimaktivnostima.

• Posjetite instituciju u kojoj se vrši razmnožavanje i odgoj šumskih kultura ili laboratorijuza selekciju sjemena. Upoznajte se s praktičnim aktivnostima i metodama za selekcijui očuvanje sjemena biljaka koje su genetski značajne za šumske eko-sisteme.Pratite put biljaka od laboratorije preko staklenika do šume.

• Napravite izložbu fotografija i informativnog materijala.



3

Bogatstvo šuma

Biodiverzitet

Sljedeće smjernice mogu pomoći zaštiti šumskog biodiverziteta:• pri sađenju i obnavljanju šuma, prednost uvijek davati domaćim sortama;• eliminisati, koliko je god to moguće, grubu sječu i primjenjivati metode koji su slični

prirodnim šumskim procesima;• omogućavati šumama da se obnavljaju prirodno;• ostavljati mrtvo drveće, stajaće ili oboreno, da ostane gdje jeste;• koristiti samo one metode industrijske proizvodnje drveta koje uzimaju u obzir zaštitu

biodiverziteta;• koristiti manje osjetljiva šumska područja za odmaranje i turizam;• ograničiti masovni turizam u šumama;

• promovisati one tehnološke procese koji proizvode manje otpada.

„Zaštita prirodnih staništa…,” ... BirdLife International, 2002.

Zaštita biodiverziteta šuma

Iako je većina drevnih šuma uništeno ljudskim aktivnostima, pošumljavanje i sađenjenovih šuma veoma su zastupljeni. Drvna industrija pretvorila je mnoge prirodne šumeu područja za proizvodnju sirovine. Vrste koje nijesu profitabilne eliminišu se.Brzorastuće vrste koje donose profit sade se umjesto njih.

Stanje šuma u Njemačkoj pruža odličan primjer. Prije samo 150 godina širokolisnelistopadne vrste činile su dvije trećine svih šuma. Četinarske vrste činile su preostalutrećinu. Danas je srazmjera obrnuta, zato što četinari rastu brže.

U mediteranskom regionu, da navedemo još jedan primjer, neke vrste topole suzasađene u tropske šume eukaliptusa i tika, kako bi služile proizvodnji drvnih sirovina.Neželjene vrste insekata u ovim homogenim okruženjima prskane su pesticidima.Na kraju se desilo to da je toliko malo životinjskih vrsta preostalo, da je nemoguće

ozbiljno govoriti o postojanju biodiverziteta.Uprkos tome, postoje alternativne metode pošumljavanja. U nekoliko posljednjih godina,zasađivanje mješovitih šuma s različitim vrstama drveta postaje sve popularnije,Iako se šume sijeku i spaljuju sedam puta brže nego što se adekvatno zamjenjuju novimšumama, još uvijek ima nade. Ljudi širom svijeta sve više shvataju da su drveće i vodaosnov plodnosti zemljišta i osnov života uopšte, i da zaustavljanje pustošenja šuma imablagotvoran efekat na klimu. Stoga se nove šume sade svuda.

Barbara Veit, Christine Wolfrum, Knjiga o šumi (A Book about the Forest, PKE, Krakow, 1995)

Šuma



3

Bogatstvo šuma

Biodiverzitet

Uprkos maloj površini, Crna Gora se odlikuje izuzetno bogatom florom i vegetacijom.Posebno značajnu komponentu vegetacije, kao i u ostalim zemljama, predstavljaju šume.

Na vertikalnom i horizontalnom profilu Crne Gore smjenjuje se veći broj šumskih pojaseva.Mediteran (primorsko područje) U primorskom području, u uslovima toplemediteranske klime, razvijene su tvrdolisne zimzelene biljne zajednice. Usljed negativnoguticaja čovjeka šumske zajednice, koje su nekad bile razvijene u zoni Mediterana, svedenesu na veoma male površine. Sada u ovoj zoni dominiraju šikare poznate pod nazivom makija.U makiji nema visokog drveća, izgrađuje je nisko drveće i grmlje. Sprat grmlja je veoma gust,tako da do donjih spratova dolazi malo svjetlosti i prizemne biljke slabo su zastupljene.Najčešće vrste u makiji Crne Gore su: hrast crnika (Quercus ilex), maginja (Arbutus unedo),mirta (Myrtus communis), zelenika (Phylirea media), tetivka (Smilax aspera).

Šume i šikare kontinentalnog područja nadovezuju se na vječnozeleni mediteranski pojasvegetacije. Ove biljne zajednice se po sastavu biljaka razlikuju u različitim dijelovima CrneGore. Najviše su rasprostranjene niske šume i šikare bijelograbića (Carpinus orjentalis).Prisutne su na primorskim Dinaridima (Orjen, Lovćen, Rumija), u okolini Podgorice, Nikšića,zalaze uz kanjone Pive, Komarnice, Tare... Mogu se pronaći na toplim i suvim staništima,sve do 1000 metara nadmorske visine. Uz bijeli grab, u spratu drveća i grmlja, u ovimšumama i šikarama nalazimo: nar (Punica granatum), drijen (Cornus), Ruscus aculeatus,različite vrste javora (Acer), jasen (Fraxinus ornus), makedonski hrast (Quercus macedonica),draču (Paliurus spina christi). Prizemni sprat biljaka mijenja se tokom godine.

Osim grabovih šuma i šikara, na toplim i suvimstaništima u kontinentalnom području CrneGore prisutne su i termofilne hrastove šume.Šuma makedonskog hrasta ili hrasta badnjakarasprostranjena je u okolini Bara i Ulcinja,u srednjem slivu Zete i Morače od 50 do850 metara nadmorske visine. Uz makedonskihrast u njima nalazimo sljedeće biljne vrste:bijeli grab, drijen, tetivka, zelenika, kleka,ciklama... Ostali hrastovi (cer — Quercus ceris,sladun — Quercus farnetto, Quercus pubescens) u manjoj mjeri učestvujuu izgradnji šumskih zajednica kontinentalnogpodručja Crne Gore.

Šume crnog graba (Ostrya carpinifoli) i jesenje šašike (Sesleria automnalis) zauzimajuu Crnoj Gori širok prostor između pojasa bijelog graba i pojasa bukve. Uz crni grab uspratu drveća i grmlja najbrojniji je jasen (Fraxinus ornus), a u prizemnom spratu trava — jesenja šašika (Sesleria automnalis).

Bukove šume zauzimaju veliko prostranstvo u Crnoj Gori. Prisutne su na većimnadmorskim visinama primorskih Dinarida; u centralnom i sjevernom dijelu. Na primorskimDinaridima prisutne su samo na sjevernim padinama, iznad 800 metara nadmorske visine.Ovdje je zastupljena zajednica bukve (Fagus sylvatica) i jesenje šašike (Sesleria automnalis).Iznad 1200 metara nadmorske visine bukva se obično miješa s jelom (Abies alba)i obrazuju pojas širok 300 - 400 metara.

Zajednice munike (Pinus heldreichii) na primorskim planinama predstavljaju gornjušumsku granicu. Iznad njih nalaze se planinske goleti. Na planinama u centralnomi sjevernom dijelu (Moračke planine, Komovi, Sinjajevina, Visitor, Zeletin...) šume munikesu bolje očuvane. Zauzimaju pojas od oko 1500 mnv do 1900 mnv. Iznad njih se nalaziklekovina bor (Pinus mugho) ili planinske goleti.

Smrčeve šume (Picea abies) u Crnoj Gori ne obrazuju poseban visinski pojas,ali su na mnogim mjestima široko rasprostranjene. Razlikuju se dva osnovna tipasmrčevih šuma: brdska i subalpska. Smrčeve šume su veoma tamne, tako da je spratzeljastih biljaka siromašan.

Klekovina bor izgrađuje poseban pojas na crnogorskim planinama (Vojnik, Golija,Durmitor, Ljubišnja, Bjelasica...). Predstavlja gornju granicu šume (te šume dostižu najveće

nadmorske visine na planinama centralnog i sjevernog dijela, nema ih na jugu).

Šume u Crnoj Gori



Ekološki faktori(za grupu učenika kojaproučava eko-sisteme)

A. Uporedite faktore koji određuju životno okruženje u prirodnim ivještački uzgojenim šumama. Popunite datu tabelu vašim odgovorima.

54

Biodiverzitet

I n f o r m

a t i v n i l i s t

Diverzitet šumskih biljaka(za grupu učenika kojaproučava biljni svijet/floru)

A. Utvrdite broj i tip šumskih spratova u svakom od istraživanih područja.

B. Istražite biodiverzitet biljaka po spratovima i popunite datu tabelu.

Br. Sprat Biljne vrste Tačan ili približan broj jedinki

Ukupno Prosječan broj vrsta u jednoj Prosječan broj po metruzajednici na ispitivanom području kvadratnom

Uputstva:• Identifikujte biljke uz pomoć terenskog vodiča za prepoznavanje. Ako ne možete prepoznati vrstu, ubilježite

je kao travu, grmlje ili drvo (ali u svakom slučaju upišite njene karakteristike zbog naknadne identifikacije).• Zabilježite istraživane lokacije na topografskoj mapi.• Fotografišite različite zajednice i neke karakteristične biljke.

C. Ako ste već ispitali druge eko-sisteme, uporedite rezultate.

Br. Ekološki faktori Prirodna šuma Vještački uzgajana šuma

1. svjetlo/toplota

2. kretanje vazduha (vjetar)

3. vlaga

4. hranlj iva osnova

5. staništa

6. drugo

B. Uzmite u obzir značaj ekoloških faktora za nastanak i očuvanje šumskog biodiverziteta.



Biodiverzitet

I


Diverzitet šumskih životinja(za grupu učenika kojaproučava životinjski svijet/faunu)

A. Utvrdite broj i tip šumskih spratova u svakom odistraživanih područja.

B. Istražite biodiverzitet životinja po spratovima i popunitedatu tabelu.

Uputstva:• Identifikujte životinje uz pomoć terenskih vodiča za prepoznavanje. Ako ne možete da prepoznate vrstu,

zabilježite njene opšte karakteristike i pokušajte da je identifikujete kasnije.• Ubilježite ispitivana područja na topografskoj mapi.• Fotografišite različite životinje.

C. Identifikujte životinje prema zvucima koje ispuštaju. Zabilježite neke karakteristične zvukeživotinja na snimaču zvuka, za kasnije korišćenje.

D. Potražite životinjske tragove. Zapišite broj životinja i vrsta čije ste tragove pronašli.Nacrtajte konture tragova u prirodnoj veličini.

E. Ako ste već ispitali druge eko-sisteme, uporedite rezultate.

Br. Sprat Životinjske vrste Tačan ili približan broj jedinki

Ukupno Prosječan broj vrsta u jednoj Prosječan broj po metruzajednici na ispitivanom području kvadratnom



4

Livadski živi svijet

Biodiverzitet

Uvod

Šumska vegetacija smanjuje se širom svijeta, što uzrokuje pojavu travnih zajednica. U istočnojEvropi ovi regioni zauzimaju značajne površine, poznate kao stepe. Njeni obronci na krajnjem jugoistoku idu duž granice Bugarske i Rumunije i dijelova dunavske ravnice i Južne Dobrudže.

Kontaktne tačke ove granične zone s vegetacijom drveća, u kombinaciji mnoštva lokalnihosobenosti, odredili su razvoj prelaznih šumsko-stepskih eko-sistema s jedinstvenim diverzitetomvrsta. Pored ovih graničnih zajednica, postoje i velika područja dobro razvijenih travniheko-sistema polja i pašnjaka koji potpadaju u dvije velike grupe:• Primarni — Među šumskim eko-sistemima ima mjesta gdje mikrouslovi ne odgovaraju razvoju

drveća, pa su umjesto toga prekriveni travom. Ovakve oblasti susreću se i na pješčanim obalamamora i rijeka.

• Sekundarni — Ovi eko-sistemi se obično javljaju na mjestima uništenih, spaljenih,iskorijenjenih i nepovratno isječenih šuma, ili napuštenih, ali nekada obradivih polja.

Aktivnosti

Travne zajednice

1 Diskutujte s učenicima o svojstvima travnih zajednica i mjestima gdje se javljaju.Koristite informacije iz uvoda i tekst Pašnjaci sa strane 58.

Naglasite da prekomjerna eksploatacija pašnjaka i polja prijeti istrebljenju njeniheko-sistema neposredno (fizičko uništenje) i posredno (gubitak staništa, mjestaza sakrivanje i hranljive osnove).

Livadski živi svijetAutor: Tatjana Miteva

Ključnikoncepti/sadržaji Nestanak prirodnih staništa (biljaka i životinja) kao rezultatprekomjerne eksploatacije pašnjaka


Razred VI — IX

Mjesto Učionica, na otvorenomDvije lokacije na kojima se vrši ispitivanje — jedna u prirodnomtravnom eko-sistemu, i druga na vještački uzgajanom sistemukoji se koristi u poljoprivredne svrhe

Nastavni materijali Pribor za crtanje i pisanje, topografska mapa područja, lupe,

dvogledi, snimač zvuka, fotoaparat, terenski ključ zaprepoznavanje biljaka i životinja, trakasti metar, radni listovi

Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Fizika, Geografija, Priroda, Biologija s ekologijom

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• objasni principe funkcionisanja travnih eko-sistema;• razvije praktične vještine za proučavanje životne sredine;• analizira značaj zaštite travnih zajednica;• uporedi biodiverzitet prirodnih i vještačkih eko-sistema;• razvije odgovorno ponašanje za zaštitu i korišćenje travnih

zajednica.

Nastavne metode Izlaganje, diskusija, brainstorming, posmatranje, terenskoistraživanje, studija slučaja



4


Biodiverzitet

2 Neka četiri dobrovoljca odaberu po jednu od studija slučaja datih na strani 5. Neka svakipročita naglas odabranu studiju i neka razgovara o mogućim rješenjima s odjeljenjem.Tražite od učenika da svoja rješenja argumentuju.

Čas u prirodiPripremite učenike za nastavu u prirodi.

1 Upoznajte ih s aktivnostima i informativnimlistovima na stranama 59, 60 i 61.

2 Podijelite učenike u četiri grupe:

• travni eko-sistemi;

• biljni svijet/flora;

• životinjski svijet/fauna;

• eko-patrola

3Obezbijedite učenicima važna uputstva, radne listove, materijale, pribor i pomoćnuliteraturu (priručnike i vodiče za raspoznavanje biljaka i životinja).

4 Organizujte terensko istaživanje na dvije lokacije — jedno u prirodnom travnomeko-sistemu i drugo u vještački uzgojenom eko-sistemu (poljoprivredno zemljište —koristeći sljedeće informativne listove:

• Važni činioci (za grupu učenika koja proučava travne eko-sisteme);

• Raznovrstnost travnih zajednica (za grupu učenika koja proučava biljni svijet/floru);

• Životinjska raznovrsnost (za grupu učenika koja proučava životinjski svijet/faunu);

• Uticaj ljudskih aktivnosti (za eko-patrolu).

Obrada rezultata i zaključci

1 Prodiskutujte na sljedeće teme s učenicima, koristeći rezultate koje ste prikupilina terenskom istraživanju:

• Koji činioci određuju i regulišu biodiverzitet?(dostupnost hrane, vode, kiseonika, odgovarajuće stanište)

• Opišite biološku raznovrsnost travnih eko-sistema. Neka učenici nabroje imena drugihbiljaka i životinja za koje znaju da naseljavaju polja. Zašto su prirodne travne zajednicebogatije vrstama nego uzgojeni eko-sistemi (poljoprivredno zemljište)?

• Ko/šta prijeti biodiverzitetu travnih eko-sistema? Koristite informacije iz tabeleLjudske aktivnosti i livadski biodiverzitet sa strane 58.

• Kakav značaj predstavlja livadski biodiverzitet za prirodu i čovjeka?

2Ispišite odgovore na tabli. Pokrenite slobodnu diskusiju na temu Šta možemo učinitiza zaštitu biodiverziteta livada i pašnjaka? Koristite tekst sa strane 58.

U nastavku...

• Dodijelite sljedeće zadatke:– Ispitajte lokalne ugrožene i/ili rijetke biljke i životinje koje naseljavaju livade i polja.– Načinite spisak biljaka koje imaju medicinski značaj i rastu u regionu.– Ispitajte postojeće slučajeve neposrednog ili posrednog nanošenja štete travnim

zajednicama. Mogući izvori informacija mogu biti članci iz lokalnih novina, stručna lica(ekolozi, biolozi, itd.), vatrogasci, novinari i lokalno stanovništvo.

• Pripremite „zeleni” informacioni pano s rezultatima.



4


Biodiverzitet

Sljedeće mjere pomažu očuvanju travnih staništa:• Izbjegavajte rizike izazivanja požara, prekomjernu upotrebu pašnjaka, masovno

prikupljanje bilja i druge aktivnosti koje imaju jak uticaj.

• Izbjegavajte upotrebu hemijskih supstanci (đubriva, pesticida, itd.).• Održavajte i obnavljajte elemente koji obezbjeđuju mozaičku strukturu travnih

eko-sistema (međe na poljima, šumske pojaseve, mala jezera, itd.) i pomažu očuvanjubiodiverziteta.

• Podržavajte razvoj neintenzivne (organske, tradicionalne) poljoprivrede.

Očuvanje prirodnih staništa (Conservation of natural habitats, BirdLife International, 2002)

Očuvanje travnih staništa

Prekomjerna eksploatacija degradira pašnjake. Približno dva puta veće površine odpovršine obradive zemlje svijeta, pašnjaci i livade hrane 1,32 milijarde grla krupne stoke

i 1,72 milijarde ovaca i koza. Iscrpljivanje pašnjaka dovodi do povećanja broja vještačkiishranjivane stoke, što sa svoje strane podstiče širenje i korišćenje obradivog zemljištana globalnom nivou.

Adaptirano iz Stanje planete (State of the Planet, 1998, L.R. Brown et al.)

Pašnjaci

Ljudske aktivnosti i livadski biodiverzitet

Ljudska aktivnost Stepe Planinska Vlažnalivada livada

intenzivna poljoprivreda N G I

upotreba pesticida N G G

napuštena zemlja N I G

gubitak mozaičkih elemenata L G G

pošumljavanje L I G

obrada zemlje L G G

poljoprivredne aktivnosti I G G

odmor i turizam G G G

nadzemna postrojenja G G G

urbanizacija I G G

mjere za regulaciju sušeG G I

i navodnjavanje

Legenda:G zanemariv uticaj I mali uticaj L srednji uticaj N snažan uticaj



Preduzmite akcijuSlučaj 1: Paljenje

Šetajući u blizini kuće, primijetite da poljoprivrednici pale poljestrnjike pored šume i polja. Šta biste uradili?• Zaustavili se i objasnili im da paljenje strnjike stvara loše

posljedice po zemlju i da vatra može zahvatiti obližnje poljeili šumu.

• Zvali biste policiju ili vatrogasce.

• Pozvali biste gradonačelnika.• Negodovali na njihovo neodgovorno ponašanje, ali ne biste

preduzeli ništa.• Nešto drugo (objasnite).

Slučaj 2: BiljeSreli ste sakupljača bilja koji bere medicinske biljke (npr. kantarion, čije se grančice,lišće i cvjetovi koriste u farmaceutskoj industriji). Berač vadi biljke s korijenom da bi uštediovrijeme i trud. Šta biste uradili?• Objasnili mu da tako uništava dragocjene višegodišnje biljke.• Upitali ga misli li da će moći da bere s iste biljke ponovo sljedeće godine.• Pozvali biste policiju ili gradonačelnika najbližeg grada.• Napisali biste članak za lokalne novine sa smjernicama za primjerene načine sakupljanja biljaka.• Negodovali biste zbog takvog neodgovornog ponašanja, ali ne biste uradili ništa osim

što biste se požalili prijateljima i porodici.• Nešto drugo (objasnite).

Slučaj 3: PesticidiVidite vašeg susjeda kako upotrebljava jak pesticid na lejamazasađenog krompira koga je napala krompirova zlatica. Poljese nalazi pored prirodne livade s košnicama. Šta biste uradili?• Objasnili mu da pesticid koji upotrebljava ne uništava samo

krompirovu zlaticu, već i prijeti svim insektima i drugimživotinjama u blizini.

• Podsjetili ga da zagađuje zemljište, što može uticati kakona poljoprivredni proizvod, tako i na ljudsko zdravlje.

• Predložili mu drugi, bezbjedniji način uništavanja štetočine.

• Napisali biste članak za lokalne novine u kojem opisujete alternativne tehnike za kontroluštetočina.

• Ne biste učinili ništa.• Nešto drugo (objasnite).

Slučaj 4: Poljoprivredno zemljišteU procesu povraćaja zemljišta dobijete komad zemlje — pet hektara planinskog pašnjaka.Šta biste učinili po tom pitanju?• Prodali ili dali zemlju u najam.• Preorali biste livadu i pretvorili je u obradivo zemljište.• Iskoristili biste je za proizvodnju sijena i/ili postavili nekoliko košnica.• Izgradili biste malu vikendicu za sebe i koristili zemlju za odmor.• Ne biste trenutno učinili ništa, nego biste čekali da dođu neka bolja vremena.

• Nešto drugo (objasnite).

59

Biodiverzitet

I




Biodiverzitet

I n f o r m

a t i v n i l i s t Važni činioci

(za grupu učenika kojaproučava eko-sisteme)

A. Uporedite činioce životne sredine na obje ispitivane lokacije —na prirodnoj livadi i poljoprivrednoj zemlji — i popunite tabelu.

1. svjetlo/toplota

2 kretanje vazduha (vjetar)

3. vlaga

4. hranlj iva osnova

B. Uzmite u obzir ulogu koju igraju ekološki činioci u nastanku i održavanju biodiverzitetatravnih eko-sistema.

Br. Ekološki činioci Prirodna livada Poljoprivredna zemlja

Livadski biljni diverzitet(za grupu učenika kojaproučava biljni svijet/floru)

A. Ispitajte biljni diverzitet popunjavajući datu tabelu.

Br. Vrste biljaka Tačan ili približan broj jedinki

Prosječan broj vrsta u zajednici Prosječan broj pona ispitivanom području metru kvadratnom

Uputstva:• Identifikujte biljke uz pomoć terenskog vodiča. Ako ne možete da prepoznate određenu vrstu, jednostavno

je zabilježite kao travu, grmlje ili drvo (ali ipak upišite njene karakteristike, da biste mogli da izvršite naknadnuidentifikaciju);

• Ubilježite istraživana područja na topografskoj mapi.• Fotografišite pojedine zajednice i neke karakteristične biljke.

B. Odredite spratove vegetacije u travnom eko-sistemu.C. Ako ste završili sa sličnim ispitivanjima u drugim eko-sistemima, uporedite rezultate.

5. pristupačnost staništima

6. drugo



Biodiverzitet

I


Životinjska raznovrsnost(za grupu učenika kojaproučava životinjski svijet)

A. Ispitajte raznovrsnost životinjskog svijeta popunjavajući datu tabelu.

Uputstva:• Koristite terenske vodiče za prepoznavanje životinja. Ako vam je preteško da prepoznate određenu vrstu,

jednostavno zabilježite njeno prisustvo (ali ipak zabilježite njena tipična svojstva zbog naknadne identifikacije).• Obilježite ispitivane lokacije na topografskoj mapi.• Fotografišite određene životinje.

B. Identifikujte životinje po zvucima koje ispuštaju. Zabilježite neke od zvukova na snimaču da

vam pomognu u prepoznavanju različitih vrsta.

C. Pretražite teren za životinjske tragove. Zapišite broj životinja i vrsta koje su ostavile tragove.Nacrtajte konture tragova u prirodnoj veličini — ovo će vam pomoći u daljoj identifikaciji.

D. Ako ste već završili slična istraživanja u drugim eko-sistemima, uporedite rezultate.

Br. Životinjske vrste Tačan ili približan broj jedinki

Prosječan broj vrsta u zajednici Prosječan broj pona ispitivanom području metru kvadratnom



5

Jesmo li sami u gradu?

Biodiverzitet

Uvod

Ljudska društva su u velikoj mjeri potisnula prirodu koja je zauzimala mjesto današnjih velikihgradova. Iako su mnoge biljke i životinje nestale ili protjerane u nova staništa, neki organizmi suuspjeli da se prilagode promijenjenim uslovima života i sada koegzistiraju s ljudima. Oviorganizmi pokazuju nevjerovatnu spretnost u pronalaženju staništa, vode i hrane.

Aktivnosti

Prepoznajte urbane vrsteOrganizujte s učenicima igru „Ko sam ja?”

1 Na parčetu papira napišite ime životinje ili biljke koja živiu urbanoj sredini.

2 Neka dobrovoljac stane ispred odjeljenja a cedulju simenom biljke/životinje neka mu pričvrste na leđa.

3 Dobrovoljac treba da postavlja pitanja na koja ćeodjeljenje odgovarati sa da ili ne, i da na osnovuodgovora pokuša da pogodi ime životinje ili biljke.

4Ponavljajte igru nekoliko puta, dok god postoji interesovanje učenika.

Jesmo li sami u gradu?Autori: Anna Talik, Honorata Waszkiewicz, Tatjana Miteva

Ključnikoncepti/sadržaji Biljke i životinje karakteristične za urbane sredine


Razred V — VII

Mjesto Učionica, na otvorenomČetiri lokaliteta — park, ulica s gustim saobraćajem, stambenonaselje i stambena zgrada

Nastavni materijali Pribor za crtanje i pisanje, topografska karta naselja, dvogled,snimač zvuka, fotoaparat, terenski vodiči za prepoznavanje biljaka

i životinja, pinceta, trakasti metar, radni listovi, samoljepljiva traka,kartonska kutija

Nastavni predmeti Biologija, Hemija, Priroda i društvo, Priroda, Građanskovaspitanje, Biologija s ekologijom, Geografija

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• poznaje biološki diverzitet grada;• upoređuje složen i dinamičan odnos između biodiverziteta i

stanja životne sredine;• razvije vještine za procjenu i očuvanje biološke raznovrsnosti

životne sredine.

Nastavne metode Izlaganje, diskusija, posmatranje, terensko istraživanje,

igra asocijacija



5


Biodiverzitet

Čas u prirodi (na lokaciji)

1 Pripremite odjeljenje za predstojeće aktivnosti u prirodi. Upoznajte ih s aktivnostimai informativnim listovima na stranicama 65, 66 i 67.

2Podijelite učenike u tri grupe:

• urbani razvoj

• biološka raznovrsnost i

• eko-patrola.

3 Obezbijedite učenicima neophodna uputstva, informativne listove, pribor, alatke ipomoćnu literaturu (uputstva i vodiče za prepoznavanje).

4 Organizujte terensko istraživanje na četiri različite loklacije u naselju — u gradskom parku,ulici s gustim saobraćajem, stambenom naselju i stambenoj zgradi (istraživanje u zgradimože se zadati u formi domaćeg zadatka, kao razgovor sa susjedima). Važno je da sečasovi u prirodi odvijaju tokom različitih godišnjih doba.

Primijenite jedinstvenu metodologiju na svakoj od lokacija koristeći informativne listove:• Stanje urbane životne sredine, strana 65;

• Stanje biodiverziteta u urbanoj životnoj sredini , strana 66; i

• Biodivezitet u domaćinstvu, strana 67.

Završne aktivnosti

1 Neka timovi predstave rezultate terenskih istraživanja. Izvedite opšti zaključak o stanjuurbanog biodiverziteta, njegovoj zavisnosti od kvaliteta životne sredine i ljudskih aktivnosti.

2 Organizujte diskusiju/razgovor ili rad u malim grupama na sljedeće teme:

• Koje životinje i biljke možemo sresti u ljudskim naseljima? Koristite dopunskeinfromacije iz teksta Sinantropske biljke (one čija su staništa u blizini ljudi), na strani 64.

• Koji činioci utiču na urbani biodiverzitet?

• Ko/šta prijeti biljkama i životinjama u gradu?

• Kako urbani biodiverzitet utiče (pozitivno i negativno) na ljude? Uzmite u obzir tekst Urbano zelenilo. Pokušajte da obuhvatite više aspekata (ekološki, estetski, emocionalni, moralni).

• Je li moguće stvoriti održiva naselja budućnosti kojabi naseljavao samo čovjek?

3 Definišite moralni kodeks urbanog građaninazavršavajući sljedeće rečenice:

• Ljudi dijele životnu sredinu grada sa...

• Biljke i životinje imaju prava da...

• Bez drugih živih bića/organizama…

• Buduće generacije imaju prava da…

• Da bismo živjeli harmonično i složno, ...



5


Biodiverzitet

Oblak od čestica prašine i gasova, koji sprječava vertikalno kretanje vazduha, obrazuje

se visoko (80 do 90 metara) iznad grada, naročito za vrijeme ljetnjih vrućina.Proračuni kažu da normalno zasićenje prašinom po kvadratnom kilometru iznosi7,6 tona, ali je u velikim gradovima ova vrijednost znatno viša. Postojeća tehničkarješenja i metodi koji se primjenjuju za čišćenje vazduha su u nekim slučajevimaneefikasni. U tim slučajevima urbano zelenilo postaje vrlo značajan faktor. Ono nampomaže kroz proizvodnju kiseonika, povećanje vlažnosti vazduha, prihvatanjem česticaprašine na listove i apsorbovanjem štetnih gasova koji se dalje transformišu u organska jedinjenja neophodna za ljudsku populaciju.

Jedno jedino desetogodišnje drvo (breza ili topola) proizvodi kiseonik koji je neophodan jednom čovjeku. U slučajevima pojave prašine i štetnih emisija u veoma velikimkoncentracijama, vegetacija umire. Osjetljivost na zagađenje vazduha varira, pa se i koristiza procjenu stanja životne sredine. Ove biljke zovu se još i bioindikatori. Na primjer,lišajevi, koji rastu na drveću, naročito su osjetljivi na koncentracije sumpor (IV)-oksida

u vazduhu, pa nam tako mogu jasno predočiti kvalitet vazduha u određenoj oblasti.

Urbano zelenilo

U nastavku...

• Pronađite i istražite slučajeve nanošenja štete lokalnom biodiverziteu. Razgovarajtes predstavnicima štampe, stručnjacima, gradskim službenicima i stanovništvom.

• Istražite konfliktne slučajeve suživota/koegzistencije, ljudi i urbanih biljaka i životinja, kao što

su npr. alergijske biljke ili drveće, psi i mačke lutalice, komarci, bubašvabe i krpelji. Neka seučenici obavijeste o mogućim rješenjima ovih problema u zajednicama gdje žive, ili drugdje.Proizvode li neke od ovih metoda negativne posljedice? Je li moguće predložiti drugarješenja?

• Ponudite projekte/ideje za predviđeno obnavljanje, očuvanje i jačanje urbanog biodiverzitetau održivim zajednicama.

• Koristite rezultate koje ste dobili iz terenskog istraživanja kao i predložene ideje, i postavite ihna „zeleni” informacioni pano u školi.

Biljke neugrožene ljudskim prisustvom javljaju se u blizini naselja ili drugih lokacijaizmijenjenih ljudskim aktivnostima. Zato ih zovemo sinantropskim biljkama (na grčkomsyn = sa, i anthropos = čovjek). Članice sinantropske grupe uključuju mnogo domaćihvrsta koje su pronašle odgovarajuća staništa, ne samo u poljima i živicama, već i blizuljudskih naselja. Sinantropske biljke sposobne su da zauzmu svaki komad zemlje,čak i najmanji. Od aerodroma i željezničkih pruga, šire se preko obližnjih ulica i trgova.One „putuju” duž pruga i riječnih obala, nastanjuju se u jarkovima, oko ograda,na deponijma, u baštama i parkovima. Takva mjesta su obično bogata organskim jedinjenjima, naročito supstancama koje sadrže azot, i ubrzo ih okupiraju bezbrojne vrstekojima je velika količina takvih supstanci neophodna za razvoj.

S ekonomskim napretkom, otkrićem novih teritorija, razvojem vodenih puteva ipoboljšanjima u kopnenom saobraćaju, dolazi do promjena u pimarnom spektruvegetacije. Mnoge vrste domaće flore i čak cijele zajednice nestale su usljed istrebljenja

od strane ljudi. Nove vrste zauzimaju njihovo mjesto, napadajući iz svih pravaca.One koriste sve oblike transporta, lijepeći se za cipele putnika, krijući se u prtljagu ikačeći se za odjeću. Zajedno s čovjekom, one prelaze beskrajne okeane. Privijaju sei uz tovare citrusa, ptice, materijal i opremu za sjetvu, plodove i sjeme uljanih kultura,svinjsku čekinju, ovčiju vunu i trupce drveta.

Szofia Schwartz, Janina Schober, Biljni susjedi čovjeka (Plant Neighbours of Man, VS and P, Warsaw)

Sinantropske biljke



Biodiverzitet

I


Stanje urbaneživotne sredine

(za grupu učenika kojaproučava urbani razvoj)

A. Prašina1. Pripremite uzorke za testiranje količine prašine u vazduhu isijecajući komade samoljepljive

trake i postavljajući ih horizontalno na čiode ili štapiće, s ljepljivom površinom okrenutomna gore. Postavite ih na različite tačke površine na kojoj uzimate uzorke. Svaki uzorak trebada bude obilježen.

2. Ostavite uzorke jedan ili dva sata. Zatim obezbijedite uzorke lijepljenjem čistog komadasamoljepljive trake, iste dužine i vrste, na uzorke, kako biste spriječili njihovo oštećenje zavrijeme transporta. Sakupite ih u kutiju.

3. Postavite komade trake na staklene pločice i neka njihova ljepljiva površina bude okrenuta

na gore. Pogledajte uzorke kroz mikroskop i prebrojte čestice prašine.4. Pomjerajte staklene pločice kako biste se usredsredili na preostale dijelove trake i ponoviteovaj proces. Ubilježite rezultate u datu tabelu:

Br. Istraživana lokacija Broj čestica prašine

1. gradski park

2. ulica s gustim saobraćajem

3. stambeno naselje — napoljuili na zajedničkom prostoru

4. stambena zgrada —učionica ili dnevna soba

uzorak I uzorak II uzorak III

5. Uporedite dobijene rezultate i objasnite njihovo variranje.

B. Zagađenje bukom1. Utvrdite izvore zagađenja bukom na istraživanim lokacijama.2. Izvršite brojanje izvora u periodu od 10 minuta i utvrdite njihov tip.3. Procijenite nivo buke, određujući ga kao nizak, srednji ili visok. Unesite rezultate

u datu tabelu:

1. gradski park

3. stambeno naselje — napoljuili na zajedničkom prostoru

4. stambena zgrada —učionica ili dnevna soba

tip broj

2. ulica s gustim saobraćajem

Br. Istraživana lokacija Izvori buke

5. Sastavite kratku listu zaključaka na osnovu proučavanja zagađenja prašinom i bukom uvašem naselju. Predstavite rezultate u završnoj aktivnosti.

Zagađenje bukom(nisko, srednje,visoko)



m a l a

s r e d n j a

v e l i k a

m a l i

s r e d n j i

v e l i k i

66

Biodiverzitet

I n f o r m

a t i v n i l i s t Stanje biodiverziteta u

urbanoj životnoj sredini

(za grupu učenika kojaproučava biološku raznovrsnost)

A. Istraživanje urbane sredine1. Istražite biodiverzitet na tri različite lokacije u gradu. Obavite posmatranje direktno

na lokaciji i procijenite stepen ugroženosti svake vrste u uslovima urbanog života,kao i stepen njenog uticaja na sredinu. Popunite datu tabelu:

...

...

...

...

...

Istraživana Vrste Broj

lokacija vrsta

Životinje i biljke

2. Potražite povrijeđene ili mrtve životinje i biljke, posječeno drveće ili granje, ili spaljenapodručja. Fotografišite karakteristične primjere.

B. U susjedstvu1. Ispitajte komšiluk o broju životinjskih vrsta u njihovim domovima (osim kućnih ljubimaca).

Postarajte se da obezbijedite veći uzorak.

Opasnost od

istrjebljenja

Uticaj vrste

na sredinu

gradski park

...

...

...

...

...

ulica s gustimsaobraćajem

...

...

...

...

...

stambeno naselje— napolju ili nazajedničkomprostoru



Biodiverzitet

I


B. Koje mjere preduzimate protiv neželjenih životinja u vašem domu?• Zaštitne mreže na prozorima/vratima• Mehaničko uništavanje• Hemijske supstance za direktno uništavanje• Hemijska sredstva za odbijanje• Držanje bioloških neprijatelja (domaćih mačaka ili drugih životinja)

C. Ocjena1. Uporedite dobijene rezultate. Kako procjenjujete biološku raznovrsnost u vašem gradu —

nezadovoljavajuća, pristojna, dobra ili veoma dobra? Ponovite vaša istraživanja u drugomgodišnjem dobu.

2. Pripremite kratak zaključak na osnovu istraživanja biodiverziteta sprovedenih u vašojzajednici. Predstavite vaš izvještaj i zaključak u završnoj aktivnosti.

Biodiverzitet udomaćinstvu

A. Koje ste životinjske vrste vidjeli u ili oko vašeg doma?Koliko njih? Gdje se one mogu najčešće uočiti?

Životinje Približan broj i/ili Gdje se najčešće javljaju?koliko često se vide





Urbanizacija

Buka

Prijetnje i izazovi

Otpad

Hemikalije



UrbanizacijaNaša zajednica — prošlost i sadašnjost 71

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Ravnoteža (Ekvilibrijum)”

BukaZagađenje bukom 76

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Buka”

OtpadSirovine i otpad 81Upravljanje otpadom 88

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Zagađenje i otpad”

HemikalijeHemikalije koje koristimo 98FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Živjeti s otrovima”

Informativni listNa stazi čovjeka 75Mjere za smanjivanje zagađenja životne sredine bukom 79Različiti nivoi buke 80Sto Džulijan Tjuvim (1894 - 1953) 86Kojim materijalima davati prednost? 87Začarani krug 96Kompostiranje 97Svakodnevni proizvodi koji sadrže opasne supstance 101


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 71/225Naša zajednica — prošlost i sadašnjost 71

1Urbanizacija

Naša zajednica —prošlost i sadašnjostAutori: Atanaska Margaritova, Elena Uševa, Kliment Mindjov


Uticaj aktivnosti ljudi na urbanu životnu sredinu

Trajanje Četiri odvojene aktivnosti u učionici, svaka u trajanju od okosat vremena, i ekskurzija u trajanju 2 - 3 školska časa

Razred VI — IX

Mjesto Učionica, na otvorenom (gradsko/seosko područje)

Nastavni materijali Fotografije, slike, video isječak Ravnoteža (Ekvilibrijum), radni

listovi 1 i 2Nastavni predmeti Poznavanje prirode, Priroda i društvo, Geografija, Istorija,

Umjetnost

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• opiše procese transformacije društvenih zajednica;• analizira uslove za život u mjestu u kojem živi;• predloži rješenja za poboljšavanje životne sredine.

Nastavne metode Diskusija, kooperativno učenje, grupni rad, igre,video prezentacije



1

Naša zajednica — prošlost i sadašnjost

Urbanizacija

Uvod

Dostupnost hrane, vode, kiseonika i raspoloživo sklonište čine mjestopogodnim za život. Odsustvo neprijatelja, divljih životinja i prirodnihkatastrofa čine mjesto pogodnim za zasnivanje doma. Na ovaj način

razmišljali su naši daleki preci kada su naseljavali nove teritorije.Postepeno, nekoliko kuća formiralo je selo, a zatim su sela raslau gradove, gradovi u velegradove. U današnje vrijeme više od dvijetrećine svih Evropljana žive u velegradovima.

Na mnogo načina velegrad je kao eko-sistem, sa sopstvenomstrukturom, dinamikom i metabolizmom. Kao što su vazduhi zemljište šume oblikovani od biljaka i životinja koje ih nastanjuju,

tako su i promjene u urbanoj životnoj sredini ukorijenjene u matricu urbanih aktivnosti.Gustina naseljenosti, pokretljivost i životni stilovi neposredno utiču na zahtjeve za prostoromi saobraćajem dobara.

Veća koncentracija ljudi i aktivnosti na ograničenom prostoru znači i veliki pritisak na lokalnaprirodna staništa. Nijedan grad ne održava se resursima koji se nalaze samo u okviru njegovihgranica. Energija, voda i drugi resursi dovode se u urbani sistem za procesiranje ili potrošnju.

Velika koncentracija ljudi i aktivnosti u velegradovima čini ih glavnim uzrocima lokalnih,regionalnih i globalnih izazova životne sredine. S druge strane, javljaju se jedinstvenemogućnosti za efikasno korišćenje energije i resursa. Na taj način, mnogi ekološki problemimogu biti efikasno oslovljeni i riješeni baš u gradovima.

Za više informacija pogledajte radni list Urbana mjesta danas, na strani 74.

Aktivnosti

Naša zajednica — Prošlost i sadašnjost

1 Tražite od učenika da od svojih roditelja i rođaka prikupe stare fotografije svog mjestai da ih donesu na čas.

2 Za zagrijavanje, pitajte učenike koliko dugo žive u sadašnjoj zajednici.

3 Organizujte diskusiju oko sljedećih pitanja:

• Jeste li u skorije vrijeme primijetili neke promjene u vašem okruženju —pojavu novih zgrada, slučajeve restauracije starih zdanja ili stvaranje zelenih površina?

• Šta je na starim slikama? Komentarišite vidljive promjene.• Da li vam se dopadaju promjene koje su nastale u međuvremenu? Koje od promjena

podstiču, a koje otežavaju rekreativne aktivnosti i igru?• Ima li promjena koje smatrate groznim? Zašto?• Šta se može preduzeti kako bi se sprječavale greške u budućnosti i kako možemo

sačuvati ljepotu naše zajednice?

Kooperativno učenje „Gdje se igrati”

1 Podijelite učenike u grupe i dajte svakoj da analizira po jedno mjesto za rekreaciju koje im je dobro poznato, s ciljem da odgovore na pitanje: Gdje možemo da se rekreiramo u našojzajednici? Tražite od grupa da na listu papira analiziraju i opišu prednosti i mane svakog odmjesta za rekreaciju.

2 Nakon što grupe prezentuju rezultate, razgovarajte o sljedećim pitanjima:

• Ima li dovoljno mjesta za rekreaciju? Ako ne, zašto?• Ko koristi ovakva mjesta i ko pokušava da promijeni namjenu ovakvih mjesta?

Ako su u pitanju odrasli, koriste li oni zaista mjesta za rekreaciju?

• Šta se može učiniti?


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 73/225Naša zajednica — prošlost i sadašnjost 73

1Urbanizacija

Turističke organizacije i turisti

Verzija I (VI i VII razred)

1 Podijelite učesnike u tri grupe (turistička organizacija 1. i 2. grupa, i 3. grupa turisti).

2 Prva grupa posmatra ruralni predio. Druga, urbani predio.

3 Prva i druga grupa treba da predstave svoje predjele kao moguća turistička odredišta.

4 Treća grupa razmatra ponude, i uz argumentovanje svoje odluke (koji od ova dva predjela je privlačniji i zašto?) saopšti koje će mjesto posjetiti.

Verzija II (VIII i IX razred)

1 Neka se učenici odluče za svoje omiljeno mjesto u gradu ili regionu. Zatim neka popunetabelu s dvije kolone u kojima će nabrojati:

• prirodna svojstva (biljke, voda, stijenje, životinjski svijet, zvuci, mirisi);• osobenosti koje je kreirao čovjek (industrija, poljoprivreda, kapaciteti za odmor,

spomenici, putna mreža, vozila, buka).

2 Šta bi trebalo promijeniti kako bi se poboljšala životna sredina i šta oni sami moguda urade, bez ičije pomoći?

3 Svaki učenik treba samostalno da odluči kako da promoviše prednosti svogomiljenog mjesta.

4 Pošto su promotivne kampanje prodiskutovane, napravite sažetak prijedlogaza poboljšanje situacije.

Na stazi čovjeka (aktivnost koja se može sprovoditi ako je na raspolaganju rijeka)

1 Organizujte izlet u područje gdje rijeka prolazi kroz grad.

2 Pogledajte mapu područja i, zajedno s učenicima,saznajte gdje rijeka izvire. Kroz koliko naseljenih mjestaprolazi rijeka?

3 Organizujte šetnju kraj rijeke (prođite kroz neka naselja). Posmatrajte riječno dno,vodu u naseljima i vodu van naselja. Neka učenici vode bilješke o:• postojanju preduzeća i kako ona zagađuju vodu;

• otpadu iz domaćinstva koji su ljudi pobacali na obalu i u vodu;• prisustvo vodenog bilja, životinja itd.

4 Prekinite šetnju na odgovarajućem mjestu i prodiskutujte:

• Kako se mijenja kvalitet vode s prolaskom kroz svako naselje?• Ima li razlike u kvalitetu vode prije i poslije prolaska kroz urbana područja?• Jesu li rijeku većim dijelom zagadili ljudi?

5 Poslije povratka u učionicu pitajte učenike da popune upitnik: Na stazi čovjeka, strana 75.



1

Naša zajednica — prošlost i sadašnjost

Urbanizacija

6 Podijelite rezred u tri grupe i recite im da:

• grupa 1 — nacrtaju sve što su zapazili;• grupa 2 — predlože aktivnosti kojima će se zagađenje rijeke smanjiti; i• grupa 3 — predlože osobu/instituciju kojoj se treba obratiti za podršku.

Ravnoteža (Ekvilibrijum)

Prikažite video isječak Ravnoteža (Ekvilibrijum) koji je uključen u video materijal.Održite otvorenu diskusiju o porukama u prikazanom materijalu ili im recite da napišu kratakesej u kojem će navesti svoje utiske.

U nastavku...

• Neka se učenici raspitaju kod svojih roditelja kako se njihovo mjesto (zajednica) mijenjalotokom godina.

• Organizujte posebno veče posvećeno vašoj zajednici. Pozovite lokalne stanovnikei predstavnike lokalnih vlasti.• Prije sastanka, organizujte izložbu fotografija i slika koje ste sakupili.• Govorite kratko o vašim zapažanjima i diskusijama, kao i stvarima koje ste naučili od roditelja.• Neka neko od vremešnijih starosjedjelaca podijeli svoja sjećanja vezana za zajednicu.• Pročitajte gostima neke od najboljih eseja, inspirisanih video materijalom.• Predstavite vašu viziju zajednice s predstavnicima lokalnih vlasti.

Izradite akcioni plan i pronađite način da uključite lokalne medije.

Posljednjih godina u Crnoj Gori se mogu lako uočitidva tipična ekstrema urbanog razvoja. U nekimgradovima (Podgorica, Budva, Nikšić) odvija seintenzivna urbanizacija, povećavaju se proizvodnikapaciteti, raste broj stanovnika. Često je ozbiljanproblem u ovim gradovima nelegalna gradnjaobjekata. Sve ovo povećava pritisak na životnusredinu i izaziva brojne ekološke probleme.S druge strane, imamo gradove sa slabo razvijenomprivredom, u čiju se organizaciju ulaže malosredstava, a broj stanovnika rapidno opada. U ovimnaseljima postoje manji pritisci na životnu sredinu.Nažalost, ekološki problemi ipak postoje, najčešćezbog „prljave” i zastarjele privredne proizvodnje.

Sljedeće mjere moraju biti preduzete kako bi sepoboljšala gradska infrastruktura i fizičko okruženje:• restrukturiranje i obnavljanje postojećih industrijskih zona u gradovima, u cilju uvođenja

novih proizvodnih tehnologija, podizanja opšteg stanja, kao i izgleda ovih zona;• restrukturiranje i obnavljanje postojećih stambenih naselja i rehabilitacija fondova za

bolju izolaciju stanova, kako bi se poboljšali energetska efikasnost, funkcionisanjei estetska vrijednost;

• unprjeđenje mreže javnog saobraćaja i javnih komunalnih usluga;• zaštita zelenih zona putem zakona, planova upravljanja i razvoja zelenih zona

u gradovima i predgrađima;• zaštita i promovisanje kulturnog i istorijskog nasljeđa;• nastavak i okončanje napuštenih radova na kulturnim, obrazovnim i zdravstvenim

objektima u gradovima.

Urbana mjesta u Crnoj Gori



Urbanizacija

I


Na stazi čovjeka

Češće smo u potrazi za životinjskim tragovima. Sad tražimo ljudske otiske. Pogledajte date

primjere koji su štetni po rijeku i potražite druge u vašem okruženju. Opišite ih. *

Izgradnja: most nova zgrada

Industrija: postrojenje farma za uzgoj svinja

pilana

Saobraćaj: garaža benzinska stanica

Turizam: hotel restoran

Drugo:

* Zagađuje li čovjek samo rijeke?



1

Zagađenje bukom

Buka

Uvod

Sposobnost registrovanja zvuka je funkcija od vitalnog značaja za ljudski opstanaki komunikaciju. Pa ipak, nijesu svi zvuci poželjni.

Neželjeni zvuci, za koje se obično koristi izraz „buka”, potiču od ljudskih aktivnosti,kao što su saobraćaj, industrija i poslovi u domaćinstvu.

Zagađenje bukomAutori: Marija Pirgova, Kliment Mindjov


Uticaj različitih tipova buke na ljudsko zdravlje

Trajanje Dva školska časa

Razred VII — IX


Nastavni materijali Flip čart, video materijal Zeleni paket

Nastavni predmeti Fizika, Biologija, Građansko vaspitanje, Tehnika i informatika

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• nabroji različite izvore, nivoe i tipove buke;• analizira ukupnu prisutnost buke;• nabroji načine za smanjenje zagađenja bukom.

Nastavne metode Izlaganje, video prezentacije, terenska istraživanja, ilustracija,diskusija, debata


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 77/225Zagađenje bukom 77

1Buka

Buka često izaziva nervozu. Osjećaj nervoze nastaje ne samo zbog ometanja komunikacije i sna,već i zbog uznemiravanja za vrijeme obavljanja raznih drugih aktivnosti.

Ometanje snaOmetanje sna je vjerovatno najuočljiviji efekat buke u okruženju, odgovoran za slabljenjekvaliteta spavanja. Da bi se obezbijedio neometani san, pojedinačni incident buke (kao npr.

prolazak aviona ili automobila) ne smije prekoračiti 55 decibela (dB).Ometanje komunikacijeNivo ometanja govorom ili muzikom zavisi od nivoa buke u odnosu na nivo kojim se prenosiželjena informacija. Povišen stepen buke zahtijeva od sagovornika da povise glasove i/ili da sefizički približe kako bi se razumjeli. Nivoi buke od oko 35 dB ometaju govornu komunikaciju.Normalna govorna komunikacija postaje nemoguća u pratnji buke od oko 70 dB.

Psihofiziološki efektiNajuobičajeniji efekti na ljude su psihološki stres i, u slučajevima viših nivoa buke, kardiovaskularniproblemi. Negativni uticaji na mentalno zdravlje, radni učinak i produktivnost takođe su uočenii zabilježeni u istraživanjima.

Može se zaključiti da izlaganje buci utiče stresno na zdravlje, zato što proizvodi mjerljivepromjene u krvnom pritisku i brzini otkucaja srca.

Efekti buke na divlji životinjski svijet još uvijek nijesu u potpunosti sagledani.

Aktivnosti

Uvod

1 Postavite sljedeća pitanja:

• Možemo li slušati zvuke u našoj okolini?• Zašto ih nekad opisujemo kao „muziku za uši”,

a nekad kao „zaglušujuću buku”?• Šta podrazumijevamo pod „zvukom”, a šta pod

„bukom”? (Zvuk je vid energije koji putuje u talasima.Buka se može definisati kao neželjen, uznemiravajući ili bolan zvuk koji ometa proces slušanja, razbijakoncentraciju i umanjuje efikasnost osobe za vrijemeobavljanja neke aktivnosti ili proizvodi stres ili bolesti.)

• Koji zvuci ili koja buka vas plaši?

2 Pustite učenicima video materijal Buka i tražite da ukratko, u jednoj rečenici rezimirajuporuku filma. Neke od najboljih odgovora napišite na tabli.

3 Ukratko rezimirajte informacije iz uvoda i poglavlja Buka sa CD-ROM-a.

4Podijelite informacioni list Različiti nivoi buke i pokušajte utvrditi jasniju razliku između nivoa

buke koju izazivaju različiti izvori u našoj okolini. Objasnite da se jačina (glasnoća) buke mjeriu decibelima. Osim toga, zvuci imaju i frekvenciju (zvuci iste jačine s višom frekvencijomneprijatniji su od onih s nižom). Jačina zvuka od 75dB može biti opasna za ljudski sluh.Oštećenja slušnog aparata registrovana su u slučajevima produženog izlaganja buci jačinepreko 85dB. Buka od 120dB je bolna, a zvuci koji prekoračuju 180dB mogu biti smrtonosni.

Aktivnosti van učionice

1 Prošetajte do raskrsnice ili drugog mjesta u vašem gradu/selu koje je opterećenosaobraćajem. Obratite pažnju na osobenosti različitih zvukova i specifičnu atmosferu mjesta.

2 Napravite šetnju po prirodi (tihi park ili mjesto van grada/sela, nabolje u šumi).

3 Tražite od učenika da zatvore oči i da se koncentrišu na zvuke. Neka komentarišuharmoniju zvukova.



1

Zagađenje bukom

Buka

Diskusija

1 Poslije povratka u učionicu pokrenite diskusiju:

• Koji su glavni izvori buke? (saobraćaj, željeznica, industrijske aktivnosti, neke aktivnosti povezane sa slobodnim vremenom — koncerti, diskoteke, auto-trke, skuteri na vodi itd.)

• Napišite odgovore na tabli.• Koje su lokacije najbučnije u vašem gradu/selu, i zašto su bučne? Napišite odgovore

na tabli.

2 Objasnite da je broj ljudi izloženih negativnim efektima buke prevelik. Koristite primjereiz teksta Buka u Evropi i sa CD-ROM-a.

3 Naglasite da je buka često zanemarena kao ekološki problem. Jedan od razloga je i činjenica da se ljudsko uvo prilagođava različitim nivoima buke. Ova karakteristika,ipak, dovodi postepeno do gluvoće i nemogućnosti uočavanja širokog spektra zvukova.

4 Neka učenici predlože sredstva za smanjenje buke. Pomozite im informacijama iz tekstaMjere za smanjivanje zagađenja životne sredine bukom. Napišite odgovore na tabli.

U nastavku...

Neka učenici podijele svoje utiske s lokacija s različitim nivoima buke:• Učenici nadareni za glumu mogu odigrati „zvučne slike” za odjeljenje koristeći pantomimu,

performans, itd.• Učenici nadareni za pisanje mogu svoje utiske pretočiti u sastave.• Oni koji vole da crtaju, mogu likovno predstaviti zvuke i buku.• Muzikalni učenici mogu komponovati pjesme.

Organizujte priredbu za javnost gdje će učenici predstaviti svoje radove. Pozovite roditelje,predstavnike lokalnih vlasti i novinare i prodiskutujte na ovu temu. Procijenite da li možetenapraviti akcioni plan.

Buka u Evropi

Buka je postojan i ozbiljan ekološkiproblem u Evropi. Procijenjeno je:• da je oko 450 miliona ljudi u Evropi

(65% stanovništva) izloženo visokimnivoima buke (tokom 24 sata 55dB),

što izaziva nervozu i uznemirenje;• da je oko 113 miliona ljudi (17%)

izloženo buci od preko 65dB, jačini nakojoj su opasni efekti buke uočljivi;

• oko 10 miliona ljudi izloženo jeneprihvatljivim nivoima buke (tokom24 sata 75dB).

U velegradovima je postotak ljudi izloženih neprihvatljivim nivoima buke dva do tri putaveći od nacionalnog prosjeka. Opšte je usvojeno mišljenje da nivo spoljne buke ne trebada prelazi 65dB tokom dana, a u stambenim naseljima treba da bude ispod 55dB.



Buka

I


Mjere za smanjivanje zagađenjaživotne sredine bukom

1 Inženjersko-tehnološka rješenja

• Planski pristup upotrebi zemljišta i izgradnji• Smanjivanje emisija buke poboljšanim

rješenjem izvora (razvoj proizvoda kojine proizvode buku)

• Mjere kojima se ometaju putevi buke(pregrade, zvučna izolacija oko mašina)

• Mjere za zaštitu javnosti od buke (upotrebadvoslojnog ili troslojnog stakla,projektovanje fasada)

• Razvoj novih putnih površina i guma kojesmanjuju buku

• Nove tehnologije auto-motora• Efikasniji planovi upravljanja saobraćajem

2 Zakonske mjere

• Utvrđivanje graničnih vrijednosti buke• Uvođenje zona buke duž saobraćajnica

i oko aerodroma• Zakonom utvrđene granične vrijednosti

emisije buke za proizvode• Opšti zahtjevi za sve akustične pojave• Kotrola iz rekreacionih izvora na lokalnom

nivou, kroz izdavanje dozvola• Ograničavanje brzine

3Obrazovanje i informisanje

• Poboljšan monitoring/nadzor bukeu urbanim područjima

• Povećan broj kvalifikovanih stučnih lica• Pokretanje odgovarajućih istraživačkih

i razvojnih projekata• Jačanje svijesti javnosti obezbjeđivanjem

mjerodavnih informacija• Uticanje na promjene ponašanja koje

vode smanjenju buke



Buka

I n f o r m

a t i v n i l i s t Različiti nivoi buke

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150

Potpuna tišina 0 - 20 dB

Mirna urbana područja u gradovima između2:00 i 4:00 ujutru 40 dB

Normalna konverzacija u zatvorenom 50 dB

Auto koji se ne kreće 50 dB

Auto u prolazu, brzine 50 km/h 60 - 80 dB

Kamion 50 km/h 78 - 92 dB

Šuštanje lišća 30 dB

Motorcikl 50 km/h 75 - 100 dB

Voz 100 km/h 100 dB

Diskoteka 85 - 103 dB

Najveća buka koju proizvodi brzi voz brzine 300 km/h 110 dB

Mlazni avion pri polijetanju 110 dB

Vojni sukobi niskog intenziteta 105-120 dB

Oštećenje sluha moguće 120 - 140 dB

Jačina zvuka u decibelima (dB)


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 81/225Sirovine i otpad 81

1Otpad

Sirovine i otpadAutori: Jacek Schindler, Kliment Mindjov


Zagađivanje i otpad ne smiju se ispuštati u životnu sredinu brženego što ih ona može rastvoriti, reciklirati ili učiniti bezopasnim.

Trajanje Četiri nezavisne aktivnosti, po jedan školski čas za svaku

Razred VII — IX

Mjesto Učionica, školsko dvorište

Nastavni materijali Video materijal Zeleni paket, razni predmeti ili ambalaženapravljeni od jednostavnih ili višeslojnih materijala, gumenerukavice, vaga i kese.

Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Fizika

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• razumije ozbiljnost problema povezanih s otpadom;• zna vrijeme razlaganja različitih materijala;• analizira svojstva jednostavnih i višeslojnih materijala koji su u

svakodnevnoj upotrebi;• uporede upotrebu različitih materijala u svakodnevnom životu.

Nastavne metode Izlaganje, diskusija, rad na terenu, video prezentacija



1

Sirovine i otpad

Otpad

Uvod

U prirodi, otpadni materijal koji proizvode organizmi obično postaje hrana ili resurs za drugeorganizme. Na primjer, ptice će koristiti mrtvo granje ili lišće za pravljenje gnijezda;mikroorganizmi i crvi u zemlji pretvaraju mrtve životinje u humus, koji postaje hrana za biljke;

organske supstance u vodi, kao što su životinjski otpad ili trulo lišće predstavlja hranuza vodene mikroorganizme.

Ogromne količine energije i sirovina koje ljudska društva troše proizvodi toliko đubreta dazagađenje vazduha i kisele kiše, koje su rezultat ovog procesa, predstavljaju ozbiljnu prijetnjuza životnu sredinu na globalnom nivou. Ljudi su akumulirali toliko otpada da više ne mogu njimeadekvatno upravljati, pa se uskoro može desiti da u njemu počnu i da se dave.

U modernom društvu 80 odsto ukupnog otpada potiče od poljoprivrednih, industrijskih ilirudarskih aktivnosti. Ostalih 20 odsto potiče iz domaćinstava. Veliki dio onoga što izbacimoiz kuće (plastika, metal, papir, staklo i organski materijali) može biti reciklirano.

Aktivnosti

Istraživanje otpada

1 Prezentujte odjeljenju informacije iz uvoda. Objasnite da ljudske aktivnosti proizvodeogromne količine čvrstog otpada. Nebriga i zanemarivanje često izazivaju dodatneprobleme. Osim toga, đubre je prenosnik bolesti i ruži izgled okoline.

2 Neka učenici istraže zagađenje u školskom dvorištu i u komšiluku na sljedeći način:

• Podijelite učenicima plastične ili papirne vrećice, i gumene rukavice.• Neka prikupljaju otpatke iz školskog dvorišta i obližnjeg komšiluka u trajanju

od 20 minuta (ili više, ako je potrebno).• Prikupite sve otpatke na jednu gomilu. Dodajte smeće iz korpe u učionici i podijelite

hrpu na tipove: papir, metal, staklo, plastični otpaci, organski otpaci itd. Izmjerite ih.Koji je odnos različitih tipova otpada?

• Pokrenite diskusiju: ko je moguće odgovoran za različite tipove otpada?

Vrijeme razlaganja materijala

1 Objasnite da se problem otpada može bolje sagledati ispitivanjem vremena razlaganjamaterijala koji ga sačinjavaju, od nastanka do konačnog odlaganja. Materijali postaju otpadkao rezultat raznih proizvodnih i potrošačkih procesa. Emisije su zaostali nusproizvodovih transformacija i one se ispuštaju direktno u vazduh i vodu. Oni ostaci procesa kojiidu u dalju obradu prije ispuštanja nazivaju se otpadi.

2 Podijelite pjesmu Sto Džulijana Tjuvima na strani 86.Pročitajte je zajedno i ispitajte različite etape kojesu neophodne da se napravi sto. Dodajte informacije

o postupcima koji nijesu pomenuti u pjesmi.

3 Napravite sličnu vježbu sa stolovima u učionici. Većina školaopremljena je stolovima koji se sastoje od metalne konstukcijeprekrivene laminiranim drvetom. Drveni dio je najčešće odpresovane drvene građe (iverice) povezane nekim tipomlijepka. Površina ovako dobijene ploče se ne farba, već seprekriva laminatom, tj. nekom vrstom vještačkog materijala,najčešće PVC, što uljepšava izgled i produžava životni vijek.

4 Prikažite odjeljenju obrazovni film Zagađenje i otpad koji se nalazi u video materijalu.Pokrenite diskusiju. Pokušajte da odgovorite na sljedeća pitanja:• Zašto se količina akumuliranog otpada stalno povećava?• Ko to omogućava?

• Ko, prema filmu, može pomoći da se ovaj problem riješi?



1Otpad

Kojim materijalima davati prednost?

1 Nedjelju dana prije planiranog časa zadužite učenike da procijene broj plastičnih kesaza kupovinu koje nedjeljno prođu kroz njihovo domaćinstvo.

2Izračunajte broj plastičnih kesa za kupovinu koji se na godišnjem nivou koristi u vašem

gradu ili selu, koristeći informacije koje ste dobili od učenika, kao i broj stanovnika.Pokušajte da pronađete sličnu informaciju u radnjama i iskoristite je za svoje proračune.Informišite učenike i o mogućnostima selektivnog prikupljanja otpada u Crnoj Gori.

3 Razgovarajte s učenicima o metodologiji koju ste primijenili. Velika cifra u razultatu vašeračunice trebalo bi da iznenadi učenike kad saznaju koliko se kesa za kupovinu dijeliza jednokratnu upotrebu.

4 Pitajte učenike šta bi trebalo uraditi da se ovaj broj smanji.

5 Objasnite da u slučajevima kada treba da biramo između predmeta izrađenih od različitihsirovina i kada nijesmo sigurni koji od njih je bezbjedniji za životnu sredinu, dobro jeupamtiti da je, uglavnom, najbolje koristiti onaj proizvod koji je napravljen od prirodnih

materijala. Ovaj način razmišljanja ne može promijeniti ni notorna činjenica da je našdanašnji život nezamisliv bez vještačkih materijala. Mnogi predmeti koje koristimosvakodnevno mogu biti napravljeni samo od vještačkih materijala. U mnogim slučajevimaovakvi predmeti imaju prednost u odnosu na tradicionalne, ili zato što je njihova upotrebahigijenski opravdana (npr. špricevi), ili zato što je bezbjednija za životnu sredinu.Umjesto upotrebe jednostavnih i pogrešnih stereotipa, potrebna je procjena ne samihsirovina, već njihove namjene. Koristite tekst Otpad i ...otpad .

6 Podijelite informativni list Kojim materijalima davati prednost. Objasnite upotrijebljene simbole.Neka učenici ispitaju od kojih materijala su načinjeni predmeti na početku informativnog lista(ili od kojih bi mogli biti načinjeni). U dnu informativnog lista popišite imena ostalih predmetakoje su naveli učenici i dozvolite im da nastave diskusiju u malim grupama. Rješenje nekihslučajeva neće biti problem, ali neki mogu biti prilično komplikovani.

Pažnja: laminati!

1 Neka učenici donesu na čas različite ambalaže za mlijeko:staklenu bocu, plastičnu bocu; kartonsko pakovanje zapasterizovano mlijeko (koje je s unutrašnje stranepostavljeno aluminijumskom folijom, a spolja je karton);kartonsko pakovanje sa znakom UHT (spolja: obična folija,aluminijumska folija, sivi karton, bijeli papir, folija koja sepravi od vještačkih materijala). Analizirajte strukturuvišeslojnih pakovanja. Sve slojeve kartonskog pakovanjalakše ćete uočiti ako ih razrežete dijagonalno.

2Počnite čas takmičenjem nekoliko učenika u brzom razdvajanju slojeva kartonskog

pakovanja sa simbolom UHT (više o ovom simbolu nađite u primjeru Jednostavni i laminirani materijali ). Ovo je takmičenje bez pobjednika.

3 Objasnite da se jednostavni materijali, kao što su drvo, metal, papir i plastika, sve češćezamjenjuju materijalima koji se sastoje od nekoliko različitih slojeva. Tako se dobijakonačan proizvod koji je kvalitetniji. Jedan od primjera su i ploče stolova koje smomaloprije pomenuli. Kada se površina drveta pokrije lijepkom i slojem vještačkogmaterijala, rezultat je površina čvrsta kao drvo, ali glatka kao vještački materijal. Sličan jeslučaj s UHT ambalažom za mlijeko. Ona je napravljena od nekoliko slojeva: karton, papir,aluminijumska folija i folija koja se pravi od vještačkih materijala. Rezulatat je proizvodsa svojstvima svih ovih materijala: čvrst kao karton, neproziran kao aluminijumska folija,otporan na toplotu i vodonepropustan kao sintetički materijal, a na njemu se još možei štampati, kao na papiru.



1

Sirovine i otpad

Otpad

4 Naglasite da, uz očigledne prednosti, ima i nekoliko mana. Ovakvi višeslojni (laminirani)materijali se ne recikliraju, i to zato što je tehnologija neophodna za tu svrhu skupa imnogo manje isplativa nego tehnologija za recikliranje jednostavnih materijala. Predstaviteodjeljenju dodatne informacije iz teksta Jednostavni i laminirani materijali.

Recite učenicima da uporede kartonsku ambalažu za mlijeko s laminiranim pločama svojihstolova. Ukažite na činjenicu da su kartonske ambalaže za mlijeko i sokove svakodnevniotpad, zato što su u širokoj upotrebi, dok je udio stolova u svakodnevnom otpaduzanemarljiv. U oba primjera laminiranje produžava životni vijek predmeta. U slučajumlijeka, pakovanje obezbjeđuje njegov vijek trajanja i omogućava konzumaciju u roku1 - 2 dana. U slučaju školskih stolova, laminat im produžava trajanje.

U nastavku...

• Zadajte učenicima da ispitaju životne cikluse raznih materijala: papira, stakla, organskihproizvoda, različitih metala i plastike. Ohrabrite ih da podijele svoja nova saznanjas ukućanima.

U jednoj školi nastao je problem oko ocjene jednostavnog školskogpribora. Učitelj se žalio da iako njegovi učenici znaju da su drvenilenjiri manje štetni za životnu sredinu, oni ipak još uvijek dajuprednost plastičnim lenjirima, zato što im se više dopadaju.

Hajde da na časak promislimo i uporedimo ova dva predmeta.Upotreba drveta za pravljenje jednostavnih stvari kao što su lenjirine predstavlja problem u smislu otpada. Čak iako bacimo drvenilenjir, on se u prirodi raspada brzo i bez štete.

S druge strane, broj plastičnih lenjira koji se bace na godišnjem nivou toliko je zanemarljivda ne predstavlja nikakav problem u smislu otpada. Lenjiri se mogu koristiti godinama.

Međutim, kada uzmemo u obzir plastične boce u kojima se pakuju najrazličitiji napici,onda imamo potpuno drugačiju situaciju. Ovo se može lako utvrditi ako pogledamo bilokoji kontejner. Traženje plastičnog lenjira u hrpi plastičnih boca je isto kao da tražimo igluu plastu sijena.

Sljedeći argument kojim se opravdava kupovina plastičnog pribora za školu često je uopticaju: kada kupujemo lenjire, flomastere i druge predmete od plastike mi zapravočuvamo šume. Takav argument je veoma kontroverzan jer pretpostavlja da se plastikapojavljuje niotkud i da eksploatacija nafte uopšte ne šteti prirodi.

Iako plastični lenjiri nijesu problem u smislu otpada, to ne znači dabi trebalo potpuno zanemariti upotrebu drveta i drugih prirodnih

materijala. Činjenica da u datim primjerima nema velike razlikeu smislu otpada ne mijenja tu stvar da korišćenje predmetanapravljenih od drveta i drugih materijala biljnog porijeklapredstavlja značajan činilac podrške za životno okruženjebezbjednijeg načina života. Ovim hoćemo da kažemo da je bitnoformiranje ne samo stavova i vjerovanja, već i ukusa za kojeće drveni lenjir biti privlačniji.

Otpad i... otpad



1Otpad

UHTUHT znak na pakovanjima mlijeka je skraćenica engleskog termina „ultra hightemperature” (ultra visoka temperatura). To znači da je mlijeko pakovano u ambalažuna temperaturi od oko 130oC i pod pritiskom. Visoke temperature ubijaju svemikroorganizme koji bi mogli da pokvare mlijeko. Pritisak sprječava prodor bakterija izspoljašnje sredine u mlijeko i pakovanje. Ova tehnologija produžava životni vijek mlijeka.

Ekološki (ne)bezbjedan papirTermin ekološki bezbjedan papir koristi se toliko često da je lako zaboraviti koji je papirzaista ekološki bezbjedan (onaj koji prilikom procesa proizvodnje, korišćenja i reciklaženi u jednoj etapi ne ugrožava životnu sredinu). Neki od procesa za proizvodnju papirapotpuno su bezopasni.

OtpadOtpad u proizvodnji papira je najštetniji „proizvod” za životnu sredinu koji potičeiz fabrika celuloze i papira.

BijeljenjePapir koji nije bijeljen smatra se „sivim”. Proces bijeljenja je estetska korekcija. U prošlostikorišćena su jedinjenja hlora, ali se danas umjesto njega koristi kiseonik (u oblikuhidrogen peroksida), koji je neuporedivo manje štetan za životnu sredinu. Veoma jevažno da papir koji se koristi kao ambalaža za hranu (tj. papir za pakovanje sendviča,filteri za kafu) nije bijeljen.

Punjenje, glačanjeNeprerađeni papir ima grubu, neravnu površinu. Da bi se izglačao, dodaju mu seaditivi/punila (tj. kaolin) i prolazi kroz valjak. Ponekad ovi procesi izostaju zato što

su veoma štetni za životnu sredinu, pa je proizvedeni papir grublji, s vidljivim pukotinama,i štampari ga zovu „porozni”.

PremazivanjePremazivanjem papira dobija se glatkija površina. Ovakav papir omiljen je kod reklamnihizdavačkih kuća. Zove se još i „težak papir” i zahtijeva specijalne tehnologije.

PoliranjePoslije štampe, papir se polira ili čak laminira (prekriva se vještačkim materijalima) kaododatni završni proces. Uljepšavanje papira čini ga nereciklabilnim poslije upotrebe.

Papir i ambalaža?



Otpad

I n f o r m

a t i v n i l i s t Sto Džulijan Tjuvim (1894 - 1953)

U šumi je izraslo drvo toliko visokoda je njegova moćna krošnja dotakla nebo.

Ali drvosječe su posjekle ovog kralja šume,na tom poslu izgubili su jedan cijeli dan.

Njihovi konji jedva su ga izvukli,i najzad jednom stigoše do radionice u gradu.

Škrgutave testere glodale su meso kore,grizle su i grizle dugo, sve do zore.

Drvo postade građa, a daske dovoljno dobre,da ih rado kupi jedan pravi bata od zanata.

Rodom iz Varšave, Adam Višnjevski ime mu bilo,Kao majstor stolar beše poznat silno.

S osobitim poletom on mjerio je i sjeko,dok nije nasto novi sto, nije se usekno.

Kol’ko truda, znoja i straćenih sati,Da se jedan kukavan sto naplati.

Sto Džulijan Tjuvim (1894 - 1953)U šumi je izraslo drvo toliko visokoda je njegova moćna krošnja dotakla nebo.

Ali drvosječe su posjekle ovog kralja šume,na tom poslu izgubili su jedan cijeli dan.

Njihovi konji jedva su ga izvukli,i najzad jednom stigoše do radionice u gradu.

Škrgutave testere glodale su meso kore,grizle su i grizle dugo, sve do zore.

Drvo postade građa, a daske dovoljno dobre,da ih rado kupi jedan pravi bata od zanata.

Rodom iz Varšave, Adam Višnjevski ime mu bilo,Kao majstor stolar beše poznat silno.

S osobitim poletom on mjerio je i sjeko,dok nije nasto novi sto, nije se usekno.

Kol’ko truda, znoja i straćenih sati,Da se jedan kukavan sto naplati.



Otpad

I


Proizvod Staklo Vještački Metali Materijali

materijali biljnog(uključujući i porijeklasintetička vlakna)

osvježavajući povratna PET??? aluminijum 0napitak ambalaža od

staklanepovratna

ambalaža odstakla

čaša staklo drugo 0staklo

prozor staklo drugi 0 0materijali???

lenjir 0 drugi aluminijum, drvomaterijali čelik

špricevi staklo plastika čelik 0(+ metal)??? (+ staklo)

pakovanje za pesticide staklo PET aluminijum, 0čelik

pakovanje za motorno ulje - PE - 0

LP ploča - + - 0

sokovnik

biciklistička gumaposuđe za kampovanje

kesa za kupovinu

košulja, pantalone

sportski triko

kada

Kojim materijalima davati prednost?

Podvučeno ime materijala Najpogodniji materijal za tu svrhu.

??? Upitnici poslije materijala Upotreba materijala nije najprihvatljivija.

Materijal precrtan Potpuno nepogodan materi ja l.

Bez imena Izbor materijala nevažan, u smislu uticaja na ž ivotnu sredinu.

Ime sirovine (+još neka sirovina) Proizvod sadrži elemente načinjene od različitih sirovina.

0 Upotreba materijala nemoguća (npr . upotreba mater ijala bil jnog porijeklaza špriceve).

- Moguće je koris titi ovaj mater ijal, al i se to izbjegava u praks i zato š to su u upotrebimaterijali koji više odgovaraju svrsi.



2

Upravljanje otpadom

Otpad

Uvod

Dinamičan razvoj industrije i povećanje potrošnje doveli su dodrastičnog povećanja količine otpada. Oko 80 odsto ukupnogotpada rezultat je poljoprivrednih, industrijskih i rudarskih aktivnosti.

Ostalih 20 odsto je otpad iz domaćinstava, od čega je veliki diomoguće ponovo iskoristiti (plastika, metal, papir, staklo) ilibiodegradabilan (organske materije).

Efikasno upravljanje otpadom predstavlja alternativu zlokobnimizgledima za budućost u kojoj će buduće generacije „plivati”u hrpama đubreta.

Evropska unija je donijela stroge zakone koji se tiču tretmanaotpada. Otpad se ne može bacati tek tako na deponije. Ako se prethodno ne tretira,mora se preraditi u postrojenjima. Samo ono što ne može biti reciklirano odvozi se na deponiju.

Aktivnosti

Principi i načini tretmana otpada

1 Započnite čas pojašnjavajući životni značaj problema eksploatacije sirovina i odlaganjaotpada. Koristite informacije iz uvoda i poglavlja Otpad na CD-ROM-u, kao i plan časaMaterijali i otpad .

2 Predstavite četiri principa dobrog upravljanja otpadom, koristeći informacije sa stranice 95,i poduprite ih odgovarajućim primjerima.

3 Objasnite da postoji nekoliko načina za tretman otpada:

• ograničavanje energetske i sirovinske potrošnje — ovo je daleko najefikasniji pristup, jer vodi smanjenju količine generisanog otpada, i na taj način smanjenju sredstavai truda koje treba uložiti u tretman otpada;

• ponovno korišćenje — takođe štedi novac, uz sve ostale koristi koje donosi;

Upravljanje otpadomAutori: Jacek Schindler, Kliment Mindjov

Ključnikoncepti/sadržaji Radikalne promjene u stavovima o upravljanju otpadom kaouslov za proces pridruživanja Evropskoj uniji

Trajanje Pet nezavisnih aktivnosti, po jedan školski čas za svaku

Razred VII — IX

Mjesto Učionica, na otvorenom (gradska deponija ako je moguće)

Nastavni materijali Posteri

Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Fizika, Građansko vaspitanje

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• zna da spaljivanjem otpada dobijamo energiju, a reciklažom

sirovine;• objasni osnovne principe i metode upravljanja otpadom;• analizira primjenu metoda za upravljanje otpadom koje

su upotrebljive u lokalnim uslovima.

Nastavne metode Izlaganje, diskusija, brainstorming, kooperativno učenje,rad na terenu


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 89/225Upravljanje otpadom 89

2Otpad

• separacija kod prikupljanja — mnogi korisni materijali mogu se ponovo koristiti,a upotreba recikliranih materijala zahtijeva manje energije nego korišćenje sirovina;

• kompostiranje — važne organske materije vraćaju se u prirodni ciklus;• insineracija — spaljivanjem otpada iskorišćava se njegova potencijalna energija

i smanjuje se njegova količina (spaljivanje u insineratorima — spalionicama) — metod

koji je u širokoj primjeni u razvijenim zemljama, ali koji ima neke mane;• polaganje na deponiju — otpad se odlaže ispod zemlje, obično u napuštene

kamenolome.

4 Prije časa, napišite svaki od sljedećih izraza štampanim slovima na list papira (svaku riječ naodvojenom listu): otpad, đubre, smeće, upravljanje otpadom, smetlište, zakoni i regulative,tretman otpada, insinerator, separacija, deponija, reciklaža, kompostiranje, odlaganjeotpada, spaljivanje otpada i zagađivač plaća.

5 Neka 15 dobrovoljaca izabere po jedan list papira. Kažite im da se podijele u dvije grupe:u prvoj grupi neka budu oni termini koji su vezani za stare prakse, a u drugoj termini koji suvezani za moderno postupanje s otpadom. Ima li nekih termina koji se odnose na obje grupe?

6Kažite dobrovoljcima da otkriju kojoj grupi pripadaju.

7 Neka i ostatak odjeljenja uzme učešće u ovoj diskusiji.

Biti ili ne biti…

1 Izložite sljedeći slučaj odjeljenju: hoćete da kupite novitelevizor, iako imate stari koji još uvijek radi. Šta možeteuraditi sa starim televizorom?

2

Neka dobrovoljac napiše prijedloge na tabli. Evo nekihuobičajenih prijedloga:• Odložiti kupovinu novog TV-a dok god stari radi.• Dajte stari TV nekome ko ga nema ili ne može da ga priušti.• Oglasite da ga poklanjate ili da ga prodajete u bescjenje.• Odnesite stari TV u radnju koja prodaje polovnu robu.• Napravite terarijum od kutije, a dijelove odnesite u servis za popravljanje TV-a.• Prekrijte ga i koristite kao mali stočić ispred novog TV-a.• Odnesite ga u podrum i čuvajte „za svaki slučaj”.• Postavite ga u drugoj sobi i koristite paralelno s novim aparatom.• Odnesite ga na smetlište.



2

Upravljanje otpadom

Otpad

3 Pošto ste zabilježili sve sugestije, pitajte učenike da ih ocijene prema sljedećimkriterijumima:• Da li ćete spriječiti odlaganje otpada ograničavanjem potrošnje (odluka je da ne kupite

novu stvar)? — 1 poen;• Hoćete li spriječiti odlaganje otpada produžavajući životni vijek stvari koja vam više

ne treba? — 2 - 4 poena;• Da li ćete naći novu namjenu predmetu? — 5 - 6 poena;• Doprinosi li nepotreban predmet povećanju potrošnje (više vremena provedenog

ispred TV-a, čineći vas zavisnijim)? — 7 - 8 poena;• Razmišljate li o starom TV-u kao o otpadu? — 9 - 10 poena ako je vaš odgovor „da.”

Najbolji prijedlozi su oni koji imaju najmanje poena.

4 Obratite pažnju učenicima na naredna dva kriterijuma (bez davanja poena). Jesu liprijedlozi izvodljivi u lokalnim uslovima? (Na primjer, postoji li u blizini radnja kojaotkupljuje stare televizore?)

Je li ideja inovativna? Na ovom mjestu možete istaći bilo koje slobodne, netradicionalne

ideje koje su interesantne i kreativne.

5 Na kraju, poređajte prijedloge prema njihovoj bezbjednosti za životnu sredinu, praktičnostii originalnosti. Smislite još neki sličan problem i predstavite ga učenicima.

Organski otpad — poklon prirodi

1 Predstavite sljedeći slučaj učenicima: obrezivanje voćki ili vinove loze ostavlja iza sebemnogo organskog otpada. Šta možemo s njim učiniti?

2 Neka dobrovoljci napišu prijedloge na tabli. Evo nekih praktičnih prijedloga.Organski otpad može biti:• prebačen na nepristupačno mjesto, gdje neće nikom smetati

(na primjer, duboko u šumu);• prebačen na smetlište;

• usitnjen i iskorišćen za pokrivanje/posipanje (na primjer,pokrivanje zemlje slamom, posipanje prirodnim đubrivom,tresetom ili posebnim papirom — ovako se zadržava vlagai štiti zemlja od suše ili smrzavanja);

• usitnjen, upakovan, stavljen u vreće i prodavan kaosredstvo za posipanje/pokrivanje;

• usitnjen i kompostiran;• prodat fabrici za procesiranje drveta za proizvodnju

šper ploča;• prodat fabrici da se procesuira u kašu i koristi za pravljenje

ambalaže (na primjer, ambalaža za jaja);• osušen i iskorišćen kao drvo za potpalu.

3 Pošto ste zabilježili sve ideje na tabli, neka ih učenici ocijene prema sljedećimkriterijumima. Kako je otpad tretiran: kao smeće (1 - 2 poena), kao biorazgradljiv materijal(3 - 5 poena) ili kao industrijska sirovina (6 - 8 poena)?

Najbolji prijedlozi su oni s najviše poena. Istaknite još dva kriterijuma (bez bodova):• Jesu li prijedlozi izvodljivi u lokalnim uslovima (tj. ima li u okruženju fabrike koja koristi

drveni otpad ili radnja koja prodaje kompost itd.)?• Je li ideja inovativna? Na ovom mjestu možete istaći bilo koje slobodne, netradicionalne

ideje koje su interesantne i kreativne.



2Otpad

4 Na samom kraju, poređajte prijedloge prema tome koliko su bezbjedni za životnu sredinu,prema praktičnosti pristupa i originalnosti. Smislite još nekoliko sličnih slučajeva.

Objasnite da organski otpad sačinjava značajan dio smeća iz domaćinstva. Ono je važnozbog budućeg tretmana — najviše kompostiranjem. Ispravno kompostiranje ne proizvodi

negativne uticaje na sredinu; baš suprotno, ono vraća prirodi izuzetno značajne organskematerije koje bi inače ostale neiskorišćene na deponiji. Kvalitet komposta zavisi odpreliminarnog razdvajanja đubreta. Ako se bace u isti kontejner s drugim otpadom,organske supstance postaju beskorisne. S jedne strane, ne mogu se koristiti u održavanjubašte, jer su pomiješane s polomljenim staklom ili toksinima. S druge strane, propašćekvalitet ostatka otpada koji se može iskoristiti za neku drugu namjenu.

Predstavite učenicima načine pripreme komposta, koristeći informativni list Kompostiranje.Ohrabrite učenike koji žive u kućama s baštom da sprovedu kompostiranje organskogotpada koji se baca iz njihovog domaćinstva.

Otpad u našem gradu ili selu

1Pošaljite nekoliko učenika u lokalno preduzeće za

upravljanje otpadom, pozovite nekog od njihovihzaposlenih da posjeti vaš čas ili organizujte posjetupreduzeću. Razgovarajte sa službenikom lokalnogkomunalnog preduzeća o upravljanju otpadom.

2 Razgovarajte o načinima prerade otpada u vašemregionu. Pokrenite sljedeće teme:• Jesu li troškovi transporta otpada pokriveni?

Da li su uključeni u cijenu?• Naplaćuju li se usluge prema količini otpada?• Da li se reciklabilni otpad sakuplja odvojeno? Ako da, utiču li ovi troškovi na cijenu

transporta?• Postoje li divlje deponije?

3 Upoznajte učenike sa slučajem Neodgovoran grad na strani 94. Uporedite sa situacijomu vašem gradu ili selu. Razmotrite da li je uspostavljeni sistem efikasan. Stimuliše li taj sistemgrađane da smanje količine otpada koji nastaje? Kako se sistem može poboljšati?

Osmislite prijedloge za poboljšanje upravljanja otpadom u vašem regionu. Napišite ih na tabli.Odaberite nekoliko učenika koji će uputiti pismo komunalnom preduzeću u ime odjeljenja.

Spaljivanje ili inseneracija

Objasnite da mnogi ljudi smatraju paljenje iliinseneraciju efikasnim rješenjem za problem otpada.Evo nekoliko najčešće pominjanih argumenata

u prilog inseneracije:• U domaćinstvima, đubre se spaljuje kako bi se

izbjegli troškovi za njegov transport. Pored toga,paljenjem đubreta u peći obezbjeđuje segrijanje zimi.

• Spaljivanjem industrijskog otpada u fabrikamaštedi se novac koji bi otišao na njegov tretman.

• Spaljivanjem slame u poljima rješava seproblem njenog sakupljanja i transporta.



2

Upravljanje otpadom

Otpad

Vježba: Kutija žvakaćih guma

1 Potreban materjial: Donesite na čas kutijužvakaćih guma (poželjno je da žvakaće gumebudu u obliku štapića, prije nego u oblikutableta). Takođe, djelić sažvakane žvakaće

gume, pronađene na podu ili odlijepljenesa zida, klupe ili nekog drugog mjesta.

2 U odjeljenju: Dogovorite se s odjeljenjem da jekutija sa žvakaćim gumama smeće kojeg trebada se oslobode na ovaj ili onaj način. Naravno,obično niko ne baca neiskorišćene žvakaćegume, ostavite čitavu kutiju. U ovoj situaciji,bacanje čitave kutije žvakaćih guma je uslovnastudija slučaja, i sama kutija je uzeta kaoprimjer, zato što je sama kutija zajedno sa štapićima žvakaće gume napravljena od različitihmaterijala (papir, celofan, folija, specijalno obrađeni prehrambeni kaučuk) različitog sastava(ovdje možete napraviti paralelu s domaćim otpadom).

3Podijelite kutiju na odvojene dijelove istog materijala. Pitajte učenike šta se može uraditisa njima. Mogući odgovor je da papir, celofan i folija mogu biti reciklirani. Međutim,imamo i štapiće žvakaće gume koji su napravljeni od lateksa. Ukoliko neko ne dođena neku ideju, jedina stvar koja preostaje biće da ih bacite u kantu za smeće.

4 Zamislite da u vašem gradu postoji spalionica, što znači da ne postoje problemi saspaljivanjem otpada. Na metalnom tanjiru zapalite dio žvakaće gume, koji ste stavili u papiru koji je bila zamotana. Posmatrajte specifičan način na koji gore guma i papir u koji je obmotana i pokušajte da procijenite zagađenje vazduha pored ovakve jedne spalionice.

5 Razmislite o razlici između domaćeg otpada i otpada koji se sastoji od žvakaće gumei njenog omota. Primijetite da neselektovani otpad, koji mi bacamo, veoma često sadržidosta vode. Da bismo ga zapalili, biće nam potrebno mnogo energije da bi voda isparilaprije spaljivanja kao i za samo spaljivanje, pošto sav otpad nije zapaljiv. (na primjer: tekstil,

formaldehidna smola ili abonos).

Začarani krug

1 Koristite za primjer selo ili grad koji spaljuju svoj otpad. Prije časa zamolite šestdobrovoljaca da se upoznaju sa stavovima građanina, privrednika, radnika, susjeda,seljaka i vatrogasca.

2 Napravite brejnstorming argumenata za i protiv spaljivanja otpada i zapišite ih na tabli.Ovo bi mogli biti:Argumenti „ZA”:• Spaljivanjem otpada smanjuje se njegova količina.

• Redukcijom otpada na pepeo u velikoj mjeri smanjuju se troškovi za transport otpadana deponiju.• Spaljivanje je prirodan proces. Sagorijevanje je proces koji se odigrava i u našem tijelu,

kao dio njegovih normalnih funkcija. Samim tim insineracija je proces koji ne ugrožavasredinu.

• Spaljivanje kućnog otpada je vrsta reciklaže. Razlika je samo u tome što spaljivanjemdobijamo energiju, a reciklažom sirovine. Spaljivanje je neka vrsta „energetskereciklaže”.



2Otpad

Argumenti “PROTIV”:• Spaljivanje polja ubija životinje i mikroorganizme, zemlja postaje manje plodna, postoji

rizik od požara i, ako ima puta u blizini, postoji mogućnost da se izazove nesreća.Ova praksa je često izraz neznanja ili, u najboljem slučaju, nedostatka mašte. Bilo bimnogo isplativije ako bi se polja obrađivala i slama sakupljala za neke druge namjene.

• Bacanjem otpada koji sadrži neke vještačke supstance (naročito PVC) tutkala ili drugehemikalije u peć, ili njegovim spaljivanjem na otvorenom, peć se pretvara u reaktor kojiproizvodi opasna hemijska jedinjenja, uključujući i otrovne dioksine. Isto obrazloženjeodnosi se i na spaljivanje industrijskog otpada u fabrikama. Ove količine mogu seumanjiti korišćenjem modernih tehnologija. Otpad može biti apsorbovan ili recikliran.

3 Učenici će najvjerovatnije doći do zaključka da ovaj metod nije ni najmanje bezbjedanza životnu sredinu. Istaknite da spaljivanje ne uništava otpad. U stvari, u pitanju je proceskojim nastaju nove supstance i, samim tim, novi problemi.

4 Podijelite tabelu koja prikazuje Emisije i otpad iz Najraširenijih procesa za tretiranje otpada.

U nastavku...

• Potražite informacije i materijale za čas o selektivnom prikupljanju otpada i recikliranjuotpada — oni se mogu naći u mnogim udžbenicima.

• Predložite odjeljenju da osmisli plan za smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranje različitihtipova otpada. Ovaj plan se može štampati u školskom listu ili okačiti kao poster naodgovarajućem panou ili zidu u školi.

• Pišite o svojoj inicijativi i razgovarajte s lokalnim novinarima da vam pomognu da je objaviteu novinama. Upoznajte javnost s inicijativom preko lokalnih radio-stanica.



2

Upravljanje otpadom

Otpad

Emisije i otpad

Emisije i otpad iz najčešće primjenjivanih procesa spaljivanja

Proces Šljaka Prašina Proizvod Otpadne Gasovi(kg/t) (kg/t) neutralizacije vode (m3)(kg/t) (kg/t)

Suvi 267 22,5 32,5 — 5280

Polusuvi 295 9,2 41,1 — 4500

Vlažni 296 25,0 3,0 500 5000

Zaključak: Spaljivanje ne uništava otpad. Njime se čak proizvode nove supstance,i tako novi problemi.

U gradu neodgovornih građana, donijeta je odluka da se unište divlje deponijei građanima obezbijede sredstva za efikasno zbrinjavanje otpada. Gradska vlastpostavila je brojne kontejnere, rasporedila ih na primjerene lokacije i potpisala ugovors gradskim preduzećem za obavljanje ove usluge. Eliminisanje naplaćivanja za kupljenjesmeća ohrabrilo je javnost na saradnju i na primjereno odlaganje smeće.Divlje deponije su nestale.

Poslije nekog vremena ispostavilo se da količine otpada premašuju očekivanapredviđanja. Građani su neodgovorno bacali u kontejnere sve što im nije bilo potrebno,pa čak i poljoprivredni otpad, kao što je lišće, slama i granje koje se nekad kompostiralo.Gradske vlasti odlučile su da naplaćuju porez prema broju kontejnera koje su punili.

Poslije uvođenja ove mjere, količina otpada se smanjila. Možda je u pitanju rezultat dobrogupravljanja otpadom. S druge strane, možda su građani samo počeli da spaljuju višakotpada. Kao prelazno rješenje, donijeta je odluka da se postave kontejneri za separatnoodlaganje otpada koji je moguće reciklirati, a koji bi građani mogli koristiti besplatno.

Neodgovoran grad



2Otpad

PrevencijaEfikasnije je smanjiti količine otpada, nego poboljšavati metode za njegov tretman.

Primjer: Mnoga čvrsta i tečna goriva sadrže mješavine sumpornih jedinjenja.Bilo bi jeftinije i isplativije ako bi se goriva unaprijed podvrgla tretmanu desumporizacije(proces uklanjanja sumpora), nego opremati elektrane, fabrike i vozila sredstvimaza apsorpciju sumpor (IV)-oksida koji se ispušta u procesu sagorijevanja.

Zagađivač plaćaOni koji su odgovorni za ispuštanje otpada dužni su da pokriju troškove tretmanaotpada.

Primjer: Ako u blizini vašeg grada ili sela postoji postrojenje koje proizvodi otpad,troškovi njegovog tretmana treba da budu pokriveni od strane zagađivača, a neporeskih obveznika.

Princip predostrožnostiSve mogućnosti i posljedice proizvođenja otpada treba predvidjeti.

Primjer: Ovo se može postići kreiranjem projekata i razmatranjem projekatanovogradnje i aktivnosti koje mogu ugroziti životnu sredinu, i to sprovođenjem

studije uticaja na životnu sredinu. Građani imaju pravo da učestvuju u javnimdiskusijama i izraze svoje mišljenje.

Princip blizineProizvodnja dobara i pružanje usluga treba da budu tako organizovani da se najvećekoličine otpada odlažu što je bliže moguće mjestu odakle se crpu sirovine i energija.

Primjer: Ekstrakcija sirovina iz ruda i minerala najefikasnija je ako se preduzima ublizini rudnika/jama, a otpad bi trebalo da se odlaže na istom mjestu. Štaviše, ovo ćepomoći da se smanje troškovi transporta do postrojenja za proizvodnju.

Principi u borbi protiv otpada



Otpad

I n f o r m

a t i v n i l i s t

Začarani krug

Građanin

Koristim industrijski otpad iz obližnje fabrike namještaja. Najviše ivericu i šper-ploče. Iako semalo osjeća dok ložim, barem ne plaćam grijanje. Ugalj je veoma skup, pa je bilo lako donijetiovakvu odluku.

Poslovan čovjek

Cijene za transport otpada rasle su u nekoliko posljednjih godina. Spaljivanjem otpadasmanjujem svoje izdatke.

Radnik

Tačno da šef spaljuje ovaj plastični otpad, ali obezbjeđuje i radna mjesta.

Komšija

Moj komšija spaljuje u svojoj peći smeće koje sadrži plastiku i tutkala. To je potpuno

nepodnošljivo! Moramo da zatvorimo prozore zato što iz njegovog odžaka ide gust dim.Ali šta da radimo? To je njegova kuća i svaki put kad hoću da razgovaram s njim, on mi kažeda ne zabadam nos u tuđe poslove.

Seljanin

Svake godine palim suvu travu u polju i korov u jarkovima. Ovo je brz i jeftin način da se riješimnepotrebne trave i da spriječim širenje korova.

Vatrogasac

Naravno, paljenje polja i korova u jarkovima, kao i loženje otpada kod kuće je nezakonito.I mi imamo obavezu da gonimo ljude koji krše taj zakon, da pošaljemo policiju.Ali ja živim ovdje. Ne mogu da tužakam policiji ljude koje srećem svakodnevno.



Otpad

I


Kompostiranje

Kompost se može napraviti od zdravih biljnih ostataka, slame, kore od krompira, lišća, korova(bez sjemena), trave, ostataka od hrane, prirodnog đubriva, treseta, životinjskog otpada, drvetaili tresetne čađi. Kvalitet komposta zavisi ne neposredno od sastojaka, odnosa i kvaliteta sirovina,već i od načina procesiranja.

Kompostiranje organskog otpada u pravougaonom kontejneru je najjednostavniji i najefikasnijinačin. Ako sami pravite mjesto za kompost od daski, mreže, cigli i drugih materijala bezbjednihza životnu sredinu, zapamtite da obezbijedite najbolju moguću ventilaciju za kompostnu masu.

Mjesto za kompostiranje treba da bude suvo, u sijenci, oko 1 - 1,5 metara široko i dugačko kolikogod je potrebno. Pošto ste uklonili gornji sloj zemlje (oko 20 cm), zemlja ispod komposta trebada se prepokrije zaštitnom folijom, a zatim prekrije slojem treseta debelim oko 20 cm. Na ovupovršinu koja će zadržavati hranljive supstance koje zaliva kompost, stavljaju se materijali zakompostiranje, u slojevima debelim 20 cm, a svaki od slojeva miješa se sa zemljom. Kada piramidadostigne 1 - 1,5 m u visinu, pokriva se sa 10 cm zemlje. Oko piramide se kopa mali kanal, koji se

povremeno puni vodom, kako bi se obezbijedila neophodna vlaga za postepeno razgrađivanjekompostiranih materija. Sadržaj komposta treba da se prekopava nekoliko puta godišnje, ali nečešće nego na svaka dva mjeseca. Poslije miješanja, gornji i donji slojevi postaju srednji sloj.Poslije posljednjeg jesenjeg miješanja, kompost treba prekriti lišćem ili sijenom, da bi se zaštitiood smrzavanja. Ovako ćete za godinu dana dobiti humus.

Osim na otvorenom, kompostiranje se može raditi i u dobro izolovanim kontejnerima.Ovaj tip koristi prirodnu toplotu koja se ispušta usljed fermentacije komposta. Otpad koji se ovakokompostira, sazrijeva neuporedivo brže.

„Dozreli” kompost predstavlja homogenu masu. Ovo đubrivo djeluje brže nego prirodni humusi biljke mnogo lakše apsorbuju njegov sadržaj. Koristi se u jesen ili ljeto — 20 - 40 kg po zasađenomkvadratnom metru.



1

Hemikalije koje koristimo

Hemikalije

Hemikalije koje koristimoAutor: Kliment Mindjov


Uticaj proizvodnje i upotrebe hemikalija na životnu sredinui ljudsko zdravlje


Razred VII — IX

Mjesto Učionica

Nastavni materijali Posteri, video materijal Zeleni paket, razni prenosni uređaji kojikoriste baterije

Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Geografija, Biologija s ekologijom

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• zna koje se hemikalije najčešće upotrebljavaju;• nabroji načine na koje hemikalije utiču na životnu sredinu

i ljudsko zdravlje;• zna da bezbjedno koristi i pohranjuje hemikalije za kućnu

upotrebu;• analizira proizvode iz svakodnevne upotrebe koji sadrže

opasne supstance.

Nastavne metode Izlaganje, diskusija, brainstorming, video prezentacija


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 99/225Hemikalije koje koristimo 99

1Hemikalije

Uvod

Naučnici su identifikovali više od 10 miliona hemijskih jedinjenja (prirodnih ili koje je stvoriočovjek). Oko 100 000 njih proizvode se za komercijalne potrebe, a 200 - 300 novih hemikalijasvake godine dolaze na tržište.

Predviđanja pokazuju da trenutna proizvodnja hemikalija na svjetskom nivou iznosi oko400 miliona tona. Evropa je jedan od najvećih proizvođačkih regiona u svijetu, koji isporučuje38 posto ukupnog svjetskog prometa.

Hemikalije su veliki predmet brige. Značajan broj njih pronađe put do miliona potrošačkihi drugih proizvoda, a odatle odlaze u životnu sredinu.

Mnoge hemikalije ispuštaju se direktno u životnu sredinu ili se bacaju poslije upotrebe.Toksični proizvodi mogu se naći u vazduhu, vodi, zemljištu, biosferi i u hrani koju jedemo.

Aktivnosti

Šta znamo?

1Predstavite informacije o hemikalijama koje su danas u širokoj upotrebi, koristeći tekstiz uvoda i poglavlje Hemikalije sa CD-ROM-a.

2 Koristeći metodu brainstorminga prikupite od učenika informacije o tipovima hemijskihsupstanci koje se najčešće koriste (lijekovi i farmakološki proizvodi, kozmetika, plastika,sapuni, deterdženti, sintetička đubriva i poljoprivredne hemikalije, sintetička vlakna, sintetičkaguma, boje i lakovi, itd.). Razvrstajte odgovore učenika po karakteristikama hemikalija.

3 Iskoristite informacije sa CD-ROM-a i dopunite još neke cifre i podatke, kako biste kompletiralisliku. Naglasite činjenicu da je savremeni život nezamisliv bez hemikalija. Objasnite odjeljenjuda, pored njihovih nesumnjivih prednosti, mnogo hemikalija posjeduje suštinsku manu —negativan efekat na sredinu i zdravlje ljudi.

Baterije: pozitivne i negativne strane

1 Neka učenici donesu na čas različite prenosneuređaje (tranzistore, video igrice, CD plejere,baterijske lampe, itd.).

2 Kako bi pokrenuli diskusiju, postaviteučenicima/učenicama sljedeća pitanja:• Koliko je sati? Da li je vaš sat mehanički ili radi na

baterije? Kojih ima više i u kom odnosu?• Iz kog izvora svi prenosni uređaji dobijaju energiju?

3Objasnite da su baterije u širokoj upotrebi kao izvor energije i da mogu biti opasne

za ljudsko zdravlje i sredinu. Dok još rade, nijesu problem, ali kada se isprazne i bace,postaju vrlo opasne. Određene baterije sadrže teške metale koji mogu ugroziti ljudskozdravlje čak i u malim koncentracijama. To su kadmijum, olovo, živa i drugi metali.Kada se baterije bace, njihov spoljni metalni omotač se razgradi i one rđaju, ispuštajućiteške metale u životnu sredinu. Voda koja prolazi kroz zemlju kad pada kiša može prenijetiove metale u rijeke i jezera ili do podzemnih bunara koje koriste domaćinstva. Jedan odnajopasnijih metala — živa — može ući u tijelo direktno, kroz pijaću vodu, ili indirektno,taloženjem u životinjama ili biljkama koje koristimo u ishrani.

4 Pitajte učenike šta njihovi roditelji rade sa starim akumulatorima. Koji dijelovi akumulatorasu opasni za sredinu (kiselina, olovo i plastika)?

5 Pogledajte neke od baterija koje su donijeli učenici i pokrenite slobodnu diskusiju:„Za šta koristimo baterije u svakodnevnom životu?” Napišite odgovore na tabli i na posteru.



1

Hemikalije koje koristimo

Hemikalije

6 Objasnite kada baterije postaju opasne. Građani bi morali biti svjesni da ovi proizvodiu svakodnevnoj upotrebi sadrže otrovne supstance.

7 Razmislite naglas šta učenici mogu učiniti da riješe problem štetnih baterija.Napišite odgovore na tabli ili posteru.

Neki od odgovora mogu biti:a) Korisititi baterije koje se mogu ponovo puniti. Na taj način će manje baterija biti

u opticaju i manje na smetlištu.b) Sakupite sve baterije i odnesite ih specijalizovanom preduzeću koje obavlja

tretman baterija.

Objasnite odjeljenju da ako takvih preduzeća u vašoj oblasti nema, učenici moguzapočeti inicijativu (makar u svojoj opštini) za sakupljanje i skladištenje baterija.

Hemikalije u domaćinstvu

Predstavite različite hemijske proizvode za domaćinstvo koji se koriste svakodnevno.

Verzija 1

Koristite interaktivno poglavlje Hemikalije u domaćinstvu sa CD-ROM-a kako biste počelidiskusiju. Razmislite koje od opasnih hemikalija se mogu pohranjivati na posebnim mjestimazajedno sa starim baterijama. Usmjerite se na sljedeća pitanja:• Koje hemikalije se koriste najčešće?• Kako su to hemikalije opasne za ljudsko zdravlje i sredinu?• Koje preventivne mjere treba preduzeti?

Verzija 2

1 Prikažite video materijal Živjeti s otrovima.

2 Tražite od učenika da prodiskutuju tri dijela video materijala u pravilnom redosljedu.

• hemikalije u garaži;• hemikalije u kozmetici;• hemikalije u domaćinstvu.

3 Postavite sljedeća pitanja i pokrenite diskusiju:

• Koje su hemikalije u najuobičajenijoj upotrebi?• U kojoj mjeri su hemikalije opasne za ljudsko zdravlje i životnu sredinu?• Koje preventivne mjere se mogu preduzeti?

U nastavku...

• Organizujte sastanak s predstavnicima lokalnih vlasti ili inspekcijskih službi na lokalnom,regionalnom ili nekom drugom nivou.

• Prenesite im svoju inicijativu za prikupljanje starih baterija i zamolite da utvrde mjestou regionu na kojem bi se vršilo njihovo odlaganje ili tretman.

• Napišite tekst o vašoj inicijativi i kontaktirajte novinare da vam pomognu objaviti gau novinama i tako obavijestiti javnost. Kontaktirajte i radio-stanice.



Hemikalije

I


Svakodnevni proizvodi koji sadržeopasne supstance

Neke vrste plastike sadržeorganohlorna jedinjenja

i organske rastvarače.

Većina pesticida sadržiorganohlorna i

organofosfatna jedinjenja.

Neki lijekovi sadrže organskerastvarače i ostatke,

kao i primjese teških metala.

Mnoge boje sadrže teškemetale, pigmente,

rastvarače i organske ostatke.

Baterije sadržeteške metale.

Benzin i drugi naftni derivatisadrže ulja, fenole i drugaorganska jedinjenja, teške

metale, amonijak i kiseline.

Mnogi proizvodi od metalasadrže teške metale,

pigmente, ulja i fenole.

Koža može sadržatiteške metale. Neki tekstilni materijalisadrže teške metale.

Br. Hemikalija/proizvod Koristi se za

Koje vrste hemikalija i opasnih proizvoda možemo sresti u domaćinstvu?





Energija

Transport

Industrija

Ljudske aktivnosti

Poljoprivreda

Šumarstvo

Turizam



EnergijaZnačaj energije u svakodnevnom životu 105Sijalice koje štede struju 110

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Komercijalni vidovi energije”„Obnovljiva energija”

„Kako štedjeti grijanje”„Kako štedjeti struju”

TransportSaobraćaj — automobili 113Saobraćaj — bicikl 119

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Saobraćaj, energija i životna sredina”

Industrija„Ozelenjavanje” industrije 121FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Ekološka revizija industrije”

PoljoprivredaOd zrna do hljeba 125Proizvodi od mlijeka 131Život pčela 135Naše odluke i životinje 140

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Poljoprivreda i evolucija”

„Životinje i mi”

ŠumarstvoŠumarstvo 143

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Sječa drveća”„Recikliranje”

TurizamInvazija turista 147

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Vikend”

Informativni listObnovljivi izvori energije 109Poređenje različitih vrsta sijalica 112Matematički zadatak 112Uputstva za istraživačke grupe 116Eko-automobili sjutrašnjice? 117Odlomak iz knjige Mali princ , Antoana Sent-Egziperija 118Očev hljeb 129Crnogorski proizvodi 134Pčelarski proizvodi 139Dok šetam po šumi 146Poređenje masovnog i seoskog turizma 151


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 105/225Značaj energije u svakodnevnom životu 105

1Energija

Značaj energijeu svakodnevnom životuAutori: Kliment Mindjov, Andras Keri


Uticaj proizvodnje energije na životnu sredinu i značajekonomičnog korišćenja energije


Razred VII — IX

Mjesto Učionica


Nastavni predmeti Fizika, Hemija, Biologija, Geografija, Biologija s ekologijomCiljevi nastave Učenik/učenica treba da:

• objasni kako eksploatacija izvora energije i proizvodnjaenergije imaju uticaj na sredinu;

• navede primjere za obnovljive izvore energije;• kritički ocijeni prednosti i mane različitih izvora energije;• ocijeni da se energetski izvori moraju koristiti razumno

i ekonomično.

Nastavne metode Debata, diskusija, kooperativno učenje, igre, video prezentacija



1

Značaj energije u svakodnevnom životu

Energija

Uvod

Energija utiče na skoro sve ljudske aktivnosti: njomegrijemo domove, ona je pogon za naše automobile,pomoću nje obrađujemo zemlju i ona pokreće sve

naše mašine. Eksploatacija svjetskih izvora energijepodigla je naše standarde života do neslućenih visina.Toliko smo navikli na upotrebu energije da jepreživljavanje prije njenog otkrivanja jedva mogućei zamisliti.

Solarna energija je polazni i najvažniji izvor zaformiranje izvora energije. Postoji nekoliko tipovaizvora energije:

• fosilna goriva (ugalj, prirodni gas i nafta)• nuklearna energija• obnovljivi izvori energije (hidro-energija, vjetar, sunce, geotermalna energija, bio-masa, itd.).

Proizvodnja energije ima negativne posljedice na okolinu. Spaljivanje fosilnih goriva propraćeno

je oslobađanjem kiselih gasova, pepela, čađi i drugih materija. Rudarstvo dovodi do promjenei uništenja pejzaža. Nuklearna energija je rizična, a odlaganje i tretman radioaktivnog otpada jetehnički problem koji tek treba da se riješi. U proteklim godinama ljudi su postajali sve više i višezabrinuti zbog globalnih problema u životnoj sredini, kao što su kisele kiše i klimatske promjene.

Iako se energija može proizvoditi na manje štetne načine po sredinu (korišćenjem obnovljivihizvora, kao što su sunce, vjetar, voda, geotermalna voda i biomasa) ne postoje metodi koji imajupotpuno neutralno djejstvo na životnu sredinu. Zbog toga, jedan od najvećih izazova današnjice jeste efikasnije korišćenje energije u svakodnevnom životu, kao i u proizvodnji dobara i usluga.

Aktivnosti

Proizvodnja energije i životna sredina

1Pitajte učenike sljedeće:

P: Odakle dolazi energija kada šetate, trčite ili vozite bicikl?O: Energija dolazi od „sagorijevanja” hrane u organizmu.P: Koji izvori energije su vam poznati?O: Neki od primjera su ugalj, nafta, struja, drvo, hidro-energija (voda), sunce i vjetar.P: Koji je izvor energije najvažniji?O: Sunčeva energija, tj. sunce.

2 Objasnite da je u današnje vrijeme energija sastavni dio svih ljudskih aktivnostii da je moderan život nezamisliv bez nje. Tokom cijelog proizvodnog ciklusa energije —od ekstrakcije do potrošnje — svi tipovi energije na izvjestan način utiču na životnu sredinu.

3Prikažite video materijal Komercijalni vidovi energije i diskutujte o njemu.

4 Pokrenite diskusiju o negativnim efektima na životnu sredinu mnoštva aktivnosti koje prateproizvodnju energije, uključujući:• rudarstvo (mijenja i uništava krajolik);• vađenje fosilnih goriva (ispuštanje štetnih gasova, pepela, čađi i drugih zagađujućih materija);• nuklearne elektrane (postoji veliki rizik od akcidenata — kao što je Černobil — a radioaktivni

otpad, njegovo skladištenje i tretman, još uvijek predstavljaju neriješen problem) ;• velike brane i hidroelektrane (u izgradnji dolazi do preseljenja i gubitka doma za mnoge

ljude, uništavaju se šume i obradiva zemlja, uticaj na ribe i životinjski svijet je negativan,uništava se obližnji pejzaž).


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 107/225Značaj energije u svakodnevnom životu 107

1Energija

Primjeri negativnih efekata u Crnoj Gori (rudarstvo — Pljevlja, hidroelektrana Piva)

Napišite odgovore na tabli. Pomozite učenicima dopunjujući informacije prikazivanjempoglavlja Energija sa CD-ROM-a.

5Naglasite da su načini za redukciju negativnih efekata po sredinu eksploatacije iproizvodnje energije povezani sa:• eksploatacijom obnovljivih izvora energije i• ekonomičnom i efikasnom eksploatacijom.

Kojem izvoru energije dajete prednost?

Prikažite video materijal Obnovljiva energija

Priprema

1 Nedjelju dana prije časa objasnite da je cilj predstojeće debate da se predstave i prodiskutujurazličiti pogledi o tome koji obnovljivi izvori energije su najprimjenjiviji u našoj zemlji.

2Neka pet dobrovoljaca predstavlja vladu, a drugih pet neka brani stavove„zelene” organizacije.

3 Podijelite učenike u četiri grupe i dajte svakoj grupi informacije o jednom od ponuđenačetiri izvora obnovljive energije (vjetar, solarna energija, geotermalna energija i biomasa)iz teksta Obnovljivi izvori energije.

Zadatak obje grupe je da ubijede građane i vladu da je neophodno investirati u korišćenjeodređenog izvora energije koji se zastupa, i da se na taj način utiče na kreiranje budućenacionalne energetske strategije. Ohrabrite ih da potraže dodatne informacije i činjenicekojima će poduprijeti svoje argumente u debati. Zadatak zelenih organizacija jeste dapredstave činjenice koje idu u prilog zahtjevu zamjene tradicionalnih energetskih izvoraobnovljivim izvorima energije. S druge strane, zadatak vlade jeste da usvoji realnu i održivuenergetsku strategiju.

Obezbijedite informacije iz teksta Nedostaci obnovljivih izvora energije predstavnicimavlade i zelenih organizacija.

4 Neka grupe razmisle o odgovarajućim promotivnim informacijama i materijalima(logoi, crteži, slike, fotografije), kako bi ih cjelishodno upotrijebili u debatama.

Debata

1 Premjestite školske stolove tako da formiraju krug.Podsjetite učenike da pravila debate zahtijevaju učtivoponašanje za vrijeme diskusije.

2Unaprijed odredite po kom će redu grupe predstavljati

svoje argumente (izvlačenjem slamke, kockom).Dajte svakoj grupi pet minuta za pripremu.

3 Poslije prezentacija, predstavnici vlade i zelenihorganizacija mogu postaviti dodatna pitanja.Odgovori treba da budu kratki i jezgroviti.

4 Neka predstavnici vlade i zelenih organizacija glasaju za prijedlog koji najviše odgovarasituaciji u zemlji. Ohrabrite ih da se slože i oko složenijih rješenja, koja bi uključivalai kombinaciju energetskih resursa, ali bi u tom slučaju trebalo utvrditi koji se izvoriobnovljive energije mogu efikasno koristiti u određenim regionima zemlje.



1

Značaj energije u svakodnevnom životu

Energija

Kako čuvati energiju

1 Pitajte učenike koji način grijanja koriste kod kuće. Napravite spisak različitih načina grijanja.

2Pokrenite diskusiju na sljedeće teme:

• Koje su prednosti i mane raspoloživih vrsta grijanja?• Da li je grijanje doma, učionice ili radnog mjesta povezano s velikim izdacima?• Koji su loši načini za podešavanje temperature (otvaranje prozora, na primjer)?

3 Pokrenite razgovor o najčešće upotrebljavanim materijalima za izgradnju objekata.

• Koji od njih su termoizolacioni (drvo, plastika, tekstilni materijali, nepomičan vazduh)?• Koji od njih zadržavaju toplotu (beton, cigla, staklo, vazduh koji cirkuliše)?

4 Postavite pitanja i prodiskutujte:

• Koja je svrha duplih prozora, s prostorom za vazduh ostavljenim između dva stakla?• Čemu služe zavjese?• Koji dijelovi učionice su prenatrpani (namještajem, učilima itd.)? Kako se može

poboljšati izolacija?

5 Prezentujte dva video isječka: Kako štedjeti struju i Kako štedjeti grijanje.

6 Razmotrite glavne ideje iz video materijala. Pitajte učenike da opišu kako se ono štosu vidjeli odnosi na prakse koje se primjenjuju u njihovim domovima.

U nastavku...• Neka učenici naprave plan za uštedu grijanja i poboljšanje izolacije u svom domaćinstvu.

Ovaj plan se može nazvati „Energetska efikasnost u domaćinstvu”.• Razmotrite najbolje planove i sugestije.• Neka učenici podijele svoja razmišljanja s ukućanima. Napravite poster na kojem će biti

najbolje ideje, ili ih objavite u školskim novinama.

Nedostaci obnovljivih izvora energije

Uprkos svim svojim prednostima, korišćenje

obnovljivih izvora proizvodi i neke negativneefekte na životnu sredinu. U budućnosti,korišćenje elektrana koje energiju crpuiz obnovljivih izvora, zahtijevaće velikepovršine i imaće negativan vizuelni uticaj(solarne ploče, elektrane na vjetar itd.),proizvodiće buku (elektrane na vjetar)ili će ugrožavati kvalitet vazduha(geotermalna energija, spaljivanje biomase).



Obnovljivi izvori energije

Energija vjetra je mehanička energija (kinetička). U upotrebi je od

srednjeg vijeka kod vjetrenjača i brodova jedrenjaka. Savremeneelektrane na vjetar efikasno pretvaraju mehaničku energijuu električnu. Električna energija koja se dobija na ovaj način malo je skuplja od one koja se proizvede u termoelektranama. Od 1980.godine kapaciteti elektrana na vjetar su povećani za više od 3000puta, naročito u Sjevernoj Americi i zapadnoj Evropi. Elektranena vjetar ne zagađuju vazduh hemikalijama, ali su veoma bučne.Postavljanje više elektrana na manjem prostoru daje bolje i efikasnijerezultate eksploatacije (mnogi ljudi, ipak, nalaze da je ovo ružan

prizor). Ove elektrane rade efikasnije s vjetrovima većih brzina, ali lako stradaju ako su vjetroviprejaki (na primjer, u slučaju orkanskih vjetrova).

Solarna energija je najmoćniji izvor energije. Široka upotreba solarne

energije ograničena je potrebom velikih površina za postavljanjem ploča,kao i stalnom promjenom količine sunčeve svjetlosti. Dva su osnovnanačina za eksploataciju ovog izvora. Prvi je putem izgradnje bojlera.Voda u njima ključa i zatim isparava usljed djelovanja solarne energijekoja se usmjerava ogledalima, a zatim para pokreće turbine. Ovi bojlerizahtijevaju velike površine. Na primjer, jedna elektrana od 80 megavatasastoji se od 852 bojlera, a svaki od njih je prečnika 100 metara.Drugi metod je korišćenje solarnih ploča koje direktno pretvarajusolarnu energiju u elektricitet. Ove ploče ne zagađuju životnu sredinu,ali predstavljaju ozbiljan ekološki problem zato što su ploče potrošne i postaju otpad.Solarne ploče se izrađuju u više varijanti, što ih čini veoma pogodnim za podmirivanje potrebaza strujom pojedinačnog domaćinstva. Najbolje učinke imaju u pustinjskim područjima.

Geotermalna energija nastaje kada se energija tople vode transformišeu elektricitet preko generatora koje pokreću turbine. Eksploatacijageotermalne energije proizvodi termalno zagađenje. Štaviše, korišćenjetople vode izaziva velike probleme zbog korodiranja opreme, štopredstavlja dodatne troškove.

Energija biomase može se proizvoditi spaljivanjem biljne mase. Ovajmetod ne ugrožava sredinu, zato što je ugljen (IV)-oksid koji se oslobađau atmosferu zanemarljiv. Razlog za ovo je taj što je količina ugljen(IV)-oksida koji apsorbuju biljke u procesu fotosinteze ista kao količina

koja se oslobađa u spaljivanju biomase. Spaljivanje biomase, ipak,propraćeno je oslobađanjem ugljen-monoksida i čađi. Štaviše, efikasnostturbina nije pretjerano visoka, što ovaj metod čini skupim, a potrošnjubiomase neopravdano visokom. Jedno od mogućih rješenja jerazlaganje biljne mase u gas (kao što je metan), koji se zatim spaljujeu turbinama, dajući efikasnije rezultate. Za ovaj metod ima budućnostina mjestima koja proizvode mnogo poljoprivrednog otpada. Metanol i etanol koji se dobijajuiz procesa fermentacije biomase mogu se koristiti direktno kao gorivo za automobile.U Brazilu otpad iz prerade šećerne trske ostavlja se da fermentira, a alkohol — koji se dobija izovog procesa — koristi se za pogon vozila koja imaju motore posebno modifikovane za ovu svrhu.

109

Energija

I




2

Sijalice koje štede struju

Energija

Uvod

Tradicionalan tip sijalice je u najširoj upotrebi,zbog cijene, ali i zato što je u širokoj prodaji.Uprkos tome, sijalice koje štede struju suodrživo rješenje. Sijalice koje štede struju(izgledaju skoro isto kao obične sijalice) rade na

sličan način kao lampe koje koriste tinjajućepražnjenje, ali su efikasnije i duže traju.

Pošto su sijalice koje štede struju novena tržištu i skuplje, one još uvijek nijesupretjerano popularne u srednjoj i istočnojEvropi. Ali svakako više ljudi bilo bi spremnoda u njih investira kada bi razumjeli njihoveprednosti. Obične sijalice troše 95 odsto

energije na usijano vlakno, dok se samo pet odsto pretvara u svjetlo. Sijalica koja štedi strujutroši šest puta manje energije i traje osam puta duže od normalne obične sijalice.

Kupovina sijalice koja štedi struju samo je jedan od načina za smanjenje energetske potrošnje,koja je najveći uzrok zagađenja planete. Većina ljudi ipak ostaje nesvjesna prednosti i kupujenormalne obične sijalice ili zbog ustaljenih navika ili zbog brige oko izdataka. Međutim,

ovakva štednja se u nekim slučajevima može pokazati dugoročno skupljom — kako za novčanik,tako i za životnu sredinu.

Aktivnosti

Upitnik

1 Nedjelju dana prije planiranih časova, podijelite učenicima upitnik Sijalice i proizvođači .Podijelite odjeljenje u grupe i zadajte im da sprovedu istraživanje. Njihov zadatak je dasakupe informacije iz radnji o različitim vrstama sijalica koje se prodaju na tržištu.

2 Neka učenici razmotre rezultate istraživanja, dajući odgovore na sljedeća pitanja:

• Koje su sijalice skuplje? Koliko skuplje?• Koje su sijalice ekonomičnije?

Sijalice koje štede strujuAutor: Justina Jedrzejewska

Ključnikoncepti/sadržaji Sijalice koje štede struju su najekonomičniji i po sredinunajbezbjedniji način da osvjetlite vaš dom.

Trajanje 30 minuta pripreme učenika prije časa; 1 - 2 školska časa

Razred VII — IX

Mjesto Učionica

Nastavni materijali Digitroni, posteri, pribor za likovne aktivnosti

Nastavni predmeti Fizika, Biologija, Biologija s ekologijom

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• zna razliku između tradicionalnih i energetski efikasnih sijalica;

• razumije značaj efikasnosti i isplativosti sijalica koje štede struju;• razvije svijest o ekonomičnoj upotrebi izvora energije.

Nastavne metode Terenski rad, matematički zadaci, diskusija, dramska radionica


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 111/225Sijalice koje štede struju 111

2Energija

• Koje sijalice su najpopularnije, i koje su bolje reklamirane (atraktivno pakovanje,korisne informacije, poznate tržišne marke)? Nosi li pakovanje informaciju o njihovimprednostima za uštedu energije?

• Da li porodice učenika, njihovi poznanici i komšije koriste sijalice koje štede struju?

3Prodiskutujte sljedeće: Zašto su tradicionalne sijalice popularnije od onih koje štede struju?

Neka učenici zapišu odgovore na tabli. Među ovim razlozima su: ustaljenost navika,nedostatak informacija o efikasnosti sijalica koje štede struju, zanemarivanje ekološkihproblema i izdaci.

4 Prodiskutujte kako se ovi stavovi mogu prevazići i kojim argumentima.

Promotivna vježba

1 Neka učenici naprave reklamnu kampanju za sijalice koještede struju. Podijelite odjeljenje u grupe i neka svaka

grupa pripremi reklamu koja će imati posebnu ciljnu grupupotencijalnih kupaca (tj. oprezne, štedljive, neobaviješteneitd.). Ove reklame mogu se napraviti kao vizuelni ili likovniradovi, ili mogu biti odglumljeni kao skeč.

2 Pošto su grupe prezentovale svoj rad, razmotrite kojereklame su najefektnije i/ili najubjedljivije.

Matematički zadatak

1 Neka učenici riješe sljedeće matematičke zadatke, koristeći podatke iz upitnika i formuleiz primjera Matematički zadatak.

2Razgovarajte o rezultatima. Koja sijalica je isplativija i efikasnija? Koliko puta isplativijai efikasnija?

3 Predstavite učenicima primjer Principi za ekonomičnu upotrebu osvjetljenja.

U nastavku...

• Neka učenici nabroje sve izvore svjetla u svom domaćinstvu.• Neka izračunaju količinu energije koja se utroši za ove potrebe.• Uporedite rezultate sa zamišljenom situacijom u kojoj bi sve sijalice u kući bile zamijenjene

onima koje štede struju. Koliko tradicionalnih sijalica se može koristiti na račun struje

ušteđene korišćenjem sijalica koje štede struju?

• Koristite štedljive sijalice kad god je to moguće.• Izbjegavajte bojene sijalice, pošto troše više energije.• Koristite lampe koje dobro odražavaju svjetlo (abažuri, lusteri).• Kada radite, koristite radije direktno svjetlo od izvora iznad glave.• Brišite redovno prašinu s lampi.• Maksimalno iskoristite sunčevo svjetlo, bojeći zidove u svijetle boje i postavljajući

namještaj blizu prozora.• Gasite svjetla kad god je to moguće, čak i na kratke periode vremena.

Principi ekonomične upotrebe svjetla



Energija

I n f o r m

a t i v n i l i s t

Matematički zadatakp1 — snaga štedljive sijalice [W]p2 — snaga tradicionalne sijalice [W]t1 — životni vijek štedljive sijalice [h]t2 — životni vijek tradicionalne sijalice [h]t — vrijeme mjerenja (za potrebe zadatka: t = t1)c1 — cijena štedljive sijalice [RSD]c2 — cijena tradicionalne sijalice [RSD]a — cijena 1kWh [RSD/kWh]S — efikasnost štedljive sijalice

Proizvođač Tip sijalice Cijena Efikasnost Informacijeu reklami i

na pakovanju

S= 0,001 ta (p2 – p1) + — c2 – — c1tt2

Tip Prosječna cijena Prosječna snaga Prosječan(u EUR) životni vijek

Statistika

tradicionalna EUR 0,50 60 vati 1000 satisijalica

štedljiva EUR 5,0 11 vati 8000 sati

sijalica

tt1

Poređenje različitihvrsta sijalica


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 113/225Saobraćaj — automobili 113

1 Transport

Saobraćaj — automobiliAutor: Kliment Mindjov


Posljedice korišćenja automobila na životnu sredinu

Trajanje Tri školska časa

Razred V — IX

Mjesto Učionica, na otvorenom (područja s gustim saobraćajemi dobrim uslovima za posmatranje)

Nastavni materijali Posteri, video materijal Zeleni paket, računar i pristup internetu

Nastavni predmeti Priroda i društvo, Geografija, Hemija, Biologija s ekologijom,

Građansko vaspitanje, Tehnika i informatikaCiljevi nastave Učenik/učenica treba da:

• zna vrste prevoznih sredstava;• objasni koje negativne efekte na životnu sredinu izazivaju

moderna prevozna sredstva;• analiziraju mogućnosti za poboljšavanje ekološke bezbijednosti

automobila putem tehničkih i organizacionih rješenja.

Nastavne metode Izlaganje, razgovor, video prezentacija, diskusija, terenski rad



1

Saobraćaj — automobili

Transport

Uvod

Svijet kakav poznajemo i standard života koji uživamo bio bi nemoguć bez savremenihprevoznih sredstava. Efikasan saobraćajni sistem je od suštinskog značaja za ekonomski razvoj.Lična pokretljivost/mobilnost zbog posla, učenja ili odmora suštinski su aspekt modernog života.

Integracija nacionalnih tržišta, opšti ekonomski razvoj i veći dohoci doprinijeli su da saobraćajpostane sektror s najvišim rastom.

Iako su koristi modernog saobraćaja nesumnjive, njihova cijena je visoka. Jedan od najvećihproblema modernog, motorizovanog saobraćaja je taj što potrošači plaćaju samo dio ukupnogtroška, dok se ostatak naplaćuje društvu kroz posredne negativne posljedice, kao što suzagađenje vazduha i saobraćajne nesreće, koji se tretiraju kao nepoželjni, prateći efekti.

Saobraćaj se često navodi kao najveći faktor ekološkog pritiska od svih drugih nacionalnihsektora. Izgradnja i održavanje putne infrastrukture predstavlja značajan udio vladinih rashoda.Visoki troškovi koji se nagomilavaju usljed saobraćajnih nesreća, buke, zagađenja vazduha,potrošnje energije i prirodnih dobara, moraju se ubrojati u ove neželjene efekte. Ne postojivid motorizovanog saobraćaja koji je bezbjedan za životnu sredinu.

AktivnostiSaobraćaj, energija i životna sredina

1 Prikažite obrazovni film Saobraćaj, energija i životna sredina, koji se nalazi u videomaterijalu.

2 Porazgovarajte o sljedećim pitanjima:

• Zašto je svijet danas toliko zavisanod prevoznih sredstava?

• U koje svrhe se koristi saobraćaj?• Kako se saobraćajni sektor

razlikuje od zemlje do zemlje?

• Koliko se novih automobilaproizvede dnevno? (oko 100 000)

• Da li se može očekivati da ćeproizvodnja automobila rasti izgodine u godinu?

• Koji su izgledi javnog prevoza?

Poboljšajte diskusiju predstavljanjem dodatnih informacija, koristeći podatke iz uvodai poglavlja Saobraćaj na CD-ROM-u.

3 Pripremite učenike za predstojeće terensko istraživanje.

4Podijelite učenike u četiri grupe i objasnite im zadatke. Nazovite ih:

• saobraćajna komisija• komisija za parking• komisija za otpad i sanitarna pitanja• komisija za životnu sredninu.

Terenski rad

Podijelite informativne listove Uputstva za istraživačke grupe i prema njima sprovedite terenskoistraživanje.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 115/225Saobraćaj — automobili 115

1 Transport

Ravnoteža

1 Neka predstavnici grupa saopšte rezultate svog istraživanja. Dajte svakoj grupi po petminuta za kratak izvještaj, i dva do tri minuta za dodatna pitanja ostalih grupa. Koristitepodatke o životnoj sredini i druge specifične informacije koje ćete pronaći na CD-ROM-ukako biste ojačali argumente grupa.

2 Pokrenite slobodnu diskusiju na sljedeću temu: „Kako možemo poboljšati uslove saobraćajau našem gradu?” Napišite odgovore na tabli. Neka učenici naprave sažetak rezultataispitivanja; u međuvremenu, dodajte prijedloge za poboljšanje situacije i kreirajte akcioni plan.

„Samo djeca znaju šta traže...”

1 Objasnite učenicima da saobraćaj proizvodi uticaje na životnu sredinu (prirodnu i urbanu),kao i na ljudsko zdravlje. Otvaranje regiona srednje i istočne Evrope i razvijanje vezatrgovinske razmjene povećalo je zahtjev za teretnim i putničkim saobraćajem. Kopnenisaobraćaj između zapadne i istočne Evrope, prema predviđanjima, porašće otprilike četiriputa, a željeznički tri.

2Podijelite informativni list Mali princ sa strane 118. Neka učenici daju svoje viđenjeSent-Egziperijevog teksta i uporede njegove opservacije o tome kako se prevozna sredstvakoriste u današnje vrijeme i na cijelom svijetu.

3 Pokrenite diskusiju pitanjima:

• Da li je izbor dugačkog putovanja do posla uvijek neophodan?• Kako bi uticalo na životnu sredinu to kad bi svi bili zaposleni u neposrednoj blizini

mjesta na kojem žive?• Šta bi se desilo ako bi potrošači kupovali jabuke koje su gajene u njihovom području,

umjesto nekih drugih vrsta koje se dovoze iz daleka?

4Ohrabrite učenike da daju druge primjere neisplativog transporta robe i putnika

u njihovom regionu ili gradu. Napišite ih na tabli ili posteru.

5 Ohrabrite učenike da pročitaju Malog princa. Koje se još ekološke ili etičke porukemogu iščitati iz knjige? Napišite ih na posteru.

U potrazi za eko-automobilom sutrašnjice

1 Koristeći CD-ROM demonstrirajte neefikasnost većine popularnih modela automobila,pokazujući interaktivnu ilustraciju gubitka energije iz različitih dijelova vozila.

2 Pokrenite diskusiju na sljedeću temu: „Kako možemo umanjiti štetne uticaje automobilana sredinu?” Pomozite učenicima upoznajući ih s tekstom U potrazi za eko-automobilomsutrašnjice. Naglasite činjenicu da tehnička poboljšanja neće biti dovoljna da se prevaziđuproblemi koje izaziva moderan saobraćaj. Mnogo toga takođe zavisi od ponašanja vozača,kao i od drugih činilaca koji utiču na saobraćaj.

3 Otvorite internet stranicu na adresi: www.motoros-friends.hu/gyozo/fahrschule/i pogledajte zabavni i ironični NE-edukativni video: Da i ne. Neka studenti porazgovarajuo izjavi koja se pojavljuje na kraju filma: „Reci mi kako voziš i ja ću ti reći kakva si budala...”

U nastavku...

• Neka učenici s ukućanima podijele svoja nova saznanja iz učionice i s terenskog istraživanja.• Organizujte sastanak učenika, njihovih roditelja, predstavnika lokalne vlasti i medija kako

biste razmijenili poglede na to koje se pozitivne ekološke promjene vezane za saobraćaj

mogu uvesti u vašoj zajednici.



Uputstva za istraživačke grupe

Saobraćajna komisija treba da posmatra raskrsnicu s gustimsaobraćajem u trajanju od 30 minuta, i da odgovori na sljedeće:• Koliko vozila (auta, kamiona, autobusa) je prošlo raskrsnicom

za tih 30 minuta?• Koji postotak vozila su automobili?• Koliko je ovih automobila prevozilo samo jednog putnika

(samo vozač u kolima)? U koliko auta je bilo dvoje iliviše putnika?

Neka grupa izrazi svoje mišljenje o najrazumnijem inajefikasnijem korišćenju automobila.

Komisija za parking treba da posmatra situaciju oko parkiranjavozila u obližnjem centralnom gradskom području.Neka pokušaju da nađu odgovore na sljedeća pitanja:• Gdje i kako su automobili parkirani?• Ometaju li mjesta za parkiranje prolaz pješacima, stvaraju

li probleme motornom saobraćaju ili kače površine parkova,dječijih igrališta, itd.? Neka učenici opišu neke primjere.

• Ima li nepropisno parkiranh automobila? Koliko vozačapoštuje propisana pravila parkiranja?

Komisija za otpad i sanitarna pitanja treba da posjeti urbano

područje u blizini škole i utvrdi:• Koliko napuštenih vozila ima u tom području?• U kakvom su stanju? Kakav vizuelni utisak ostavljaju?

(Snimite nekoliko fotografija ili napravite skice vaših utisaka.)• Postoje li mjesta van grada ili sela na kojima se mogu naći

napuštena vozila?• Postoji li preduzeće ili služba koja je odgovorna za uklanjanje

i/ili popravku starih vozila? Da li vaš grad čini sve što jemoguće da riješi problem napuštenih ili slupanih vozila?

Komisija za životnu sredinu treba da posjeti raskrsnicu s gustim

saobraćajem, autobusku stanicu i garažu i da utvrdi sljedeće:• kvalitet vazduha• nivoe buke• ugroženost koju predstavljaju za motocikliste, bicikliste,

pješake, putnike u javnom saobraćaju. Neka grupa sastavizaključak svojih posmatranja.

116

Transport

I n f o r m

a t i v n i l i s t



Transport

I


Eko-automobili sjutrašnjice?

Švajcarska isprobava uvođenje zajedničkih vozilaU Švajcarskoj 36 000 ljudi drži u zajedničkom vlasništvu oko 1400 automobila i 800 rezervisanihparking mjesta. Oko 250 ovih automobila su u blizini željezničkih stanica. Ova privlačnainicijativa nastala je saradnjom javnosti i željeznice.

Hibridni automobili

Proizvodnja novih generacija hibridnih automobila je mogućnost koja obećava.Hibridni auto kombinuje upotrebu motora s unutrašnjim sagorijevanjem s električnimmotorom, što povećava iskoristivost goriva, a smanjuje značajno emisije izduvnih gasova.Kada auto stane, motor se automatski gasi. Prilikom kretanja ili kočenja, koristi se kinetičkaenergija za punjenje baterija. Jedna od najvećih prednosti hibridnog auta je ta što nijepotrebno graditi novu infrastrukturu za punjenje goriva.

Nova goriva

Korišćenje novih goriva, kao što su etanol ili vodonik, ima za cilj pronalaženje bezbjednijegpogonskog sredstva. Etanol stvara izduvne gasove koji se sastoje od vodene pare i ugljenik(IV)-oksida; vodonik proizvodi samo vodenu paru. Najveća mana ovih goriva jeste ta što se morapodizati nova infrastruktura za tankovanje goriva. Bezbjedno korišćenje vodonika u motorima je problem koji još uvijek nije riješen. Motori koji rade na prirodan gas, koji uspješno zamjenjujuštetne dizel motore, koriste se u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope i na mnogo mjestapostali su standard u javnom prevozu.

Ekonomično korišćenje goriva

Još do prije nekoliko godina zvučala bi nevjerovatno tvrdnja da je moguće napraviti auto kojitroši tri litara goriva na 100 kilometara. Članovi pokreta Grinpis (Greenpeace) dokazali su

suprotno kada su tehničkim poboljšanjima uspjeli da smanje potrošnju goriva na polovinu.Danas je nekoliko modela na tržištu — svaki od njih koristi gorivo vrlo efikasno.



Transport

I n f o r m

a t i v n i l i s t

Odlomak iz knjige Mali princ ,Antoana Sent-Egziperija

„Dobro jutro”, poželio je Mali princ.„Dobro jutro”, odgovorio je skretničar na željeznici.„Šta vi radite ovdje?”, pitao je Mali princ.„Razvrstavam putnike u hrpe od po hiljadu”, rekao je skretničar.„Usmjeravam vozove koji ih odvoze, sad lijevo, sad desno.”

Blještav i osvijetljen brzi voz u prolazu, grmeći kao oluja, zatresao je skretničarevu kućicu.„Baš žure”, rekao je Mali princ. „Traže nešto?”„E, to ne zna ni sam mašinovođa”, rekao je skretničar.

A onda je drugi blještav i osvijetljen brzi voz progrmio u suprotnom pravcu.„Šta, već se vraćaju?” pitao je Mali princ.

„Nijesu to oni isti”, rekao je skretničar. „To je razmjena”.„Nije im se dopalo tamo gdje su bili?”„Niko nije zadovoljan onim gdje je”, rekao je skretničar.

A onda su čuli grmljavinu blještavog i osvijetljenog brzog voza.„Je l’ on to juri one prve putnike?” upita Mali princ.„Ne jure oni ništa”, objasnio je skretničar. „Spavaju unutra ili zijevaju. Samo djeca pritiskajunoseve uz staklo”.„Samo djeca znaju šta traže”, kazao je Mali princ. „Zavole svoju krpenu igračku i ona impostane strašno važna, i ako im je oduzmu, djeca plaču”.„Blago djeci,” rekao je skretničar.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 119/225Saobraćaj — bicikl 119

2 Transport

Uvod

Pojava automobila toliko je izmijenila svijet, da je malo ljudi svjesno koliko ljudske mobilnosti još uvijek zavisi od fizičke aktivnosti — tj. od pješačenja i vožnje bicikla. Prije trideset godina,proizvođači automobila predvidjeli su da će automobili zamijeniti bicikle, kao lično prevoznosredstvo broj jedan na svijetu, ali se desilo nešto sasvim suprotno.

Danas je na svijetu dva puta više bicikala nego automobila, i skoro tri puta više njih se proizvodi nagodišnjem nivou. Samo u Aziji biciklom se prevozi više ljudi nego automobilima na cijelom svijetu.

U Danskoj, Francuskoj, Švedskoj i Holandiji,voženje bicikala u gradu promoviše se jošod ranih sedamdesetih godina prošlog vijeka.Danas, 33 odsto Holanđana daje prednostbiciklu kao prevoznom sredstvu. Broj biciklistau gradovima kao što su Odenze iliKopenhagen (Danska), Bazel (Švajcarska)i Hanover (Njemačka) predstavlja20 - 25 odsto ukupne populacije.

U uslovima gradskog saobraćaja, automobilii bicikli kreću se približno istom prosječnom

brzinom. Kada se koriste posebne stazeza bicikle, biciklisti često putuju brže negoautomobili na razdaljinama ispod 10km.

Aktivnosti

Šta znamo o biciklu?

1 Za zagrijavanje, postavite sljedeća pitanja:

• Vozite li bicikl?• Koliko često i u kojim prilikama vozite bicikl?• Da li je potrebna energija za pokretanje bicikla? Odakle dolazi ta energija?

Saobraćaj — biciklAutor: Kliment Mindjov

Ključnikoncepti/sadržaji Biciklom u budućnost


Razred V — IX

Mjesto U učionici, na otvorenom

Nastavni materijali Tabla, posteri ili listovi papira

Nastavni predmeti Poznavanje prirode, Priroda i društvo, Fizika, Fizičko vaspitanje,Tehnika i informatika

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:

• objasni značaj bicikla za putovanje na kratkim razdaljinama;• ocijeni prednosti vožnje bicikla (u odnosu na ostala

prevozna sredstva) za zaštitu životne sredine.

Nastavne metode Izlaganje, brainstorming, eksperiment, diskusija



2

Saobraćaj — bicikl

Transport

2 Objasnite da svaka vrsta transporta zahtijeva utrošak nekog vida energije.Pitajte sljedeće:• Koja goriva koriste automobili? (benzin, dizel)• Šta pokreće tramvaje i trolejbuse? (elektricitet)• Šta pokreće vozove? (ugalj, dizel, struja)• Koje gorivo koriste avioni? (kerozin)

Objasnite da hodanje takođe zahtijeva energiju koja dolazi od hrane.

3 Odaberite tačku u vašem mjestu na udaljenosti od dva ili tri kilometra i pitajte dobrovoljceda zamisle različite vidove transporta kojima bi mogli doći do te tačke (pješke, biciklom,autobusom ili helikopterom). Objasnite da u svakom pojedinačnom slučaju kretanjezahtijeva utrošak energije. Pitajte učenike da pobroje prevozna sredstva ređajući ih pokoličini energije koju troše.

4 Naučni proračuni prikazani u datoj tabeli pokazuju količinu energije koja je nekomeneophodna za prelaženje dužine jednog kilometra. (Proračuni su u kalorijama, ali možeteih prezentovati figurativno, kao komade hljeba.) Koji zaključak se može izvući?

Kako da pomognemo biciklistima?

1 Prodiskutujte na sljedeće teme i zapišite odgovore na tabli: Koji faktori ometaju vožnjubicikla? (loši vremenski uslovi, gust saobraćaj, zagađenje vazduha, cijena bicikla, itd.)

2 Vožnja biciklom ima veliki broj prednosti koje ljudi rijetko cijene. Koje su to prednosti?Zapišite prijedloge učenika na tabli.

3 Diskutujte s učenicima o tome šta se može učiniti da se ove prepreke prevaziđu?Zapišite odgovore na tabli. Razmotrite neke bezbjedne i zdrave biciklističke putanjeu vašoj zajednici.

U nastavku...

• Izađite u prirodu i organizujte trku „zeca i kornjače”. Tražite dobrovoljce kojiće se uobičajenom brzinom hoda uputiti do nekog odredišta. Druga grupa će na istoodredište krenuti biciklima. Otkrijte koliko puta biciklisti mogu da pređu određenurazdaljinu za vrijeme koje pješacima treba da istu razdaljinu pređu samo jedanput.

• Organizujte ekskurziju na biciklima do obližnjeg mjesta. Zabilježite i opišite sve promjenena putevima ili u gradu koje mogu učiniti vožnju biciklom bezbjednijom i praktičnijom.Napravite sažetak prijedloga i pošljite ga lokalnim vlastima ili organizujte sastanak s njima,gdje možete predstaviti svoje prijedloge.

Energija potrebna za prelazak jednog kilometra

Prevozna sredstva Potrebna energija

Kalorije U zalogajima hljeba

bicikl 22 1

pješice 62 3

autobus/voz 550 25

auto 1200 55

helikopter/avion 170000+ 7800+


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 121/225„Ozelenjavanje” industrije 121

1

Uvod

Industrijska revolucija promijenila je tok ljudske istorije. Odomaćena upotreba mašina dovela

je do ubrzanog otvaranja fabrika, do nastanka vozila i uređaja koji zamjenjuju manuelni rad.Ljudi sa sela pohrlili su u gradove u potrazi za boljom nadnicom, pošto su poljoprivredne mašinenjihov dotadašnji posao obavljale brže i bolje. Životni standard je porastao.

Industrija

„Ozelenjavanje” industrijeAutor: Kliment Mindjov


Kako „ozelenjeti” industriju?


Razred VI — IX

Mjesto Učionica, na otvorenom (posjeta fabrici)


Nastavni predmeti Geografija, Hemija, Biologija, Biologija s ekologijom

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• objasni u čemu je svrha industrijske aktivnosti;• razumije kakav uticaj ima industrija na životnu sredinu;• shvati značaj upotrebe preventivnih čistih tehnologija

i tehnologija za smanjenje emisija;• izdvoji važnu ulogu pojedinca u ovom procesu.

Nastavne metode Izlaganje, diskusija, video prezentacija



1

„Ozelenjavanje” industrije

Industrija

U većini evropskih zemalja, industrija proizvodi skoro polovinu nacionalnog dohotka.

Svrha industrijskih aktivnosti jeste proizvodnja finalnih proizvoda ili međuproizvoda.Svaka industrijska aktivnost utiče na životnu sredinu u nekom stepenu korišćenjem energijei sirovina. Uticaj na sredinu je veći ako su u pitanju neobnovljive sirovine.

Emisije iz industrijskih aktivnosti utiču na životnu sredinu. Ova zagađenja ipak mogu bitismanjena upotrebom čistijih tehnologija (one koje radije sprječavaju da dođe do zagađenja,nego što ga kasnije uklanjaju) ili tehnologija za smanjenje emisija (poznate kao „end-of-pipe”tehnologije, tj. tehnologije na kraju procesa). Aktivnosti

Aktivnosti

Uvod

1 Počnite čas postavljanjem sljedećih pitanja:

• Koji predmeti u vašoj učionici jesu industrijski proizvodi?• Koliko nas ima roditelje koji rade, ili su radili, u fabrici?

2 Kombinujte informacije iz uvoda s korisnim informacijama iz poglavlja Industrijasa CD-ROM-a.

Diskusija

1 Pogledajte film Ekološka revizija industrije koji je uključenu video materijal. Pokrenite diskusiju i odgovorite nasljedeća pitanja:• Koje vrste uticaja na životnu sredinu imaju industrijske

aktivnosti? (zagađenje vazduha, zemljišta, vode, proizvodnja otpada, velika potrošnja vode, zauzimanjevelikih povrišina, itd.). Napišite odgovore na tabli.

• Mogu li pojedini industrijski akcidenti/havarije ugrozitizdravlje i život ljudi? Neka učenici navedu primjere.Razmotrite situaciju prikazanu u filmu, uključujući iBaja Mare akcident koji je opisan na narednoj strani.

2 Objasnite da različite proizvodne industrije predstavljaju značajan faktor u promjeni klime:samo evropska industrija proizvodi oko 30 odsto svjetskih emisija ugljenik (IV)-oksid i okosedam odsto svjetskih emisija azotnog oksida.

Nekoliko industrijskih aktivnosti doprinose povećanju kiselosti u životnoj sredini,koje proizvode kisele kiše: Evropa je odgovorna za jednu četvrtinu svjetskih emisijasumpor dioksida i više od jedne petine svjetskih emisija azotnih oksida.

Evropa je odgovorna za otprilike trećinu emisija hlorofluorugljenikai drugih hemikalija koje uništavaju ozonski omotač.

Industrija takođe utiče na životnu sredinu na druge načine:njen udio u potrošnji vode iznosi oko 57 odsto, a zbog fosfatai nitrata doprinosi zagađenju vode.

Blizu 30 odsto ukupnog otpada u Evropi industrijskog je porijekla.

I konačno, ali ne manje važno, industrija je izvor oko 10 odstobuke koja nas okružuje.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 123/225„Ozelenjavanje” industrije 123

1Industrija

Diskusija

1 Naglasite značajnu ulogu industrije u rješavanju ekoloških problema, i recite učenicimada postoji veliki broj načina na koje industrija postaje „zelena”.

2Pokrenite diskusije o mogućim načinima za poboljšanje ekološke bezbjednosti

industrijskih aktivnosti. (Otkriće čistijih tehnologija i proizvoda; naučnici i poslovni ljudi podstaknuti da traže tehnološka rješenja koja su više ekološka; upravljanje i kontrola proizvodnih procesa je poboljšana; mnoge banke i osiguravajuća preduzeća biraju „čistije” fabrike i industrije kao svoje saradnike; potrošači kupuju ekološki čiste proizvode, itd.)Napišite odgovore na tabli.

3 Objasnite da svaki pojedinac (uključujući i potrošača) može igrati veoma važnu uloguu preobražaju industrije u ekološki bezbjedniju aktivnost, i to putem:• davanja prednosti onim proizvođačima koji isporučuju eko-proizvode (tj. prašak za

pranje bez fosfata, aerosole bez CFC, reciklirani papir, reciklabilne proizvode, itd.);• aktivnog učešća na lokalnom nivou u procjeni industijskih aktivnosti na životnu sredinu

regiona;• obavještavanja lokalnih vlasti i vlasnika postrojenja o bilo kojoj tekućoj ili vjerovatnoj

ekološkoj ili zdravstvenoj opasnosti.

U nastavku...

• Napravite spisak fabrika u vašem gradu ili mjestu.• Pokušajte saznati ugrožava li bilo koja od njih životnu sredinu. Da li je neko od vaših članova

zaposlen u fabrici? Kontaktirajte službu za odnose s javnošću jedne ili nekoliko fabrika izakažite sastanak s njima.

• Napravite neke prethodne pripreme za sastanak. Imajte na umu da su predstavnici velikihzagađivača vrlo vješti u odbrani svojih argumenata i nebrige. Na ove argumente možeteodgovoriti informacijama koje ste pronašli o zagađivačima i da predložite načine za

rješavanje ovih problema. Istaknite da se s njima sastajete kao dobronamjeran partner kojiim želi pomoći da riješe svoje probleme. Tražite im da budu sponzor nekih vaših aktivnostikoje mogu biti od obostrane koristi. Ne treba pitati za novac: u mnogim slučajevimamaterijali ili transportne usluge koje vam obezbijede lokalni poslovni ljudi, biće dovoljni.



1

„Ozelenjavanje” industrije

Industrija

Problemom pomora ribe bavili su se mnogi,kako dnevni listovi, tako nedjeljnici, a i časopisiposvećeni lovu i ribolovu. Interesantana je analiza pomora ribe usljed remonta HE„Perućica”, koju donosi dnevni list „Politika”.U tekstu novinara R. Vukićevića kaže se:

„Kao po nekom nepisanom pravilu svake godinepočetkom avgusta, na zatvaračnici Slivlje,udaljenoj desetak kilometara od Nikšića,ugine veća količina uglavnom bijele ribei jezerskih rakova. Razlog, redovni godišnjiremont najstarije hidroelektrane ‚Perućica’koji traje od 1. do 31. avgusta.”

Premda se u protekle tri godine vršilo poribljavanje jezera Krupac i Slano, i to s okočetiri tone ribe, u Sportsko-ribolovačkom društvu Nikšić smartaju da u ElektroprivrediCrne Gore ne razmišljaju previše o tome, jer se situacija ponavlja iz godine u godinu.Međutim, navodi se dalje u članku, u Elektroprivredi Crne Gore kažu:

„Ne isključujemo mogućnost da je i ove godine došlo do određenog odliva ribeiz hidroakumulacija, ali ne zbog krivice Elektroprivrede Crne Gore, već je to naprostonegativna posljedica tehnološkog procesa pražnjenja akumulacija prilikom remonta.Sve eventualne štete počinjene na ribljem fondu su minorne u odnosu na korist kojuCrnoj Gori donosi rad HE ‚Perućica’.”

Pomor ribe zbog remonta HE „Perućica”


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 125/225Od zrna do hljeba 125

Poljoprivreda 1

Od zrna do hljebaAutori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska


Hljeb i proizvodi od žitarica kao svakodnevni izvor hrane zaljude širom svijeta


Razred V — VII

Mjesto Učionica, likovni kabinet ili laboratorija

Nastavni materijali Etikete sa različitih pakovanja hljeba, video materijal Zeleni paketZa časove likovnog: kolaž/mozaik/oblikovanje: mekinje;150 grama izabranih zrna žitarica (pšenica, raž, zob, proso, ječam, kukuruz, pirinač); žitarice sa zrnima različite veličine;ovsene pahuljice, mekinje itd.; svjež lijepak od brašna;

oko 20 tabli kartona; bezbojan, baziran na vodi akrilni lak.Eko-nakit i predmeti: različita zrna nekoliko vrsta žitaricai mahunarki; plastelin, papir — maše ili kaolin (mogu se nabavitiu radnjama za umjetnički pribor); tanki štapići (za oblikovanjeogrlica ili dugmeta), igle za broševe, „štipaljke” za minđuše,akrilni lak na bazi vode

Nastavni predmeti Priroda, Biologija, Istorija, Geografija, Likovna kultura

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• zna istoriju i običaje u ljudskoj kulturi koji su povezani s hljebom;• nabroji tipove hljeba i vrste žitarica koje se koriste u

njegovom pripravljanju;• analizira osobine koje žitarice čine uporedivim s ostalim

prehrambenim proizvodima.

Nastavne metode Izlaganje, diskusija, čitanje, kolažiranje, oblikovanje,video prezentacija



Uvod

Hljeb, najpopularniji vid hrane na svijetu, javljao se u nekoj varijanti u svakoj kulturi i na svimkontinentima. Istorija hljeba počinje prije 12 000 godina. Pretpostavlja se da su u drevnavremena, u periodu kada su počeli osnivati naselja, ljudi naučili i kako da gaje žitarice,da ih koriste u ishrani i da ih čuvaju. Žita su se mljela između dva ovalna kamena u supstancukoja je najbliža današnjim mekinjama. Samljeveno žito miješalo se s vodom i mijesilo.Tijesto se oblikovalo u pljosnate vekne i peklo na unaprijed zagrijanom kamenju. Ovaj načinpečenja hljeba u vidu tvrdih, pljosnatih vekni i bez kvasca, može se i dan danas sresti u mnogimzemljama Azije i Afrike. Brašno koje se koristi za njegovu pripremu uglavnom dolazi od ječma,prosa, kukuruza i heljde. Nijedna od ovih žitarica ne sadrži gluten (protein) celijakija (bolestizazvana korišćenjem namirnica koje sadrže gluten).

Prototip današnjeg hljeba pravi se dodavanjem pekarskog kvasca ili hljebnog kvasca brašnimakoja sadrže gluten (pšenično ili ražano brašno). To tijesto ostavlja se da fermentira (da se digne).Ovu tehniku izmislili su Egipćani, koji su takav hljeb počeli peći prije 4500 godina, iako se onpripremao od manje dozrelih žita koja nijesu bila tako fino mljevena kao danas. Stari Egipćanitakođe prvi su počeli graditi pećnice, a arheološka iskopavanja su pokazala da su pravili i oko50 vrsta tjestenine, koja se pripremala s različitim dodacima. U nekim zemljama, hljebna žitačine polovinu dnevne ishrane ljudi.

Kukuruzne tortilje iz Latinske Amerike, okrugle arapske vekne, indijski čapati i ostale varijantepljosnatih hljebova, jesu nasljednici prahljeba, dok je hljeb s kvascem, u svoj svojoj različitosti —od ražanog do bijelog, krckavog hljeba — egipatskog porijekla. Uprkos vremenskim i prostornimrazlikama, hljeb i žitarice oduvijek su bili, i još uvijek jesu, simbol života i prosperiteta. U drevnimmediteranskim civilizacijama, hljeb je bio osnovna hrana, i u isto vrijeme, sinonim za ishranu.Muslimani imaju dobru poslovicu: „Možeš stati na Kuran da dohvatiš hljeb, ali ne smiješ statina hljeb da dohvatiš Kuran.”

S druge strane, hrišćanska kultura dodijelila je hljebu simboličnu ulogu. Hljeb se smatrao svetimi bilo je zabranjeno njime hraniti životinje: zatim je uslijedila tradicija da se hljeb ne smije sjeći

nožem, već se mora lomiti. Ovaj običaj danas sačuvan je samoza obrede vezane za Badnje veče. U Crnoj Gori, božićni hljebse naziva česnica i obično je okrugao, s ukrasima na površiniu vidu krsta. Kako je pisano u Bibliji: „I uzevši hljeb dade hvalu,

i prelomivši ga dade im govoreći: Ovo je tijelo moje koje se dajeza vas; ovo činite za moj spomen.” (Jevanđelje po Luki, 22,19).U patrijarhalnim sredinama u Francuskoj, domaćin lomi hljebi daje svakome za stolom, prije i za vrijeme obroka.

Žita se mogu jesti i cijela (kuvana ili pržena), kao recimo pirinač, koji je osnovna hrana na Dalekom Istoku; mogu se peći, kao na primjer,kukuruz; ili se poslije dodatne prerade mogu jesti kao kaše,

kao recimo heljda, koja je tipična za poljsku kuhinju; ili ruska grečina, italijanski homini ili španskapolenta koji se prave od kukuruznog brašna; kus-kus, sa sjevera Afrike, tabule od bulgura; turskipilav. Zrnevlje se može jesti i živo, recimo u vidu popularne alpske poslastice, musli.

Žitarice posjeduju nekoliko kvaliteta koji dozvoljavaju poređenja sa drugim prehrambenimproizvodima:• Pošto se osuše, mogu se držati pohranjene na dug vremenski period, kao zrnevlje ili brašno.

• Mala količina zrnevlja ili brašna dovoljna je za pripremu hranljivog obroka.• Hrana pripremljena od žitarica sadrži mnoge preko potrebne hranljive materije, kao i celulozu.• Žitarice se mogu jesti sirove, kuvane, pržene ili se mogu dodati različitim tipovima kaša ili

koštunjavog voća; pečena i samljevena žita mogu se koristiti i za proizvodnju kafe od žita(npr. popularna poljska kafa „Inka”). Pošto se samelju, žitarice se mogu koristiti za pravljenjerazličitih proizvoda — od hljeba i pasti, do slatkiša.

Ljudi iskorišćavaju prednosti koje daju žitarice, ali nažalost, pokušaji da se te prednosti iskoriste još bolje vrlo su rijetki. Pa ipak, kao što veoma dobro znamo iz iskustva, svaka masovnaproizvodnja prehrambenih proizvoda, kojoj je cilj da određene produkte učini dostupnim za sve,izvodi se na račun kvaliteta tog proizvoda. Hljeb koji danas kupujemo, bez obzira na široki izborkoji se nudi, ne liči previše na hljeb koji se proizvodio nekada. Mnogi proizvodi od hljeba,kao i tjestenina, prave se od brašna koje je toliko fino samljeveno da od žitarica ne ostane

praktično ništa osim glutena. Takvi proizvodi imaju kratak vijek trajanja i vrlo su siromašnaprehrana, pošto su najvažnije hranljive materije izgubljene u procesu rafinisanja brašna.

126

1

Od zrna do hljeba

Poljoprivreda


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 127/225Od zrna do hljeba 127

1Poljoprivreda

Sve u svemu, što finije i bjelje mljeveno brašno, to siromašnije hranljivim sastojcima, kao štosu celuloza i vitamini. Prema nekim istraživanjima, dramatičan porast pojave raka u probavnomtraktu među ruralnom populacijom u Evropi u drugoj polovini 20. vijeka u velikoj mjeri pripisujese promjenama u prehrambenim navikama i dostupnosti peciva i hljeba koji se prave od finomljevenog brašna. U siromašnijim zemljama hljeb predstavlja blizu 50 odsto dnevnog unosahrane, a proizvodi od bijelog hljeba posmatraju se kao simbol imućnosti i bogatstva većstoljećima. Tako je došlo do toga da ljudi danas, kroz ishranu, unose manje celuloze, budućida je skoro jedini njen izvor upotreba crnih hljebova u ishrani.

Aktivnosti

Kako se pravi hljeb?

1 Upoznajte učenike s informacijama koje se nalaze u uvodu.

2 Pokrenite diskusiju o prehrambenim navikama učenikai o tome šta najradije jedu, propitujući ih koju vrstu hljebanajviše vole, koju vrstu jedu, a koju vrstu bi voljeli da jedui zašto.

3 Hljeb se pravi miješanjem brašna, vode, kvasca i soli.Uporedite etikete sa nekoliko vrsta pakovanih hljebova. Ima liu njima dodataka koji se ne nalaze u tradicionalnom receptu?

Naglasite da se dodavanje drugih žitarica (npr. suncokretovg sjemena ili maka)ne posmatra kao štetno i neprirodno. Dodaci, tj. aditivi, predstavljaju različita „poboljšanja”i sredstva za bojenje, to su i šećeri i vitamini. Pitajte učenike za mišljenje, zašto se ovesupstance dodaju tijestu?

4 Predstavite dva teksta: Samo hljeb i Očev hljeb na stranicama 128, 129 i 130.Započnite diskusiju o hljebu postavljajući sljedeća pitanja:

• Koje uloge brašno i hljeb igraju u vašem životu?• Koliko često ih koristimo?• Možemo li zamisliti dnevnu ishranu bez hljeba, tjestenina, slatkiša i kaša?

Likovna radionica

1 Prikupite potrebne materijale, nabrojane na početku plana časa. Zadajte učenicimada načine kolaž/mozaik od zrnevlja različitih žitarica. Trebalo bi da predstave nešto što je na neki način povezano s temom časa.

2 Za pravljenje eko-nakita i predmeta, pogledajte početak plana časa i nabavite neophodnematerijale. Učenici mogu praviti ogrlice, dugmad, broševe, minđuše (sa i bez „štipaljke”)i razne ukrase, imitirajući prirodne oblike, koristeći mekinje, lišće i sjemenje,

i neke plastične materijale (kaolin, plastelin). Mogu ih ukrasiti različitim zrnevljem žitarica.

3 Napravite izložbu radova u školi.

U nastavku...

• Prikažite video isječak Poljoprivreda i evolucija iz video materijala Zeleni paket. Pitajte učenike:– Kako se poljoprivreda mijenjala kroz vjekove?

– Koje su prednosti i mane savremene poljoprivrede?– Kako se potrošnja i poljoprivredna proizvodnja razlikuju u različitim zemljama svijeta?

• Objasnite poljoprivredu u vašoj zemlji? (Pronađite odgovarajuće informacije.)



1

Od zrna do hljeba

Poljoprivreda

U mnogim zemljama hljeb predstavljapolovinu ukupne količine hrane koju dnevno

utroši stanovništvo. U bogatijim zemljama imaviše izbora i hljeb čini tek 15 odsto dnevnogunosa hrane. Čak i u tako ograničenimkoličinama, hljeb sadrži 20 odsto proteina,26 odsto tiamina (vitamin B1), 24 postoniacina (vitamin B3), 14 odsto riboflavina(vitamin B2), 34 odsto gvožđa i 17 odstokalcijuma — od kojih svaki predstavljasuštinsku prehrambenu supstancu.

Samo hljeb

Pečenje hljeba bilo je jedan od najvažnijihi najviše uvažavanih zadataka žena na selu.Tehnika bi se prenoslila generacijama, s majkena ćerku. Kao dio kuvarskih vještina,majstorstvo pečenja hljeba bilo je nešto štosu starije žene i cijelo selo očekivali od mladihžena koje su se nadale udaji.

Nije postojao neki poseban dan odvojenza pripremanje hljeba. To se činilo jednomnedjeljno ili čak na dvije nedjelje, što jezavisilo od veličine porodice. Pečenje je trajalood 18 do 20 sati.

U procesu pripreme hljeba koristile su senaćve, igla za mješenje, specijalne tkanine,koševi/korpe, kotarica za tijesto, tkanine zatijesto, pekarska lopata i peć (često od zemlje).

Da bi se tijesto diglo, nije se koristio samo kupovni kvasac, već i kvasac od vina kojise pravio u kućnoj radinosti. Vinski kvasac se pravio sakupljanjem pjene s fermentiranešire i miješanjem s mekinjama. Kada bi se mješavina digla, sjekla bi se i sušila.Vinski kvasac pravio bi se u jesen, i napravilo bi se dovoljno da traje do sljedeće jeseni.

Tijesto za hljeb koristilo se na različite načine. Moglo se pržiti (uštipci), mogla su sepraviti razna peciva, male vekne i zemičke.

Prženo tijesto pravilo bi se u dnu peći, blizu plamena. Jelo se mnogo i rado, s mašću,pavlakom, džemom ili samo.

Sovanka pecivo je parče tijesta koje se oblikovalo u diskove veličine 2 - 3 centimetra. Vrhbi se posipao solju, tucanom paprikom (ponekad kimom), i onda bi se peklo u dnu peći.

Male vekne bi se pravile u veličini zemičke, i obično bi se davale djeci.

Vakarcs se pravi od ostataka tijesta poslije miješenja, i oblikuje se u male zemičke.I one su se pekle u dnu peći.

Edit Ranky, Taplalkozas [Ishrana]. Egeszsegvirag Egyesulet, Budimpešta, strana 129.

Dragocjena umjetnost pravljenja hljeba



Poljoprivreda

I


Očev hljeb

Otac je, znam, volio tvrd hljeb, naročito ako jeu kući bilo dobrog starog sira, koji bi još i nakacu mirisao ili imao kakav drugi, za nas djecui neprijatni miris. Zato bi majka koja bi običnohljeb rukama lomila i stavljala na trpezu, jer nožanije bilo ili se nije mogao naći u kući međustvarima i haljinama, o tome strogo vodilaračuna. Uz to, ako se hljeb na porcije dijeliokad ga nije bilo dovoljno i kad je bila velika glad,pred ocem bi se našlo i najveće parče. „Ovo je starješinstvo” — govorila je. „On najvišeza familiju i radi pa treba imati ne samo snage, već i poštovanja”. Poslije bi tako govorila i kadbi se dijelilo meso iz kupusa ili pasulja, riba i bilo koja druga hrana. Čak se i za slavu i za kakodrugo veselje kad je svega dosta te navike teško mogla odreći. Nađe li se s ocem na drugojtrpezi za vrijeme kakve mobe bogatom komšiji, kakvom kraljevom činovniku ili činovničiću,

sjedne u blizini njega, gleda u sofru i pokazuje mu očima koji komad da uzme, koji mu jenajpečeniji, najljepši, ili mu krišom takvo parče označi prstom ili k njemu gurne.

Kasnije bi nekoliko dana samo o tome pričali. Ako bi, pak, samo majka bila na mobi, kad se vaditrava iz susjedove pšenice ili se susjedova pšenica žanje, ili donosi na guvno da se vrše,ili plasti sijeno i list za stoku, a otac kući radi, slušali bi majkinu priču „Eh, da mi te bilo dofatititamo na trpezu! Bilo je pogače i sira”.

Nema li u kući sira, a majka iz ognja, iz pera zelja, izvadila dobro pečen i rumen kolač odkukuruza, bilo da je brašno tih dana sama donijela iz mlina ili ga u selu pozajmila, otac zalomiparče hljeba te ga u raso zamaka i raka zubima. Kaže da je to tako dobro, da se častio.

Takođe, kad bi otac orao, za koliko bi upregnuti volovi jeli u brazdi dosta mršavo sijeno ili, još gore, pokislu ovršinu, majka je donosila krajeve hljeba. Obavezno ga je zamotavala krpom.Tako, veli, kad prođe selom, niko od zlotvora neće znati šta je u krpi.

Otac tada ne bi sjedio, već šetajući njivom jeo hljeb. Pritom bi nogom odgurnuo grun đubrivana prazan prostor, tamo gdje đubrivo nije palo, sprštio ga, poraširio kružeći lagano desnomnogom. „Nek i ovo prođe. Biće bolje. Čovjek je zato da trpi. Sto puta može da ima i nemau životu. Neka se samo zdravo.” I nastavio posao.

Ali, u zadnje vrijeme baš zdravlja u oca nije bilo. Počelo je da mu žuti lice, brčići nijesu bili veselii sjajni, već čekinjasti i tvrdi, brada nekako prašnjava i fetka, oči sve dublje i manje, sve isturenijeočne kosti. Pa i kapa na glavi nekako zavaljena i mrtva.

Uz to, nesnosni kašalj. I to u bilo koje doba dana. Šljaka iz grudi kao da izbacuje mokre gljivekoje, na vlažnoj zemlji duže vremena trunu i kiše, sve izraženije disanje i spuštanje plućnih krila.

Ljekaru nije išao, ni pomišljao da ide. Tamo je, negdje, daleko u gradu, nema se para za pregledi lijekove, nema puta kojim bi lagano i mirno mogao ići, a da jaše konja, sve kad bi mu ga nekoza taj dan i ustupio, nema snage da se drži na samar. Pa mu malo bolja košulja treba, donje,makar zakrpljene gaće, jer će gospodin ljekar da ga pregleda, remik, a ne prtena uzica okopojasa, kakva takva obuća. Siromaština je kao bruka. Zato je pio domaće lijekove. Mnogoih je izmijenjao: grku vodu od pelina, prije nego što išta ujutru obiđe, ustajalu vodu iz kamenicau kojoj se kupala zmija, vodu iz šupljeg hrasta, vodu od bršljana i zečjeg trna, drenovu rakiju,čaj od šipuraka, lincuru, na kraju i mast od jazavca.

Začudo, bivao je ponekad i bolji. Pričao da ga još bog neće tamo, šalio se, šurkao neštona baštinu i oko kuće, išao u crkvu i na pokajanja, dočekivao goste.

Jednog ratnog proljeća stegnu jaka glad ne samo nas, već i druge, imućnije komšije.Živjelo se od pomalo skroba, pašte ili oriza iz varenike, kašice s tiganja, ali je hljeba malo gdjebilo. Čak ugledni domaćini propali.

„Svršeno je” — reče otac spremajući se da ide kod nešto malo stoke na staju. „Svi ćemopijehnuti kao ptići kojima je nestala majka. Sad to meso od stoke, i da je ima, ne valja.Promeždalo je. Oživjela su jagnjad.”

„Odiću da okopavam kukuruz u ravno selo. Šest kila na dan. Meni neka je pola.”

„Ti?!” — reče začuđeno otac.



Očev hljeb(nastavak)

Bilo je onako kako je otac mislio. Nijesam zakopavao noge, pružao normalno korak, ostavljaonajbolje strukove za rod i oko njih propisne gomilice zemlje tako da se vrlo malo razaznavalokopano od nekopanog, čak bi vrh motike ponekad poletio ispod žila te je kukuruz venuo,ali je gazda bio vrlo duševan čovjek. Shvatio je zašto sam došao te me i sam, rekao bih,s najvećim zadovoljstvom učio da radim kao i drugi kopači i ja sam takoreći odjednom postaosamostalan radnik. To je bilo najveće zadovoljstvo koje sam ikad u životu doživio.

A ne samo da je bilo dosta debelog hljeba iz crepulje, rumene kore kao nebo pri rađanju suncakada smo i počinjali da kopamo, već i staroga sira, meda i priganica, supe od suvoga goveđegai bravljega mesa, da umor nijesam ni osjećao.

Na kraju nedjelje gazda uze vrećicu koju sam donio i nasu žito. Nije bilo naročito dobro,ali je bilo suvo i usuo je kao pravom radniku. Dvoje gršti je čak i pridao.

„Evo, zdravo ga trošili” — reče on držeći cigar u zubima.

„I tebi da se rodi, gazda. Svaka te sreća u životu pratila.”„Biće malo teško nositi, ali polako” — sad već reče sasvim čisto.

Namjerno sam sačekao mjesečinu i došaokući. Ni jedanput čak nijesam počinuo,samo sam mijenjao ramena. Majka je ustala, poljubila me, a onda su seu staji ispred kuće čule žrvnji. Samljela je i umijesila hljeb. Kao duša je, sjutradan,onako ispod sača mirisao. Hoćemo, veli,da zajedno pođemo kod oca na staju.

Iz daljine smo čuli očevo kašljanje. Tek je,izgleda, izveo ovce na livadu. Kopao jeu kraju i razbijao klinovima nekakav panj.

„Dobro jutro, starješina” — reče majkadržeći hljeb u zamotanoj krpi ispodpazuha.

„Bog ve veselio” — reče on. „A i ti sidošao?”

„Odi da doručkuješ.”

„Imaš li što, jadna.”

„Ne pitaj sad! Ima. Ima.”

Svak je sio na svoj plast sijena. Majka je razvezala krpu i na drugu, manju, postavila topao,gotovo dimljiv hljeb. Zamirisao je u sijenu. Gledao sam oca. Priješao je rukavom preko brkova,

a onda jeo. Sir nije ni pogledao.„Polako!” — reče majka. „Ne itaj. I jeđi koliko gođ moš.”

„A ima li još?”

„Pogledaj!” — reče majka. „Donio je četrdes kila.”

„Žita?!”

„Žita.”

„Jeste li davali u Tomana? I oni su prazni.”

„Kako da nijesmo.”

„Blago mene jutros!” — reče otac. „Ko mi je hljeb zaradio.”

I zaigraše mu suze, prokapaše na hljeb.

Miloš Radusinović

130

Poljoprivreda

I n f o r m

a t i v n i l i s t


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 131/225Proizvodi od mlijeka 131

2Poljoprivreda

Uvod

Kada govori o mlijeku, većina nas govori o kravljem mlijeku:krave se najviše uzgajaju za ovu svrhu. U različitim zemljamaširom svijeta vrsta mliječnih proizvoda na tržištu najviše zavisiod postojećih životinjskih vrsta. U Italiji ili Indiji, na primjer,značajan dio mliječnih proizvoda dolazi od bufala/bizona.Ovčije mlijeko i sir popularni su u cijeloj Evropi, dok seu mediteranskim zemljama češće upotrebljava kozije mlekoi sir. Ljudi u Laponiji piju mlijeko irvasa; mlijeko lame pijese u Peruu; neka arapska plemena koja žive u pustinji pijukamilje mlijeko; a Mongoli piju kobilje mlijeko. Sastojcimlijeka različitih vrsta životinja različitog su sastava, i sadržepromjenljive količine vode, masti, ugljenih hidrata, proteina i minerala. Ova razlika u sadržajučini da su njihov ukus i hranljiva vrijednost različiti.

Aktivnosti

Vrste mlijeka

1 Objasnite učenicima da je životinjsko mlijeko postalo dio ljudske ishrane prije otprilike11 000 godina — u vrijeme kada su ljudi počeli da uzgajaju životinje: krave, ovce i koze.Vjerovatno je u to vrijeme slučajno otkriven i proces kiseljenja mlijeka. Takođe je otkrivenoda se zagrijavanjem mlijeko zgrušnjava, što je dovelo do novih mogućnosti. Tokomvremena, bijeli sirevi su čuvani u rasolu, ostavljani su da ubuđave, topljeni su, sušenii dimljeni (pogledajte istoriju sira Bri na kraju časa). Čini se nevjerovatno, ali Tatari su pronašlinačin da kobilje mlijeko pretvore u čvrstu masu (kondenzovano mlijeko) još u 13. vijeku.

Proizvodi od mlijekaAutori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska

Ključnikoncepti/sadržaji Mlijeko i mliječni proizvodi kao osnovne namirnice usvakodnevnoj ishrani

Trajanje 1 - 2 nastavna časa

Razred V — VII

Mjesto Hemijska laboratorija, tehnički kabinet

Nastavni materijali Litar mlijeka, čaša pasterizovanog mlijeka (UHT — tretiranogultra visokom temperaturom), kvasac (ili neki prirodni jogurt),staklene tegle, gaza, posuda za zagrijavanje mlijeka, gustosito/cjediljka, različita pakovanja jogurta i mliječnih proizvoda

Nastavni predmeti Priroda i društvo, Priroda, Istorija

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• nabroji vrste i ulogu mlijeka i mliječnih proizvoda koji

se koriste u svakodnevnoj ishrani;• poznaju faktore koji utiču na gubitak hranljivih sastojaka

mlijeka i mliječnih proizvoda;• analizira alergijske reakcije koje nastaju kao rezultat gubitka

hranljivih sastojaka mlijeka i mliječnih proizvoda;• uoče prednosti tradicionalnih načina proizvodnje mlijeka

i mliječnih proizvoda.

Nastavne metode Izlaganje, vježbe, eksperimenti, diskusija, analiza teksta



2

Proizvodi od mlijeka

Poljoprivreda

2 Pripremite četiri tegle kapaciteta 0,3 - 0,5 litara. Sipajtečašu sljedećih tekućina u različite tegle, i obilježite ih:• Tegla 1 (nekuvano mlijeko)• Tegla 2 (mlijeko sa dodatim kvascem

ili kašičicom jogurta)

• Tegla 3 (mlijeko s kefirom*)• Tegla 4 (pasterizovano mlijeko)

3 Pokrijte tegle gazom i ostavite ih u toploj, zamračenojprostoriji na tri dana.

4 Uporedite sadržaje tegli: Kakvi su mirisi i tekstura kiselog mlijeka, jogurta,kefira i pasterizovanog mlijeka? Koje su razlike?

5 Kuvajte kiselo mlijeko na tihoj vatri dok se ne se formiraju ugrušci. Koje efekte proizvoditoplota na kiselo mlijeko?

Činjenice o mlijeku

1 Objasnite odjeljenju da su mlijeko i mliječni proizvodi postali suštinski sastojak ljudskeishrane širom svijeta. Ze neke narode (na primjer, Masai Afrikance), mlijeko je osnovnahrana. Kinezi i Japanci, naprotiv, drže da je mljeko odvratno i smatraju ga neželjenimproizvodom životinjske sekrecije (izlučevina). Američki Indijanci, starosjedioci američkihkontinenta, nijesu koristili mlijeko: ovaj običaj donijeli su evropski osvajači. Za mnogeratarske nacije, mlijeko je simbol prosperiteta — na primjer, biblijska zemlja „u kojoj tečemed i mlijeko”.

Istaknite da i pored širokog prodora na tržište, mlijeko i mliječni proizvodi, sveukupno,gube svoje hranljive sastojke. Industrijsko gajenje životinja, njihova prehrana vještačkimstočnim hranama, kao i transport, skidanje kajmaka, homogenizacija, pasterizacija ihemijski aditivi neophodni za produžavanje životnog vijeka mlijeka — svi ovi faktori doveli

su do isporučivanja sve manje i manje adekvatnih proizvoda i pojavu mnogih alergijskihreakcija. Jedno od rješenja jeste koristiti što manje procesuiranog mlijeka, ali je najboljiscenario kupovati mlijeko na organskoj farmi.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 133/225Proizvodi od mlijeka 133

2Poljoprivreda

2 Pokažite učenicima različita pakovanja jogurta, kefira i drugih mliječnih proizvoda.Neka ispitaju etikete a zatim odgovore na sljedeća pitanja:• Koji sastojci se mogu nazvati aditivima?• Ima li u jogurtu skroba ili želatina?• Koje su prednosti pravljenja jogurta, kefira i usirenog mlijeka kod kuće? A od kupovine

mlijeka na organskoj farmi ili od izbjegavanja upotrebe pasterizovanog mlijeka?• Koji je praktičan razlog zbog kojeg jogurt kupujemo u radnji?

(ušteda vremena, pakovanje dozvoljava lakši transport, itd.)?• Pomenite da sve više ljudi danas zamjenjuje kravlje mlijeko i industrijski proizveden

sir ovčijim, kozijim i sirom od bufala/bizona; zatim upotrebljavaju mliječne proizvodeporijeklom s organskih farmi ili zamjenjuju kravlje mlijeko sojinim, a sir tofu sirom.

• Objasnite da neki vegetarijanci ne jedu žuti sir. Znaju li učenici zašto?(Enzim koji se dobija iz stomaka teleta koristi se kao kvasac za proizvodnju ove vrsta sira.)

3 Pitajte učenike:

• Prave li razliku između različitih vrsta sireva(buđavi, bijeli, homogenizovani, topljeni, žuti, itd.)?

• U koji od njih se aditivi ne dodaju? Od čega zavise njihove nutricione/prehrambene vrijednosti?

• Pročitajte tekst Istorija Bria. Imajući u vidu ovu pričicu, šta se može zaključitio značaju proizvodnje sira za istoriju čovječanstva?

U nastavku...

• Predložite učenicima da kod kuće pokušaju sami proizvesti jogurt i kiselo mlijeko,a zatim to i pojesti.

• Posjetite obližnju organsku mliječnu farmu, ukoliko je to izvodljivo.

*kefir: napitak od fermentisanog mlijeka koji sadži 1 odsto mliječne kiseline, veliku količinu ugljenik (IV)-oksidi zanemarljivu količinu alkohola (0,1 - 0,6%).



Poljoprivreda

I n f o r m

a t i v n i l i s t Crnogorski proizvodi

U doba Rimskog carstva u Crnoj Gorio privrednoj strukturi podatke nam pružaspis Expositio totius mundi, gdje se pomensira upućuje na razvoj stočarstva. Riječ je odokleatskom siru. Naime, DOCLEA (Dokleja) je današnja Duklja na ušću Zete. Ovo je jedanod najznačajnijih gradova rimskog doba nateritoriji Crne Gore. Postao je municipij uvrijeme dinastije Flavijevaca.

Kako nalažu gostoprimni tradicionalni običajiza predjelo se u Crnoj Gori služi meza, a zamezu njeguški pršut, kastradina, goveđi košet,sušeni šaran, pljevaljski sir, crmnički sir,durmitorski kajmak, kučki sir, barske masline inezaobilazni njeguški suvi sir. Ko je godprobao parče ovog sira izrazio je želju da kupisir i odnese ga ukućanima. Uz dobro crno vinoi pršutu, te koju maslinu i domaći hljeb, odkojeg cijela kuća zamiriše, ili možda po kojulozovu rakiju dočekaćete i najstidnijeg gosta.

Biti u Crnoj Gori i ne probati cicvaru i kačamak nije kompletan doživljaj.

Cicvara je tradicionalno crnogorsko jelo od mladog kravljeg sira ili kajmaka i brašna,koje miješanjem oslobađa mast. Namjeravate li se poslije toga baviti kakvim teškim fizičkimradom, cicvara će vas snabdjeti dovoljnom količinom energije.

Kačamak…njam njam... i sad mi voda na usta pođe kad spomenem to jelo. Za dobar kačamakneophodno je kukuruzno brašno, bijeli krompir, stari kajmak. Ko voli, stavi sira da prismoči i,

naravno, kiselo mlijeko.Prijatno i dobro vam učinjelo!


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 135/225Život pčela 135

3Poljoprivreda

UvodPored proizvodnje meda i pčelinjeg voska, jedna od najznačajnijih aktivnosti pčele jesteoprašivanje biljaka. Prema procjeni napravljenoj u Sjedinjenim Državama 1984. godine,pčele i drugi slični insekti oprašuju jednu trećinu ukupne poljoprivredneproizvodnje. Vrijednost proizvoda(19 milijardi USD) dobijenih kaorezultat oprašivanja 140 putaprevazilazi prihod pčelara od prodajemeda i pčelinjeg voska. Cifre su uKanadi i Evropi slične; pčele donosedvije milijarde CAD (kanadski dolar) i4,7 milijardi EUR poljoprivredi, što je12 puta veći prihod od onih kojeostvaruju pčelari.

Pčela se proslavila ne samo zato štoproizvodi med, već i zbogorganizacije, čistoće, hrabrosti inevjerovatne aktivnosti (vidi tekstČistoća u košnici ). Pčela je jedini insekt koji se nalazi na heraldičkim grbovima evropskiharistokratskih porodica, a Napoleon Bonaparta ukazao joj je još veću čast postavljajući je nacarski grb. Znate li da je med bio jedini, široko dostupni zaslađivač sve do 18. vijeka?

Život pčelaAutori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska

Ključnikoncepti/sadržaji Pčele i biljni svijet


Razred V — VII

Mjesto Učionica, na otvorenom (zelena površina ili bašta blizu škole)

Nastavni materijali Van učionice: uveličavajuće staklo, kasetofon, kasetaU učionici: Bumbarov let Rimskog-Korsakova, prazan ram zakošnicu sa saćem, svijeća voštanica, uzorci meda, propolis(pčelinja smola) u čvrstom i tečnom vidu, polen

Nastavni predmeti Poznavanje društva, Priroda, Biologija, Biologija s ekologijom,

Muzička kulturaCiljevi nastave Učenik/učenica treba da:

• zna ulogu i značaj pčela u prirodi;• zna da postoje različite vrste pčela;• razumije organizaciju pčelinjeg društva kroz ulogu

pojedinih članova;• prepoznaje osnovne pčelarske proizvode;• analizira razloge smanjenja pčelinjih populacija.

Nastavne metode Izlaganje, posmatranje, diskusija, rad na terenu



3

Život pčela

Poljoprivreda

Aktivnosti

Diskusija

1

Uprkos koristi od pčela, njihov broj se smanjuje svake godine. Dešava se da izumručitave vrste, a mnogima prijeti istrebljenje. Pogledajte navedena pitanja i prodiskutujte

o njima s odjeljenjem:P: Zašto se populacija pčela smanjuje?

O: Izvori hrane koje pčele koriste nestaju: sve je manje zelenih površina u gradovima i mjestima, zagađenjevazduha raste, šire se putne mreže. U poljoprivredi:sve je manje živica koje razgraničavaju polja, poljase sve češće spaljuju, upotreba insekticida i pesticida je porasla, raširena je praksa gajenja monokultura.Pčele su takođe lovina drugih invazivnih insekata.

P: Koje su moguće posljedice nestajanja pčela?O: U mnogim regionima ima premalo pčela za

adekvatno oprašivanje. Određene gajene kulture

takođe se suočavaju s rizikom (npr. uljana repica,lucerka i djetelina), kao i mnogi drugi tipovi ukrasnog bilja. Nestanak određenih biljnihvrsta koje zavise od oprašivanja takođe predstavlja naknadni problem za životnu sredinu.

P: Šta se može učiniti?O: Neke kulture koje se gaje u staklenicima (naročito paprike i paradajz) mogu se prekriti

polietilenom, da bi se zatim upriličilo oprašivanje od strane pčela. Uzgajivači i poljoprivrednici mogu kontaktirati pčelinjak i ugovoriti isporuku pčela na njihova poljaili u bašte u periodu cvjetanja. U određenim periodima godine, pčelari mogutransportovati porodice pčela do područja u kojima ima medonosnog bilja.

2 Postarajte se da učenici razumiju izuzetno važnu ulogu koju pčele imaju u poljoprivredi.Istaknite da cijeli eko-sistem ima koristi od pčela, jer one doprinose razmnožavanju velikogbroja biljaka i doprinose biološkoj raznovrsnosti. One su nezamjenjiv dio prirodnog ciklusa

i bez njih bismo bili znatno siromašniji.

Šta znamo o pčelama

Poslije uvoda i diskusije, pitajte učenike da prenesu nekesvoje utiske i iskustva u vezi s pčelama. Pitajte sljedeće:

P: Gdje i kada se pčele najčešće vide? Da li ste ikadavidjeli pčelu drvenaricu koja gnijezda pravi ispodzemlje, u šupljim panjevima ili deblima, u sjenicimaili stajama, ispod streha? Kako izgledaju?Ko su prirodni neprijatelji ove porodice pčela?Da li je neko od učenika ikad bio u posjetipčelinjaku, vidio šta je u košnici ili posmatrao kako

pčele ulaze u košnicu? (Na ulazu su čuvari, a pčelinji„ples” ukazuje na to da je košnica puna nektara).Da li ste vidjeli kako se uljezi izbacuju iz košniceili kako pčelari sakupljaju (vrcaju) med?

U polju

1 Izaberite sunčani proljećni dan da posjetite polje u cvatu, prirodnu zelenu površinu, baštuili park — negdje gdje raste divlja zova, drvo oraha, limuna ili bagrema. Upozorite učenikeda ne uznemiravaju ili ne hvataju pčele u poslu. Podijelite učenike u parove ili grupe od potroje. Odaberite mjesta za posmatranje. Pažljivo posmatrajte kako pčele prikupljaju poleni nektar: koristite uveličavajuće staklo samo da bi kratko i iz blizine bacili pogled na njihovatijela. Pokušajte da prepoznate što više pčela, razlikujući medonosne od drvenarica.(Razlikuju se po veličini, obliku i boji.) Pokušajte da izbrojite pčele, aktivne u okviru vaše

zone posmatranja. Koje biljke najradije posjećuju? Da li cvjetovi ovih biljaka imaju jak„medeni” miris ili im je, pak, boja upadljiva? Pogledajte pažljivo korpice na stražnjimnožicama pčele. Jesu li prazne ili imaju tačkice polena? Pokušajte da snimite različite vrstezujanja koje pčele poizvode.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 137/225Život pčela 137

3Poljoprivreda

2 Kada se vratite u učionicu, pustite zvuke insekata koje ste snimili, a zatim poslušajtekompoziciju „Bumbarov let”. Koliko je učenicima potrebno da prepoznaju koje zvukoveproizvode insekti, a šta je muzička kompozicija? Neka učenici uporede ova dva snimkai neka podijele svoje utiske.

Imaš li oštro oko?

1 Osmotrite unutrašnjost košnice i pitajte učenike:

• Koliko ćelija/stanica ima unutar100 kvadratnih centimetara košnice?Kog oblika su ćelije?

• Zašto je u presjeku ćelije šestougao/heksagona ne, na primjer, kvadrat ili krug? Da li je ovoprimjer optimalne upotrebe prostora imaterijala u košnici, i da li olakšava pristupsamoj ćeliji? Kako su ova dva obzirapovezana?

• Nacrtajte površinu saća. Pored njega, nacrtajte kako bi ono izgledalo ako bi ćelije bilekvadratnog ili kružnog oblika. Koliko bi pčelama trebalo materijala da bi dobileidentičnu količinu prostora?

2 Pogledajte tekst Čistoća u košnici , a zatim podijelite informativni list Pčelarski proizvodi sa strane 6.

U nastavku...

• Ako je izvodljivo, organizujte posjetu obližnjem pčelinjaku.



Porodicu pčela čini približno 50 000 jedinki koježive zajedno u koncentracijama koje nijesu

uporedive ni sa čim u ljudskom okruženju.Pa, ipak, pčelama uspijeva da svoje okruženjeodržavaju u vrlo dobrom redu. Zajednica regulišetoplotu i vlagu u košnici, uklanja uginule pčele i —što je veoma važno — ne dozvoljava razvijanjemikroba koji napadaju ne samo pčele, veći njihove rezerve hrane.

Pčele skladište med kao rezervu za periode kadanema cvjetanja i nektara. Med je osnovna hranapčela, pa uobičajena kolonija uvijek ima naraspolaganju između 7 i 45 kilograma meda

u rezervi. Da prežive zimu, pčelama je potrebno između 20 i 25 kg meda. Izvor proteina je polen, čije su rezerve 0,5 - 7 kg. Med i polen su jedina hrana koja se skladišti u ćelijamasaća. Med, koji se uglavnom sastoji od šećera i polena, bogat je mastima i proteinima,

a predstavlja i vrlo primamljiv izvor hrane za mnoge druge životinje. Zato je za zajednicupčela zaštita od velikih životinja i parazita od ključnog značaja. Jedan od načina jestepčelinja žaoka. Čak i zimi, kada je previše hladno za letjenje, pčele mogu izbaciti svoježaoke. Masa pčela, sklupčana u loptu i s izbačenim žaokama kao bodljama ježa, natjeraćei najgladnijeg napadača da odstupi i razmisli još jednom.

Ako ubacimo vlat trave ili slamčicu u košnicu, ona će biti izbačena za najviše pet minuta.Štaviše, ako je „uljez” dovoljno mali da ga pčela može sama iznijeti i letjeti s njime, ona ćega odnijeti na udaljenost 15 - 20 m i tamo ga se ratosiljati. Ako je previše težak, pokušaćeda ga pomjeri makar nekoliko metara dalje, vukući ga po zemlji. Obično će na izbacivanjustranog tijela raditi nekoliko pčela, i to na smjenu. Za pčele je održavanje čistoće u košniciprioritet, i ako je potrebno nešto počistiti, prekida se svaka aktivnost. Pčele takođepreduzimaju sve sanitarne mjere predostrožnosti: one skupljaju smolu četinara.Ova supstanca, zvana propolis, služi zaštiti košnice na nekoliko načina.

Prvo, smole sadrže terpene, koji ubijaju mikrobe ili zaustavljaju njihovo razmnožavanje.Drugo, propolis se koristi za začepljivanje pukotina i uglačavanje grubih površina ukošnicama gde bakterije, gljive ili mali insekti mogu da se zavuku. Ova tehnika takođe činiživotni prostor mnogo udobnijim.

Životni vijek pčele radilice je otprilike šest mjeseci. Smrtnost u koloniji u aktivnoj sezonimože da premaši i broj od 1000 pčela dnevno. Ipak, ni na zemlji, ni blizu ulaza u košnicu,nećemo naći više od jedne ili dvije mrtve pčele. Najveći broj pčela umire na otvorenom:one ne proživljavaju svoje stare dane u povlačenju iz svijeta i odmoru, već naprosto radedok ne padnu. Laboratorijska istraživanja pokazuju da odrasle pčele mogu oboljeti odraznih bolesti — uključujući i one zarazne. Činjenica da toliki broj pčela umire daleko odkošnice vjerovatno predstavlja još jedan od mehanizama odbrane košnice. Kada se dogodida pčela umre u košnici, ona postaje strano tijelo: radilice je odvlače do izlaza, a zatim seodnosi na bezbjednu udaljenost od košnice. Pčele nijesu pretjerano zainteresovane za

uvođenje reda oko košnice, već isključivo za situaciju u samoj košnici. Tako se košnicaodržava stalno čistom.

Wladislaw Kopalynski, Mačke u džaku; ili izvodi iz istorije i predstava koji se tiču predmeta(Cats in a Bag; or, extracts from history and notions concerning objects, WP, Warsaw, 1993, str. 439 - 441)

Čistoća u košnici

138

3

Život pčela

Poljoprivreda



Poljoprivreda

I


Pčelarski proizvodi

Pčelinji vosak je proizvod žlijezda pčela radilica i drvenarica. On je osnovni sastojak saća.Pčelinji vosak se koristio za pravljenje svijeća stotinama godina. Njime se štiti površinski slojnamještaja, a koristi se i u procesu konzervacije istorijskih spomenika.

Med može biti monoflorni (od jedne vrste biljaka) ili poliflorni (od više vrsta biljaka). Heljda,uljana repica i bagrem su primjeri monoflornog meda. Cvjetni nektar nije jedina sirovina zaproizvodnju meda. Pčele proizvode dragocjeni vid meda od medljike (medne rose) — slatkihkapi soka koje se formiraju na lišću ili drugim dijelovima određenih biljaka kada je toplo.„Mana” se na biljkama formira posredstvom biljnih vaši (aphids), koje sisaju slatki sok biljki,ali ne uspijevajući da ga u potpunosti iskoriste, izbacuju ostatak na latice u vidu slatkih kapi.„Brzi” med se dobija uz malu ljudsku pomoć: određene porodice pčela navikavaju se dakoriste šećerni sirup i razne biljne mješavine. Kvalitet meda ne zavisi samo od tipa nektara,već i od sadržaja propolisa i polena, koji se rastvaraju u vodi. Da bi se sačuvao ukus ihranljive vrijednosti, med ne treba pregrijavati (55 Celzijusovih stepeni). Kada se doda uvruće napitke, med gubi mnoge vitamine i enzime i zapravo igra ulogu običnog zaslađivača.

Propolis (pčelinja smola) je smolasta masa, obično žućkastozelene ili braon boje,rastvorljiva u vodi. Ako kojim slučajem žaba ili miš uginu u košnici, pčele će prekritileš ovom posebnom supstancom (propolis znači „za zaštitu ljudi”) prije nego tijelo satruli.Ovako se uklanjaju svi neprijatni mirisi i sprječava razmnožavanje bakterija u populacijipčela. Ako iskapate nekoliko kapi propolisa u čašu ili na list papira i ostavite da se osuše,poslije nekog vremena i čaša i papir izgledaće kao da su prekriveni tankim slojemžućkasto-braonkastog laka. Pokušajte da ga oprete vodom. Šta se dešava sa slojempropolisa? Ljudi koriste propolis kao prirodni antibiotik: nerastvorljiv u vodi, pogodan je u oblozima ili zavojima za površinske rane, ogrebotine, opekotine, ujede insekata, itd.Ne preporučuje se ljudima koji su alergični na pčelarske proizvode.

Pčelinji prašak se formira od tačkica polena koje se zadržavaju na tijelu i nogicamapčela. Pčele miješaju ove tačkice s medom i nektarom, prave male kuglice smješe i ubacujuih u korpice na svojim stražnjim nogama. Bogat je proteinima i vitaminima, ali je njegovbiološki uticaj na ljude još uvijek predmet diskusija među stručnjacima.

Matični mliječ je sekret koji se ispušta iz žlijezde u gornjoj vilici pčela koje vode briguoko uzgoja novih pčela (pčele od 5 do 15 dana starosti koje ne lete). Ima veliku hranljivuvrijednost i sadrži vitamine i hormone. Pčele koje hrane leglo obezbjeđuju hranu larvamaradilica i trutova prvih dana njihovog života, kao i larvi matice (kraljice pčela) tokom prvihpet dana. Hranjenje matice se nastavlja, čak i kada izliježe jaja.



4

Naše odluke i životinje

Poljoprivreda

Uvod

Naše odluke utiču ne samo na nas, već i na našu okolinu.Može se reći da mi ne možemo napraviti nijedan koraka da ne utičemo na živote drugih, da ne dotaknemo sudbinumnogih drugih na planeti. Svaki proizvod koji kupimo moraprvo da se napravi, da se procesuje od hiljadu drugih života,mašina, životinja ili biljaka. Svaki proces zahtijeva energiju,sunce, vazduh, vodu. Svaka trunka, čak i ona najmanja, jestedio veće slike koju zovemo Univerzum. Jedan dio univerzumasmo mi, ljudska bića, i zato moramo imati na umu nužnostpoštovanja svih stvari, i živih i neživih, svih bića koja nasokružuju. Trebalo bi da smo sposobni napraviti pravi izborkada nešto kupujemo ili kada nešto odlučujemo.

Jedan od osnovnih čovjekovih prioriteta jeste hrana. U današnje vrijeme poljoprivreda se oslanjana potrošne djelatnosti, koje su možda jeftinije i ekonomičnije, ali daleko od toga da suekološke. Zašto?

Povećanje poljoprivredne proizvodnje vodi ka degradaciji biotopa i eko-sistema u predjelimagdje se obrađuje zemlja, smanjuje biološku raznovrsnost, izaziva eroziju i degradaciju zemljišta,zagađuje vodu (industrijska đubriva i pesticidi), mijenja hidrološki ciklus, pogoršava okolinui odnos prema životinjama itd.

U posljednjih nekoliko godina forsira se povratak na ranije poljoprivredne kultivacione sistemešto je dovelo do nastanka mnogih takozvanih eko-farmi. Ekološka poljoprivreda je povrataknašoj prirodi, što nam garantuje bolji kvalitet hrane. Ovaj metod koristi prirodne tehnološkeprocese i poštuje prirodno ograničenje flore, faune i eko-sistema. Ekološka poljoprivreda koristiuglavnom biološke i mehaničke metode zaštite biljaka koji zahtijevaju ručni rad, što onda značii veću cijenu. U cijenu, osim garantovano dobrog kvaliteta hrane, uključen je i obazriviji odnoseko-poljoprivrednika prema prirodi i životinjama.

Šta su to bioproizvodi?Bioproizvodi su ekološki kultivisani proizvodi, što znači da su proizvedeni na način koji ne

ugrožava prirodnu sredinu. Žitarice od kojih su napravljeni proizvodi uzgajaju se bez vještačkihđubriva i hemijskih pesticida. Zemlja gdje se uzgajaju i dalje ima prirodnu plodnost. Staklenebašte rade na energiju koja se crpi iz obnovljivih izvora.

Naše odluke i životinjeAutor: Katarína Baleková

Ključnikoncepti/sadržaji Uticaj donošenja odluka na životnu sredinu, druge ljudei životinje


Razred V — VII

Mjesto Učionica

Nastavni materijali Instrumenti za pisanje, umjetnički instrumenti, omoti od raznihproizvoda, video materijal Zeleni paket

Nastavni predmeti Biologija, Građansko vaspitanje, Biologija s ekologijom


• shvati uticaj naših svakodnevnih odluka na okolinu koja nasokružuje i žive organizme;

• vrednuje izvor svakodnevnih potrošačkih proizvoda,kao i alternativne opcije hranljivih sastojaka;

• analizira informacije o alternativama u poljoprivrednomuzgoju, prednostima eko-poljoprivrede i bioproizvoda.

Nastavne metode Igre uloga, diskusija, vježbe, video prezentacija


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 141/225Naše odluke i životinje 141

4Poljoprivreda

Aktivnosti

Zadatak

1

Zamolite učenike da u roku od dva minuta sastave listu aktivnosti koje uobičajeno rade od jutra do mraka (uključiti i spisak hrane). Objasnite im da listu organizuju u kratke i jasne pasuse.

2 Poslije prve aktivnosti ispričajte im priču. Zamolite ih da dok slušaju vašu priču hvataju bilješkeo aktivnostima i situacijama koje oni smatraju uticajnim na okolinu, druge ljude i životinje.

Uključio se budilnik i sada je jutro, kao i svako drugo. Budim se, protežem se kao mačka,sklanjam pokrivač i sjedim u krevetu. Osjećam sunčeve zrake i prijatan osjećaj vunenihpapuča na mojim stopalima. Ustajem, odlazim u toalet i tuširam se. Sjetim se da operemkosu šamponom da bi bila sjajna, perem tijelo gelom za tuširanje i brijem noge brijačem.Onda se brišem pamučnim peškirom, sušim kosu fenom i stavljam mlijeko za tijeloda mi koža bude mekana. Perem zube. Brzo ali pažljivo stavljam šminku i oblačim se.Danas nosim svilenu bluzu, teksas suknju i pamučni džemper. Doručkujem. Stavljamdžezvu da skuvam kafu, obožavam je s mlijekom. Kuvam jaja, napravim sendvič sa šunkomi uzmem jednu bananu. Dok doručkujem, čitam novine, slušam radio i držim uključen TV,za slučaj da se nešto veoma bitno dešava u svijetu. Kada završim, vrijeme je da krenem

na posao. Obuvam kožne čizme i najnoviji model krzna od lisice, stežem vuneni šal okovrata i stavljam kožne rukavice. Palim kola jer, iako danas radim u susjednom bloku,malo je hladnije i ne čeka mi se na autobuskoj stanici.

3 Kada završite sa čitanjem priče, recite učenicima da pročitaju svoje bilješke. Onda s njimaprodiskutujte njihovu listu dnevnih aktivnosti i ostalih stvari koje su zapisali. Pričajte o tomekako te stvari, aktivnosti i odluke koje svakodnevno pravimo utiču na druge ljude, a najvišena prirodu i životinje.

4 Zajedno s učenicima pogledajte video snimak Životinje i mi . Ovaj film odlično pokrećenove diskusije.

5

Kasnije porazgovarajte o čovjekovoj osnovnoj potrebi — HRANI. Ukratko objasniteučenicima princip lanca ishrane i zamolite ih da nacrtaju kako oni vide lanac ishrane

u obliku piramide. Onda prodiskutujte o njihovim crtežima i pokažite im standardnupiramidu ishrane u prirodi i kako se razlikuje od čovjekove. Potražite sličnosti i razlike.Na kraju popričajte o efikasnosti čovjekovog lanca ishrane.

PrimjerČovjekov lanac ishraneLjudi su na vrhu lanca ishrane. Ako jedemo hljeb, stižemo do kraja veoma kratkog lanca ishrane.Mi dobijamo energiju koju je pšenica dobila iz sunca za vrijeme fotosinteze. Ako jedemo meso,stižemo na kraj dužeg lanca ishrane. (Na primjer, ako jedemo piletinu, mi dobijamo energijuiz pileta koje dobija energiju iz pšenice, koja je apsorbovala energiju iz sunca.)

Ti si ono što jedeš!Možda ste čuli izreku: „Ti si ono što jedeš”. U toku života, prosječna osoba pojede nekolikotona hrane. Srećom, niko nije toliko težak. Šta se dešava sa svom tom hranom? Pod jedan,

mi ne svarimo sve što pojedemo. Polovina hrane koju pojedemo završi u kanalizaciji, jer jeizbacimo. Ostatak energije koristi se da bi se naš organizam održao u životu, za proizvodnjutoplote ili kinetičke energije itd. Disanje pretvara hranu u ugljen (IV)-oksid i vodu kojeizdišemo. Samo mali dio ostaje u organizmu — u mišićima, kostima i ostalim tkivima.

Ako želite da nahranite mase, mnogo je efektnije jesti hranu biljnog porijekla, kao štosu cerealije, voće i povrće nego hranu životinjskog porijekla, kao što su meso, mlijeko i jaja.



6 Postavite učenicima sljedeća pitanja:

• Šta redovno jedete, koja vrsta hrane preovladava u vašoj ishrani?• Ima li među vama vegetarijanaca ili vegana?• Možete li objasniti šta je to fabrički uzgoj i šta je intenzivna poljoprivreda?

• Jesu li vam poznati termini ekološka poljoprivreda i bioproizvodi?• Da li ste ikada vidjeli ove proizvode, da li ih redovno jedete?

Definišite i uporedite principe eko-uzgoja i fabričkog uzgoja. Objasnite učenicimada u našoj zemlji nema dovoljno bioproizvoda i da promjena zavisi od potrošača (kupaca).

7 Igra kroz uloge: Reklamiranje bioproizvoda (10 - 15 minuta)Podijelite učenike u sljedeće grupe:• obični proizvođači hrane• fabrički poljoprivrednici• eko-poljoprivrednici• predstavnici supermarketa

• vlasnik STR-a• potrošač• zaštitar životne sredine

• usjevi• životinje

Pojasnite principe. Zaštitari, usjevi i životinje moraju ubijediti ostale u važnost ekološkepoljoprivrede, da je ova vrsta obrađivanja zemlje bolja za prirodu, biljke i životinje. Morajuda ubijede suprotnu stranu da počne prodavati više bioproizvoda u svojim prodavnicama.Svaka strana treba da izloži svoje argumente i da se o tome diskutuje. Na kraju igreanalizirajte osnovnu ideju ove vježbe.

Postavite sljedeća pitanja svojim učenicima:

• Kako ste se osjećali u svojoj ulozi?• Da li ste željeli s nekim da se mijenjate?• Smatrate li zahtjev da se promovišu bioproizvodi korisnim/beskorisnim?• Kako mislite da se slične diskusije vode u stvarnom svijetu?• Šta biste vi promijenili?

U nastavku...

• Zamolite učenike da pokupe sve omote koje tokom jednog dana iskoriste kod kuće(omote od hrane, od toalet papira itd.) i donesu ih na čas dogovorenog dana.

• Prije svega, učenici moraju shvatiti koliko stvari iskoriste u toku dana i koliko otpadato proizvede. Prodiskutujte na času o mogućnostima da se prema okolini ponašamo bolje(izbjegavati gomilanje proizvoda, uzimati proizvode koji nijesu dodatno upakovani itd).Zatim im dajte zadatak da otkriju koje proizvode je donio neki drugi učenik i zamoliteih da poređaju proizvode po tome koliko su bezbjedni po okolinu.

• Sada zamolite učenike da naprave malu prodavnicu stvari koje su donijeli i da poređaju robupo želji. Zatim treba na sve proizvode da stave cijene na sljedeći način: najviše ekološkiproizvod treba da bude najskuplji, najmanje ekološki proizvod treba da bude najjeftiniji.Uz cijenu treba da stoje i detalji o uticaju proizvoda na prirodnu okolinu, i to na sljedećinačin: ekološki proizvod treba da ima znak zelenog lista, najmanje ekološki proizvod trebada ima znak pocijepanog zelenog lista itd. U toku igre učenici treba da razgovaraju o ovimprincipima u stvarnom životu, zašto potrošači plaćaju manje za proizvode koji štete okolini.Pitajte ih šta misle o tome što takve prodavnice prave profit. Poslije diskusije, zamoliteih da promijene izgled prodavnice, raspored proizvoda i/ili cijene onako kako oni smatrajuda treba. Da li će i dalje imati zaradu? Šta privlači kupce? (reklama)

• Zamolite učenike da osmisle etiketu za bioproizvod. Da biste ih motivisali, predložiteim da najbolju ideju pošalju Ministarstvu poljoprivrede i da uz to pošalju zahtjev za praktičnuprimjenu proizvoda.

142

4

Naše odluke i životinje

Poljoprivreda


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 143/225Šumarstvo 143

1Šumarstvo

ŠumarstvoAutor: Kliment Mindjov


Značaj šuma za životnu sredinu i čovjeka

Trajanje Tri školska časa

Razred V — VII

Mjesto Učionica, na otvorenom (najbliža šuma)

Nastavni materijali Video materijal Zeleni paket

Nastavni predmeti Biologija, Geografija, Biologija s ekologijom,Tehnika i informatika

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• razumije značaj i ulogu šume;• rezimira opasnosti koje prijete životnoj sredini od

eksploatisanja šuma;• analizira mogućnosti zaštite šuma od pretjerane ekonomske

i rekreativne upotrebe.

Nastavne metode Izlaganje, rad na terenu, diskusija, ilustracija, video prezentacija



1

Šumarstvo

Šumarstvo

Uvod

Šume ispunjavanju brojne funkcije. Na prvom mjestu,one štite i stvaraju prirodne sirovine. Kroz proces fotosinteze,šume obnavljaju zalihe kiseonika u atmosferi apsorbovanjem

atmosferskog ugljenik (IV)-oksid i ublažavajući efekatstaklene bašte. Šume obezbjeđuju životne uslove za mnogevrste biljaka i životinja, i na taj način štite i održavajuraznovrsnost prirode. Šume su barijera zagađenju od buke,zaštita od jakog vjetra, prašine i gasova. One regulišuizlivanje rijeka, ublažavaju uticaj visokih i niskih temperaturai sprječavaju eroziju zemljišta. U obavljanju ovih funkcija,šume stabilizuju klimatske uslove i uobličavaju pejzaž.Šume su pogodna područja za odmor i rekreaciju.

Aktivnosti

Za šta se sve koristi drvo?

1Neka učenici na tabli nacrtaju drvo s lijepo razvijenom krošnjom. Zatim neka nacrtajui njegovo korijenje.

2 Odgovorite zajednički na sljedeća pitanja:

• Šta dobijamo od drveća? (voće, koštunjavo voće, med, lijekove, itd.);• Za šta se sve koristi drvo? (za građevinski materijal, potpalu, izradu alata, kao stanište

životinja, u kulturi i ceremonijama nekih naroda, itd.);• Šta smo zaboravili? (drveće obezbjeđuje mjesto za odmora ili sklonište, u jesen lišće

otpada i petvara se u humus).

3Podsjetite učenike na sljedeće:

• Procesom fotosinteze, zelene biljke apsorbuju ugljen dioksid i obezbjeđuju namkiseonik neophodan za disanje. Manje stabala značiće više ugljenik (IV)-oksidau atmosferi i jačanje efekta staklene bašte.

• Korijenski sistem drveta, manjeg rastinja i trave štiti zemlju od erozije i sprječavanastanak pustinje.

• Biljke upijaju višak vode i tako sprječavaju poplave.• Njihovo korijenje zadržava vodu i hranljive supstance i tako sprječava eroziju zemljišta.• Prisustvo vegetacije određuje udio vlage u nekom regionu.

4 U zaključku, istaknite da je čuvanje i proširivanje zelenih površina najvažniji način borbeprotiv dezertifikacije i erozije. Ovaj postupak takođe usporava klimatske promjene.

Šume i industrijske aktivnosti

1 Objasnite da šume obezbjeđuju ogromne prihode od drvne građe za izgradnju, biomaseza goriva, kaše za papir, sastojaka za lijekove i mnoge druge proizvode. Mnoge šumese koriste za potrebe rudarstva, ispaše i gajenje stoke.

Širom svijeta oko polovine šume isječene godišnje koristi se za potpalu za grijanje i kuvanje,naročito u manje razvijenim zemljama. Dio drva spaljuje se direktno, a dio se pretvarau ugalj, koji je u širokoj upotrebi u urbanim naseljima i u nekim tipovima proizvodnje.

Trećina godišnje sječe drva na svjetskom nivou koristi se za preradu u građevinskematerijale, kao što su drvna građa, šper ploče, slojevite table, furniri i iverice. Jedna šestinase pretvara u kašu i koristi za proizvodnju papira.

2Prikažite video materijal Sječa drveća.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 145/225Šumarstvo 145

1Šumarstvo

3 Razmotrite film u svjetlu nezakonite sječe. Pitajte učenike za slične slučajeve kojisu im poznati iz ličnog iskustva ili o kojima su saznali preko medija. Pomognite učenicimada uvide da iako neodrživo korišćenje šuma može trenutno donijeti veliki profit,ipak će uništiti mogućnost za postepen i dugoročan priliv prihoda u budućnosti.

4Prodiskutujte i napišite na tabli koje druge gubitke bi ljudi prtrpjeli od nerazumnogkorišćenja šuma (povećana erozija zemljišta, gubitak ljepote pejzaža, smanjivanje turističkihsadržaja, negativan uticaj na biodiverzitet, itd.) Pogledajte informacije ponuđene u poglavljuŠumarstvo na CD-ROM-u.

5 Prikažite odjeljenju video isječak Recikliranje i razgovarajte o značaju drvene kašeza proizvodnju papira.

Šume i rekreacija

1 Objasnite da je značaj šuma kao izvora rekreacije izrazito porastao u posljednje dvijedecenije širom cijele Evrope. Šume obezbjeđuju mnoge koristi koje su ljudima neophodnea koje se ne mogu izraziti novcem, naročito za one ljude koji žive u stresnim okruženjimamodernih industrijalizovanih zemalja.

Uticaj rekreacionih aktivnosti išao je kako na ruku, tako i na štetu šuma. Uopštenogovoreći, javila se tendencija za brigom i očuvanjem šuma s visokim biodiverzitetom,što je ohrabrilo pokušaje očuvanja i zaštite divljeg svijeta i pomoglo smanjenju gubitkašuma usljed urbanizacije i razvijanja putnih mreža.

Pa ipak, kada učestalost i posjetilaca i turista postane prevelika, problemi erozije javljajuse duž pješačkih staza. Uznemirava se divlji životinjski svijet, biljke i izdanci se gaze, ađubre se akumulira.

2 Prošetajte u mislima po nekim od najznamenitijih planinskih oblasti u vašoj zemlji. Nabrojtenjihova imena na tabli i zabilježite: njihove karakteristike, uticaje na šumske eko-sisteme oddrvne industrije, turizma, zimskih sportova, ispaše stoke, izgradnje objekata ili puteva, itd.

3Pokrenite slobodnu diskusiju o šteti koja se nanosi životnoj sredini šetnjom kroz šumu.Napišite odgovore na tabli.

4 Podijelite radni list Dok šetam po šumi .

U nastavku...

• Održite takmičenje za najbolji poster koji predstavlja ulogu drveća. Organizujte izložbunajboljih postera.



• Uzdržite se od branja cvijeća.

• Na odgovarajući način odlažite smeće i otpadnu vodu.• Đubre koje ste napravili ponesite kući.

• Sve što je za pranje, perite na najmanje 100 metara udaljenostiod najbližeg izvora.

• Koristite sapun što manje.

• Pažljivo rukujte vatrom.• Neka vatra izgori u potpunosti, da ostane samo bijeli pepeo

i sačekajte da se potpuno ohladi.

• Naučite koje su životinje autohtone i izbjegavajte njihovo uznemiravanje.• Ne približavajte se životinjama nakon što su postale svjesne

vašeg prisustva.• Ostavite životinje da se hrane svojom prirodnom hranom.

Dajući im ljudsku hranu možete poremetiti njihovu ishranu i ponašanje.

• Kampujte na samo za to određenim površinama,po mogućstvu u kampovima.

• Odmarajte se samo na onim površinama gdje vaše prisustvoneće oštetiti vegetaciju.

146

Šumarstvo

I n f o r m

a t i v n i l i s t Dok šetam po šumi

Dok šetate po šumi treba da se pridržavate nekoliko jednostavnih pravila kako biste umanjilivaš uticaj na životnu sredinu.

• Ostanite na ubilježenim stazama i u malim grupama.• Izbjegavajte osjetljiva područja, naročito močvarna,

kao i nestabilne padine.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 147/225Invazija turista 147

1 Turizam

Invazija turistaAutori: Anna Schindler, Kliment Mindjov


Ponašanje turista, potencijalna opasnost za prostor

Trajanje Nekoliko školskih časova, u zavisnosti od ciljeva ekskurzijei jedan čas u učionici

Razred VI — IX

Mjesto Učionica, na otvorenom (planine, šuma ili park)

Nastavni materijali Plastične kese, listovi papira, foto aparat, isječci iz novinai brošura turističkih agencija, video materijal Zeleni paket

Nastavni predmeti Priroda, Biologija s ekologijom, Građansko vaspitanje,Geografija, Biologija, Istorija

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• prepozna štetu koju turizam može nanijeti životnoj sredini;• nauči kako da se ponaša u odnosu na prirodu za vrijeme

ekskurzije.

Nastavne metode Ekskurzija, posmatranje, diskusija



1

Invazija turista

Turizam

Uvod

Turistička odredišta obično su koncentrisana u blizini planina ili vodenih površina, ili u gradovimasa značajnim istorijskim spomenicima. Veliki broj hotela, gostionica, restorana, kafeai prodavnica suvenira predstavljaju pravu turističku infrastrukturu na ovim mjestima.

Ovakvo stanje stvari, u cjelini, vodi degradaciji prirodne sredine u planinskim i obalskimregionima (duž mora), i u mnogim slučajevima počinje ličiti onom uništenju kojem smo svjedociu gradovima i velegradovima.

Masovni turizam povećava zahtjeve za električnom strujom, vodom, proizvodima široke potrošnjei za kapacitetima kao što su aerodromi, putevi i parkirališta, kao i za razvijenom mrežomturističkih destinacija. Rezultat ovog trenda su povišeni nivoi opasnih supstanci, buke i uništenjaživotne sredine. Zbog svega navedenog, masovni turizam se smatra agresivnim vidom turizma,pa opisi kao: „invazija” ili „horde”, koji se često koriste u svakodnevnom govoru, zapravo vjernoodslikavaju atmosferu koja preovlađuje u popularnim odmaralištima za vrijeme sezone.

Koristite poglavlje Turizam sa CD-ROM-a za dodatne informacije.

Aktivnosti

Šetnja

1 Organizujte šetnju u obližnjem seoskom području. Objasnite učenicima da je odmoru prirodi veoma važan dio u životima mnogih ljudi. Evropljani upotrebljavaju značajandio vremena i novca na putovanja. Turizam je tako postao veoma važan ekonomski sektori izvor prihoda za veliki broj ljudi koji žive u turističkim regionima. Napomenite da mnogimturistima, nažalost, nedostaje odgovoran stav prema prirodi, iz čega proizilazi značajna šteta.

2 Uberite vlat trave i zgužvajte list papira. Bacite ih na zemlju. Pitajte učenike da li ovakvoponašanje ima uticaja na okolinu.

3 Recite učenicima da se rastrče u svim pravcima u razdaljini oko 100 metara i da pronađuprimjere zagađenja životne sredine. Neka opišu rezultate istraživanja i odgovore na sljedeće:

• Ko je kriv za zagađenje?• Šta se može učiniti da se ono spriječi?

4 Neka učenici otvore svoje rance i opišu njihov sadržaj jedni drugima.Pitajte ih šta im od toga neće biti potrebno poslije ekskurzije i šta će uraditi s tim.

5 Tokom ekskurzije kažite učenicima da obrate pažnju i odluče koje je đubre najčešće.Ko ga je bacio?• Neka učenici pokupe sve đubre koje primijete duž puta.• Pitajte učenike šta će da urade sa đubretom pošto su ga skupili. Da li će ga baciti

u kante ispred svojih kuća? Recite im da je to upravo ono što mladi ljudi u mnogimevropskim zemljama rade.

6Tokom ekskurzije recite učenicima da obrate pažnju na stanje područja i nivo njegovezagađenosti. Najizrazitiji primjeri mogu se slikati fotoaparatom ili se nacrtati.

7 Pokrenite diskusiju na osnovu njihovih posmatranja i organizujte izložbu. Razgovarajteo mogućnostima postavljanja informacija ili uputstava na početnim tačkama turističkihodredišta s obavještenjima o zanimljivim prirodnim ljepotama, vidovima javnog saobraćaja,kao i informacijama o radnjama, restoranima i drugim stvarima koje mogu biti interesantneza turiste.

8 Predstavite učenicima neke od najozbiljnijih opasnosti koje prijete zaštićenim područjima,koristeći infomacije iz teksta Tragovi sa strane 150. Diskutujte o nekim mogućim rješenjima.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 149/225Invazija turista 149

1 Turizam

Masovnim i seoski turizam

1 Nedjelju dana unaprijed kažite učenicima da potraže turističke oglase u novinama —oglase koji reklamiraju poznata odmarališta u zemlji ili inostranstvu.

2Za vrijeme časa, analizirajte brošure koje su prikupili studenti. Zapazite šta učenici smatraju

turističkom atrakcijom. Da li su odredišta primamljiva zbog prirodnih ljepota ili predstavljajustandarde masovnog turizma, koje definiše broj zvjezdica hotela i kvalitet usluge? Obratitepažnju na razlike (ako uopšte postoje) između brošura.

3 Podijelite informativni list Poređenje masovnog i seoskog turizma i zamolite učenikeda iznesu svoje utiske.

4 Započnite slobodnu diskusiju na sljedeće teme:

• Koji je efekat masovnog turizma na životnu sredinu?

• Šta učiniti kako bi se negativni uticaji umanjili?• Navedite primjere negativnog uticaja masovnog turizma na životnu sredinu u Crnoj Gori?• Navedite primjere seoskog turizma u Crnoj Gori.

(eko-katun Štavna, Komovi; eko-selo Brezna, na putu Nikšić — Plužine)• Jeste li se lično uvjerili (gdje, kad, kako) u negativne posljedice masovnog turizma

u Crnoj Gori?• Koje su mane, a koje prednosti masovnog i seoskog turizma u Crnoj Gori?

Vikend

Prikažite video materijal Vikend . Prodiskutujte njegov sadržaj i pokušajte da formulišete glavneporuke filma.

U nastavku...

• Objavite letak ili brošuru s tekstovima, fotografijama ili crtežima koji izražavaju porukenaučene na prethodnom času.



1

Invazija turista

Turizam

Opasnosti s kojima se suočavajuzaštićena područja

Priroda i parkovi prirode ugroženi supovećanim brojem posjetilaca, njihovimzahtjevima za odmor na otvorenimpovršinama i širenjem turističkih uslužnihobjekata. Broj turista naročito je visoku špicu sezone (obično u julu i avgustu).

Većina posjetilaca zaštićenih područjadolazi u dnevnu posjetu, kolima. To rezultirau problemima s parkingom, saobraćajnimgužvama i povećanju zagađenosti.

Nedodirnuta priroda privlači turiste. Ovo, međutim, vodi uznemiravanju životinjskogsvijeta (smanjuju se mirni prostori za odgajanje mladih) i njihovom nestajanju.

Drugi ozbiljan problem je erozija.Usljed planinarenja i planinskog biciklizma, dolazi do uništavanja biljnih vrsta.

Turistička industrija — činjenice i brojkeSvake godine preko 500 miliona ljudi putuje u inostranstvo na odmor, što je, otprilikeosam odsto ukupne svjetske populacije.

Blizu sedam odsto stanovništva zaposleno je u turističkom sektoru.

Turizam generiše šest odsto ukupnih svjetskih prihoda.

BenidormizacijaNov izraz benidormizacija koristi se za pojavu patološke komercijalizacije mirnih, skrovitih

područja koja su poznata zbog svojih prirodnih i klimatskih karakteristika. Ime potičeod španskog ribarskog sela Benidorm u provinciji Alikante, koje se nalazi u zalivuKosta Blanka na Mediteranu. Zahtjevi masovnog turizma su ovo malo mjestašce pretvoriliu čudovišno, urbanizovano odmaralište, sa višespratnim hotelima, tržnim centrima,barovima, diskotekama, štandovima brze hrane i besmisleno nakrcanim plažama.

Wladislaw Kopalinski, Slownik Wydarzen I pojec XX wieku, (Rječnik događaja i izraza XX vijeka),Wydawnictwo Naukowe PWN, Varšava 1999.

Tragovi

Crna Gora ima dobre potencijale za razvoj turizma. Na malom prostoru se smjenjujuraznoliki pejzaži. More, jezera, planine, bogat biljni i životinjski svijet, u mnogimdijelovima još očuvana priroda... atrakcije su koje privlače turiste.

Posljednjih godina u Crnoj Gori se bilježi intenzivan razvoj turizma i državni prihod od oveprivredne grane gotovo je dostigao 20% ukupnog godišnjeg državnog prihoda. Nažalost,dominantan je masovni turizam i već se lako mogu primijetiti posljedice na životnu sredinu.Izgradnjom velikih hotelskih kompleksa zauvijek se uništavaju karakteristična mediteranskastaništa, objekti su često neprimjereni prirodnom ambijentu, neodgovorno ponašanje turistaprouzokuje ljetnje požare, više biljnih i životinjskih vrsta nalaze se na granici nestanka. Nekesu čak i nestale iz biodiverziteta Crne Gore, kao što je Ephedra major koja je imala samo jedno nalazište u okolini Bara; nestala je usljed intenzivne urbanizacije. Detaljan urbanističkiplan predviđa izgradnju hotelskih kompleksa na Velikoj ulcinjskoj plaži, što predstavlja rizikza staništa mediteranskih močvara — jedinstvena staništa u ovom dijelu Mediterana,

i što može izazvati raseljavanje ugroženih vrsta ptica koje naseljavaju ovo područje.Seoski turizam je u povoju, ali postoje veoma dobri prirodni uslovi za njegov razvoj.

Turizam u Crnoj Gori



• Bliže upoznavanje s prirodom i lokalnimobičajima i navikama

Saznajne prednosti

• Turisti su gosti• Turisti su klijenti

Kontakti s lokalnim stanovništvom

• Investitor i vlasnik turističkog objekta je gazda. Prihod ne curi van određenogregiona.

• Hoteli i objekti su u većini slučajevau vlasništvu velikih korporacija.Učešće lokalnog stanovništva u dobiti

je ograničeno. Putničke agencije, takođe,žive od masovnog turizma.

Organizator

• Odmor, biciklizam, jahanje, branjepečuraka, poljoprivredne aktivnosti

• Razlikuju se prema lokaciji

Načini provođenja slobodnog vremena

• Prirodna ruralna sredina, s jedinstvenimekološkim i socijalnim karakterom sela

• Područje načinjeno prema urbanističkimzahtjevima. Najvrednija područja,u smislu prirodnih ljepota, uništena suinfrastrukturom koja omogućava ostanaki brojne aktivnosti (štetne po eko-sisteme —

npr. skijanje, sportovi na vodi) velikombroju ljudi.

Turističko odredište/destinacija

• Dio hrane je proizveden na lokalu,vrlo često prema pravilima organskepoljoprivrede

• Transportovana do mjesta iz udaljenihregiona

Hrana

• Smještaj u seljačkim kućama

• Jeftin

• U većini slučajeva, hoteli sa klimauređajima van grada

• Skup

Smještaj

151

Turizam

I


Poređenje masovnogi seoskog turizma

MASOVNI TURIZAM SEOSKI TURIZAM

• Prevoz: automobil ili javni prevoz• Udaljenost od nekoliko stotina do nekolikohiljada km. U najvećem broju slučajeva,stotinak

• Prevoz: avion, auto, voz

Putovanje na odredište





Klimatske promjene

Uništavanjeozonskog omotača

Globalni izazovi

Zakiseljavanje

Mora i okeani



Klimatske promjeneKlimatske promjene 155

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Klimatske promjene”

Smanjenje ozonskog omotačaOštećivanje ozonskog omotača 160

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Ozi Ozon”

ZakiseljavanjeKisele kiše 165

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Kisele kiše”

Mora i okeaniZaštita Jadranskog mora 168Ribe 172

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Morski ratnici”„Dah”„Kap u moru”

Informativni list Tuvalu — prva žrtva klimatskih promjena 159Sunce i zdravstveni rizici 164Šta može učiniti jedno društvo 167Podaci o Jadranskom moru 171Ratovi riba — ilustravane strane 176


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 155/225Klimatske promjene 155

1Klimatske promjene

Klimatske promjeneAutor: Kliment Mindjov


Posljedice ispuštanja hemijskih supstanci u atmosferu


Razred VII — IX

Mjesto Učionica

Nastavni materijali Tabla s papirima za pisanje, video materijal Zeleni paket; zaeksperiment: dvije velike plastične čaše ili posude, kocke leda,dva termometra, tanka polietilenska folija/najlon ili celofan,dvije lampe sa sijalicama jednake snage


Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• objasni šta su klimatske promjene;• objasni kako atmosfera reguliše temperaturu Zemlje;• zna da nabroji hemijske supstance koje se ispuštaju u

atmosferu i mogu dovesti do nepopravljivih negativnihpromjena u klimi planete;

• analizira posljedice koje klimatske promjene imaju na ljude iživotnu sredinu;

• uporedi uloge koje svaki pojedinac ima u prevazilaženjuposljedice.

Nastavne metode Izlaganje, diskusija, eksperiment, kooperativno učenje, videoprezentacija


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 156/225Klimatske promjene

Klimatske promjene

156

1 Uvod

Efekat staklene bašte oduvijek je prisutan. Zbog njega je klima na Zemlji toplija nego što bi bilada nema atmosfere. Energija Sunca dolazi do Zemlje i zagrijava je. Zemlja reflektuje ovuenergiju i pretvara je u infracrveno zračenje (toplotu). Usljed djejstva gasova staklene bašte

u atmosferi koja okružuje našu planetu kao pokrivač, dio reflektovane energije ostaje zarobljeni nikada ne napušta Zemlju. Na taj način Zemlja ostaje mnogotoplija nego slične planete koje nemaju atmosferu.

Godine 1896. švedski hemičar Svante Arhenijus predvidio je da ćeindustrijske aktivnosti imati uticaja na globalne klimatske prilike.Od tog vremena, brojni laboratorijski eksperimenti, kao iatmosferska mjerenja, potvrdili su ovu prognozu.

Prije Industrijske revolucije, koja je počela sredinom 18. vijeka,privrede su većinom zavisile od poljoprivrednih i trgovačkihdjelatnosti nižeg intenziteta. U kasnijim vremenima, procesitehnoloških otkrića, izgradnje fabrika za masovnu proizvodnju,

te mehanizacija poljoprivrede s ogromnom proizvodnjom doveli su do pojačanog zagađenjai proizvodnje gasova staklene bašte, kao što su ugljen (IV)-oksid, azotni oksidi, freon i metan.Ovi gasovi zarobljavaju sunčevu energiju i povisuju temperaturu Zemljine atmosfere.Ovaj efekat naziva se „efekat staklene bašte”.

Aktivnosti

Efekat staklene bašte

Objasnite učenicima efekat staklene bašte koristeći informacije iz uvoda i iz poglavljaKlimatske promjene sa CD-ROM-a.

Model Zemlje

Načinite model Zemlje osvijetljen Suncem, kada se

reflektovana toplota apsorbuje u dijelovima atmosfere.

1 Nabavite predmete potrebne za eksperiment: tegle,lampu i polietilensku foliju/najlon.

2 Postavite termometar u tegle. Prekrijte jednu od teglinajlonom (ovako ćemo dobiti povećanu koncentracijugasova staklene bašte koji prekrivaju Zemlju).

3 Osvijetlite obje tegle na isti način, koristeći dvijepodjednako snažne sijalice koje ćete postaviti naudaljenosti od 20 do 30 cm (one će predstavljati Sunce).

4

Bilježite rast temperature na svakih pet minuta u trajanju od pola sata. Uporeditei komentarišite rezultate. Ponovite eksperiment pošto ste u tegle stavili isti broj kocki leda.

Možete dodati nekoliko kamenčića, kako biste simulirali podizanje nivoa vode, čiji je uzroktopljenje leda na polovima Zemljine kugle.

5 Diskutujte o razlikama koje ste uočili u odnosu na dvije tegle. Ovaj eksperiment je prepisaniz uputstva za učitelje Connections (Veze), Sejnt Pol, USA.

Gledanje videa

1 Prikažite film Klimatske promjene koji je uključen u video materijal.Odgovorite na sljedeće pitanje:• Koje su vjerovatne posljedice po Zemlju ako se globalno zagrijavanje nastavi?

(Topljenje polova i glečera na visokim planinama, podizanje nivoa okeana, učestale poplave, katastrofe, itd.) Napišite odgovore na tabli.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 157/225Klimatske promjene 157

1Klimatske promjene

2 Podijelite učenicima primjerke informativnog lista Klimatske promjene: Neka dobrovoljacpročita tekst naglas. Nakon toga zamolite učenike da podijele svoje utiske i osjećanja.

Šta da radim?

1Organizujte diskusiju. Koji su mogući načini za umanjenje opasnosti od globalnogzagrijavanja i promjene klime? (Obnova šuma za tretman ugljenik (IV)-oksida, pretvaranjeorganskog otpada u kompost, umjesto njegovog spaljivanja, razumno korišćenje automobilai davanje prednosti biciklima i javnom transportu, efikasna upotreba energije udomaćinstvu, itd.)

2 Više informacija potražite na CD-ROM-u. Napišite sugestije na tabli.

U nastavku...

• Recite učenicima da svoja nova saznanja podijele s ukućanima. Neka porodice samostalnorazmisle o načinima za poboljšanje energetske efikasnosti domaćinstva, razumnoj kupovini,upotrebi prevoza, itd.

• Organizujte aktivnosti (npr. sađenje stabala) i pobrinite se da napravite plan o njihovomodržavanju u budućnosti.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 158/225Klimatske promjene

Klimatske promjene

158

1 Informativni list: Klimatske promjene

Činjenice:• Prosječna temperatura Zemljine

površine porasla je od 0,4 do 0,6stepeni Celzijusovih od kraja19. vijeka.

• 10 najtoplijih godina 20. vijekazabilježene su u 15 posljednjihgodina prošlog vijeka.

• Godina 2007. je najtoplija godinaod kada se bilježi temperatura uCrnoj Gori.

• Padavine na svjetskom nivou (iznadkopna) povećane su za oko jedan odsto.

• Snježni pokrivač u sjevernoj hemisferi i sante leda na Arktiku se smanjuju.• Nivo svjetskog mora porastao je za 15 - 20 cm tokom prošlog vijeka.

Otprilike 2 - 5 cm ovog rasta ima uzrok u topljenju glečera, a 2 - 7 centimetarau ekspanziji morske vode, usljed povišenih temperatura vode.

Uticaj na zdravljePovećanje temperature na globalnom nivou može imati negativan uticaj naljudsko zdravlje. Više temperature su odlična podloga za širenje populacijakomaraca koji u nova područja prenose infektivne bolesti, kao što su: encefalitis,malarija i denga groznica.

Dodatno, više temperature u ljetnjim mjesecima sigurno bi uzrokovale veći broj smrtiusljed vrućine. Prirodne katastrofe, recimo poplave, učestale bi. U siromašnim zemljamaneishranjenost i glad mogle bi porasti zbog suša i drugih nepovoljih klimatskih promjenaza uzgoj žitarica.

Uticaji na životnu sredinuPromjena temperature i količine padavina najverovatnije bi promijenile sastav šuma.Neki šumski eko-sistemi mogu nestati, što bi dovelo do iskorjenjivanja nekihpojedinih vrsta. Mnoge biljne i životinjske vrste koje ne bi mogle brzo da se prilagodepromjenama, postale bi ugrožene ili bi nestale.

Dodatno se predviđa da će klimatske promjene dovesti do porasta nivoa svjetskih mora.Više temperature doprinose topljenju glečera i santi, kao i ekspanziji okeana, što će svedovesti do rasta nivoa svjetskog mora.

Porast nivoa mora može dovesti do erozija plaža, stvaranja olujnih vjetrova, dovesti donestanka močvarnih područja i ugrožavanja kvaliteta pijaće vode. Neka ostrvska društvabi nestala.

Efekti klimatskih promjena na poljoprivredu mogu biti različiti. Produktivnost će u nekim

sektorima porasti, u drugima opasti. Direktan efekat povećanog uzgoja žitarica mogaobi kompenzovati negativne promjene u drugim oblastima. Pa ipak, velike oblasti Zemljemogu se suočiti sa sušama različitog intenziteta.

Ekonomski uticajiEkonomske uticaje klimatskih promjena teško je predvidjeti i oni će veoma varirati,od regiona do regiona, i od zemlje do zemlje. U nekim regionima će se moždaprinosi od poljoprivrede povećati, u drugima smanjiti. Negativan ekonomski uticajmože proizići od skupih operacija čišćenja koje bi učestale usljed vremenskihnepogoda, kao i od štete nepokretnostima koje bi nanio rast nivoa mora.



Klimatske promjene

I


Tuvalu — prva žrtvaklimatskih promjena

HONOLULU — Prekasno je za Tuvalu, mali ostrvski narod u Pacifiku. Deset hiljada stanovnika,ukupna populacija Tuvalua, pakuje svoje stvari dok im domove guta more. Ovo su životnečinjenice: Zemlja se zagrijava, nivo mora raste, i Tuvalu su tiho izbrisani sa Zemljine površine.

Tuvalu ostrva su tek prva žrtva klimatskih promjena. Međuvladin Panel o Klimatskim promjenama(Intergovernmental Panel on Climate Change ili IPCC) predvidio je rast mora u visini od 50 cmdo jednog metra u narednom stoljeću. Porast mora od jednog metra znači da bi 17,5 odstoBangladeša, šest odsto Holandije i 80 posto koralnog grebena Majuro Mašalskih ostrva otišli podvodu — prema predviđanjima Okvirne konvencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih nacija.Niske obalske zone razvijenih zemalja i mala ostrva takođe mogu biti ozbiljno ugroženi.

Porast nivoa mora je samo dio problema koje proizvode klimatske promjene. Porasttemperature od 1,4 do 5,8oC u sljedećem stoljeću dovešće do učestalih pojava poplava, jakiholuja i suša u Aziji i Africi. Distribucija padavina će se promijeniti. Ovo je samo vrh jednog brzotopećeg ledenog brijega.

Nestanak Tuvalua postavlja prednas niz drugih pitanja na koja trebaodgovoriti, i to brzo. Šta će sedesiti kada više ovih ostrvskihnacija nestane, i kada iza njihostane sedam miliona raseljenih?Postoji li kompenzacija za gubitakzemlje, njene istorije, kulture,načina života? Da li to ima cijenu?I ko će je platiti?

Dok se razvijene nacijeprepucavaju oko detalja Kjotoprotokola, Tuvalu ostrvljani

bukvalno gube svoj zavičaj.Za Sjedinjene Države i drugerazvijene zemlje, to je pitanjepoštenja. Usredsređeni su na to kako da raspodijele teret i odgovore na prijetnju. Razvijene nacijedokazuju kako će zemlje u razvoju, kao Indija i Kina, biti vodeći proizvođači gasova staklene bašteza deceniju ili dvije. Za pregovarače iz SAD svaka šira slika koja ovo ne uzima u obzir nije pravedna.

Klimatske promjene nijesu problem s kojim ćemo se suočiti tek u budućnosti; to je postojećaprijetnja nacionalnoj bezbjednosti. Od naroda nastaju dijaspore. Nije lako shvatiti značenjetog procesa.

Ljudi Tuvalua treba da izgrade svoj život u novoj zemlji. Australija i Novi Zeland prihvataju oveekološke izbjeglice, ali će oni svakako morati da se prilagode kulturi koja ih prima. Pošto suživjeli u relativnoj izolaciji, teškoće su neizbježne.

Tuvalu je mala, relativno homogena nacija. Njenu populaciju čini oko 96 odsto Polinežana,od kojih 97 posto pripadaju Tuvalu crkvi. Nema mobilnih telefona, postoji jedna radio-stanicai jedan internet provajder. Najfascinantnije je što ova nacija nije imala vojsku ili neke drugeregularne oružane formacije. Zemlja je bila toliko mala i bezbjedna, da nikom nije palona pamet da će morati da brane svoju teritoriju.

Oni će stupiti u svijet koji nije njihov. Teret očuvanja kulture i religije bez geografskog centrabiće na njima. S druge strane, Tuvaluanci će morati da sačuvaju svoju prošlost. Kolektivnopamćenje ovog malog društva istopiće se raseljavanjem ovih ljudi u druge zemlje. A pamćenje je sve što će im ostati od domovine. Njihova groblja, škole, kuće, crkve, progutaće okean.Tuvaluanci više nikada neće imati kuću kojoj bi se vratili.

Moramo učiniti nešto kako bi Tuvalu ostao jedina žrtva. Klimatske promjene i porast nivoa moramoraju sve nas natjerati da se suočimo sa sopstvenim udjelom i krivicom u nestajanju kulturai moraju nas natjerati da preuzmemo odgovornost za obezbjeđivanje sigurnosti ljudima.Trebalo bi da osnujemo fondove za one koji gube svoje domove.

Vrijeme je da shvatimo: „Klimatske promjene su ništa drugo, do li vid sporog umiranja.”

Eun Jung Cahill Che, The Japan Times: avgust. 26, 2001.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 160/225Oštećivanje ozonskog omotača

Smanjenje ozonskog omotača

160

1

Uvod

Ozonski omotač nalazi se na visini 20 - 40 km iznad Zemljine površine. Njegova najvažnijauloga je zaštita biljaka, životinja i ljudi od ultraljubičastog (UV) zračenja.

Godine 1985, naučnici su otkrili da se ozonski omotač tanji. Ova pojava bila je izražena naročitona Antarktiku, iznad koga se pojavila ozonska rupa. To je dovelo do opasnog porasta UV radijacije.

Oštećivanje ozonskog omotačaAutori: Kliment Mindjov, Ivelina Angelova


Posljedice nestajanja ozonskog omotača


Razred VII — IX

Mjesto Učionica


Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Fizika, Biologija s ekologijom

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• razumije probleme koje izaziva tanjenje ozonskog omotača;• zna kako ozonski omotač utiče na zdravlje ljudi;• primjenjuje mjere koje dovode do zaštite ozonskog omotača

u svakodnevnom životu.

Nastavne metode Izlaganje, diskusija, test, video prezentacija, istraživanje


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 161/225Oštećivanje ozonskog omotača 161

1Smanjenje ozonskog omotača

Na srednjim nadmorskim visinama u Evropi, gubitak ozonskog omotača iznosi od 6 do 8 odsto.Posmatranja obavljena sa Zemlje i iz satelita pokazala su smanjenje ozona u zimskom perioduiznad sjeverne hemisfere.

Oštećenje ozonskog omotača izazivaju supstance koje ugrožavaju ozon (ODS — ozone-depleting substances), a koje su proizvod ljudskih aktivnosti. To su: freon (koristi se u frižiderima

i rashladnim uređajima); haloni (koriste se u preparatima za gašenje požara); metil-bromid(koristi se u poljoprivredi); kao i različite vrste razređivača i pesticida.

Jednom ispušteni u atmosferu, ODS se polako podižu i u kontaktu s ozonskim omotačem,razlažu ga. Jedan molekul ODS uništava hiljade molekula ozona. Ovaj proces je spor i zahtijevadosta vremena, ali se vremenom barijera prema UV radijaciji uništava.

Aktivnosti

Sunčanje

1 Pitajte učenike da li se ljeti rado sunčaju. Gdje se sunčaju: na planinama, na moru,u parkovima? Da li je moguće pocrnjeti iza prozorskog stakla, kod kuće?

2Objasnite da se ozonski omotač, lociran u stratosferi, ponaša kao prozorsko staklo kojeodbija UV radijaciju, dopuštajući samo malom procentu da stigne do Zemljine površine.Život na Zemlji nije u stanju da preživi nivoe radijacije koji bi pogodili planetu u slučajuda nema ozonskog omotača.

Oštećenje ozonskog omotača

1 Prikažite film Ozi Ozon koji je uključen u video materijal.

2 Postavite sljedeća pitanja:

• Koju ulogu igra ozonski omotač?

• Šta označava izraz ozonska rupa?• Šta izaziva oštećivanje ozonskog omotača?

3 Objasnite da je većina supstanci koje uništavaju ozon (ODS) potpuno neškodljivana površini Zemlje — na primjer, različiti tipovi freona i halona. Štavište, njihova upotrebapovezana je s nekim uređajima koji su od suštinskog značaja za savremeni život,kao što su frižideri, klima uređaji i aparati za gašenje požara. Pa ipak, kada se ODSpodignu u atmosferu i dospiju u stratosferu, oni reaguju s molekulima ozona.Kao rezultat, ozonski omotač se postepeno uništava i opasno UV zračenje dopiredo površine Zemlje bez ikakve prepreke.

Zdravstveni rizici

1 Skrenite pažnju učenicima na opasne posljedice povećanog UV zračenja i štetne posljedicena zdravlje ljudi i životnu sredinu. Zabilježite na tabli posljedice koje se pojavljuju u filmu.Pomozite učenicima sa više informacija iz teksta Posljedice za ljude i iz poglavljaCD-ROM-a o uništavanju ozonskog omotača.

2 Naglasite da svako treba da zapamti i zna sljedeće činjenice:

• U narednih 10 - 15 godina, uprkos preduzetim mjerama, ozonski omotač će seistanjiti do kritične tačke. Tek poslije ove krize možemo predvidjeti postepenoobnavljanje, koje će vjerovatno trajati do sredine 21. vijeka.

• Za vrijeme ovog perioda biće veoma važno zaštititi kožu od opekotina od sunca, naročitoljeti, a moraćemo da se naviknemo i na naočare za sunce koje štite od UV zračenja.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 162/225Oštećivanje ozonskog omotača


162

1 3 Podijelite upitnik Šta su zdravstveni rizici. U njemu je objašnjeno koje kategorije ljudi imajuveće šanse da dobiju rak kože od pretjerane izloženosti suncu. Obavezno objasniteučenicima (naročito onima koji u zbiru imaju najviše poena) da su u upitniku predstavljeniindikatori rizika, i da ne postoje razlozi za strah i ozbiljnu uzbunu.

Hajde da sačuvamo ozon

1 Objasnite učenicima da je međunarodna zajednica preduzela mjere za obnavljanjeozonskog omotača. Naučnici, poslovni ljudi, političari, predstavnici javnih organizacijai mediji, sjeli su za isti sto i započeli pregovore.

Važna dokumenta, kao što su Bečka konvencija i Protokol iz Montreala, usvojenasu da regulišu, postepeno smanjuju i na kraju eliminišu upotrebu ODS. Više od 160 zemaljapristupilo je ovim ugovorima.

Godine 1991. razvijene i bogate zemlje osnovale su međunarodni fond pod imenomGlobalni fond za životnu sredinu (Global Environmental Facility — GEF) kako bi podržalinapore zemalja u razvoju. Napori GEF-a uključuju kalsifikaciju proizvoda na osnovusadržaja i tipa ODS.

Mnoge zemlje već sprovode Nacionalne programe za ograničavanje upotrebe ODS.Saznajte da li u vašoj zemlji postoji sličan program. Istaknite da svako može pomoćiovoj inicijativi birajući proizvode koji ne ugrožavaju ozonski omotač.

2 Napišite na tabli najčešće upotrebljavane termine koji se odnose na ekološki bezbjedneprakse (na primjer, „ne ugrožava ozon”, „ne sadrži CFC”, itd.).

U nastavku...

• Kažite učenicima da naprave malo istraživanje proizvoda koji se prodaju u radnjama

u blizini škole ili kuće. Jesu li označeni simbolima koji ukazuju na to da ne sadrže ODS?Ohrabrite učenike da razgovaraju o tome sa zaposlenima u prodavnicama ili s vlasnicimaradnje, kao i sa svojim roditeljima.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 163/225Oštećivanje ozonskog omotača 163

1Smanjenje ozonskog omotača

Rezultat tanjenja ozonskog omotača, njegovog postepenog nestajanja, ozbiljnesu posljedice za ljudsko zdravlje. UV zračenje može izazvati rak, katarakte na oku,opekotine, snježno sljepilo, starenje kože i slabljenje imunog sistema. Nemelanomskitumori kože najčešći su oblik raka kod ljudi, a sigurna povezanost s UV zračenjem je utvrđena.

Neki individualni faktori rizika za rak kože su:• blijeda put• plave, zelene ili kestenjaste oči• svijetla kosa• tendencija da na suncu izgorite a ne da dobijete boju• prethodna iskustva s težim opekotinama od sunca• veliki broj mladeža• pjegice• nasljeđe — neko u porodici je već imao rak kože.

Različite populacije imaju različitu osjetljivost na UV radijaciju.

U Evropi, najosjetljiviji su na sjeveru, a najotporniji žitelji mediteranskih zemalja.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje:• Djecu ispod 12 mjeseci starosti ne izvoditi iz sjenke.• Ograničite vrijeme koje djeca provode na suncu, naročito u doba dana kad

je sunce jako.• Nosite zaštitu, šešir i naočare za sunce.• Izdašno koristite kreme za sunce sa zaštitnim faktorom 15 i višim.• Izbjegavajte kvarcovanje.• Zapamtite da je zaštita od sunca neophodna kad god ste na otvorenom.

Posljedice za ljude




I n f o r m

a t i v n i l i s t Sunce i zdravstveni rizici

(Koje kategorije ljudipredstavljaju rizičnu grupuza dobijanje raka kože?)

Odgovorite na pitanja i saberite poene:

1. Koje boje je tvoja kosa?

I plava/riđa 4 p

I smeđa 3 p

I crna 1 p

2. Koje boje su ti oči?

I plave/zelene 4 p

I kestenjaste 3 p

I braon 1 p

3. Ako ljeti sjediš sat vremena na suncu:

I izgoriš i pojave ti se mali plikovi na koži 4 p

I prvo izgoriš, pa dobiješ boju 3 p

I odmah dobiješ boju 1 p

4. Imaš li pjegice?

I mnogo 5 p

I srednje 3 p

I nemam pjegice 1 p

5. Da li radiš:

I napolju 4 p

I napolju i unutra 3 p

I unutra 1 p

6. Je li neko u tvojoj porodici imao rak kože?

I da 5 p

I ne 1 p

7. Gdje živiš?

I u regionu s hladnom klimom 4 p

I u regionu s umjerenom klimom 3 p

I u regionu s toplom klimom 2 p

R i z i k d o b i j a n j a r a k a k o ž e : M i n i m a l a n — 1 0 - 1 5 p . • s r e d n j i — 1 6 - 2 2 p . • v i s o k — 2 3 - 2 5 p . • v e o m a v i s o k — 2 6 - 3 0 p .


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 165/225Kisele kiše 165

1Zakiseljavanje

Uvod

Kvalitet vazduha je svojstvo vazduha kojim se iskazuje prisustvo zagađujućih materija u njemu,dok je nivo zagađenosti koncentracija zagađujuće materije u vazduhu ili njeno taloženje napovršinu u određenom vremenu. Pod zagađujućom materijom podrazumijevamo svaku materiju

ispuštenu ili unijetu u vazduh direktnim ili indirektnim djelovanjem čovjeka koja bi moglanepovoljno uticati na ljudsko zdravlje ili životnu sredinu.

Kisele kišeAutor: Kliment Mindjov


Kako suzbiti zakiseljavanje


Razred VIII i IX

Mjesto Učionica



Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• zna karakteristike i razloge zakiseljavanje životne sredine;• zna razliku između primarnih i sekundarnih zagađivača;• razumije značaj suzbijanja zakiseljavanje;• zna koje se mjere mogu preduzeti za suzbijanje zakiseljavanje.



http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 166/225Kisele kiše

Zakiseljavanje

166

1 Zagađen vazduh je vazduh kojem je kvalitet takav da može narušiti zdravlje ili štetno uticatina bilo koji segment životne sredine.

U modernim, industrijalizovanim zemljama zagađenje vazduha izazivaju tri glavne grupezagađujućih materija: ugljen (IV)-oksid, sumporni oksidi i azotni oksidi.

Čist vazduh u pokretu iznad Zemljine površine sakuplja primarne zagađujuće materije, kao štosu prašina (od oluja i vulkanskih erupcija) i emisija od ljudskih aktivnosti (automobili, industrijskaproizvodnja, proizvodnja energije, itd.). Primarne zagađujuće materije često se miješajus talasima vazduha i u tom procesu nastaje reakcija ili između ova dva elementa, ili s osnovnimsastojcima vazduha (kiseonik, azot, vodena para, itd.), pa tako nastaju novi zagađivači poznatii kao sekundarni. Jedan od najpoznatijih je kisela kiša.

Aktivnosti

Više o zakiseljavanju

1 Objasnite da kisele supstance, kao sumporni i azotni oksidi, mogu da se zadrže u vazduhudanima i da prelaze velike razdaljine (nekada i hiljade kilometara). U međuvremenu,reaguju s vlagom iz vazduha, formirajući kiseline (sumpornu i azotnu). Bez obzira na to ukojem obliku, kiseline ili praha, dopiru do Zemlje i mijenjaju hemijski sastav zemlje i vode.

Prisustvo azota, koji je proizvod prirodnih đubriva, ima isti efekat na zemlju i vodu.Ovaj proces ima uticaja na eko-sisteme i dovodi do zakiseljavanja.

Mrtve šume u srednjoj i istočnoj Evropi, mrtva jezera u Skandinaviji i Alpima, žrtve suzakiseljavanja. Krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka zakiseljavanje je prepoznato kaopojava koja ozbiljno ugrožava životnu sredinu. Zbog toga su pokrenuta mnoga istraživanja.

2 Prikažite obrazovni film Kisele kiše iz video materijala.Pitajte sljedeće:• Koje su posljedice kiselih kiša? (Trovanje izvorske vode, propadanje objekata itd.)

Koristite dopunske informacije iz teksta Više o zakiseljavanju.

• Šta je uzrok kisele kiše?(Sumporni i azotni oksidi iz saobraćaja, industrije i procesa proizvodnje energije)• Zašto je potrebno suzbijanje zakiseljavanja?

(Zaštita zdravlja ljudi i životinja, spomenika kulture, objekata, metalnih konstrukcija, itd.)

Kako prevazići problem

1 Objasnite da se moraju preduzeti aktivne mjere za ograničavanje kiselih zagađivača izautomobila, vazdušnog saobraćaja, proizvodnje energije, industrijskih aktivnosti i intenzivnepoljoprivrede. Širenje informacija o ovoj važnoj temi potaknuće promjene navika i voditiefikasnijoj upotrebi energije i industrijskih kapaciteta. Takođe će pomoći održivom pristupuu poljoprivredi.

2Podijelite informativni list Šta može učiniti jedno društvo.

3 Pokrenite slobodnu diskusiju o tome šta se može učiniti da bi se suzbilo zakiseljavanje.Napišite odgovore na tabli.

U nastavku...

• Ilustrujte nastanak kiselih kiša i njihov uticaj na različite činioce životne sredine i ljudskozdravlje prikazivanjem interaktivne ilustracije o kiselim kišama koja se nalazi na CD-ROM-u.

• Neka učenici obrate pažnju na znakove štete koje je proizvelo zakiseljavanje u njihovomgradu, selu ili okolini (oštećena stabla drveća, objekti, spomenici kulture, metalnekonstrukcije, itd.).

• Ohrabrite učenike da podijele svoja saznanja i zapažanja sa svojim ukućanima.



Zakiseljavanje

I


Šta može učiniti jedno društvoSljedećim mjerama pomaže se suzbijanje pojave kiselih kiša:

• Oprezno korišćenje amonijumskih đubriva i njihovo brižljivoskladištenje

• Promocija i razvoj elektronskih i hibridnih vozila za smanjenje izduvnihgasova

• Korišćenje prirodnog gasa a ne čvrstih goriva, kad god je moguće

• Poboljšanje izolacije u objektima i na opremi

• Širenje upotrebe obnovljivih izvora energije — sunčeve, energije vjetra,vode, biomase, geo-termalnih izvora, plima, itd.

• Ugrađivanje katalitičkih pretvarača (konvertora) u motorna vozilai opremanje industrijskih postrojenja i termoelektrana sistemimaza pročišćavanje, kako bi se smanjilo zagađivanje atmosfere

• Uklanjanje sumpora iz goriva prije njegovog korišćenja

• Promocija tehnologija koje štede energiju i javnog transporta

• Primjena strogih zakona za prevozna stredstva

• Promocija upotrebe željezničkog ili brodskog sobraćaja, kao manješkodljive varijante u odnosu na drumski saobraćaj

• Promocija upotrebe bicikla za kraće i srednje razdaljine u urbanimpodručjima

• Usvajanje graničnih vrijednosti emisija za vazdušni saobraćaj nameđunarodnom nivou [fosilna goriva koja koriste ljetelice proizvodeznačajne količine azotnih oksida i sumpor (IV)-oksida u gornjemsloju atmosfere]


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 168/225Zaštita Jadranskog mora

Mora i okeani

168

1

Zaštita Jadranskog moraAutor: Kliment Mindjov


„Samo preživljavanje ljudske vrste zavisi od održavanja okeanačistim i živim, da se prostiru oko cijelog svijeta. Okean je pojasza spasavanje naše planete.” — Žak Kusto


Razred VI — VIII

Mjesto Učionica, na otvorenom (za učenike u primorskim mjestima)


Nastavni predmeti Priroda, Geografija, Hemija, Biologija s ekologijom, Biologija

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• objasni koje su prirodne prijetnje morima i okeanima;• analizira ekološku situaciju u Jadranskom moru;• procijeni potrebu zajedničkih aktivnosti na moru od strane

priobalnih zemalja kako bi se riješili specifični problemiživotne sredine.

Nastavne metode Izlaganje, debata, brainstorming, igra kroz uloge, videoprezentacija


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 169/225Zaštita Jadranskog mora 169

1Mora i okeani

Uvod

Voda u okeanima neprekidno je u pokretu zbog solarne toplote, rotacije Zemlje i gravitacionoguticaja Sunca i Mjeseca. Okeanske struje miješaju toplu vodu iz tropskih krajeva s ledenom vodompolarnih mora. Miješanje tople i hladne vode veoma je važno za klimu Zemlje, sisteme koji

održavaju život u morima i za svjetske zalihe ribe. Interakcija atmosfere s okeanima i morima imaveliki uticaj na klimu i vremenske prilike. Okeani pomažu da se smanji efekat staklene bašte takošto apsorbuju ogromne količine gasova, posebno ugljen (IV)-oksida.

Okeani godišnje proizvedu oko 200 milijardi tona planktona, posebno u priobalnim regionima.Plankton je ključna veza u lancu ishrane i hrani između 200 i 400 miliona tona ribe godišnje.

Neživi elementi u okeanu takođe su veoma bitni. Morska voda i morsko dno su bogati mineralima.Slana voda može se destilovati i koristiti za piće.

Hiljadama godina ljudi su koristili mora za pecanje, transport i trgovinu. Sada takođe vade naftu,gas i minerale iz priobalnih voda. Nažalost, okeani su postali i đubrišta za naš otpad, uključujućiodvodne vode, kućni krš i opasne uzgredne proizvode kao što je nuklearni otpad.

AktivnostiInformacije o Jadranskom moru

1 Započnite ovu temu prikazivanjem filmova: Dah i Kap u moru, i koristeći informacijeiz uvoda povežite s poglavljima o morima i okeanima sa CD-ROM-a.

2 Objasnite da je Jadransko more dio većeg svjetskog okeanskog sistema koji ima specifičneekološke probleme. Zamolite tri dobrovoljca da glume stručnjake za Jadransko more.Dajte im papir s činjenicama o Jadranskom moru i zamolite ih da te informacije prezentujuostalim učenicima. Svakome od njih dodijelite poseban dio prezentacije.

3 Poslije prezentacija ukažite im na to da ekološko stanje Jadranskog mora ne može potpunopopraviti samo jedna zemlja. Potreban je zajednički napor vlada i pojedinaca kojina to mogu uticati.

Školska konferencija o Jadranskom moru

Pripreme za konferenciju

1 Učenici će učestvovati na međunarodnoj konferenciji: „Spasimo Jadransko more.”Popričajte o tome da li je potrebno pozvati predstavnike:• zemalja koje izlaze na Jadransku obalu;• zemalja koje doprinose zagađenju, a to su one zemlje čije se rijeke ulivaju u Jadransko

more: Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija;• evropskih i svjetskih organizacija koje se bave očuvanjem i unaprjeđenjem stanja

životne sredine;• kompanija koje se bave pomorskim saobraćajem, turizmom, proizvodnjom đubriva

i ulja, ulovom ribe, itd.

2 Na tabli ispišite imena svih predstavnika koje treba pozvati.

3 Zamolite učenike da izaberu volontere koji će imati ulogu ovih predstavnikai braniti njihova stanovišta i interese. Među zvanicama treba da se nađu i eksperti,kao i predstavnici nevladinih organizacija koji brane interese zaštitara životne sredine,pecaroša, malih hotela i restorana i ostalih kojih se ovo pitanje tiče.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 170/225Zaštita Jadranskog mora

Mora i okeani

170

1 Prva runda debate

1 Stolove postavite u krug, jer to ukazuje na činjenicu da će svim učesnicima biti pružena jednaka šansa da učestvuju.

2Nacrtajte tri paralelne kolone na tabli i zamolite par volontera da glume sekretare koji

će bilježiti glavne iskaze učesnika.

3 Postavite sljedeća pitanja, kao uvod udiskusiju u prvom dijelu konferencije:• Koje su specifične karakteristike

Jadranskog mora? (koristiti informacijekoje su iznijeli eksperti)

• Za šta se koristi Jadransko more?(turizam i rekreacija, prevoz, ribolov,pijesak i nafta, deponije itd.)

• Koji su izvori i oblik zagađenja uJadranskom moru? (naftni proizvodi,teški metali, razni hemijski zagađivači,

pesticidi, hranljive supstance i otpad iz gradova i sela, lučke djelatnosti, industrijske fabrike, prevoz ljudi i robe itd.).Obavezno prodiskutujte kako rijeke koje se ulivaju u more utiču na zagađenje.

• Koje još konkretne aktivnosti mogu da ugroze biodiverzitet Jadranskog mora?(pretjeran ribolov, ilegalne metode — lov mrežom, unos nepoznatih vrsta, isušivanjevlažnih priobalnih zona itd.)

Zamolite sekretare da zapišu ove informacije u prvu kolonu.

Druga runda debate

1 Pređite na drugi dio konferencije tako što ćete u drugoj koloni zapisati koje su to mjerekoje mogu umanjiti probleme zapisane u prvoj koloni. Odgovarajuću mjeru zapišitenasuprot odgovarajućem uzroku ekološkog stanja Jadranskog mora.

2Popričajte o svim predloženim mjerama, dopuštajući da svi učesnici izraze svoje mišljenje,bez obzira na to da li su oni predstavnici drugih zemalja, međunarodnih i poslovnihorganizacija ili nevladinih organizacija. Upozorite učesnike da pronalaženje jasnihi prihvatljivih rješenja nije jednostavan zadatak. To zahtijeva vrijeme, strpljenje imeđusobno poštovanje svih učesnika.

3 Na kraju konferencije pozovite sve učesnike da odgovore na pitanje „Kada sam na moru,šta ja kao pojedinac mogu učiniti da pomognem očuvanju Jadranskog mora?”Zapišite najčešće odgovore u treću kolonu. Porazgovarajte o tome kako su oni sličniili različiti u odnosu na prijedloge u drugoj koloni.

U nastavku...• Učenicima pustite snimak Morski ratnici koji se nalazi na video materijalu.• Podstaknite učesnike da smisle odgovarajući apel koji prati poruku filma. Najbolje prijedloge

zapišite na tabli.



Mora i okeani

I


Podaci o Jadranskom moru

Opšti podaci

Jadransko more je najugroženiji region u Mediteranskom moru — to je veoma osjetljivamorska oblast koja se suočava s ozbiljnim ekološkim izazovima. Ovo more je dom nekimod najznačajnijih blaga svjetske baštine. Jadranska oblast je ekonomski važna za turizami rekreaciju, glavni transportni čvor energetskih resursa i jedna od najrazvijenijih evropskihindustrijskih zona.

Latinsko ime ‘Mare Hadriaticum’ ili ‘Mare Adriaticum’ vodi porijeklo od etrurske kolonijei u početku je bila obilježena samo do gornjih dijelova mora. Jadran odnosno Adria vjerovatnovodi porijeklo od ilirskog ‘adur’, što znači voda ili more.

Šest jadranskih zemalja su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija, Slovenija i Crna Gora.Pošto Jadransko more dijele šest povezanih zemalja, mjere koje su potrebne da bi se morezaštitilo takođe moraju biti međunarodne po svojoj prirodi. Vlade ovih zemalja imaju obavezui odgovornost da razviju ove mjere i da poštuju zajedničku životnu sredinu.

Fizičke i biološke odlikeJadransko more je dio većeg Mediteranskog mora. U najdužem dijelu dugačko je 770 km,a u prosjeku je široko 160 km. Povezano je s Jonskim morem i ostatkom Mediterana prekomoreuza Otranto, koji je širok samo 85 km. Njegova ukupna površina je 160 000 km².

Zapadna obala mora je istočna obala Italije, a istočna obala mora uglavnom se prostire dužHrvatske i njenih brojnih ostrva. Manji dio ove obale pripada Sloveniji, Bosni i Hercegovini,Crnoj Gori i Albaniji (od sjevera ka jugu). Zapadna obala je uglavnom niska, na sjeverozapadu

se spaja s močvarama i lagunama, dok jeistočna obala uglavnom gola i stjenovita,s mnogo ostrva. Nekoliko velikih rijekaulivaju se u Jadran: najvažnije su Adiđe,Brenta, Isonco, Neretva, Pijave, Po,Reno i Bojana. Jadransko more je zbog

toga manje slano i razvodnjeno,za razliku od ostatka Mediterana.

Sjeverni dio mora je veoma plitak —sjeverno od linije između Rimina i Istremore je rijetko dublje od 45 m.Ka jugu, između Ortone i Šibenika,nalazi se veliko ulegnuće, koje je nanekim mjestima dublje od 180 m.Najdublji dio mora od oko 900 m nalazi

se istočno od Monte Gargana, južno od Dubrovnika i zapadno od Drača, mada, na jednommjestu dostiže dubinu od čak 1460 m. Procjenjuje se da je prosječna dubina mora 240 m.

Postoji mnogo ugroženih i zaštićenih vrsta flore i faune na Jadranu, i važna staništa. Tu spadaju:dugokljuni delfin Bottlenosed dolphin, morska kornjača Loggerhead turtle, morska trava pri dnu,korali i mjesta gdje se gnijezde ptice.

Osim toga, ribolov je važna djelatnost na Jadranskom moru. Jastog, sardine i tune glavni su ulov.

OpasnostiVeliki broj gradova nalazi se na ivici skoro zagađenog Jadrana. Ovi gradovi, od kojih su većinavelike luke koje imaju transportnu, petro-hemijsku i ostale proizvodne industrije, doprinosezagađenju mora. Kako su Italija i Hrvatska velike turističke atrakcije, s morskim i obalnimturističkim centrima, postoji dodatni pritisak na obale zbog ovih aktivnosti. Osim toga, razvojturističke infrastrukture raste u ovoj oblasti, posebno u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji. Ponašanjekorisnika obalne zone je zato pitanje od ključnog značaja za region.

Nasuprot tome, u nekim dijelovima mora ovaj turistički razvoj je ugrožen, jer zbog specifičnebiologije, hidrografije i hemijskog sastava vode na izvoru rijeke Po u sjevernom Jadranu, i kodTivta u južnom Jadranu povremeno intenzivno bujaju sluzave alge. Niko ne želi da pliva u vodi

punoj zelenih algi i zato su ova dešavanja izazavala ekonomsku i ekološku štetu.U cijelom Mediteranu ribolov je važna industrija, i sada je i ta delatnost pod izvjesnim pritiskom.



Uvod

Kada neko doživi razočarenje u ljubavi, obično se kaže „ima puno riba u moru”. Ali, da li ihzaista ima? Širom svijeta, u posljednjih trideset godina, nekoliko lovišta riba je presušilo,kako biološki, tako i ekonomski, i to zbog prekomjernog ulova izazvanog tehnološkim razvojem

u ribolovu i povećanom potražnjom ribe. Tu spadaju lovišta sjevernomorske haringe (1970-ih),lovište u Grend Benksu (1990) i u Beringovom moru (1999). Ovo je velika šteta jer riba pružavažan izvor hrane koja može održivim upravljanjem da se eksploatiše bez posljedica.U zemljama u razvoju gubitak trenutno održivih lovišta zbog nekontrolisanog ribolova možedovesti do ozbiljnih nestašica u priobalnim zajednicama.

Sedamdesetih godina prošlog vijeka sjevernoamerička ostrvskazemlja Island zbog pristupa njihovim ribolovnim oblastimasuprotstavila se Ujedinjenom Kraljevstvu. Ekonomija Islandaoslanja se skoro isključivo na ribolov i svako smanjenje zalihaznačilo bi propast njihove ekonomije. Island je želio da zaustaviostale zemlje da love blizu njegovih obala, da bi zaštitili zaliheribe, i označili su to ekskluzivnom zonom. UK su željeli dapodrže svoju flotu morskih ribolovaca (kao i godišnji prihod,radna mjesta i zajednice koje su od toga zavisile) i suprotstavilisu se unilateralnoj objavi Islanda o jurisdikciji nad morima izvannjihovih teritorijalnih voda.

Serija konfrontacija dobila je nadimak „Riblji rat” (što je u engleskom jeziku igra riječi i asocirana Hladni rat), iako nije došlo do pravih borbi (bilo je nekoliko okršaja između islandskihi britanskih ratnih brodova u pokušajima da se primijene ribolovna ograničenja, odnosnoda se zaštite od onih koji pecaju pomoću mreže). Na kraju su uspjeli da naprave kompromis.UK je dozvoljeno da pošalje ograničeni broj čamaca za ribolov u islandsku samoproglašenuograničenu zonu za ribolov. Svađa je bila bespotrebna, jer je dva saveznika dovela u ružanpoložaj. Ipak, pokazalo se da je Island bio u pravu kada je zaštita prirodnih zaliha u pitanju.Cod fishery je sada jedno od rijetkih lovišta koja nastavljaju da se razvijaju i to legalno, jer je1976. godine UN Konvencija o morskom pravu potvrdila unilateralnu deklaraciju o granici od200 nm. To je 1994. ohrabrilo sve obalne nacije da objave Ekskluzivnu ekonomsku zonu (EEZ)od 200 nm (Morska ili nautička/međunarodna bbmilja određena je kao srednja dužina luka

jednog minuta zemljinog meridijana i jednaka je 1852 metra).

Ribe

Mora i okeani

172

2 RibeAutor: Robert Atkinson

Ključnikoncepti/sadržaji Smanjivanje zalihe riba kao prirodnog resursa


Razred VI i VII

Mjesto Učionica

Nastavni materijali Stolovi, tabla, dijelovi igrice Ratovi riba(pogledaj papir s podacima)

Nastavni predmeti Geografija, Biologija s ekologijom, Priroda


• razumije koji se problemi javljaju u upravljanju zajedničkimopštim resursima;

• analizira razliku među zainteresovanim stranama i praktičnimteškoćama održivog upravljanja resursima.

Nastavne metode Predavanja, diskusije, simulacije, igre kroz uloge, razmjenaideja, video prezentacija


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 173/225Ribe 173

2Mora i okeani

Problemi vezani za „Riblji rat” i održivo upravljanje zalihama ribe tema su istraživanja u ovojlekciji. Učenici se susreću s problemima upravljanja ovog resursa i pokušavaju da smisle načineracionalnog upravljanja.

AktivnostiUvod u probleme ribolova:

1 Koristeći podatke o problemima u ribolovu i dio o ribolovu u morima i okeanimana CD-ROM-u napravite uvod u predavanje o problemima s ribljim resursima. Naglasite dasu zalihe sjevernomorske haringe nestale i prodiskutujte odakle dolazi riba koju i oni jedu.

2 Započnite diskusiju o tome kome pripadaju mora i okeani i kome pripadaju resursi u timvodama. Pojasnite da svi resursi imaju neku vrijednost i da je vlasništvo nekog resursa važnoekonomsko pitanje. Popričajte o tome ko ima korist od eksploatacije lovišta ribe?

Ratovi riba — simulacija

1Osnovna ideja ove lekcije je da s učenicima prođete jednostavnu simulaciju „Ratovi riba”.Svrha ove vježbe je da pokaže učenicima šta može da se dogodi međunarodnim lovištimaako se nedozvoljeno i nekontrolisano eksploatišu. Simulacija se sastoji iz pet krugova.Za simulaciju vam je potrebno:• 50 sličica riba isječenih iz ilustrovanih strana• 20 sličica čamaca za ribolov isječenih iz ilustrovanih strana• tabla za pisanje rezultata• četiri velika stola postavljena na sljedeći način:

2 Učenike treba podijeliti u tri grupe: zemlja A, zemlja B i zemlja C. Svaka grupa treba dasjedi blizu odgovarajućeg stola. Svaka zemlja na početku dobija jedan čamac za pecanje.

U prvom krugu 40 sličica riba postavljene su na sto D (podloga za mriješćenje).Ovo jato riba onda se pomjera (na papiru ili poslužavniku) u smjeru kazaljke na satupreko svakog stola (predstavljajući vode svake od zemalja). Za svaki čamac za pecanjesvaka zemlja može da uzme po četiri r ibe u svakom krugu.

Na kraju svakog kruga preostala riba se vraća na sto D. Na svake dvije ribe na gomili možeda se doda još po jedna riba. Na primjer, ako je ostalo 28 riba, dodajte još 14 riba nagomilu (jedino ograničenje je da može da bude maksimum 50 riba, jer to predstavlja brojriba koji mogu da održe njihovi izvori hrane).

Na kraju svakog kruga, za svakih osam riba koje jedna grupa posjeduje može da kupi još jedan čamac za pecanje i postavi ga u svoje teritorijalno more (sto). U tabeli na tablimožete zapisivati rezultat i cijeli ciklus se nastavlja devet krugova ili dok ne nestanesva riba. Naravno, ovo je pojednostavljena simulacija i može se zakomplikovati uvodećiu igru međunarodne vode i promjenljive količine nove ribe koja pristiže zbog različitihprirodnih uzroka, ali poruka ostaje ista.

3 Otvorite diskusiju o tome šta se dogodilo lovištima ribe posle pet krugova. Šta se desilosa lovištima? Da li ima više ili manje riba nego na početku? Da li je nestalo ili i dalje postoji?

Na koji način biste izvukli najviše resursa (i radna mesta) iz tih lovišta, a da ga ne uništite?Kako možemo da obezbedimo da sve zemlje imaju podjednaku korist? Zapišite otvorenapitanja na tabli.

Sto A (Zemlja A) Sto B (Zemlja B)

Čamac za pecanje Čamac za pecanje

Sto D (Podloga za mriješćenje) Sto C (Zemlja C)

50 riba Čamac za pecanje


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 174/225Ribe

Mora i okeani

174

2 Održivo upravljanje lovištima

1 Podijelite odjeljenje u četiri ‘interesne grupe’:

• Ribolovci — obezbjeđuju dovoljno poslova za pecaroše — puno čamaca.• Zaštitari životne sredine — obezbjeđuju da se zalihe riba ne smanjuju pecanjem.

• Vlada — obezbjeđuje najveći mogući ulov ribe (prihodi).• Nadleštvo lovišta — održavanje ravnoteže ribljih resursa na duži period.Zamolite svaku grupu da radi u timu na donošenju principa i metoda koje oni smatrajukorisnim u održivom upravljanju ribljim lovištima, tako da njihova interesna grupa imakoristi od toga.

2 Svaka interesna grupa treba da prezentuje svoje principe odjeljenju. Na osnovu tih principapočinju pregovori između različitih grupa koji treba da dovedu do „Sporazuma o ribolovu”.Ovaj sporazum trebalo bi da posjeduje nova pravila koja će im pomoći da vode simulacijuna najbolji način. Trebalo bi se fokusirati na povećanje prihoda i radnih mjesta, ali ne pocijenu osiromašenja zaliha do tačke kada više ne mogu da se obnove.

3Prateći pravila sporazuma, ponovite simulaciju „Ratovi riba” i vidite da li učenici moguda dođu do još boljih rješenja.

U nastavku...

• Pustite učenicima snimak Morski ratnici koji se nalazi na video materijalu.• Podstaknite učenike da zapišu probleme o kojima ste diskutovali i da se raspitaju

da li su slični problemima u nekom od konkretnih lovišta (na primjer, na Jadranu)ili u nekom drugom živom resursu (na primjer, šume ili neka međunarodna rijeka).Koje su tu lekcije, ili razlike?

• Zamolite učenike da u prodavnicama pronađu proizvode koji se održivo upravljaju(obično postoji oznaka). Koliko im je teško da pronađu nešto od toga? Da li sada boljerazumiju kako se hrana proizvodi i upravlja?


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 175/225Ribe 175

2Mora i okeani

Kome pripada riba?Nacionalne teritorijalne vode neke zemlje ograničene su na 12 nm (nautičkih milja).

Međutim, posljednjih godina zemljama je dozvoljeno da kontrolišu zonu lovišta ribado 200 nm. Ovo proširenje nacionalne kontrole nad okeanima (posebno biološkiproduktivnog kontinentalnog dijela) pojasnilo je pitanje jurisdikcije nad zalihama ribe.

Međutim, u mnogim ribolovnim oblastima koje se sada nalaze u okviru nacionalnihgranica ranije su lovili ribolovci iz drugih država, i ovi zahtjevi i prava ribolovaca morajuda se uzmu u obzir. Osim toga, ribe se kreću i upravljanje je komplikovano kada onestalno prelaze granice. Uopšte nije jednostavno reći ko posjeduje ribu i pravo da je lovi,a uz to i odgovornost da njome upravlja. U pokušaju da riješe ove probleme, vlade izmnogih država napravili su sporazume o ribolovu kako bi se dogovorili oko najboljihnačina eksploatacije lovišta, a da ih ne unište.

Dinamika zaliha ribeOsnovni problem održavanja zaliha ribe jeste kako odlučiti koliko riba i kada mogu dase love. Ako izuzmemo brojanje konkretnog ulova, očigledno je veoma teško odrediti

koliko ribe ima u morima. Osim toga, morsko okruženje je veoma kompleksno i teško je predvidjeti interakciju između različitih vrsta, njihove izvore hrane, struje i klimu.S ograničenim znanjem morskog eko-sistema i dinamike zaliha ribe, naučnicima je veomateško da savjetuju vlade da zabrane prekomjernu eksploataciju svjetskih lovišta ribe.

Mnogi naučnici, biolozi, fizičari i matematičari zajedno su pokušavali da naprave modeldinamike zaliha ribe i donekle su imali uspjeha. Međutim, često se dešava da čak i ako je nauka u pravu, savjeti naučnika ne idu u tom pravcu jer se priklanjaju ekonomskimi društvenim interesima.

Ribarske zajedniceIako smo skloni tome da vidimo ribu samo kao hranu na našem tanjiru, a ribolov kaoindustrijsku granu, trebalo bi uzeti u obzir i to da ribolov zavisi od zajednica koje živepored mora. Tradicionalno, muškarci se bave lovom, često u opasnim uslovima,dok su žene u ovim zajednicama imale veliku ulogu u procesovanju ulova.

Postoji bogata tradicija i nasljeđe vezane za ove zajednice. Radne ribarske luketuristima često djeluju kao zanimljiva atrakcija, više nego satanizovane jahting marine.Oni, kao i ostale interesne grupe, imaju jednak interes u održivom upravljanju zalihariba od kojih žive, i mogu doživjeti teške ekonomske probleme zbog kontrole nadribolovom. Oni isto zaslužuju pošten i bezbjedan život.

Kontrolisanje ulovaZbog kolapsa ili kolapsa koji prijeti mnogim lovištima širom svijeta, vlade traže načineda obezbijede održivu eksploataciju resursa ribe. Ovo je posebno teško u predjelimagdje ne postoji nacionalna jurisdikcija — u zemljama trećeg svijeta. To je teško i upredjelima gdje ribolovci iz različitih zemalja pokušavaju da eksploatišu ista lovišta,bilo u istim predjelima ili iste zalihe ribe koje migriraju.

Ako zemlje ne mogu naći način za održivim upravljanjem zaliha ribe, odgovornisu za dvije vrste prekomjernog ribolova: biološkog prekomjernog lova i komercijalnogprekomjernog lova. Biološki prekomjeran ribolov nastaje kada se toliko riba ulovi danastaje kolaps u zalihama ribe (nema dovoljno zrelih riba da zamijene one koje suulovljene), dok komercijalni prekomjerni ribolov znači da je vrijednost ulova toliko opalada više nije profitabilno loviti ih (prihodi ne pokrivaju troškove uloženog — čamci, mreže,plate, procesovanje). Obje vrste su znak lošeg upravljanja ribljim resursima.

Postoji nekoliko načina regulisanja prekomjernog ribolova, i tu spadaju:• Kvote — kontrolisati broj ulovljenih riba• Izdavanje dozvola i licenci — ograničiti opremu ili broj ljudi kojima je dozvoljeno pecanje• Restrikcija opreme — zabraniti određenu vrstu opreme ili definisati odgovarajuće

razmjere mreža (što bi dozvolilo manjim ili nezrelim ribama da pobjegnu).• Zatvorene sezone — skratiti otvorene sezone lova i/ili prekinuti ribolov za vrijeme

parenja riba• Zatvorena oblast — zaštititi osjetljive oblasti za parenje od ribarskih aktivnosti.

Međutim, svaki od ovih načina ima problem praktične implementacije i primjene. Odlukeo kontrolisanju prekomjernog ribolova često su politički određene (ekonomskim stanjem,radnim mjestima, nacionalnim ponosom) i biološki problemi su često zanemareni zbog toga.

Problemi ribolova



Ratovi riba — Ilustrovane strane

176

Mora i okeani

I n f o r m

a t i v n i l i s t



Ratovi riba — Ilustrovane strane(nastavak)

177

Mora i okeani

I






Potrošačko društvoŽivotna sredina

i zdravlje

Vrijednosti

Ljudska prava

Naša planeta Zemljau budućnosti



Potrošačko društvoČemu bespotrebno trošenje? 181Pakovanje 185Etikete i reklame 189Privatno vlasništvo 192Odnos ljudi prema psima lutalicama 195

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Više”„Izbor”„Reklame”

Životna sredina i zdravljeDa li je hrana uvijek zdrava? 202Ljekovito bilje 206Zagađivanje vode hemijskim supstancama 211

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Homo chemicus”

Ljudska pravaMože li pojedinac mijenjati svijet? 216

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:„Grad u dilemi: radna mjesta ili zdravlje?”

Naša planeta Zemlja u budućnostiNaša planeta u budućnosti 220

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:

„Rukovati s pažnjom”„Kraljevstvo”

Informativni listVolite li da trošite? 184Analiziranje ambalaže 187Primjeri iz ocjenjivanja pakovanja 188 Trutovi i pčele (ljudi štetočine i odgovorni koji rješavaju probleme) 194Čovjekov najbolji prijatelj? 197Prirodne metode liječenja 209Osobine vode 215Uskršnje ostrvo 223Osnovni principi održivog razvoja 224Samit u Johanesburgu 2002. godine 225



Uvod

Za većinu ljudi kupovina je postala dio svakodnevnog života. Uprkos tome, ljudi imaju potrebuda od obične, svakodnevne aktivnosti načine nesvakidašnji događaj, posebno zbog dodavanjaizvjesnog začina ili smisla sopstvenom životu. Na primjer, ako nam je potreban hljeb, olovka,

sijalica ili bilo šta drugo, jednostavno odlazimo do radnje i te potrepštine pazarimo. Često, ipak,prednost se daje samom činu kupovine, a ne toliko onome što nam je zaista potrebno.

Čemu bespotrebno trošenje? 181

1Potrošačko društvo

Čemu bespotrebno trošenje?Autor: Jacek Schindler


Konzumerističko ponašanje ima veliki uticaj na kvalitet životaljudi, kao i na životnu sredinu.


Razred VII

Mjesto Učionica


Nastavni predmeti Građansko vaspitanje

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• zna da potrošačko ponašanje ima negativan uticaj na ljudsko

zdravlje i životnu sredinu;• izgradi kritičan stav prema potrošačkom ponašanju

podržavajući principe odgovorne kupovine svojih roditelja.

Nastavne metode Video prezentacija, diskusija, takmičenje



1

Čemu bespotrebno trošenje?

Potrošačko društvo

Koliko često kupujemo masovno proizvedeni hljebu supermarketu umjesto u našoj omiljenoj pekari? Ako svratiteu knjižaru, možete pronaći divne komplete olovaka ili pera kojene biste pronašli nigdje drugo. Ili, da budemo jasniji, ako seodlučite da potrošite vrijeme i novac za kupovinu „štedljivih”sijalica kad god je to moguće, napravili ste odlučujući korakza zaštitu životne sredine. U većini slučajeva mi ipakne razmatramo toliko pažljivo odluke o tome šta ćemo kupiti.

Veoma često stupamo u radnju ili supermarket bezprethodne odluke šta ćemo zapravo kupiti. Možda idemou kupovinu da bismo se opustili, porazgovarali, da istražimonove trendove, ili prosto da zadovoljimo potrebu da kupimo

bilo šta. Kada ova vrsta ponašanja postane bitan faktor u našem životu, suočavamose sa raširenim pojmom potrošačkog ponašanja. Jednom, kada kupovina postane važna ibazična aktivnost, ona uobličava način na koji vidimo svijet oko nas i naše mjesto u tom svijetu.Svi mi imali smo iskustva s ovakvim ponašanjem, u manoj ili većoj mjeri. Predmeti i kupovnamoć za mnoge ljude važni su statusni i klasni simboli, a pripadnost „višim” slojevima vrlo čestoznači posjedovati neki popularan i široko prihvaćen proizvod.

Ovaj stav ima negativan efekat na naš kvalitet života. Umjesto kupovine onoga što nam zaistatreba (i što je često zapravo najzdravije i najkvalitetnije), mi pokušavamo zadovoljiti psihološkupotrebu predajući se nepotrebnoj, nezdravoj i rasipničkoj kupovini. Ovakvo ponašanje imafatalne posljedice i po životnu sredinu. Kada je većina populacije zaražena konzumerizmom,stvara se čitava infrastruktura kojoj je temelj proizvodnja i prodaja što veće količine proizvodašto većem broju ljudi.

Aktivnosti

Uvod

1 Upoznajte odjeljenje s konceptom potrošačkog društva koristeći informacije iz uvodai iz poglavlja Potrošačko društvo na CD-ROM-u.

2Pogledajte film Vi še koji je uključen u video materijal.

3 Nastavite čas diskusijom i zamolite učenike da podijele lična iskustva koja ilustruju stereotip„što više, to bolje”. Koje su posljedice po životnu sredinu kada se ljudi motivišu da kupujui troše što je moguće više?

4 Podijelite radni list Principi odgovorne kupovine. Razgovarajte o sljedećem:

• Kako se oduprijeti nametnutoj potrebi da kupujemo bespotrebne stvari?• Kakav uticaj na životnu sredinu ima pridržavanje principa pobrojanih u radnom listu?

Takmičenje1 Organizujte takmičenje učenika u nabrajanju najskupljeg i najbesmislenijeg poklona za kojisu ikada čuli.

2 Pročitajte tekst Kako kupovati gedžete (spravice) i tako započnite igru (još jedan način je da predložite učenicima da opišu određeni upotrebni predmet pantomimom ili drugimneverbalnim metodima). Šta tačno neki poklon ili neku stvar čini besmislenom?Odaberite najbolje primjere i upišite ih u kolonu.

3 U drugoj rundi takmičenja pitajte učenike da navedu primjere najljepših poklona za kojesu ikad čuli, a koji se ne mogu dobiti za novac — kao na primjer, izlet, pjesma na poklon,čestitka koju je neko sam napravio, itd. Izaberite najbolje primjere i upišite ih u drugu kolonu.

4Uporedite primjere pobrojane u obje kolone. Šta ih razlikuje?


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 183/225Čemu bespotrebno trošenje? 183


U nastavku...

• Neka učenici od kuće donesu jednu jaču kesu za kupovinu. Ako roditelji obavljaju kupovinuposlije posla, neka ih učenici zamole da kesu ponesu sa sobom kad krenu na posao.Ubijedite učenike da je prethodna izrada spiska za kupovinu korisna praksa. Na ovaj način

porodice mogu lakše prevazići naviku bespotrebne kupovine.

• Prije odlaska u kupovinu pripremam spisak. Ovo nije samo podsjetnik stvari kojesu mi neophodne, već me sprječava da potrošim novac na bilo šta što vidim.

• Kada idem u kupovninu, sa sobom nosim platnenu torbu ili korpu. One su ekološkibezbjedne i traju mnogo duže od plastičnih kesa.

• Obavezno pogledam šta piše na pakovanju proizvoda. Biram proizvode iza kojihće ostati najmanje đubreta.

• Kupujem proizvode koji su ekološki bezbjedni; ne samo one koji se najvišereklamiraju i koji su najpopularniji.• Ne dopuštam da se djeca prepuste kupovini kao vidu zabave. Ako zaista želim

da ih nečim častim, odvešću ih da vide ili rade nešto zanimljivo, recimo u bioskopili na bazen, u park, ili ću ih izvesti u šetnju.

Principi odgovorne kupovine



Volite li da trošite?

Ni Crnu Goru ne mimoilazi potrošačka groznica. Na primjer, Nova godina — nekima omiljenodoba godine, ali ne zbog vremena koje se može provesti s porodicom, već zbog natpisasniženja koja vrebaju na svakom ćošku. Da li zapravo uvijek kupujemo ono što nam treba,ili privučeni natpisom „sniženje“ kupimo i ono što nam ne treba? Neko će reći, pa dobro —trebaće mi nekad, bolje da kupim kad je već tako jeftino, sviđa mi se iako mi ne odgovara,...ma kupiću; ... I tako postajemo žrtva svoje pohlepe ali i prodavaca, koji se zaliha robepokušavaju pošto poto riješiti, često prodajući robu čiji je rok trajanja na izmaku ili koja više nijeu modi. Nekad se stvarno isplati, a nekad... Šta da radimo onda kada nas stvarno nadmudrei kada postanemo žrtva prodavaca, koji neće da nam vrate robu s manom, isteklim rokom?

U Crnoj Gori, Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) bavi se ovakvim i sličnim problemima,ali i nekim mnogo ozbiljnijim, kao i neke NVO. Oni su tu da vam pomognu u slučaju da se neštoslično i vama desi. Ipak, mnogo bolji savjet je da sljedeći put kad vidite da je nešto na akciji,ili da su popusti provjerite da li vam to stvarno treba i da li je roba koju imate namjeru

kupiti ispravna.

184


I n f o r m

a t i v n i l i s t


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 185/225Pakovanje 185


Uvod

Industrija pakovanja i ambalaže jedna je od najdinamičnijihrazvojnih grana privrede. U modernom pakovanju proizvodiimaju duži rok važenja i lakše se prenose. Ona ispunjavaju svojusvrhu na najbolji mogući način — predstavljaju proizvod i

privlače pažnju potrošačima, a pakovanje je često privlačnijeod proizvoda koji sadrži.

Pa ipak, glamurozna pakovanja ponekad su propraćena vrloneprijateljskim pojavama prema životnoj sredini. Pakovanje je odgovorno za proizvodnju više od polovine kućnog otpada.(Ovo vam može biti dobar pokazatelj količine sirovina i energijekoja se koristi za proizvodnju pakovanja i problema koji nastaju

u procesu upravljanja otpadom — štaviše, ambalaža spada u veoma „izdržljiv” i „otporan”vid otpada.) U prirodi, prirodno razgrađivanje ambalaže od vještačkih materijala može trajatistotinama godina.

Aktivnosti

Prikupljanje informacija

1 Nedjelju dana unaprijed podijelite odjeljenje u šest grupai dajte svakoj od njih spisak različitih proizvoda, uključujući:• mlijeko• slatkiše, čokoladu• mekinje i pirinač

• makaze, hemijske olovke, penkala, olovke• deterdžent i tečne sapune• pastu za zube i losion poslije brijanja.

2Neka se učenici raspitaju, kod kuće i u prodavnicama, o pakovanju ovih proizvoda.

PakovanjeAutor: Jacek Schindler

Ključnikoncepti/sadržaji Ambalaža


Razred V — I X

Mjesto Prodavnice, kod kuće, učionica

Nastavni materijali Video materijal Zeleni paket, proizvodi široke potrošnje

Nastavni predmeti Poznavanje društva, Građansko vaspitanje, Istorija, Geografija

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• objasni šta je ambalaža;

• analizira izbor proizvoda u određenoj vrsti pakovanja kojiima uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi;

• ocijeni uticaj potrošačkih zahtjeva na standard građana.

Nastavne metode Razgovor, diskusija, analiza, video prezentacija



2

Pakovanje


Diskusija/razgovor

1 Pokrenite diskusiju/razgovor o tome da li izbor proizvoda u određenoj vrsti pakovanjaima uticaja na životnu sredinu.

2Napišite mišljenja učenika na tabli.

3 Prikažite obrazovni film Izbor i recite im da prodiskutuju o svrhama pakovanja.Može li izgled pakovanja manipulisati odlukama kupca? Koja je ekološka cijena te odluke,ukoliko se predamo isključivo prvom utisku i šarmu ambalaže?

Analiziranje ambalaže

1 Neka predstavnici šest grupa predstave rezultate svojih istraživanja. Napišite na tabli imenaispitivanih proizvoda; nasuprot njima zabilježite različite vrste pakovanja u kojima suproizvodi prisutni na tržištu.

2Podijelite radni list Algoritam za ocjenu pakovanja i predstavite sljedeće činjenice:

• Sve može biti upakovano, čak i pakovanje. Ali u slučajevima kada ono nije potrebno,u pitanju je opterećivanje životne sredine.

• U slučaju pakovanja koje se može ponovo upotrijebiti — kod pojedinačnog ili višepakovanja — problem otpada sveden je na najmanju mjeru. Ovaj vid pakovanja takođeznači podršku potrošačkom modelu prema kojem zadovoljstvo zbog posjedovanjanekog predmeta nije u direktnom odnosu s količinom kupljenog.

• Postoje četiri načina na koje se poboljšava odnos između količine kupljenogi pakovanja: 1) načiniti jedno, veće pakovanje, umjesto više manjih; 2) optimizovatiprostor kod pakovanja; 3) ne razdvajati proizvode pojedinačnim pakovanjem svakekupljene stvari — izbjegavati „unutrašnje pakovanje”; i 4) koristiti trajnija pakovanja, jednostavna za korišćenje, koja mogu biti ponovno iskorišćena.

• Najveći broj materijala može se nanovo upotrijebiti ili reciklirati, ali ovo nije uvijekrazumno rješenje. Reciklaža je dobro rješenje za slučaj kada je otpad već nastao,ali tek pošto se više ne može tretirati ili staviti u ponovnu upotrebu. Reciklaža je dugproces koji zahtijeva trošenje energije i drugih sirovina.

• Biološka degradacija pakovanja isplativa je tamo gdje nema sistema za upravljanjeotpadom.

• Materijal koji se koristi, kao i konstrukcija pakovanja, moraju biti jednostavni.Odličan primjer je pakovanje koje se obično koristi za suve dezodoranse.Pakovanje je jednostavno, i obično se pravi od materijala sličnog porijekla.

3 Nastavite s ocjenjivanjem pakovanja svih osam vrsta proizvoda. Ako naiđete na nekuteškoću, koristite informacije iz teksta Primeri iz ocjenjivanja ambalaže.

U nastavku...

• Recite učenicima da novostečena saznanja koriste kod kuće i da sa svojim ukućanima diskutujui planiraju kupovinu, kako bi proizvodi koje nabavljaju bili bezbjedniji za životnu sredinu.



Ne

6. Da li je model pakovanja relativno jednostavan?

Jednostavnija pakovanja koriste manje materijalai energije.Da

Ne

5. Da li je pakovanje biorazgradivo?

Pakovanja koja su biološki razgradiva imaju mnogo manjiuticaj na životnu sredinu.Da

Ne

4. Da li je ambalaža načinjena od recikliranog materijalai je li reciklabilna?

Reciklirani materijal smanjuje upotrebu sirovina i količinuotpada.Da

Ne

3. Da li je pakovanje načinjeno od jednog ili malog broja materijala?

Što je broj materijala upotrijebljenih za pakovanjeodređene količine proizvoda manji, to bolje.Da

Analiziranje ambalaže

187


I


Ocijenite pakovanje svakog proizvoda prema dolje navedenoj shemi. Počnite s prvim pitanjem.Ako je odgovor NE, nastavite do sljedećeg pitanja. Što prije odgovorite s DA, u pitanju jeambalaža bezbjednija za životnu sredinu. Više informacija o ocjenama za najčešće korišćeneambalaže možete naći na stranici 188, u tekstu Primjeri iz ocjenjivanja ambalaže.

Ne

2. Da li se proizvod može prodavati u pakovanju koje se moženanovo upotrijebiti?

Pakovanja koja se mogu nanovo upotrebiti umanjujutroškove, kao i uticaj na životnu sredinu, svaki sljedećiput kada se vraćaju u upotrebu.

Da

Ne Najbolje pakovanje je kada pakovanja nema.Da

1. Da li se proizvod može prodavati bez ambalaže?



Primjeri iz ocjenjivanja pakovanja

188


I n f o r m

a t i v n i l i s t

MLIJEKO Ako možemo da biramo između mlijeka u flaši koja se može nanovoupotrijebiti, u plastičnoj kesi ili u višeslojnom pakovanju (tj. mješavini papira,plastike i metala), u tom slučaju:• boca zadovoljava zahtjev iz pitanja broj 2 u upitniku;• kesa zadovoljava zahtjev broj 4 u upitniku;• višeslojni materijali daju odgovor NE u svim pitanjima.Boca je očito najefikasnije pakovanje, zatim slijedi reciklabilna plasitčna kesa,i na kraju, kompozitno pakovanje.

SLATKIŠI Ako možemo da biramo između slatkiša koji se prodaju u rifuzi(tj. u radnji se spakuje u plastičnu ili papirnu kesu), slatkiša u plastičnompakovanju, u najlonu ili kartonskoj kutiji, onda svi ovi tipovi odgovaraju

pitanju 2 iz upitnika.

MEKINJE, PIRINAČ Ako poredimo mekinje u najlonu s onima u kartonskojkutiji ili platnenoj vrećici, onda u slučaju kartonske kutije imamo jedno pakovanjepreviše. Tako je u slučaju kese, najlonske ili platnene, zadovoljen zahtjeviz pitanja 2. Mekinje možemo kupiti u kesi, a bez kartonske kutije (pored toga,ako se kuvaju na tradicionalan način, biće ukusnije i zdravije). Ako uporedimomekinje i pirinač pakovane u plastične i papirne kese, onda je u oba slučajazadovoljen kriterijum iz pitanja 4, ali u pitanju 5 samo papirne kese zadovoljavajukriterijum koji je tu postavljen.

HEMIJSKE I DRVENE OLOVKE, PERA Već u prvom pitanju odgovor je DA —ovi proizvodi mogu se prodavati bez pakovanja.

SOKOVI Ako možemo da biramo između boce koja može nanovo da se upotrijebi,staklene boce s voćnim sirupom koja može nanovo da se upotrijebi i kartonskeambalaže, u prvom slučaju odgovor će biti DA za pitanje 2, u drugom za pitanje 3,a u slučaju boca pitanja 4 ili 6.

DETERDŽENT Ako uporedimo pakovanja od istih materijala, ali različite veličine(male i velike kartonske kutije, male i velike kese), onda će pitanje 3 razdvojititipove pakovanja na one bezbjedne i one koji ugrožavaju životnu sredinu.Ako poredimo kartonske kutije deterženta s pakovanjem u najlonske kese,onda će na pitanje odgovor biti DA u slučaju kesa, i NE u slučaju kartonskih kutija.

ZUBNA PASTA Već od pitanja 1 razdvojićemo paste pakovane samo u tubu,

od onih gdje je tuba dodatno upakovana u kartonsku kutiju. U ovom slučajukartonsko pakovanje je nepotrebno i suvišno.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 189/225Etikete i reklame 189


Uvod

Reklame za proizvode su svuda oko nas. Na bilbordima, televiziji, na pakovanjima, radiju,u novinama, radnjama i autobuskim stanicama, pa čak i u našem domu. One oživljavaju ulice,iznenađuju nas, a njihovi slogani postaju dio našeg svakodnevnog govora.

Naljepnice/etikete na pakovanjima obavještavajupotrošača o sadržaju proizvoda. S tačke gledištaproizvođača ipak je važnije da one privlače pažnjupotrošača i ubijede njega ili nju da je njihovproizvod bolji od konkurentskih. Često se dešavada informativna funkcija etikete ostane u pozadini,a u nekim ekstremnim slučajevima datainformacija više dezinformiše nego što informiše.Cilj dezinformacije je da natjera kupca da proizvodzgrabi i kupi istog momenta, a već poslije togana njemu je da odluči da li će vjerovati datojinformaciji ili će potražiti drugi proizvod.

S druge strane, mušterije su žrtve ne samomanipulacije koja dolazi od reklama i etiketa.Reklame, etikete, kao i ukupan proizvod nalazese u vlasti istog, sveobuhvatnog pravila da ukusi

i očekivanja kupaca moraju biti zadovoljeni. Ako mušterija želi da kupi stoprocentni prirodnisok od naranže, etiketa treba slovima da navede „100 %” i pakovanje treba da krasi slika lijepe,sočne narandže. Ljudi daju prednost proizvodima u primamljivim pakovanjima, koji sunedvosmisleno obilježeni i s lijepim slikama, ne razmišljajući mnogo o njihovom sadržaju,a zadatak proizvođača je da ova očekivanja zadovolji.

Posebnu pažnju treba posvetiti informaciji kojom se u reklamama ili na etiketama, kroz logoei naslove, oglašavaju ekološki proizvodi. Ne treba biti ravnodušan prema tome da li je ovourađeno s pravom brigom za zaštitu prirode ili je u pitanju prosto zlonamjerno preuzimanjeovih simbola, kako bi se apelovalo na društvenu svijest i obzire kupca.

Etikete i reklameAutor: Jacek Schindler

Ključnikoncepti/sadržaji Etikete i reklama kao izvor informacija


Razred VII — IX

Mjesto Učionica

Nastavni materijali Isječci iz novina i časopisa, etikete, posteri, video materijalZeleni paket

Nastavni predmeti Građansko vaspitanje, Biologija s ekologijom, Likovna kultura


• definiše šta su reklame i koja im je uloga;• otkrije da često primamljive reklame prikrivaju

prave informacije;• razvije kritički pristup prema informacijama na etiketama.

Nastavne metode Diskusija, video prezentacija, pravljenje kolaža



3

Etikete i reklame


Aktivnosti

Etikete i reklame

1

Nedjelju dana prije časa, zamolite učenike dapronalaze i isijecaju oglase iz novina i časopisa koji

im zapadnu za oko (u pozitivnom ili negativnomsmislu). Recite im da, prije svega, obrate pažnjuna oglase koji su usmjereni na mlade ljude,kao i na oglase koji reklamiraju elektronskeuređaje. Takođe im recite da sakupljaju etiketei pakovanja s tekstualnom i grafičkom informacijom(slike, fotografije) koje apeluju direktno(tj. s naslovima „ekološki proizvod”) ili indirektno(sa slikom prirodnog krajolika) na očuvanje prirode.Predložite učenicima da osim etiketa i pakovanjakoje imaju kod kuće, obrate pažnju i na sličan tipkoji mogu naći u radnjama, te da ih upamte, pokušaju da zabilježe ili opišu.

2Prikažite film Reklame koji je uključen u video materijal. Započnite diskusiju

sljedećim pitanjima:• Zašto je zabranjeno praviti komercijalne reklame koje se obraćaju maloj djeci?• Zašto postoje određena ograničenja kod pravljenja reklama, recimo u slučaju

reklamiranja alkohola i cigareta?

3 Napravite tabelu s dvije kolone na tabli i napišite odgovore na gore postavljena pitanjau lijevoj koloni. Zatim postavite sljedeća pitanja:• Da li odrasle osobe ponekad reaguju na reklame kao mala djeca?• Koja je posljedica agresivnog reklamiranja na odrasle i na prirodu?

Upišite zaključke u desnu kolonu.

4Recite učenicima da pogledaju etikete koje su sakupili. Ima li znakova ili informacijau vezi s očuvanjem životne sredine? Neka ih dobrovoljci nacrtaju na tabli.

Biramo „zvijezdu”

1 Kažite učenicima da na odvojenom listu i samostalno napišu koga smatraju svojimnajboljim prijateljem i zašto. (Vježbanje je anonimno.) Kažite im da navedu dva ili trirazloga koji će podržati njihovu tvrdnju i izbor, i da se ne ograničavaju na izjave tipa „Menise on/ona dopada zato što je kul”, već da daju primjere i objasne zašto je on/ona kul.

Sakupite radove i saznajte ko je dobio najviše glasova. Na tabli napravite tabelu s dvijekolone i u desnu ispišite osobine najpopularnijeg učenika, u skladu s glasanjem.

2Sada prođite kroz reklame koje se obraćaju mladimljudima, a koje su učenici prikupili. U desnoj kolonitabele nabrojte osobine koje krase idealnogpredstavnika mlade generacije, prema porukamakoje odašilju reklame (npr. pije Moka-kolu, žvaćeRebit žvake, dijeli Mikers s prijateljem).

3 Uporedite osobine nabrojane na tabli. Kako sezvijezda odjeljenja uklapa u sliku idealnog mladogčovjeka koju stvaraju reklame? Da li biste viševoljeli da najpopularniji učenik/učenica manjeili više liči na idealni karakter mlade osobe?


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 191/225Etikete i reklame 191


Kolaž

1 Podijelite učenike u grupe.

2Isijecite prikupljene reklame i etikete tako da slike budu odvojene od reklamnih slogana

i naslova.

Kombinujte slogane i naslove sa slikama tako da spajate nespojivo i dobijete upadljivkontrast. Možete takođe sjeći i slogane i kombinovati ih u nove, apsurdne ili iščašenereklamne poruke.

3 Učvrstite lijepkom proizvod vašeg rada na komad kartona i postavite ga u odjeljenjuili negdje u školi. Jesu li „oglasi” koje ste kreirali apsurdniji od originala? Da li vam se višedopadaju ove nepodudarne tvorevine? Koriste li neke reklame isti ovaj fenomen?

U nastavku...

• Dok pregledaju novine i časopise u potrazi za reklamama, kažite učenicima da procijene koji je uopšte procenat reklama u njima. Pitajte ih sljedeće:– Zašto novine ohrabruju oglašavanje i reklamiranje?– Da li vam je poznato koji izdavači žive isključivo od oglasnog prostora?– Jesu li vam poznati slučajevi kada kupci određene proizvode dobiju beslatno

ili po sniženoj cijeni, zbog specijalnih reklama ili kupona koje prikupe?– I proizvodi i časopisi izdržavaju se od reklama, ali otkuda oglašivačima novac

da plate reklamu?

• Pomozite učenicima da shvate da je reklamirani proizvod skuplji ne zato što je kvalitetniji,već zato što je cijena reklame uključena u njegovu ukupnu cijenu.



4

Privatno vlasništvo


Uvod

Savremena društva uglavnom se zasnivaju na precizno definisanim zakonima koji regulišu pitanjaprivatnog vlasništva. Za mnoge ljude stvari koje posjeduju predstavljaju mjeru njihovog uspjeha.

Trka za materijalnim dobrima je tako glavni motiv u ljudskim stavovima prema životnoj sredinii bogatstvima koje pruža. Neke sirovine, kao što su nafta i drvo, služe praktičnoj svrsi u životimaljudi, pa su vlasnička prava ključni element tržišnog sistema koji ih isporučuje pred naša vrata.Ipak, veliki dio ljudskog bogatstva je nepotreban. Čitave vrste i eko-sistemi se uništavaju, na primjer,u potrazi ljudi za materijalima koji služe za razmetanje, kao što su slonovača ili dijamanti.

Koncept privatnog vlasništva prilično je škakljivo područje. S jedne strane, jednom kada društvoprizna „vlasnika”, ta osoba je više ili manje slobodna da sopstvenim imanjem raspolaže kakonađe za shodno. S druge strane, dobra bez vlasnika izlažu se još većem riziku, jer niko nemapravo da ih štiti od zloupotrebe.

Aktivnosti

Nekada davno...

1 Upoznajte učenike s kratkom pričom Polje.

2 Podijelite učenike u četiri grupe. Neka prva grupa dobije ulogupolja; druga — ulogu čovjeka; treća — krtice; četvrta — ptice koja živina stablu lipe. Kažite svakoj grupi da opiše svoje vlasništvoi da se zatim dogovore i urede svoje odnose u odnosu na vlasništvo.

Privatno vlasništvo i odgovornost

1 Neka dva dobrovoljca predstave učenicima studije slučaja u tekstovima U našoj stambenoj zgradi i U našem susjedstvu.

2Razgovarajte o tome šta se dešava u oba ova slučaja. Pokušajte da ubijedite učenikeda je razlog nedostatka odgovornosti ljudi u oba primjera taj što ne postoje odgovornivlasnici mjesta i što ona nikom ne pripadaju.

Privatno vlasništvoAutor: Jacek Schindler

Ključnikoncepti/sadržaji Vlasništvo nad prostorom


Razred V I — I X


Nastavni materijali Po izboru nastavnika

Nastavni predmeti Geografija, Građansko vaspitanje, Priroda, Biologija

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• razumije razliku između privatnog i zajedničkog vlasništva;

• pronađe veze između različitih vrsta prostora;• analizira ulogu privatnog vlasništva u formiranju naših

stavova prema prirodi;• kritički ocijeni ponašanje ljudi prema privatnom

ili zajedničkom vlasništvu.

Nastavne metode Diskusija, terenski rad


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 193/225Privatno vlasništvo 193


Šta raditi sa šumom?

1 Objasnite da se u mnogim zemljama Srednje i Istočne Evrope vodi žustra debatao tome šta uraditi sa šumama koje su nacionalizovane poslije Drugog svjetskog rata.Njihov povratak pravim vlasnicima opravdan je sa zakonske tačke gledišta: imanja kojasu vlade oduzele trebalo bi vratiti njihovim pravim vlasnicima. Najglasniji u suprotnom

taboru izražavaju svoje strahove za šume, koje, tvrde oni, poslije povratka u privatne ruke,biće isječene za drvnu građu.

2 Recite učenicima da zamisle situaciju u kojoj se njima kao pravim vlasnicima šuma vraćau procesu povratka imovine (restitucije). Neka zamisle da je vraćena šuma daleko odmjesta na kojem oni žive. Evo nekoliko mogućnosti koje se mogu pojaviti u diskusiji:• Šuma se može koristiti za rekreaciju i turizam.• Šuma će se prodati nekome ko je zainteresovan

za samu šumu, a ne drvo i profit koje iz njemože dobiti.

• Šuma se neće prodavati i u bogatstvimaeko-sistema će se uživati zbog njihoveestetske vrijednosti.

• Stvara se emotivna veza prema šumi, zbogčinjenice da se ona generacijama nalazilau vlasništvu porodice.

• Drva se sijeku i prodaju.

3 Pitajte učenike šta i pod kojim uslovima može sačuvati šumu od propasti? Do kojihzaključaka možemo doći?

U nastavku...

• Ako u blizini škole postoji divlja deponija, odvedite odjeljenje do nje i razmislite kako se njen

status može promijeniti. Može li se utvrditi vlasnik ove „ničije zemlje”?• Prvo treba pronaći zakonskog vlasnika. Uzmite u obzir snažan stereotip: „Ako je državno,

nije ničije”, kao i činjenicu da se u očima jednog dijela društva zemlja, koja je zajedničkovlasništvo, posmatra kao napušteno i bezvlasno mjesto, koje može biti upotrijebljeno po biločijoj slobodnoj volji, i bez posljedica zagađeno i uništeno.



Trutovi i pčele (ljudi štetočine iodgovorni koji rješavaju probleme)

Polje

Nekada davno bilo jedno divno polje. Na njegovom središturasla je stara lipa — pravi raj za porodice ptica. Onda je nekičovjek kupio polje, jer je želio da slobodno vrijeme provodidaleko od buke, u srcu prirode i u svojoj sopstvenoj kući,gdje niko i ništa ne bi remetilo njegov mir. Kupio je novukosačicu, posjekao korov i posadio najfinije bilje.Njegov najveći problem bile su krtice, koje su upropašćavalenjegov krasni travnjak. Podigao je senicu na placu, direktnona krtičnjacima, jer je želio da se odmara u sjenci, a trebalomu je i sklonište od kiše.

U našoj stambenoj zgradi

U našem bloku neko je ukrao sijalicu iz lifta. Koristiti mračani prljav lift svaki put bilo je strašno iskustvo. Ali kako da sepronađe lopov između 40 ljudi koji tu žive, i od kojih svi koristeisti ulaz? Novu sijalicu zaštitili smo metalnom rešetkom, pa smoneko vrijeme imali mira. I tako je to išlo do popravki, kada smodobili divan novi lift, s ogledalima u kabini, klupom za sjedenjei dugmetima koja su u mraku svijetlila zeleno. A sijalica?Ona je sada iza snježno bijele kugle koju još uvijek niko nijepokušao da slomi i ukrade sijalicu.

U našem susjedstvu

U našem susjedstvu postoji ćorsokak, a odmah pored njega je polje. Niko ne zna kada i kako,ali neko je tu izbacio svoje đubre — šljaku sa građevine, prazne konzerve, prljave krpe i ostalosmeće. Zvali smo lokalne vlasti i policiju, ali nije bilo nikakvog odgovora. Jednog dana pojaviose vlasnik, počistio mjesto i počeo da gradi nov objekat. Problem divljeg smetlišta bio je riješen.

194


I n f o r m

a t i v n i l i s t


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 195/225Odnos ljudi prema psima lutalicama 195


Uvod

Širom svijeta slučajevi ekonomskih nedaća primorali su mnoge porodice da na ulicu izbacesvoje ljubimce. Problem pasa lutalica postao je vrlo ozbiljan, naročito u urbanim područjima:oni utiču na rast socijalnih tenzija, izazivaju probleme u saobraćaju i ugrožavaju ljudsko zdravlje.Što se duže ovaj problem bude ignorisao, to će njegovo rješavanje biti sve skuplje.

Aktivnosti

Psi lutalice

1 Recite učenicima da pročitaju tekst Psi lutalices informativnog lista Čovjekov najbolji prijatelj .

2 Razmotrite sljedeća pitanja:

• Zašto je problem pasa lutalica svake godinesve ozbiljniji?

• Šta dovodi do rasta broja pasa lutalica?• Ko je odgovoran za ovaj problem?• Šta se može učiniti u ovoj situaciji? (izgradnja skloništa

za životinje, sterilizacija, organizovano uklanjanje)• Koje su prednosti i mane predloženih mjera?

3 Neka učenici pročitaju i prodiskutuju dileme opisane u tekstu Pseći problem.

4 Zatim neka učenici pročitaju članak o dva psa: Foj i Vili Sigmund — neprevaziđenidetektori žive. Razmislite o tome kako psi pomažu ljudima. (psi vodiči za slijepe, psi čuvari, psi spasioci, itd.)

5

Razmislite kako možemo pomoći lutalicama. Koje korake možemo preduzeti u tom smislu?Napišite odgovore na tabli.

Odnos ljudi prema psima lutalicamaAutori: Kliment Mindjov, Judit Heszlenyi Szaszne

Ključnikoncepti/sadržaji Psi lutalice

Trajanje Jedan školski čas

Razred VI

Mjesto Na otvorenom (veterinarska stanica)

Nastavni materijali Po izboru nastavnika

Nastavni predmeti Priroda, Građansko vaspitanje

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• opiše problem pasa lutalica;

• analizira dužnosti vlasnika životinja;• izgradi sopstveni stav o zaštiti životinja lutalica.

Nastavne metode Diskusija, praktično rješavanje problema



5

Odnos ljudi prema psima lutalicama


6 Objasnite učenicima da i veterinarski centri rade na rješavanju ovog problema.Na ovim mjestima se psi sterilišu, vakcinišu i liječe. Planirajte kampanju podrške na osnovuonoga što ste do sada naučili. Podijelite učenike u grupe i recite im da pripreme posterena izabrane teme.

Diskusija

1 Diskutujte o sljedećem scenariju u odjeljenju: idete duž prazne ulice. Iznenada poredvas prolaze kola koja se kreću velikom brzinom. Automobil udara u psa. Vozač ne kočii čak ne usporava da vidi je li pas živ ili mrtav. Šta biste uradili pod pretpostavkomda vam roditelji nikada ne bi dozvolili da držite psa?• Odveli biste povrijeđenog psa kući i rizikovali da vas roditelji izgrde.• Odveli biste psa u sklonište za životinje i tamo ga ostavil i.• Odveli biste psa u kuću vašeg prijatelja, pošto će ona ili on možda preuzeti brigu o psu.• Ostavili biste psa tu gdje jeste. Uostalom, niste vi krivi što ga je udario auto.

2Odigrajte svaki od ovih scenarija. (Bolje je podijeliti se u grupe, kako bi svako mogao

da odigra po jednu od datih situacija.)

U nastavku...

• Ohrabrite učenike da svoje stavove na ovu temu podijele sa svojim ukućanima.• Sretnite se s lokalnim NVO i razgovarajte s njima o ovom problemu.• Sakupite informacije o različitim rasama pasa i saznajte odakle potiču.• Koje su poznate rase porijeklom iz vaše zemlje? Predstavite ih na posteru.

Dužnosti prema životinjamaŽivotinje se najbolje osjećaju kada ne pate od nedostatka hrane, vode ili skloništa,kada im životi nijesu ugroženi, kada nijesu bolesne ili u bolovima, kada nijesu nervozneili uplašene, i kada mogu da se ponašaju prirodno.

Držite ljubimce samo ako ste spremni da preuzmete odgovornost za njih tokom cijelognjihovog života. Nemojte ih uzimati samo da bi se sa njima igrali dok su mali, simpatičnii razdragani. Životinje pružaju mnogo ljubavi i razonode, ali imajte na umu da i oneimaju svoje zahtjeve i često predstavljaju ozbiljnu obavezu. Hranjenje, češljanje, šetnje,odlasci kod veterinara... samo su dio obaveza ljudi koji imaju kućnog ljubimca.Razmišljajte o tome da životinje vole da se slobodno kreću po okolini. Prije nego štonabavite psa, sjetite se da on zahtijeva svakodnevnu šetnju: po lijepom i ružnomvremenu, za vrijeme raspusta, kada ste vi raspoloženi za šetnju, ali i kada nijeste.Potrebno je voditi ga i na izlete van grada, pustiti ga da se istrči koliko je god to moguće.

Reka Končej, Andrea S. Nađi: Svakodnevni zeleni vodič [Zoldkoznapi kalauz], Fold Napja Alapitvany, 1997.str. 259 - 260.

Briga o ljubimcima: Šetnja u prirodiKada imate psa važno je znati da ne vole svi vašeg ljubimca koliko i vi, da se neki plašepsa ili ne vole da ih vide u parkovima i dvorištima gdje šetaju djeca. Zato morate voditiračuna kuda šetate sa svojim ljubimcem, naročito o tome gdje on vrši nuždu.U Crnoj Gori ne postoje područija koja su posebno za to namijenjena, ali potruditese da pas ne vrši nuždu na ulici, u dvorištu škole, vrtića, ili na mjestu gdje se igraju djeca.Odgovornost je vlasnika da iza psa pokupe izmet (ovaj prizor uznemirava ljude i okrećeih protiv pasa i njihovih vlasnika). Stavite plastičnu kesu na ruku, pokupite i bacite izmet.

Šinterska služba u Podgorici, Tel 069 552 200, E-mail: [email protected]

Dužnosti prema životinjama




I


Čovjekov najbolji prijatelj?

Psi lutaliceStručnjaci za životnu sredinu tvrde da su za rješavanjeproblema pasa lutalica gradu prosječne veličine potrebnadva do tri skloništa za životinje, od kojih bi svako bilosposobno da prihvati 50 pasa. Takođe, zakoni o zaštitiživotinja se moraju ozbiljno uzeti u obzir.

Protivnici kažu da mnogi ljudi gladuju, da lutalice umiju daugrizu prolaznika ili dijete i da psi lutalice laju po cijelu noć,što je vrlo uznemiravajuće. Psi takođe izazivaju saobraćajnenesreće. Uprkos tome, stručnjaci za životnu sredinu želeda zaštite pse.

Niko ne može zaobići problem pasa lutalica, ali niko ne želida preuzme odgovornost za njegovo rješavanje. Društvo se suočava sa sljedećim problemima:da li ove pse trebe uspavati i li ne? Treba li da ih preziremo ili da ih žalimo? Da li treba da ihhranimo ili da ih prepustimo njihovoj sudbini, što može značiti i gladovanje do smrti?

Ove dileme jasno pokazuju da je problem pasa lutalica društveni problem.Ako odlažemo njegovo rješavanje, upravljanje ovim problemom biće sve skuplje i skuplje.

Vlasnici pasa, ekolozi i filozofi širom svijeta slažu se da postoji samo jedno etičko i humanorješenje problema rasta populacije pasa lutalica: oni preporučuju sterilizaciju.

Problemi pasa u Crnoj Gori

U Crnoj Gori je pitanje pasa lutalica ozbiljan problem.Desetine pasa luta gradskim ulicama — gladni, nekad bolesniili povrijeđeni, često na udaru automobila i agresivnih ljudi.Iako su psi plemenite životinje, ovako nezbrinuti, prepuštenisami sebi u urbanoj sredini, često su izvor problema za ljude:u potrazi za hranom raznose smeće, nekad postaju agresivnii napadaju prolaznike, ometaju saobraćaj...

Ovi problemi su u Crnoj Gori godinama rješavani na veomanehuman način. U organizovanim hajkama psi su odstreljivanii nekad ostavljani da danima leže na ulici. Godine 1998. uPodgorici je osnovano Društvo za zaštitu životinja, koje jenakon duge „borbe” uspjelo da zaustavi ove surove hajke.Nažalost, pitanje pasa lutalica u Crnoj Gori još nije riješeno. Sklonište za napuštene životinjepostoji samo u Podgorici, dok ostale opšine nemaju ovakvu ustanovu. Od 2001. godine postoji

trajni projekat zbrinjavanja pasa u ovo sklonište, koji je podržan od strane Svjetske organizacijeza zaštitu životinja. U proteklih sedam godina kroz sklonište je prošlo 8000 pasa koji podliježuveterinarskom pregledu, vakcinaciji i liječenju. Oko 20% pasa je zbrinuto, dok se određeni brojnakon pregleda i vakcinacije vratio na ulice. Ako želite da imate ljubimca, ne morate izdvajatinovac da biste kupili rasnog psa. U skloništu za životinje u Podgorici možete pronaći zdravog,lijepog i pametnog psa, koji će vam biti beskrajno zahvalan ako mu pružite dom i pažnju.

Društva za zaštitu životinja još nijesu uspjela da kažu „stop” borbama pasa u Crnoj Gori.Nesavjesni i agresivni vlasnici tjeraju svoje životinje na borbe, često do smrti. Time na najgorinačin krše prava životinja. Psi koji prežive borbu, veoma su agresivni, predstavljaju opasnostza ljude i ostale životinje.





Čovjekov najbolji prijatelj?(nastavak)

Zdravlje psa na prvom mjestuU članu 2 Povelje Ujedinjenih nacija o zaštiti životinja piše:

Svaka životinja ima pravo na čovjekovu zaštitu i njegu.

To se, kod pasa, postiže primjenom dva postupka i to: vakcinacijom i sterilizacijom.Evo šta o tome kaže veterinarka Dušanka Kažić.

Ukoliko imaš mladog psa — štene, ne zaboravi da je vakcinacija prvo šta treba da uradiš.Najvažnija je vakcina protiv bjesnila koju tvoj pas mora primiti u 16. nedjelji života a ako imašmačku, vakcinu mora primiti u 8. nedjelji života.• Vakcinacijom:

– štitiš svog ljubimca od bolesti

– smanjuješ rizik da se zaraziš– imaš zdravog psa

• Sterilizacija je jednostavan hirurški zahvat pomoćukojeg se tvom ljubimcu otklanjaju reproduktivni organi.

Sterilizacijom:– tvoj ljubimac je manje agresivan– privržen je domu– zdraviji su, pa tako rjeđe obolijevaju od bolesti koje

su skupe za liječenje

Kroz Prihvatilište godišnje prođe oko 800 pasa, a udomi se između 100 - 200, što je veoma

mali broj. Vlasnici pasa ponekad, iako to ne žele, ostavljaju svog ljubimca u Prihvatilšite.Razlog tome može biti bolest nekog člana porodice, promjena mjesta boravka, ili paknedostatak novca za izdržavanje psa. Kod nas se još uvijek krši Povelja Ujedinjenih nacijao zaštiti životinja. Gradske vlasti truju pse lutalice, ili čak anagžuju lovce da odstrijele ove ljupkesugrađane. Nemoj sjedjeti skrštenih ruku.

Kako se treba ponašati prema psima i mačkama lutalicama? Svaka životinja osjeća bol, patiukoliko joj ne pružamo pažnju i ljubav. Čitao/la si možda u novinama da je neki pas lutalica ujeodijete. U takvim situacijama uvijek je kriv pas, ali da li je baš tako? Mnoga djeca, iz radoznalosti,neznanja ili čiste nekulture, namjerno uznemiravaju i muče pse i mačke lutalice. Dovoljno je dase prema njima ponašaš kako je to opisano u tekstu i neće biti problema.

Ako se plašiš naših četvoronožnih prijatelja — pasa, prouči ovih sedam zlatnih pravila i ne brini:• Približi se psu uvijek mirno, opušteno, i bez straha. Kada dođeš do psa, zastani i polako

ispruži ruku, tako da pas može da je omiriše, i nemoj se bojati, nijedan pas neće te ugristi

bez razloga.• Nikada ne prilazi psu, a da prethodno ne pitaš njegovog vlasnika da li to smješ učiniti!• Uvijek posmatraj kako se pas ponaša, i neka tvoje ponašanje bude u skladu sa tim. Ako maše

repom, onda je radostan. Ako se sagne, onda se boji. Ako pak reži, ne prilazi mu, ljut je.• Ne ometaj psa dok jede. Sačekaj da završi pa nastavite s igrom.• Ne trči za psom. Uvijek je bolje da pas dođe k tebi, nego da ti trčis za njim.• Ne radi psu ono što mu smeta — vući ga za rep, na silu mu otimati omiljenu igračku...• Neka te ne plaši veličina psa. Ponekad su veliki psi dobroćudniji i manje opasni od malih pasa.

Prije nego što se odlučiš da nabaviš psa, bez obzira na to da li je mješanac ili rasan pas, razmislida li mu možeš pružiti osnovne uslove za život i, naravno, da li si u mogućnosti da mjesečnoizdvojiš najmanje trideset eura za svog ljubimca. Ukoliko odlučis ga držiš psa u dvorištu, napravi

mu veliku kućicu sa sajlom na kojoj ćeš zakačiti dovoljno dug lanac da pas može slobodnoda se kreće. Ili mu napravi boks, dovoljno veliki da može komotno da se smjesti. Potrudi se datvoj ljubimac provodi što više vremena napolju, a da u boksu samo prespava.

199


I





Da li zaista želim psa kao kućnog ljubimca?

1. Prije škole ustajem sat vremena ranije iako mi duša spava. I DA I NE

2. Šetam psa iako napolju pljušti kiša, pada snijeg, peče sunce na 40°C. I DA I NE

3. Spremam psu hranu iako me ispred zgrade čeka društvo. I DA I NE

4. Perem mu čanče iako mi se gadi zakorjela hrana. I DA I NE

5. Usisavam dlake po cijeloj kući iako imam pametnija posla. I DA I NE

6. Prilikom odlaska na ljetovanje psa vodim sa sobom, I DA I NEne ostavljam ga komšijama na čuvanje.

Ako su svi tvoji odgovori DA — čestitamo!

Sad možeš razgovarati s roditeljima o tome da nabavite psa.Kojeg god ljubimca da nabaviš — rasnog ili lutalicu — znaj daćeš mu ti biti najvažnija osoba u životu!

Za one koji su prošli na testu

Ako se odlučiš za rasnu kucu, važno je da prilikom izboraobratiš pažnju na njegove karaktaristike jer svaka rasa imasvoje specifičnosti. O osobinama i potrebama pojedinih rasamožeš se informisati na internet adresi

• www.zivotinjsko-carstvo.com• www.dog-best.com• www.vauvau.net

ili više pročitati u nekoj enciklpediji. Zato nemoj odabrati:• dalmatinca — ako sate provodiš pored TV ekrana i ne voliš da te uznemiravaju;• sibirskog haskija — ako tvoje komšije ne vole zavijanje;• setera — ako još ne znaš da plivaš;

• zlatnog retrivera — ako nijesi u kondiciji.

Za raznovrsno društvoDruštvo za zaštitu životinja iz Podgorice, koje je zajednosa JP „Čistoćom” pokrenula projekat Prihvatilišta, uskoroće pokrenuti projekat prihvatanja i pomoći drugim domaćimživotinjama u nevolji. Za početak je planirano da se oformidruštvo koje bi brinulo o izgladnjelim i izmučenim konjima.Već se radi na stvaranju i projektovanju objekta za napuštenemačke, koji bi se iskoristio i za bezdomne hrčke, morskeprasiće, papagaje i druge životinje.

Autori: Aleksandar Šćekić, Jelena Belada, National Geographic Junior

200


I n f o r m

a t i v n i l i s t




I



Froj i Vili Sigmund — neprevaziđeni detektori živeŽiva je jedan od najopasnijih zagađivača na svijetu i predstavlja dugoročnu opasnostza životnu sredinu. Ne može se razložiti i ne postoji hemijska reakcija koja je može uništiti.Mikroorganizmi u zemljištu pretvaraju otrovni metal u još opasnije jedinjenje, koje pronalaziput do lanca ishrane. Jedini način da se sredina zaštiti od žive je njeno pronalaženje,prikupljanje i bezbjedno skladištenje.

Dva po mnogo čemu izuzetna psa u Švedskoj igraju značajnu ulogu u borbi protiv zagađenjaod žive. Froj je njemački ovčar, a Vili Sigmund labrador. Oni su prošli mnoge bolnice, zubarskeordinacije, industrijske zone, kroz sve škole u Švedskoj, univerzitete i internate. Ovi psiprepoznaju miris žive u cijevima, pukotinama u patosu, odbačenom laboratorijskom priboru,u kanalizacionom sistemu. Pošto mogu da pretresu nekoliko lokacija dnevno i zato što nazadatak idu samo na mjesta za koja se sumnja da bi mogla biti kontaminirana, oni predstavljaju

veliku uštedu. Ne postoji tehnička oprema koja bi mogla da se takmiči s psećim nosem.U periodu od tri godine, ovi psi su pronašli ukupno tri tone žive, i uštedjeli Švedskoj oko20 000 000 SEK (švedskih kruna). Pronalaženje žive psima je zabavno: oni se zapravo takmičeko će je prvi pronaći.

Odlični rezultati koje su psi postigli načinili su ih pravom senzacijom: priče o njima vrtese na radiju, televiziji i mogu se pročitati u novinama i na internetu.



1

Da li je hrana uvijek zdrava?

Životna sredina i zdravlje

Uvod

Termin „ekološki čista” koristi se za onu hranu koja je uzgajana u prirodnoj i čistoj sredini.Zemljište je nezagađeno hemikalijama i sadrži brojne hranljive sastojke koji se pojavljujuu ekološki čistoj sredini.

Nijesu svi proizvodi koji se označavaju kao „zdravi” istovremeno i ekološki čisti. Neki proizvodikoji se obično smatraju zdravim, kao što su pšenično zrno i proizvodi od minimalno tretiranogžita (mekinje, žitarice, hljebovi od cijelog zrna), crni hljebovi, voće i povrće, mliječni proizvodii med, nemaju uvijek blagotvoran uticaj na naše zdravlje. Nekad se dešava upravo suprotno —kada su izloženi negativnom uticaju zagađene sredine, oni se mogu pretvoriti u pravi otrovza naš organizam.

Da li je hrana uvijek zdrava?Autori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska


Zdrava i ekološki čista hrana


Razred VI — VIII

Mjesto Učionica

Nastavni materijali Proizvodi iz supermarketa i iz prodavnice ekološke hrane

Nastavni predmeti Priroda, Građansko vaspitanje, Biologija, Hemija

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• objasni razliku između ekološki čiste i zdrave hrane;• analizira potrošački proces.

Nastavne metode Diskusija, izložba s uzorcima, video prezentacija


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 203/225Da li je hrana uvijek zdrava? 203

1Životna sredina i zdravlje

U hrani biljnog porijekla koja se proizvodi od kultura kojese intenzivno tretiraju pesticidima ili uzgajaju u zagađenimpodručjima, blizu preopterećenih saobraćajnica ili industrijskihzona, može se otkriti nekoliko uznemirujućih stvari:• teški metali koji su prodrli u zemljište;

• visoki nivoi vještačkih đubriva koja se nijesu u potpunostirazgradila;• različiti hemijski konzervansi.

Mnogi činioci kvare kvalitet hrane koju koristimo:• uzgoj žitarica i stoke za masovnu proizvodnju često prati dodavanje antibiotika i hormona;

• sumnjivi metodi ishrane stoke (tj. epidemija ludih krava izazvana je kada su životinjehranjene dijelovima zaraženih životinja);

• intenzivno uzgajanje žitarica;• pretjerana upotreba đubriva i pesticida;• kisele kiše;• industrijsko zagađenje vazduha.

Dopunski izvori opasnosti, čije posljedice nijesu u potpunosti proučene, genetičkisu modifikovane biljke i životinje, čija se opravdanost obrazlaže potrebom rješavanja problemanestašica hrane.

Aktivnosti

Homo Chemicus

1 Prikažite video isječak Homo Chemicus i pokrenite otvorenu diskusiju. Koristite informacijesa CD-ROM-a (poglavlje Zdravlje i životna sredina) kako biste obezbijedili dublji uvid u vezuizmeđu zdravlja i stanja životne sredine.

2Pitajte učenike da li ljudi u njihovoj najbližoj okolini obraćaju pažnju na hranu koju koriste,ne uzimajući u obzir samo njen ukus ili trenutnu modu, već i zdravlje. Koji motivi naspokreću pri izboru hrane?

3 Upoznajte učenike s terminima iz Rječnika prehrambenih navika. Pitajte učenike poznajuli nekog vegetarijanaca, vegana, itd.

4 Pokrenite diskusiju o izreci „Ono si što jedeš.” Podijelite učenike u nekoliko grupa, prematome kojim tipovima hrane daju prednost. Trebalo bi da razumiju da ljudi imaju vrlorazličite ukuse. Obratite pažnju ne samo na neposredne ili raširene stavove, već i onefilozofske, estetske i kulturne.

5 Objasnite da je porast interesovanja za kvalitet hrane,koji je počeo s promocijom makrobiotike

i vegetarijanstva i prebacivanjem ishrane na voće,povrće i žitarice u različitim vidovima, doveo do stvaranjalobističkih grupa potrošača u brojnim zemljama svijeta.Kao rezultat ovih kretanja, došlo je do pojave brojnihproizvođača koji su isporučivali hranu u skladu sa strogimekološkim standardima. Iako je ova hrana skuplja,ona posjeduje serifikat porijekla i kvaliteta koji potvrđujeda je proizvod potekao iz ekološki čistih regionai da je proizveden u skladu s poljoprivrednim praksamakoje su bezbjedne za životnu sredinu. Proizvođači takođe dokazuju da ne koriste hemijskađubriva, pesticide, konzervanse i aditive.



6 Nacrtajte na tabli Piramidu zdrave ishrane, shemu koju je razvila Služba za hranu i lijekovevlade Sjedinjenih Država, a koju je usvojila većina nutricionista. Ovo je vid ishrane na kojise ljudski organizam vjekovima adaptirao:• U osnovi piramide je korišćenje velike

količine žitarica u različitim vidovima,

i crnih hljebova od cijelog zrna.• Na drugom nivou piramide je sirovo,

pečeno ili kuvano voće i povrće.Pošto su proizvodi biljnog porijekla osnovnahrana za mnoge ljude, od velikog je značajada potiču iz potpuno zdravih područjai od kontrolisanih kultura.

• Treći nivo sadrži različite proizvode bogateproteinima — mlijeko i mliječne proizvode, jaja, meso i ribu.

• Na vrhu piramide su masti, ulja i slatkiši.Ima i dodatnih elemenata ishrani,kao što su različito bilje, začini i so.Njihova upotreba zavisi od individualnihpreferenci, koje formira ukus.

Objasnite da zdrava ishrana uključuje upotrebu hrane sa svih nivoa, ali da se hrana s donjihnivoa mora jesti u većim količinama nego hrana s gornjih nivoa piramide.

Prodavnice ekološke hrane i supermarketi

1 Recite učenicima da na čas donesu hranu koju vole (tj. vrste voća, povrća, zemičke,čokolade, jogurt, itd.). Neka proizvode kupe na različitim mjestima, na primjer, iz obližnjeradnje, supermarketa, specijalne prodavnice organske hrane ili iz porodične bašte.

2 Organizujte dvije tezge u učionici — prodavnicu ekoloških proizvoda i supermarket —i razdijelite proizvode prema načinu proizvodnje i porijeklu. Učenici su podijeljeni u dvije

grupe i stoje iza štanda na kojem su iznijeti njihovi omiljeni proizvodi. Neka svaka grupapodijeli svoje utiske o proizvodima i neka izloži argumente u prilog svojoj odluci da kupibaš njih, a ne neke druge.

3 Uporedite proizvode — neka svaka grupa proba proizvode druge grupe. Šta možetezaključiti? (Proizvodi koje nudi eko-radnja možda nijesu toliko privlačni, ali sigurnone sadrže hemijske aditive, potiču iz kontrolisanih žitarica koje su uzgajane u ekološki čisitim regionima.)

4 Podsjetite odjeljenje na zlatno pravilo: što je hrana manje obrađena, to je zdravija.

U nastavku...

• Recite učenicima da zabilježe šta su jeli tri dana za redom. Koliko je njihova ishranauravnotežena i da li je u saglasnosti s Piramidom zdrave ishrane?

204

1

Da li je hrana uvijek zdrava?



http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 205/225Da li je hrana uvijek zdrava? 205


Genetski modifikovani organizmi (GMO) i hrana koja se od njih proizvodi, potencijalnesu opasnosti za životnu sredinu i zdravlje. Istina je da naučnici još uvijek nijesu istražili

dugoročne efekte upotrebe GMO proizvoda.Makrobiotika — balansirana ishrana koja se zasniva na upotrebi prirodnih proizvoda —minimalno obrađene žitarice, voće i povrće — u skladu s potrebama pojedinca.

Vegetarijanstvo — tip ishrane u kojem se ne koristi meso ili iz zdravstvenih razloga,ili usljed ličnog izbora. Vegetarijanstvo se raširilo u Evropi i SAD usljed povećanoginteresovanja za istočnjačke kulture, protesta protiv zapadnjačke, materijalističkecivilizacije, razvoja ekoloških pokreta i opštem trendu okretanja ka životu koji je u harmoniji s prirodom.

Veganstvo — ekstreman vid vegetarijanstva u kojem se izbjegava ne samo upotrebamesa i ribe, već i sve hrane životinjskog porijekla (mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja i meda). Ovaj termin nastao je za potrebe razlikovanja vegana od običnihvegetarijanaca. U skladu sa strogim principima i vjerovanjima, vegani ne nose krznenekapute ili odjeću i predmete od kože.

Rječnik prehrambenih navika



2

Ljekovito bilje


Uvod

Danas se sve više ljudi interesuje za jestive biljke koje

pronalazimo u divljini. Zabrinutost zbog nezdravih aditivai vještački proizvedene hrane natjerala je veliki broj ljudida se okrenu proizvodima prirode.

Jestive biljke u prirodi donose svoj plod bez vještačkih đubriva,hemikalija i ljudskog miješanja. Neke od njih su nekada igralevažnu ulogu u ljudskoj ishrani. Istraživanja su pokazala da jestive biljke iz divljine posjeduju korisne hranljive sastojke kojisu potpuno nestali iz naše današnje ishrane. Divlje biljke igrajuvažnu ulogu u ishrani onih ljudi koji čak i danas žive u skladus prirodom. Botaničari i istraživači biljaka često koriste genetskimaterijal iz divljih biljaka kako bi unaprijedili karakteristike

vještački uzgajanih kultura. Divlje biljke mogu postati osnovni materijal nove ishrane i medicine.Ubrzan proces nestanka biljnih i životinjskih vrsta predstavlja prijetnju za ove biljke.Divlje bilje ne koristi se samo za proizvodnju novih prehrambenih proizvoda i lijekova,već se od njih proizvodi i nekoliko drugih korisnih materijala.

Važno je znati mjeru eksploatacije divljih biljaka. Mogu se sabirati samo u onoj količini koja nećedovesti u pitanje njihov opstanak. Neke ljekovite biljke već se nalaze na granici izumiranja zbognepravilnog i neracionalnog sabiranja. Takav je slučaj s lincurom u Croj Gori. Mnoge populacijeove vrste u Crnoj Gori su nestale i ona se sad nalazi na spisku zaštićenih vrsta.

Težište ovog časa biće biljke koje rastu u divljini i koje ljudi mogu koristiti u ishrani. Za vrijemeterenskog istraživanja budite vrlo oprezni i sakupljajte samo one biljke za koje ste apsolutnosigurni da su jestive. U polju uvijek ima otrovnih ili opasnih biljaka. Neke od njih liče na ljekovitevrste; tako, na primjer, listovi veoma otrovne čemerike (Veratrum album) u jednoj fazi razvojaliče na listove ljekovite lincure (Gentiana lutea). Takođe vodite računa da ne ugrozite rijetkeili zaštićene biljne vrste. Razmislite koje životinje koriste u ishrani direktno biljke koje beremo,a koje indirektno (tj. kada je životinja za stepen više u lancu ishrane).

Ljekovito biljeAutor: Judit Heszlenyi Szaszne

Ključnikoncepti/sadržaji Sve veća popularnost primjene ljekovitog bilja u liječenju ljudi

Trajanje Jedan dan u šumi ili kampu

Razred VI — IX

Mjesto Na otvorenom (šuma)

Nastavni materijali Papir, drvene i hemijske olovke, karton, lijepak, slike zaisijecanje, papir u boji, materijali za prepoznavanje biljaka,mape ispitivanog područja, makaze

Nastavni predmeti Priroda, Biologija, Biologija s ekologijom, Geografija,Građansko vaspitanje

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• opiše značaj ljekovitog bilja kroz njegovu upotrebu;• razlikuje najčešće jestive biljke;• analizira odnos divljih biljaka i njihovih gajenih parnjaka;• uporedi različite tipove jestivih biljaka.

Nastavne metode Izlaganje, kreativan rad u različitim medijima, diskusija


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 207/225Ljekovito bilje 207


Aktivnosti

Prehranjivanje u šumi

1

Pripremite se za čas prikupljajući fotografije jestivih biljaka.

2 Podijelite odjeljenje u grupe od pet ili šest učenika. Neka svaka grupa napravi spisak divljihi jestivih biljaka na lokaciji, a zatim neka pronađu informaciju koji se dijelovi biljaka koristeu različitim godišnjim dobima.

3 Neka grupe na posterima pripreme kalendare koji će prikazivati godišnja doba.Neka učenici na postere zalijepe fotografije biljaka prema tome kada biljka, ili neki njendio, postaje podoban za ljudsku upotrebu (kada sazrijeva). Neke vrste biljaka su jestivetokom cijele godine. Ako slike nijesu na raspolaganju, tražite učenicima da nacrtaju biljku.Pored fotografije ili crteža učenici treba da dopišu što je moguće više informacija:• U kojim područjima se biljka najčešće pronalazi?• Koji dijelovi su jestivi?• Koje efekte ima na ljudski organizam (na ovaj način se najbolje određuju otrovne biljke)?

• Koje životinje koriste biljku u ishrani (ima li među njima opasnih životinja)?• Koje savremene biljke su odgajene iz divljih vrsta?• Kako se koriste biljke (u ishrani, medicini, za pripremu napitaka, itd.)?

4 Neka grupe saopšte svoje rezultate. Neka istaknu upotrebne vrijednosti divljih biljakai njihov značaj za ljude i životinje.

Šumski jelovnik

1 Prikupite sljedeće materijale: karton, lijepak, pisaći pribor, makaze, knjige i neophodnuliteraturu.

2Neka se učenici prave da su zalutali i da moraju preživjeti nekoliko dana.Naložite im da potraže jestivo bilje i da ga popišu.

3 Neka grupe naprave jelovnik od biljaka, uključujući supe, glavna jela, salate i dezert.Neka grupe predstave svoje jelovnike.

Priroda kao iscjelitelj

1 Sakupite sljedeće materijale: neophodnu literaturu, slike ljekovitog bilja i proizvodaod ljekovitog bilja, čaj, čajnik i šolje.



2

Ljekovito bilje


2 Razdijelite učenike u grupe. Neka sproveduistraživanje o tome koje se ljekovito biljemože pronaći u okolini, i neka sačine spisak.Grupišite biljke prema:• njihovim efektima

• dijelovima koji se koriste• taksinomiji.

Recite grupama da sopšte svoja otkrića.

3 Pripremite različite vrste čajeva za probu i poslužitega učenicima dok su još zaposleni radom u grupama— ovo može pomoći popularizaciji ljekovitog bilja.

Medicinska eterična ulja

1

Prikupite razne vrste eteričnih ulja; pripremite svijeće i vaporizatore.

2 Podijelite učenike u grupe. Podijelite im informativnilist sa strane 209 i dajte im da pročitaju tekstPrirodne metode liječenja.

3 Dajte svakoj grupi vaporizator i jedno eterično ulje.Dajte im opis ulja i njegovih efekata.

4 Tražite grupama da pripreme izlaganje o biljci od kojepotiče eterično ulje koje su dobili. Neka grupe saopštesvoje rezultate drugim grupama.

U nastavku...

• Neka učenici pripreme javno saopšenje o jestivim ili na drugi način upotrebljivim biljkamau području. Neka zabilježe porijeklo biljke i obavezno se pobrinite da daju informacijeo sličnim biljkama koje su opasne ili otrovne. Neka obrazlože kakve efekte imaju jestivebiljke na ljudski organizam. Takođe im recite da tekst dopune drugim raspoloživim korisniminformacijama.




I


Prirodne metode liječenja

AromaterapijaAromaterapija je tip fizikalne terapije koja koristi eterična uljau svrhu liječenja. Eterična ulja dobijena različitim metodamaiz određenih vrsta biljaka na sobnoj temperaturi ispuštajumirise. Eterična ulja se dobijaju iz različitih dijelova biljke:cvijeta, lišća, korijena, voća i sjemena. Biljke skladište eteričnaulja na različite načine: u šupljinama, mahunama, uljnimšupljinama, žljezdanim folikulima, otvorima u tkivu, itd.Ulja dobijena iz različitih dijelova biljke imaju različite efekte.Na primjer, eterična ulja dobijena iz narandže, cvijetanarandžinog drveta i lišća s drveta, imaju različite efekte.

Gabrijela Temešvari: Ljekovita pčela: Eterična ulja i zdravlje [A gyogyito

mehecske. Illoolajokkal az egeszsegert]. BioTer Bt, 2000, str. 36.

Kako djeluju eterična ulja?Nazalni nervi idu od nozdrva direktno u evolutivno najstariji dio mozga, limbički sistem, kojiznačajno određuje naše životne funkcije, osjećaj dobrobiti i naše ponašanje. Eterična ulja su sepokazala i kao antiseptici, pošto nas štite od unutrašnjih i spoljašnjih infekcija. Sva eterična uljaubijaju bakterije, ali postoje vrste koje ubijaju i viruse (eukaliptus) i gljive (nana, majčina dušica).Neka utiču i na hormone (anis, kim, lavanda), dok neka, uzeta u velikim količinama, izazivajugrčeve, pa se ne preporučuju ljudima koji pate od epilepsije (majčina dušica, ruzmarin, žalfija).

Gabrijela Temešvari: Ljekovita pčela: Eterična ulja i zdravlje [A gyogyito mehecske. Illoolajokkal az egeszsegert].BioTer Bt, 2000, str. 38.




I n f o r m

a t i v n i l i s t Prirodne metode liječenja

(nastavak)

Korisni kućni recepti

Recept 1: Za prehlade i slične bolestiMajčina dušica (Herba thymi), korjen zove (Radix sambuci nigri), cvijet limunovog drveta(Flores tilia), mladica pelina (Herba absinthii), lišće maline (Folia Rubus idaeus), korijenje omana(Radix inula helenium), korijenje jagorčevine (Radix primulae officinalis), listovi uske bokvice(Folia plantago lanceolata), listovi podbela (Folia tussilago farfara), lišće i korijenje koprive(Folia, Rhizoma urtica dioica), latice lepuha (Flores verbascum thapsiforme), nadzemni dijelovistabljike majorana (Origanum vulgarae).

Stavite po jednu kašičicu listova za čaj od svake vrste u čajnik i sipajte litar kipuće vode.Poklopite i ostavite da stoji sat vremena. Procijedite i koristite na sljedeći način:

Recept 2: Za bubuljice kod adolescenata

Cvijet limunovog drveta (Flores tilia), stabljika rastavića (Herba equisetum arvense),listovi matičnjaka (Folia melisse officinalis), listovi breze (Folia betulae albae), lišće koprive(Folia urtica dioica), mladica kantariona (Herba hypericum perforatum).

Stavite po jednu kašičicu listova za čaj od svake vrste u čajnik i sipajte 5 decilitara kipuće vode,pokrijte, ostavite da stoji jedan sat. Procijedite.

Recept 3: Za gnojne akne kod adolescenata

Cvijet, cvast i mladica hajdučke trave (Herba achillea millefolium), bosiljak, rastavić(Herba equisetum arvense), trobojna ljubičica (Viola tricolor).

Stavite po dvije kašičice listova za čaj od svake vrste u čajnik i prelijte sa 2 decilitra votke.Promiješajte, sipajte u teglu i dobro je zatvorite. Pohranite na tamno mjesto, u perioduod šest dana, a zatim procijedite.

Mikloš Vašonji: Siguran put ka zdravlju [Biztos ut az egeszseghez]. Termeszetgyogyaszati Kiado, Kečkemet,Mađarska, 1995.

Novorođenčad i djeca do 7 x 1 supena kašikagodinu dana

1 do 3 godine 7 x 2 supene kašike

3 do 7 godina 5 x 0,5 decilitara

7 do 14 godina 5 x 1 decilitar

14 godina i stariji dnevno 5 x 2 decilitara (služi se zagrijan, 50 - 60°C,u periodu od nedjelju dana)

Doziranje 3 x 1 decilitar pola sata prije obroka,u trajanju od 3 mjeseca

Upotreba Mažite akne na licu i u području lica 3 puta dnevno,u periodu od 3 mjeseca.


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 211/225Zagađivanje vode hemijskim supstancama 211


UvodVoda ima veliki značaj za ljude, za živi svijet, za eko-sisteme i za planetu kao cjelinu. Ona jevažna osnova za razvoj ljudske civilizacije, naročito za razvoj moderne industrije i poljoprivredeali i svakodnevne upotrebe u ljudskom životu. Degradacija, osiromašenje i zagađenje vodenihresursa ima dalekosežne posljedice.Potreba zaštita voda nameće se bez obzirana njihovu veličinu i značaj za privredu.Takođe, zaštita voda je neraskidivo vezanaza zaštitu i očuvanje prirode u cjelini.

Prirodna voda zagađuje se industrijskimi poljoprivrednim aktivnostima(uglavnom putem vještačkih đubriva,pesticida i insekticida), kao i aktivnostima

u domaćinstvu (pranje, čišćenje, septičkisistem i ljudski izmet). Tri problema kojeizaziva zagađivanje vode su:• Količina kiseonika u vodi pada ispod

optimalnog nivoa (zbog povišenihtemperatura, hemijskih đubriva,deterdženata koji sadrže fosfate, itd.), pa je usljed tog procesa manje organizama sposobnoda preživi u vodi.

• Voda postaje uzrok bolesti kada npr. bakterije, virusi, metali, jedinjenja azota, pesticidi nađusvoj put do vode.

• Rekreaciona vrijednost vode smanjuje se zbog boje, mirisa i toksina koji se u njoj nalaze.

Zagađivanje vodehemijskim supstancamaAutor: Agnes Schroth


Uticaj ljudskih aktivnosti na kvalitet vode


Razred VIII i IX

Mjesto Učionica, laboratorija, na otvorenom (teren)

Nastavni materijali Sveske, hemikalije za testiranje vode, test-trake, brzi testovi,tabela za procjenu kvaliteta vode, flaše

Nastavni predmeti Biologija, Hemija

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• definiše kako kvalitet životne sredine utiče na zdravlje ljudi;• klasifikuje hemikalije koje zagađuju vodu;• analizira vezu između ljudskih aktivnosti i zagađivanja vode

opasnim hemikalijama, i zašto su te hemikalije opasne zaljude i životnu sredinu;

• izvodi jednostavne testove hemije vode i analizira kvalitetvode prema hemijskim parametrima prirodne vode.

Nastavne metode Eksperiment, terenski rad, diskusija



3

Zagađivanje vode hemijskim supstancama


Površinska voda može se klasifikovati prema sadržaju kiseonika (sadržaj kiseonika, zahtjevza kiseonikom), zatim prema svojim hranljivim vrijednostima (azot i fosfor), mikrobiološkimkarakteristikama, mikro-zagađenju (metali, sredstva za čišćenje, fenoli) i prema drugimkarakteristikama (pH vrijednost, nivoi zasićenja, sadržaj gvožđa).

Prema namjeni vrši se opšta podjela voda na:

• vode koje se mogu koristiti za piće• vode koje se mogu koristiti za ribarstvo i uzgoj školjki• vode koje se mogu koristiti za kupanje.

Vode koje se mogu koristiti za piće razvrstavaju se u klase, i to:1) klasu A1 — vode koje se u prirodnom stanju ili poslije dezinfekcije mogu koristiti za piće;2) klasu A2 — vode koje se mogu koristiti za piće nakon prečišćavanja.3) klasa A3 — vode koje mogu koristiti za piće nakon tretmana koji zahtijeva intenzivnu fizičku,

hemijsku i biološku obradu.

Količina prirodne vode konstantno se mjeri i nadzire.

Aktivnosti

Testiranje vode

1 Nadopunjujući znanje koje su učenici već stekli,recite im da u obzir uzmu:• koje vrste zagađivača prijete našim prirodnim vodama

• kako se takvo zagađivanje može spriječiti• kako tačno zagađujuće materije pronalaze put

do vode i kako utiču na živi svijet.

2

Neka učenici sprovedu testove i eksperimente kakobi utvrdili kvalitet uzoraka vode prema hemijskim

parametrima. Najbolje je ovu aktivnost sprovestina terenu, ali ona se može sprovesti i u učionici, pošto su uzorci vode sakupljeni.

Razmatranje

1 Neka učenici razmotre odjeljak Put kućne kanalizacije — Od izvora do tretmanai Kako možemo štedjeti vodu.

2 Podijelite učenike u grupe od po tri člana. Zabilježite teme koje se javljaju u gorenavedenim tekstovima na kartice (potrebno je onoliko kartica koliko ima grupa).

3 Neka svaka grupa izabere karticu i neka smisli tri pitanja vezana za svoju temu.Nasumice birajte učenike kojima će grupe postavljati pitanja.

4 Bodujte odgovore na pitanja i prema konačnom rezultatu podijelite nagrade za ovotakmičenje (opisne/vrjednosne ili prave). Jedna od grupa može igrati ulogu sudije kojiće brojiti poene.

Brza pitanja

1 Na osnovu lekcije Osobine vode i drugih izvora informacija, sastavite bilješkuo komponentama vode koje ćete ispitivati.

2 Prije nego što počnete s ispitivanjem vode, razgovarajte o najvažnijim fizičkim i hemijskimparametrima prirodne vode.

3Recite grupama da pročitaju bilješku koju ste pripremili i da je predstave ostatku odjeljenja.Neka učenici pribilježe najvažnije tačke ovih izlaganja.



Posmatranje obala i fizički parametri vode

1 Recite učenicima da pročitaju tekst Da li smo sami u velikom gradu? i da pogledaju svoj listza testiranje vode (grupni list za utvrđivanje kvaliteta vode). Neka učenici pojedinačnosprovedu ovaj zadatak.

2Prije hemijskih mjerenja recite učenicima da sprovedu malo istraživanje na osnovumaterijala u tekstu Da li smo sami u velikom gradu? Dopunite istraživanje mjerenjimatemperature i širenjem uzorka (tj. mijenjanje lokacija, stajaća voda, tekuća voda,karakteristike, itd.) i karakteristikama obale (tj. prirodna, napravljena od strane čovjeka,stjenovita, pješčana, pošumljena, itd.). Svoja zapažanja rezimirajte u sljedećoj tabeli.

Ispitivanje hemijskih parametara vode

(nastavnici organizuju ovu aktivnost u skladu s opremljenošću škole)

1 U pripremi vježbe, sakupite potrebne hemikalije i instrumente.

2 Neka učenici rade u grupama. Ako lokacija sadrži veći broj mjernih mjesta, neka učenicimjere različite parametre na različitim mjernim mjestima.

3 Neka učenici koriste raspoloživi pribor (laboratorijske hemikalije, test-trake, mjerneinstrumente) kako bi utvrdili prisustvo jona u vodi. Neka utvrde koncentracije. (U učionicise ovo može upriličiti sprovođenjem različitih pokaznih eksperimenata.) Stepen detaljnostikoji ćete zahtijevati od učenika u ovoj vježbi mjerenja, zavisiće od njihovog uzrasta i nivoaznanja. Analizirajte rezultate u datoj tabeli.

Zagađivanje vode hemijskim supstancama 213


Boja Miris Kretanje Prozirnost Temperatura

Rezime fizičkih parametara

Vrijeme Lokacija Okruženje Obala Izvorlokacije zagađenja

Rezime osobina lokacije



3

Zagađivanje vode hemijskim supstancama


Jedinjenje Dozvoljene Jedinica Količina Metodologijavrijednosti mjere(klasa A1)

pH 6,8 - 8,5

rastvorni kiseonik HPK5 8 mg/l(hemijska i biološka BPK5 <3 mg/lpotrošnja kiseonika)

kiseonik zasićenost >80 %lO2

amonijak 0,05 mg/l

nitriti 0,03 mg/l

nitrati 20

fosfati 0,08 mg/l

tvrdoća izuzetno- ºdH-meke 0 - 5

meke 5 - 10umjereno-

-meke 10 - 15tvrde 15 - 25vrlo tvrde >25

Mjerenja pokazuju da je voda……………………. kvaliteta.

Diskusija o zaključcima

1 Završite čas diskusijom o zaključcima. Pomozite učenicima da analiziraju rezultate mjerenja,uključujući i odgovor na pitanje: koji su vjerovatni izvori zagađujućih materija kojeste pronašli?

2 Prikupite prijedloge o tome kako da se zagađivanje zaustavi. Napišite ove prijedlogena tabli. Razmotrite opšte mogućnosti sprječavanja zagađenja prirodnih voda.U zaključku, sastavite spisak lica koja mogu spriječiti zagađivanje vode.

U nastavku...

• Ova lekcija bliska je lekcijama: Biodiverzitet u riječnim dolinama; Da li smo sami u velikom gradu?; Kako možemo čuvati vodu i Tretman otpadnih voda iz domaćinstva.

• Sprovedite periodična mjerenja na istoj lokaciji.• Uporedite prikupljene rezultate i uočite promjene.

Kvalitet




I


Osobine vode

Temperatura Rast temperature vode može izazvati smanjivanje nivoa slobodnogkiseonika, koji je značajan faktor za ribe, biljke i bakterije. Porast temperature je uglavnomrezultat aktivnosti obližnjih postrojenja za proizvodnju energije.

pH Prirodna voda može postati kisela od kiselih kiša koje izaziva sprovođenje industrijskihaktivnosti u području. Porast koncentracije jona vodonika može dovesti do pomora ribe,nestajanja mekušaca i glavonožaca koje ribe jedu. Kisela područja vode ne mogu upijati jone metala i fosfata iz zemlje, koji su toksični za ljude.

Slobodni kiseonik Nivo slobodnogkiseonika u vodi u glavnom određujekoje vrste životinja i biljaka moguu njoj preživjeti. Kretanje vode, njena

temperatura i atmosferski pritisak, na svenjih utiče sadržaj slobodnog kiseonika.On takođe utiče i na vodenu vegetaciju.Ako je kiseonika premalo, započinjeproces truljenja, što samim tim vodu činineupotrebljivom za piće ili rekreaciju.

Sadržaj fosfora Sadržaj fosforaprirodnih voda može porasti zbogvještačkih đubriva, velike količinedeterdženta u kanalizaciji i povećanekiselosti vode. Visoke koncentracijefosfora mogu dovesti do prekomjernog rasta vegetacije (većinom algi) u vodi (eutrofikacija).Usljed zatvaranja vodene površine dolazi do smanjenja transfera kiseonika, pa voda postajeneupotrebljiva za ljude.

Sadržaj azota Hemikalije koje sadrže azot, u vodu dolaze ili upotrebom vještačkihđubriva ili iz kanalizacije. Neke od njih (na primjer, amonijak) otrovne su za ljude.Velike koncentracije azota u pijaćoj vodi mogu dovesti do bolesti zvane metamoglobinemijakod male djece. Azot koji dospije u stomak može izazvati rak. Velike koncentracijeu prirodnoj vodi mogu dovesti do eutrofikacije.

Tvrdoća Tvrdoća vode je proizvod koncentracije slobodnog magnezijuma i kalcijuma.Neki od njih (na primjer, joni kiselina) mogu se neutralisati kuvanjem vode, dok neki drugi(hloridi, sulfati, nitrati i fosfati) ne mogu. Tvrdoća vode takođe utiče na zemlju (kamen).Krečnjačkim organizmima, kao i ljudima, potreban je određen nivo jedinjenja kalcijumau vodi. Sposobnost vode da zasićuje jone metala opada s povećanom tvrdoćom vode.

Veoma tvrda voda je nepogodna za industrijsku ili kućnu upotrebu zato što se kreč taložiu uređajima/mašinama i može biti veoma opasan. Upotreba teške vode za piće možeizazvati stvaranje kamenja u bubregu.



1

Može li pojedinac mijenjati svijet?

Ljudska prava

Uvod

Vi, kao član društva, imate pravo da odlučujete o stanju vaše životne sredine. Bez obzira nato da li ste državni činovnik, poljoprivrednik, učitelj, vozač autobusa ili student, vi, kao i bilo kodrugi, okruženi ste i živite u životnoj sredini čije stanje utiče na vaše zdravlje, radne sposobnostii estetske stavove. Osim u određenim, izuzetnim slučajevima, vi imate pravo na slobodan pristup

informacijama o životnoj sredini, na učešće u donošenju odluka koje utiču na životnu sredinu,kao i na preduzimanje zakonskih akcija ako osjetite da su vam ova prava uskraćena.

Može li pojedinac mijenjati svijet?Autor: Kliment Mindjov


Učešće u donošenju odluka koje se tiču životne sredine


Razred VII — IX

Mjesto Učionica


Nastavni predmeti Biologija s ekologijom, Građansko vaspitanje

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• definiše prava koja ima prilikom učestvovanja u procesima

donošenja odluka koje se tiču životne sredine;• analizira mogućnosti za učešće u donošenju odluka.

Nastavne metode Diskusija, izlaganje, dramska radionica


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 217/225Može li pojedinac mijenjati svijet? 217

1Ljudska prava

Imate pravo da znate, na primjer, ako određena privredna aktivnost u vašem okruženju utičena vaše zdravlje, a kada se donose odluke koje mogu uticati na životnu sredinu, vi imate pravoda uzmete učešća u tom procesu.

Godine 1998, od strane ministara za životnu sredinu evropskih zemalja, u Arhusu u Danskoj,potpisana je konvencija koja građanima garantuje pravo na slobodan pristup informacijama,

učešće u donošenju odluka i pristup pravosuđu u pitanjima koja se tiču životne sredine.Arhuska konvencija predstavlja značajan instrument u rukama javnosti za formulisanjei sprovođenje odgovarajućih politika/mjera u oblasti životne sredine. Ona takođe poboljšavasocijalnu stabilnost i povjerenje, garantujući građanima učešće u procesima donošenja odluka.

Aktivnosti

Pravo na znanje

1 Objasnite odjeljenju da u demokratskim društvima ljudi imaju pravo na slobodan pristupinformacijama iz oblasti životne sredine. Pa ipak, tokom dugog niza godina, stanje životnesredine, kao i uticaj raznoraznih aktivnosti držali su se u tajnosti. Danas, zakonodavstvou mnogim evropskim zemljama garantuje građanima pravo slobodnog pristupa takvim

informacijama. Štaviše, vlade su odgovorne da taj pristup što više olakšaju.

2 Recite učenicima da prezentuju studiju slučaja Alergije i zagađenje životne sredine.Objasnite da prema Arhuskoj konvenciji, lokalne vlasti moraju da obezbijede dr Vukotićupostojeće informacije o prirodi i količinama emisija iz fabrike, u propisanom roku od jednog mjeseca. Ako gradske vlasti nemaju ovu informaciju, one su makar dužne da gaupute na adresu druge javne institucije koja oveinformacije posjeduje. Postoji nekoliko izuzetakakoji se uglavnom svode na to da je informacijapovjerljiva i povezana s pitanjima nacionalnebezbjednosti ili spoljnih poslova. U svakomslučaju, ovo se mora obrazložiti dr Vukotiću,zajedno s napomenom da, ukoliko je onnezadovoljan odgovorom dobijenim od vlasti,

ima prava da svoj zahtjev iznese pred sud.

3 Kada su u pitanju informacije iz susjednih zemalja,Konvencija takođe garantuje pristup i oviminformacijama, pod pretpostavkom da su obje zemlje potpisnice Konvencije.Konvencija zabranjuje diskriminaciju ljudi ili organizacija na osnovu njihovog državljanstva,nacionalnosti ili mjesta boravišta.

4 Lokalne vlasti imaju obavezu da prikupljaju informacije iz oblasti životne sredine,i to u cilju zaštite zdravlja ljudi. One moraju blagovremeno širiti ove informacije putemlokalnih medija. Objavljivanje periodičog informatora ili dnevne emisije o ekološkimparametrima trebalo bi da uđu u stalnu praksu lokalnih i nacionalnih vlasti.

Pravo na učešće

1 Objasnite učenicima da je u prošlosti bilo mnogorazloga — političke, privredne ili socijalne prirode —zbog kojih se sprječavalo učešće javnostiu procesima odlučivanja u oblasti životne sredine.Danas je princip učešća javnosti jedan od glavnihpreduslova za postizanje održivog razvoja,pošto se tako obezbjeđuju mehanizmi zadonošenje onih odluka koje na bolji načinispunjavaju potrebe ljudi i životne sredine.Građani i građanske organizacije moraju imatipriliku da izraze svoje interese i poglede u pitanjima životne sredine prije vlasti koje morajuuzeti u obzir potrebe građana. Neka jedan učenik predstavi studiju slučaja Novi auto-put.



2 Objasnite učenicima da, u slučajevima projekata i aktivnosti u oblasti metalurgije,upravljanja otpadom, industrijske proizvodnje, izgradnje brana i puteva, rudarstva,prizvodnje energije i hemikalija, kao i drugih aktivnosti, vlasti su obavezne da uključe javnost u proces donošenja odluka. Da bi se to obezbijedilo, vlasti treba da obavijeste javnost o svojim namjerama i planovima, šireći informacije u obliku koji je svakome

razumljiv, i šireći ih blagovremeno — da bi se obezbijedilo dovoljno vremena za pripremuodgovora. Ove informacije treba da sadrže detaljne analize mogućih uticaja predloženihaktivnosti na životnu sredinu. Procedura za pripremu takve informacije naziva se Studijaprocjene uticaja na životnu sredinu. Štaviše, vlasti su obavezne da organizuju javnuraspravu za svaki pojedinačni predloženi projekat. Mjesto, datum i vrijeme održavanja javne rasprave treba da budu objavljeni blagovremeno. Javna rasprava se moraorganizovati prije donošenja odluke. Vlasti su zatim u obavezi da poglede i interese javnostiiskazane na raspravi uzmu ozbiljno u obzir. Sama odluka mora se zasnivati na principuopšteg konsenzusa, mora odražavati najveći broj iskazanih pogleda i mora na najmanjumoguću mjeru smanjiti mogući uticaj budućihaktivnosti na zdravlje ljudi i životnu sredinu.Učešće javnosti ne odnosi se samo na projekteizgradnje objekata i proizvodne procese,već i na razvoj planova, programa i mjera kojese tiču životne sredine.

3 Objasnite odjeljenju da je korišćenju pravana slobodan pristup informacijama i učešćuu procesima donošenja odluka u pitanjima kojase tiču životne sredine, potrebno dodati još jednopravo — pravo da se, kada je god to potrebno,stupi u kontakt s institucijama vlasti i nadležnom administracijom. Ako građani osjećajuda im nije omogućen slobodan pristup potrebnim informacijama ili učešće u donošenjuodluka, oni mogu svoja prava potražiti na sudu. U tom slučaju, vlasti moraju obezbijeditibesplatan ili vrlo pristupačan pristup pravosuđu.

Radno mjesto ili zdravlje?

Pogledajte obrazovni film Grad u dilemi: radna mjesta ili zdravlje? Pokrenite razgovorna sljedeća pitanja:• Koje neposredne opasnosti proizilaze od izgradnje nove fabrike za prirodu i ljudsko zdravlje?• Koje su koristi za građane od otvaranja nove fabrike?• Kako učesnici u filmu koriste svoje pravo na slobodan pristup informacijama i aktivno učešće

u donošenju odluka?

U nastavku...• Raspitajte se da li u vašoj okolini ima sličnih slučajeva. (KAP, Termoelektrana Pljevlja, Željezara)• Razmotrite te slučajeve i pokušajte da približite učenicima situaciju u kojoj su sukobljeni

različiti interesi javnosti.• Pokušajte da uvjerite odjeljenje da je rješenje konsenzusom, koje uzima u obzir sva

navedena mišljena i interese, iako teško, ipak najbolje rješenje u ovakvim slučajevima.

218

1

Može li pojedinac mijenjati svijet?

Ljudska prava


http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 219/225Može li pojedinac mijenjati svijet? 219

1Ljudska prava

Dr Vukotić radi u malom mjestu u čijoj blizini se nalazi fabrika hemijskih proizvoda.On je pažljivo posmatrao zdravstveno stanje svojih pacijenata kroz dugi niz godina.Dr Vukotić kaže: „Poslije detaljnih ispitivanja, konačno sam otkrio vezu između alergijskihsmetnji mojih pacijenata i zagađenja koje proizvodi obližnja fabrika hemijskih proizvoda.Priča se da bi uskoro moglo doći do proširenja njenih kapaciteta, i lokalna zajednica jeveć izrazila veliku zabrinutost zbog te vijesti. Volio bih da pomognem, ali da bih došaodo preciznijih zaključaka, moram imati više informacija o emisijama iz fabrike i njihovim

koncentracijama. Potreban mi je pristup određenim informacijama.Štaviše, u susjednoj zemlji, na samoj granici, nalazi se još jedna fabrika, i njena aktivnosttakođe ima uticaja na naše mjesto. Da bih izveo tačne zaključke, takođe mi trebajunajnovije informacije o zagađenju koje proizvodi i ta fabrika. Ipak, rečeno mi je da takvuinformaciju ne mogu da dobijem pošto sam stranac. Ne mogu da razumijem kakveuopšte veze ima moje državljanstvo, kada granice svakako ne štite od zagađenja...”

Alergije i zagađenje životne sredine

Porodica Popović je vlasnik poljoprivrednog dobra koje se nalazi u blizini saobraćajnice.Oni su planirali da ulože novac u kapacitete za uzgoj stoke baš oko saobraćajnice,ali su dobili informaciju da postoje planovi za infrastrukturne radove i proširenja,što je kod njih izazvalo ozbiljnu zabrinutost.

G. Popović kaže: „Veoma sam zabrinut količinom i brzinom kojom se stvari okolo grade.Malo je ostalo od nekada mirnog i tihog seoskog puta. Sada planiraju njegovurekonstrukciju, a onda i izgradnju auto-puta. Ovo će značajno povećati saobraćaji voditi porastu buke i zagađenja, što će imati negativan uticaj na uzgoj stoke.”

„Planovi za izgradnju električnih releja su takođe vrlo uznemirujući,” dodaje g-đaPopović. „Čula sam da elektromagnetni talasi imaju negativan uticaj na zdravlje ljudii životinja, i da čak sprječavaju normalan rast biljaka. Što će poslije svega biti s našomfarmom?”

Novi auto-put



1

Naša planeta u budućnosti

Naša planeta Zemlja u budućnosti

Uvod

Međunarodna konferencija UN Životna sredina i razvoj, održana u Rio de Žaneiru u junu 1992.godine, predstavljala je nesvakidašnji događaj. Okupljene su činili predsjednici 179 država

i predstavnici brojnih zemalja, međunarodne organizacije i NVO sektor. Konferencija je jasnopokazala da čovječanstvo više ne može posmatrati životnu sredinu i ekonomski razvoj kaodva odvojena problema. Na ovoj konferenciji usvojen je globalni akcioni plan pod imenomAgenda 21, program aktivnosti koji se proteže na idućih 100 godina.

Naša planeta u budućnostiAutor: Kliment Mindjov


Razvojni projekti i životna sredina


Razred VI — IX

Mjesto Učionica

Nastavni materijali Video materijal Zeleni paket, CD-ROM

Nastavni predmeti Geografija, Biologija, Biologija s ekologijom,Građansko vaspitanje

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:• zna da objasni šta je održivi razvoj;• analizira posebne slučajeve održivog razvoja;• planira u skladu s izazovima sa kojima se suočavaju životna

sredina i razvoj u nastupajućem periodu.



http://slidepdf.com/reader/full/prirucnik-za-edukaciju-o-zivotnoj-sredini 221/225Naša planeta u budućnosti 221

1Naša planeta Zemlja u budućnosti

Agenda 21 stara se da postigne dva cilja na globalnom nivou: visok kvalitet stanja životne sredinei održivu ekonomiju za sve zemlje svijeta. Ovaj istorijski dokument predstavlja iscrpan pristupproblemu održivog razvoja. Rio deklaracija sadrži osnovne principe i mjere kojih se države morajupridržavati u budućnosti u donošenju odluka. Ovi principi nalaze se na strani 224. Deset godinakasnije, na Svjetskom samitu o održivom razvoju u Johanesburgu, okupilo se preko 50 000učesnika, uključujući predsjednike država, vođe i predstavnike NVO i biznisa. Pažnja je bilausmjerena na potrebu uklanjanja barijera održivom razvoju u modernim društvima, na smanjenjesiromaštva i bolesti, racionalno upravljanje prirodnim dobrima i korišćenje prednosti globalizacijeza stvaranje ravnoteže između potreba za razvojem i potreba za zdravom životnom sredinom.

Aktivnosti

Uskršnja ostrva

1 Objasnite da prirodni procesi na planeti regulišu jedni druge, i da se sama priroda na tajnačin obnavlja. Agresivne i nepromišljene aktivnosti ljudi mogu narušiti ravnotežu prirodnihprocesa, uzrokujući neotklonjive promjene eko-sistemima.

2Pročitajte i prodiskutujte studiju slučaja Uskršnje ostrvo na času.

3 Objasnite da je u pitanju eko-sistem koji je potpuno izolovan od ostatka svijeta,i da se to društvo urušilo zato što je populacija premašila količinu raspoloživih resursa.

4 Povucite paralele između Uskršnjeg ostrva i trenutnog stanja životne sredine na planeti.

Generacije koje dolaze

1 Objasnite da održivi razvoj znači korišćenje resursa na takav način koji će omogućitinjihovo potpuno obnavljanje (regeneraciju), i to u cilju obezbjeđivanja budućimgeneracijama iste količine resursa kojima mi danas raspolažemo. U suštini, to znači ostaviti

u nasljeđe potomcima isti onaj svijet koji smo mi naslijedili.

2 Recite učenicima da smisle svoju sopstvenu definiciju održivog razvoja. Pomozite njihovuslobodnu diskusiju predstavljajući sljedeće stavove:• Ukupan ulov ribe ne smije premašivati količine koje bi ugrozile obnavljanje ribljeg

fonda.• Količina vode koja se crpi iz podzemnih akumulacija ne smije premašivati količinu

kojom se akumulacije prirodno obnavljaju.• Erozija zemlje ne smije premašivati stopu kojom se formira novo zemljište.• Broj posječenih stabala ne smije premašivati broj novozasađenih stabala.• Emisije ugljenika ne smiju premašivati kapacitete prirode za preradu atmosferskog

ugljenik (IV)-oksida.• Biljke i životinje se ne smiju uništavati brzinom koja premašuje stvaranje novih.

3 Smislite i prodiskutujte stavove koji su slični navedenima.

4 U nastavku, recite učenicima da osmisle sopstvenu definiciju koncepta održivog razvoja.Napišite neke od njih na tabli i prodiskutujte ih.

Principi održivog razvoja

1 Podijelite učenicima radni list Osnovni principi održivog razvoja i prodiskutujte teme kojeste izdvojili.

2Proučite informacije o Svjetskom samitu u Johanesburgu, koje se javljaju u tekstu.Razgovarajte o osnovnim izazovima s kojima se čovječanstvo suočava u 21. vijeku,kao i najvažnije mjere koje su posebno naglasili predstavnici vlada, NVO sektora,međunarodnih organizacija i biznisa.



1

Naša planeta u budućnosti


3 Razgovarajte o svakom od izazova koji se pominje u tekstu i odlučite koji su relevantniza vašu zemlju, ili će to postati u godinama koje dolaze. Koristite dodatne informacijesa CD-ROM-a.

Rukovati s pažnjom (za učenike mlađih uzrasta)

1 Prikažite video isječak Rukovati s pažnjom i razgovarajte o njemu u svjetluprethodnih aktivnosti.

2 Zadajte učenicima da napišu sastav, nacrtaju crtež, napišu kratku pjesmu ili rimu koristećiteme iz video isječka i iz diskusije o ekološkoj odgovornosti prema budućim generacijama.

Lanac života (za starije učenike)

1 Prikažite video isječak Kraljevstvo.

2Razmotrite ovu dobro poznatu englesku priču u

kontekstu održivog razvoja:„Izgubi se ekser, ode potkovica;Izgubi se potkovica, ode konj;Izgubi se konj, ode konjanik;Izgubi se konjanik, ode bitka;Izgubi se bitka, ode kraljevstvo;I sve zbog toga što izgubismo ekser.”

3 Šta starac želi da kaže kada izjavi: „... raskinuti lanac”?Kako ljudske aktivnosti utiču na to?

4Da li je starac u pravu kada kaže: „Zašto nam je mudrost data po tako visokoj cijeni?”

5 Pošto ste pogledali video materijal, ohrabrite učenike da napišu esej o svojim utiscima,razmišljanjima ili osjećanjima.

U nastavku...

• Recite učenicima da pronađu dopunske informacije o budućnosti Zemlje i izazovima s kojimse suočavaju životna sredina i razvoj. Obezbijedite im pristup CD-ROM-u i internetu.




I


Uskršnje ostrvo

Uskršnje ostrvo nalazi se u Tihom okeanu (Pacifiku), oko 3200 km zapadno od Južne Amerike.Prvi doseljenici koji su naselili ostrvo prije otprilike 15 vjekova, bili su Polinežani.

Ostrvo ima polusuve klimatske uslove, znatno ublažene raskošnom šumom koja je upijalai zadržavala vodu. Njenih 7000 stanovnika uzgajalo je žitarice i živinu, lovilo ribu i živjelo u malim

selima. Kultura naroda je najuočljivija u masivnim, osam metara visokim statuama od opsidijana,koje su vučene preko cijelog ostrva uz pomoć posječenih stabala drveća korišćenih kao valjci.

Do trenutka kada su evropski naseljenici stupili na Uskršnje ostrvo u 17. vijeku, ove kamenestatue, poznate kao Moai, bile su jedini ostatak nekada impresivne civilizacije — civilizacije kojase urušila i nestala za samo nekoliko desetljeća.

Propast ovog društva pokrenulo je desetkovanje njihovih ionako ograničenih resursa.

Kako se populacija ostrva povećavala, njegovi stanovnici sjekli su šume i pretvarali sve višei više površine u obradivu zemlju. Stabla su korišćena za grijanje, za gradnju kuća i brodovai u religiozne svrhe (prebacivanje Moai statua).

Jednog dana je nestalo posljednje drvo s ostrva. Više nije bilo građe za brodove, pa je količinahrane postala nedovoljna. Uništavanje šume dovelo je do erozije, i dalje nestašice hrane.Ljudi su se postepeno selili u pećine. Uslijedili su oružani sukobi, oživio je robovlasnički sistem,

a javili su se i slučajevi kanibalizma kojem su ljudi pribjegavali, kako bi preživjeli.




I n f o r m

a t i v n i l i s t

Osnovni principi održivog razvoja(Rio deklaracija o životnoj sredini i razvoju, 1992)

• Svako ima neotuđivo pravo na zdrav i produktivan život u harmoniji s prirodom.• Sadašnje i buduće generacije polažu podjednako neotuđivo pravo na ovaj zahtjev.• Zaštita životne sredine mora postati nedvojivi dio svih razvojnih procesa i projekata.• Svaka zemlja ima pravo da koristi svoje sopstvene resurse, bez prava da ugrožava životnu

sredinu van svojih granica.• Zagađivač mora nadoknaditi štetu koju je nanio životnoj sredini — princip „zagađivač plaća”.• Privredne aktivnosti uključuju i princip preduzimanja mjera predostrožnosti za zaštitu

životne sredine.• Države moraju sarađivati na polju zaštite životne sredine.• Smanjenje siromaštva i neujednačenosti životnog standarda u različitim dijelovima svijeta

sastavni su dio održivog razvoja.• Države moraju ograničiti i ukinuti neodržive modele proizvodnje i potrošnje,

i sprovoditi odgovarajuće demografske mjere.• Najefikasniji način rješavanja problema iz oblasti životne sredine jeste učešće svih

zainteresovanih strana.• Države moraju razviti i ohrabriti obaviješteno učešće građana u procesima donošenja

odluka.• Države moraju razviti i sprovoditi efikasan zakonodavni sistem za zaštitu životne sredine.• Zaštita životne sredine mora uključiti sve društvene grupe.• Mir, razvoj i zaštita životne sredine su međuzavisni i nedjeljivi.




I

n f o r m a

Samit u Johanesburgu 2002. godine

Svjetski samit o održivom razvoju okupio je desetine hiljada učesnika, uključujući i lidere državai vlada, nacionalne delegacije i lidere NVO sektora, biznis sektora i druge predstavnikenajvažnijih grupa.

Pažnja je usmjerena na: uklanjanje barijera održivom razvoju u modernim društvima, smanjenjesiromaštva i bolesti, racionalno upravljanje prirodnim dobrima, promociju odgovorne potrošnjei proizvodnje, kao i korišćenje dobrobiti globalizacije za uspostavljanje ravnoteže između razvojai životne sredine.

Glavni izazovi i njihove posljedice su:• Zagađenje: Na početku 21. vijeka populacija zemlje dostigla je šest milijardi, a očekuje

se da će dostići između 10 i 11 milijardi u toku narednih 50 godina. Glavne izazove

Documents

priručnik za edukaciju o životnoj sredini